klimatoterapija 2

KLIMATOTERAPIJA

KLIMATOTERAPIJA

Klimatoterapija za lije_enje bolesti koristi blagodati pojedinih klimatskih osobina pojedinih

krajeva.

Klimu kraja _ine fizikalni (temperatura, vjetar, tlak, sunce, elektricitet), kemijski (vodena

para, aromatske tvari, peloidi, smog), bioloki (virusi, bakterije, gljivice).

Oblici klime:

- nizinska do 300 m

- srednjeg gorja 300-1000m

- visokog gorja 800-1800 m

- morska klima (talasoterapija)

Terapijski u_inak moe biti potedni ili podraajni. U prolje_ e je najbolji u_inak na

vegetativne smetnje, u ljeto na kone bolesti, u jesen na kardiovaskularne smetnje, zimi se

preporu_uje primjena morske klime.

Iz ove grane terapije nastaje zdravstveni turizam koji prua profilaksu, rehabilitaciju i

lije_enje nekih karakteristi_nih bolesti.

TALASOTERAPIJA

Je primjena fizi_kih i kemijskih _imbenika mora i primorja u lije_enju i rehabilitaciji.

Djelovanje je nespecifi_no podraajno zbog:

- termi_ko-higri_kog kompleksa temperature zraka, vlanosti, brzine vjetra, topline

sun_eve energije

- aktini_ki kompleks zra_enje sunca

- aerosolski kompleks nedostatak one_i_ enja i alergena, prisutnost eteri_nih ulja,

NaCl, fluorida i joda

Lje_ilita talasoterapijom postoje u Crikvenici, Opatiji, Rovinju, Velom Loinju

PSAMOTERAPIJA

- je lije_enje toplim morskim pijeskom

HIDROTERAPIJA

- je lije_enje vodom i u vodi.

U hidroterapiji koristimo se:

1. Uzgonom

Sila uzgona ovisi o posturalnom stavu, povrini uronjenog dijela tijela, teine kostiju u

odnosu na mii_ e, masnom tkivu.

Djeluje suprotno sili tei, omogu_ uje kretanje i vjebanje s rastere_ enjem

lokomotornog aparata. Poboljanjem klini_ke slike razina vode se moe sniavati

(bazeni s kosim dnom). Izvan vode sila gravitacije pomae pokretima prema dolje, u

vodi uzgon pomae pokrete prema gore.

Horizontalnim pokretima izvan vode neutralizira se gravitacija, a u vodi uzgon.

2. Hidrostatski tlak

Raste s veli_inom vodenog stupca (22,4 mm Hg svakih 20,5 cm). Pove_ ava se s

gusto_ om teku_ ine, gusto_ a raste s dubinom. Ve_ i je od kapilarnog tlaka, pomae

cirkulaciju.

3. Povrinska napetost

Otpor na povrini ve_ i je nego na njoj pa se kod fizi_ki slabijih bolesnika preporu_uju

ispod povrine, a ne na njoj.

4. Kohezija vode

- pridonosi otporu vode

5. Adhezija i turbulencija

Fizioloki u_inci:

1. Termalni

2. Mehani_ki

3. Kemijski

4. Imerzijski - antiedematozni u_inak (najve_ i je u termoneutralnoj vodi)

5. Psiholoki

Oblici hidroterapije:

1. vrtlona kupka

2. Hubbardova kupka (neuroloki bolesnici)

3. terapijski bazen

4. kontrastne kupke: naizmjeni_no toplo-hladno (Sudeckova bol)

5. Haufferove kupke

6. podvodna masaa

7. sjede_ e kupke

8. ovoji i oblozi

9. kabina s vlanim zrakom

10. sauna

Indikacije za hidroterapiju:

- ozljede mekih tkiva

- stanja nakon prijeloma

- kriobolja

- kontrakture zglobova

- mii_ ni spazmi

- upalne i degenerativne reumatske bolesti

- anksioznost, tenzija, psihi_ki problemi

Kontraindikacije:

- sr_ana i respiratorna disfunkcija

- smetnje osjeta topline

- opasnost od krvarenja (veliki hematomi)

- dermatoloke bolesti (promjene na koi)

KINEZIOTERAPIJA

-je vrsta fizikalne terapije koja koristi pokret tj. vjebu u svrhu lije_enja i prevencije bolesti.

Koristi se za ublaavanje i lije_enje raznih patolokih stanja i njihovih posljedica.

Sinonimi su: terapijska gimnastika, medicinska gimnastika, lije_enje pokretom

Fizioloki princip:

- simultani angaman iv_ano-mii_ no-kotanog sustava s KV sustavom

- poja_anje rada lokalnog i op_ eg kardiovaskularnog sustava do 15 puta

- pove_ ana frekvencija rada srca i udarnog volumena srca

- pove_ ana ventilacija plu_ a

- nastanak topline na mjestu osloba_ anja energije

Podjela mii_ a:

- agonisti pokreta_i odgovorni za pokret

- antagonisti oponenti agonistima

- sinergisti pomaga_i agonistima

- fiksatori stabilizatori okolnih zglobova

Vrste kontrakcija:

- izotoni_na kontrakcija: skra_ enjem mii_ nih vlakana uz istu napetost pri aktivnom

pokretu

- izometri_ka: mii_ na vlakna ne mijenjaju duinu nego pove_ avaju tonus

- izokineti_ka

Ciljevi:

- uspostavljanje, odravanje i pove_ avanje opsega pokreta

- odravanje i pove_ avanje mii_ ne snage

- pove_ avanje izdrljivosti

- razvijanje i poboljanje koordinacije pokreta

- pove_ anje brzine pokreta

- korekcija poloaja (dijelova) tijela

- prevencija i korekcija deformiteta

- poboljanje funkcije drugih organskih sustava

- kondicioniranje organizma

Podjela terapijskih vjebi:

1. Aktivne:

- aktivno potpomognute kada mii_ na snaga ne moe savladati silu teu

- manuelni test

- aktivno nepotpomognute

- aktivne vjebe s otporom

2. Pasivne vjebe: bolesnik ne moe izvesti aktivni pokret.

3. Relaksacijske vjebe: za oputanje i labavljenje mii_ a (uvodni ili zavrni dio

kompleksnog vjebanja)

MASAA

Masaa je metoda fizikalne terapije koja se slui nizom sustavnih pokreta na povrini tijela

radi manipulacije tjelesnim tkivima.

Izvodi se rukama u svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na mii_ ni i iv_ani sustav te

cirkulaciju krvi i limfe.

Fizioloki u_inci (refleksni i mehani_ki):

- pove_ ava se turgor i elasti_nost koe (mehani_ki u_inak)

- odstranjuju se deskvamirane epitelne stanice (mehani_ki u_inak)

- izaziva se lokalna hiperemija (refleksni + mehani_ki)

- vazodilatacija osloba_ anjem histamina (mehani_ki)

- izmjena tvari (refleksni + mehani_ki)

- ubrzava se protok krvi i limfe (refleksni i mehani_ki)

- analgetsko djelovanje (refleksni i mehani_ki)

- pove_ ava se kontraktilna sposobnost mii_ a (mehani_ki)

- istezanje skra_ enih mekih tkiva (mehani_ki)

- op_ a relaksacija (refleksni)

- sedacija (refleksni i mehani_ki)

Oblici masae:

1. klasi_na

2. masaa refleksnih zona

3. podvodna

4. manualna limfna drenaa

5. segmentna masaa

6. masaa iv_anih to_aka

Na_in provo_ enja:

- gla_ enje (povrina koe)

- gnje_enje (srednje duboki i duboki zahvati na mii_ ima)

- udaranje (podraajni u_inak)

Indikacije:

- povieni tonus mii_ a

- reumatska bolna stanja

- hipotonus radi inaktivacije

- venski i limfni zastoj

- fibromialgia

- adhezija i skra_ enje mekih tkiva

- psihosomatska

Kontraindikacije:

- lokalne promjene u koi

- flebotromboza

- antikoagulantna terapija

- akutni i kroni_ni upalni procesi

- dekompenzirana sr_ana insuficijencija

- svjei infarkt miokarda

TRAKCIJA

Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda, sastoji se od podizanja pojedinih dijelova tijela

primjenom mehani_ke sile.

Istezanjem se stvara osje_ aj olakanja, smanjenja pritiska u zglobovima i segmentima

kraljenice, dolazi do relaksacije paravertebralnih mii_ a i smanjenja pritiska na korijenove.

Vrste trakcije:

1. Kontinuirana (nekoliko sati dnevno u trajanju od 10-14 dana)

2. Intermitentna (ritmi_ko istezanje u kratkom vremenskom razmaku)

3. Harmoni_na

4. Vertikalna

5. Horizontalna

6. Manualna ili pomo_ u aparata

Mehanizam djelovanja:

Pri trakciji kraljenice se djeluje razli_itim silama: za vratni dio 5-8 kPa, za lumbalni 12-13

kPa, to dovodi do pove_ anja intervertebralnog otvora za 1-2 mm. Time se deblokiraju

intervertebralni zglobovi i isteu ligamenti.

Mogu_ je i pozitivan u_inak nastalog negativnog tlaka u intervertebralnom prostoru

(repozicija nucleus pulposus-a)

Indikacije:

- diskoradikularni konflikt

- degenerativna bolest zgloba sa suenjem prostora

- diskogena bol sa spazmom paravertebralne muskulature

- hipomobolnost zgloba

TERAPIJA SVJETLOM

Terapija svjetlom je primjena svjetla (elektromagnetskog spektra) u terapijske svrhe.

INFRACRVENO ZRA_ ENJE

Koriste se valne duljine od 700 15000 nm, dijele se na kratkovalne i dugovalne.

Terapijski je u_inak povrinsko zagrijavanje, a kao izvori koriste se sunce i umjetni izvori.

Tretman traje 20 minuta uz zatitu o_iju.

Tri su stupnja ja_ine (po subjektivnoj ocjeni):

- osje_ aj topline i ugode

- snoljiv osje_ aj

- nepodnoljiv osje_ aj

Prednosti:

- koritenje na ve_ im povrinama

- terapijski u_inak bez izravnog kontakata

- lako uo_avanje pretjerane doze

Nedostaci:

- nestabilna pigmentacija

- opekline na kotanim izbo_enjima

- isuivanje koe i poreme_ en lokalni metabolizam

- osje_ aj uznemirenosti

UV ZRAKE (UVA, UVB, UVC)

Izvori:

- sunce

- ivina kamena svjetiljka

- fluorescentna svjetiljka

Pozitivni u_inci:

- eritem

- pigmentacija

- baktericidno djelovanje

Indikacije:

- psorijaza

- acne vulgaris

- ulkusi dekubitusni i varikozni

- utica (novoro_ en_adi)

- erizipel

- degenerativne bolesti lokomotornog sustava

Kontraindikacije:

- fotosenzitivnost

- porfirija

- pelagra

- sarkoisoza

- pseufodotosenzibilizacija

- akutne bolesti

- DSL

LASER

Light

Amplification by

Stimulated

Emission of

Radiation

LASER = poja_anje svjetla pomo_ u stimulirane energije zra_enja. Jedan je od oblika

svjetlosne terapije. Naziv potje_e od C. H. Towensa.

Prvi rubinski laser 1960. g. T. H. Maiman

Prvi plinski laser 1961. g A. Javan

Razlika izme_ u lasera i vidljive svjetlosti:

Svjetlost:

- spontana emisija

- vidljiva duina od 400 do 760 nm

- vidljiva oku u cijelom dijelu spektra

- nekolimirana

- nekoherentna

- nije monokromatska

Laser:

- stimulirana emisija fotona koji dovode do prelaenja elektrona iz orbite u orbitu uz

osloba_ anje energije

- monokromatski (samo jedna valna duljina _ija razlika ovisi o vrsti lasera tj. tvari)

- koherentnost

- kolimiranost ili mala divergentnost

Parametri laserskog zra_enja:

- izlazna snaga ili vrna snaga (u W, a najvie 20 W)

- veli_ina fokusne to_ke

- intenzitet ili gusto_ a zra_enja

- vrijeme zra_enja

- energija zra_enja

- doza zra_enja

- frekvencija

Vrste lasera:

- impulsni

- kontinuirani

Impulsni: kristalni laseri, dubina prodora do 5 cm, infracrveno podru_je

Kontinuirani: plinski laseri, potreba za manjom energijom, ve_ a koherentnost zraka,

jednostavnije rukovanje, manja dubina prodora (do 0,5 cm)

Primjena lasera u medicini:

- oftalmologija (ablacija retine, zaustavljanje krvarenja)

- kirurgija (op. zahvati na parenhimnim organima)

- dermatologija (kozmetika)

- stomatologija (bruenje dentina, priprema za plombu)

- akupunktura (po bolnim ili klasi_nim to_kama)

- neurologija (neuralgia)

- reumatologija (analgetsko djelovanje na bolne zglobove)

- fizikalna medicina i rehabilitacija :

- akutne i kroni_ne boli

- posttraumatska bol

- osteoporoza

- Sudeckova mrljasta atrofija

- sportske ozljede

- ote_ enja mekih tkiva

- rana rehabilitacija ivaca

Mjere opreza: zatita o_iju bolesnika i terapeuta.

Aplikacija:

- 10-20% bolesnika ne odgovara na ovo lije_enje

- povrni sloj koe se o_isti alkoholom ili eterom

Op_ a sigurnost laserskog zra_enja:

- nema mutagenog djelovanja na DNA

- ne djeluje na fibroblaste koe

- nema trajnih promjena na stani_noj membrani

- nema nekroze tkiva

Bioloki u_inci:

- pove_ ana sinteza kolagena

- ubrzano cijeljenje tkiva

- ubrzana regeneracija ivaca

- smanjena bolnost i edem

Kontraindikacija nema, ali su nune mjere opreza kod:

- trudno_ e

- maligne bolesti

- tromboza i tromboflebitisa

- bolovi nepoznate etiologije

- nevusi

- potivati maksimalno dozu zra_enja

- izbjegavati zra_enje iznad endokrinih lijezda

TOPLINSKA TERAPIJA

Termoterapija je lije_enje toplinom.

Gr_. terme = toplina

terapeia = lije_enje

Razlikujemo povrinsku i duboku termoterapiju. Povrinska je ona kojom se podie ili sputa

temperaturu na terapijski zna_ajnu razinu. Moe biti vlana ili suha, ovisno o izvoru. Duboka

se odnosi na izvore energije kojima se zagrijavaju dublje smjetena tkiva (UZV ili EMV).

Lije_enje hladno_ om je tako_ er oblik termoterapije, a naziva se krioterapija.

Kod termoterapije doza se ocjenjuje opisnom ocjenom.

ULTRAZVUK

Primjena ultrazvu_ne energije u terapijske svrhe. Podru_je ultrazvuka je ono iznad 16 000 Hz.

Najbolje se pokazala frekvencija od 800 1000 kHz. U medicinskoj praksi koristi se od 1938

(Pohlmann).

to je manja glava UZ sonde, manja je divergencija. Apsorpcija: kost: meko tkivo=10:1,

Mii_ no tkivo: masno tkivo= 2:1, iv_ano tkivo:mii_ =2:1

Najbolji su aplikatori duine 5-7 cm. Tada je polje najhomogenije, bez divergencije.

Kod stabilne tehnike postoji velika interferencija. Kontaktna sredstva smanjuju prodiranje UZ

energije proporcionalno gusto_ i sredstva.

Kod mobilne tehnike trajanje terapije je 5-6 minuta, a kod stabilne 2-3 minute. Doziranje je

individualno..

Djelovanje ultrazvuka:

1. Mehani_ko

Stanice su stalno izloene tlaku i vlaku. Prevelikim intenzitetom moemo uzrokovati

eksploziju stanica. Mikromasaa tkiva pri _emu dolazi do pove_ anja izmjene tvari.

2. Toplinsko

Nastaje dijelom radi refleksije u tkivima, a dijelom zbog mehani_kih uzroka titranja.

3. Fizikalno kemijsko

Poja_avaju se redoks procesi u tkivima

4. Bioloko djelovanje

Lokalno djelovanje:

- izmjena tvari

- promjena pH

- propusnost membrana

- regeneracija

- bol

- nakupljanje leukocita

- cirkulacija,

Ultrazvuk:

1. kontinuirani

2. impulsni

3. ultrasonoforeza

Impulsni UZ dobro djeluje na bol i primjenjuje se u slijede_ im indikacijama: mialgije, bolno

rame, neuralgija, varikozni ulkus, pove_ ana podraljivost ivaca, priprema za

elektrostimulaciju

Ultrasonoforeza je metoda uvo_ enja farmakoloki aktivnih tvari u organizam putem UZ-a, a

kroz intaktnu lou. UZ pritom dovodi do pove_ ane propustljivosti koe, membrana stanica te

pove_ anja difuzije lijeka. Patoloko tkivo omogu_ ava bolje prodiranje lijeka. Metoda je u

uporabi od 1936.

KRATKOVALNA I MIKROVALNA DIJATERMIJA

Definicija: Visokofrekventna dijatermija je terapija izmjeni_nim strujama visoke frekvencije,

od 0,05 do 300 MHz. Osnovno djelovanje je toplinsko, bez podraajnog djelovanja pa nema

mii_ nih kontrakcija. Mikrovalovi su valne duljine 12 cm. Zabranjena je njihova aplikacija, a

isto tako i ultrazvuka iznad epifiznih pukotina u djece.

Doziranje je nepouzdano, ovisi o subjektivnom osjetu.

Doza I neposredno ispod osje_ aja topline

Doza II upravo nastupio osje_ aj topline

Doza III ugodan osje_ aj topline

Doza IV jak osje_ aj topline, ali jo podnoljiv

Pri akutnim bolestima koriste se male doze svaki dan uz kra_ e trajanje (3-10 min). Kod

kroni_nih bolesti, ve_ e doze energije ili tri put tjedno u trajanju 10-20 minuta.

Fizioloko djelovanje:

- ubrzava metabolizam

- protuupalno djelovanje

- poja_ani protok limfe

- pove_ ana podraljivost i provodljivost ivca

- analgezija ko_enjem simpatikusa

- smanjuje spazam popre_no-prugastih mii_ a

- poja_ava djelovanje antibiotika, posredno

Indikacije:

- kombinirana s drugim metodama

- degenerativne reumatske bolesti

- mialgije i miozitisi

- spondiloza

- priprema za elektrostimulaciju

- sinusitisi

- bolesti spolnih organa

- furunkuli, karbunkuli

- dismenoreja

Mikrovalna dijatermija (reflektori) toplina nastaje djelovanjem EM valova.

Djelovanje:

- vazodilatacija

- hiperemija

- protuupalno djelovanje

- zagrijavanje unutarnjih organa

Kontraindikacije:

- metalni dijelovi u tijelu

- poreme_ aj cirkulacije i osjeta topline

- edemi i krvarenje

- graviditet i aplikacija iznad gonade

TENS TRANSKUTANA ELEKTRI_ NA NERVNA STIMULACIJA

To je oblik perifernog podraivanja koji moe smanjiti opaanje boli pove_ anjem podraaja

aferentnih debelih vlakana i pospjeivanjem presinapti_ke inhibicija T stanica.

Vrste TENS-a:

- standardni visoke frekvencije 75-100 Hz

- niske frekvencije 1-4 Hz

- kratkotrajni intenzivni 150 Hz

Klini_ka primjena:

- postoperativna bol

- ginekoloke indikacije (analgezija kod poroda, menstrualna bol)

- orofacijalna bol

- kriobolja

- degenerativne reumatske bolesti

- upalne reumatske bolesti

- fantomska bol kod amputacije

- cirkulacijski poreme_ aji

- angina pectoris

- glavobolje i migrene

Kontraindikacije:

- sr_ani stimulator

- primjena oko o_iju i mukoznih membrana

- transkranijalna primjena

- primjena na vrat u bolesnika s TIA i CVI

- promjene na koi

ELEKTROTERAPIJA

Elektroterapija je primjena elektri_ne struje radi postizanja terapijskog u_inka.

Lije_enje istosmjernom strujom naziva se galvanizacija.

Iontoforeza je unos lijeka u kou pomo_ u galvanske struje.

Dijadinamske struje su niskofrekventne s poluvalnim (50 Hz) ili punovalnim (100 Hz)

ispravljenim strujama sinusoida. Koristi se za analgeziju (lokalnu) i antiedematoznu teraoiju.

Interferentne struje nazivaju se jo i Nemecove ili endogene struje.

TENS stimulira A iv_ana vlakna, postupak se naziva elektroanalgezija.

Elektrostimulacijsko lije_enje

Indikacije:

- mlohava kljenut

- dugotrajno mirovanje

- Poinogena pareza

Imobilizirana muskulatura stimulira se na jedan na_in, a pareti_na na drugi da ne do_ e do

degenerativne reakcije mii_ a.

Visokofrekventne struje

Dijatermija:

- dugovalna dijatermija

- kratovalna

- mikrovalna dijatermija

- mikrovalni radar

Zadnje dvije metode se uglavnom ne koriste zbog prevelikih energija.

Koriste se za dubinsko zagrijavanje.

Postoji i kirurki (elektrokauterizacija)uporaba kod koje je kirurki stol jedna elektroda, a

kauter druga i terapijski visokofrekventni ure_ aji. Pacemaker je tu izrazita kontraindikacija jer

_ e struja spriti tkivo u okolini njega i drugih metala (endoproteze, geleri,)

TERMOTERAPIJA

Uporaba topline i hladno_ e u terapijske svrhe.

Indikacije: kroni_ne upalne bolesti

Kontraindikacije:

- maligna bolest

- op_ e loe stanje

- sklonost krvarenju

FIZIKALNA TERAPIJA U KU_I BOLESNIKA

Omogu_ uje kontinuitet rehabilitacije i rastere_ enja bolni_kih odjela.

Oblici fizikalne terapije primjenjivi u ku_ i:

- kinezioterapija (aktivne i pasivne vjebe)

- termoterapija

- hidroterapija

- masaa

- TENS

- Portabilnim aparatima je danas mogu_ a aplikacija i svih vrsta elektroterapije,

ultrazvuka i lasera

Prednosti:

- kontinuitet rehabilitacijskog postupka

- ekonomska opravdanost

- rehabilitacija bolesnika u ku_ nom ambijentu

- edukacija uku_ ana

Nedostatak: naj_e_ e se odvija bez kontrole specijalista (fizijatra).

REHABILITACIJA

Rehabilitacija je vra_ anje u osnovno stanje.

Habilitacija je stjecanje sposobnosti koje pacijent nikada nije imao (djeca).

Rehabilitacijski model zdravstvene skrbi razlikuje se od medicinskog modela. Ova razlika

ukazuje na filozofiju fizikalne medicine i rehabilitacije. U medicinskom modelu problemska

orijentacija okrenuta je prema bolesti, a u rehabilitacijskom prema posljedicama bolesti.

Howard Rusk:

Mi primamo na sebe filozofiju odgovornosti prema kojoj ne zavravamo s pacijentom kad

padne temperatura i kad se povade konci

Rehabilitacija se dijeli na:

- primarnu neposredno nakon nastanka bolesti, obi_no se provodi u bolnici

- sekundarnu dosta kasnije nakon nastanka bolesti, par mjeseci; bolesnik se alje u

specijalizirane ustanove

- tercijarna odravaju_ a rehabilitacija, odvija se u ku_ i i bolesnik se povremeno alje u

specijalizirane ustanove

NA_ ELA REHABILITACIJE

1. KONTINUIRANOST

2. TIMSKI RAD

Na_elo kontinuiranosti: rehabilitacijski postupak po_inje postavljanjem dijagnoze

Na_elo timskog rada: za uspjeh je potreban tim koji se sastoji od stru_njaka iz niza podru_ja

medicinske djelatnosti:

- ef tima lije_nik rehabilitant

- medicinske sestre

- fizioterapeut

- socijalni radnici

- klini_ki psiholozi

- pedagozi

- logopedi

- ortopedski tehni_ar

- ostali po potrebi

Ciljevi i planiranje rehabilitacije mogu biti kratkoro_ni i dugoro_ni.

Terapeutske i rehabilitacijske djelatnosti:

1. fizikalna terapija

2. terapeutske vjebe

3. poduka za neovisno ivljenje

4. uporaba ortoza i proteza

5. psihosocijalna djelatnost

Proteza je nadomjestak za anatomski nedostatak.

www.medicina.hr

InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 15

Potencijal rehabilitacije odraava sumu sposobnosti svih sustava tijela procijenjenu u odnosu

na sumu nesposobnosti.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Profesionalna rehabilitacija podrazumijeva postupke i radnje potrebne za osposobljavanje

hendikepirane osobe za prijanji ili odgovaraju_ i novi posao.

Prva faza:

Predprofesionalno ispitivanje (utvr_ ivanje sklonosti i psihofizi_kih sposobnosti)

Druga faza:

Profesionalna orijentacija (usmjeravanje na zanimanje koje prua realne mogu_ nosti

zapoljavanja, maksimalno potuju_ i elju rehabilitanta kao i njene/njegove psihofizi_ke

mogu_ nosti)

Tre_ a faza:

Profesionalno osposobljavanje

_ etvrta faza:

Zapoljavanje

Profesionalna rehabilitacija mora imati gospodarstveno opravdanje. Ondje gdje to ne moe

biti slu_aj treba biti terapijska mjera i naglasak stavljati na socijalnu rehabilitaciju.

Evaluacijske metode profesionalne orijentacije:

- razgovor

- psiholoki testovi

- testovi interesa

- testovi vjetine, hobija i nadarenosti

- testovi osobnosti i inteligencije

- odjel za terapiju radom kao predjedinica prije procesa profesionalne rehabilitacije

Rad je uvijek ciljan i ima utilitaristi_ku svrhu.

Nakon svih testiranja slijedi proces profesionalne edukacije i traenja radnog mjesta.

Mogu_ i _lanovi rehabilitacijskog tima u procesu profesionalne rehabilitacije:

- lije_nik rehabilitator

- psiholog

- radni terapeut ili fizioterapeut

- nastavnik prakti_ne nastave

- stru_ni suradnik Zavoda za zapoljavanje (vocational consoler)

Vrlo je vano uzimati u obzir elje i ambicije osobe koja prolazi kroz rehabilitaciju.

SPORTSKE OZLJEDE

www.medicina.hr


Sportska ozljeda je ozljeda nastala prilikom sportske aktivnosti. Pri tom razlikujemo ozljedu i

ote_ enje.

Ote_ enje razlog se naj_e_ e ne moe anamnesti_ki prona_ i. Pacijent se ne sje_ a ni na_ina

ni vremena. Za razliku od ozljede koja je naj_e_ e akutnog karaktera, ote_ enje je naj_e_ e

kroni_no.

Osnovni su postulati rehabilitacije sportaa:

1. ozlije_ eni dio tijela miruje, a ostali dijelovi tijela moraju vjebati

2. mijenjanje rehabilitacijskih postupaka

U 7 dana mirovanja vrhunski sporta izgubi 60% aktivnosti mii_ a koji miruje. Kod

imobilizacija u zglobu nastaju kontrakture.

Ozljede u sportu naj_e_ e nastaju kao posljedica nerazmjera izme_ u individualno mogu_ eg

optere_ enja vezivnog i potpornog tkiva i stvarnog optere_ enja tijekom treninge i natjecanja.

Drugi uzroci su: neadekvatna oprema, nepovoljne klimatske prilike, nepanja i sl.

Sportske ozljede naj_e_ e poga_ aju meka i potporna tkiva, rje_ e kosti.

Odgovor tkiva na ozljedu uvijek je upalna reakcija, a njen su pokreta_ raspadni produkti

ozlije_ enog tkiva. Akutna faza ozlje_ ivanja i tkivnog odgovora moe se podijeliti u tri faze:

1. faza akutnih vaskularno-upalnih doga_ aja traje oko 48 h, cilj je tu fazu skratiti to je

vie mogu_ e i sprije_iti nastanak kroni_nog procesa (daju se nesteroidni i steroidni

protuupalni lijekovi)

2. faza regeneracije i rekonstrukcije ozlije_ enog tkiva stani_na proliferacija,

angiogeneza, sinteza ote_ enog tkiva i nastanak kolagena. Po_inje tre_ i dan, a

zavrava 5. dan nakon ozljede.

3. faza cijeljenja faza zavrne organizacije u kojoj dolazi do funkcijske obnove.

Cilj je rehabilitacije nakon ozljede povratak u psihi_ko i fizi_ko stanje koje je postojalo prije

ozljede. Ne smije se dozvoliti da proces od akutnog prije_ e u kroni_ni. Ozljedu treba rijeiti

terapijski dok je u akutnoj fazi, a daljnje ozljede se mogu prevenirati bandaom zgloba te

kinezioterapijom s ciljem u_vr_ ivanja zgloba.

Rehabilitacija po_inje neposredno nakon ozljede i odvija se onoliko dugo koliko to trae

izgubljene sposobnosti.

Program rehabilitacije mora biti individualno prilago_ en!

Neophodan je pozitivan odnos izme_ u sportaa, trenera i lije_ nika specijalista i

fizioterapeuta.

Osim u iznimnim slu_ajevima, kod sportske ozljede treba ovako postupiti:

- sportaa treba potediti strogog mirovanja

- kod imobilizacija treba raditi izometri_ke vjebe i koristiti pojedine oblike fizikalne

terapije (npr. magnetoterapija, iznad gipsa ili osteosintetskog materijala)

- napraviti individualni program vjebi za ostali dio tijela koji _ e sa_uvati mii_ nu

masu, pokretljivost zglobova i kraljenice, odrati odre_ eni stupanj tjelesne

pripremljenosti i osje_ aj sportaa da nije izgubljen za fizi_ku aktivnost

Time se stje_u preduvjeti dobre rehabilitacije:

- odravanje mii_ ne mase i kvalitete mii_ a

- pokretljivost zglobova i prevencija kontraktura

- o_uvanje propriocepcije

www.medicina.hr


- omogu_ uje se odranje funkcijskih vjebi za pojedine sportove

- umanjuje se gubitak sportske vjebe

- ispravljaju se uo_ene biomehani_ke pogreke koje nisu vezane za ozljedu

- zadrava se dobra kardiovaskularna sposobnost

- psihi_ki je u_inak velik sporta se ne osje_ a kao bolesnik

Potrebno je mijenjati oblik aktivnosti, trajanje pojedinih oblika aktivnosti, njihovu u_estalost

te intenzitet ovisno o napretku.

Uspjean povratak u sport mogu_ je:

- kad vie ne postoji bolest ni u kakvim aktivnostima

- kad su funkcijski kapaciteti svih zglobova o_uvani

- postoji zadovoljavaju_ a i kvalitetna koli_ina mii_ na mase

- kad postoji o_uvana sportska vjetina kao prije ozljede

- kad je kardiovaskularni sustav odgovaraju_ e pripremljen

- kad postoji primjerena propriocepija

- kad postoji psihofizi_ka sposobnost sportaa

- kad su izdrljivost i snaga primjereni o_ekivanim naporima

- kad je trener zadovoljan postignutim mogu_ nostima

Edukacija sportaa kroz rehabilitaciju

Bitno je da sporta neto nau_i kako da izbjegne ozljedu, a i kako je pravilno lije_iti kad se

dogodi.

Najve_ i broj sportskih ozljeda nastaje zbog prekomjernih naprezanja (30-50%).

Vie od 50% vrhunskih pliva_a ima probleme s ramenim zglobovima; kontaktni sportovi

uzrokuju tee povrede.

Terapija sportske ozljede

Najprije treba napraviti plan rehabilitacije i postaviti realan cilj.

Faze rehabilitacije su:

1. Kontrola boli i upale

U akutnoj fazi treba evidentirati doga_ aj i mehanizam povrede; pregledati zglob prije

zatitnog spazma. Osnovni je princip za kontrolu boli i upale: kratkotrajni odmor uz

aplikaciju leda, kompresiju i elevaciju ozlije_ enog dijela tijela. Nesteroidni

antireumatici ubrzaju oporavak kontroliraju_ i bol i upalu. Dugotrajno djelovanje _esto

dovodi do gastrointestinalnih nuspojava.

Kortikosteroidi se daju nakon dva tjedna, u proliferativnoj fazi. Tada su korisni, ali se

ne smiju infiltrirati u same tetive jer moe do_ i do rupture. Ako se kortikosteroidi daju

u akutnoj fazi, mogu smanjiti potencijale normalnog cijeljenja tkiva.

Rano vra_ anje aktivnostima je poeljno, ali ne i takmi_arskim aktivnostima dok se ne

uspostavi bolnost i puna kontrola.

2. Restauracija opsega pokreta i ekstenzibilnost mekih tkiva

Prije po_injanja vjebi snaenja mora biti uspostavljen puni opseg pokreta i

fleksibilnost mekih tkiva dominantne su medicinske vjebe, a mogu se koristiti i

razne vrste fizikalne terapije aplikacija leda, TENS, ultrazvuk,

www.medicina.hr


3. Vjebe snaenja

Mogu biti izometri_kog, izotoni_kog i izokineti_kog tipa. U odnosu na mii_ nu

kontrakciju dinami_ke se vjebe mogu podijeliti na koncentri_ne i ekscentri_ne.

Vjebe se provode regularno minimalno 3 puta tjedno do postizanja 90-95%

maksimalne mii_ ne snage. Povratak snage je bri u inicijalnoj fazi vjebanja. Koriste

se izometri_ke vjebe, a zatim se nastavlja s izotoni_kim ili izometri_kim vjebama.

4. Poboljanje izdrljivosti

Izdrljivost ovisi o metaboli_koj sposobnosti za nadoknadu energije za mii_ nu

kontrakciju. Metaboli_ki kapacitet moe rasti aerobno i anaerobno.

Drugi je na_in pove_ anja izdrljivosti redukcija energetskih potraivanja za dani

postotak rada. Vjebe aerobne izdrljivosti provode se s velikim brojem ponavljanja s

malim optere_ enjem, a anaerobne s malim brojem ponavljanja i 70-80% optere_ enja.

Odranje izdrljivosti je zna_ajan faktor u prevenciji ozljede.

5. Poboljanje specifi_nih performansi

Specifi_ni re-trening provodi se za razvoj biomehani_kih i neurofiziolokih uzoraka

potrebnih za specifi_an sport.

Facilitacijske su tehnike postizanje cilja uporabom koritenja refleksa, elektri_ne

stimulacije, senzornih tehnika (hladno_ a, vibracije,).

Postupak s ozljedom glenja:

- LED: neposredno nakon ozljede staviti led koji izaziva analgeziju i smanjuje

hematom.

- ELEVACIJA

- ELASTI_ NI ZAVOJ

- ANALGEZIJA se tako_ er moe posti_ i primjenom lasera, ultrazvuka i

elektroterapije.

OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI I PRAVA IZ MIROVINSKOINVALIDSKOG

OSIGURANJA

Radna sposobnost je sposobnost _ovjeka da svoj radni potencijal upotrebi za privre_ ivanje.

Pojam bolesti se ne poklapa s pojmom radne sposobnosti.

Potrebna je:

- ocjena op_ e radne sposobnosti

- ocjena profesionalne sposobnosti:

- ocjena privremene radne nesposobnosti (za bolovanje)

- specifi_na radna sposobnost za posebna zanimanja 8astronauti, piloti)

- ocjena trajne radne nesposobnosti

- ocjena preostale radne sposobnosti invalidnost

Invalidnost postoji kad do_ e do gubitka ili smanjenja radne sposobnosti za rad na svom

radnom mjestu koji se ne moe otkloniti lije_enjem odnosno mjerama rehabilitacije.

Invalidus (lat.) = nevaljan

www.medicina.hr


Nesre_ a na poslu je svaka ozljeda prouzro_ena neposrednim kratkotrajnim mehani_ki,

fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, kao i ozljeda prouzro_ena naglim promjenama poloaja

tijela ili iznenadnim optere_ enjem to je jako povezano s poslom.

Ukoliko se nesre_ a dogodi na putu na radno mjesto i sa njega, to tako_ er spada u nesre_ u na

radnom mjestu.

Sila mora biti jednokratna, neposredna i kratkotrajna.

Profesionalna bolest nastaje kao rezultat dugotrajnog neposrednog utjecaja procesa rada i

uvjeta na radu na odre_ enim radnim mjestima i poslovima odnosno djelatnostima na osnovu

kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.

INVALIDSKI SPORT

Sport kao poseban oblik kinezioterapije primjenjuje se tijekom rehabilitacije, a nakon toga

slui za odranje postignutog stupnja terapije i kao radna terapija. Sport bolesniku ja_a

impulse za ivot, rad i samopouzdanje.

RADNA TERAPIJA

Rad je okupacijska terapija za postizanje odre_ enog mentalnog stava, borba protiv

hospitalizma.

TERAPIJA RADOM

Na prvom je mjestu terapija, rad je sredstvo.

Radni terapeut je fizikalni terapeut koji zna primijeniti tehnike rada za odre_ enu skupinu

bolesnika.

DEGENERATIVNE BOLESTI

Karakterizira ih bol i ograni_enje funkcije.

Degenerativne bolesti kraljenice:

- spondiloza (disk artroza)

- cervikalni sindrom

- cervikocefalni sy. (glavobolja)

- cevikobrahijalni sy.

- torakalni sy.

- lumbosakralni sy.

Degenerativne bolesti zglobova artroze

- artroza ake

- Heberdenovi _vori_ i

- Tubushalova artroza (_esto u kombinaciji s Henerdenovim _vori_ ima; ne dovodi u

pitanje funkciju ake

- lizartroza

- artroza ru_nog zgloba

- artroza lakta

- artroza ramena

- artroza kuka

- artroza koljena

- lipartroza

www.medicina.hr


- artroza nonog zgloba

- artroza stopala

Degenerativne bolesti uzrokuju promjene na zglobnim plotinama i promjenu osi koja se

manifestira kao varus ili valgus poloaj noge te je oteano i hodanje.

Opseg kvadricepsa mjeri se 10 cm i 20 cm iznad patele-

VDS = vertebralni dinami_ki segment koji obuhva_ a dva susjedna kraljeka. Jedan kraljeak

ne zna_i nita sam za sebe. Uvijek je u odnosu s drugim i tko ih treba promatrati i tako im

pristupati.

Simptomi degenerativnih sindroma:

- bol

- ograni_enje funkcije

Boli traju doivotno i pogoravaju se.

Postupak za olakavanje boli:

- promjena ivotnih navika smanjiti kretanje

- smanjiti tjelesnu masu

- lijekovi analgetici: kortikosteroidi (blokada - intraartikularna injekcija) i nesteroidni

antireumatici

- fizikalna terapija:

- ultrazvuk kroz teku_ e medije

- elektroterapija:

- galvanizacija

- visokofrekventne struje

- elektrostimulacija mii_ a

Artroza koljena

Bolesnik se ne moe sagnuti niti kleknuti. Potrebne su izometri_ne vjebe za ja_anje

kvadricepsa, a moe se primijeniti i elektrostimulacija. Poeljna je primjena analgetika,

intraartikularna infiltracija, laser, hladni oblozi (krioterapija), kratkovalna dijatermija, UZV +

kinezioterapija, galvanske kupke (cijela vodena masa u kadici je elektroda).

Tako_ er je vano nositi ortopedsku obu_ u i smanjiti prekomjernu tjelesnu masu.

Heberdenova i Bustardova artroza:

- ultrazvuk i kinezioterapija (individualno prilago_ avanje)

- parafinske kupke i kinezioterapija

- kod akutnih smetnji krioterapija

ORTOPEDSKA POMAGALA

Ortpedska pomagala su tehni_ke naprave koje slue uspostavljanju i popravljanju ote_ enja

lokomotornog sustava.

Dijele se na:

- proteze

- ortoze

www.medicina.hr


- ortopedske cipele

- ortopedska bandaerska pomagala

- ostala pomagala uklju_uju_ i invalidska kolica

Proteza je tehni_ka naprava koja zamjenjuje ekstremitet ili dio ekstremiteta; moe biti za

gornje ili donje udove. Bazira se na kontaktnom leitu, cijeli bataljak je tu u kontaktu s

protezom.

Moduli su nosive jedinice proteze koji su me_ usobno povezani zglobovima. Na njih se

aplicira estetski dio.

Proteza se stavlja odmah nakon cijeljenja rane. Proteza mora biti individualno napravljena i

prilago_ ena.

Moduli su gra_ eni uglavnom od _elika, a leite od plastike i silikona silikon jako dobro

prianja, ali je skup.

Uzroci amputacija

Glavni uzrok amputacija iznad 60. godine su vaskularne promjene (diabetes mellitus,

ateroskleroza), obi_no na donjim ekstremitetima. Rijetko nastaje u toj dobi traumatska

amputacija, osteomijelitis ili tumor.

U srednjoj dobi glavni su uzrok traume. Manji dio _ine tumori, infekcije, rijetko vaskularne

promjene (obi_no kod pua_a Burgerova bolest).

U dobi do 20. godina naj_e_ e su traume i tumori, rijetko priro_ ene anomalije.

Ratnim amputacijama su u 75% slu_ajeva podvrgnute osobe mukog spola.

Dijelovi proteze

Leite je najvaniji dio proteze jer je u kontaktu s bataljkom i bolesniku mora biti udobno.

Zato mora biti individualno prilago_ eno.

Stopalo proteze - noni zglob je u_vr_ en. Postoje i proteze s mobilnim zglobom.

Koljeno proteze: kod natkoljeni_nih proteza moe imati pokrete fleksije i ekstenzije. Novije

proteze su vieosovinske i omogu_ uju i rotaciju. Postoje i kompjutorizirane proteze.

Kod egzartikulacije zgloba kuka ili _ak zdjelice koristi se kanadska koara koja obuhva_ a

cijelu zdjelicu i na nju se nastavlja noga.

Osnova svake proteze je cipela.

Rehabilitacija bolesnika bez donjih ekstremiteta:

I faza: preoperativna faza (kod traumatske amputacije je nema)

II faza: postoperativna faza

III faza: preproteti_ka faza

IV faza: proteti_ka faza

Hladni program amputacije i hladni zahvat obavlja se kad postoji indikacija za amputaciju, ali

odgo_ eno, kad je pacijent psihi_ki i fizi_ki za to spreman. Bitna je podrka obitelji jer je i

obitelj _lan rehabilitacijskog tima.

Postoperativna faza

-po_inje neposredno nakon operacijskog zahvata. Traje 0-14 dana. Pacijent se priprema za

noenje proteza i bitna je kondicijska priprema. Skrbi se za pravilno zarastanje bataljka oblika

www.medicina.hr


koji je najbolji za protezu. Kod natkoljenice se trai cilindri_ni oblik, kod potkoljenice

koni_ni. Rez na bataljku ne smije biti na mjestu najve_ eg optere_ enja (fleksori se iju na

ekstenzore).

Izuzetno je vana prevencija nastanka kontraktura koje se izbjegavaju svakodnevnim

vjebama prvo pasivnim pa zatim aktivnim. Bolesnik mora leati na trbuhu 2 sata ujutro i 2

sata poslijepodne da se sprije_e fleksijske kontrakture.

Tre_ i dan od amputacije po_inje se s vjebama ravnotee.

Tretman edema bataljka provodi se u bandairanjem zavojima u trajanju od 24 h.

Tretman fantomske boli:

Fantomski osjet je normalan do par mjeseci poslije operacije jer je potrebno odre_ eno vrijeme

za brisanje percepcije tijela u mozgu. Pretpostavlja se da fantomska bol nastaje zbog

nestru_nih amputacija i stvaranja neurinoma na vrhu bataljka. Tu fizikalna medicina moe

mnogo u_initi.

Lije_i se i lijekovima daju se analgetici.

Veoma je vana edukacija o higijeni i toaleti bataljka.

Pretproteti_ ka faza

-je intenzivirana postoperativna faza

Proteti_ ka faza

-se jo zove i kola hodanja jer pacijent mora nau_iti hodati. Savladava se hod, uzimaju se

mjere za module, stavljaju se moduli i aplicira proteza. Pacijent mora nau_iti stavljati i skidati

protezu, a ako ne moe nau_iti treba educirati nekog iz obitelji. Dok pacijent u_i hodati s

protezom mora imati vizualnu korekciju hoda tako da gleda u ogledalo ili da ga se snima

kamerom tako da pacijent vidi u _emu grijei.

U_i se:

1. pravilno stavljanje i skidanje proteze

2. vjebe ravnotee prvo u razboju

3. hodanje u razboju s protezom pazi se na ritam koraka i duinu hoda (moraju biti

jednaki)

4. hodanje van razboja

5. slobodan hod van razboja sa takama pri _emu je potrebna vizualna korekcija hoda

6. sjedanje i ustajanje

7. hod preko prepreka

8. hod po stepenicama

9. hod u prirodnoj okolini

10. ulaz i izlaz iz sredstava javnog prijevoza

11. poticanje pacijenta da se bavi sportskim aktivnostima

Kontraindikacije za proteze:

- ozbiljne internisti_ke bolesti kardiovaskularnog sustava

- teke neuroloke bolesti

- lo psihi_ki i intelektualni status

Proces rehabilitacije traje ovisno o:

- pacijentovoj osobnosti

- pacijentovoj dobi

- popratnim pojavama i veli_ini amputacije

www.medicina.hr


Kod srednje ivotne dobi cijeli proces traje:

- kod potkoljeni_ne proteze: 6 tjedana

- kod natkoljeni_ne proteze: 8 tjedana

- obostrana natkoljeni_na: i do 6 mjeseci

Kod prve opskrbe protezom mora se rehabilitacija provesti u bolnici.

Ocjena ishoda rehabilitacije:

- odli_an pacijent hoda bez pomagala i ivi bez restrikcija

- dobar bolesnik hoda s pomagalom (taka ili hodalica)

- lo (slab) bolesnik hoda samo s bataljkom, nema protezu

- izuzetno lo: bolesnik koristi invalidska kolica

Amputacije i proteze gornjih ekstremiteta

Mnogo su rje_ e nego na donjim ekstremitetima _ine samo _etvrtinu proteza. Naj_e_ e su

uzrokovane tumorom, rje_ e zbog vaskularne patologije. aka (odnosno njene funkcije) je

karakteristi_na samo za ljudsku vrstu i proteza za gornji ekstremitet nikada ne moe potpuno

nadomjestiti njenu funkciju.

Tri su vrste proteza za gornji ekstremitet:

1. Estetske afunkcionalne su, naj_e_ e su od plastike i silikona.

2. Mioelektronske naj_e_ e su, najkompleksnije i najbolje. Imaju elektrode koje se

pri_vrste na muskulaturu i vode mioelektronske impulse koje aparat u ramenu

poja_ava i vra_ a u protezu te je mogu_ e otvaranje ake, zatvaranje itd.

3. Funkcionalno-mehani_ke omogu_ uju neke jednostavne funkcije. Na njih se mogu

dodati radni nastavci (klijeta, kuke).

Pretproteti_na faza traje 2-3 tjedna.

Da bi savladao rad s podlakti_nom protezom pacijentu treba prosje_no 10 sati treninga.

Za nadlakti_nu prosje_no 10 sati treninga.

Za obostranu nadlakti_nu prosje_no 12 sati.

Odjednom se radi 1-2 sata vjebi.

Leite se uvijek mora raditi posebno i individualno.

Kod djece je prisutno samo-formiranje bataljka. Fibula, npr. kod amputacije uvijek raste bre

od tibije pa moe uzrokovati valgus deformirani poloaj noge.

ORTOZE

Ortoze su tehni_ka pomagala koja potpomau funkciju odre_ enog dijela tijela, imobiliziraju

ga, rasterete i omogu_ uju funkciju (npr. hodanje).

Koriste se uglavnom privremeno.

Razlikujemo ortoze za:

- gornje ekstremitete

- donje ekstremitete

- kraljenicu (steznik)

Ortoza nikad ne postie idealan kontakt s tijelom, tako da s njom idealna korekcija nije

mogu_ a.

www.medicina.hr


Ortoze za donje ekstremitete

AFO = ancle foot orthosis

KAFO = knee ancle foot orthosis

Cervikalna ortoza (Schanzov ovratnik).

Ortoze se nazivaju prema mjestu na koji se apliciraju. Moraju biti lagane i estetski

prihvatljive. Pacijent mora biti sposoban sam staviti i skinuti ortozu.

Kod donjih ekstremiteta ortoze slue uglavnom za korekciju hoda. Naj_e_ e se koristi AFO

koja see do ispod koljena. Moe biti:

- metalna (rijetko se koristi)

- plasti_na od nisko-temperaturnih plasti_nih materijala da se mogu oblikovati

stopalo, noni zglob (pokretni ili nepokretni) i potkoljeni_ni dio

FEPA = funkcionalna peronealna mioelektri_na ortoza

- podrauje n. peroneus

- koristi se kod centralnog ote_ enja, periferni neuron mora biti o_uvan

KAFO imaju fiksno koljeno ili koljenski zglob

HKAFO = hip-KAFO

Ortoze za gornje ekstremitete

-koriste se isklju_ivo za aku, ru_ni zglob i lakat, a za rame ne postoje. Mogu biti fiksne gdje

spre_avaju pokrete ake. Prsti moraju biti slobodni.

Spinalne ortoze

-su ortopedska pomagala koja se apliciraju na dijelove kraljenice. Koriste se kod skolioze

(Millwaukee steznik) _ija je zakrivljenost najvie 40. Ako je zakrivljenost ve_ a od toga,

preporu_uje se kirurki zahvat, a ispod 30kinezioterapija.

Spinalne ortoze dijele se na:

- cervikalne

- torakalne

- spinalnkombinirane

-

Cervikalne mogu biti fleksibilne (meke) ili fiksne. Kod nestabilnih prijeloma kraljenice ide

se uvijek na unutarnju fiksaciju.

Lumbosakralna ortoza se moe koristiti preventivno kod tekih fizi_kih poslova. One

pove_ avaju intraabdominalni tlak i jaki trbuni mii_ i rastere_ uju kraljenicu i do 7 puta.

Spinalne ortoze ne smiju biti trajno rjeenje.

Uz spinalnu ortozu treba uvijek primijeniti kinezioterapiju.

U dje_joj dobi ortoza se nosi od postavljanja indikacije do kraja rasta.

Riserov indeks 1-4

Riserov indeks 4: rast kraljenice zavren, hrskavi_ni centar raste na cristi iliaci je okotao.

Rast dugih kostiju zavrava kad okota epifiza ru_nog zgloba. U tijeku intenzivnog rasta

korektivni steznici se nose 23 h dnevno, a 1 h je bez njega namijenjen za vjebu i higijenu.

Posebno je bitno steznik nositi no_ u.

Ortopedske cipele

- individualno izra_ ena pomagala prema sadrenom modelu

www.medicina.hr


- posebno se vri mjerenje skra_ enja

- kod deformiteta stopala

- kod razli_ite duljine nogu

Ortopedski uloci

-slue za korekciju sputenog stopala. Cipele uvijek moraju pratiti teite tijela.

tapovi

-omogu_ uju lake kretanje (starost, teina, proteze,)

Propisuju se individualno prema visini. Nose se uvijek u suprotnoj ruci od bolesne noge.

Mogu biti jednostavni ili s 4 kraka.

take

-pruaju bolje rastere_ enje nego tapovi. Mogu biti podlakti_ne ili potpazune. Rijetko mogu

dovesti do kompresije n. radialisa. Ako je ikako mogu_ e, propisuju se podlakti_ne take.

Visina tapa ili take se procjenjuje tako da se lakat stavi u kut od 30te se u tom poloaju

izjeri udaljenost izme_ u poda i ake.

_ etverotaktni hod omogu_ uje maksimalnu stabilnost uvijek su 3 to_ke na podu. Hoda se po

principu: desna noga lijeva taka i obrnuto.

Trotaktni hod nazivamo kad se obje take pomi_u istovremeno. Pomakne se nakon toga

zdrava noga, a bolesna se privu_e.

Njihaju_ i hod: bolesnik isprui take prema naprijed, zatim tijelo zanjie do taka ili ispred

njih.

Hodalice

Invalidska kolica

-kod nepokretnih bolesnika koji nemaju mogu_ nost hodanja propisuju se invalidska kolica.

irina sjedala mora biti prilago_ ena, oslonac za stopala, naslon i oslonci za ruke moraju

odgovarati bolesniku.

Kod kvadriplegije se propisuju motorna kolica, upravljanje se vri pomo_ u daha ili na

komandu pomo_ u glasa.

Hemiplegi_ni bolesnici pokre_ u kolica zdravom rukom i nogom.

Invalidska kolica za sport imaju maleni naslon

U svetu sofisticirane medicinske nege masaa ledom je sigurno jedna od efikasnijih i proverenih metoda protiv bolova u predelu vrata i lea. Moe se sprovoditi kao samostalan metod, ali i u kombinaciji sa drugim vidovima terapije.

Veina bolesti kime prouzrokovana je slabljenjem ili istezanjem miia. Veliki miii, koji se u lenom delu, kod kime, nalaze u paru, pomau u pravilnom dranju kime. Usled razliitih loih uticaja i navika tokom ivota, ovi miii se oputaju ili koe, to uzrokuje bolove u lumbalnom delu i nepravlinosti ovog dela kime i lea.

Najei razlozi za gr i koenje velikih lenih miia ukljuuju:

nenadane, nagle pokrete, nezgodne padove dizanje tekih predmeta (uz nepravilnu upotrebu lenih miia) sportske povredeIako ukljetenje miia nije retkost, niti se smatra opasnim, ono moe izazvati jake bolove. Zapravo, ba ove povrede su jedan od najeih razloga zbog kojih se ljudi javljaju hitnoj pomoi. Na alost, nita posebno ne moe da se uradi u ovakvim sluajevima (koji traju do dva dana), moemo samo uzimati tablete protiv bolova ili pokuati da olakamo sebi hladnim ili toplim oblozima.

Masaa ledom utie na smanjenje bolova u kimi na razline naine:

Oblog od leda smanjuje upale i otoke, koji se obino pojavljuju nakon povreda.

Veinu bolova u krstima prate razliite upale. Led blagotvorno utie na upale i tima olakava bolove.

Smanjuje napetost razdraenog tkiva (deluje protiv bolova - a podoban je i kao lokalni anestetik);

Umiruje nervne impulse na podruju koje masiramo i tako prekida i nervne signale bola;

Smanjuje povrede tkiva.

Masaa ledom je najefikasnija ukoliko led upotrebimo odmah nakon nastanka povrede. Hladnoa uzrokuje da se krvni sudovi i koa skupljaju, a time se smanjuje i prokrvljenost tkiva.

klimatoterapija 2

Documents