54 4/11/2010

Studija Hrvojke Miha-nović - Salopeki Vinicija B. Lupisa

o prinosima Jakete Palmo-tića Dionorića hrvatskojknjiževnoj baštini predstav-ljena je prošlog tjedna u či-taonici Narodne knjižniceDubrovnik. Knjiga je podnaslovom „Željezni duh“izašla u izdanju Institutadruštvenih znanosti - Pod-ručni centar Dubrovnikkao 13. svezak BibliotekeStudije. Uz studije autora,knjiga donosi prijepis i iz-vornik tragedije Didone

koju autori nastoje poka-zati kao djelo koje “nije tekodraz mode europske idubrovačke neoantičkedrame, nego probuđeniglas oštroumne i budnediplomacije DubrovačkeRepublike”. Knjiga nastojioživiti premalo poznati likmudrog političara i čovje-ka profinjene diplomatskei književne naobrazbe (oko1623.-1680.).

Uz autore knjigu su pre-dstavili ravnatelj InstitutaIvo Pilar dr. sc. Vlado Ša-kić, profesor u miru papin-skog sveučilišta sv. TomeAkvinskog u Rimu StjepanKrasić i dramski umjetnikMiše Martinović.

DIPLOMAT IKNJIŽEVNIK

Znanstvena knjiga dr.sc. Hrvojke Mihanović - Sa-lopek i dr. sc. Vinicija B.Lupisa obrađuje na multi-disciplinaran način život idjelo istaknutog dubrova-čkog diplomata i književ-

KNJIGA „ŽELJEZNI DUH“ - PRINOSI JAKETE PALMOTIĆA DIONORIĆA KNJIGA „ŽELJEZNI DUH“ - PRINOSI JAKETE PALMOTIĆA DIONORIĆA

Važnost sklada i razumno

ZNANSTVENA KNJIGA DR. SC. HRVOJKEMIHANOVIĆ - SALOPEK I DR. SC. VINICIJA B.LUPISA OBRAĐUJE NA MULTIDISCIPLINARANNAČIN ŽIVOT I DJELO ISTAKNUTOG DUBRO-VAČKOG DIPLOMATA I KNJIŽEVNIKAJAKETE PALMOTIĆA DIONORIĆA, UKLJUČU-JUĆI POVIJESNA, ARHIVSKA, KNJIŽEVNO-POVIJESNA, TEATROLOŠKA, POVIJESNO -UMJETNIČKA I ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

:: MARKO GILJAČA

:: Z

VO

NE

P

AN

DŽ

A

nika Jakete Palmotića Dio-norića, uključujući povi-jesna, arhivska, književno- povijesna, teatrološka,povijesno - umjetnička, pai arheološka istraživanjakoja odražavaju autorovudjelatnost i kontekst vre-mena u kojem je djelovao.

U prvom poglavlju Vini-cije Lupis prvi put donositemeljit uvid u autorovživotopis i cjelokupno nje-govo rodoslovlje. Rod Pal-mota/Palmotića vuče svo-je porijeklo od Palme de

Balisclava koji je živio predkraj XIII. stoljeća u Dubrov-niku. Početkom XIV. sto-ljeća rod se već patroni-mički naziva “de Palmotta”i spominju se kao brodo-vlasnici i pomorci, a pot-om se prikazuje uspon pje-snikovih predaka do naj-viših kneževskih i političko- diplomatskih dužnosti uDubrovačkoj Republici.

Rad Hrvojke Mihanović- Salopek u drugom pog-lavlju knjige sagledava likJakete Palmotića Dionori-

ća razmatrajući poveza-nost autorove povijesnediplomatske aktivnosti smotivima i oblikovanjemnjegova književnog djelo-vanja unutar epa Dubrov-

nik ponovljen, koji je nas-tao kao najautentičniji um-jetnički odraz dramatičnihdogađaja vezanih uz dub-rovački veliki potres iz1667.

TRAGEDIJA „DIDONE“

Međutim, u središtu ist-raživanja ove knjige pažnjase posvećuje njegovojmladenačkoj tragediji Di-

done, izvedenoj 2. veljače1646. u Dubrovniku, kojaje ostala u sjeni filološkihistraživanja. Tekst ove tra-gedije ponovno se objav-ljuje unutar ove knjige, alitako da se jedino izdanjeStijepa Škurle iz 1878. (i 2.

Važnost sklada i razumno

554/11/2010

HRVATSKOJ KNJIŽEVNOJ BAŠTINIA HRVATSKOJ KNJIŽEVNOJ BAŠTINI

og upravljanja

U SREDIŠTU ISTRAŽIVANJA OVE KNJIGEPAŽNJA SE POSVEĆUJE MLADENAČKOJTRAGEDIJI DIDONE, IZVEDENOJ 2. VELJAČE1646. U DUBROVNIKU U KOJOJ DIONORIĆKAO TEMELJNU MISAO PROVODI NAČELO,PREMA KOJEM PRIMJEREN VLADAR MORADJELOVATI SUGLASNO S RAZBORITOŠĆU

izdanje Holthusena iz1974. ponovljeno premaŠkurli) nadopunja i kori-gira novootkrivenim prije-pisom Dionorićeva djelakoje je načinio Ivan KsaverAltesti, a pohranjen je unu-tar Knjižnice Biskupijskogsjemeništa u Dubrovniku.

Tragedija Didone sagle-dava se potom u radu Hr-vojke Mihanović-Salopek uokviru odrednica europ-skih neoklasicističkih kreta-nja i razvoja dubrovačkebarokne neoantičke dra-me, gdje se prikazuju od-razi aristotelovskog i sene-kijanskog tipa dramatur-gije. Pored toga ocrtava serazvoj i kontekst dubrova-čke barokne melodramekoja svojim strukturnim

glazbeno - scenskim ele-mentima interferencijskiulazi i u Dionorićevu Dido-

nu. Važnost sklada i ra-zumnog upravljanja vla-darskim dužnostima vo-deće su ideje poantiraneu Dionorićevom oživljava-nju unaprijed poznatogantičkog zbivanja. JaketaPalmotić Dionorić kaotemeljnu misao Didone

provodi načelo, premakojem primjeren vladarmora djelovati suglasno srazboritošću. Pored togaDionorić je smatrao davladarski položaj ili partici-piranje u obnašanju vlastinosi ne samo povlaštenidruštveni položaj, nego izahtijeva određene žrtve ucilju dobrog upravljanja

državom. Ideja o potrebiskladnog reda pri uprav-ljanju društvenom zajedni-com prisutna je ne samou značenju drame, već i ustrukturiranju metričkihelemenata unutar drame,te dvostrukorimovani dva-naesterac postaje u versi-fikacijskom smislu označi-telj glasa razuma, dok jepokretljiviji i najučestalijistih osmerac glas uobiča-jenog reagiranja likova iodraz emotivnih upliva. LikEneje, usprkos njegovojnemilosrdnoj odlučnosti,autor postavlja kao primjerdobrog vladarskog oda-bira, u kojem važnost rodi-teljske i rodoljubne dužno-sti nadvladava njegoveosobne osjećaje. U takvojidejnoj dramskoj konstruk-ciji autor promatra likoveDidone i Eneje kao proto-tipove dvaju načina uprav-ljanja kraljevstvom, a nji-hov tragični sukob kao pre-vlast glasa razuma nademocijama i usporednunemogućnost glasa em-ocija da se pomiri sa sup-rotstavljenom bezosjećaj-nošću i pronađe izgublje-nu ravnotežu.

REVALORIZACIJA

DJELA

U završnom dijelu knji-ževno-povijesne studije pri-kazuje se recepcija Palmo-

tić Dionorićeva djela u sklo-pu hrvatskih i inozemnihkroatističkih filoloških preg-leda i kritičkih zapažanja,te suvremena revalorizaci-ja njegova djela.

U poglavlju Likovna baš-

tina roda Palmotića Vini-cije Lupis prikazuje umjet-ničku likovnu ostavštinupjesnika i njegove obitelji.Potom se posebna pažnjaposvećuje antičkim moti-vima u umjetnosti ono-dobnog Dubrovnika, pose-bice s obzirom na činje-nicu da Dubrovnik svojuutemeljenost gradskog i ci-vilizacijskog središta južneDalmacije stječe na konti-nuitetu antičke baštine.

Knjiga uz znanstveno-istraživačke studije pruža:opis svih postojećih ruko-pisa Didone Jakete Pal-motića Dionorića, pjesni-kovu bibliografiju, likovnepriloge koji podastiru ma-lo poznatu dokumentacijuvezanu uz autorov život idjelo, te likovnu neoan-tičku umjetnost pjesnikovavremena.

Osobni život JaketePalmotića Dionorića stalnoje bio u sjeni društveneangažiranosti i protekao jeu njegovom trajnom izga-ranju kako bi se Dubro-vačka Republika održala navalovima oluje koja je pri-jetila ugasiti njezinu slobo-du.

og upravljanja