knx_eib_teorijazk (1)

KONNEX Osnovni tečaj KNX/EIB 1

Napredne instalacije KNX/EIB

Prof.dr.sc. Lajos JÓZSA Doc.dr.sc. Zvonimir KLAIĆ

2

Sadržaj

• Osnove

• Komunikacija

• Topologija

• Telegram

• Busni uređaji

• Instalacije


Osnove

4

KNX i Konnex: Kratki opis

• Konnex Asocijacija (Konnex Association) osnovana je 1999. g. sa sjedištem u Briselu kao udruga triju prethodnih europskih asocijacija koje su se bavile promidžbom inteligentnih kuća i zgrada, a te su:

- BCI (Francuska), koja je promovirala Batibus sustav- EIB Association (Belgija), koja je promovirala EIB sustav- European Home Systems Association (Nizozemska), koja je promovirala EHS sustav

• Sve dok je to potrebno, Konnex Asocijacija vodit će brigu o naslijeđenim sustavima Batibus, EIB i EHS, uključujući certificiranje prema prethodnim standardima. Kako je EIB prema natrag kompatibilan s KNX, većina uređaja može nositi kako KNX tako i EIB logo.

5

Ciljevi Konnex Asocijacije

• Definiranje i testiranje standarda kvalitete od strane radnih i ekspertnih grupa (KNX propisi)

• Tehnički hotline za proizvođače koji razvijaju KNX-kompatibilne uređaje

• Izdavanje KNX zaštitnog znaka na temelju specifikacija utvrđenih KNX certificiranjem

• Aktivnosti u svezi s nacionalnom i internacionalnom standardizacijom

• Potpora obuke posredstvom certificiranja trening-centara

• Promidžbene aktivnosti (web stranice, sajmovi, brošure, …)

• Potpora osnivanju nacionalnih grupa

• Znanstveno partnerstvo s tehničkim institutima

• Naknadna potpora naslijeđenih sustava

6

EIB/KNX – Tehnologija 1

rasvjeta

grijanje

žaluzine/rolete

infracrvenodaljinsko upravljanje

centralnoupravljanje

svjetlosno ovisno upravljanje

upravljanjepo prostorijama

klimatskiovisno upravljanje

vremenskiovisno upravljanje

7

EIB/KNX –Tehnologija 2

• U slučaju najčešće primijenjenog sustava “Twisted Pair 1”, signalni kabel se vodi paralelno s 230 V-nim kabelom.

Ovo znači da se:

obim kabliranja smanjuje (i do 60 %) u odnosu na konvencionalnu instalacijsku tehniku

povećava broj mogućih sistemskih funkcija

poboljšava transparentnost instalacije

TP1 kabel:

povezuje trošila i sklopne elemente

u većini slučajeva opskrbljuje energijom busne uređaje• Centralna upravljačka jedinica (PC) nije potrebna jer svi busni uređaji imaju vlastitu inteligenciju. KNX/EIB se stoga može primijeniti kako u malim instalacijama (stanovi obiteljske kuće), tako i u velikim projektima (hoteli, poslovne zgrade, itd.) • Zahvaljujući fleksibilnosti KNX/EIB tehnologije, ovakva se instalacija lako može prilagoditi promjenjivim zahtjevima korisnika.

8

Konvencionalna instalacija

Kombiniranje funkcija:• otežano• skupo • složeno • nepregledno

korisnik

grijanje

rasvjeta

žaluzine/rolete

? ? proizvođač A

proizvođač K

proizvođač L

proizvod 1

proizvod 2

proizvod 2

proizvod 2

sistem 3

sistem 1

sistem 3

sistem 1

Konvencionalna instalacija

9

Instalacija s EIB

Instalacijski bus• jednostavan

• ekonomičan

• pregledan

• fleksibilan

Sustav upravljanja u zgradama EIB/KNX

korisnik

grijanje

rasvjeta

žaluzine/rolete

proizvođač A

proizvođač K

proizvođač L

proizvod1

proizvod 2

proizvod 2

proizvod 2

sistem 3

sistem 1

sistem 3

sistem 1

10

Različiti mediji

• Osim na sustavu s upredenom paricom (“Twisted Pair prijenosni medij”) KNX/EIB je također moguće implementirati na postojeću 230 V-nu mrežu (“Powerline prijenosni medij”), na prijenos radio-frekventnom vezom (“Radio-frekventni prijenosni medij”) i na prijenos posredstvom IP (“Ethernet prijenosni medij”).

• Pomoću odgovarajućih gateway-a prijenos KNX/EIB telegrama je također moguć posredstvom drugih medija, npr. optičkog kabela.

• Postoje dva rješenja s upredenom paricom (TP 0 i TP 1), dva za prijenos mrežom jake struje (PL 110 i PL 132), jedno za radio-frekventni prijenos (RF) i jedno za prijenos internet protokolom (IP).

• Kada se spajaju različiti mediji potrebno je koristiti prigodne medijske koplere (spojnike). Isto vrijedi i za spajanje Twisted Pair 0 i 1. Powerline 110 i 132 mogu istovremeno postojati na istoj mreži: telegrame konvertira “prevodilački uređaj”. Medij koji određeni uređaj koristi naznačen je na njegovom logo-u.

11

Područja primjene različitih medija

Medij Prijenos Područja primjene

Twisted Pair– (TP)

Preko posebnog signalnog kabela s upredenom paricom

Nove instalacije i obimne rekonstrukcije – najviša razina pouzdanosti prijenosa podataka

Powerline – (PL)

Preko postojeće mreže jake struje[1]

Na mjestima gdje se ne može polagati posebni signalni kabel, a na raspolaganju stoji 230V-na mreža

Radio frequency –(RF)

Preko radio veze Na mjestima gdje se kabel ne može ili ne želi polagati

[1] U slučaju PL 110 mora postojati neutralni vodič

12

ETS verzije za krajnje korisnike

ETS3 Tester

ETS3 Starter

Besplatna početna verzija, ali samo s 30-dnevnim pristupom busu, nakon toga samo demo-modus.

ETS3 ProfessionalZa korisnike s certificiranom obukom, vezrija bez ograničenja.

Za korisnike koji nisu pohađali certificiranu obuku, verzija ograničena na instalacije s maksimalno 64 uređaja.Na raspolaganju stoji samo ograničena baza podataka!

ETS Starter i ETS Professional moraju se aktivirati posredstvomlicencnog ključa, koji se dobije od EIBA u Briselu. http://www.eiba.com/en/licensing/index.html

ETS3 TraineeVremenski i u obimu projekta ograničena profesionalna verzija (1 godina, 1 projekt, 20 uređaja).

13

EIB/KNX Suradnja 1

Bus -coupling

Application-module

Application-software

applications

EIBATool Software(ETS)

Regulations

• TP(Twisted Pair)

Transmissionmedium

• PL(Power Line)

• RF(Radio Frequency)

Installation ofvariousfunctions

E-mode

Regulations


• PL(Power Line)


Bus coupling unit

Application module

Application software

PlanningCommissioningServiceDiagnostics

Transmission medium

Ethernet(KNX over IP)

A-modeS-mode

Bus -coupling

Application-module

Application-software

applications

EIBATool Software(ETS)

Regulations


Transmissionmedium

• PL(Power Line)


Instaliranjerazličitihfunkcija

E-mode

Propisi


• PL(Power Line)

• RF

Busni kopler Aplikacijski modul

Aplikacijski softver

ProjektiranjeStavljanje u pogonServis

Dijagnostika

Prijenosni medij

Ethernet ili sadržanou proizvodu

A-modeS-mode

•(KNX over IP)

(Radio Frequency)

14

EIB/KNX Suradnja 2

Uređaji različitih proizvođača s različitim funkcijama, koji nose KNX/EIB logo, i konfiguriraju se na isti način, mogu se bez problema spojiti u jedan sustav. U planu je da buduće verzije ETS-a omoguće uključivanje i uređaja koji ne odgovaraju S-modusu konfiguriranja.

Svaki obučeni instalater može bez problema održavati KNX/EIB instalaciju. U tu svrhu služi jedinstveni alat za projektiranje i stavljanje u pogon koji je instaliran na običnom PC-ju (ETS – Engineering Tool Software).

ETS ne zahtijeva programerske vještine.

Svaki projektant ili instalater koji je obučen sukladno KONNEX-ovim smjernicama ovlašten je da koristi KNX-logo u svrhu promidžbe, te je registriran u popisu obučenih eksperata kod KONNEX asocijacije.

15

Pokazatelji uspješnosti

više od 6.500 registriranih i certificiranih proizvoda (uključujući i naslijeđene uređaje)

više od 100 članova Konnex-a

više od 90 priznatih centara obuke

više od 5 europskih test-laboratorija

više od 50.000 ostvarenih projekata

više od 20 milijuna instaliranih proizvoda (do kraja 2004. g.)

16

Prednosti KNX/EIB-a

Povećana sigurnost instalacije

Ekonomično gospodarenje energijom u tijeku korištenja zgrada

Jednostavna prilagodba električne instalacije promjenljivim zahtjevima korisnika

Viši stupanj komfora

Instalacija budućnosti

Široki izbor komponenti (serijskih proizvoda) različitih proizvođača

Raširena servisna mreža kvalificiranih poduzetnika / projektanata / integratora sustava

17

1,3

0,950,90

0,85

1

Samo lokalna sklapanja

Središnjeupravljanje Vremenski

ovisno upravljanje

Dimanje

Regulacija na konstantnu osvijetljenost

+ Upravljanje žaluzinama+ Upravljanje

sklopnim scenama

Ostvarene funkcije

+ Upravljanje grijanjem po prostorijama+ Kompleksno

upravljanje po prostorijama

0,75

Relativni troškovi investicijeKNX/EIB / konvencionalna tehnika

Konvencionalno izvedena instalacija

Ušteda na investicijama kod primjene KNX/EIB

18

Aplikacijski primjeri - 1

Primjer 1: Primjena centralnih funkcija

Kada napuštate zgradu, sve svjetiljke, napajanje vodom i pojedine utičnice (za električnu peć,…) mogu se isklopiti, može se aktivirati KNX/EIB alarmni sustav, te se žaluzine mogu upravljati ovisno o periodu dana.

19

Primjer 2 : rasvjetne scene i regulacija rasvjete

U konferencijskim salama, kazalištima, jednako kao i u dnevnim sobama moguće je pozvati različite rasvjetne scene ovisno o aktivitetu, koje se od strane korisnika u svako doba mogu modificirati.

U poslovnim zgradama na primjer može se postići ušteda na energiji potrebnoj za sustav rasvjete od 75% ukoliko se primjenjuje regulacija na konstantnu osvijetljenost posredstvom samo po jednog senzora svjetla s obje strane zgrade.


20

Primjer 3: Centralni monitoring i upravljanje pogonom

Pomoću jedinica s displejom mogu se prikazati sve informacije o statusu aktuatora u nekom stanu, te se može i upravljati funkcijama.

Ovo se može primijeniti i u većim instalacijama koristeći pri tome PC i vizualizacijski softver.


21

Primjer 4 : Daljinski monitoring, daljinsko upravljanje pogonom i održavanje

Spajanjem KNX/EIB instalacije s telefonskom mrežom, korisnik koristeći mobilni telefon može utjecati na funkcije upravljanja u zgradama (npr. na grijanje) i može ih monitorirati.

Alarmni signali mogu se automatski usmjeriti na bilo koji telefonski broj. KNX/EIB instalacije se također mogu daljinski konfigurirati i servisirati od strane osposobljene osobe, koristeći za to raspoloživi medij (npr. internet). Na taj se način znatno smanjuje vrijeme potrebno za održavanje sustava za upravljanje u zgradama.


22

Primjer 5 : Primjena kod razdjelnog zida

Ako se pokaže potreba, velika konferencijska dvorana može se podijeliti na nekoliko neovisnih dijelova. Uvlačenjem razdjelnih zidova KNX/EIB instalacija automatski prepoznaje potrebno pridruživanje sklopki i svjetiljki pojedinim dijelovima prostorije. Stoga nije potrebno mijenjati postojeće kabliranje.


23

Primjer 6 : Panik-funkcija

Može se instalirati proizvoljni broj panik-sklopki (npr. za uklapanje svjetiljki).

Tako se npr. noću pritiskom na taster mogu aktivirati, a nakon izvjesnog podešenog vremena deaktivirati svjetiljke između dječje spavaće sobe i kupatila.


24

Primjer 7: Klimatizacija i regulacija temperature

KNX/EIB omogućuje regulaciju sustava za grijanje i hlađenje po prostorijama kreiranjem profila grijanja i hlađenja svake prostorije. Input prostorije pri hlađenju odnosno grijanju automatski se dotjera čim se otvori prozor. Ove mjere omogućavaju uštedu energije za više od 30% godišnje.

Proizvodnja topline može se regulirati i ovisno o zahtjevima pojedinih prostorija (toplina se proizvodi samo ako se ona doista i traži).


25


Primjer 8 : Simulacija prisutnosti

KNX/EIB omogućuje simulaciju prisutnosti, za slučaj kada je korisnik odsutan. Ponašanje korisnika snima se kontinuirano i po potrebi se vremenski vjerno reproducira.

26

Linkovi za EIB/KNX/SIEMENS

• http://www.konnex.org• http://www.eiba.com

• http://www.siemens.com/instabus

• http://www.siemens.de/sitrain-et

• http://www.eib-home.de (samo na njemačkom)


KOMUNIKACIJA

28

Osnove funkcioniranja 1

230V

1

1

EIB/KNX

01.01.002

1/1/1

01.01.001

1/1/1

29


Minimalna TP1 KNX/EIB instalacija sadrži slijedeće komponente:• napojna jedinica (29V DC)• prigušnica (može biti integrirana u napojnu jedinicu)• senzori (na gornjoj slici prikazan je jednostruki tast-senzor)• aktuatori (na gornjoj slici prikazan je jednostruki aktuator za sklapanje)• busni kabel (potrebne su samo dvije žile busnog kabela).

Nakon instaliranja S-mode kompatibilnih uređaja, KNX/EIB sustav još nije spreman za funkcioniranje sve dok se u senzore i aktuatore ne učitaju aplikacijski softveri posredstvom ETS programa.

Projektni inženjer koristeći ETS mora provesti sljedeće korake konfiguriranja:• pridruživanje fizičkih adresa pojedinim uređajima (za jednoznačnu identifikaciju senzora i aktuatora u KNX/EIB instalaciji); • izbor i podešavanje (parametriranje) pogodnog aplikacijskog softvera za senzore i aktuatore;• pridruživanje grupnih (logičkih) adresa (za logičko povezivanje senzora i aktuatora koji sudjeluju u izvršavanju određene funkcije).

30

KNX/EIB sustav djeluje na sljedeći način:

Ako se pritisne gornja tipka jednostrukog tast-senzora s fizičkom adresom 01.01.001, on će poslati telegram koji sadrži grupnu adresu 1/1/1 i korisnu informaciju “1” (uključenje), kao i različite druge podatke.

Telegram primaju i analiziraju svi priključeni senzori i aktuatori.

poslati potvrdni telegram

Samo će uređaj kojemu je pridružena ista grupna adresa

isčitati vrijednost korisne informacije i s time sukladno postupiti. U danom primjeru jednokanalni aktuator za sklapanje s fizičkom adresom 01.01.002 zatvorit će kontakte svog relejnog izlaza.

GA: 1/1/1

1

1

01.01.002

01.01.001


31

Fizička adresa

A= područje L= linija B= busni uređaj

A A A A L L L L B B B B B B B B4 bita 4 bita 1 bajt

Fizička adresa mora biti jedinstvena unutar KNX/EIB instalacije.

Fizička je adresa strukturirana kako je gore prikazano, te ima dakle format:

Područje [4 bita].Linija [4 bita]. Busni uređaj [1 bajt].

Busni uređaj je spreman prihvatiti svoju fizičku adresu tako što se na njemu pritisne taster za programiranje. LED za programiranje svijetli za vrijeme procesa prihvaćanja fizičke adrese.

Nakon stavljanja uređaja u pogon, fizička se adresa koristi i u svrhu: • dijagnoze, • otklanjanja grešaka,• modificiranja instalacije reprogramiranjem.

Važno: Fizička adresa nema značaja u tijeku normalnog rada instalacije.

32

Grupna adresa 1

Srednja grupa 3 bita: 0 - 7

Grupna adresa u 3 nivoa

Glavna grupa 4 bita: 0 - 15

M M M M0 Mi Mi Mi S S S S S S S S

Podgrupa 8 bitova: 0 - 255

M = Glavna grupaMi = Srednja grupaS = Podgrupa

Grupna adresa u 2 nivoa

Glavna grupa 4 bita: 0 - 15

Podgrupa 11 bitova: 0 - 2047

M M M M0 S S S S S S S S S S S M = Glavna grupaS = Podgrupa

01/0001 ili 1/1

01/1/001 ili 1/1/1

33

Grupna adresa 2

Komunikacija između uređaja u instalaciji provodi se posredstvom grupnih adresa.

Prilikom dodjele fizičkih adresa uz pomoć ETS-a, može se birati između strukture grupnihadresa u • 2 nivoa (glavna grupa/podgrupa) ili • 3 nivoa (glavna grupa/srednja grupa/podgrupa), sukladno postavkama u ETS meniju Extras→Options→Presentation.

Grupna adresa 0/0/0 rezervirana je za tzv. broadcast poruke (telegrami za sve raspoložive busne uređaje).

Projektni inženjer može odlučiti o tome po kojem će se predlošku koristiti nivoi u ETS-u.Npr.: a) Glavna grupa = prostorijab) Srednja grupa = funkcionalna domena (npr. rasvjeta, žaluzine, itd.)c) Podgrupa = konkretna funkcija (npr. fluo svjetiljka uklop/isklop, žaluzine gore/dolje, svodna svjetiljka uklop/isklop, svodna svjetiljka dim,…).

Jednom usvojenom predlošku grupnih adresa projektant bi se trebao držati u svim projektima.

34

Group Address 3

Svaka se grupna adresa može pridružiti busnom uređaju po želji, bez obzira gdje je uređaj ugrađen u sustavu. Aktuatori mogu biti oslovljeni preko više grupnih adresa. Senzori, međutim, mogu poslati samo jednu grupnu adresu po telegramu. Grupne adrese pridružuju se komunikacijskim objektima odgovarajućih senzora i aktuatora, i to ili putem njihovog stvaranja i pridruživanja pomoću ETS-a, odnosno automatski i nevidljivo za korisnike u E-modu ili A-modu.

Napomena:• Kada se koriste glavne grupe 14 i 15 u ETS-u, treba uzeti u obzir da se te grupne adrese ne filtriraju od strane stare generacije TP1 koplera (do lipnja 2003. g.), te mogu stoga negativno utjecati na dinamiku cjelokupnog busnog sustava.

• Broj grupnih adresa koji se mogu pridružiti senzoru ili aktuatoru, je promjenljiv i ovisi o veličini memorije.

35

Slanje objektne vrijednosti na bus 1

Lijeva tipka

Desna tipka

Kanal A

Kanal B

L

Serijska veza u KNX/EIB tehnologiji

01.01.001

No. 0

No. 1

No. 1

01.01.002

N

N

1/1/1 1/1/1Virtualna veza

No. 0

1/1/2 1/1/2Virtualna veza

Kanal C No. 2

Kanal D No. 3

36

Objektna vrijednost šalje se na bus na sljedeći način:

a) Ako se npr. pritisne njegova gornja lijeva tipka, dvostruki tast-senzor upisuje vrijed-nost „1” u svoj komunikacijski objekt No. 0. Kako su zastavice „Komunikacija – Communication” i “Slanje – Transmit” postavljeneza ovaj komunikacijski objekt, uređaj će poslati na bus telegram s informacijom “Grupna adresa 1/1/1, pisanje vrijednosti, 1”.

b) Svi busni uređaji u KNX/EIB instalaciji koji također u svojim memorijama imaju zapisanu grupnu adresu 1/1/1 upisat će u odgovarajuće vlastite komunikacijske objekte vrijednost “1”.

c) U danom primjeru vrijednost “1” upisuje se u komunikacijski objekt No. 0 aktuatora.d) Aplikacijski softver aktuatora registrira da je vrijednost u komunikacijskom objektu

promijenjena, te izvršava proces sklapanja.

Slanje objektne vrijednosti na bus 2

37

Struktura bitova u TP1

“0” i “1” su dva logička stanja koja jedan bit može poprimiti.

1 0 Logička stanja

Signalni napon

Tehnička logika u KNX/EIB TP1: Za vrijeme logičke 1, nema signalnognapona na busu. Za vrijeme logičke 0, postoji signalninapon na busu.

Ovo znači da ako više uređaja počinjuistovremeno slati telegrame, logičkostanje „0” prevladava, tj. uređaj koji aktivno šalje “0” može nastaviti sa slanjem telegrama.

38

Sprečavanje sudara telegrama 1

39

Busni uređaj može početi sa slanjem telegrama neposredno nakon što ustanovi da busnije zauzet, čime dobiva pravo pristupa busu. Pravo pristupa busu odnosi se uvijek na slanje samo jednog telegrama, bez eventualnih ponavljanja. Istovremeni zahtjev za slanjem telegrama kontrolira se CSMA/CA postupkom (Carrier Sense Multiple Access with Collision Avoidance).

Za vrijeme slanja telegrama busni uređaji „osluškuju” bus. Čim busni uređaj s logičkim stanjem „1” detektira na busu logičko stanje „0” (= tok struje na liniji), prekida sa slanjem svog telegrama i emitiranje prepušta drugom uređaju.

Busni uređaj koji je obustavio emitiranje nastavlja „osluškivati” bus i kad ustanovi krajslanja telegrama od strane drugog busnog uređaja, ponovno će pokušati poslati svoj telegram.

Na taj način, ako više busnih uređaja pokuša istovremeno slati telegrame, što se može dogoditi zbog asinkronog načina prijenosa podataka, postupkom CSMA/CA osiguravase da samo jedan od tih uređaja može završiti slanje telegrama bez prekida. Time se ne smanjuje protok podataka.

Sprečavanje sudara telegrama 2

40

Simetrični prijenos podataka

Podaci se simetrično prenose na parici vodiča. Zbog toga se vodiči ne smiju uzemljiti.

Busni uređaji vrednuju razliku potencijala između dva vodiča.

Vanjska smetnja nema utjecaja na razliku potencijala (na signal) jer na oba vodiča djeluje istim polaritetom.

41

Superponiranje podataka na napon napajanja

Podaci se prenose u obliku izmjeničnog napona. Kapacitet za izmjenični napon pred-stavlja malu reaktanciju, dakle djeluje kao vodič i zatvara strujni krug na primarnoj strani.

Kad djeluje kao predajnik, transformator šalje podatke na primarnu stranu (u obliku izmjeničnog napona) gdje se oni superponiraju na istosmjerni napon.

Kad djeluje kao prijemnik, transformator šalje podatke na sekundarnu stranu gdje onistoje na raspolaganju odvojeno od istosmjernog napona.

42

Priključivanje napojne jedinice na TP1 Bus

Napojna jedinica priključuje se na instalacijski bus posredstvom prigušnice.

Za istosmjerni napon napajanja prigušnica predstavlja malu reaktanciju (s obzirom da je frekvencija jednaka nuli).

Podaci se prenose u obliku izmjeničnog napona (frekvencija nijejednaka nuli). Za izmjenični napon prigušnica predstavlja veliku reaktanciju.

Na taj je način utjecaj napojne jedinice na podatke zanemariv.

Bus +

Napojna jedinica29 V DC

Prigušnica

Bus -

Instalacijski bus

43

Duljine kabela u TP1

Unutar jednog linijskog segmenta dozvoljene su sljedeće duljine kabela:

• Napojna jedinica – busni uređaj 350 m• Busni uređaj – busni uređaj 700 m• Ukupna duljina linijskog segmenta 1000 m• Minimalna udaljenost između dvaju napojnih jedinica na jednom linijskom segmentu 200 m

44

Duljina kabela između napojne jedinice i busnog uređaja

Busni uređaj šalje samo poluval (na slici prikazankao negativni poluval na pozitivnom vodiču).

Prigušnica kao dio napojne jedinice proizvodi – zajedno s transformatorima busnih uređaja – nega-tivni izjednačavajući impuls.

Kako prigušnica ima znatniji udio u formiranju izjednačavajućeg impulsa, busni uređaj može biti instaliran na udaljenosti do 350 m (mjerenoj duž kabela) od prigušnice (napojne jedinice).

45

Duljina kabela između dvaju busnih uređaja

0.5 V Ulazna osjetljivost

S V

V R

1 0 0 0 2 0 0 3 0 0 4 0 0 5 0 0 t µ s

2 V / part

V

Primljeni signal nakon pređenih 700 m with i uz 64 priključenih busnih uređaja

V R =

V S = Signal poslan od busnog uređaja

t v = kašnjenje

Prijenos telegrama na kabelu zahtijeva izvjesno vrijeme.Ako više busnih uređaja pokušava istovremeno slati telegram, nastupajući sudari moguse otkloniti do duljine od 700 m (jer će uzlazni brid signala kod prijemnika doseći njegovu ulaznu osjetljivost tek nakon isteka vremena kašnjenja signala od tv = 10 µs koje se stvaranakon pređene duljine od 700 m).

46

Ukupna duljina kabela po TP1 linijskom segmentu

Signal busnog uređaja koji šalje telegram bit će prigušivan i distorziran stalnim punje-njem i pražnjenjem kapaciteta kabela.

S jedne se strane nivo signala smanjuje zbog rezistivnog opterećenja predajnika (ohmski otpor busnog kabela i prijemnika), a s druge strane dolazi do distorzije signalazbog eksponencijalnog procesa nabijanja i izbijanja kapaciteta kabela.

Da bi se omogućio pouzdani prijenos podataka i usprkos ova dva efekta, ukupna duljinakabela po linijskom segmentu ne smije prijeći 1000 m i maksimalni broj uređaja po linijskom segmentu nikada ne smije biti veći od 64 (bez obzira na korištenu napojnu jedinicu).


TOPOLOGIJA

48

Topolgija: Linijski segment 1

DVC = busni uređaj

PSU/Ch = napojna jedinica s prigušnicom

Linijski segment TLNSV / DrPSU / Ch

DVC 1

DVC

DVC 64

DVC

DVCDVC

DVC

DVC

DVC

Struktura stabla

Linijski segment

Linijski segment

Linijski segment

49

Topologija: Linijski segment 2

Svaki busni uređaj (DVC) može razmijeniti informacije s bilo kojim drugim uređajem posredstvom telegrama.

Svaka busna linija maksimalno može sadržavati četiri linijska segmenta, svaki s najviše64 busna uređaja. Svaki segment zahtijeva odgovarajuću napojnu jedinicu.

Stvarni broj uređaja ovisi o odabranoj napojnoj jedinici i o primljenoj snazi pojedinih uređaja.

50

Topologija: Područje 1

LC = linijski koplerDVC = busni uređaj PSU/Ch = napojna jedinica s prigušnicom

SV / Dr PSU / Ch

Područje 1

Glavna linija = Linija 0

Linija 15

DVC 1

LC 15

DVC 63

SV / Dr PSU / Ch

Linija 1

DVC 1

SV / Dr PSU / Ch

DVC 63

LC 1

51

Ako je potrebno koristiti više od jedne linije ili ako treba odabrati drugačiju strukturu, tada se maksimalno 15 linija mogu preko linijskih koplera (LC) spojiti “glavnom linijom”, stvarajući tako “područje”.

Također mogu postojati do 64 uređaja na glavnoj liniji. Maksimalni broj busnih uređaja na glavnoj liniji smanjuje se za broj upotrijebljenih linijskih koplera.

Svaka linija, uključujući i glavnu liniju, mora imati vlastitu napojnu jedinicu.

Na glavnim linijama i na kičmenoj liniji ne mogu se koristiti linijska pojačala (repeater-i) – što znači da se te linije ne mogu podijeliti na segmente.

Topologija: Područje 2

52

Topologija: Više područja 1

područni kopler linijski kopler

DVC = busni uređaj

BC = LC =

Hauptlinie SV / Dr SV / Dr

LK 1

TLN 1

SV / Dr SV / Dr

TLN 64

Linie 15

DVC 1

SV / Dr SV / Dr

LK 15

DVC 63

Područje 15 BC n

Hauptlinie

Linie 1

SV / Dr SV / Dr

LK 1

TLN 1

SV / Dr SV / Dr

Linie 15

DVC 1

SV / Dr SV / Dr

LK 15

DVC 63

Područje … BC 3

Hauptlinie SV / Dr SV / Dr

LK 1

TLN 1

SV / Dr SV / Dr

TLN 64

Linie 15

DVC 1

SV / Dr SV / Dr

LK 15

Područje 2 BC 2

Kičmena linija

TLN 64 DVC 63

Glavna linija

Linija 1

LC 1

TLN 64 DVC 63

Linija 15

LC 15

Područje 1 BC 1

TLN 64 DVC 1 TLN 64 DVC 1

SV / Dr PSU / Ch SV / Dr PS / Ch

SV / Dr PSU / Ch

SV / Dr PSU / Ch

TLN 64 DVC 63

53

Topologija: Više područja 2

KNX/EIB TP1 bus može se proširiti, odnosno povezati s drugim sustavima (telefonska mreža, strojarski sustavi za upravljanje u zgradama, internet) preko kičmene linije.

Područni kopler (BC) spaja svoje područje na kičmenu liniju.

Na kičmenu liniju također se mogu instalirati busni uređaji. Maksimalni broj busnih uređaja na kičmenoj liniji smanjuje se za broj upotrijebljenih područnih koplera.

Unutar maksimalno 15 područja na busni sustav može se priključiti više od 14.000 (ako se računa s jednim segmentom po liniji) ili više od 57.000 (ako se računa s četirisegmenta po liniji) uređaja.

Podjelom KNX/EIB TP1 instalacije na linije i područja znatno se povećava funkcionalnapouzdanost sustava.

54

Kičmena linija

BC = područni kopler LC = linijski kopler DVC = busni uređaj

Glavna linija

LC

BC 1

SV / Dr PSU / Ch

DVC

Linija 1.1

1.1.0

1.0.0

1.0 .>0

DVC 0.0 .>0

BC 15 15.0.0

SV / Dr PSU / Ch

SV / Dr PSU / Ch

TLN 64 DVC 1.1.63

TLN 64 DVC 1.1.1

LC 15

Linija 1.15

1.15.0

SV / Dr PSU / Ch

TLN 64 DVC 1.15.63

TLN 64 DVC 1.15.1

A A A A L L L L D D D D D D D D

5 . 7 . 234 = područje L = linija D = busni uređaj

Fizička adresa 1

A

55

Fizička adresa 2

Fizička adresa služi za jednoznačnu identifikaciju busnog uređaja i opisuje njegovpoložaj u topologiji.

F = 1-15 adrese područja 1-15F = 0 adresa područja za busni uređaj na kičmenoj linijiL = 1-15 adrese linija 1-15 u područjima određenim s FL = 0 adresa glavne linije u područjima određenim s FD = 1-255 adrese busnih uređaja na liniji određenoj s LD = 0 adresa koplera

Adresa ispražnjenog busnog kolpera je 15.15.255.

56

Kopler: filterska funkcija

Filter-Tabelle

Primarna (gornja) linija

Filter-tablica

Sekundarna (donja) linija

?

Linijski ilipodručni kopler

1/1/1

1/1/2

1/1/1

1/1/1

Nakon podešenja i učita-vanja parametara koplerje snabdjeven filter-tab-licom.

Svi primljeni telegrami sepropuštaju ukoliko su grupne adrese u njimasadržane u filter-tablici.

Na taj način svaka linijaradi neovisno. Propušta-ju se samo međulinijski telegrami.

Žuti LED-ovi na kopleružmigaju kada se primatelegram na odgovara-jućoj liniji.

Linijsko pojačalo pro-pušta sve telegrame jeru njemu nema filter-tab-lice.

57

Kopler: Blok-dijagram 1

Kontroler

TPUART 1

Novi tip koplera

unit

Logičkajedinica

Filter-tablica

Busni kopler

Stari tip koplera

Flash-ROM

- Filter-tablica - Operacijski sistem

TPUART 2

Primarna linija preko busne stezaljke

Sekundarna linija preko šine ili busne stezaljke

RAM Aktualni podaci

Električna izolacija 1000 V

Električna izolacija 600 V

Lithium baterija

(>10 godina)

Primarna linija preko busne stezaljke

Sekundarna linija preko šine n

ap

ajan

je

na

pa

jan

je

Busni kopler

58

Kopler: Blok-dijagram 2

Kopler je namijenjen za montažu na DIN-šinu.

Primarna se linija priključuje preko busne stezaljke,a sekundarna preko šine ili busne stezaljke (neke novije izvedbe).

Novi tip koplera (od srpnja 2003) može se programirati i sa sekundarne i sa primarne linije (za razliku od starog tipa koji se programira samo sa sekundarne linije).

U starom tipu koplera (do lipnja 2003) sekundarna linija opskrbljuje oba busna koplera, logičku jedinicu i memoriju filter-tablice. Novi kopler ima samo jedan kontroler i napaja se s primarne linije. To ima za prednost da kopler može javiti ispad napajanja sekun-darne linije.

Litijeva baterija s trajanjem više od deset godina (također bez veze s busom) daje sigur-nosno napajanje za memoriju koja sadrži filter-tablicu u starom tipu koplera. Novi tip jesnabdjeven Flash ROM memorijom, kojoj nije potrebno sigurnosno napajanje baterijom.

Kopler međusobno električki izolira linije, kao je to propisano standardom sigurnosnognapajanja malim naponom (SELV).

59

Kopleri

Primarna (gornja) linja TP1

Sekundarna (donja) linija TP1 Primarna (gornja) linija Ethernet

Sekundarna (donja) linija TP1

TP1 / TP1 kopler Ethernet / TP1 kopler (IP Router)

60

TP1/TP1 kopler: Tipovi i funkcije 1

Kičmena linija

BC = Područni kopler LC = Linijski kopler LR = Linijsko pojačalo

Sekundarna linija

LC Glavna linija

BC

DVC

DVC

X.X.0

X.X.1

X.X.60

BC

LC

DVC

X.0.0

Max. 64

3 x max. 64

X.X.64 LR1

X.X.65

X.X.127

DVC

DVC

LR2 LR3

X.X.129

X.X.191

DVC

DVC

X.X.193

X.X.255

DVC

DVC

X.X.128 X.X.192

15.0.0 DVC DVC

…

61

Kopler se može koristiti kao: • Područni kopler BC Povezuje: kičmenu liniju s glavnom linijom

• Linijski kopler LC Povezuje: glavnu liniju sa (sekundarnom) linijom

• Linijsko pojačalo LR Za proširenje neke linije linijskim segmentom s maksimalno 64 dodatna busna uređaja i dodatnim kabelom ukupne duljine od 1.000 m.

Područni i linijski kopleri propuštaju samo prekolinijske telegrame dok linijska pojačalapropuštaju sve telegrame.

Područni kopleri, linijski kopleri i linijska pojačala su identični uređaji. Zadaci koje trebaju obaviti ovise o mjestu ugradnje i o njima dodijeljenim fizičkim adresama.

TP1/TP1 kopler: Tipovi i funkcije 2

62

TP1/TP1 kopler: Područja primjene

Dodijeljena fizička adresa je ta koja određuje kopler kao područni ili linijski kopler, ilipak kao linijsko pojačalo. Na primjer adresa 1.1.0, definira kopler kao linijski kopler za područje 1 i liniju 1.

Kopler nadzire tok podataka između glavne linije i (sekundarne) linije) i obratno. Propušta samo one telegrame čije su grupne adrese pohranjene u njegovoj filter-tablici.

63

Aplikacijski primjer

TasterUP 116/21

Taster UP 116/21 sklapa sva svjetla na istom katu

Grupna adresa1/0/0 sva svjetla na

katu isključena

Aktuator zasklapanjeN 526E

64

Prijenos telegrama unutar linije

EIB/KNX

1/2/1

UP116/21N

526E

B

A

C

D

E

F

G

H

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/1/0

1/1/1

1/1/2

1/1/3

1/1/4

1/1/5

1/3/0

1/3/11/0/0

UP287 1/1/01/1/11/1/21/2/0

UP286

1/1/8

65

Prekolinijski prijenos telegrama

LC = Linijski kopler

Glavna linija 1.0

LC1.1.0

Linija 1.1

1/2/1

N52

6E

B

A

C

D

E

F

G

H

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/1/0

1/1/1

1/1/2

1/1/3

1/1/4

1/1/5

1/3/0

1/3/1

UP287 1/1/01/1/11/1/21/2/0

UP286

1/1/8

UP116/21 1/0/0

66

Prekopodručni prijenos telegrama

Kičmena linija 0.0

Glavna linija 1.0

Linija 1.2

Gla

vna

lin

ija

2.0

LC1.1.0 Linija 1.1

1/2/1

N52

6EB

A

C

D

E

F

G

H

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/0/0

1/1/0

1/1/1

1/1/2

1/1/3

1/1/4

1/1/5

1/3/0

1/3/1

UP287 1/1/01/1/11/1/21/2/0

UP286

1/1/8

UP116/21 1/0/0

LC1.1.0

LC1.2.0

BC1.0.0

BC2.0.0

67

Kopler: Routing brojač 1

68

Telegram poslan od strane predajnika sadrži routing-brojač, čija je početna vrijednost 6.

Svaki kopler smanjuje vrijednost routing-brojača za jedan i propušta telegram – uzima-jući u obzir pri tome filter-tablicu - sve dok njegova vrijednost nije 0.

Ako servisni uređaj (npr. PC) pošalje telegram s vrijednošću routing-brojača od 7, kopleri neće promijeniti ovu vrijednost. U ovom slučaju filter-tablica se ignorira i svi kopleri u instalaciji propuštaju telegram. Telegram konačno dospijeva do uređaja kojima je namijenjen, bez obzira gdje su ti priključeni.

Ukoliko je u instalaciji greškom došlo do stvaranja petlje koja obuhvaća više linija, routing-brojač ograničava broj kružećih telegrama.

Kopler: Routing brojač 2

69

KNX/EIB – Interna i eksterna sučelja (gateway) 1

70

KNX/EIB je otvoren prema drugim sustavima. Kičmena linija (ili bilo koja druga linija) može se spojiti posredstvom sučelja (gateway) s PLC-om, ISDN mrežom, strojarskim sustavom za upravljanje u zgradama, internetom, itd.

Gateway jedinica obavlja dvosmjernu konverziju protokola.

Odgovarajući medijski kopleri spajaju različite KNX/EIB medije (npr. TP 1 i TP 0).

Dijelovi KNX/EIB instalacije mogu se spojiti također i optičkim vlaknima. Prednosti togasu električna izolacija (galvansko odvajanje) i veće duljine kabela.

KNX/EIB – Interna i eksterna sučelja (gateway) 2

71

Primjer za topologiju

Nivo 1

Nivo 2

Nivo 3

Nivo 4

Nivo 5

Linija 1.1

Linija 1.2

Linija 1.3

Linija 1.4

Linija 1.5

Područje 1 Područje 2BKKičmena linija 0.01.0.0 2.0.0

Gla

vn

a l

inij

a 2

.0

Linija 2.1

Linija 2.2

Linija 2.3

Linija 2.4

Linija 2.5

LK

LK

LK

LK

LK

2.1.0

2.2.0

2.3.0

2.4.0

2.5.0

LK

LK

LK

LK

LK

1.1.0

1.2.0

1.3.0

1.4.0

1.5.0

Gla

vn

a l

inij

a 1

.0

BK

72

IP Router N 146: Primjena kao linijski kopler

1.1.0 1.2.0 1.3.0

EIBnet/IP Routing (Multicast Address)Ethernet

1.1.1Uređaj

1.1.2Uređaj

1.2.1Uređaj

1.2.2Uređaj

1.3.1Uređaj

1.3.2Uređaj

EIB

/KN

X

EIB

/KN

X

EIB

/KN

X

Napojnajedinica

Napojnajedinica

Napojnajedinica

IP Router N 146 IP Router N 146 IP Router N 146

73

IP Router N 146: Primjena kao područni kopler

1.0.0

EIBnet/IP Routing (Multicast Address)

Napojnajedinica

1.1.1Uređaj

1.1.2Uređaj

EIB

/KN

X

Napojnajedinica

1.1.0

1.2.1Uređaj

1.2.2Uređaj

EIB

/KN

X

Napojnajedinica

1.2.0

2.0.0

2.1.1Uređaj

2.1.2Uređaj

EIB

/KN

X

Napojnajedinica

2.1.0

2.2.1Uređaj

2.2.2Uređaj

EIB

/KN

X

Napojnajedinica

2.2.0

Glavna linija

Napojnajedinica

Glavna linija

IP Router N 146 IP Router N 146

Linijskikopler

Linijskikopler

Linijskikopler

Linijskikopler

75

TP1 Telegram: Općenito

Kad se dogodi događaj (npr. pritisne se tast-senzor), busni uređaj pošalje telegram na bus.

Kad se završi slanje telegrama, busni uređaj koristi vrijeme t2 (t2 = 1,35 ms ili 13 bitova) za provjeru korektnosti prijema podataka.

Slanje telegrama započinje nakon što je bus nezauzet najmanje u trajanju t1(t1 = 5,2 ms ili 50 bitova).

Svi “adresirani” busni uređaji potvrđuju prijem telegrama istovremeno.

76

Struktura TP1 telegrama

Telegram sadrži busno-specifične podatke i korisne podatke koji pružaju informacijeo događaju (npr. pritisak na tast-senzor).

Cjelokupna informacija prenosi se u obliku 8-bitnih karaktera.

Test-bitovi za otkrivanje grešaka u prijenosu također su uključeni u telegram: ovi osiguravaju izuzetno visoki stupanj pouzdanosti prijenosa.

77

Vrijeme potrebno za TP1 telegram

Ovisno o duljini korisne informacije, telegram sadrži od 8 do 23 karaktera, dok je potvrđivanje dugačko samo jedan karakter. Uzimajući u obzir vrijeme slobodnog busa t1 (5,2 ms ili 50 bitova), kao i vrijeme do potvrđivanja t2 (1,35 ms ili 13 bitova), telegram zauzima bus u trajanju između 20 i 40 ms.

Telegram se prenosi brzinom od 9600 bitova/s, što znači da jedan bit zauzima bus u trajanju od 1/9600 s ili 104 µs.Zbog asinkronog načina prijenosa podataka karakter započinje start-bitom (ST) i završava stop-bitom (SP). Za otkrivanje greške u prijenosu dodaje se također bit zaparitet (P).Karakter sadrži 11 bitova. Skupa s pauzom od 2 bita između karaktera ovo rezultiravremenom prijenosa od 1,35 ms (13 bitova) po karakteru.

Telegram za sklapanje (uključujući i potvrđivanje) zauzima bus za 20 ms, a telegramza prijenos teksta maksimalno za 40 ms.

78

Potvrđivanje TP1 telegrama 1

79

Busni uređaj koji prima telegram provjerava pomoću paritetnih bitova i sigurnosnog bajta sadržanih u telegramu ispravnost prijema informacija, te uzvraća odgovarajućim potvrđivanjem.

Ako predajnik primi potvrđivanje NAK, slanje telegram će ponoviti maksimalno tri puta.

Kad primi potvrđivanje BUSY (zauzeto), busni uređaj koji šalje telegram pričeka kratkovrijeme prije ponovnog pokušaja slanja.

Ako busni uređaj koji šalje telegram ne primi potvrđivanje, slanje ponavlja maksimalno tri puta prije konačne obustave emitiranja.

Potvrđivanje TP1 telegrama 2

80

Kontrolno polje TP1 telegrama 1

81

Ako jedan od adresiranih busnih uređaja uzvraća negativnim potvrđivanjem i slanje tele-grama se ponavlja, bit za ponavljanje (R) postavlja se na vrijednost 0.

Na taj je način osigurano da busni uređaj koji je već izvršio odgovarajuću naredbu, ponovno je ne izvrši.

Prioritet prijenosa dolazi do izražaja samo kada više busnih uređaja pokušava slanjetelegrama istovremeno.

Traženi prioritet (osim sistemskih funkcija) može se u ETS-u postaviti za svaki komu-nikacijski objekt. Standardna postavka je niski pogonski prioritet (Low).

Kontrolno polje TP1 telegrama 2

82

Izvorna adresa TP1 telegrama

Izvorna adresa uvijek je fizička adresa.

A A A A L L L L D D D D D D D D

A = Područje L = Linija D = Uređaj (Area) (Line) (Device)

4 bita 4 bita 1 bajt(0-15) (0-15) (0-255)

83

Ciljna adresa TP1 telegrama

Ciljna adresa obično je grupna adresa.

Ciljna adresa može biti i fizička adresa (u slučaju sistemskih telegrama). Na temelju 17.bita prijemnik može odrediti da li je ciljna adresa grupna ili fizička:

Ako je 17. bit jednak 0, ciljna adresa je fizička adresa;adresiran je samo jedan busni uređaj.

Ako je 17. bit jednak 1, ciljna adresa je grupna adresa;adresirani su svi busni uređaji s tom adresom.


BUSNI UREĐAJI

85

Senzori

Centralna meteo jedinica

Senzor požara

Binarni ulaz Regulator temperature

Tast-senzor sa senzorom pokreta Tast-senzor

86

Aktuatori

Aktuator za sklapanje Aktuator za sklapanje/dimanje

Podešivač ventilaBinarni izlaz

87

Drugi uređaji

Kontroler Dodirni ekran USB-interfejs

Linijski kopler GatewayIP-router

Napojna jedinica

Busna sabirnica

88

Busni kopleri (BCU): različita kućišta / isti interfejs

BCU montiran u zid

Tasterski interfejsBCU montiran na DIN šinu

BCU ugrađen u uređaj

PEI

PEI

PEI(skriveno)

PEI(skriveno)

PEI (Physical external interface) = = vanjsko fizičko sučelje

Binarni izlaz

89

Dijelovi busnog uređaja 1

Funkcionirajući busni uređaj (npr. aktuator za dimanje, aktuator az podešavanje ventila,multifunkcijski tast-senzor, senzor požara, …) sastoji se u principu iz tri dijela:• busni kopler (BCU – Bus Coupling Unit)• aplikacijski modul (AM – Application Module)• aplikacijski program (AP – Application Program)

Busni kopleri i aplikacijski moduli nude se na tržištu ili odvojeno ili ugrađeno u istokućište. Dakako, moraju biti od istog proizvođača.

Ako su odvojeni, aplikacijski se modul priključuje na busni kopler pomoću standardi-ziranog aplikacijskog sučelja, koje se naziva vanjsko fizičko sučelje (PEI - Physical External Interface). PEI s 10 ili 12 nožica služi: • kao sučelje za razmjenu poruka između oba dijela (5 nožica)• za napajanje aplikacijskog modula (2 nožice)

90

Kada je busni kopler odvojeni dio busnog uređaja, može biti izveden u više varijacija;• montiran u zid, • montiran na zid, • ugrađen u uređaj ili na DIN šinu.

U slučaju TP1 busnih koplera montiranih na DIN šinu, priključak na bus obično je ostva-ren posredstvom kontaktnog bloka s tlačnim kontaktima prema busnoj sabirnici. Pri-ključak svih ostalih busnih koplera na bus izvodi se standardiziranom busnom stezalj-kom (crno-crvene boje).

Ako je BCU integrirani dio busnog uređaja, obično se u njega ugrađuje preko BIM-a(Bus Interface Module) ili chip set-a.

Svaki busni uređaj ima vlastitu inteligenciju sadržanu u integriranom busnom kopleru: to je razlog zašto KNX/EIB funkcionira kao decentralizirani sustav, bez potrebe za cen-tralnom nadzornom jedinicom (npr. za računalom).

Centralne funkcije (npr. nadziranje) mogu se dakako ostvariti (između ostalog) vizuali-ziranjem uz pomoć odgovarajućeg softvera instaliranog na PC-ju.


91

Busni uređaji mogu se u principu svrstati u tri grupe: • senzori, • aktuatori i • kontroleri.

U slučaju senzora, aplikacijski modul prenosi informacije busnom kopleru koji te podat-ke kodira i šalje ih na bus. Stoga BCU mora u prigodnim intervalima provjeravati stanjeaplikacijskog modula.

U slučaju aktuatora, BCU prima telegrame s busa, dekodira ih i predaje informacije apli-kacijskom modulu.

Kontroler utječe na interakciju između senzora i aktuatora (npr. logička jedinica).


92


93

Unutarnja struktura busnog koplera 1 KNX/EIB busni kopler u principu se sastoji od dva dijela: • kontrolera i • primopredajnika pogodnog za priključeni medij. U različitim tipovima memorije mikroprocesora (µP) unutar busnog koplera pohranjeni su sljedeći podaci:• Sistemski softver: različiti standardizirani profili KNX/EIB sistemskog softvera identi- ficirani su njihovim “masknim verzijama”. Sljedeće maskne verzije (verzije sistemskog softvera) postoje trenutačno za TP1:

Mask 001xh (TP1 System 1), Mask 002xh (TP 1 System 2), Mask 070x (TP1 System 7).

Sistemski softver obično je pohranjen u ROM-u ili Flash memoriji i ne može se prepisati preko. • Aktualne vrijednosti sistema i aplikacije: ove su obično pohranjene u RAM-u i gube se prilikom nestanka busnog napona (ukoliko nisu prethodno upisane u EEPROM ili u Flash memoriju). • Aplikacijski program, fizičke i grupne adrese: ovi su obično pohranjeni u EEPROM-u ili Flash memoriji i mogu se prepisati preko. U slučaju S-mode kompatibilnih uređaja, pro- izvođač stavlja programeru aplikacijski program na raspolaganje u obliku ETS baze podataka, koju on učitava u uređaj. Kôd proizvođača u aplikacijskom programu i u busnom kopleru moraju biti identični da bi se aplikacijski program mogao učitati.

94

Unutarnja struktura busnog koplera

Memorije:ROM = sistemski softver RAM = aktualne vrijednosti sistema i aplikacijeEEPROM = aplikacijski program, fizičke i grupne adrese

95

TP1 primopredajni modul (TRC) 1

RPP = zaštita od suprotnog polariteta (Reverse Polarity Protection)

BCC = kontroler busnog koplera (Bus Coupling Controller)

96

TP1 primopredajni modul ima sljedeće funkcije: • Odvajanje ili superponiranje istosmjernog napona i podataka (izmjenični napon)• Zaštita od napona suprotnog polariteta (RPP)• Generiranje stabiliziranog napona od 5V i 24V• Iniciranje stvaranja sigurnosne kopije podataka (Save) ako busni napon padne ispod 18V• Dovođenje procesora u inicijalno stanje (Reset) ako napon padne ispod 4.5V• Drajver za slanje i prijem telegrama• Logika za slanje i prijem telegrama

TP1 primopredajni modul (TRC) 2

97

Određivanje tipa aplikacijskog modula

6

BCU PEI AM

2

3

4

7

9

1/10

5

8

Analogue

+5V

+20V

0V

Data

+5V

+5V

+20V

R Type

BCU = busni kopler (Bus Coupling Unit)AM = aplikacijski modul (Application Module)PEI = vanjsko fizičko sučelje (Physical External Interface)

Posredstvom otpora (R-Type) u aplikacij-skom modulu, busni kopler je preko nožice6 vanjskog fizičkog sučelja (PEI) u stanju odrediti da li aplikacijski modul utaknut ubusni kopler (BCU) odgovara učitanomaplikacijskom programu.

Ako otpor R-Type ne odgovara onom kojije naznačen u aplikacijskom programu, BCU automatski zaustavlja izvršenje apli-kacijskog programa.

98

Pregled standardiziranih sistemskih profila

Maskna verzija System 1 je trenutačno najraširenija.

Proizvodi na bazi System 2 i System 7 su već neko vrijeme također prisutni na tržištu. Sljedeća tablica daje pregled osnovnih karakteristika ovih standardiziranih KNX/EIBsistemskih profila:

System 1 (TP1 + PL110)

System 2 System 7

Maks. broj komunikacijskih objekata 12 32 255

Maks. broj grupnih adresa 64 64 254

Potpora EIB interfejs objekata Ne Da Da

Polling Ne Da Ne

Potpora serijskih brojeva Ne Da Da

Potpora kontrole pristupa busu Ne Da Da

Tehnologija System 7 je posebno namijenjena za složenije uređaje, koji obavljaju cen-tralne funkcije (npr. aplikacijski kontroleri, prevoditelji protokola (gateway),...).

Aplikacijski programi razvijeni za tehnologiju System 1 mogu se učitati i u uređaje s masknom verzijom System 2.

99

Aplikacijska funkcija: Dimanje sa stop telegramom 1

100

Trajanje pritiska na tipku određuje da li će se aktivirati funkcija sklapanja ili dimanja.

Ako je vrijeme trajanja pritiska na tipku kraće od npr. 500 ms, poslat će se telegram za sklapanje.

Pritisak na tipku dulji npr. od 500 ms izaziva slanje telegrama za “start dimanja”.

Čim se tipka ponovno pusti šalje se telegram “stop dimanja”.

Posebne grupne adrese se koriste za sklapanje i za dimanje da bi se osiguralo izvršenježeljene funkcije od strane aktuatora za dimanje.

Aplikacijska funkcija: Dimanje sa stop telegramom 2

101

Aplikacijska funkcija: Dimanje s cikličkim telegramima 1

102

U sustavu s daljinskim upravljanjem posredstvom infracrvenog svjetla snop svjetlamože biti prekinut ako netko prođe ispred.

U cilju izbjegavanja situacije kada aktuator za dimanje ne bi primio telegrame (npr. stoptelegram), povoljno je uzeti parametarsko podešenje infracrvenog senzora/dekodera “cikličko dimanje”.

Infracrveni senzor/dekoder pri ovom podešenju šalje telegram “povećaj osvijetljenost za 12.5%”.

Posljedica gubitka takvog telegrama nije toliko ozbiljna kao gubitak stop telegrama, koji se šalje samo jednom.

Aplikacijska funkcija: Dimanje s cikličkim telegramima 2

103

Aplikacijska funkcija: Aktuator za dimanjeZa vrijeme dimanja busni kopler povećavaili smanjuje digitalnu vrijednost osvijetlje-nosti sukladno postavljenom vremenu re-gulacije.

Vrijednost osvijetljenosti kontinuirano sepojavljuje na posmičnom spremniku (SR –Shift Register) u aplikacijskom modulu.

Riječ od 8 bitova omogućava generiranje 28 = 256 vrijednosti osvijetljenosti.

Riječ podataka dolazi u digitalno/analognipretvarač (DAC – Digital Analogue Con-verter), koji zatim generira odgovarajućiupravljački napon između 0 i 10V.

Elektronička predspojna sprava s mogućnošću dimanja koristi taj napon za upravljanje emisije svjetlosti fluorescentnih cijevi. Sklopka u aplikacijskom modulu koristi se za sklapanje mrežnog napona 230V.

104

Aktuator za sklapanje / dimanje Siemens N526E

105

Aplikacijska funkcija: Tastsenzor za upravljanje žaluzinama / roletama

Vrijeme t2 (npr. 500 ms) predstavlja “granicu” između naredbi “lamele zatvaraj/otvraj za 1 stupanj” i “žaluzine gore/dolje”.

106

Aplikacijska funkcija: Aktuator za žaluzine / rolete 1

BCU PEI AM

M

S1

AC 230 V

S2

Žaluzine, ručni pogon

Kanal A, gore/dolje

Lamele, ručni pogon

Kanal Azatvaraj/otvaraj/stop

EIB

BCU = busni koplerAM = aplikacijski modulPEI = vanjsko fizičko sučelje

107

Ovisno o primljenom telegramu, busni kopler prosljeđuje prekidaču S2 naredbu “gore” ili naredbu “dolje”.

Ako primi telegram “Lamele otvaraj/zatvaraj za 1 stupanj”, busni kopler uklapa preki-dač S1 za odgovarajuće vrijeme. Ako je motor već bio uklopljen, ovaj će telegram zaustaviti žaluzine.

Primanjem telegrama “Žaluzine gore/dolje”, busni kopler uklapa prekidač S1 za vrijemekoje je duže od trajanja kretanja žaluzina.

Obično krajnji prekidači dovode do zaustavljanja motora kada žaluzine dospiju u jedanod krajnjih pozicija.

Aplikacijska funkcija: Aktuator za žaluzine / rolete 2

108

EIB tastsenzori 1

109

EIB tastsenzori 2

Tipka gore

Tipka dolje

BCU PEI AM

BCU = busni koplerAM = aplikacijski modulPEI = vanjsko fizički sučelje

1-struki tastsenzor

gore

dolje

LED za status

EIB input-output

kom. objekti

LED Moguće funkcije tastsenzora (tipki):

- uklop - isklop- preklapanje- gore/dolje- svjetlije/tamnije- stop- postavljanje vrijednosti- ...

BCU razlikuje dugi i kratki pritisak na tipku!

EIB

110

Sklapanje s EIB tastsenzorom

(tipka gore) UKLOP

(tipka dolje) ISKLOP

1-struki tastsenzor

UKLOP

ISKLOPLED

za status

Tipka gore UKLOP

LED

Tipka dolje ISKLOP

Status aktuatora na LED

EIB

BCU PEI AM


111

Sklapanje i postavljanje vrijednosti s EIB tastsenzorom

(tipka gore) Postavljanje vrijednosti 50%

(tipka dolje) Preklapanje

1-struki tastsenzor

50%

preklapanjeLED

za status

Postavljanje vrijednosti

LED

Sklapanje U/I


EIB

BCU PEI AM


112

Dimanje s EIB tastsenzorom

(tipka gore) UKLOP / svjetlije

(tipka dolje) ISKLOP / tamnije

1-struki tastsenzor

UKLOP

svjetlije

tamnije

ISKLOP

LEDza status

Sklapanje U/I

LED

Dimanje S/T


kratki pritisak

dugi pritisak

EIB

BCU PEI AM


113

Upravljanje žaluzinom & venecijanskim zastorom pomoću EIB tastsenzora

(tipka gore) otv. / gore

(tipka dolje) zatv. / dolje

1-struki tastsenzor

GORE

(Otvaranje)

(Zatvaranje)

DOLJE

LEDza status

Žaluzina G/D

LED

Lamele O/ZŽaluzina stop


kratki pritisak (lamele O/Z

& žaluzina stop)

dugi pritisak(žaluzina G/D)

EIB

BCU PEI AM


114

Upravljanje roletom pomoću EIB tastsenzora

(tipka gore) stop / gore

(tipka dolje) stop / dolje

1-struki tastsenzor

GORE

(stop)

(stop)

DOLJE

LEDza status

Roleta G/D

LED

Roleta stop


kratki pritisak (roleta stop)

dugi pritisak(roleta gore/dolje)

EIB

BCU PEI AM


115

Aktuator za žaluzine / rolete Siemens N524)

116

Primjeri tastsenzora 1

2-struki tastsenzor Konfiguracija: lijeva tipka: sklapanje/dimanje, desna tipka: upravljanje žaluzinom

UK

LO

Ps

vje

tlij

eIS

KL

OP

tam

nij

e

Go

re

otv

ara

nje

sto

p

Do

lje

zatv

ara

nje

sto

p

Žaluzina G/D, tipka B

Lamele O/Z, tipka B

Sklapanje U/I, tipka A

Dimanje S/T, tipka A

Tip

ka A

Tip

ka B

Status aktuatora za sklapanje/dimanje na LED, tipka A

Status aktuatora za žaluzine na LED, tipka B

EIB

LED za status

LED za orijentaciju

117

4-struki tastsenzor

UK

LO

PIS

KL

OP

UK

LO

Ps

vje

tlij

eIS

KL

OP

tam

nij

e

Go

re

sto

pD

olj

e

sto

p

Dim

. v

rije

dn

os

t 5

0%

ISK

LO

P

sv

e

BA D

LED-ovi za orijentaciju

Tipka A gore UKLOP

Žaluzina G/D, tipka C

Tipka A dolje ISKLOP

Lamela O/Z, tipka C

Sklapanje U/I, tipka B

Postavljanje vrijednosti, tipka D (gore)

Dimanje S/T, tipka B

Sklapanje, tipka D (dolje)

Tip

ka A

Tip

ka B

Tip

ka C

Tip

ka D

LED za status, tipka A

LED za status, tipka B

LED za status, tipka C

LED za status, tipka D

EIB

M1

Primjeri tastsenzora 2

118

Montiranje aplikacijskih modula na busni kopler

K

A

B

C

D

G

H

I

K

L

A

G

I

I A

B C L

H

H

G

G

G

D

D

D

D

B

G

B

B

K

UP 110 ohne KralleUP 114 ohne Kralle

Busankoppler

Schraubbefestigung

DELTA Rahmen

Diebstahlsicherung

DELTA KNX EIB Multifunktions-Sensoren, mittige Diebstahlsicherung

BefestigungsbügelDiebstahlsicherung 5WG1 294-8AB01

Krallenbefestigung

mit (AST) Anwenderschnittstelle

Zwischenrahmen

UP 110 mit Kralle

K

A

B

C

D

G

H

I

K

L

A

G

I

I A

B C L

H

H

G

G

G

D

D

D

D

B

G

B

B

K

UP 110 ohne KralleUP 114 ohne Kralle

Busankoppler

Schraubbefestigung

DELTA Rahmen

Diebstahlsicherung

DELTA KNX EIB Multifunktions-Sensoren, mittige Diebstahlsicherung

BefestigungsbügelDiebstahlsicherung 5WG1 294-8AB01

Krallenbefestigung

mit (AST) Anwenderschnittstelle

Zwischenrahmen

UP 110 mit Kralle


INSTALACIJA

120

Mreže napajane sigurnosnim malim naponom(SELV Safety Extra Low Voltage) 1

· Sigurnosnitransformator

SELVSELV Safety Extra Low Voltage

· Raspon naponamanji ili jednak

120V_ ili 50V ~

· Dvostruka izolacijanpr. prema 230/400V ~

· SELV mreža se nesmije uzemljiti!

RMjerodavninapon

MTip mreže

CZračni razmak/ klizna staza

TIspitninapon

44..00kkVV~~

66..00kkVV~~

00..66kkVV~~

11..00kkVV~~

55..55//55..55mmmm

88..00//88..00mmmm

00..55//11..55mmmm

00..22//00..55mmmm

223300//440000VV~~

440000VV~~

2244VV~~

GMasa

TTNN//TTTT

IITT

121

Sigurnosni mali napon SELV (Safety Extra Low Voltage)

Zračni razmaci i klizne staze navedene naprijed odnose se na:• stupanj onečišćenja 2 (uredi)• prenaponsku kategoriju 3 (stalni priključak na mrežu, visoki stupanj raspoloživosti)• klasa izolacijskog materijala 3 (npr. poliamid)

Dozvoljeni raspon napona:• izmjenična struja: 50 V• istosmjerna struja: 120 V

Do napona 25 V_ ili 60 V~ nije potrebna posebna zaštita od neposrednog dodira.

Sigurnosni transformator proizvodi sigurnosni mali napon SELV (Safety Extra Low Voltage) za KNX/EIB TP1:• Iznos napona 29 V DC

Važne napomene:• SELV mreža se ne smije uzemljiti!• Kabeli namijenjeni za ugradnju u mreže jake struje ne smiju se koristiti za TP1 mreže.


122


Korisnik

PE

bez izolacije

za KNX/EIB TP1: 29VDC

npr. telekomunikacijska

Druge mreže SELV- mreža Mreža jake struje

dvostruka izolacija osnovna izolacija

230/400V

SELV mreža

123

Tipovi busnog kabela 1

Sintetički material

Žila za povezivanje

zaslona

Metalizirana sintetička

folija

Sintetička folija

+ žuta žila - bijela žila

Lin

ija 1

.4ZASLONE KABELA NE TREBA

MEĐUSOBNO POVEZATI, NITI UZEMLJITI!

• Fiksno polaganje:u suhim, vlažnim i mokrim prostorijama

• Na otvorenom (ako je zaštićen od direktnog zračenja Sunca)

• Montiranje na zid & u zid, u cijevi• Ispitni napon : 4 kV

sukladno DIN VDE 0829

• Fiksno polaganje:u suhim, vlažnim prostorijama montiranje na zid & u zid, u cijevi

• Na otvorenom u cijevi • Ispitni napon: 2,5 kV

sukladno DIN VDE 0829

124


Kabeli s upredenom paricom (Twisted Pair 1) koji ispunjavaju zahtjeve Konnex-a iz sves-ka 9 KNX/EIB specifikacija (npr. YCYM 2×2×0.8 ili J-Y(St)Y: 2×2×0.8 u TP1 izvedbi) mogu biti priznati od strane Konnex-a (bez zaštitnog znaka KNX i/ili EIB) ili certificirani (sa zaš-titnim znakom KNX i/ili EIB).

Samo standardni, zeleni KNX/EIB TP1 kabel garantira:• maks. kabelsku duljinu busne linije• maks. udaljenost između dva busna uređaja na busnoj liniji• maks. broj busnih uređaja po busnoj liniji

Ovo je osigurano na temelju djelatnog otpora petlje od 72 Ω i kapaciteta petlje od 0,12 µFpo 1000 m.

Za sve ostale kabele maksimalna duljina mora se uzeti u obzir sukladno specificiranim podacima dotičnog kabela.

125

Obično nije potrebno međusobno povezati zaslone pojedinih kabelski dijelova.

U slučaju polaganja standardnog kabela s ispitnim naponom od 4 kV vrijedi slijedeće:

Korištena parica žila:• crvena: plus• crna: minus

Dozvoljeno korištenje druge (bijelo-zelene) parice:• neiskorišteno• za druge mreže s malim naponom SELV

Ispitni napon sukladno EN 50090:• Specificirani ispitni napon primjenjuje se između svih spojenih žila kabela (uključujući i žilu za povezivanje zaslona) i vanjske površine zaslona.


126

Polaganje kabela 1

Izolirana žila kabela jake strujepored busnog kabela

Izolirana žila busnog kabela pored kabela jake struje

Izolirana žila busnog kabela pored izolirane žile kabela jake struje

Kabel jake struje pored busnog kabela

> 4mm> 4mm

127

Polaganje kabela 2

Zahtjevi pri polaganju busnog kabela u osnovi su isti kao oni pri polaganju 230/400 V-nih kabela.

Specijalni zahtjevi:• Izolirane žile 230/400 V-nog kabela i KNX/EIB TP1 busni kabel mogu se postaviti jedni pored drugih bez izolacijskog razmaka.• Minimalni izolacijski razmak od 4 mm mora se održati između izolirane žile KNX/EIB TP1 busnog kabela i 230/400 V-nog kabela jake struje ili između izoliranih žila busnog kabela i kabela jake struje.• Mora se održati odgovarajući razmak prema vanjskom sustavu za zaštitu od groma (dozemnom vodu).• Svi kabeli moraju imati oznaku KNX/EIB TP1 ili BUS.

Krajnji otpornik nije potreban.

128

Busni uređaji u razvodnom ormaru

129

Napojna jedinica 1

21 VDC>=21 VDC>=

Busniuređaj

Sp

ojn

ica

Busna sabirnicau DIN šini

EIB stezaljka

PS +Bus +Bus -PS -

Busna linija

230 V50/60 Hz

29 V DC

640 mA

100 ms bufferP

rig

ušn

ica

Busniuređaj

130

Napojna jedinica 2

Napojna jedinica (PSU – Power Supply Unit) proizvodi i kontrolira napon sustava od 29 V koji je potreban za pogon KNX/EIB TP1 instalacije.

Svaki linijski segment mora imati vlastitu napojnu jedinicu za opskrbu busnih uređaja.

U napojnoj jedinici integrirana je regulacija napona i struje pa je tako otporna na kratkespojeve.

Međuspremnik (buffer) s pohranjenom enerijom omogućava u trajanju od 100 ms pre-moštenje kratkih ispada napajanja.

Busni uređaji, kojima je minimalno potreban napon od 21 V za sigurno funkcioniranje,predstavljaju opterećenje od maks. 200 mW (oko 10 mA), osim nekih uređaja za koje supotrebe za energijom sadržane u listama s podacima proizvođača (npr. podešivač ven-tila za grijanje/hlađenje).

Na linijski segment s napojnom jedinicom od npr. 640 mA moguće je priključiti 64 ure-đaja s maksimalnom snagom od po 200 mW i s približno jednoličnim rasporedom po liiji.

131

Napojna jedinica 3

132

Napojna jedinica 4

Za zaštitu od statičkog naboja na strani busa, u napojnoj jedinici između obiju busnih žila i priključka za uzemljenje napojne jedinice spojen je visokoomski otpor.

Da bi se statički naboj mogao odvesti u zemlju, priključak uzemljenja napojne jedinice treba vezati sa sustavom zaštitnog vodiča odnosno s uzemljivačem niskonaponskog postrojenja. Ovu vezu treba izvesti žuto-zelenim vodičem.

Neki tipovi napojne jedinice ili vanjske prigušnice imaju reset-tipku i crveni kontrolniLED. S tom se tipkom priključena linija može postaviti na 0 V.

Prigušnica sprečava kratko spajanje busnih telegrama (izmjenični napon od 9600 Hz) do čega bi došlo preko kondenzatora napojne jedinice za filtriranje i nabijanje.

Postoji više različitih napojnih jedinica, ovisno o raspoloživoj izlaznoj struji (160 mA, 320 mA, 640 mA).

Neki tipovi napojnih jedinica imaju ugrađenu prigušnicu, a nekima je potrebna dodatnavanjska prigušnica. Većina napojnih jedinica montira se na DIN-šinu, pri čemu samo dvije unutarnje žilebusne stezaljke imaju priključak na tlačne kontakte napojne jedinice.

133

Napajanje dviju linija

PS +Bus +Bus -PS -

Spojnica

PS +Bus +Bus -PS -

Linija 1

Linija 2

Prigušnica

Napojna jedinica

Izvodljivo samo sa640 mA-nom verzijom !

Ovisno o opterećenju linije, jedna se na-pojna jedinica može koristiti za napajanje dviju linija.

Neki tipovi napojnih jedinica s ugrađenomprigušnicom imaju dodatni naponski izlaz,s kojim je moguće napajati drugu liniju, koristeći pri tome vanjsku prigušnicu.

134

Dvije napojne jedinice na jednoj liniji

Ako je priključeno više od 30 busnih uređaja na maloj međusobnoj udalje-nosti (npr. u razvodnom ormaru), na-pojnu jedinicu treba instalirati u blizinite grupe.

Ako je potrebno ugraditi dodatnu na-pojnu jedinicu za ostale uređaje na liniji (npr. u prostorijama), treba održati mi-nimalnu udaljenost između napojnih jedinica od 200 m (mjereno duž busnelinije).

Na jednoj liniji mogu postojati maksi-malno dvije napojne jedinice.

Razlag za udaljenost od 200 m je mak-simalna strujna opteretivost prigušnice.

135

Busne sabirnice i pokrivač busne sabirnice

136

Busni kabel u instalacijskoj kutiji

137

Ugradnja kombinacije busnih uređaja i uređaja jake struje u zid 1

138

Pod kombinacijom se podrazumijeva ugradnja busnih komponenata (npr. tastsenzora)i uređaja jake struje (npr. utičnice) ili drugih strujnih krugova pod isti poklopac.

Smiju se koristiti samo instalacijske kutije sa vijčanim pričvršćivanjem. Da bi se osigura-lo dovoljno mjesta za kabele, treba koristiti instalacijske kutije s dubinom od npr. 50 mm.

Obje komponente moraju biti sigurno izolirane međusobno. To se može postići osnov-nom izolacijom uređaja jake struje i osnovnom izolacijom busnih uređaja prema 230 V.

Dopuštenost kombinacije nekog busnog uređaja s uređajem jake struje mora se provje-riti kod proizvođača busnog uređaja.

Ugradnja kombinacije busnih uređaja i uređaja jake struje u zid 2

139

Standardna TP1 busna stezaljka 1

PrimjenaBusna stezaljka

Grananja, proširenja ili priključivanjarealiziraju se posredstvom busnestezaljke

Busni kabel može završiti samo na nekom uređaju ili na ovoj stezaljki

Omogućuje odstranjivanje busnoguređaja bez prekidanja busa

Osigurava mehaničku zaštitu protivkrivog utakanja u busni uređaj

140

Da bi se izbjeglo moguće pomiješanje s ostalim strujnim krugovima, busnu stezaljkutreba koristiti samo za KNX/EIB TP1 instalacijski bus.

Busna stezaljka sastoji se iz dva dijela:• PLUS dio (crveni) i• MINUS dio (crni)koji su mehanički spojeni utorom u obliku lastinog repa (pažnja: mogućnost promjene polariteta!)

Najviše četiri busne žile (blankirana na 6 mm) mogu se priključiti u svaki od ovih dijelovapomoću bezvijčanih kontakata.

Standardna TP1 busna stezaljka 2

141

Mjere za zaštitu od udara groma 1

142

Mrežu KNX/EIB TP1 busa treba uključiti u sustav zaštite od udara groma mreže jake struje.

Poćenito, mjere za zaštitu od udara groma zahtijevaju se u slučaju zgrada koje mogu bitipogođene od groma ili kod kojih udar groma može prouzrokovati teška oštećenja. Ovose prije svega odnosi na konferencijske dvorane, javne zgrade, itd.

Unutarnja zaštita od groma predstavlja najneophodniji dio sustava zaštite od groma.

Najznačajnija komponenta toga sustava jest šina za dovođenje na isti potencijal. Svi vodljivi elementi ili sustavi, kao što su sustav za opskrbu vodom, plinske cijevi, sustav centralnog grijanja, metalni zidovi, itd. moraju se spojiti na šinu za dovođenje na isti potencijal.


143

Prema trenutno važećim standardima (DIN VDE 0185 dio 1 do 4, IEC 1024-1, IEC 61312-1),na šinu za dovođenje na isti potencijal u okviru zaštite od groma obvezno se moraju posredno, preko odvodnika struje groma, spojiti svi aktivni vodiči. Ovo se zove primarnazaštita.

Primarna se zaštita postiže korištenjem sljedećih uređaja:- U slučaju izmjeničnih 230/400 V-nih vodova:• nazivna odvodna struja najmanje 12,5 kA (oblik vala: 10/350 µs) po vodiču• zaštitni nivo: < 4 kV• odvodnik struje groma Tip 1 prema EN 61643-11:2001- U slučaju busnih linija:• nazivna odvodna struja najmanje 2,5 kA (10/350 µs) po vodiču• zaštitni nivo: < 600 V• odvodnik struje groma Tip D1 prema 61643-21:2002


144

Busni kabel položen između zgrada 1

145

Prilikom primjene zaštite od udara groma u zgradama, u slučaju kada je busnim kabelomzahvaćeno više zgrada, potrebno je primijeniti i specijalne mjere za zaštitu. Primjena tih mjera preporuča se čak i ako nije izgrađen sustav za zaštitu od groma.

Te specijalne mjere su: Ili se instalira odvodnik struje groma na granici zgrade (koji sespaja na najbližu točku s potencijalom zemlje), ili se busni kabel polaže u metalni kanal ili cijev, koji se na oba kraja na ulazu u zgradu uzemljuje. U svrhu odvođenja dijela strujegroma, prema VDE 0185, dio 3, potrebni su presjeci: 16 mm2 Cu, ili 25 mm2 Al, ili 50 mm2 Fe.

U oba slučaja na najbliže busne uređaje u zgradi treba priključiti odvodnik prenapona za sekundarnu zaštitu. Busni uređaj s odvodnikom prenapona treba ugraditi na udaljenostiod nekoliko metara (mjereno duž kabela) od odvodnika struje groma da odvodnik prena-pona ne bi morao preuzeti na sebe dio primarne zaštite.

Busni kabel položen između zgrada 2

146

Sprečavanje stvaranja petlji

Ako se stvore petlje unutar KNX/EIB TP1 instalacije koje zahvaćaju više linija, u danim okolnostima može biti nemoguće programiranje uređaja.

Kao posljedica utjecaja udara groma,većina prenapona generira se u pet-ljama i ti prenaponi mogu prouzro-kovati proboje u busnim uređajima.

Što je površina petlje veća, to je oče-kivani (vršni) prenapon veći.

O sprečavanju stvaranja petlji, kolikoje to moguće, treba voditi računa veću fazi projektiranja. Busni kabel i ka-bel jake struje treba položiti što je moguće bliže jedan prema drugom.Odgovarajuću udaljenost treba osi-gurati i prema sustavu za opskrbuvodom, za centralno grijanje, itd.

147

Osnovna otpornost busnih uređaja prema smetnjama

Osnovna otpornost busnih uređaja prema smetnjama ispituje se prema standardu EN50090-2-2 primjenom udarnog naponskog vala od 2 kV između vodiča i zemlje. Takosu busni uređaji zaštićeni od u prenapona prouzrokovanih u zgradama često sklopnim manipulacijama. Ovo općenito predstavlja dovoljnu zaštitu.

Značajnija naprezanja mogu se dakako očekivati:• kada su busni kabel i snažni kabeli jake struje položeni paralelno na velikoj duljini• u blizini gromobrana i odvodnika• kada su busne linije i vodljivi dijelovi instalacije (kroz koje može teći struja groma) pri- ključeni paralalno• u petljama• u busnim uređajima priključenim na vodljive dijelove kao što su metalni zidovi, cijevi centralnog grijanja, itd.

Kod busnih uređaja na krajevima busnog kabela treba provesti dodatnu sekundarnu zaštitu.

148

Odvodnik prenapona 1

149

Odvodnik prenapona koristi se kao sekundarna zaštita i mora zadovoljiti sljedećim zah-tjevima:• nazivna struja odvoda najmanje 5 kA (8/20 µs)• zaštitni nivo: < 350 V• certificiran od strane KNX/EIB

Odvodnik prenapona je simetrični zaštitni uređaj koji odvodi prenapone s obiju busnih žila, štiteći tako od velikih razlika potencijala.

Preko priključnih žila koji izlaze iz iz busnog odvodnika prenapona (koje su istih boja kaoi žile busnog kabela, dakle crvena i crna), pomoću obične busne stezaljke odvodnik se može spojiti na busni kabel ili izravno na busni uređaj.

Dakako, odvodnik prenapona (iako je sličan busnoj stezaljki) ne može se koristiti za gra-nanje busnog kabela.

Treća, žuto-zelena priključna žila je dozemni vodič koji treba vezati na najbližu uzemljenutočku instalacije (tj. na zaštitni vodič).

Odvodnik prenapona 2

150

Mogućnosti za priključak odvodnika prenapona

151

Provjera instalacije

- Provjera dozvoljenih kabelskih duljina

- Provjera ispravnog označavanja kabelskih krajeva

- Provjera instalacije s obzirom na nedozvoljene spojeve kabela

- Provjera izolacijskog otpora busnih kabela

- Provjera polariteta svih busnih kabela

- Provjera napona na krajevima busnog kabela (minimum 21V)

- Dokumentiranje rezultata provjera

-

152

Primjer – Upravljanje rasvjetom

N

L

153

Primjer – EIB samo u razvodnom ormaru

Prednosti: Aktuatori su dostupni i potrebno je manje busnog kabela

Stropna rasvjeta

Zidna lampa

Kontrolirana utičnica Razvodni ormar s

aktuatorima

154

Primjer – EIB paralelno s jakom strujom

Prednosti: nema razvodnog ormara u prostoriji – manja složenost instalacije jake struje – lako modificiranje i proširenje funkcija

Ugrađeni aktuator

FM aktuatorTastsenzor

FM = Flush mounted - ugrađen u zid

FM aktuator

knx_eib_teorijazk (1)

Documents