kleka 50ml - sasazeolit.com

3
Kleka 50ml Kleka 50ml 1 / 3

Upload: others

Post on 01-Nov-2021

7 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Kleka 50ml - sasazeolit.com

Kleka 50ml

Kleka 50ml

1 / 3

Page 2: Kleka 50ml - sasazeolit.com

Kleka 50ml

2 / 3

Page 3: Kleka 50ml - sasazeolit.com

Kleka 50ml

RejtingJoš uvek neocenjen Cena: Prodajna cena: 300,00 ???.

Postavite pitanje o ovom proizvodu

Proizvo?a?: Salus Vita

Opis

Kleka - Juniperus communis

Drugi nazivi: Barovica, borovac, brika, brinje, klekovina, obi?na borovica, smrek, smreka, smrekovina, smre?, smrika, smri?a, smrkva, šmr?a,fenja, crna smrekinja, crna smrekva.

Latinski naziv: Juniperus communis. Eng - Juniper.

Opis biljke: Kleka je zimzelen grm visine od 0,5 do 7 m. Sa vrlo uskim, zašiljenim, bodljikavim listi?ima, vrlo otporan, gusto i nepravilnorazgranat dvodoman grm. Zeleni plodovi su jajastog oblika, a zreli su okrugli i tamnocrno-ljubi?asti. Imaju smolast i aromati?an miris igorkosladak ukus. ?itava biljka je lekovita, ali se naj?eš?e koriste plodovi. Lekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubi?aste boje, dvogodišnji,dok jednogodišnji, zeleni, nisu lekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do po?etka zime, a suše na promajnom mestu. Iglice i mladegrane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suše na isti na?in kao i plodovi. Cvetovi su sitni i nalaze se u pazuhu listova, odvojeni napojedinim biljkama (dvodomost). Plod je jajasta bobica, u prvoj godini je zelena, a tek u drugoj sazri, kada je crno-sme?a i okrugla, s plavimpepeljkom. Mogu? je i trogodišnji period od cvetanja do sazrevanja. U narodu se koristi kao lek i za proizvodnju klekova?e.

Stanište: Kleka uspeva na kamenitim i kraškim terenima od primorskih do planinskih i brdskih podru?ja. Kod nas se najviše nalazi po brdskim iplaninskim suvim kr?evinama, pašnjacima, suvatima, zapuštenim i neobra?enim zemljištima .

Lekoviti deo biljke: ?itava biljka je lekovita. Najviše se skupljaju plodovi. Beru se u jesen i zimu. Plodovi kleke beru se od druge polovine leta ipo?etkom jeseni, što zavisi od nadmorske visine na kojoj se nalazi.

Lekovito delovanje: Lekovitost kleke je odavno poznata, a njena svojstva se koriste protiv zastoja mokra?e, za denzifekciju mokra?nih organa,poboljšanje varenja, iskašljavanje, protiv bolesti želuca, bubrega. Kleka se mnogo više upotrebljava u narodnoj nego u školskoj medicini. Ina?e,klekinje su kod nas i u drugim balkanskim zemljama jedan od najpoznatijih i najviše upotrebijavanih narodnih i doma?ih lekova, isto tako važan iomiljen kao što su hajdu?ka trava, kantarion, pelen i ki?ica. U narodu se upotrebljava za le?enje mnogih bolesti, za spoljnu i unutrašnjuupotrebu: kao diuretik, protiv nazeba, kašlja, vodene bolesti, gonoreje, astme, za stomak, znojenje i sl. A spolja za obloge i trljanje protivnazeba, reumatizma i sli?nih bolesti. Klekova?a je nadaleko poznata veoma aromati?na rakija. Upotrebljavaju je i kao doma?i lek i dezinfekcionosredstvo. U malim dozama etarsko ulje kleke, pored ostalog, olakšava iskašljavanje. Klekinje spadaju u diureti?ne biljke (Species diureticae).Klekinje, a još ?ešce etarsko ulje služi za kadenje, inhalaciju prilikom oboljenja organa za disanje i kao sredstvo za draženje kože. Kleka imabaktericidno dejstvo, te se koristi u le?enju infektivnih bolesti plu?a. Reguliše rad bubrega i pospešuje izmokravanje. Etersko ulje prodire dubokou kožu, te se koristi u le?enju reumatskih oboljenja, naro?ito na zglobovima. Reguliše rad organa za varenje, koristi se u le?enju zapaljenskihprocesa želuca i creva. Utrljavanje tinkture otklanja otok nogu i poboljšava cirkulaciju.

Upotreba tinkture: 3 puta dnevno po 20 kapi rastvoriti u mlaku vodu, ?aj ili mleko. Spolja: naneti direktno na kožu ili natopiti gazu tinkturom.

Upozorenje: Zbog nedostatka raspoloživih nau?nih dokaza, tinktura kleke se ne preporu?uje u trudno?i i tokom dojenja. Kleku treba koristitiobazrivo, jer preterana upotreba može dovesti do ošte?enja bubrega. Ne preporu?uje se bubrežnim bolesnicima.

Price for other countries: 5,00 EUR

Powered by TCPDF (www.tcpdf.org)

3 / 3