knjiga doktora znanostipromocija, studeni 2011.

12

Knjiga doktora znanosti 12Zagreb, studeni 2011.

Sveuilite u ZagrebuZagreb, Trg marala Tita 14

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, rektor

Prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica za istraivanje i tehnologiju

Marina Bauer, prof.

esni&Turkovi

Sveuilini raunski centar Srce

Ivica BitunjacDanilo BalabanNikola ZelmanoviPetar Strmeki

Sveuilina tiskara d.o.o.Zagreb, Trg marala Tita 14

300 primjeraka

Publikacija izlazi dva puta godinje

issn 1846-9655

U pripremi publikacije sudjelovali su: Jadranka Andri, Marina Bauer, Ranka Franz-tern, Sandra Kramar, Ana Pribani

nakladnik

za nakladnika

glavni urednik

lektura

grafiko oblikovanje

elektronika obrada podataka

fotografije

tisak

naklada

iii knjiga doktora znanosti

Jedanaestom i dvanaestom knjigom u nizu nastavljamo s prikazima disertacija koje su u novije vrijeme izraene i obranjene na Sveuilitu u Zagrebu. Knjiga je pripremljena u povodu sveanog obiljeavanja stjecanja najvieg akademskog stupnja na promociji koja e se odrati 6. studenoga 2011. u Hrvatskom narodnom kazalitu i kojom e se ira javnost moi upoznati s naim potencijalima u znanstvenim i umjetnikim istraivakim djelatnostima.

Takvim se obiljeavanjem obnavlja tradicija zapoeta jo potkraj godine 1877. prvom javnom promocijom doktora u novijoj povijesti Sveuilita. Vano je uoiti kako je tenja prema otvaranju najviih akademskih razina iroj javnosti jednako prisutna danas kao to je bila prisutna ne samo prije sto trideset godina nego i u najranijoj povijesti Sveuilita. Pokretaki motiv te tenje nije se promijenio. Kada danas istiemo kako nae Sveuilite zajedno s drugim nacionalnim istraivakim potencijalima mora u meunarodnom okruju i natjecanju istodobno pridonositi globalnim spoznajnim razinama i osigurati gospodarski i drutveni prosperitet zemlje, ponavljamo zapravo u suvremenoj transkripciji poruku rektora Konstantina Vojnovia iz prosinca 1877. po kojoj znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspienije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga.

Svaki novopromovirani doktor znanosti ponos je naega sveuilita, danas jednako kao i godine 1877. kada su kandidati svoje doktorate stjecali rigoroznim ispitima a ne istraivakim radom. Upravo ta stalna evolucija sadraja i svrhe titule doktora znanosti navodi na kritiko promiljanje i traenje putova unapreenja suvremene doktorske izobrazbe. Treba nam novi sustav doktorskih studija, koji se prije svega temelje na istraivanjima i koji ispunjavaju meunarodne kriterije izvrsnosti za svako pojedino znanstveno i umjetniko podruje. Trebamo se otvoriti prema meunarodnim povezivanjima. Doktorske studije, kao pripremu za ulazak novih snaga u istraivaku arenu, trebamo prihvaati kao poetke, a ne kao krune pojedinih spoznajnih, znanstvenih i inovativnih karijera. Jednako tako sve sveuiline istraivake sredine moraju kao primarnu svrhu prepoznavati svoje stalno obnavljanje i osvjeavanje mladalakim vitalitetom onih koji postupno prelaze iz obrazovnog u istraivako-stvaralaki stadij svoga sazrijevanja.

Ova edicija i promocija koja e uslijediti samo nas dodatno podsjeaju i upozoravaju kako su ozbiljne, ponekad i sudbonosne, zadae pred nama. Uvjeren sam kako e se i kolegice i kolege koje ovom prigodom promoviramo u doktore znanosti znati s takvim zadaama suoiti i nositi te tako dati svoje prinose napretku Sveuilita i nae domovine Hrvatske. estitajui im to su se uspjeli uzdignuti na ovaj visoki akademski stupanj, elim im puni uspjeh u buduim istraivakim i drugim visokoodgovornim djelatnostima.

Aleksa Bjeli

Zagreb, studeni 2011.

Rije rektora

iv sveuilite u zagrebu

Pravo dodjeljivanja doktorata priznato je Leopoldovom diplomom jo davne godine 1669., ali zbog prilika u visokom kolstvu i raznih otpora provedbi Leopoldova privilegija akademijama preteama Sveuilita u Zagrebu, dodjela akademskih naslova nije bila mogua. Tek 1874., osnutkom Sveuilita Franje Josipa I. u Zagrebu, u novim okvirima konano je u cijelosti ostvaren sadraj Leopoldove diplome. Od tada Sveuilite obavlja sve svoje funkcije ukljuujui i dodjelu doktorata. Ono je poelo djelovati s tri svoja fakulteta: Bogoslovnim, Pravoslovnim i dravoslovnim (Pravnim) te Mudroslovnim (Filozofskim). Na Bogoslovnom fakultetu stjecao se doktorat bogoslovlja, na Pravnom doktorat prava, a na Filozofskom fakultetu doktorat filozofije. Opi uvjet za pristupanje strogim ispitima na ta tri fakulteta bio je zavren odgovarajui studij, to se dokazivalo apsolutorijem dotinog fakulteta. Na Bogoslovnom i Pravnom doktorat se stjecao na temelju poloenih strogih ispita, a na Filozofskom fakultetu kandidat je uz polaganje strogih ispita morao napisati znanstvenu raspravu (disertaciju). Oekivalo se da e prvi kandidati za promociju biti u akademskoj godini 1877./1878. pa se na Sveuilinom senatu ve u prethodnoj akademskoj godini raspravljalo o sveanostima pri doktorskim promocijama te je zatraen odgovarajui materijal od sveuilita u Beu, Budimpeti i Grazu. Na sjednici Senata 6. prosinca 1877. prihvaen je postupak odravanja doktorske promocije koji se zasniva na tekstu (sponzije) to ga kandidat i promotor izgovaraju na latinskom jeziku. Ubrzo nakon prihvaanja postupka promocije rektor Konstantin Vojnovi odredio je sveanu promociju prvih doktora. Uvjete za promociju na stupanj doktora prava imala su dva kandidata: Robert pl. Verni-Turanjski i Franjo Slama, a na stupanj doktora bogoslovlja Aleksandar mit. Promocija je odrana u nedjelju, 23. prosinca 1877. u velikoj dvorani tadanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na Gornjem gradu jer Sveuilite, tada smjeteno na Katarininom trgu, nije imao aulu. U povjerenstvu su uz rektora i dekane Pravnog i Bogoslovnog fakulteta, Jaromila Hanela i Josipa Stadlera, bili promotori Stjepan Spevec, Aleksandar Bresztyenszky i Antun Kran. Promociji je osobno prisustvovao ban Ivan Maurani. Bio je to veliki dogaaj od nacionalnog znaenja. Dan nakon promocije, 24. prosinca 1877., u Narodnim novinama tiskan je lanak Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilitu.Prva promocija na stupanj doktora filozofije odrana je dvije i pol godine kasnije, 17. srpnja 1880. Prvi kandidat Filozofskog fakulteta bio je Gjuro Arnold (kasnije rektor Sveuilita). Uz stroge ispite pozitivno je ocijenjena njegova znanstvena rasprava Etika i povijest. Rije je o prvoj disertaciji naega sveuilita. Uz rektora Franju Ivekovia u povjerenstvu su bili dekan Gjuro Pilar i promotor Lavoslav Geitler. Ve sljedee godine, 2. srpnja 1881., promoviran je prvi prirodoznanstvenik Mijo Kipati. Promocija prve doktorice Milice pl. Bogdanovi odrana je 22. lipnja 1907. Ovdje valja spomenuti i promocije sub auspiciis Regis. Pripale su kandidatima koji su cjelokupno kolovanje i stroge ispite poloili s najviom ocjenom. Promovirani su u posebnoj proceduri pred kraljevim zastupnikom primivi na dar zlatni doktorski prsten ureen briljantima. Bilo ih je ukupno etrnaest u razdoblju od 1897. do 1914. Dva rektora, Ladislav Poli i Marko Kostreni, dobitnici su tog najvieg priznanja naega sveuilita.Svi promovirani doktori upisivani su u posebne, za tu prigodu pripremljene upisne knjige, s temeljnim podatcima o kandidatu, fakultetu i povjerenstvu pred kojim je promoviran uz vlastiti potpis doktora. Od 1950. upisuje se i naslov disertacije, a stjee se akademski stupanj doktora znanosti odreenog podruja. Sve se te knjige uz propisanu dokumentaciju svakog promoviranog doktora uvaju u Rektoratu Sveuilita. Do sada je ispisano etrnaest knjiga s podatcima promoviranih doktora. Do 1950. ukupno je upisano 6.720 doktora, a zbog primjene novog zakona od 25. veljae 1950. uvedena je nova numeracija promoviranih doktora znanosti Sveuilita s poetnim brojem jedan. Valja naglasiti da je od 6.720 upisanih doktora samo njih 837 doktoriralo temeljem pisanog rada. Ostali su pravnici i teolozi s poloenim rigorozom, te doktori sveukupne medicine nakon zavrenog Medicinskog fakulteta. Pregled svih knjiga dan je u prilogu. etrnaesta knjiga zavrava s brojem 11.425. Za promociju u rujnu prole godine otvorena je petnaesta knjiga s poetnim brojem 11.426.

Doktorske promocije na Sveuilitu u Zagrebu1877.2011.

v knjiga doktora znanosti

Bez obzira na razlike pri pravu na najvii akademski stupanj i promjene pri tom postupku tijekom 134 godine, moemo utvrditi da se u knjigama nalazi ukupno 18.888 imena doktora i doktora znanosti Sveuilita u razdoblju od 1877. do srpnja 2010. Steeni doktorski naslov mogao se izgubiti zbog kaznene presude, plagijata ili ako disertacija nije samostalni rad kandidata. Iz knjiga je vidljivo da se doktorski naslov, iako rijetko, primarno oduzimao zbog poinjenih politikih delikata. Latinski jezik pri promocijama rabio se na Sveuilitu sve do 1950. Nakon odluka Senata od 21. sijenja i 28. veljae 1950. promocije su na hrvatskom jeziku, a uz originalnu diplomu na hrvatskom izdaje se i njen prijevod na latinski.Treba naglasiti jo jednu vanu pojedinost. Poasni doktori Sveuilita u Zagrebu do 1969. upisani su u knjige s ostalim promoviranim doktorima. Da bi se naglasilo kako je rije o naslovu doctor honoris causa, u knjizi je koriten vei prostor. Posebna knjiga poasnih doktora pripremljena je 1969. uz proslavu 300. obljetnice Sveuilita. Na Sveuilitu u Zagrebu od 1913. do danas promovirana su ukupno 94 poasna doktora.

Prva knjiga sadrava podatke o 626 doktora promoviranih od 23. 12. 1877. do 31. 7. 1909.

Druga knjiga: od 23. 10. 1909. do 15. 6. 1921., brojevi od 627. do 1638.

Trea knjiga: od 30. 6. 1921. do 4. 5. 1936., brojevi od 1639. do 4484. Od 15. 4. 1920. upisivani su i kandidati diplomirani na Medicinskom fakultetu nakon poloenih svih ispita.

etvrta knjiga: od 30. 5. 1936. do 3. 11. 1961., sadrava promovirane s brojevima od 4.485 do 6.720 prema starim pravilima. Promocije prema zakonu o stjecanju doktorata iz 1948. od 25. 2. 1950. do 3. 11. 1961. upisane su u istu knjigu s novom numeracijom od 1. do 587. s podacima o naslovu disertacije, znanstvenom podruju, lanovima povjerenstva i datumu obrane.

Peta knjiga: od 30. 12. 1961. do 28. 4. 1969., brojevi od 588. do 1.553.

esta knjiga: od 23. 6. 1969. do 16. 6. 1976., brojevi od 1.554. do 2.490.

Sedma knjiga: od 16. 6. 1976. do 31. 3. 1981., brojevi od 2.491. do 3.471.

Osma knjiga: od 22. 4. 1981. do 1. 7. 1985., brojevi od 3.472. do 4.446.

Deveta knjiga: od 1. 7. 1985. do 27. 1. 1989., brojevi od 4.447. do 5.423.

Deseta knjiga, od 10. 2. 1989. do 8. 10. 1993., brojevi od 5.424. do 6.549.

Jedanaesta knjiga: od 8. 10. 1993. do 9. 1. 1999., brojevi od 6.550. do 7.696.

Dvanaesta knjiga: od 29. 1. 1999. do 24. 9. 2003., brojevi od 7.697. do 8.954.

Trinaesta knjiga: od 29. 10. 2003. do 6. 6. 2008., brojevi od 8.955. do 10.158.

etrnaesta knjiga: od 14. 9. 2008., brojevi od 10.159 do 4. 7. 2010. brojevi od 10.159. do 11.425.

Petnaesta knjiga: od 12. 9. 2010., brojevi od 11.426. do ...

1877. 1909.

1909. 1921.

1921. 1936.

1936. 1961.

1961. 1969.

1969. 1976.

1876. 1981.

1981. 1985.

1985. 1989.

1989. 1993.

1993. 1999.

1999. 2003.

2003. 2008.

2008. 2010.

2010.

Upisne knjige promoviranih doktora

PripremilaRanka Franz-tern

vi sveuilite u zagrebu

Domaa ali vesela i pristojna bila je jueranja svetanost u velikoj dvorani jugoslavenske akademije, gdje su se slavile u 12 satih na podne prve promocije hrvatskih doktorah. Nagrnula se bila sila najotmjenijega obinstva u dvoranu, te se ista dubkom napunila sveuilitnih profesorah, narodnih zastupnikah, visokih inovnikah, sveenikah i sveuilitne mladei. Odlinih gospodjah i gospodinah vidjelo se takodjer u dvorani i na galerijah.U 12 sati dodje svietli ban Ivan Maurani praen sveuilitnim rektorom knezom Vojnoviem i kr. predsjednikim savjetnikom g. Mihaliem. Iza toga stupie u dvoranu iz blinje sobe rektor a pred njime pedel sa ezlom, dekan juridikog fakulteta dr. Hanl i promotor profesor dr. Spevec.Prvo nego zapone promocija doktoranda pravah g. Roberta pl. Vernia - Turanskoga, rektor pozdravi svietlog bana sliedeimi rieimi:

Svietli bane! I dananji dan zasjeca novu dobu u poviestnici naega sveuilita, koje daje danas na svjetlo prve odlikovane sinove. Kad ste Vi preuzvieni gospodine, otvorili na najvei naukovni zavod, naznaili ste prvomu rektoru Rimkinju Korneliju, te izrazili nadu, da bismo na isti nain jedno nae blago u naoj mladei uzmogli pokazati. Dopala me srea, da Vam mogu prve bisere toga blaga, prve odlikovane sinove nae almae matris predstaviti, a njih, da jim Vi, svieti bane, kumujete. Ugledali se oni u takog kuma, a ne zaboravili nigda, koliko truda i znoja stalo je hrvatskoj majci, dok jih je porodila.Poslije toga rektor se obrati na doktoranda i njemu latinskim jezikom ree sliedee:Poglaviti gospodine! Nemojte zaboraviti da sad postajete doktorom jednoga i drugoga prava (juris utriusque doctor), da uzbranite boje i ovjeje pravo. to je sdruila ova estita hrvatska majka (alma haec Croatica mater), nemojte nigda razrieiti. Bilo Vam sretno! (Quod tibi felix, faustumque sit!).Zatim su sliedile formalnosti promocije, tek kad su se zavrile, promotor profesor dr. Spevec predade diplomu, ukusno ovdje izradjenu kod Albrechta, a novi doktor podpisa se u elegantno vezanoj doktorskoj knjizi.Poslije toga rektor upravi prvomu hrvatskomu doktoru Roberta pl. Verniu sliedee riei:

Veleueni gospodine! Vas je dopala riedka srea da se ovienate najveom akademikom asti na hrvatskom sveuilitu. Svi mi profesori, koji se danas s Vami veselimo, te Vam okolo stojimo, na tudjoj zemlji ili kod tudjeg naroda ili pod tudjim uplivom doprli smo do iste asti. Znam da znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspienije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga. Veleueni gospodine! Postavi doktorom pravah nezaboravite, u kojem god se poloaju nali, krojiti pravicu svomu narodu, koji za njom eznuje kao ozobo za suncem: nezaboravite u javnom Vaem ivotu da Vas je naa alma mater, ovjenala prvim svojim uglednim sinom, da biste svud i vazda bili zatoenikom hrvatskoga prava.Ove zadnje riei bie primljene burnim oduevljenjem.Sliedila je zatim promocije doktoranda bogoslovja g. Aleksandra mita uz dekana dra, tadlera i promotora dra. Krana. Rektor upravi latinski sliedee riei doktorandu:

Veleastni gospodine! Uili ste, da je Bog gospod znanosti. Ljubiti ete dakle prvorodjenu njegovu ker si teologiju, koje sad ete postati doktorom. Nemojte nigda razluiti vjeru od prave znanosti, niti ljubav crkve, koje ste dostojnim svetenikom, od ljubavi domovine, koje ete biti uenim i viernim sinom. Bilo Vam sretno!Zadnji bi promoviran uz promotora dra. pl. Bresztyenskia g. doktorand g. Franjo Slama, rodom eh, kojega rektor pozdravi sliedeimi rieimi latinskim jezikom:

Veselim se da nebivi Vi Hrvatom, ipak ete prvi izmedju slovenskih narodah ovdje poluiti najveu akademiku ast. Slavnomu eskomu narodu, kojega ste sinovi, pripada Va dekan uenjak, a ovo sveuilite broji pet eskih odlinih profesorah. Kad se povratite Vaemu narodu, nemojte zaboraviti, da ova alma mater Vas je unila doktorom. Branite njezina prava i ast, i recite Vaemu narodu; da su Hrvati inom a ne riemi dokazali, koliko ga ljube i tuju.Iza toga zavri rektor svetanost sliedeimi rieimi:

,,Poto smo ovu radostnu svetanost dovrili, dunost i harnost zahtieva, da se sjetimo na premilostivog naeg kralja, kojeg prevedro ime nosi nae sveuilite; na bana nae trojednice nae hrvatske kraljevine, koji nam je otvorio ovaj hram

Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilitu.*

vii knjiga doktora znanosti

naukah; na utemeljitelja i na sve dobrotvorce naeg sveuilita. U to ime gospodo, molim da uzkliknete sa mnom:ivilo Nj. Velianstvo na premilostivi kralj hrvatski Franjo Josip I.!ivio ban trojedne hrvatske kraljevine!ivio utemeljitelj i svi dobrotvorci naeg sveuilita!ivila Hrvatska naa!Urnebesnim ivio bijae popraeno svako rektorovo ivio i tim bi zavrena ova liepa svetanost.

*Prijepis izvornikaNarodne novine, br. 294, ponedjeljak, 24. prosinca 1877., str. 663.

Prva upisna knjiga,prva stranica

viii sveuilite u zagrebu

Medalja doktora znanosti Sveuilita u ZagrebuDvostrana medaljaTehnika: kovana medaljaMaterijal: patinirani i lapidirani tombakVeliina: 60 mmGodina: 2008.Autor: prof. Damir MatauiIzvedba : Radionica primijenjene umjetnosti Zagreb d.d.Nakladnik: Sveuilite u Zagrebu

Opis medaljeNa aversu medalje nalaze se utisnute tri reljefne knjige koje simboliki tvore tri stepenice stupnja studija (preddiplomski, diplomski i doktorski studij), a na vrhu upisano je ime doktoranda. Polirani vanjski rub s tekstom promotio doctoris scientiarum i oznakom godine promocije simbol je zavrnog i zatvorenog ciklusa studiranja.Revers medalje reljefni je znak Sveuilita u Zagrebu odnosno znak Sveuilita na kojem su doktorandi doktorirali, a rubno tekst doctores scientiarum universitatis studiorum zagrabiensis.

Damir MatauiRoen je 1954. u Zagrebu. Diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvu medalju izradio je godine 1973. i od tada se gotovo iskljuivo bavi medaljom i malom plastikom kao likovnim izrazom. Danas njegov opus ini vie od 500 uglavnom dvostrano kovanih medalja i malih plastika osebujnog i prepoznatljivog izraza, vrlo sloenih kompozicijskih rjeenja te savrene istoe likovnog jezika. Vie od 100 medalja kovanih u zlatu i srebru, prema njegovim likovnim rjeenjima, plod je dugogodinje suradnje s Klovievim dvorima (muzejskim prostorom) u Zagrebu. Od 1993. stalni je suradnik Hrvatskog novarskog zavoda; autor je 30-ak jubilarnih i opticajnih apoena te apoena od 15 za Republiku Irsku. Autor je mnogih godinjih kulturnih, znanstvenih i sportskih nagrada. Svoje radove izlae od 1974. Priredio je 17 samostalnih izloaba od kojih je najvanija monografska izloba u galeriji Klovievi dvori u Zagrebu. Sudjelovao je na 60 skupnih izloaba izmeu ostalih na fidem-u (internacionalne izlobe medalja) u Parizu, Londonu, Budimpeti, Neuchatelu, Den Haagu, Lisabonu). Kao redoviti profesor predaje na Sveuilitu u Zagrebu, na Akademiji likovnih umjetnosti.

Medalja doktora znanosti Sveuilita u Zagrebu

avers

revers

Promovirani doktori Sveuilita u Zagrebu6. studenoga 2011. abecedni redoslijed

ak. god. 2011./12.

Rektor, prorektori i dekani

Bojan Baletiprorektor

Vesna Vaiekprorektorica

Melita Kovaeviprorektorica

Blaenka Divjakprorektorica

Ksenija Turkoviprorektorica

Aleksa Bjelirektor

ak. god. 2011./12.

Rektor i prorektori

ak. god. 2011./12.

Dekani

Davor RomiAgronomski fakultet

Ljiljana Mikaj-TodoroviEdukacijsko-

-rehabilitacijski fakultet

Stanislav KurajicaFakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije

Toni LazibatEkonomski fakultet

Enes MidiAkademija dramske umjetnosti

Dalibor JelaviAkademija likovnih umjetnosti

Boris KorunjakArhitektonski fakultet

Nedjeljko PeriFakultet elektrotehnike i raunarstva

Vjeran StrahonjaFakultet organizacije i informatike

Nenad ZakoekFakultet politikih znanosti

Ernest BazijanacFakultet prometnih znanosti

Ivan JuragaFakultet strojarstva i brodogradnje

Vjeran StrahonjaFakultet organizacije i informatike

Josip OsliKatoliki bogoslovni fakultet

Zvonimir uljakHrvatski studiji (sveuilini centar)

Mladen JanjaninMuzika akademija

Josip MesecGeotehniki fakultet

Vesna DrageviGraevinski fakultet

Davor MiliiMedicinski fakultet

Faruk UnkiMetalurki fakultet

Diana MiliGrafiki fakultet

Igor JukiKinezioloki fakultet

Damir BorasFilozofski fakultet

Karmela BariiFarmaceutsko-

-biokemijski fakultet

Miodrag RoiGeodetski fakultet

Zoran ParaPravni fakultet

Milan Oraniumarski fakultet

Tomislav DobraniVeterinarski fakultet

Vladimir imoviUiteljski fakultet

Dragutin KomarStomatoloki fakultet

Amir HamziPrirodoslovno-

-matematiki fakultet

Biljana Kovaevi ZeliRudarsko-geoloko-

-naftni fakultet

Darko UjeviTekstilno-tehnoloki fakultet

Mirjana HrukarPrehrambeno-

-biotehnoloki fakultet

Tomislav DobraniVeterinarski fakultet

Dubravka Doleal 54

Marija Alekovi 3Alica Baji 11Zdenko Braii 33Zvonimir Bujanovi 40Goran Conar 46Branka Dejanovi 51Igor Gapari 64Petra Golja Gaparovi 68Nina Jajanin Jozi 82Ana Kwokal 107Martin Lonari 113Luka Mandi 121Maja Matanovi kugor 127Martina Medvidovi-Kosanovi 129Sran Milovac 134Marina Modri 136Jasna Padovan 146Ivana Palej Jakopovi 147Anela Pustak 158Sarah Michele Rajtmajer 160Kristina ariri 173Zoran Tomljanovi 184Vinjica Vueti 195Mark ic 202

Ana verko 179Zoran Veri 189

Toni Bjai 24Ognjen Dobrijevi 53Igor Erceg 58Ivan Fratri 61Damir Juri 90Hrvoj Lehpamer 110Sinia Marijan 124Marin Orli 145Ana Petri 155Davor Raeta 161Stanislav Viintin 190Ivan Voras 192Damir Zrno 200

Nina Kopi 95

Ivana avar 50Mladen Niki 140Raid Zuko 201

Arijan Abrashi 1Gorana Bari 18Hrvoje Cajner 43Tihomir Mihali 130Berislav Pavlovi 149Danijel Rohde 163Ivica Skozrit 166Tino Stankovi 169

Kazalo

prirodne znanostiFakultet kemijskog

inenjerstva i tehnologije

Prirodoslovno-matematiki fakultet

tehnike znanostiArhitektonski fakultet

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije

Fakultet prometnih znanosti

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Geodetski fakultet

biomedicina i zdravstvoMedicinski fakultet

Stomatoloki fakultet

Ivan Stojanovi 170Sanja oli 175

Ilija Grgi 71Ante Marendi 122Loris Redovnikovi 162

Irena Babi 9Antonija Balenovi 14Zvonimir Barii 17Dubravka Bartolek 19Borislav Belev 21Ivo Boi 32Marija Buljan 42 Boo olak 49 Davorka Gazdek 65Koraljka Gjadrov Kuvedi 66Ivica Grgurevi 72Gordana Horvati Herceg 76Dubravko Huljev 78Ana Ivani 81Matijana Jergovi 86eljka Josipovi-Jeli 87Drislav Kalafati 91Tomislav Kelava 93Sanja Kovai 96Ana Kuli 102 Sanja Kusai Kuna 104Dragan Ledina 109Mladen Madjarevi 118Vesna Mahovli 119Gordan Maji 120Petra Margeti 123Ante Marui 126Damir Matokovi 128Morena Mili 133Dinko Mitrei 135 Marko Nikoli 139Dagmar Oberhofer 143Leo Paanin 150Porin Peri 152Renata Peternel 153Ivanka Petric Vickovi 154Tamara Poljianin 157Maroje Sori 168Katarina tingl 176Tajana toos-Vei 177Igor Tomakovi 183Radovan Vodopija 191Boica Vrabec Branica 193Hrvoje Vrai 194Ivana Zadro 197 Mario Zovak 198Sinia Zovko 199

Anja Baraba 16Marijana Bosnar Pureti 30Darko Boi 31Davor Brajdi 34Ivan Gali 62

Veterinarski fakultet

biotehnike znanostiFarmaceutsko-biokemijski

fakultet

Prehrambeno-biotehnoloki fakultet

umarski fakultet

drutvene znanostiFilozofski fakultet

Jelka Leui Temmer 111Irena Martini Popovi 125Simon Mikulandra 131Vinja Negoveti Mandi 137Petra Nola Fuchs 141Davorka Peri 151Vinja Supanc 171Ivana utej 178edna Tomasovi-Lonari 182Kruna Valter 186Suzana Varga 187

Andrea Benussi-Skukan 22Danko Deek 52Ivana Filipovi 60Tugomir Karadjole 92Dinko Novosel 142Sanja Radovi 159Magda Sindii 165

Ana Broni 38Marjana Drrigl 57Vanja Fenzl 59Saa Kralik Ogui 99Ivanka Mikuli 132Nedjeljka Ruljani 164Petra Turi 185Jasenka Wagner 196

Karolina Brki Bubola 36Bojana Hajduk erneha 74Jasna Halambek 75Sandra Pavii eelj 148Goran ari 172Ana krlin 174

Danijela Domljan 55Marija Gradeki-Potenjak 69Hrvoje Neveerel 138Renata Ojurovi 144Andreja Pirc 156Olivera Taneva Crmari 180Krunoslav Teslak 181Mislav Vedri 188

Gordan Akrap 2Darko Babi 8Silvija Babi 10Marija Bakoti 13Slavka Gali 63Zrinka Greblo 70Petar Jandri 83Anita Jelii 85Tona Juki 89Zlatica Kozjak Miki 98Simona Kuti 105

Prirodoslovno-matematiki fakultet

humanistike znanostiFilozofski fakultet

interdisciplinarno znanstveno podruje

Prirodoslovno matematiki fakultet

Marijan Juki 88Hrvoje Kuvedi 106Marinko Lozani 114Lana Slavuj 167

Sead Ali 4Ivan Andrijani 5Vieslav Aralica 6Jasna Aman 7 Lidija Bakota 12Davor Bali 15Melanija Belaj 20Tomislav Bili 23Tamara Bjai Klarin 25Sandi Blagoni 26Borka Bobovec 27Neda Bori 28Etami Borjan 29Dubravka Brezak-Stama 35Ivana Brkovi 37Vlatko Broz 39Ivan Buli 41Iva Ceraj 44Kristina Cergol Kovaevi 45Ivana apeta Raki 48Vlatka Dugaki 56Goran Goldberger 67Marica Grigi 73Gordana Hrica 77Goran Hutinec 79Hasnija Ilazi 80Franjo Jane 84Hrvoje Klasi 94Slavko Kovai 97Marija Kreti Na 100Igor Kulenovi 101Meri Kuni 103Irena Lasi 108Vitomira Lonar 112Bratislav Luin 115Tihana Lueti 116Marija Ltze-Miculini 117

Ivana Crljenko 47

naslovnica_dr. sc._12000102