kolegij: komutacijski procesi i sustavi komutacija u ip ... procesi i sustavi/materija… · o...
TRANSCRIPT
Sveučilište u ZagrebuFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZavod za informacijsko-komunikacijski prometKatedra za tehniku informacijsko-komunikacijskog prometa
Kolegij:
Sveučilište u ZagrebuFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZavod za informacijsko-komunikacijski prometKatedra za informacijsko-komunikacijske sustave i mreže
Kolegij:
Komutacijski procesi i sustavi
Komutacija u IP mrežama
Doc. dr. sc. Ivan Grgurević
Pregled gradiva
Komutacija u IP mrežama
Značajke i načini rada protokola za usmjeravanje
Usmjeravanje u multimedijskim IP mrežamaPrijenos govora u IP mrežama
Prijenos video sadržaja u IP mrežama
Interoperabilnost IP i ostalih mreža
Primjeri usmjeravanja kod OTT usluga
17. 5. 2017.
24. 5. 2017.
24. 5. 2017.
31. 5. 2017.
31. 5. 2017.
Komutacija u IP mrežama
Ponavljanje gradiva (1)
o Pojmovi iz računalnih mreža
o Što je komutacija/prospajanje?
Komutacija (lat.): 1. Izmjena redoslijeda; mat. zakon komutacije, neovisnost rezultata oredoslijedu elemenata nad kojima se izvodi operacija (npr. kod zbrajanja i množenja;a + b = b + a; ab = ba).
Komutacija, prospajanje ili izmjena redoslijeda je postupak kojim se informacijakorisnika prenosi s kraja na kraj mreže ili postupak kojim se informacija prenosi odpredajnika do prijemnika.
o Komutatori (switchevi): podatke s ulaza prosljeđuju na željeni izlaz
Ponavljanje gradiva (2)
o Opća svojstva računalnih mreža:
– Sistematizacija mreža
– Osnovna svojstva mreže
– Vrste prospajanja (komutacije)
– Osnovni standardi
o network layer: logička komunikacija između računala
o transport layer: logička komunikacija između procesa (aplikacija)
Ponavljanje gradiva (3)
o Slojevita arhitektura mreže sljedeće generacije
Komutacija u IP mrežama (1)
o Razvoj Interneta i povećanje multimedijskih i stvarnovremenskih aplikacija stvorili su potrebu za poboljšanjem internetskih tehnologija usmjeravanja u smislu propusnosti (engl. bandwidth), performansi, skalabilnosti i isporuke novih funkcionalnosti
o Internetska mreža nam omogućuje konvergenciju ili spajanje raznih vidova komunikacije
o Komutacija u IP mrežama je također poznata kao „multi layer switching”, jer to obavlja 3. sloj koji je baziran na usmjeravanju i 2. sloj koji je baziran na komutaciji (OSI RM)
o Značajni napori u tom smjeru su: Ipsilon IP Switching, Cisco Tag Switching, IBM ARIS, Toshiba CSR i MPLS
Komutacija u IP mrežama (2)
o Ipsilon IP Switching
o Cisco Tag Switching (RFC 2105)
IPSILON IP Switch 4 Port ATM1600
Davie, B.S.; Doolan, P.; Rekhter, Y.: Switching in IP Networks: IP Switching, Tag Switching, and Related Technologies (Morgan Kaufmann Series in Networking), 1st Edition
Komutacija u IP mrežama (3)
o IBM ARIS
• Usporedba ARIS BPM i IBM BPM
• https://www.itcentralstation.com/products/comparisons/aris-bpm_vs_ibm-bpm
o Toshiba CSR - Corporate Social Responsibility
Životni ciklus različitih uređaja / modela / aplikacija
Komutacija u IP mrežama (4)
Komutacija poruka
o Mreže s komutacijom poruka primaju poruke (koje mogu sadržavati tekst ili računalne podatke) u komutacijskim čvorištima
o U komutacijskim čvorištima se poruke privremeno pohrane, a zatim šalju dalje do odredišta na osnovu podataka o poruci, koji se nalaze u njenom zaglavlju
o Kašnjenje na mrežama s komutacijom poruka je veliko, pa nisu pogodne za prijenos govora
o Kašnjenje se sastoji od vremena prijenosa i vremena prostiranja na svim spojnim putovima do odredišta, uvećano za vrijeme čekanja poruke u čvorovima
Komutacija u IP mrežama (5)
Komutacija poruka
o Prijenos podataka komutacijom poruka ima prednost pred komutacijom kanala, jer ne postoji potreba za uspostavom fizičkog puta između pošiljaoca i primatelja
o Poruke se primaju u centru bez obzira da li su spojni vodovi do primatelja slobodni ili nisu
o Mreže s komutacijom poruka danas se ne grade kao samostalne mreže, već se komutacija poruka pruža kao jedna od usluga u mrežama s komutacijom paketa (e-pošta)
Komutacija u IP mrežama (6)
Komutacija paketa
o poruke korisnika dijele se na manje jedinice - pakete, koji se prenose kroz mrežu
o kad paket dođe u čvor, šalje se što je moguće prije prema odredištu, kako bi se kašnjenje minimaliziralo
o razlikujemo usmjeravanje i prosljeđivanje paketa
Komutacija u IP mrežama (7)
Komutacija paketa
o usmjeravanje paketa –
određivanje rute paketa od
izvorišta do odredišta
o prosljeđivanje paketa –
premještanje paketa s ulaza
na odgovarajući izlaz rutera
1
23
0111
Vrijednost zaglavlja u dolaznom paketu
routing algorithm
local forwarding table
header value output link
0100
0101
0111
1001
3
2
2
1
Komutacija u IP mrežama (8)
Komutacija paketa
o prosljeđivanje je moguće organizirati na dva načina, prosljeđivanjem pojedinačnih poruka ili korištenjem virtualnog kanala
o algoritmima usmjeravanja određuje se optimalni put paketa prema odredištu
o algoritmi zahtijevaju veliku količinu obrade, te ih nije moguće primijeniti na svaki pojedinačni paket
Komutacija u IP mrežama (9)
Komutacija paketa
o prema tome, korištenjem algoritama usmjeravanja, periodički se proračunavaju tablice usmjeravanja, a pojedinačni paketi se prosljeđuju na osnovu tih tablica
o kod prosljeđivanja svakog paketa zasebno, on u svome zaglavlju mora nositi globalnu adresu odredišta
o teoretski svaki paket se može slati zasebnim putem, dok u praksi većina paketa neke veze ide istim putem, prema relativno stabilnim tablicama usmjeravanja
o mogućnost biranja alternativnih putova osigurava visoku sigurnost dolaska paketa na odredište
Komutacija u IP mrežama (10)
Komutacija paketa
o kašnjenje se sastoji od vremena predaje, vremena prostiranja i vremena čekanja
o nije potrebno čekati cjelokupne poruke, već primljeni paket odmah prosljeđujemo dalje
o ukupno vrijeme kašnjenja poruke time je skraćeno u odnosu na kašnjenje kod mreža s komutacijom poruka
o važnija posljedica dijeljenja poruke na pakete je u poboljšanju podjele kapaciteta mreže među korisnicima statičkim multipleksiranjem (engl. Static Multiplexing) � redoslijed paketa A i B nije fiksan, propusni opseg se koristi po potrebi
o kod komutacije poruka, potrebno je čekati da mreža prenese sve poruke u redu čekanja
o kod komutacije paketa, paketi raznih korisnika šalju se naizmjenično, pa je moguće mnogo pravednije zajedničko korištenje kapaciteta kanala
Komutacija u IP mrežama (11)
Komutacija paketa
o PREDNOSTI: učinkovitost, nema blokiranja prometa (paketi se primaju za vrijeme velikog prometa, a mogu jedino kasniti u isporuci)
o NEDOSTACI: varijabilno kašnjenje, overhead (dodavanje informacija svakom paketu)
Komutacija u IP mrežama (12)
o IP protokoli po slojevima
Internet Protocol
User Datagram Protocol (UDP)
TelnetHTTP
SONET ATMEthernet
RTPDNSFTP
Transmission ControlProtocol (TCP)
Komutacija u IP mrežama (13)
o Razvoj protokolnog složaja
Komutacija u IP mrežama (14)
Komutacija paketa
o Paketski komutacijski sustavi (engl. Packet Network Switch) se primjenjuju kod paketskog načina prijenosa informacija te statičkog multipleksiranja informacija ili asinkronog vremenskog multipleksiranja
o Komutacija paketa – datagrami i virtualne veze (virtualni krugovi, putevi, kanali)
o Ne spojno te spojno orijentirane paketske mreže – (engl. connection/connectionless
oriented)
o Razlika: prije slanja korisničke informacije (ne)uspostavlja se spojni put
o Kod prijenosa datagrama svaki paket putuje neovisno o prethodnom i svako čvorište u mreži odlučuje na koji način će usmjeriti svaki pojedini paket
Komutacija u IP mrežama (15)
o Čvorište donosi odluku o usmjeravanju na osnovu informacija prikupljenih od „susjednih“ čvorišta
o Paketi s istim odredišnim adresama mogu putovati raznim putovima do odredišta
o Tipičan primjer ovakve komutacije je u Internet mreži
Komutacija u IP mrežama (16)
o Kod prijenosa paketa pomoću virtualnih veza prije slanja prvog paketa uspostavlja se virtualni put između izvorišta i odredišta (tim virtualnim putem se šalju svi paketi)
o Svaki paket u zaglavlju sadrži virtualni identifikator na osnovu kojega čvorište usmjerava paket
o Čvorište ne donosi odluku o usmjeravanju paketa tijekom prijenosa paketa već se odluka donosi prije – pri uspostavljanju virtualnog puta
Komutacija u IP mrežama (17)
Značajka Datagram Virtualni kanal
Uspostava veze Ne treba Treba
Adresiranje Svaki paket mora sadržavatipotpunu adresnu informaciju(potpune mrežne adreseizvora i odredišta)
Svaki paket sadrži samo kratku oznaku virtualnog kanala
Informacija o stanjuuspostavljenih veza
Usmjeritelji ne pohranjujupodatke o uspostavljenimvezama
Svakom virtualnom kanalu odgovara jedan unos u tablici usmjeravanja u usmjeritelju
Usmjeravanje Svaki paket usmjerava se neovisno o drugima
Put se odabire prilikom uspostave veze, nakon toga svi paketi idu tim putem
Utjecaj kvara nausmjeritelju
Gubitak samo onih paketa koji su taj čas u obradi
Prekid svih uspostavljenih virtualnih kanala
Upravljanje zagušenjem Kvaliteta usluge
Složeno i teško izvedivo Jednostavno, ako se potrebni resursi moguunaprijed pridjelitivirtualnom kanalu
Komutacija u IP mrežama (18)
o Prednosti komutacije datagrama su fleksibilnost kod zagušenja te pouzdanost (ispad jednog čvorišta ne mora značajno utjecati na vezu)
o Prednosti komutacije virtualnih veza su što nije potrebno procesiranja svakog paketa u čvorištima te što paketi dolaze istim redoslijedom kojim su i poslani
o Kako bi usmjeravanje paketa bilo što učinkovitije i brže, čvorišta razmjenjuju informacije o svom statusu – informacije o eventualnim pogreškama na čvorištu ili preopterećenju odnosno zagušenju čvorišta
o Paketski komutacijski sustavi su inicijalno bili korišteni za podršku podatkovnim uslugama, međutim, s trendom konvergencije raznih mreža, paketski komutacijski sustavi postaju dominantni u modernim telekomunikacijskim mrežama
Komutacija u IP mrežama (19)
o LAN komutator (LAN switch)
– Prije su se koristili mostovi, u kojima su funkcije učenja, filtriranja i prosljeđivanja okvira bile implementirane softverski, istisnuti su iz upotrebe od strane uređaja nazvanog komutator drugog sloja (Layer 2 switch), u kojem su funkcije mosta implementirane hardverski
– U kontekstu komutatora pojam drugi sloj odnosi se na drugi protokolni sloj modela OSI RM
– LAN komutator drugog sloja je uređaj koji obavlja iste funkcije kao i most s većim brojem priključaka (multiport bridge)
– Danas sve vrste lokalnih mreža (Ethernet, Token Ring, FDDI i dr.) koriste komutiranu mrežnu arhitekturu
Komutacija u IP mrežama (20)
o ETHERNET komutator (Ethernet switch)
– Generička arhitektura Ethernet komutatora
komutacijsko polje
tablica
komutiranja
upravljački
procesor
DI - ulazni dio priključka
DO - izlazni dio priključka
upravljačka linija
podatkovna linija
ethernetski komutator
FIFO
FIFO
DTE
1
DI
DO
.
.
.
.
priključak
1
.
.
.
.
.
.
priključak
N
DTE
N
DI
DO
FIFO
FIFO
DTEMAC
brojpriključka
Komutacija u IP mrežama (21)
o ETHERNET komutator (Ethernet switch)
– Svaki se krajnji uređaj (DTE) povezuje s priključkom komutatora (port) pomoću dvije parice (ili pomoću dvije optičke niti), od kojih jedna služi za slanje okvira od DTE-a prema komutatoru, a druga za slanje okvira u suprotnom smjeru
– Na razini podsloja MDI (konektor), svaki priključak komutatora podržava prijenos informacija u oba smjera
– Na višim slojevima nastaje razdvajanje funkcija ulaza i izlaza, pa je moguće govoriti o ulaznom (DI) i izlaznom priključku (DO)
– Ako se podaci kroz priključak šalju u oba smjera istovremeno, tada se radi o dvosmjernom prijenosu (FD)
– Ako je u svakom trenutku kroz priključak moguće prenositi podatke samo u jednom smjeru, tada se radi o naizmjeničnom prijenosu (HD)
– U svom izvornom načinu rada Ethernet komutator na svim priključcima podržava naizmjenični prijenos
Komunikacijski protokoli (1)
o Komunikacijski protokoli
– Adresiranje
– Sinkronizacija
– Kontrola pogreški
– Kontrola toka kao mehanizam protokola
Komunikacijski protokoli (2)
o Skup pravila po kojima procesi iste razine razmjenjuju jedinice informacije, PDU (engl. protocol data unit)
o Izvršavanje svih operacija vezanih uz
komunikacijski protokol obavlja
komunikacijski proces sa zadaćom:
– sa što većom točnošću odrediti
stanje korespondentnog procesa
– poduzimati odgovarajuće mjere s
ciljem pružanja usluge prijenosa
podataka procesu nadređene razine
Komunikacijski protokoli (3)
o Od vitalnog je značaja za funkcioniranje promatrane razine i za funkcioniranje mreže kao cjeline
o Striktno i formalno specificiranje protokola
o Usvajanje industrijskih ili međunarodnih standarda
o Problematika standardizacije
o Vanjska specifikacija (oblik PDU kao cjeline, format zaglavlja)
o U zaglavlju se definiraju:
– polja i format podataka u njima:
– značenje koje mora biti jednoznačno za sve uređaje sukladne protokolu
Komunikacijski protokoli (4)
o Primjeri zaglavlja IP protokola
Komunikacijski protokoli (5)
o Unutarnja specifikacija
– odnosi se na pravila rada procesa
– to su algoritmi protokola
– njima se obrađuju informacije iz zaglavlja PDU i donose odluke o radu procesa
– algoritmi se mogu naknadno modificirati,
– primjer: TCP protokol Interneta
o Formalna specifikacija
– nužnost osiguravanja jednoznačnosti tumačenja protokola
– pomoću nje različiti proizvođači uspješno usklađuju rad svojih proizvoda s usvojenim standardima
– jednoznačnost se osigurava � formalnim specificiranjem protokola uz korištenje posebnih formalnih jezika (govorni, formalni programski jezik i dr.)
Komunikacijski protokoli (6)
o Komunikacijski protokoli
– Adresiranje
– mehanizam adresiranja
– organizacija adresiranja
– objekti adresiranja
– vrste adresa
– upravljanje adresama
– adresiranje po razinama
Komunikacijski protokoli (7)
o Mehanizam adresiranja
– jednoznačno identificira korisnika informacije
– problem duljine adrese (postoji ukupno 248 mogućih kombinacija adresa, 281.474.976.710.656)
– format zaglavlja
Komunikacijski protokoli (8)
o Organizacija adresiranja
– Striktno i distribuirano adresiranje
o Objekti adresiranja
– Fizički uređaji � na podatkovnom sloju
– Procesi � na mrežnom sloju
– Kombinacija adresa – pristupna točka (port)
– Fiksna pristupna točka
– Dinamička pristupna točka
Komunikacijski protokoli (9)
o Vrste adresa
– Pojedinačna (unicast)
– Grupna (multicast)
– Univerzalna (broadcast)
Komunikacijski protokoli (10)
o Upravljanje adresama
– Na pojedinoj razini neke mreže, adrese mogu biti određene (administrirane):
– Lokalno
– adrese na privatnoj mreži
– Intranetske adrese (poseban slučaj)
– Globalno
– određene od strane ovlaštenog tijela u upravi mreže kao organizacije
o Adresiranje po razinama
– Fizička razina (nema potrebe za adresiranjem)
– Podatkovna razina
– Jednospojno povezivanje (veza između 2 točke)
– Višespojno povezivanje (primjer: MAC adresa u Ethernet uređajima)
Komunikacijski protokoli (11)
o Adresiranje po razinama
– Mrežna razina (ako ima više protokola na ovoj razini, podatkovni sloj mora imati identifikator mrežnog protokola)
– mora postojati jedinstvena globalna adresa korisnika
– ona omogućuje usmjeravanje paketa ka odredištu
– pakete u paketnim mrežama prosljeđujemo pojedinačno ili po virtualnom kanalu
– kod slučaja pojedinačnog prosljeđivanja, svaki paket mora nositi globalnu adresu odredišta
– kod slučaja prosljeđivanja po virtualnom kanalu, samo prvi paket nosi globalnu adresu
– ostali paketi moraju nositi samo kratki identifikator virtualnog kanala
Komunikacijski protokoli (12)
o Adresiranje po razinama
– Mrežna razina (IP protokol): IP adresa - 32 bita (IPv4)
– identifikator koji globalno i jednoznačno određuje mrežno sučelje
– krajnji sustav (npr. računalo priključeno na mrežu) obično ima jedno sučelje i jednu IP-adresu
– mrežni čvor (npr. usmjeritelj) priključen na više (pod)mreža ima više sučelja i isto toliko IP adresa
– Prijenosna razina
– obavlja se identifikacija prijenosnog protokola
– koristi se mehanizam pristupnih točaka s fiksnim identifikatorom
Komunikacijski protokoli (13)
o Adresiranje po razinama
– Sjednička razina
– obavlja se identifikacija procesa korisnika unutar računala
– koristi se mehanizam pristupnih točaka s dinamičkom dodjelom identifikatora
– iznimka su poslužiteljski procesi, npr. HTTP (Web) poslužitelj, koji koriste fiksne identifikatore
– Primjer: WEB
– Predodžbena i korisnička razina
– nije potrebno
– procesi su već identificirani kroz sjedničku razinu
Komunikacijski protokoli (14)
o IP adresiranje - primjeri
IP adresa računala: 10 . 10 . 50 . 38
Mrežna maska: 255 . 0 . 0 . 0
1. oktet je
adresa mreže
2., 3., 4. oktet je
adresa računala
Sva računala su
istoj mreži
Sva imaju identičan dio
IP adrese koji se odnosi
na mrežu
10 . 150.23.38
10 . 188.233.99
10 . 255.254.228
Sva računala
imaju različitu IP
adresu
Svako računalo mora
imati jedinstvenu IP
adresu kako bi se
razlikovalo u mreži klasa
A
IP adresa računala: 172 . 16 . 99 . 27
Mrežna maska: 255 . 255 . 0 . 0
1. i 2. oktet je
adresa mreže
3. i 4. oktet je
adresa računala
Sva računala su
istoj mreži
Sva imaju identičan dio
IP adrese koji se odnosi
na mrežu
172.16 . 47.122
172.16 . 64.74
172.16 . 255.213
Sva računala
imaju različitu IP
adresu
Svako računalo mora
imati jedinstvenu IP
adresu kako bi se
razlikovalo u mreži klasa
B
IP adresa računala: 192 . 168 . 33 . 15
Mrežna maska: 255 . 255 . 255 . 0
1., 2., 3. oktet je
adresa mreže
4. oktet je
adresa računala
Sva računala su
istoj mreži
Sva imaju identičan dio
IP adrese koji se odnosi
na mrežu
192.168.15 . 101
192.168.15 . 115
192.168.15 . 14
Sva računala
imaju različitu IP
adresu
Svako računalo mora
imati jedinstvenu IP
adresu kako bi se
razlikovalo u mreži klasa
C
11111111 . 00000000 . 00000000 . 00000000
11111111 . 11111111 . 00000000 . 00000000
11111111 . 11111111 . 11111111 . 00000000
Mrežna maska A klase: 255 . 0 . 0 . 0
Mrežna maska B klase: 255 . 255 . 0 . 0
Mrežna maska C klase: 255 . 255 . 255 . 0
/ 8
/ 16
/ 24
Binarni zapis maske mreže
Decimalna notacija maske mreže
CIDR
IP adresa CIDR Namjena rezerviranog opsega IP adresa RFC
0.0.0.0 -0.255.255.255
0.0.0.0/8Adresa koja definira mrežu na koju smo spojeni (Zero
Addresses, „This“ network)1700
10.0.0.0 -10.255.255.255
10.0.0.0/8 Raspon privatnih IP adresa (A klasa) 1918
127.0.0.0 -127.255.255.255
127.0.0.0/8Adresa računala na kojem radimo (Localhost Loopback
Address)1700
169.254.0.0 -169.254.255.255
169.254.0.0/16Autokonfiguracija mreža (APIPA - Automatic Private
Internet Protocol Addressing)3330
172.16.0.0 -172.31.255.255
172.16.0.0/12 Raspon privatnih IP adresa (B klasa) 1918
192.0.2.0 -192.0.2.255
192.0.2.0/24 Dokumentacija i primjeri 3330
192.88.99.0 -192.88.99.255
192.88.99.0/24 IPv6 – IPv4 Anycast 3068
192.168.0.0 -192.168.255.255
192.168.0.0/16 Raspon privatnih IP adresa (C klasa) 1918
198.18.0.0 -198.19.255.255
198.18.0.0/15Mjerenje performansi mreže (Network Device Benchmark)
2544
224.0.0.0 -239.255.255.255
224.0.0.0/4Multicast
(D klasa adresa)3171
240.0.0.0 -255.255.255.255
240.0.0.0/4 Rezervirane adrese (E klasa adresa) 1166
Sinkronizacija (1)
o Komunikacijski protokoli
– Sinkronizacija
– Sinkronizacija PDU
– Sinkronizacija rada procesa
Sinkronizacija PDU
– na fizičkoj razini – bit ili byte (sinkrono asinkrono)
– na podatkovnoj razini – ovisno o sinkronizaciji na fizičkoj razini
– na mrežnoj razini – paket
– na prijenosnoj razini – sinkronizacija po segmentu ili datagramu ako nije cjeloviti PDU
– na sjedničkoj razini – sinkronizacija po poruci
– sinkronizacija PDU na višim razinama – nije potrebna
Sinkronizacija (2)
o Komunikacijski protokoli
– Sinkronizacija
Sinkronizacija rada procesa
– na osnovi pretpostavljenog poznavanja stanja korespondentnog procesa na udaljenom računalu
– jedina informacija o udaljenom procesu su primljeni PDU
– algoritmi rada procesa N trebaju biti takvi da omoguće prijenos podataka u uvjetima: gubitaka PDU i pogrešnih pretpostavki o stanju korespondentnog procesa
– takav proces može se smatrati automatom (pamti prethodna stanja), automat treba prepoznati neregularna stanja i znati izvući se iz njih
SIP protokol (1)
o SIP (engl. Session Initiation Protocol) je signalizacijski protokol s kraja na kraj koji omogućava kreiranje, kontrolu i raskidanje sesije s jednim ili više korisnika
o SIP signalizacijski protokol je klijent – server protokol koji djeluje na sloju aplikacije
o Protokol omogućava realizaciju usluga kakve su u PSTN mreži uz dodatne mogućnosti, primjerice multimedijske
o Primjenjuje se zajedno s drugim protokolima s ciljem realizacije usluge, primjerice RTP (engl. Real-time Transport Protocol ) i SDP (engl. Session Description Protocol)
o SIP protokol se temelji na HTTP protokolu
SIP protokol (2)
o SIP protokol se koristi u VoIP NGN mrežama te u IMS mrežama za uspostavljanje, kontrolu i raskidanje poziva
o Pored SIP protokola, komunikacija između dva korisnika s kraja na kraj u VoIP mrežama može se realizirati i pomoću H323 protokola (ITU-T standard)
o Pored navedenih signalizacijskih sustava, u primjeni je i niz drugih signalizacijskih
o sustava koji omogućavaju komunikaciju između raznih mrežnih elemenata
o Primjerice, u NGN mrežama (engl. Next Generation Network) primjenjuje se MGCP (engl. Media Gateway Control Protocol) odnosno poboljšana verzija ovog protokola H.248 za komunikaciju kontrolera pretvornika medija i pretvornika medija
o Za komunikaciju dva kontrolera pretvornika medija primjenjuje se BICC protokol (engl. Bearer Independent Call Control).
Značajke komutacija u IP mrežama
o Važne značajke:
• Point-to-Point
• Multicast (prijenos podataka se sadrži od jednog paketa podataka koji se kopira i
šalje na specifične podskupove uređaja na mreži. Izvor adresira paket
koristeći multicast adresu, te potom kopira paket i šalje kopije svakom
čvoru (korisniku) koji je dio multicast adrese)
• Kvaliteta usluga IP Switch
• Latencija (kašnjenje)
Nadogradnja
o Primjena računalnog programa MATLAB® i Simulink®
o Communications System Toolbox
o https://www.mathworks.com/products/communications.html
https://www.youtube.com/watch?v=m-6VHHEj6Pc
Korištena literatura
[1.] Viswanathan, T., Bhatnagar, M.: Telecommunication Switching Systems And Networks, Second Edition, PHI Learning; Edición, New Delhi, India, 2015
[2.] Beasley, J.S., Nilkaew, P.: Networking Essentials: A CompTIA Network+ N10-006
Textbook (4th Edition), Pearson IT Certification, USA, 2016
[3.] Kurose, J.F., Ross, K.W.: Computer Networking: A Top-Down Approach, (6th Edition), Pearson Education, Inc., USA, 2013
[4.] CARNet CERN: Osnove mrežnog usmjeravanja, CCERTPUBDOC200702183, Zagreb, 2007.
[5.] Internetski izvori podataka (Cisco, ITU, Microsoft MSDN, Microsoft TechNet) (ožujak2016.)
Pitanja i komentari?