28. 1749. . 1765. , . , . , , . Sturm und Drang . 1794. 1805. . 1832. . , . 83. . .

1

1808. . : , , . 1832. . , . , , . . : , . , . , : ' ? , , . , : , . , . , , , . ? 16. , . , , . , : , , ? , , . . , , , . , , , . , , . , , . , , , , . , , , , . : , , . , . , , : ! , , ' ! , , , - . . , . . , , , : . , , . , , , . , , , , . , : , , . , ( ). . , , : ? ? , , , , , . , , . . , , . , , . .

2

, , . . , , . , , ; . , , , , . , ( ), , : . , , , . . , , , , , . . , , . , , , , . , , , , . , , , , , , , . , , , , . , , , . . , , . , , , . . , . , , . , . .

GODINE UENJA VILHELMA MAJSTERA

Geteov roman Godine uenja Vilhelma Majstera je predstavnik obrazovnog romana. Nastajui sintezom ispovesti i pikarskog romana, obrazovni roman predstavlja sublimiranje avanturistikog romana jer iako sastavljen od niza epizoda, obrazovni roman se usredsreuje na svog junaka i na njegov unutranji razvoj. Obrazovni roman moe se posmatrati i kao poseban spoj pikarskog romana i autobiografije pod odredjenim socio-istorijskim okolnostima. Ovaj roman se i stilski i tematski moe podeliti na tri dela. Dok bi prvi deo opisivao pikarske pustolovine Vilhelma i grupe putujuih glumaca, drugi deo bi inile Ispovesti lepe due, a trei deskriptivne meditacije. Iako se obrazovanje u pojmu obrazovnog romana odnosi i na obrazovanje itaoca koliko i na obrazovanje junaka, u ovom sluaju, sazrevanje i obrazovanje se odnose i na samog autora, Getea. Ono to je zapoeo kao Pozorino poslanje Vilhelma Majstera zavrie 1829. kao Godine uenja Vilhelma Majstera, pretvarajui tako pikarski roman, koji se nalazi u prikazu pozorinog ivota, u prikaz drutva preko izabranog junaka. Pozorite tako postaje samo jedna etapa na Vilhelmovom putu, a obrazovni roman pokazuje snanu utopistiku crtu, prikazujui enju za drutvom iji se interesi ne sukobljavaju sa interesima pojedinca. U ovom romanu pripovijeda ima posebnu ulogu. . Osea se nadmonost kada Vilhelma naziva naim prijateljem, a opet prikazuje kako se uivljava u Vilhelmovo duevno stanje. Pripoveda esto ne preza da itaoca upozori na neto to naivni junak ne vidi, istiui tako svoj sveznajui karakter. Zato se moe primetiti da kao to se Vilhelm razvija, razvija se i sam pripoveda, jer njegov ton postaje ozbiljniji to se vie sadrajno bliimo sferi Drutva iz kule. Vilhelm u poslednje dve glave vie nije predmet posmatranja, nego i sam postaje posmatra. Na kraju romana, moemo doi do zakljuka da obrazovnu dimenziju ovom romanu daje ne Vilhelm, ve Drutvo iz kule, jer upravo oni piu njegovu biografiju umesto njega. Pripoveda na kraju romana okuplja svoje likove u trio melodramatinih brakova u stilu srenog zavretka.Dok prvi deo ima oznake pokreta kome je Gete pripadao, Sturm und Drang, drugi deo ima obeleja klasicistikog stila, koji se oseao devedesetih godina. Zato Gete nastoji da likove koje uvodi u roman, prikae kao tipove, pa tako neka lica nemaju vlastita imena, ve ih pisac naziva po njihovom staleu, kao na primer Groficu.

IFIGENIJA NA TAURIDI

Gete je grau za ovu dramu pronaao u grkoj mitologiji i u Euripidovoj tragediji. Radnja Geteove drame se samo po nekim injenicama razlikuje od Euripidove, ali veoma bitnim. Narod sa Tauride, koji je i za Euripida i za Grke predstavljao varvarski narod, kod Getea u drami je oplemenjen. Kralj Toant je podario ivot Ifigeniji, prekrivi obiaje svoje zemlje da se svaki stranac na ostrvu mora rtvovati boginji Dijani. tavie, one je imenuje za vrhovnu svetenicu Dijaninog hrama. Toant Ifigeniju eli da uzme za suprugu. Na njeno odbijanje reaguje bijesno i nareuje rtvovanje dvojice stranaca Ifigenijinog neprepoznatog brata Oresta i njegovog prijatelja Pilada. Oni dvojica Ifigeniju izvjetavaju o ishodu trojanskog rata, ubistvu Agamemnona i o Orestovoj osveti ubici Agamemnonovoj eni Klitemnestri. Orest odaje svoj identitet sestri, i ona svoj zadatak da ga rtvuje vidi kao dokaz prokletstva svoje porodice. Ona isprva pristaje na Piladov plan o bjekstvu, meutim nakon duge unutranje borbe otvoreno ga iznosi Toantu. Iz kralja, kao i iz svjetenice, progovara humanizam, te puta Oresta i Pilada da krenu u zaviaj. No, za razliku od Euripidovog djela, u Getovom Dijanin kip mora ostati na Tauridi, to je drukijim tumaenjem proroanstva iz Apolonovog hrama mogue: rije je o Orestovoj sestri Ifigeniji, a ne o Apolonovoj Dijani.

BALADE

Zbog opte sklonosti italaca fabularnom tipu knjievnosti veliki uspjeh i osobenu popularnost stekle su Geteove balade, pripovjedne pjesme, koje ivot predstavljaju kao poprite magijskih sila. Najpoznatija balada je Vilinski kralj, a pored nje su znaajne i Ribar, arobnjakov egrt, Bog i Bajadera i Kralj u Tuli. KRALJ U TULI

Tulski kralj osjeajui da mu se blii smrt dijeli svoju imovinu naslednicima, ali jedino to ostavlja za sebe je zlatni pehar koji mu je ostavila pokojna ena i koji ga je sjeao na nju. U zadnjim trenucima svog ivota on baca pehar kroz prozor svog dvorca i iz zamka posmatra kako ga morski valovi prekrivaju dok se pehar gubi u dubinama. Tada kralja naputa i zadnja iskra ivota u njemu.

RIBAR

Ribara obuzima velika enja dok gleda u vodu i ponire u dubine, to simbolizuje poniranje ovjeka u svoju unutranjost. To je dubina u koju ovjek mora da uroni da bi dobio odgovore spolja. Rusalka, mitoloka vila, priziva ribara da doe u dubine. Na prevaru ga pridobija da sam potone u smrt. Ova vila se prije moe shvatiti kao imaginarno bie u ribarevoj glavi, nego kao stvarna pojava. Iracionalna snaga koja ribara vodi u smrt je ljubavna enja.

BOG I BAJADERA

Bog i Bajadera je Geteova balada iz kasnije faze. Bajadera je prostitutka koja pronalazi svoju iskrenu ljubav u ovjeku kome se potpuno predaje. To je zapravo Bog u obliju ovjeka, koji se spustio na zemlju. Naravno, on se ne moe oeniti Bajaderom, pa se Bog nakon noi provedene sa njom vraa na nebo. Ujutru djevojka pored sebe pronalazi mrtvo tijelo i eli da se, po indijskom obiaju, baci u vatru sa muem. Pop joj govori da to ne radi, jer joj on nije bio mu. U baladi se deava egzistencijalni obrt, jer Bajadera posle te noi vie nije ono to je bila.

VILINSKI KRALJ

Vilinski kralj je jedna od najpoznatijih Geteovih balada koja je zaintrigirala prevodioce irom svijeta. U baladi Gete nam slika dvije vrste egzistencije: sina, koji je otvoren za iracionalno i oca, koji je slika racionalne egzistencije. Otac samo eli sina da spasi od hladnoe i groznice, dok po noi idu kroz umu. Sin govori da ga neko zaziva, a to je kralj Vilovnjak. Otac ne vidi ono to sin vidi i sin se preputa snazi racionalnog.

ILER

VALENTAJN

Dramskom trilogijom Valentajn, sastavljenom iz djelova Valentajnov logor, Pikolominijevi i Valentajnova smrt poinje klasina faza ilerovog dramskog stvaralatva. Sa graom za ovu dramu se upoznao dok je radio na svojoj Istoriji tridesetogodinjeg rata. U svom djelu iler, za razliku od istoriara, sudbinu i krivicu velikog vojskovoe ne objanjava samo spoljanjim okolnostima, vremenskim i istorijskim trenutkom. U Prologu iler se osvre na vrijeme u kome se radnja odigrava, i u Valentajnovom logoru predstavlja vojsku u ijim je oima ovaj vojskovoa nepobjediv, ali se uju i suprotni tonovi koji ukazuju na drugu stranu Valentajnove linosti. Prologom i Valentajnovim logorom prikazana je istorijska podloga djela, i dramska radnja se usmjerava prema linosti Valentajna i njegovoj neposrednoj okolini. Naime, Valentajn je naloio svojim komandantima da sa trupama dou u Plzen, gdje je pozvao i enu i erku. U vojnom logoru se nalazi i carski izaslanik Kvestenberg, koji je ve raspravljao o politici Valentajna. On zapravo ima zadatak da smijeni Valentajna sa poloaja, a u njegove zadatke upuen je samo Oktavio Pikolomini, Valentajnov prijatelj. Oktavio Pikolomini je tajni zastupnik interesa dvora, pa on mora da pripremi smjenjivanje Valentajna i da potom preuzme zapovjednitvo nad vojskom. Kvestenberg i Oktavio Pikolomini iz Valentajnovog grupisanja vojske oko Plzena zakljuuju da on sprema izdaju, odnosno odvajanje dvora i cara. Njihovim namjerama i sumnjama se suprotstavlja Maks Pikolomini, Oktaviov sin, koji vjeruje Valentajnu. Tako se nakon Valentajnovog logora u Pikolominijevim javljaju dva protivrena vienja Valentajnove linosti. Sam Valentajn se prvi put javlja u drami u razgovoru sa svojom suprugom koja je stigla iz Bea, koja mu govori o glasinama da se na dvoru sprema njegovo smaknue sa poloaja. Ono to pokree Valentajna jeste nastojanje da okona rat i postigne opti mir, ali Oktavio Pikolomini i u tome vidi da Valentaj samo eli da se dokopa krune eke. Valentajn i sam u svom monologu priznaje da mu je pred oima zaigrala slika kraljevstva. Car kao predstavnik starog reda nije spreman da se pomiri sa Valentajnovom idejom novog reda, niti sa poveanjem ve velike moi njegovog vojskovoe. Valentajn pregovara sa veanima kako bi se dokopao eke i izvrio pritisak na cara. U Valentajnovom monologu vidi se dalekosenost njegovih razmiljanja: da bi ostvario opti red potrebni su mu mo i nezavisnost, ali u toj moi vidi se i dinamika sopstvenog interesa i samodopadljivosti, tako da mu se naprosto namee ideja izdaje. On se, kako sam kae, poigrava sa tim mislima i ostaje pri svojoj prvobitnoj istoj namjeri. Pikolomini, kojem Valentajn vjeruje, odavno je njegovu dvosmislenost protumaio kao izdaju i eli da se izdajnik lii moi. Upoznat sa idejom o njegovom smjenjivanu, Valentajn okuplja generale kako bi mu napismeno potvrdili bezuslovnu lojalnost, ali nije spreman na neku konkretnu akciju. U treem dijelu Valentajnova smrt Valentajn shvata kako e dvor njegove ideje shvatiti samo na jedan nain i miri se sa injenicom da mu slijedi smjenjivanje. Valentajn sada, ukoliko ne eli da izgubi mo, mora stvarno da postane izdajica i mora stvarno da sklopi savez sa veanima. Meutim, isto kao to je beki dvor u Pikolominiju naao svoju marionetu, tako i Pikolomini svoje orue pronalazi u Butleru koji ubija Valentajna na kraju drame.