REVOLUCIJA

U VRIJEME KAD JE ENGLESKA DOŽIVLJAVALA INDUSTRIJSKU REVOLUCIJU, FRANCUSKA JE BILA PRETEŽNO AGRARNA ZEMLJA.

OSAMEDESETIH GODINA 18. VIJEKA, FRANCUSKA JE UPALA U DUBOKU KRYIZU, A POREZA SU BILI OSLOBOĐENA 2 STALEŽA (PLEMSTVO I SVEŠTENSTVO), DOK JE TREĆI STALEŽ PLAĆAO I SVEŠTENSTVU I PLEMSTVU I KRALJU.

STANJE SE POGORŠALO KAD JE LUJ XVI OBJAVIO RAT PRUSKOJ I TIME MORAO JOS VIŠE DA POVEĆA POREZE.

NARAVNO, NA DVORU NIJE BILO NI TRAGA ŠTEDNJI..POMOGAO JE AMERIČKIM DRŽAVAMA U BORBI ZA OSLOBOĐENJE OD ENGLESKE.ZBOG SVEGA OVOG JE 1788. PROGLAŠEN BANKROT.

MINISTAR FINANSIJA ŽAK NEKER JE TRAŽIO OD KRALJA SAZIV DRŽAVNIH STALEŽA U KOJEM ĆE TREČI STALEŽ IMATI ISTI BROJ POSLANIKA KAO PLEMSTVO I SVEŠTENSTVO.

KRALJ JE PRIHVATIO I SAZVAO STALEŽE 1789. NAKON 175 GODINA.

DANA 11.06.1789. GODINE KRALJ JE SMIJENIO MINISTRA NEKERA I POTPUNO REKONSTRUISAO VLADU.

DOSTA PARIŽANA JE KRENULO U OTVORENU POBUNU, ČAK IM SE I DIO VOJSKE PRIDRUŽIO.

DANA 14.06.1789. GODINE. SU POBUNJENICI OSVOJILI ZATVOR BASTILJU I OSLOBODILI 7 ZATVORENIKA.

BASTILJA JE SLUŽILA KAO JAK SIMBOL SVEGA OMRŽENOG POD STARIM REŽIMOM.

KRALJ I NJEGOVE VOJNE PRISTALICE SU SE POVUKLI, ALI JE 27.07.1789. GODINE POSJETIO PARIZ I PRIHVATIO TRIKOLONU, DOK SU LJUDI UZVIKIVALI ’’ŽIVJELA NACIJA’’.

VEĆI DIO PLEMSTVA JE POBJEGAO U INOSTRANSTVO.

DO KRAJA JULA, REVOLUCIJA SE PROŠIRLILA NA OSTATAK FRANCUSKE.NEREDI NASTAJU U CIJELOJ ZEMLJI.

BURŽOAZIJA POKUŠAVA ZAVESTI RED DONOSEĆI ZAKONE O UKIDANJE FEUDALNIH DAŽBINA A DONESENA JE I DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA I GRAĐANINA 26.08.1789. GODINE.

ČIME JE STARI POREDAK SRUŠEN.CRKVA JE SEKULARIZOVANA (ODVOJENA OD DRŽAVE), A 03.09.1791. GODINE. DONESEN JE PRVI FRANCUSKI USTAV KOJIM JE FRANCUSKA POSTALA GRAĐANSKO-DEMOKRATSKA USTAVNA MONARHIJA.

NA ČELU DRŽAVE JE BIO KRALJ, ALI OGRANIČENE VLADAVINE.

ZAKONODAVNA SKUPŠTINA JE DONOSILA ZAKONE, A KRALJ JE IMAO PRAVO VETA I IZVRŠNU VLAST.FRANCUSKA JE PODIJELJENA U 83 DEPARTMANA.

PROSVJETITELJSTVO

PROSVJETITELJSTVO JE DUHOVNI POKRET U EVROPI U 18. VIJEKU I NAZIVA SE JOŠ I ERA PROSVJETLJENIH.

PREISPITIVALI SU DRUŠTVENI POREDAK, SLUŽEĆI SE IDEJAMA PRIRODE, RAZUMA I SLOBODE.

CENTRALNA IDEJA PROSVJETITELJSTVA JE SLAVLJENJE RAZUMA KAO MOĆI PREKO KOJE ČOVJEK SHVATA CIJELI UNIVERZUM I KORISTI GA DA BI POBOLJŠAO SVOJE ŠIVOTNE STAVOVE.

ZA GLAVNE ODLIKE RACIONALNOG ČOVJEKA, UZIMALI SU ZNANJE, SLOBODU I SREĆU.

PROSJETITELJSTVO OBUHVATA CIJELI 18. VIJEK; ALI SU ZA NJEGA PRIPREME TRAJALE U 17. VIJEKU.

OSNOVU FILOZOFSKOG SHVATANJA POSTAVIO JE RENE DEKART.

PREDSTAVNICI: VOLETER, RUSO, DIDRO, MONTESKJE

POZORIŠTE I ŽANROVI

ZA DRUŠTVO PRIVILEGOVANH SLOJEVA, POZORIŠTE PREDSTAVLJA NEKU VRSTU DRUŠTVENE OBAVEZE.

POZORIŠTA SU BILA KAO I DRUŠTVO, STROGO HIJERARHIZOVANA.

NA VRHU JE BILA FRANCUSKA KOMEDIJA PREDODREĐENA ZA TRAGEDIJU I VISOKU KOMEDIJU.ZATIM OPERA.

ITALIJANSKA KOMEDIJA SA MNOGO SLOBODNIJIM REPERTOAROM, I VAŠARSKO POZORIŠTE SA FARSAMA, IGRANIM U IMPROVOZOVANIM VAŠARSKIM BARAKAMA.

KRAJEM 17. I SVE DO POLOVINE 18. VIJEKA, TRAGEDIJA ĆE POSTATI ZANEMARENA ZBOG NEMOGUĆNOSTI DA SE NADMAŠE KORNEJ I RASIN.

ONO ŠTO PUBLIKA TRAŽI JESU KOMEDIJE.

ŠTO SE TIČE TRAGEDIJE, VOLTER I KREBIJON JE POKUŠAVAJU OŽIVITI, UBACUJUĆI SCENE STRAVE I UŽASA, ALI SVE JE TO KRATKOTRAJNO.

U TRAGEDIJI POSTOJE KONVENCIJE KOJE SE TEŠKO RUŠE, ALI ZATO KOMEDIJA POKAZUJE VELIKU VITALNOST I SPOSOBNOST OBNOVE.

OVA OBNOVLJENA KOMEDIJA SE INSPIRIŠE I ITALIJANSKOM KOMEDIJOM I TAKO SE OSLOBAĐA STEGA KLASIČNE KOMEDIJE.

NAJUPEČATLJIVIJE OBILJEŽJE TOJ NOVOJ KOMEDIJI DAJE SATIRA SAVREMENOG FRANCUSKOG DRUŠTVA, ČESTO JAKO OŠTRA.

NAKON SMRTI LUJA XIV 1715. GODINE NASTAJE PERIOD REGENTSTVA FILIPA ORLEANSKOG, KADA SE VRAĆA ITALIJANSKA TRUPA, POZORIŠNI ŽIVOT NAPUŠTA VERSAJ I SELI SE U PARIZ.

FRANCUSKA KOMEDIJA DOBIJA VELIKOG RIVALA OPERU KOJA JE MNOGO OJČALA, DOLASKOM FILIPA RAMOA KAO OPERSKOG KOMPOZITORA.

STRAST ZA POZORIŠTEM SE ŠIRI I U OBRAZOVNIM I ARISTOKRATSKIM KRUGOVIMA.

U DVORCIMA, GRAĐANSKIM KUĆAMA VRLO JE RAŠIRENO PRIREĐIVANJE AMATERSKIH PREDSTAVA UZ UČEŠĆE DOMAĆINA I NJIHOVIH GOSTIJU.

POZORIŠTE OD POLOVINE DO KRAJA 18.VIJEKA, SLABI NA ORIGINALNOSTI I KVALITETU.

ZAHVALJUJUĆI VOLTERU, UVODI SE ŠEKSPIROVO POZORIŠTE.

SVIJEST O SLABOSTIMA TADAŠNJE FRANCUSKE TRAGEDIJE JE PRISUTNA KOD KRITIČKIH DUHOVA TOG VREMENA, PRVENSTVENO KOD DIDROA.

DIDRO ZNA DA SE NE MOŽE OSTVARITI NA OSNOVU PUKE KOPIJE STVARNOSTI VEĆ U GRAĐANSKOJ DRAMI U PROZI, ALI U KOJOJ ĆE BITI ZADRŽANA KLASIČNA JEDINSTVA.

DIDROU ĆE SE U RASPRAVAMA PRIDRUŽITI I BOMARŠE.

U 18. VIJEKU GLEDALAC IZ REDOVA GRAĐANSTVA SIGURNO JE BIO ZADOVOLJAN ŠTO PRVI PUT NA POZORNICI VIDI LJUDE IZ SVOJE KLASE, KAO ČESTITE, MORALNE I DOSTOJANSTVENE JUNAKE.

PRIMJER JE SEDENOVA DRAMA FILOZOF A DA TO NE ZNA.

UPRKOS VELIKOM BROJU AUTORA, KOMIČNO POZORIŠTE SE NALAZI U OPADANJU, ALI SPAS DOLZI SA BOMARŠEOVIM KOMEDIJAMA, SVIM NASTOJANJIMA REFORME POZORIŠTA, DOLAZI DO RASPRAVE PRISTALICA TRADICIONALNE FRANCUSKE OPERE I PRISTALICA ITALIJANSKE BULFO-OPERE.

BRANIOCI TRADICIONALNE FRANCUSKE OPERE OKUPLJENI SU OKO ŠAN-FILIP ROMOA, A TO JE KRALJEVA STRANA, I ŠAN-ŠAKA RUSOA- KRALJIČINA STRANA.

OVA RASPRAVA ĆE, NA SREĆU, URODITI PLODOM I DOĆI ĆE DO SPAJANJA ITALIJANSKE KOMEDIJE I KOMIČNE OPERE TIME DO STVARANJA NOVOG MUZIČKOG POZORIŠTA KOJE ĆE U 19. VIJEKU DOŽIVJETI PROCVAT.

LESAŽ

LESAŽ JE ZAČETNIK MODERNOG REALISTIČKOG ROMANA I SLIKANJA SAVREMENOG DRUŠTVA.

PREVODI I ADAPTIRA POZORIŠNE KOMADE I ROMANE SA SA ŠPANSKOG.

INSPIRACIJA MU JESTE I ŠPANIJA, ALI I MAJKA ZA SVE ŠTO ĆE REĆI.

U NJEGOVIM DJELIMA SE OSJEĆA BAROK KROZ BROJNE UMJETNIČKE SCENE KOJE PREKIDAJU KONTINUITET OSNOVNE LINIJE ROMANA.

DJELA: HROMI ĐAVO (ADAPTACIJA ROMANA) I ISTORIJA ŽIL BLASA OD SANTIJANE

*HROMI ĐAVO- ROMAN ČIJA JE FORMA JAKO LABAVA; SASTOJI SE IZ NIZA MEĐUSOBNO NEPOVEZANIH SLIKA.U ŠPANSKI AMBIJENT UNOSI PORTRETE SAVREMENIKA, SLIKE FRANCUSKIH OBIČAJA.DEMON RASKOŠI I BLUDA ASMODEJ OTKRIVA DON KLEOTU KROVOVE MADRIDSKIH KUĆA, GDJE POKAZUJE PRAVE MOTIVE LJUDSKIH AKCIJA I NJIHOVE SKRIVENE MISLI.

*ŽIL BLAS OD SANTIJANE- OVO JE PIKARSKI ROMAN KOJI E ORGANIZOVAN OKO JEDNE CENTRALNE LIČNOSTI I NJENOG ŽIVOTNOG PUTA I TRAJANJE ROMANA SE POKLAPA SA TRAJANJEM JUNAKOVOG ŽIVOTANA TOM DUGOM PUTU ŽIL BLAS OTKRIVA SVIJET I FORMIRA SEOVO JE VEĆ PRAVI PRIMJER BILDUNGSROMANAOVO JE I ROMAN ŽIVOTNOG USPONAPISAN JE I OBJAŠNJAVAN U VELIKIM VREMENSKIM RASPONIMA U PERIODU OD 20 GODINA

BEL(BAYLE) 1674-1706

BIO JE KALVINISTA I U VELIKOJ RASPRAVI STAO JE NA STRANU MODERNIH.PRETEČA JE UZ FONTENELA PROSVJETITELJAZBOG KALVINIZMA JE MORAO DA SE PRESELI U ROTERDAM GDJE IZDAJE ’’RAZNE MISLI UPUĆENE JEDNOM DOKTORU SORBONE POVODOM KOMETE’’ TIME SE USPROTIVIO SVIM NADPRIRODNIM TUMAČENJIMA PRIRODNIH POJAVA.SREDIŠTA NJEGOVIH PREOKUPACIJA SU ODNOSI RELIGIJE I MORALA.ISTRAŠIVAO JE NARODNA PRAZNOVJERJA I PREDRASUDE, TE VJEROVANJA U ČUDA KOJA SE NALAZE U OSNOVI SVIH RELIGIJA.NAKON UKIDANJA NANTSKOG EDIKTA (1598-1685) I OZAKONJENJA PROGONA ON PIŠE PAMFLET KAKVA JE FRANCUSKA SVA KATOLIČKA POD VLADAVINOM LUJA XIV I NAPISAO JE KOMENTAR NA BIBLIJSKU REČENICU FILOZOFSKI KOMENTAR O RIJEČIMA ISUSA HRISTA: PRISILI IH DA UĐU.OVIME NIJE HTIO DA DOKAŽE PROTESTANTIZAM, VEĆ DA POKAŽE KAKVE POSLJEDICE IMA VJERSKI FANATIZAM.NJEGOVO ŽIVOTNO DJELO JE ISTORIJSKI I KRITIČKI RJEČNIK ŠTO ĆE BITI JEDNA VRSTA BIBLIJE PROSVJETITELJSTVA SVE DO ENCIKLOPEDIJE.

FONTENEL

PORED BELA ZAUZIMA NAJVEĆI DIO U STVARANJU NOVOG MODERNOG FILOZOFSKOG DUHA.PRETEČA JE MODERNOG TIPA PISCA-FILOZOFA PROSVJETITELJSTVA KOJI TEŽI DA OBUHVATI PODRUČJA KNJIŽEVNOSTI, NAUKE, FILOZOFIJE I UMJETNOSTI, ALI NEĆE IZOSTAVITI NI UKLJUČENOST U DRUŠTVENI ŽIVOT PA ĆE POSJEĆIVATI SALONE.BIO JE ČLAN AKADEMIJE.NAJBOLJI IZRAZ NAŠAO JE U PISANJU PROZE, U RASPRAVAMA ALI NJEGOVA PROZA JE BILA PROŽETA PRECIOZNIM MANIRIZMOM, PA SADRŽI VELIKI BROJ PRIMJERA IZVJEŠTAČENOSTI(GALANTNA PISMA VITEZA D’HER)IZRAŽAVA ODBOJNOST PREMA SVEMU ŠTO U UMJETNOSTI NIJE STAVLJENO POD KONTROLU INTELEKTA; PROTIVI SE SVEMU ŠTO PRONALAZI IZVOR U INSTINKTU I ZANOSU.SMATRAO JE DA JE RELIGIJA POLJE GDJE SE NAJBOLJE MOGU UOČITI NEDOSTACI LJUDSKOG UMA.SMATRAO JE DA SU IRACIONALNOST I STRAST NAJČEŠĆI MOTIVI ZA POKRETANJE LJUDSKIH AKCIJA.RAZGOVORI O MNOŠTVU NASELJENIH SVJETOVA- OVDJE ŽELI ŠIROJ PUBLICI PRIBLIŽITI ZNANJA IZ ASTRONOMIJE, PRVENSTVENO KOPERNIKOV SISTEM I PREDVIĐA ČOVJEKOVA PUTOVANJA U SVEMIR, ISTIČUĆI DA OVAJ SVIJET NIJE JEDINI I DA IMA JOŠ MNOGO DRUGIH SVJETOVA.

MONTESKJE

FRANCUSKI FILOZOF, PISAC, MORALISTA, POLITIČKI TEORETIČAR, KOSMOPOLITA.JEDAN JE OD FILOZOFA(DZON LOK) KOJI SU STVORILI POLITIČKU I SOCIOLOŠKU TEORIJU NA KOJOJ SE ZASNIVAJU MODERNA DRUŠTVA.U SVOJIM DJELIMA JE PISAO O SLOBODI, DRUŠTVENOM UREĐENJU I DEMOKRATIJI; TVORAC JE TEORIJE O PODJELI VLASTI KOJA JE OSNOVA DEMOKRATIJE.NAPISAO JE: O DUHU ZAKONA, RAZMATRANJA O RIMLJANIMA I PERSIJSKA PISMA.BAVIO SE LJUDSKIM PRAVIMA I SLOBODOM*O DUHU ZAKONA SE SMATRA NJEGOVIM KAPITALNIM DJELOM.TU PREDLAŽE PODJELU VLASTI NA: ZAKONODAVNU, IZVRŠNU I SUDSKU I TO JE TEORIJA O PODJELI VLASTI.RAZLIKUJE 3 TIPA VLADANJA(UREĐENJA): REPUBLIKA(VLADAVINA NA OSNOVU ZAKONA), MONARHIJA(VLADAVINA NA OSNOVU ČASTI) I DESPOTOVINA(VLADAVINA KOJA SE OSLANJA NA STRAH).SVAKO DRŽAVNO UREĐENJE ZAVISI OD NIZA FAKTORA KOJI SE MOGU PODIJELITI U DVIJE GRUPE:

1) FIZIČKE FAKTORE-KLIMA (SJEVERNI NARODI PODUZETNIJI A JUŽNI SU SPEKULANTI)

2) MORALNE FAKTORE (MODIFIKUJU FIZIČKE)3) KRIITIKUJE DESPOTIZAM APSOLUTNE MONARHIJE4) MORALNI I FIZIČKI FAKTORI ZAJEDNO STVARAJU OPŠTI DUH

NARODA KOJI ZAKONODAVCU TREBA DA BUDE POLAZNA TAČKA PRI STVARANJU ZAKONA

PERSIJSKA PISMA

OVDJE ON IZNOSI MIŠLJENJE O FRANCUSKOM DRUŠTVU SVOG VREMENANARAVNO RIJEČ JE O EPISTOLARNOM ROMANUMEĐUTIM PISMA SADRŽE ESEJE, RASPRE, PRIČEPOLITIČKI DIO PERSIJSKIH PISAMA JE ISPUNJEN KRITIKAMA APSOLUTIZMAREČENICE SU SAŽETE I KRATKE JER JE PIŠČEVA PREOKUPACIJA-KONCIZNOSTPARIZ IZ DOBA REGENCIJE ŽIVI U PISMIMAKAD HOĆE DA NAM DOČARA BUJNOST ORIJENTALNOG STILA KORISTI KRATKE REČENICE, ALI DUGE KADA KRITIKUJE SVOJE DRUŠTVOUZBEKOV ’’KRITIČKI’’ I ZAČUĐENI POGLED OTKRIVA NAM NA NAIVAN NAČIN LAŽI, ZLOUPOTREBE I NEPRAVDE JEDNOG DRUŠTVENOG REDASUPROTNO OD TOGA POSTOJI I ’’HAREMSKI’’ DIO ROMANA KOJI POSTAVLJA PITANJA MEĐULJUDSKIH ODNOSA, LJUDSKE SREĆE, ALI SU I TRADICIONALNE (STARE) VRIJEDNOSTI KRITIKOVANE

MARIVO

MARIVO JE FRANCUSKI ROMANOPISAC I KOMEDIOGRAF, NAPISAO JE 40 KOMEDIJA, A U RASPRAVI ZAUZEO STRANU MODERNIHPISCE KLASIČNE ANTIKE NIJE SMATRAO POŽELJNIM NI ZA LEKTIRU, ČAK IH JE ISMIJAVAO U SVOJIM DJELIMANA NJEGA SU MNOGO UTICALI SOLREL, SERVANTES I SKARONBIO JE JEDAN OD RIJETKIH PISACA KOJI JE PISAO O PROGONIMA I ISTREBLJENJU HUGENOTABAVIO SE I NOVINARSTVOM; POKRENUO JE 3 ČASOPISA1) FRANCUSKI POSMATRAČ, 2) UBOGI FILOZOF, 3) FILOZOFOV KABINETPISAO JE KOMEDIJE U PROZI NA ŠTA TADAŠNJA PUBLIKA NIJE BILA NAVIKNUTANJEGOV STIL SE NAZIVA MARIVODAŽ (IZVJEŠTAČENOST) I PRESTAVLJA MJEŠAVINU IZVJEŠTAČENIH OSJEĆANJA I PUČKIH IZRAZA, A FRANCUSKI JEZIK JE ZADRŽAO U SVAKODNEVNOJ UPOTREBI VELIKI BROJ TIH IZRAZADJELOVAO JE U ITALIJANSKOM POZORIŠTU

HANIBAL JE NJEGOVA JEDINA TRAGEDIJA, A PISAO JE I RAZNE KOMEDIJE (OBIČAJA, KARAKTERA, HEROJSKA, PLAČLJIVA)OTOK ROBOVA- UTOPIJSKA KOMEDIJAIGRA LJUBAVI I SLUČAJAMARIJANIN ŽIVOT I SELJAK SKOROJEVIĆ SU PSIHOLOŠKI ROMANI DRUŠTVENOG USPONA (PIKARSKI ROMAN)- JUNACI IZ SIROMAŠNIH PORODICA ILI SIROČAD, PRONALAZE SVOJ PUT DO BOGATSTVA I DRUŠTVENOG POLOŽAJA

PREVO (1697- 1763)

BIO JE FRANCUSKI KNJIŽEVNIK JAKO BURNOG ŽIVOTANJEGOVO VELIKO ROMANSIJERSKO DJELO JE DANAS ŠIROJ PUBLICI NEPOZNATO ALI JE OSTAO POZNAT ZAHVALJUJUĆI KRATKOM ROMANU MANON LESKO*NJEGOV PRVI ROMAN AVANTURE I MEMOARI PLEMIĆA KOJI SE POVUKAO IZ SVIJETA OBILUJE AVANTURAMATO SU NEOBIČNI MEMOARI KOJE MLADI BENEDIKTINAC PIŠE ZATVOREN U SAMOSTANSKOJ ĆELIJI IZ RAZLOGA ŠTO NE MOŽE DA DOŽIVLJAVA VLASTITE AVANTURE, IZMIŠLJA I SANJA O ISTINI SA DODATKOM JEZE I UŽASA STVORENIH RAZNIM OTMICAMA, DVOBOJIMA, GUSARIMA, PROGNIMA NA KRAJU SVIJETABORI SE ZA EMANCIPACIJU MLADIH, ODNOSNO DA SLOBODNO BIRAJU SVOJU BUDUĆNOST; PIŠE U KLASIČNOM STIHU I KOMPOZICIJINJEGOVI JUNACI DOLAZE DO SUKOBA SA RODITELJSKIM AUTORITETOM, DRUŠTVENIM REDOM I RAZNIM PREDRASUDAMAZBIVANJA PREVOOVIH ROMANA SU SMJEŠTENA UVIJEK U ODREĐENI ISTORIJSKI I DRUŠTVENI OKVIR*ISTORIJA VITEZA DE GRIJEA I MANON LESKO JE PUNI NAZIV DJELAPREVO JE U PRVI PLAN STAVIO DOŽIVLJAJE I RAZMIŠLJANJA MLADOG, NAIVNOG I NEISKUSNOG VITEZA, A NE MANON ŠTO JE NA KRAJU ISPALOON SVA NEVALJALA DJELA VITEZA PRAVDA KROZ MOTIV LJUBAVI KOJA JE UVIJEK PLEMENIT MOTIV KROZ MOTIV LJUBAVI KOJA JE UVIJEK PLEMENIT MOTIV, IAKO JE PONAŠANJE NISKOROMAN PROBLEMATIZIRA SMISAO VITEZOVOG ŽIVOTA, NJEGOVE SUDBINE I GOTOVO SVE I SAZNAJEMO IZ VITEZOVE PRIČE JER JE ON JEDINI PRIPOVJEDAČ, ON JE INTERPRETATOR PROTEKLIH ZBIVANJA

PREVOOVA ŽIVOTNA PRIČA ISTOG JE REDA KAO I VITEZOVA, ZATO SE SMATRA DA JE VITEZOVA PRIČA SVOJEVRSNA ODBRANA SAMOG PISCAIAKO JE PISAC VIŠE RAZRADIO VITEZOV LIK, MANON JE IPAK DOMINIRA, VODI IGRUOD PRVOG SUSRETA PA DO IZGNANSTVA U AMERIKU ONA ODLUČUJEMANON- SA 15 GODINA POBJEGLA OD KUĆE KAD SU JE RODITELJI HTJELI ZATVORITI U SAMOSTAN

MNOGO JE LUKAVIJA I ISKUSNIJA OD DE GRIJEAMALO GOVORI I NE DAJE OBJAŠNJENJA ZA SVOJE POSTUPKEDA GRIJER- MLAD, NAIVAN I POVODLJIVOBRAZOVAN I NADAREN ĐAKSPONTANOST I ČISTOĆU NJIHOVE LJUBAVI OD SAMOG POČETKA NAGRIZA NOVACTU MANON UVIĐA DA NJEN VITEZ NIJE SPOSOBAN DA IM OSIGURA MATERIJALNU EGZISTENCIJU PA SHVATIVŠI KAKO MLADA DJEVOJKA POPUT NJE MOŽE DA ZARADI NOVAC, KREĆE U VRBOVANJE BOGATE GOSPODEONA I DALJE VOLI DE GRIJEA, ALI SHVATA DA IM JE TO JEDINI NAČIN DA ZARADENOVAC JE STALNO PRISUTAN U ROMANU NEPRESTANI JE UZROK NJIHOVIH NESREĆAMANON JE SVJESNA DVOSTRUKOSTI SVOG ŽIVOTA, ALI ZA NJU SU BITNA SAMO STVARNA OSJEĆANJA I VJERNOST SRCA BEZ OBZIRA NA NEVJERNOST TIJELAKOLIKO GOD DA JE DE GRIJEU TAJ ŽIVOTNI PRINCIP ODBOJAN ON ĆE GA PRIHVATITI POSTAVŠI PROFESIONALNI VARALICA U KARTAMAISTROIJA JEDNE MODERNE GRKINJEROMAN LJUBOMOREKONCIZAN, JEDNOSTAVAN

ENCIKLOPEDIJA

SVE JE POČELO JAKO SKROMNO KAO POSLOVNA AKCIJA GRUPE IZDAVAČA NA PREVOĐENJU I IZDAVANJU ENGLESKIH UNIVERZALNIH RJEČNIKAALI KADA SU SU SE 1747. GODINE UDRUŽILI DIDRO I D`LAMBER DJELO JE DOBILO MNOGO OZBILJINIJI IZGLEDDJELO JE ZAMIŠLJENO KAO KAO ENCIKOLOPEDIJA ILI UNIVERZALNI RJEČNIK NAUKA, UMJETNOSTI I ZANATA SAČINJENO U 10 TOMOVA I 2 TOMA GRAVIRA, ALI JE NA KRAJU SAČINJAVALO 17 TOMOVA TEKSTA I 11 TOMOVA GRAVIRAČITAV OVAJ PODUHVAT BIĆE INSPIRISAN TEŽNJOM ZA NAPRETKOM LJUDSKOG RODAZBOG ISKUSTVA STEČENOG NAKON OBJAVLJIVANJA PISMA SLIJEPIMA, DIDRO SE ODLUČUJE DA ŠKAKLJIVE ČLANKE IZ PODRUČJA TEOLOGIJE I FILOZOFIJE, SKRIJE POD ČLANCIMA BEZAZLENIH NAZIVA ILI U TEKSTU UPUĆUJE NA NEKE DRUGE ČLANKE ČAK UNAJMLJUJE I MALDE OPATE KAKO BI ONI PISALI1752. GODINE JE PRVI PUT ZABRANJENA ENCIKLOPEDIJAKAO I SVUGDJE I OVDJE SU SE POČELE PRAVITI STRUJEDIDRO, A SA NJIM I VEĆINA ENCIKLOPEDISTA ZALAGALI DU SE ZA PROSVJEĆENU MONARHIJU (VLADAR VLADA UZ POMOĆ FILOZOFA), DOK

JE HOLBAH PROTIV BILO KAKVOG OBLIKA DESPOTIZMA I SMATRA DA JE RJEŠENJE U JEDNOM TIJELU SAČINJENOM IZ SVIH DRUŠTVENIH REDOVARUSO JE NASUPROT SVIMA, IMAO IDEJU O DEMOKRATSKOJ VLADAVINI KOJS POŠTUJE OPŠTU VOLJUDIDRO SE NIJE POSVETIO SAMO FILOZOFOJI, ISTORIJI I MATEMATICI, UNAJMIO JE I MNOGE ZANATLIJE DA BI SE I O TOME PISALO, ALI SU UZ OPISE ZANATA DODATE I BROJNE GRAVIREČLANCI O KNJIŽEVNOSTI NISU BROJNI I NJIH UREĐUJE VITEZ DE ŽEKUR, NAJVIŠE SE PIŠE O ŠEKSPIRUBEZ OBZIRA NA RAZLIKE U MIŠLJENJU SARADNIKA ENCIKLOPEDIJE, NJIH JE VEZALA VJERA U KORISNOST PROJEKTAPORED CRKVE, JEZUITI I JANSENISTI SE TAKOĐE TRUDE DA ŠTO VIŠE KOMPROMITUJU ENCIKLOPEDIJUNAJGLASNIJI SU BILI PALIZO I FRENONDRUGI PUT JE ZABRANJENA 1759.GODINE KADA SE POVLAČI D’ALAMBERDIDRO JE BIO OGORČEN ZBOG SVEGA, ALI BEZ POMAGAČA NA VLASTI NE BI USPIOPOMAGALA MU JE GOSPOĐA DE POMPADUR, DRŽAVNI SLUŽBENICI I MNOGI PRETPLATNICISAMA CIJENA ENCIKLOPEDIJE JE BILA VISOKA I ODMAH JE ISKLJUČIVALA LJUDE SA MALIM PRIMANJIMA (KOMPLET 900 LIVRI)SA TIRAŽEM OD OKO 4000 PRIMJERAKA, NAJVEĆI JE IZDAVAČKI USPJEH 18. VIJEKA.UREDNICI: DIDRO, D’ALAMBER, VOLTER, HOLBAH, ŽOKUR