koŽa i koŽne tvorevine - vuka.hr · •corium(dublji sloj kože) –sadrži krvne i limfne žile,...
TRANSCRIPT
KOŽA I KOŽNE TVOREVINE
• KOŽA (INTEGUMENTUM COMMUNAE)– važan zaštitni organ tijela koji na vanjskim prirodnim
otvorima prelazi u sluznicu probavnog,dišnog i urogenitalnog sustava
– štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih, termičkih utjecaja, patogenih m.o. te utjecaja UV zračenja
– zbog dobre prokrvljenosti ima važnu ulogu u termoregulaciji organizma-znojenje
– zbog prisustva žlijezda ona je važan sekretorni i ekskretorni organ
– u njoj su raspoređene različite senzitivne stanice zbog čega koža predstavlja važan osjetilni organ
– sinteza vit. D ( djelovanjem UV zračenja)
• GRAĐA KOŽE– površinski sloj,pousmina ili epidermis
– srednji sloj,usmina ili corium
– duboki sloj,potkožje,podusmina ili subcutis
• epidermis (višeslojni pločasti pokrovni epitel) prima izravno podražaje iz okoline, i od nje je zaštićen dlačnim pokrivačem
• germinativni (donji) sloj epidermisa je aktivan,odnosno, u njemu se nalaze žive stanice koje se stalno razmnožavaju i obnavljaju epidermis
• gornji sloj je orožnjao (stratum corneum) i njegove umrle stanice se postupno ljušte i otpadaju
• papci,kandže i rogovi(šupljorošci) su orožnjali proizvod epidermisa
• corium(dublji sloj kože) –sadrži krvne i limfne žile, živčana vlakna, lojne i znojne žlijezde, u tom sloju nalazi se korjen dlaka,pigmentirane stanice koje daju boju koži, a u ženki sisavaca ne pojedinim mjestima i mliječne žlijezde
– ovaj sloj je protkan velikim brojem elastičnih i vezivnih niti koje daju coriumu gipkost i čvrstoću
• subcutis-uglavnom se sastoji od rahlo isprepletenog vezivnog tkiva u koje se taloži mast, te spaja kožu s njenom podlogom (periost, ovojnice mišića)
• DLAKE-PILI– orožnjale elastične tvorbe u obliku niti koje pokrivaju
gotovo cijelu površinu tijela sisavaca– nastaju iz epidermisa(epidermalnih stanica)– dio koji se nalazi u koži – korjen dlake-radix pili(u
obliku lukovice)– dio izvan kože –struk ili scapus ili stabljika– na poprečnom presjeku razlikujemo tri sloja-vanjski-
cuticula; srednji ili kora(kortex) ; unutarnji ili srž (medulla)
– srž čine orožnjale stanice, zrak i tekući keratin– koru čine orožnjale stanice i pigment u tekućem stanju– kutikula se sastoji od vrlo tankih pločastih stanica
poredanih po površini dlake u obliku crijepa
• razlikujemo, čekinjaste (pri osnovi tanje, a pri vrhu deblje-nozdrve i trepavice svinja), duge dlake (iste debljine-rep i griva), pokrovne dlake i senzitivne dlake (korijen je u kontaktu s živčanim završecima)
• korijen dlake obavija nešto modificirana koža-folikul, na koji su priključene žlijezde lojnice i glatki mišić(piloerekcija)
• dlaka raste mitotičkom diobom stanica u području korjena i folikula dlake
• piloerekcija- nakostriješenost dlaka– na taj način životinje u vrijeme hladnoće nakostriješe krzno i
povećavaju sloj izolacijskog zraka uz kožu > smanjuju prenošenje topline u okoliš
– jesensko i proljetno linjanje životinja (zimska i ljetna dlaka)– povećavanje potkožnog masnog tkiva(termoregulacijski
učinak)
• KOŽNE ŽLJEZDE – žljezde lojnice,znojnice, mirisne žljezde i mliječna žljezda– žljezde lojnice-izlučuju loj(sebum),odnosno masnoću
koja podmazuje površinu kože i dlaku i čini ju gipkom,otpornijom na vodu i infekciju
– izvodni kanali se nalaze uz dlačni korijen i ispunjeni su masno degeneriranim žljezdanim lojnim stanicama,raspadom degeneriranih stanica oslobađa se loj, a stanice se nadomještaju mitotičkom diobom dublje smještenih lojnih žljezdanih stanica
– žljezde znojnice-sastoje se od završnog poput klupka savijenog žljezdanog dijela i ravnog izvodnog kanala, koji se izlijeva uz korijen dlake
– u koži su u odnosu na vrstu životinje različito raspoređene (psi samo na tabanima)
– izlučivanje znoja koji sadrži 99% vode ima dvostruku ulogu - hlađenje organizma (isparavanje znoja) i eliminacija određenih štetnih tvari iz organizma
– mliječne žlijezde – u ženskih životinja izlučuju za vrijeme dojenja mladunčadi sekret-mlijeko
– sastoji se od žljezdanog dijela, mliječnih kanalića, mliječne cisterna i sise
– u pojedinih životinjskih vrsta sastoje se od više odvojenih segmenata i različito su grupirane i smještene na donjem dijelu trbuha (i prsiju)
– mirisne žljezde- služe održavanju određenih međusobnih odnosa u okviru socijalnog života unutar populacije određene vrste divljači (kemijsko ili mirisno komuniciranje)
– radi se o specifičnim modificiranim lojnim i znojnim žlijezdama koje luče izlučevine specifičnog mirisa
– nalaze se u obliku manjih ili većih nakupina na pojedinim usko ograničenim dijelovima tijela različitim kod pojedine vrste divljači
– mirisi : - potječu od otpadnih produkata probave(feces i urin) - kompleksni mirisi koji potječu od specijaliziranih kožnih žljezda
– uloga mirisa • individualna - signaliziranje prisutnosti, obilježavanje
spremljene hrane itd.
• društveno-socijalna uloga mirisa - utjecaj na ponašanje i fiziologiju dotične vrste te reguliranje prostornih odnosa između jedninke i grupe
– materinstvo (uzajamna privlačnost majke i mladunčeta, gubitak mirisa mladunčeta neposredno nakon rođenja….)
– antagonizam (prijetnja,dominacija…) - npr. čeona žljezda srnjaka
– socijalni status (povezanost grupe ili familije)
– prepoznavanje pojedinca i njihovog fiziološkog statusa, prepoznavanje spola,grupe ili vrste (seksualna atraktivnost i stimulacija)
– alarm (uzbuniti i upozoriti na opasnost, povezivanje grupe,bijeg,identifikacija članova grupe prilikom bježanja...)-npr.skret metatarzalnih žljezda jelena
– obilježavanje teritorija- polaganje mirisnih markera - u zrak,na neki substrat, na dijelove tijela i dijelove tijela dr.jedinki
• Kemijska priroda mirisa– često su sastavljeni od raznovrsnih komponenti više ili manje
hlapljivih (kompleksnog sastava)
– kompleks hlapljivih masnih kiselina (maslačna, valerijanska, kapronska, kaprilna),masnih komponenti i proteina
– produkti probave i bakterijske razgradnje- feces i urin
– feromoni - najzastupljeniji su tijekom parenja npr. androstenol i androstenon - spolni hormoni vepra
– mirisni trag- formiran od žljezda smještenim na distalnim dijelovima ekstremiteta - karpalni organ divlje svinje,interdigitalne žlijezde, metatarzaklne žlijezde srneće i jelenske divljači
– miris straha(stresa)-radi se vjerojatno o dodatnom mirisu koji životinja izlučuje u stanju stresa - mogućnost razlikovanja traga ranjene divljači od strane krvosljednika
• SRNJAK– čeona-u području čela između rožišta– na tom mjestu koža je zadebljala, a dlake su nešto duže– u koži se nalaze brojne lojnice i njima slične žlijezde-
izlučuju mirisnu izlučevinu koja maže dlake– najaktivnija je u proljeće kad srnjak trljajući o raslinje
označava njenim mirisom svoj teritorij– metatarzalna (srnjak i srna),kičica - s vanjske strane
skočnog zgloba u obliku smeđe-crvenog polja s malom “bradavicom” u sredini u kojoj je izvodni kanal žlijezde - specijalizirane za otpuštanje mirisa zrakom (označavanje puta)
– interdigitalne (međupapčane) (srna i srnjak) između papaka stražnjih nogu
– pojačano luče miris kada je srna u opasnosti-upozorenje drugim pripadnicima iste vrste na opasnost
• JELEN– suzišna mirisna žlijezda-u suzištu očiju
– najaktivnija u vrijeme rike-označavanje određenih mjesta na svom teritoriju
– metatarzalna-ostavlja miris u visini 50-75 cm na vegetaciji(jedinke lakše pronalaze put do stada)
– interdigitalne žlijezde stražnjih nogu
– analne mirisne žlijezde-ostavljaju specifičan miris na izmetu
• DIVLJA SVINJA– na unutrašnjoj i stražnjoj strani zapešćajnog područja u
koži
– u obliku 4-5 otvora u koži promjera 1,5-2 mm
– luče masni mirisni iscjedak
– mirisne žlijezde imaju i druge životinjske vrste-psi,medvjedi,mačke,ptice,zečevi,kunići
– naročito su razvijene u kuna-analne-neugodan miris, npr. u tvora služe da neugodnim mirisom poprskaju i na taj način odbiju protivnika
OSJETILO NJUHA-MIRISNI ORGAN• u gornjem djelu nosnice smješten je olfaktorni epitel sastavljen od
nekoliko milijuna neurona – olfaktornih receptorskih stanica
• ti mirisni receptori raspostiru se duž slunice nosnog labirinta sitaste kosti – mirisno polje
• podražaj receptora izaziva vezanje udahnute molekule mirisa pri čemu se generira živčani impuls, koji se onda prosljeđuje u njušno područje smješteno u kori velikog mozga (n.olfactorius)
• vrste koje okoliš uglavnom interpretiraju mirisom imaju veći broj različitih tipova olfaktornih receptora
• npr. pas ima 220 mil.st.- čovjek samo 5 mil.st.
OSJETILO SLUHA I RAVNOTEŽE• Uho je građeno od tri djela
– vanjsko – uška, vanjski slušni kanal
– srednje uho –smješteno u sljepoočnoj kosti – bubnjić i slušne koščice(čekić,nakovanj,stremen)-sa nosno-ždrjelnom šupljinom povezano preko Eustahijeve tube(omogućava dolazak zraka i neutralizaciju atmosferskog tlaka s obje strane bubnjića)
– unutarnje uho sa slušnim organom u pužnici(slušni receptor) i organom za ravnotežu(u dva mjehurića i tri polukružna kanala ispunjena endolimfom)
• ušna školjka prikuplja i usmjerava zvukove u vanjski slušni kanal i na bubnjić – u većine životinja pokretljiva
• bubnjić ima oblik lijevka, napet je i elastičan pa reagira na fine promjene tlaka(zvučne valove) titrajući prema unutra i prema van
• slušne koščice prenose treperenje bubne opne do unutarnjeg uha
• unutarnje uho nalazi se u sljepoočnoj kosti i sastoji se od niza koštanih šupljina i kanala - labirint sastavljen od pužnice, dva mjehurića i tri kanalića
• u pužnici se nalazi slušni organ, a u njemu osjetne stanice (reagiraju na vibraciju bazalne membrane) koje prenose impulse do završetaka slušnog živca > slušni živac > centar za sluh
• npr. čovjek razlikuje tonove frekvencije do 20000 Hz, pas do 80000 Hz
OSJETILO VIDA
• oko je složen osjetni organ koji uz pomoć optičkog sustava koji čini rožnica, leća i očna staklovina, stvara sliku predmeta iz okoline
• nastalu sliku na pozadini oka prima mrežnica i u njoj se fizički podražaji fotokemijskim procesima pretvaraju u živčane impulse i očnim živcem odvode u centar za vid (stražnji režanj vel.mozga), gdje se stvara predodžba viđenog
• Zaštitni organi oka – Očni kapci
– Konjunktiva
– Suzne žljezde
– Očni mišići
• Očna jabučica
– bjeloočnica – vanjski omotač koji zahvaća približno tri zadnje četvrtine (na prednjoj strani prelazi u rožnicu)
– rožnica
– šarenica – nalazi se iza rožnice, a u njenom središtu se nalazi otvor za prolaz svjetla u oko – zjenica ili pupilla(regulira ulaz svjetla)
• očna leća – nalazi se iza šarenice, prozirna elastična tvorevina slična disku (sakuplja zrake svjetlosti u glavno žarište na mrežnici)
• staklovina – nalazi se iza leće i građena je od koloidnog hladetinastog tkiva bjelančevinaste prirode – sastavni je dio optičkog sustava oka
• žilnica – nalazi se ispod bjeloočnice, bogato je vaskularizirana
• mrežnica – na njoj se nalaze posebne stanice (fotoreceptori) koje primaju svjetlosni signal i transformiraju ga u živčani impuls