Vjerujem da sustav vrednota zapadnjake civilizacije unitava Zemlju i osuuje stotine milijuna ljudi na siromatvo. ivimo u svijetu u kojem se okoli smatra gospodarskim resursom kojeg treba opljakati i odbaciti, svijetu u kojem bioloke vrste odumiru bre nego ikada ranije u povijesti ljudskoga roda, u kojem se razlika izmeu bogatih i siromanih stalno poveava, u kojem se svako dogovaranje temelji na pitanju: "to ja time dobivam?" Unato navedenim injenicama, moja je prognoza za ovjeanstvo ispunjena nadom. Ta se nadanja temelje na vjerovanju kako nova svijest polako sazrijeva u umovima ljudi diljem svijeta stvarajui tako tihu revoluciju, mnogo znaajniju od reformacije. Ta e revolucija promijeniti zapadnu civilizaciju i ublaiti mo bogate elite u politikom i poslovnom svijetu. Govorim o revoluciji vrednota.Sve do kraja 18. st. zemljama su upravljali kraljevi i kraljice. Autokracija je do dananjih dana gotovo nestala iz naih sustava upravljanja. ivimo u vrijeme demokracije i ljudskih prava u kojima se sloboda, jednakost i pravda sve vie ire. Posvuda, osim u poslovanju. Poslovni je svijet ostao posljednje utoite pojedinaca koji svoje osobne strahove ele nadvladati pohlepom. U poslovnom svijetu, niti u kljunim institucijama naega drutva, demokracije jednostavno ne postoji. Poslovni lideri i javni slubenici jo se uvijek ponaaju poput tiranskih vladara. Pa ipak, vjerujem da je kraj tiranije sve blii. Kao to kraljevi i kraljice nisu mogli zaustaviti demokratski pokret prije dvjesto i tristo godina, tako ni poslovni svijet nee moi zaustaviti opisane promjene. tovie, vjerujem da e se sve to dogoditi veoma brzo, u sljedeih pedesetak godina. Zato to tvrdim? Zbog toga jer su demokratski pokret i promjena vrednota sa "to ja ovime dobivam?" na "to je najbolje za svih?" sila koju je teko zaustaviti.Footnota Richard Barrett, osniva Spiritual Unfoldment Society pri Svjetskoj banci, ugledni svjetski predava i autor tekstova na temu osobne transformacije i transformacije poduzea. Organizator je kongresa Ethics and Spiritual Values and the Promotion of Environmentally Sustainable Development u Washingtonu. lan je World Business Academy.Izvor: http://www.manager-magazine.com/manager80.pdfEXTRA UBACITI U KNJIGU DIO O EX- YU

Isto se tako paualno i bez ikakvih dokaza tvrdilo da je samoupravljanje bilo nee kasno. Postoje brojne studije koje ukazuju da je samoupravna organizacija ekasnija od kapitalistke, posebice u srednjim i velikim poduzeima. Jugoslavenska privreda prije 1990. bila je najprivatnija u Europi, dravnih poduzea jednostavno nije bilo. Radniki savjeti koji su upravljali poduzeima bili su sastavljeni od privatnih osoba, a ne od dravnih inovnika.**EXTRA UBACITI U KNJIGU DIO O EX-YU HRVATSKAHrvatsko gospodarstvo, a poglavito industrija nala se u razdoblju od 1990-ih do danas, izmeu ekia meunarodne konkurencije i nakovnja antiin acijskog programa. Sve to se odvija u uvijetima nepostojanja efektivne ekonomske politike. Fiskalna politike se svodila, i svodi se, na prikupljanje novca za proraun. Ostajala je monetarna politika koja se sastoji od manipuliranja kamatama i monetarne emisije. Kao glavna zadaa ekonomske politike shvaena je politika niske in acije i stabilnog teaja. Nacionalna bogatstva rasprodaju se stranom kapitalu ili domaim kapitalistima, interesno povezanim s politikim elitama. Razina industrijske proizvodnje iz 2009. godine bila je na svega 80-ak posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. U istom razdoblju svijetska industrijska proizvodnja poveala se za isti postotak.

Slika: Hrvatska ekonomska maina**

Dobra je narodna uzreica Vjeba ini majstora**UBACITI U KNJIGU POJAVA KREDITA EXTRASa prvom pojavom vika vrijednosti, dakle prije vie stoljea, ljudi poinju posuivati proizvode kako bi zadovoljili svoje trenutne potrebe. Ovaj akt se temeljio na meusobnom povjerenju izmeu onoga tko jc posuivao proizvod (vjerovnika) i onoga tko je primao laj proizvod (dunika). Vjerovnik, pri tom, ustupa odreenu stvar vjerovniku, a ovaj mu treba vratiti istovrsnu stvar ili drugu stvar iste vrijednosti. Pojavom novca stvara se novani kredit. Budui da je novac specifina roba za koju se moe dobiti svaka druga roba (novac je univerzalna roba) otvaraju se iroke mogunosti za irenje kredita.UBACITI U KNJIGU EXTRA

KRAJ LIBERALNOG KAPITALIZMA I NOVI GLOBALNI POREDAKSpektar -Ekonomija

Gubljenjem primata Zapada tek sada poinje prava globalizacija: snana gospodarstva Kine, Indije, Brazila i drugih zemalja poet e sve vie utjecati na svjetsku ekonomijuVelike promjene Gubljenjem primata Zapada tek sada poinje prava globalizacija: snana gospodarstva Kine, Indije, Brazila i drugih zemalja poet e sve vie utjecati na svjetsku ekonomijuKapitalizam je drutveni sustav koji se temelji na uvjerenju da e najpokvarenija djela najporonijih ljudi rezultirati boljitkom svih, poznata je izreka britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Na taj nain je Keynes jo poetkom 20. stoljea kritizirao temeljnu ideju koncepta liberalne ekonomije, kojom se pretpostavlja da se drutveno ope dobro najbolje moe ostvariti kroz neometanu i nenadziranu konkurenciju na tritu. Nakon izbijanja globalne ekonomske recesije krajem 2007. godine, brojni svjetski ekonomisti, sociolozi i filozofi u svojim raspravama i analizama prihvatili su tu Keynesovu tezu, procjenjujui da je velika kriza hipotekarnih kredita u SAD-u poetak sloma svjetskog financijskog trita, a samim time i kapitalistikog sustava koji se upravo na njemu temeljio tijekom posljednjih trideset godina. Dapae, propast velike amerike investicijske banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine iz tadanje perspektive mogla se smatrati krahom jednog od simbola sustava pokvarenih djela i poronih ljudi.Ta banka propala je zbog ogromne koliine nenaplativih financijskih derivata, kompleksnih financijskih instrumenata na temelju kojih je svjetski financijski sektor desetljeima bez prekida uveavao svoju dobit i koji su u sebi utjelovili tri kljuna elementa tadanjeg kapitalistikog sustava - pohlepu bankara, lakovjernost potroaa i nekompetentost dravnih institucija koje su taj odnos trebale nadzirati. U takvim okolnostima bilo je puno razloga za oekivati kraj kapitalizma, no danas, 33 mjeseca od slubenog poetka recesije u SAD-u, ekonomski najmonijoj dravi svijeta, jasno je da su takve prognoze bile potpuno krive. Nakon godinu i pol dana ekonomskih potekoa cijeli niz razvijenih svjetskih drava biljei znaajne stope gospodarskog rasta, financijski sektor biljei stope profita vee nego prije krize, a temeljna naela slobodnog trita i liberalne ekonomije danas se vjerojatno potuju u vie drava nego ikada u povijesti svijeta. Ukratko, za vjerovati je da e kapitalizam i u narednim desetljeima biti dominantni globalni model drutvenog ureenja, ali i bitno drukiji nego prije 2007. Najvea svjetska gospodarska kriza u proteklih 80 godina proizvela je novi oblik kapitalizma, prilagoen novim ekonomskim i politikim okolnostima. Utoliko je jasno da recesija iz 2007. ima vrlo malo veze s pohlepnim bankarima, njihovim naivnim klijentima i nesposobnim regulatorima, a vie s dugogodinjim golemim drutvenim promjenama iz kojih e na kraju izniknuti novi svjetski poredak.Za takav novi poredak potreban je i novi kapitalizam, a kriza je bila samo proces njegova nastanka. Takav razvoj dogaaja zapravo nije nita novo. Talijanski ekonomist i sociolog Giovanni Arrighi je jo prije dvadeset godina u svojim radovima ustanovio da je kriza, a ne prosperitet, temeljni ciklus razvoja kapitalizma, jer sustavu omoguava da se prilagoava novim drutvenim okolnostima i na taj nain osigurava svoju opstojnost. No ako je kapitalizam drutveni sustav koji samostalno evoluira i razvija se kroz krize, kljuno pitanje glasi: koji je to drutveni faktor koji utjee na njegove promjene? Britanski ekonomski analitiar ruskog podrijetla Anatolij Kaletski u svojoj knjizi Kapitalizam 4.0 tvrdi da je taj faktor kroz povijest uvijek bio isti - odnos politike vlasti i ekonomske ideje. Prema njemu, ekonomska recesija iz 2007. rezultirat e etvrtom bitnom promjenom kapitalistikog sustava u povijesti. Prva se dogodila nakon Napoleonskih ratova 1815. kada je stvoren klasini kapitalizam 19. stoljea, gdje je praktiki jedina povezanost izmeu dravne politike i ekonomije bila vezana uz prikupljanje vojnog budeta. Taj sustav krahirao je tijekom Velike krize 30-ih godina prolog sotljea, a zamijenio ga je kapitalizam temeljen na nepovjerenju prema samostalnosti trita.Trea faza, nastala na temelju ekonomskih doktrina britanske premijerke Margaret Thatcher i amerikog predsjednika Ronalda Reagana, bila je potpuno suprotna, trita su dobila prednost pred dravama, a takva politika deregulacije svoj je vrhunac doivjela eskalacijom financijske krize krajem 2007. godine u SAD-u. Utoliko je jasno da e temeljna bitna odrednica novog svjetskog kapitalizma biti ponovno jaanje dravne regulacije, intervencionizma i protekcionizma u svjetskoj ekonomiji.Teza da e ve u bliskoj budunosti ojaati uloga drava, odnosno politikih vlasti, u svjetskoj ekonomiji danas je gotovo jednoglasno prihvaena meu ekonomskim strunjacima. To je u jednakoj mjeri posljedica krize koja je nastala zbog slabe regulacije financijskih trita, kao i injenice da su krizu najbolje prebrodile one drave koje samo dijelom prihvaaju ideje liberalne ekonomije i slobodnog trita, poput Kine. Ipak, dravni utjecaj nee rasti jednako u svim segmentima nacionalnih ekonomija.Kako tvrdi Branka Mraovi, proelnica Katedre za organizacijsku teoriju i menadment na Geodetskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i autorica knjige "Globalni novac - politika uvjetovanost financijske informacije", moe se oekivati da e prvenstveno drave pokuati vratiti kontrolu nad novcem u okrilje sredinjih banaka: "Od 1982.godine rast cijena na globalnoj razini usporavao se iz godine u godinu kao posljedica ciljanog djelovanja sredinjih banaka, vlada i tehnike podrke, to je proces koji se naziva dezinflacija. Zahvaljujui tome vrijednost financijske imovine u najrazvijenijim zemljama rasla je daleko bre od realnog gospodarstva u njezinoj pozadini. Tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea sredinji bankari imali su kontrolu nad ponudom i cijenom novca. Oni su izdavali novac, banke su ga zatim posuivale i dalje davale u zajam, pri emu su neto novca drale u rezervama. Budui da je dezinflacija umnogostruila vrijednost financijskih imovina, sredinje banke su izgubile kontrolu nad novcem. Igrai na financijskim tritima koji su imali sve vee povjerenje u jeftin novac, poeli su uvoditi nove financijske instrumente koji su im omoguili da kreiraju likvidnost nezavisno od sredinje banke. Rast tako kreirane likvidnosti prvenstveno se oslanjao na sklonost rizicima na tritu derivata. Temeljni pokreta ovog optimizma bila je lakomost, to se manifestirala kao sklonost preuzimanju prevelikih rizika u obliku prekomjernog zaduivanja i davanja kredita. Taj sustav je krahirao, financijski sektor ne moe nastradati. teta e biti transferirana kroz kontrakciju likvidnosti na realno gospodarstvo, zaposlene u njemu i njihove obitelji. Drugim rijeima, kad okolnosti nisu povoljne, smanjuje se sklonost rizicima, poveavaju trokovi kapitala, likvidnost se smanjuje, cijene na financijskim tritima padaju, a investitori propadaju. Ako se eli sprijeiti ponavljanje ove krize u budunosti, sredinje banke moraju vratiti dio kontrole nad novcem."Ipak, da bi se ostvario, takav scenarij podrazumijeva i znaajnu promjenu u nainu korporativnog upravljanja velikih svjetskih financijskih institucija. Kako tvrdi poznati ameriki novinar Fareek Zakaria, teko je oekivati da e se banke poeti drukije odnositi prema riziku dok ih vode ljudi koji su upravo na riziku ostvarili svoje karijere. Naime, moe se pretpostaviti da su u velikim amerikim bankama u razdoblju od 2000. do 2007. postojali i ljudi koji su se zalagali za konzervativnije poslovanje s manje rizika ili ak upozoravali na tetnost takve strategije. Ipak, na kraju svake poslovne godine, u sedmogodinjem razdoblju, pokazalo bi se da vei rizik znai i vei profit. Nije teko pretpostaviti kako su u korporativnoj hijerarhiji napredovali oni koji su zagovarali rizik, a nazadovali oni koji su se zalagali za oprez. Uski krug najvieg menadmenta u tim bankama je nakon krize smijenjen, ali ire upravljake strukture su ostale iste. Pitanje je moe li financijski sektor promijeniti svoj nain poslovanja bez da ga vode ljudi drukijeg profila od dosadanjih.Alan Greenspan, bivi ef amerikih saveznih rezervi, svojom je politikom od 70-ih stvorio uvjete za dananju krizuS druge strane, porast dravnog utjecaja u realnom sektoru nee se osjetiti u svim segmentima. Bilo kakvo ograniavanje globalne trgovine zasigurno se nee dogoditi, ali je izvjesno da bi rast dravnog utjecaja mogao djelovati na porast cijena roba za koje postoji velika globalna konkurencija. Naime, glavna karakteristika dravnog kapitalizma je da kljuni cilj poslovanja nije samo profit, ve i odreeni politiki ciljevi. Dravne kompanije su za ostvarenje tih ciljeva ponekad spremne plaati i viestruko veu cijenu od trine, pa i po cijenu gubitka, to privatne korporacije nee uiniti nikad. Primjer toga su dravne naftne kompanije koje su esto spremne platiti nalazita nafte viestruko vie nego to vrijede, samo zato to je to politiki cilj onih koji njima upravljaju. U konanici to rezultira veom cijenom za konanog potroaa. Ipak, takav trend rezultirat e i jaanjem globalne konkurencije svih roba i usluga. Jednostavno reeno, moe se pretpostaviti da e drave preuzeti vei dio trokova tehnolokog i drutvenog razvoja, koji e manje ovisiti o ponaanju kompanija iz realnog sektora. Posljedice toga bit e goleme.Opeprihvaena injenica je da su tijekom posljednjih 200 godina kljuni uvjeti ekonomskog razvoja bili posjedovanje tehnologije i kapitala. U tom periodu praktiki monopol na te dvije kategorije imale su zapadnoeuropske drave i SAD. Zahvaljujui tome SAD su due od stoljea uspijevale s manje od pet posto svjetskog stanovnitva ostvarivati vie od 20 posto svjetskog BDP-a. Oni koji tehnologiju nisu posjedovali, nisu imali ni novca da je kupe niti znanja da je sami razviju. Situacija se poela mijenjati 90-ih kad su nakon azijske financijske krize gotovo sve drave zapoele voditi politiku poveanja deviznih rezervi, dok su zapadne korporacije u potrazi za to veim profitom poele svoje poslovanje seliti na istok Europe i u Aziju, gdje je postojala velika koliina jeftine radne snage. Na taj nain zapoeo je veliki ciklus transfera tehnologije i kapitala, iji je vrhunac upravo oznaila globalna recesija 2007. Dostupni svjetski kapital danas u velikoj mjeri dre upravo azijske drave.Kina danas ima najvee devizne rezerve na svijetu, a procjenjuje se da 75 posto ukupnih svjetskih deviznih rezervi pripada tzv. dravama u usponu, meu koje, osim Kine, spadaju Indija, Rusija, Brazil, Indonezija, Koreja itd. Kompanijama iz tih drava danas je lake nego ikada pronai jeftini kapital za razvoj, kupovinu novih tehnologija ili ak zapoljavanje strunjaka sa Zapada, a njihove vlade ne samo da ne trebaju pomo zapadnih institucija poput Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ve im konkuriraju. Tako je, primjerice, Venezuela dala kredit Argentini pomou kojeg je ta drava podmirila sva svoja dugovanja prema MMF-u. Iz toga je jasno da razlozi viestoljetne nadmoi zapadne Europe i SAD-a ne postoje. Dapae, drave u usponu posjeduju neto to Zapad ne moe kupiti, a to je stanovnitvo.Dostupnost jeftine radne snage nakon vie stoljea u budunosti e ponovno biti kljuni faktor gospodarskog razvoja. Samo Kina i Indija do 2020. godine trebale bi imati oko treinu svjetskog stanovnitva i ostvarivati etvrtinu ukupnog svjetskog bruto drutvenog proizvoda. Taj udjel s vremenom e rasti, naroito s obzirom na injenicu da e demografsko stanje u Europi i SAD-u do tada biti jo gore nego sada.Bivi hrvatski ministar gospodarstvaa i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Juri kae da je, nakon vie od 150 godina, rad ponovno kljuno sredstvo proizvodnje: "Do industrijske revolucije smatralo se da je rad jedino sredstvo proizvodnje, da bi se kasnije tvrdilo da je kljuan kapital, odnosno njegova dostupnost. Taj sustav funkcionirao je dugo, no danas je kapital globaliziran, tehnologija je dostupna svima, pa ljudski rad opet preuzima ulogu kljunog proizvodnog faktora. Ipak, to vie nije osnovni fiziki rad kao neko. Dananja komponenta ljudskog rada u sebi sadri cijeli niz faktora znanja i sposobnosti, pa se, ustvari, umjesto o radu treba govoriti o intelektualnom potencijalu kao kljunom faktoru budueg svjetskog drutvenog razvoja."Potvrda Jurievih tvrdnji je i istraivanje amerikog instituta McKinsey prema kojem u 28 zemalja s ispodprosjenim plaama postoji ukupno 33 milijuna visokoobrazovanih strunjaka s najvie sedam godina radnog iskustva, dok ih je u osam drava s visokim plaama (SAD, Velika Britanija, Njemaka, Japan, Australija, Kanada, Irska i Juna Koreja) ukupno tek 15 milijuna. Iz te je statistike vidljivo da e ljudski potencijali "drava u usponu" uskoro u potpunosti nadjaati one iz razvijenog svijeta. S golemom koliinom obrazovane i jeftine radne snage, kompanije iz tih drava vrlo skoro e moi proizvoditi sve to proizvode i zapadne kompanije, ali po znatno nioj cijeni. ele li zadrati primat, velike zapadne multinacionalne kompanije morat e pronai naina da zadre nadzor nad visokoprofitabilnim dijelovima proizvodnog procesa.U ekonomskoj teoriji se ivotni vijek nekog proizvoda esto opisuje s krivuljom u obliku slova U koja predstavlja profitabilnost. Na jednoj strani krivulje nalaze se ideja i industrijski dizajn proizvoda, na dnu proizvodnja, montaa i isporuka, a na drugom kraju distribucija, maloprodaja, marketing, servisna mrea i prodaja rezervnih dijelova. Zapadne multinacionalne kompanije ve desetljeima posluju tako da djelatnosti s dna krivulje, s najmanjom razinom profita, preputaju tvrtkama iz Kine i ostalih drava gdje je radna snaga jeftina, dok profitabilne djelatnosti dre za sebe.Moda i najbolji primjer takvog djelovanja je ameriki tehnoloki div Apple. Prema medijskim izvjetajima, ta kompanija ostvaruje goleme profite na svojim proizvodima koji se gotovo u potpunosti proizvode u Kini. Tako primjerice Appleov videoplayer Ipod 2007. u amerikim trgovinama stoji 299 dolara. Veleprodajna cijena iznosila je 224 dolara, a tvrtka je pritom zaraivala 80 dolara bruto profita po jednom primjerku, to je profit od 36 posto. S duge strane, trokovi dijelova za ureaj u prosjeku iznose oko 144 dolara, pa ispada da kineska tvornica u kojoj se proizvodi radi za proizvodnu maru od tek nekoliko postotaka konane cijene.Danas - s jeftinim novcem, novom tehnologijom i obrazovanom radnom snagom - izvjesno je da e brojne kompanije u Kini i ostalim dravama pokuati razviti vlastiti proizvod i poveati svoj profit. Kljuni faktor u tim nastojanjima bit e inovativnost, a za razvoj toga treba vremena. Primjerice, moe se pretpostaviti da bi neka ruska, brazilska ili kineska tvrtka, s obzirom na golema umska bogatstva u tim dravama, imala osnovne preduvjete da okupi modernu tehnologiju i u relativno kratkom vremenu pone po iznimno niskoj cijeni proizvoditi namjetaj. Ipak, da bi ugrozila vedsku Ikeu, svjetskog lidera u tom sektoru, ta tvrtka morala bi obrazovati i vlastite dizajnere, razviti vlastiti brend i poslovnu strategiju te izgraditi konkurentnu globalnu prodajnu mreu, a za sve to potrebna je znaajna koliina vremena i novca.Utoliko je jasno da je nerealno oekivati da e u doglednom vremenu neka indijska punionica bezalkoholnih pia nadmaiti Coca Colu ili da e neki kineski proizvoa tehnike robe ugroziti Apple. Vodee svjetske multinacionalne korporacije zadrat e svoje pozicije, no bit e suoene s jaom konkurencijom nego ikada i sukladno tome morat e znaajno promijeniti nain na koji posluju. Te promjene utjecat e na cijeli svijet.Mnogi analitiari drutvenih zbivanja globalnu ekonomsku krizu i nadolazee jaanje modela dravnog kapitalizma proglasili su dokazom propasti procesa globalizacije. Ipak, ako se globalizaciju definira kao proces u kojem se razliite lokalne ekonomije, kulture i drutva povezuju putem globalnih komunikacijskih, transportnih i financijskih sustava, ini se da je kriza zapravo stvorila uvjete da prava globalizacija tek pone.Naime, proces koji smo dosad nazivali globalizacijom temeljio se na dominaciji ekonomskih i drutvenih doktrina razvijenog Zapada. Takvu globalizaciju u jednakoj su mjeri provodile velike korporacije i mediji, koliko i meunarodne politike i financijske institucije poput Svjetske bake, MMF-a ili Svjetske trgovinske organizacije. Kontrolirajui fondove za razvitak te organizacije, desetljeima su diljem svijeta kontrolirale i socijalne politike drava koje su ovisile o njihovoj pomoi te promovirale neoliberalni ekonomski model. Ipak, ta situacija se danas znaajno promijenila, kriza je pokazala da bez zajednikog djelovanja cjelokupne meunarodne zajednice nema efikasnog odgovora na globalne probleme, pa je tako MMF prole godine bio prisiljen posuditi novac od Kine kako bi ga distribuirao zapadnim dravama u krizi. U takvoj situaciji jasno je da e doi do jaanja utjecaja "drava u usponu", razliitih kultura i mentaliteta, na razliitim dijelovima svijeta. Taj proces mogao bi se nazvati multipolarnom globalizacijom. Ipak, promjene nee zaobii ni velike multinacionalne kompanije. Vei dio tih kompanija potie sa Zapada i svoje poslovanje dosad su temeljile na zapadnom kapitalistikom modelu, bez obzira na to o kakvoj se dravi i tritu radilo. Takva sklonost da strano trite podvrgne svojoj poslovnoj praksi dosad se smatrala glavnim obiljejem poslovanja multinacionalnih kompanija, no to e se u budunosti znaajno promijeniti. Naime, da bi ostvarile dugoroni uspjeh na velikim i specifinim tritima poput Kine i Indije, u nadmetanju sa sve uspjenijim lokalnim tvrtkama, multinacionalne kompanije bit e prisiljene u puno veoj mjeri prilagoditi se lokalnim obiajima i navikama. Za oekivati je da e to utjecati i na korporativnu hijerahiju u tim kompanijama. Primejrice, Indija je danas sa 400 milijuna korisnika najvee svjetsko telekomunikacijsko trite. U sluaju da velike svjetske kompanije upravljanje svojim poslovima na tamonjem tritu zbog velikih kuturolokih specifinosti prepuste lokalnim menaderima, ti ljudi e, s obzirom da vode najveu i najprofitabilniju diviziju, automatski stei i vaan status unutar cijele kompanije. Zato je logina pretpostavka da e takav razvoj dogaaja rezultirati i time da bi multinacionalne kompanije u budunosti mogle postati i multikulturne.Uostalom, prema nedavnom izboru tvrtke Emerging Markets Management, meu 25 tvrtki koje imaju najvie potencijala da postanu nove multinacionalne kompanije nalaze se po etiri tvrtke iz Brazila, Meksika, June Koreje i Tajvana, tri iz Indije, dvije iz Kine te po jedna iz Junoafrike republike, Argentine, ilea i Malezije.Kina ima najvee devizne rezerve na svijetu i sve vie utjee na svjetski biznis Zakljuak da je dosadanji svjetski poredak temeljen na ekonomskoj i politikoj prevlasti nekolicine zemalja osuen na propast, mogue je vrlo lako ilustrirati putem statistikih podataka. Tako, primjerice, amerika investicijska banka Goldman Sachs procjenjuje da e do 2040. zajedniki BDP Kine, Indije, Brazila i Rusije nadmaiti zajedniki BDP drava lanica G7, koje su stoljeima dominirale svijetom. Ipak, proces nastanka multipolarnog svijetskog poretka, koji je trenutano na vrhuncu, predstavlja puno vie od puke stope ekonomskog rasta.Rije je o golemoj revoluciji razvoja kulture, tehnologije i znanosti koja se paralelno dogaa u desecima svjetskih drava. Tako je, primjerice, odnedavno najvea svjetska graevina smjetena u Dubaiju, a druga najvea u Tajpeiju. Veina najveih tvornica nalazi se u Kini, najvea rafinerija nafte u Indiji, a najvei petrokemijski kompleks u Brazilu. Vodei svjetski financijski centar moda je i dalje London, no najbogatiji investicijski fond smjeten je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a najvrednija kompanija je iz Kine. Donedavno je najbogatiji ovjek svijeta bio Meksikanac, vlasnik najvee jahte je Rus, od deset najveih trgovakih centara samo jedan je u SAD-u, najvei zabavni centar je u Singapuru, a najvei casino nije u Las Vegasu, ve u Macau.Problem je to se takva globalna disperzija razliitih obiljeja drutvenog razvoja nije preslikala i na sustav meunarodnih politikih i gospodarskih organizacija. Tako se, naprimjer, Ujedinjeni narodi temelje na raspodjeli moi odreenoj nakon Drugog svjetskog rata, koji je zavrio prije 65 godina. U dananjim okolnostima neodrivim se ini sastav Vijea sigurnosti UN-a gdje meu stalnim lanicama nije zastupljena Indija, najvea demokratska drava na svijetu, ni jedna drava iz Afrike ili June Amerike, ali ni Japan ni Njemaka, dvije od pet najmonijih svjetskih ekonomskih sila. One su lanovi G7, no tamo pak nema Kine ni Indije, koje su drugo i etvrto gospodarstvo po veliini u svijetu. Iako su najvei financijeri MMF-a i Svjetske banke upravo Kina, Indija i neke arapske drave, te institucije tradicionalno vode Europljani i Amerikanci. Takav sustav vie nee moi funkcionirati. Za postizanje globalne ekonomske i politike stabilnosti bit e nuno oblikovati novu infrastrukturu meunarodnih organizacija.Ipak, uspiju li svjetski politiki elnici definirati novi, efikasni ustroj globalne suradnje, postoje dobre anse da etvrta verzija kapitalizma rezultira vjerojatno najmirnijim razdobljem u povijesti svijeta. Naime, suprotno prvom dojmu, dananji svijet iznimno je miran. Bilo kakav vojni sukob izmeu velikih svjetskih drava ili nuklearnih sila potpuno je nezamisliv, a broj drava koje ne uvaavaju osnovna naela meunarodnog prava i poretka manji je nego ikada. Praktiki jedino aktivno arite nestabilnosti na svijetu je Bliski istok, a teroristika mrea Al Qaeda kao prijetnja globalnoj sigurnosti posljednjih godina znatno je smanjila svoje aktivnosti. Izmeu 1990. i 2007. globalna trgovina porasla je za 133 posto i ini se da je to najbolji zalog globalnog mira. Primjerice, SAD i Kina imaju oko 360 milijardi dolara vrijedne meusobne trgovake odnose. SAD je najvee trite za kinesku robu, Kina najvei ulaga u amerike dravne obveznice. Svijet ovisi o prirodnim resursima Rusije i Brazila, ali te drave jednako, ako ne i vie, ovise o prihodima od prodaje tih resursa. Meuovisnost velikih sila prevelika je da bi oruani sukob ikome zasad bio isplativa opcija.Drugi vaan element je to to e jaanje multipolarnosti nedvojbeno rezultirati manjom mogunou za unilateralne poteze, poput amerike invazije na Irak. Takve poteze ni jedna drava na svijetu, pa ak ni SAD, u budunosti nee moi poduzimati bez legitimiteta dobivenog u nekoj od prihvaenih meunarodnih institucija. Sve u svemu, ako je svijet bez rata utopija, etvrta verzija kapitalizma mogla bi rezultirati najbliom ostvarivom varijacijom tog ideala.12. veljae 2011.www.nacional.hrJESTE LI DUHA PODUZETNIKOGA?Spektar -Ekonomija

Michael D. Reilly i Norman L. Millikin s poslovnih studija Dravnog sveuilita Montana /SAD/ sainili su zanimljv test, odnosno provjeru potencijala ljudi koji bi htjeli postati uspjenim poduzetnicima. Neuspjenim ionako nisu potrebni nikakvi testovi ni provjere, takvi znaju sve i nitko im ne treba. A prema spomenutim profesorima, uspjeni poduzetnici su oni koji:su "odluni" donositelji odluka i bez potpunih informacija,uivaju u preuzimanju odgovornosti,ele biti gospodari svoje financijske sudbine,su organizirani, neovisni i samouvjereni,su teki radnici,dolaze iz poduzetnike obitelji i gospodarski oskudnog ili ak ruralnog okruenja,mogu podnijeti kritiku i odbijanje,su ustrajni i nepodloni sumnjama,mogu nai ljude koji e im pomoi u otklonu njihovih slabih strana,dobro procjenjuju talent i karakter svojih potencijalnih suradnika iuoavaju poslovnu cjelinu i sve njezine sastavnice.Onaj koji je posve slian pobrojanim osobinama ima nesumnjiv poduzetniki potencijal ili dar. Nade ima i za onoga koji je kod sebe bar u veini zamijetio sline osobine. A slabe su i nikakve poduzetnike nade za onoga koji ima vrlo malo ili nita pobrojanih osobina. Ukratko, dobar ili odlian kuhar ne mora uope biti i dobar ili odlian ugostiteljski poduzetnik. Jedno je ugostitelj, a drugo ugostiteljski poduzetnik. Poduzetnik je onaj koji je "nanjuio" profit, ali ga i drugi mogu za njega ostvariti, primjerice dobar kuhar. Mnogi su pali na uvjerenju da mogu biti poduzetnici, ne elei da ga isti toboe ekploatiraju. Uostalom, provjerite sve to kroz predoeni test i pronaite svoje mjesto "pod suncem", kao poslodavac ili posloprimac. Nema niega loega ni u jednom ni u drugom.Inae, moja iskustva potvruju da su uspjeni poduzetnici na stabilnim i dugoronim temeljima oni koji imaju sposobnost brze prilagodbe na uvijek i sve bre promjenljive trine i tehnoloke uvjete, s jasnom i provedivom vizijom, to ukljuuje sadraj proizvoda /ilii usluga, ciljani trini segment, zaokruena i dovoljna ulaganja u svim segmentima pripreme, izvedbe i provedbe poduzetnikog pothvata, visok stupanj samopouzdanja, strpljivosti i razumijevanja ukupnog okruenja. Raunica da e se prevariti kupca ili dravu jo uvijek ponegdje i "pali". Meutim, na istjeku je i tome rok trajanja, ne zato to bi tako htjeli, nego pritiska globalizacija, ulagaki kapital, a bogami e i drava postati sve revnosnija, jer i ona nema dovoljno novca. Ako nemate pouzdan odgovor kome ete i pod kojim uvjetima prodati Va zamiljeni proizvod ili uslugu i ako drite da moete uloiti u pothvat 50% il 60% od potrebnih 100% i ako ne potujete naelo "value for a money" /vrijednost za novac/ ne nadajte se niemu dobrom. Ne usporeivajte se s toboe "uspjenim" poduzetnicima i ne padajte u zabludu da i Vi to moete. Niti jedan sluaj nije jednak i nikad nee biti, kao to ni jedan ovjek nije isti i bit ete "spaeni" ako shvatite i prihvatite da ste jedinstveni. I ono najbitnije: Nije vano to Vi mislite i koliko cijenite Va proizvod i/ili uslugu, vano je kako Va proizvod i/ili uslugu, ali nerijetko i Vas doivljaju mogui kupci, korisnici usluga ili gosti. Vi ste tu zbog njih, a ne oni zbog Vas. Napokon, ne mora, pa i ne moe na ovome svijetu biti poduzetnik ili obrtnik, moe biti i neto drugo i ne manje vrijednije. A i ovjeanstvo se dijeli samo na one koji preuzimaju i oni koji ne preuzimaju odgovornost, pogotovu i poduzetnitvu. Pitajte one koji su uspjeli. A ne one koji nisu uspjeli, takvi e nai stotine razloga zato nisu uspjeli. A nisu uspjeli, ako se iskljue neke doista objektivne okolnosti, jer jednostavno nisu imali nikakve poduzetnike pretpostavke.20. srpnja 2010.Bajro SariJACK WELCH - BUDUNOST PRIPADA VAMASpektar -Ekonomija

Jack Welch /1935-/dugogodinji je i moda najuspjeniji glavni menader /CEO/ i ne samo amerike multinacionalne kompanije General Electric. Utemeljitelj je inovativnog menadmenta i liderstva, toliko vanog ne samo za poduzetnitvo, nego i druga podruja, primjerice politiku. Makar ponekad i previe pria i sugerira previe pravila, Welcha treba itati i posluati, kao i svakog drugog dokazanog uspjenika, u bilo kojoj ovjekovoj djelatnosti. /Bajro Sari/Evo to pie o budunosti i ne samo menadmenta...Prije nego sam nedavno drao govor na jednoj promociji, dobio sam savjete o tome to da ne govorim. Kao prvo, reeno mi je, ne dosauj diplomcima klieima kao to su "neutabane staze.Ne nabacuj se ni pomodnim rijeima poput "sinergije ili "paradigme. I, to je najvanije, ne govori im da su najbolji i najpametniji, da budunost pripada njima i ne priaj o tome kako je bilo teko kad si ti bio mlad. Samo e ti se smijati, ili e gunati. Reeno mi je da umjesto toga priznam da je ekonomija u groznom stanju i da studentima kaem ono to ele uti: savjet kako da usprkos tome uspiju. Oh, samo to? Prije tri godine napisao sam kolumnu "Dragi diplome upravo na tu temu. "Recept za napredovanje je nadmaivanje oekivanja, napisao sam. "Povisite oekivanja koja kompanija ima od vas i onda ih nadmaite. vrsto vjerujem da je taj savjet i danas dobar. Meutim, dananja situacija navodi me da uvedem etiri dodatka pravilu o nadmaivanju oekivanja, kako bih njega (i vas) ojaao za nemirno i nesigurno putovanje koje je pred vama. Diplomcima se vjerojatno i nee svidjeti, ba kao to vam se ne svia trenutna ekonomska situacija. Evo prvog dodatka: Maknite se od kompjutora. Ne, nisam neandertalac. Supruga i ja oboavamo udesa Mree ba kao i svi gikovi. Spavamo s naim Blackberryima, kuckamo po njima ak i dok razgovaramo meusobno, veeramo ili gledamo utakmicu. Volimo Twitter. Uhodimo nau djecu na Facebooku. Iskreno, kad je rije o tehnologiji, nismo ba normalni. Ali mi ne pokuavamo dobiti promaknue. Kad smo to pokuavali, oboje smo bili sigurni u jedno: odnosi su vani. Stvarni se odnosi moda odravaju elektroniki, ali se tako ne stvaraju. Zato idui put kad krenete kolegi poslati email, obriite ga i umjesto toga uite u lift ili proeite hodnikom i razgovarajte s tom osobom. Upoznajte je. Dajte joj priliku da ona upozna vas.A ako razmiljate o tome da nekoliko dana na tjedan radite od kue jer je to "tako lako ili "nije vano gdje ste, oamarite se da se probudite. Nerealni ste. Ako jednog dana elite biti voa, kljuno je da ste tamo osobno. Drugi savjet vjerojatno zvui jednako staromodno, ali ja vie volim misliti da je bezvremen: Bez patnje nema bluesa ("You've got to pay your dues if you want to sing the blues). Dobro, ukrali smo to od biveg bubnjara Beatlesa. Ali dananjim diplomcima stvari vie ne dolaze lako. Ako ste novi zaposlenik koji se nada ostvariti ravnoteu izmeu posla i ivota, ozbiljno predlaem da saekate. Bar dok ne zaradite neto kredita dugotrajnim izvrsnim rezultatima. U ovom novom svijetu u kojem nezaposlenost u SAD-u prelazi devet posto, fleksibilnost je nagrada koju valja zaraditi, a ne pravo. Moj je trei savjet da volite sve. Da, ja to ozbiljno. ivimo u kulturi konstantne kritike i podsmijeha. Moda se ini primamljivo nekog tko se ini manje uspjean otpisati kao gubitnika. Moda se ini primamljivo pasti zamku uredske politike i ui u savez jedne ili druge grupacije, nadajui se da ta grupacija bolje stoji. Kako besmisleno. Veina ljudi koje sreete na poslu, bez obzira na funkciju i titulu, zna neto to vi ne znate. Mnogi, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji, vas mogu neem pouiti. Zato se pokuajte rijeiti cinizma; sluajte svakog to ima za rei. Postat ete pametniji i skrueniji. A ako su inteligencija i skromnost dvije glavne odlike koje ljudi vide u vama, bit ete pobjednik bez obzira na to to se dogaa s bruto domaim proizvodom. Posljednji savjet klasi 2009. upravljen je onima koji su stekli diplome iz biznisa i ekonomije: Molim vas, prestanite se ispriavati. Unato svoj povici na kapitalizam u zadnje vrijeme, golema veina kompanija zapoljava dobre i potene ljude koji obavljaju dobar i poten posao. Nema razloga da osjeate sram. Ulazite u plemenitu profesiju. Biznis je pokreta napretka, stvara radna mjesta, prilike i nadu i vi ete biti dio tog svijeta. To samo za sebe je ve razlog za slavlje. I predlaem da slavite. Vi jeste najbolji i najpametniji. Budunost doista pripada vama. Sve to morate uiniti jest da nadmaite oekivanja, i to jako.8. kolovoza 2009.www.banka.hrEKONOMIJA: PROCJENA VRIJEDNOSTI DIONICASpektar -Ekonomija

Postoji dosta naina procjene vrijednosti dionica, ali se za nijedan ne moe tvrditi da je posve pouzdan. To zbog toga to su pri procjeni u "igri" brojne varijable, od rezultata poslovanja, financijskog poloaja, razvojnih perspektiva ili uprave izdavaa dionica /dioniko drutvo/ do makroekonomske situacije, politikih okolnosti, prirodnih nedaa i tome slino.Ivo Ivankovi /1968./dubrovako je dijete, koje je ivotna sudbina odvela na Klis, gdje ivi i radi ve vie od 20 godina. Ivo je vrstan ahist, dugogodinji lan i kapetan prve ekipe ahovskog kluba "Dubrovnik", s izrazitim smislom za pisanje, ali i sam i to vie godina trguje, s uspjehom, dionicama i odlian je poznavatelj trita kapitala, odnosno burzi i naina procjene vrijednosnica. Evo jednog njegovog vienja u procjeni vrijednosti dionica. /Bajro Sari/Posjedujete neto vika kapitala i odluujete se na kupnju dionica. Ponuda na Zagrebakoj burzi je arolika, vi ste potpuni amater, a usluge profesionalnih investicijskih savjetnika su vam preskupe. Toliko novca ipak nemate. Htjeli bi sami odabrati neku jeftinu dionicu.Sistemom eliminacije pokuavate suiti ponueni izbor. Razmiljate na nain da je Hrvatska primorska i pomorska zemlja i odluujete se na kupnju dionice iz brodarskog sektora. Na Zagrebakoj burzi postoji sedam dionica iz tog sektora od kojih su dvije (Splitska i Mediteranska plovidba) potpuno nelikvidne, te ih odbacujete, pa vam se izbor suio na svega pet dionica: Tankerska plovidba Zadar, Atlantska plovidba Dubrovnik, Uljanik plovidba Pula, Jadroplov Split i Loinjska plovidba. Koju od njih odabrati, koja je jeftina, a koja skupa?Jedan od najpoznatijih svjetskih investitora, arobnjak iz Omahe Warren Buffett, studirajui razliite metode, dao je jednu skraenu i prilino jednostavnu formulu za vrednovanje dionica:Vrijednost dioniceZarada po dionici x (8,50 + dvostruka oekivana godinja stopa rasta)Ovom sasvim jednostavnom metodom dobijamo brojke vrlo sline kao i primjenom tekih i kompliciranih matematikih izrauna. Iz ove formule lako je napraviti obrnuti izraun i odrediti koja se godinja stopa rasta oekuje prema trenutanoj trinoj cijeni.Prvo emo pogledati to investitori oekuju od brodarskog sektora u buduem razdoblju.Dioniko drutvoCijena dionice10. srpnja 2009.God. zaradapo dioniciOek. godinja stopa rasta

Tankerska plovidba1.820,00 kn518,71 kn- 2,495%

Atlantska plovidba1.040,00 kn473,28 kn- 3,15%

Uljanik plovidba580,00 kn151,02 kn-2,33%

Jadroplov168,20 kn- 26,87 knn/a

Loinjska plovidba160,00 kn172,87 kn-3,785%

S obzirom da je Jadroplov ostvario gubitak u protekloj godini i nije nam pogodan za izraun oekivane godinje stope rasta, zasad ga odbacujemo. Za preostala etiri dionika drutva investitori oekuju prosjeni godinji pad po stopi od 2,94%. Ovo je razumljivo, ako uzmemo u obzir globalnu krizu koja nas je zahvatila. Iz toga proizlazi da je dvostruka oekivana godinja stopa rasta negativna i iznosi -5,88%. I na kraju uvrtavamo to u formulu (8,50 + (-5,88)) = 2,62. Sada napravimo novu tablicu:DionikodrutvoCijena dionice 10.07.2009Realna cijena dioniceRazlika u postocimaZakljuak

Tanker. plovidba1.820,00 kn1.359,00 kn-25,33%Skupa dionica

Atlant. plovidba1.040,00 kn1.240,00 kn19,23%Jeftina dionica

Uljanik plovidba580,00 kn395,50 kn- 31,80%Skupa dionica

Loinj Plovidba160,00 kn453,00 kn283%Izrazito jeftina dionica

Sad imate dobru polaznu toku za odabir dionice za kupnju. Iz tablice je vidljivo da Loinjska plovidba iskae u prvi plan kao izrazito jeftina dionica. Ne morate se zbog toga zaletiti u prvu brokersku kuu i postaviti nalog na kupnju. Da bi bili sasvim sigurni u svoju odluku, otiite kod nekog knjigovoe kojeg poznajete, odnesite mu bilancu i raun dobiti i gubitka Loinjske plovidbe i upitajte ga da vam ih rastumai. Ono to vas zanima je jesu li ostvareni prihodi Loinjske plovidbe iskljuivo poslovni prihodi ili se moda radi o nekim veim izvanrednim prihodima, primjerice od prodaje brodova iz vlastite svote. Ako prevladavaju poslovni prihodi, moete biti sasvim sigurni da je va izbor dobar. Sretno!!!12. srpnja 2009.IVO IVANKOVI, Klis

**/Naslovi za ex - Yu RS BIH ili Projekat irenja nerealnog optimizma

Naslovi za ex - Yu BiH zaarani krug lanog BH blagostanjaPoveavati bogatstvo zaduivanjem je omiljena stvar.Da je projekat irenja lane nade i pijanog optimizma isti kao oni njegovi kamen-temeljci diljem Republike zaas se ili prevali u blato ili zaraste u korov?Ako smo dovoljno plitiki, voda e nam uvek biti do nosa, a i u ui ulaziti.Projekat irenja nerealnog optimizmaPCENI: Ovde pravne drave nema, da raistimo. Politikog nejedinstva nema kad meusobno trguju i dele interesne sfere, odnosno atare, a sukobi su uvek oko pozicija i privilegija, pod platom odbrane nacionalnih interesa. Da toga nema, privreda bi poslovala mnogo bolje uprkos uslovima neujednaenog zakonodavsta, razliitih budetskih sistema i konfuznih poruka kreatora ekonomskih politika. Poguban je klijentelizam, pogubna je ogromna korupcija, pogubna je partokratija, poguban je nizak nivo obrazovnog sistema, pogubna je loa slika koja se stalno alje u svet, potpuno odsustvo ulaganja u istraivanje i razvoj, pravna nesigurnost, pogubno je razmiljanje samo od izbora do izbora...Koristi od politike ima samo krug partijskih firmi, kojima se obaveze reprogramiraju, koje dobijaju sve poslove i koje za sobom ostavljaju samo dugove.To je obeshrabrujua poruka svima koji ele da ulau, posebno u proizvodnju.Veina privrednika e politiarima rei: ako ne moete da poboljate privredni ambijent, bar nas ostavite na miru da radimo. Meutim, reket je osnovna alatka, a nacionalna retorika je modelarnica za njega.Naalost, sada je budet u ozbiljnom deficitu; broj nezaposlenih na istorijskom maksimumu; gase se firme; smanjuju socijalna davanja; fondovi su u debelom minusu; zaduili su RS u svom mandatu koliko svi zajedno od 92. do danas, iako su preuzeli suficit, PDV i pare od prodaje Telekoma; tancaju se trezorski zapisi i obveznice kao salata, iako u zadnjoj emisiji u decembru nisu mogli sve ni prodati jer domae banke nisu htele sva da otkupe; u proseku svakog dana stotinjak ljudi ostane bez posla; izjednaio se broj zaposlenih sa brojem penzionera, a svaka peta marka u budetu je namenjena plaanju kreditnih obaveza. Pravdanje svetskom krizom je neutemeljeno, jer se ve u 2007. krenulo ka deficitu, a berza je pala pre pojave ikakvih signala o krahu berzi u svetu. Nijedan obeani projekat nije ostvaren, a privatizacija naftne industrije je tekla tako da je Vlada sve dugove podmirila, prenela upravljako pravo na nove vlasnike, a oni su stavili sve pod hipoteku da dobiju kredit iz kojeg su platili tu siu kupoprodajne cene! Mi nikada nismo saznali ko je vlasnik 60 odsto ve se uvek pojavljuje ta neka ruska firma koja je 40 odsto vlasnik. Formirali su i posebnu firmu, pa posluju sa transfernim cenama, to znai da profit iznose, a dugove ostavljaju ovde. Sve firme prikazuju minus, a cena benzina i dizela nikad vea. U RS i ume posluje sa velikim gubitkom. eleznice RS, koje su preuzeli sa pozitivnim poslovanjem, doveli su do steaja, a pri tome je Dodik najavljivao otvaranje aerodroma u Trebinju, Sokocu... Ama, nebo da premrei avionima! Od svega, imamo umreeno podzemlje.Ceni: Lijek je pitati i pitati:Gdje su moje pare? Lijek je traiti svoja prava, interesovati se za svoja prava, interesovati se gdje novac odlazi. Jedini je to lijek. Hiljadu puta istiem onu nau poslovicu: dijete dok ne zaplae, majka sise ne daje. Dok vi ne traite neto i ne pitate, nee vam se ni dati i neete dobiti ni odgovor. Znate, bubavaba bez mozga moe da izdri devet dana, unai bez glave moe da izdri devet dana, a ugiba od gladi. Samo ovdje izgleda da prosjean stanovnik BiH 20 godina ivi bez glave, i da pritom ni ne pita gdje su mu pare, ni gdje mu je mozak.Poveavati bogatstvo zaduivanjem je omiljena stvar. Graani ove zemlje to znaju vrlo dobro, u kratkoronom periodu rado uzimaju pomo sa strane, kako bi sebi olakali ivot. Jako malo se brinu za ono ta e biti u budunosti.

Shodno svojoj praksi, nai graani oboavaju politiare koji se zaduuju. Bilo je toga i u prolosti. Neki od nas se sjeaju - Biva Jugoslavija je ivjela u blagostanju a konstantno se zaduivala. Koliko god se inilo da je sve bilo u redu, da su graani ivjeli dobro, ekonomski gledano nije bilo tako. Socijalisti su se zaduivali umjesto jo neroenih generacija. Trebalo je odrati funkcionisanje onako ureene drave. U toj paradi oboavanja kulta i bratstva i jedinstva nisu se pregledavale statistike ekonomskog zaduenja.Istoriar Duan Bilandi govori o sljedeim podacima kada je rije o bivoj dravi:Potkraj sedamdesetih godina nastupili su golemi poremeaji u ekonomskom ivotu zemlje. Javnost je bila gotovo okirana podacima da je trgovinski deficit 1979. godine dostigao 7.225 milijuna dolara, platni deficit 3.661 milijun dolara, a 1980. dugovi Jugoslavije popeli su se na oko 20 milijardi dolara.

Na drugu stranu zaduivanje ima smisla ukoliko je fokus ekonomske politike i sredstava koja se u tu svrhu troe bude usmjerena na oporavak privrede i rast zaposlenosti, na nain na koji to rade najrazvijenije zemlje.Svako fokusiranje javne potronje koje generalno ne vodi rastu nae sposobnosti da proizvodimo robu i usluge, ne daje dobre rezultate stav je Udruenja SWOT.

Nemamo naina da vratimo taj novac. Uzimati takav kredit bilo je pogubno, ne samo za RS, ve i za Federaciju istakao je Dragan avi u vezi sa kreditom uzetim od MMF a, a prenosi tampa.

Preveliko zaduenje nije nita drugo do lano blagostanje. Politika snaga, koja bi rekla STOP daljem zaduivanju, iako ono prema makroekonomskim pokazateljima nije veliko, u BiH faktiki ni ne postoji. Sa druge strane, niko ne bi ni glasao za politiku partiju koja se nee dalje zaduivati, odnosno za onu koja bi morala pokrenuti radikalnije i dramatinije ekonomske reforme, koje su ponekad bolne i kotaju gubitka nekoliko hiljada radnih mjesta. Takvu vlast niko ne eli.Zato je smanjenje plata zaposlenima u resoru unutranjih poslova samo privremena mjera, kako kae ministar unutranjih poslova RS Stanislav ao, dok se recimo odustalo od smanjenja plata zaposlenima u prosvjeti jer su oni znaajan izborni potencijal i ne bi bilo ba poeljno nai im se na putu.Zato dakle ne iskoristiti ovu dravnu korupciju glasaa? Primjetiete takoe kako domai politiari ovom procesu tepaju socijalna drava. esto se moe uti reenica: elimo socijalni mir u Republici Srpskoj.

Takva je dananja ekonomija kod nas od izbora do izbora. I svejedno je ko je na vlasti. I jedni i drugi e vjerovatno posuivati i zaduivati se, jer dugorono gledano nema drugog naina da se povea ivotni standard u zemlji od rasta produktivnosti tj. od rasta sposobnosti stanovnitva da proizvodi robu i usluge.Kad se jednom kula od karata ( itaj ekonomija) urui potpuno, narod e se zauditi. Vikae dokle smo to sa njima dogurali, mislei na politiare. Zato e im politiari biti krivi? Pa narod e biti iskljuivi krivac za situaciju u kojoj se zemlja zedesila. Tad se ivjelo na kredit, udobno i falirano. Tad nisu reagovali i nisu se bunili.Na takav nain nastaje zaarani krug lanog bosanskog blagostanja.

**UBACITI U KNJIGU NASLOV SFRJ I DRAVE EX - YU ZA POETNIKE**"Vremenska vrijednost novca(engl. time value of money, njem. Zeitwert des Geldes) je koncept prema kojem novac u sadanjosti vie vrijedi, vie se preferira negoli nominalno isti iznos novca u budunosti. Bazira se na mogunosti da se novac u sadanjosti uloi, kako bi se u budunosti uveao. Bazira se takoer na injenici da je sklonost potronje u sadanjosti vea u odnosu na isti opseg potronje u budunosti. Zbog toga se potronja odgaa jedino ako postoji mogunost da se u budunosti obujam potronje povea, tj. da se potpunije zadovolje potrebe.Postoji vie razloga preferiranja raspolaganja novcem u sadanjosti:1. rizik pritjecanja novca i njegove transformacije (budunost je neizvjesna u pogledu pritjecanja novca i mogunosti njegove transformacije u nenovane oblike sredstava);2. inflacija (dodatni razlog vremenskoj preferenciji novca jest porast cijena zbog kojeg isti novani iznos u budunosti vrijedi realno manje);3. mogunost upotrebe novca (posjedovanje novca omoguava njegovu potronju, tj. zadovoljavanje odreenih potreba, osim toga ulaganjem novca u sadanjosti taj iznos u budunosti se moe poveati)." /WMD rjenik pojmova op. a./Bez razumijevanja vremenske vrijednosti novca i kategorija koje su s njome povezane /kamate, nain i vrijeme ukamaivanja/ nije mogue donositi ispravne financijske odluke, odnosno uinkovito upravljati financijama. Svaki slobodni novac na razvijenom financijskom tritu ulae se s ciljem ostvarenja odreenog prinosa /profita/. Novani dohodak koji je sada raspoloiv moe se smatrati rezultatom neke ranije uloene svote novca, odnosno predstavlja prinos na ranije uloeni kapital. Ova pojava je rezultat djelovanja tzv. oportunitetnih trokova, odnosno injenice da svako dranje slobodnih novanih sredstava prouzrokuje oportunitetne trokove koji su jednaki prinosu koji je mogao biti ostvaren da su ta novana sredstva uloena u neke od financijskih, odnosno kreditnih instrumenata, pod pretpostavkom prihvaanja razumnog rizika. Razuman rizik je onaj rizik koji nosi oekivanu premiju na rizik u odnosu na nerizine financijske instrumente. Jedno od najvanijih pitanja u financijama je veza izmeu 1 kune danas i 1 kune u budunosti. Za veinu od nas 1 kuna u budunosti manje vrijedi nego 1 kuna danas. Financijsko trite, kao uostalom i kreditno trite, omoguava proces transfera bogatstva u vremenu. Svako ulaganje predstavlja odustajanje od tekue potronje radi omoguavanja poveane potronje u budunosti. S druge strane, korisnik pozajmljenih sredstava poveava svoju tekuu potronju na raun budue. I zajmodavac i zajmoprimac bi bili potpuno indiferentni prema upotrebi bogatstva (pridavali bi isti znaaj i troenju i ulaganju) ako je ono to primaju u budunosti jednako onome ega se odriu u sadanjosti. Da bi se ocijenila opravdanost izbora izmeu troenja ili ulaganja, mora se pronai parametar preko koga e se izjednaiti budui novani prinosi sa sadanjim ulaganjem. Pri tome se mora voditi rauna o duini razdoblja na koji se novac ulae (pozajmljuje), kamatnoj stopi, odnosno cijeni pozajmljenih sredstava i visini rizika vraanja novca, uveanog za oekivani prinos. Taj parametar se naziva sadanja vrijednost novanog prinosa. Sadanja vrijednost izraava vremensku dimenziju ulaganja novca, odnosno vremensku vrijednost novca. Ukratko, dvojba se svodi na to je li bolje danas vrabac u ruci ili golub na grani. Na to se svodi i poduzetniki duh, imate li ga ili ipak nemate. Ali, kako bilo, bez rizika nema ni profita...Tko ne razumije logiku novca u dinamici vremena, za neto je drugo, ali poduzetnitvo svakako ne.**INFOGRAFIKA: Svaki zaposleni duguje 64 plateDrutvo, 08:45, 29.01.2013. Da bi se otplatile 40,4 milijarde duga, koliko drava, privreda i graani moraju da vrate stranim bankama, svaki radnik u Srbiji morao bi da se odrekne zarade u pet narednih godina

Izvor: http://www.kurir-info.rs/infografika-svaki-zaposleni-duguje-64-plate-clanak-624609BEOGRAD - Javni dug Srbije na kraju 2012. godine bio je 17,67 milijardi evra, to znai da je tokom prole godine povean za 2,89 milijardi evra, objavila je Uprava za javni dug.

Na kraju decembra 2012. godine uee javnog duga u bruto domaem proizvodu bilo je na nivou od 61,5 odsto.

Najvei deo javnog duga je i dalje u stranim valutama od kojih najvei deo ine evri - 50,9 odsto, ameriki dolari 22,8 odsto, dinari 18,9 odsto, specijalna prava vuenja 5,6 odsto, i ostale valute 1,8 odsto.**UBACITI U KNJIGU O ex yu Poslije pijanstva (prolo vrijeme) dolazi mamurluk (sadanje stanje) pa tek onda otrenjenje (daleko budue vrijeme)**Bosnia and HerzegovinaThis pagesummarizesDoing Business 2013data for Bosnia and Herzegovina. The first table lists the overall "Ease of Doing Business" rank (out of 185 economies) and the rankings by each topic. The rest of the tables summarize the key indicators for each topic and benchmark against regional and high-income economy (OECD) averages.ECONOMY OVERVIEWEXCELPRINTREGIONEastern Europe & Central Asia

INCOME CATEGORYUpper middle income

POPULATION3,752,228

GNI PER CAPITA (US$)4,780

DOING BUSINESS 2013 RANKDOING BUSINESS 2012 RANKCHANGE IN RANK

1261271

TOPIC RANKINGSDB 2013 RankDB 2012 RankChange in Rank

Starting a Business162162No change

Dealing with Construction Permits163159-4

Getting Electricity158154-4

Registering Property931007

Getting Credit7067-3

Protecting Investors10098-2

Paying Taxes1281379

Trading Across Borders103101-2

Enforcing Contracts120117-3

Resolving Insolvency83841

Prema preliminarnim podacima,u 2011. je stopa rasta BDP-a bila 1,8%, vanjski dug iznosi 25,7% BDP-a, te je prema tom pokazatelju BiH u redu umjereno zaduenih zemalja, kazao je guverner Centralne banke Kemal Kozari ambasadoricom Kraljevine panije Nj. E. Maria Aurora Mejia Errasquin. Kozari je dodao da devizne rezerve iznose oko 3,2 milijarde eura i stabilne su, dok je inflacija na relativnom niskom nivou od 3,1%.24. Novembar 2012. u 11:12BiH: Narod gladuje, bogatai na Maldivima

Detalj sa sarajevskih ulicaFOTO: Agencija Anadolija

Socijalne razlike u Bosni i Hercegovinisve su vidljivije. Drutvo u kojem je nakada dominirala srednja klasa danas svjedoi ogromnom jazu izmeu bogatih i siromanih, a srednja klasa polako nestaje, pieAgencija Anadolija(AA).Prosjena penzija danas u BiH iznosi 340 KM (oko 170 eura), dok prosjena mjesena plaa u ovoj zemlji iznosi 830 KM (oko 415 eura)Ve dugi niz godina, graani Bosne i Hercegovine se suoavaju sa neobjanjivim ivotnim situacijama:kraj raskone vileu kojoj ive novokomponovani bogatai smjetena jetrona kuica siromane porodice, uz najnoviji model svjetskog automobilskog branda parkirano je rashodovano vozilo staro decenijama, kraj luksuznih restorana penzioneri rove po kontejnerima, a siromasi prose ispred turistikih agencija koje alju imune Bosance i Hercegovce u egzotine dijelove svijeta.PsihologJasmina DizdarevizaAAje kazala da se poslije rata u BiH promijenila sveukupna situacija, tako da danas postoje ogromne razlike izmeu bogatih i siromanih. Prije rata je bilo neto drugo, svi smo otprilike ivjeli isto, dok sad imate dijametralne razlike. Imateone koji su na javnoj kuhinji i one koji ive u ogromnom bogatstvu.Vie od 50 posto penzionera prima mjeseno oko 150 eura, dok s druge strane,najvea penzijakoju prima nekoliko hiljada graana iznosi 700-800 eura. Isto tako, dok veina zaposlenih zarauje manje od 1000 KM (oko 500 eura mjeseno),najvea isplaena plaau BiH iznosi 220.249 KM (oko 110.000 eura) i dobiva je zaposleni u jednoj mikrokreditnoj organizaciji.U BiH su zabiljeene i plate u visiniod 181.112, 180.085, 91.419 i 84.100 KM.

Foto: Agencija AnadolijaJo jedna zanimljiva pojava je da jedrava ve godinama najbolji poslodavac, tako da je plata jednog parlamentarca oko 5.000 KM, ministara izmeu 4.000 i 4.800 KM, a uposlenika u dravnim agencijama vie do 2.000 KM.Dizdarevi je napomenula da jedrava veliki krivac za ogroman jaz izmeu bogatih i siromanih, te da se veliki broj bh. graana u takvoj situaciji osjea bespomonim: ta da napravi onaj ovjekkoji je danas na javnoj kuhinji a koji je nekada moda bio ugledni profesor ili intelektualac, a sada ne moe da ivi od mizerne penzije.Profesor sociologijeEnes RatkuizaAAje izjavio da je najvei razlog ogromnog jaza izmeu bogatih i siromanih u BiHnepravilan razvoj kapitalizma, gdje su neki pojedinci iskoristili ansu i stekli velika bogatstva preko noi, dokobini graani plaaju danak.

Foto: Agencija AnadolijaPrema posljednjim podacima, potroaka korpa u BiH je jedna od najskupljih u Evropi, ako se uzmu u obzir prosjene mjesene plate. Naime, potroaka korpa u BiH iznosi oko 1.600 maraka, dok je prosjena plata oko 830 KM. Jednostavno reeno, potrebne su dvije mjesene plate da bi prosjena etvorolana porodica mogla da pokrije sve ivotne trokove u toku jednog mjesecaTakoer, u ovakvim nedefiniraim politikim okolnostima, ta drastina razlika se jo vie uslonjava u kontekstu sveope ekonomske krize. Naime,nedefiniran status drave i drutva, jedna haotina situacija uzrokuje prekomjerna krenja zakona i onda se postie efekat koji stvara disproporciju izmeu bogatih i siromanih, kazao je Ratkui.Takvo drutveno stanje najidealnije opisuje podatak da jeivotni standard bh. graana najnii u regionu. Prema posljednjim analizama, od tri KM dnevno ivi svaki peti stanovnik u BiH, a njih oko 20.000 jednom dnevno se hrani u narodnoj kuhinji.Time je BiH svrstana na popis20 najsiromanijih zemalja svijeta. Prema nekim analizama, svaka esta osoba u BiH svake veeri zaspe gladna, a oko 48 posto stanovnitva ivi na granici siromatva. ak 700.000 ljudi ivi ispod opte granice siromatva u koje se ubrajaju svi sa manje od 240 KM primanja mjeseno.Meutim,postoje i graani Bosne i Hercegocine koji za doek Nove godine plaaju 3.739 KM, a za aranmane u Dubaiju izdvajaju 1.589 KM, na Maldivima 3.739 KM, Sejelima 3.249 KM i na Kubi za 3.199 KM.

Foto: Agencija AnadolijaVi u komiluku imate nekoga ko ima stanove, aute, a da to nije zaradio svojim radom nego je stekao preko noi. Sistem vrijednosti se promijenio jer se bogatstva stvaraju preko noi, istakla je DizdareviStrunjaci upozoravaju da se sa postojeim jazom izmeu bogatih i siromanihnajtee nose mlade generacijekoje nerijetko izlaz trae u devijantnim ponaanjima.U takvoj situaciji mladi ljudi su neupueni i zbunjeni situacijom jer nemaju adekvatna objanjenja ta im je initi i oni supotpuno nemoniu drutvu u kome je ekonomija na zaelju i zapoljavanje ugroeno, i onda serjeenja trae u niedevijantskim ponaanjima, kazao je sociolog Ratkui.Psiholog Dizdarevi istakla je da je vrlo teko mladim ljudima objasniti dananje stanje, jer gledajui roditelje koji su itav ivot radili naporno a danas su njihove plate mizerne,esto se pitaju kako neto postii u ivotu.

Foto: Agencija AnadolijaS druge strane, bh. graani u prosjeku koriste vrlo stare automobile u odnosu na ostatak evropskih zemalja. Naime, na osnovu analize koju je uradio Institut za privredni inenjering Zenica, prosjena starost putnikih automobila u Federaciji BiH u 2011. godini bila je 16,93 godine. Takoer je ustanovljeno da je blizu 45 posto cjelokupnog voznog parka u FBiH starije od 20 godinaAko promatramo to se sve uvozi u BiH, neki promatra bi mogao zakljuiti da se radi o dravi sa visokim ivotnim standardom.U prvih devet mjeseci ove godineu BiH je ukupno uvezeno, prema podacima dravne Uprave za indirektno oporezivanje, oko40.000 automobila vrijednih skoro 400 miliona KM. To je za oko 100 miliona vie nego prije dvije godine.Meu automobilima suuvezeni i novi "mercedes SLS AMG" vrijedan oko 320.000 KM, "audi A8 L" vrijedan oko 212.000 KM i jo 78 automobila ija vrijednost prelazi 100.000 maraka.

Takoer,prole godine je uvezen najskuplji automobil u historiji BiH, "mercedes S 600L guard" koji je vlasnika kotao vie od milion maraka.Prema posljednjim istraivanjima, u BiH ima 85 milionerai svaki od njih moe da kupi skupi automobil od 500.000 KM. Radi poreenja, obini radnik u BiH trebao bi raditi skoro 15 godina da bi s plaom od oko 700 KM mogao sebi kupiti automobil vrijedan 100.000 KM, pieagencija Anadolija.

BiH, s druge strane, se bori s opsenom birokracijom prilikom osnivanja novih poduzea, trite rada nije u potpunosti razvijena, a stopa nezaposlenosti, posebno meu mladima, je meu najviima u regiji.Govorei o Bosni i Hercegovini, Srdo je kazala da "bez ulaganja nema novih radnih mjesta i BiH si vie ne moe dozvoliti stopu nezaposlenosti od 43 posto". "BiH ve ima relativno visoki nivo slobode ulaganja, monetarne i fiskalne slobode, ali mora drastino smanjiti dravnu potronju". Kompleksni sustav vladavine onemoguuje u BiH provoenje nunih reformi kojima bi se sprijeila korupcija i olakalo stjecanje vlasnikih prava. Korupcija je i dalje u BiH, kao i u Hrvatskoj i Srbiji, iroko rasprostranjena.

Razni entiteti u BiH imaju razliite porezne politike. Najvia stopa poreza na dohodak i dobit je 10 posto. Sveukupno porezno optereenje iznosi 38,5 posto BDP-a, a dravna potronja dosegla je ak 50 posto BDP-a, to rezultira velikim proraunskim deficitom i rastom javnog duga.Slubena statistika kae da novac iz dijaspore ini vie od petine ukupnog godinjeg GDP-a u BiH, a posebno je zanimljivo da je po visini tih novanih doznaka u odnosu na ukupan GDP naa zemlja na drugom mjestu u Europi, odmah iza Moldavije. To pokazuje da su novane doznake graanima iz inostranstva daleko stabilniji prihod od onog na kojem se zasniva ekonomija svake drave izvozu. BiH se nalazi u dubokoj recesiji. Vlast ne povlai nikakve poteze koji bi pokrenuli privredu pa ispada da pogoduju recesiji. Novac iz dijaspore spaava graane BiH od potpunog siromatva, u krajnjem od gladi[footnoteRef:2]. Uz to, taj novac u ovoj nezapamenoj besparici u BiH i ekonomskoj katastrofi omoguuje da i graani i drava nekako ive. Novac iz dijaspore pokriva i veliki dio trgovinskog deficita BiH. Prema informacijama Svjetske banke, lani su one iznosile 3,9 milijardi maraka, a prema podacima CBBiH [footnoteRef:3], blizu 3,6 milijardi maraka. CBBiH raspolae podatkom da su u 2011.g. iz dijaspore u BiH stigle novane doznake u visini dvije milijarde maraka. Tom iznosu treba dodati jo 1,53 milijardi ostalih tekuih novanih transfera iz inostranstva, uglavnom penzija. Prema tim podacima, BiH je na 48. mjestu u svijetu po visini novanih doznaka graanima iz inostranstva. [2: Makroekonomska analaza Hypo Alpe Adria banke.] [3: Centralna banka BiH - CBBiH]

Zemlje u razvoju iji se ekonomski rast oslanja na strane direktne investicije i koje imaju uvozno zavisnu ekonomiju bie suoene i sa finansiranjem deficita na tekuim raunu i to kroz: smanjenje doznaka i dohodaka iz inostranstva, otean pristup inostranim izvorima finansiranja, nii priliv stranih direktnih investicija, oteane uslova za dobijanje potroakih i investcionih kredita, a sve to zajedno uslovie sporiji privredni rast u narednom periodu.Dohoci iz inostranstva e takoe opadati u skladu sa nedavnim (kao i najavljenim) otputanjim BH radnika zaposlenih u inostranstvu, ali to je jo gore, takav trend bi mogle imati i novane doznake iz inostranstva koje su predstavljale znaajan izvor finansiranja deficita na tekuem raunu.Bazini ekonomski indikator za BiH, kao to je GDP znatno je loiji od veine zemalja u tranziciji uprkos pomoi meunarodne zajednice. Moe se zakljuiti da je to direktna posljedica politike podjele na dva entiteta i dezintegrisane etiri bive makroregije. Pad ekonomske aktivnosti dovodi do uveanja negativnih efekata na lokalnu krizu. Realni sektor je puno vie izloen krizi i njenom loen uticaju od finansijskog u kome dominira strano vlasnitvo. U uslovima nedostatka priliva stranog kapitala i otplate duga prema inostranstvu poveava se pritisak da se devalvira lokalna valuta, to je praeno neizvesnom vrednou nominalnog fiksnog kursa. Glavni problem BiH su suprotnosti izmeu realnog i finansijskog sektora. Makroekonomski bilans direktno povezan sa dinamikom primene industrijskih strukturnih reformi i nivoom ekonomske konkurentnosti.Znaajna socijalna i ekonomska podrkaDIJASPORA U PROLOJ GODINI U BIH POSLALA JO VIE NOVCA

Iz inozemstva je u BiH stiglo vie novca u proloj godini u odnosu na 2011. te i dalje transferi koje dijaspora uplauje predstavljaju jedan od znaajnijih socijalnih i ekonomskih suporta naoj zemlji, potvreno je Agenciji FENA u Centralnoj banci BiH.

U prva tri kvartala prole godine ukupni devizni transferi za sve sektore osim vlada iznosili su 2,64 milijarde KM, to predstavlja poveanje u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, kad su iznosili 2,57 milijardi KM.

Za devet mjeseci prole godine na ime personalnih transfera (po staroj metodologiji devizne doznake iz inozemstva) u BiH je uplaeno 1,54 milijarde KM, dok su ostali tekui transferi iznosili 1,09 miljardi KM.

U Centralnoj banci BiH preciziraju da je za devet mjeseci prole godine iz inozemstva po osnovu penzija u BiH uplaeno 1,05 milijardi KM, to je i najvei dio novca u kategoriji socijalnih davanja koja se evidentiraju u ostale tekue transfere.

- Tekui transferi i dalje predstavljaju jedan od znaajnijih izvora financiranja deficita tekueg rauna. Stoga su ovi transferi znaajni za ekonomiju BiH, a posebno za dio populacije koji ih prima. Znaajan udjel u ukupnim transferima imaju socijalna primanja, odnosno penzije iz inozemstva - reeno je Feni u Centralnoj banci BiH.

Ukupni tekui transferi odnose se na personalne uplate koje iz inozemstva dobijaju domainstva. To je novac koji iz dijaspore stie najbliim srodnicima u BiH te penzije koje nadleni fondovi dostavljaju korisnicima u BiH. Dio ovih sredstava ide putem rauna a dio Centralna banka BiH procjenjuje.

(Fena)

Izvor: Svjetska banka, * procjenaSaa Grabovac, izvrni direktor Udruenja ekonomista SWOT iz Banja Luke, kae da su se, naalost, ostvarile te prognoze o smanjenju ino-doznaka, te da e biti manje novca u privredi a, samim tim, manje novca po osnovi poreza. "Da nije tih doznaka i njihovog utjecaja na devizne rezerve BiH, situacija bi bila daleko katastrofalnija, kazao je Grabovac.Da ne stie novac iz dijaspore, veina ljudi u BiH bila bi gladnaBrojke nisu puka pria u prvih est mjeseci ove godine ukupne strane investicije u BiH iznosile su svega 51,5 milijuna maraka i to je najnii iznos u poslijeratnoj BiH. Kada se tome doda da gospodarstvo die na krge, da je nezaposlenost na rekordnoj razini, jasno je u kakvoj se situaciji nalaze graani. Veinu njih spaavaju roaci i prijatelji koji ive i rade u inozemstvu. Prevedeno na obian jezik, da nema novca iz dijaspore, veina graana BiH bi bila gladna.Deficit na sve stranePreciznih podataka o tome koliko su teke ukupne novane doznake graanima BiH koje stiu iz inozemstva nitko nema. Prema informacijama Svjetske banke, lani su one iznosile 3,9 milijardi maraka, a prema podacima Centralne banke BiH, blizu 3,6 milijardi maraka.Radi se o novcu koji dolazi legalnim tijekovima, a svote koje stiu privatnim kanalima su potpuna nepoznanica. Preko poslovnih banaka novac stie iz svih drava u kojima ima dijaspore, a najvie iz Njemake, vedske i SAD-a.U svakom sluaju, graanima BiH lani je izvana stiglo vie novca nego 2010. godine kada su ukupne inozemne doznake vrijedile 3,4 milijarde maraka.Centralna banka BiH raspolae podatkom da je prole godine iz dijaspore u BiH stiglo novanih doznaka u visini dvije milijarde maraka, a tome treba dodati jo 1,53 milijarde ostalih tekuih novanih transfera iz inozemstva, uglavnom mirovina. Prema tim podacima, BiH je na 48. mjestu u svijetu po visini novanih doznaka graanima iz inozemstva.Uvjerljivo prva je Indija, Srbija je s 3,7 milijardi maraka na 33. mjestu, a Hrvatska je s 1,2 milijarde maraka zauzela 70. poziciju. U Makedoniju je 2011. stiglo 435 milijuna i ta drava zauzima 97. mjesto u svijetu po visini novanih doznaka izvana, a Crna Gora je na 106. poziciji s 310 milijuna maraka.Novac iz dijaspore spaava graane BiH od potpunog siromatva, u krajnjem od gladi. Uz to, taj novac u ovoj nezapamenoj besparici u BiH i ekonomskoj katastrofi omoguava da i graani i drava kako-tako ive smatraju ekonomski eksperti.Prema njihovim objanjenju, novac iz dijaspore pokriva i veliki dio trgovinskog i uope deficita Bosne i Hercegovine.Vlasti podravaju recesijuSlubena statistika kae da novac iz dijaspore ini vie od petine ukupnog godinjeg bruto proizvoda (BDP) u BiH, a posebno je zanimljivo da je po visini tih novanih doznaka u odnosu na ukupan BDP naa zemlja na drugom mjestu u Europi, odmah iza Moldavije.To pokazuje da su novane doznake graanima iz inozemstva daleko stabilniji prihod od onog na kojem se zasniva ekonomija svake drave izvozu.Prema novim analizama inozemnih ekonomskih strunjaka, BiH e ove godine imati pad BDP-a za 0,9 posto i pad industrijske proizvodnje za 2,9 posto. Oni procjenjuju i pad izvoza i rast uvoza za 2,8 posto na 8,19 milijardi maraka. Takoer, procjene su da e ovogodinji vanjskotrgovinski deficit biti vei za 7,3 posto i da e iznositi ogromnih 3,9 milijardi maraka.Sve to pokazuje da se BiH nalazi u dubokoj recesiji. Aktualne vlasti ne povlae nikakve poteze koji bi pokrenuli gospodarstvo pa ispada da zapravo podravaju i puu u krila recesiji. Kada se sve to zna, postaje jo jasnije to novac iz dijaspore znai za graane i dravu.Izvor: Dnevni ListISELJENICI IZ B I H I RADNICI NA RADU U INOZEMSTVU GODINJE UTEDE 8.500, A U BIH POALJU PO 2.000 EURA

08 Sijeanj 2013Vijee ministara BiH nedavno je usvojilo studiju pod nazivom Maksimiziranje utjecaja financijskih tijekova i investicija povezanih s migracijskim kretanjima na razvoj BiH te je zaduilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da ovaj dokument dostavi svim relevantnim institucijama u BiHStudija pokazuje da emigranti iz BiH veinom predstavljaju ekonomski najaktivniji dio populacije.Primarni sektori u kojima su zaposleni emigranti iz BiH su graevinski, turistiki i proizvodni. Kada se usporede radna mjesta na kojima trenutno rade i obrazovanje, moe se zakljuiti da emigranti iz BiH rade na poslovima koji su ispod nivoa njihovog obrazovanja.- Emigranti iz BiH su veoma dobro integrirani u zemljama prijema. Relativno zreo migracijski ciklus iz BiH reflektira se u relativno visokom dohotku po domainstvu u zemlji prijema pa je prosjena mjesena zarada po domainstvu 2.864 eura rezultati su ispitivanja.Studija pokazuje i da domainstva emigranata iz BiH u zemljama EU u prosjeku alju u BiH 2.189, a iz zemalja bive Jugoslavije 1.211 eura godinje, dok je prosjek 1.874 eura.Emigranti iz BiH u zemljama prijema utede u prosjeku 8.508 eura godinje po domainstvu.Takoer, predvia se da e se doznake iz inozemstva u BiH nastaviti smanjivati, to je posljedica tekueg i strukturalnog sazrijevanja migracijskog ciklusa.Studija je pokazala da se priblino 15 posto od ukupnog broja domainstava koja su migrirala nalazi u podruju zemalja bive Jugoslavije. Ostalih 85 posto nalazi se u regiji EU i drugim zemljama, ukljuujui prekooceanske zemlje Sjedinjene Amerike Drave, Kanadu i Australiju.Vijee ministara preporuilo je svim institucijama u BiH da pri izradi stratekih dokumenata i drugih propisa iz svoje nadlenosti uzmu u obzir razvojne resurse iseljenitva, kako financijske (doznake, tednja, investicije) tako i ljudske.- evidentirano je izmeu 480.000 i 536.000 domainstava emigranata iz BiH- emigranti iz BiH u 2009. godini ukupno utedjeli 4.660 milijuna eura, na osnovu ega se pretpostavlja da ovaj akumulirani kapital dosee vrlo visoke iznose izraene u milijardama eura za razdoblje od skoro 20 godina masovnih emigracija- 22,5% od stvarne vrijednosti financijskih transfera iz iseljenitva izvreno je kroz formalne kanale (banke ili operatore za transfer novca)- 32% emigranata poduzetnika iz BiH investiralo je ili namjerava investirati u zemlji prijema (32 %), a tek 6% investiralo je u BiH- 26% svih emigrantskih domainstava iz BiH planira inicirati ili proiritiinvesticije u poslovna poduzea u BiH u budunosti- oko 50% emigranata eli se vratiti u BiH kada zaradi mirovinu- za 4 od 5 emigranata postizanje tednog cilja ostaje primarni uvjet koji se treba ispuniti prije razmatranja povratka.

BANJALUKA, Vlada Republike Srpske ponovo je pomjerila rokove koje je sama sebi postavila.Obavezu vraanja 69 od pozajmljenih 112 miliona KM do kraja 2012. godine, Vlada je prolongirala do polovine, odnosno do kraja 2013 godine, navodi se u Odlukama koje su usvojene tri dana prije isteka roka (27.decembra), prenosi poslovni portalCAPITAL.ba.Ovo je drugi put da se pomjeraju rokovi. Novac sa posebnog rauna od privatizacije, takozvanog eskrou rauna otili su za budetsku potronju. Vlada je 2011. sa eskrou rauna pozajmila 60 miliona KM koje je trebala vratiti do kraja te godine. Nije to uinila, ve je sebi postavila rok do 2012. godine, no, sada je i taj datum pomjeren za 12 mjeseci. Drugom odlukom Vlada je dala sebi jo jedan reprogram koji se odnosi na pozajmicu od 52 miliona KM.Od tih 52 miliona KM, mi nismo na eskrou raun vratili samo jo devet miliona KM i to emo vratiti do kraja juna, dok emo 60 miliona KM vratiti do kraja godine, potvrdio je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.Za ekonomiste nema dileme Vlada je novac predvien za razvoj, zbog sve manjih poreskih prihoda, koristila za krpljenje budetskih rupa i sada nema odakle da ga vrati.Oigledno da Vlada taj novac sa eskrou rauna godinama koristi za zatvaranje budetskih rupa. Sada je prolongirala vraanje tog novca iako se sama obavezala na to. Razlog je jednostavan, ekonomska kriza i teka situacija u privredi uinila je da su prilivi u budet znatno manji, a smanjenje budetske potronje ide mnogo tee od plana, kae ekonomski analitiar Zoran Pavlovi.Novac za razvoj u potronjuNaelno je predvieno da se sredstva sa eksrou rauna koriste po dva osnova. Za Razvojni program koji se realizuje preko IRB i drugi kroz Ekonomsko-socijalnu komponentu koji odobrava direktno Vlada. Ministar finansija kae da prologniranjem vraanja blizu 70 miliona KM, nije ugroeno finansiranje nijednog od ova dva programa.Vlada eskrou raun koristi kao rezervni novanik. Ekonomista Zoran Pavlovi smatra da Vlada pozajmljeni novca treba to prije vratiti, jer privreda vapi za svjeim kapitalom.Ekonomisti smatraju da Vlada nema puno izbora. Da je prije nekoliko godina novac od privatizacije ulagala u privredu, a ne uzimala za javnu potronju, sada bi prihodi u Budetu RS bili mnogo vei i ne bi imala potrebe za posezanjem sa eksrou rauna. Autor:CAPITAL.baVanjskotrgovinski robni deficit Republike Srpske u 2012. godini iznosio je dvije milijarde i 113 miliona KM.

Ovaj entitet i dalje ima nepovoljnu trgovinsku razmjenu, jer uvoz i dalje raste, a izvoz opada, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku.

U 2012. ostvaren je izvoz u vrijednosti dvije milijarde i 374 miliona KM, to je za ak 7,3 posto manje u odnosu na 2011.

Uvoz je, u istom periodu, iznosio etiri milijarde i 488 miliona KM, to je za dva posto manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u 2012. godini iznosio je 52,9 posto, izraunali su statistiari.

Gledano geografski, Republika Srpska je u 2012. najvie izvozila u Italiju, u vrijednosti 381 milion KM (16 posto), te u Srbiju, u vrijednosti 371 milion KM(15,6 posto) .

Najvie se uvozilo iz Rusije - 165 miliona KM, odnosno 26 posto, i iz Srbije, u vrijednosti 770 miliona KM, odnosno 17,2 posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano po grupama proizvoda, u 2012., najvee uee u izvozu ostvarili su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (osim sirovih), s ukupnom vrijednou od 287 miliona KM, to iznosi 12,1 posto od ukupnog izvoza, dok su najvee uee u uvozu imali nafta i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (sirova), s ukupnom vrijednou od milijardu i 196 miliona KM, to iznosi 26,7 posto od ukupnog uvoza.

RS je kraj prole godine ponovo doekala s veim uvozom od izvoza.

Podaci Zavoda za statistiku, predstavljeni na dananjoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci, pokazuju da je u decembru 2012. ostvaren izvoz u vrijednosti od 173 miliona KM i uvoz od 264 miliona KM.

Jo jednom je potvreno da je Republika Srpska u recesiji, odnosno da biljei negativnu stopu bruto domaeg proizvoda u treem tromjeseju 2012. u odnosu na isto tromjeseje 2011. godine, i to 0,9 posto, dok desezonirani podaci pokazuju pad od 0,3 posto.

Posmatrano po podrujima klasifikacije djelatnosti, najvei realni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je u podrujima finansijsko posredovanje, za 7,6 posto, zdravstveni i socijalni rad, za 3,2 posto, ostale javne, komunalne, drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti, za tri posto, te trgovina naveliko i malo za 1,8 posto.

Meutim, bruto dodana vrijednost realno je manja u podrujima: proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, gasom i vodom za 14,2, poljoprivreda, lov i umarstvo za 6,3 i graevinarstvo za 4,5 posto.

(Fena)REFORME PREDVIENE TEK 2015. GODINE: Penzioni sistemi u BiH pred kolapsom, izjednaen broj zaposlenih i penzioneraSrijeda | 23.01.2013.Broj penzionera u Republici Srpskoj vei je od broja zaposlenih, dok je u Federaciji BiH taj omjer skoro pa izjednaen

Slika br.??. Penzionerima je u Banjaluci jedino preostalo da igraju ah

Petak, 04. Januar 2013 u 23:36U RS-u vie penzionera nego zaposlenihBroj penzionera u Republici Srpskoj je proteklih godina viestruko bre rastao od broja zaposlenih radnikaDodaju li se tome sve prisutniji negativni demografski trendovi, sve manja stopa fertiliteta i sve dui prosjeni ivotni vijek, oekivati je dodatno pogoranje situacije i ugroavanje finansijske stabilnosti i likvidnosti Fonda PIORS-a, navodi se u informaciju koju je Vlada RS-a nedavno proslijedila na razmatranje poslanicima Narodne skuptine RS-a.U dokumentu stoji da je broj penzionera u RS-u povean od 2005. godine do danas za vie od 41 hiljadu, odnosno za oko 21,55 posto..U periodu 2005.-2011. broj korisnika se poveao za 41.336, dok se u istom periodu broj radnika smanjio za 8.395, stoji u nevedenoj Informaciji.U decembru 2012. godine broj penzionera u RS-u premaio je broj od 238 hiljada dok je ukupan broj zaposlenih radnika neznato vei od 237 hiljada.Prosjena penzija u RS-u iznosi 310 KM.Odnos broja penzionera i broja zaposlenih u Federaciji BiH neto je povoljniji ali je daleko od poeljnog.Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku u decembru je bilo 378 hiljada penzionera i 437 hiljada radnika, pri emu je vano napomenuti da se broj penzionera kontinuirano poveava dok broj zasposlenih pada, a ovaj negativni trend u Federaciji BiH osobito je izraen u drugoj polovini 2012. godine.Prosena penzija u Federaciji BiH iznosi 351 KM.Sistem generacijske solidarnosti, kakav je zastupljen u BiH, star vie od stotinu godina, neodriv je, smatraju strunjaci. Neophodna je hitna reforma, koju prema dosadanjoj praksi nema ko provesti.

Iako e uskoro napuniti po 80 godina ivota,SavaiBogoljub Simeunoviiz okolice Tuzle jo uvijek rade. Trude se zaraditi dodatno novac, jer penzija od koje godinama ive nije im dovoljna za ivot dostojan ovjeka.

- Radim, trim, obadvoje radimo. Ja u kui - i vidi poljoprivreda.

- Petnaest dunuma uzorali zemlje, kukuruz bio, sad e ovo drugo neto da se sije. Radi se, neu da ekam milostinju. Imam ovce, svinje, kravu.

Brani par Simeunovi pripada najbrojnijoj skupini bh. drutva - penzionerima, kojih danas u BiH ima vie od 600.000. U proteklih sedam godina broj penzionera u Republici Srpskoj povean je za vie od 40.000, dok je istovremeno, broj radnika smanjen za oko 8.000. Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje ve sada ima potekoa pri isplati ionako niskih penzija, tvrdi predsjednik Udruenja penzionera RS-aRade Rakulj.

- Te tekoe su upravo zbog slabljenja privrednih aktivnosti, odnosno nezaposlenost raste. Mi smo u decembru 2012. godine imali manje 22.500 ljudi platilaca doprinosa nego u 2011, a poveali smo broj penzionera - navodi Rakulj.U sredini gdje je radnicima loe, ni penzionerima ne moe biti bolje.Rade Rakulj, predsjednik Udruenja penzionera Republike Srpske, kae da je ivot penzionera kod nas konstantno teak, a takva situacija se iz godine u godinu sve vie uslonjava.

Od 2008. godine, nismo imali nikakva poveanja penzija, a tek smo ove godine onima koji su primali najmanju penziju neto malo poveali. Generalno se osjeti da ljudi loije ive i upravo u odnosu na spomenutu, 2008. godinu, moemo rei da je standard graana znatno manji, pa samim tim takvo je stanje i kod populacije penzionera. Penzionerima ne ide na ruku ni stanje u zdravstvenoj zatiti, jer je sve manje lijekova koji se pokrivaju fondom, pa je mnogim ljudima uskraeno lijeenje. Penzioneri za neke akutne bolesti moraju da plaaju lijekove, a kako su im penzije premalene, oni to esto ne mogu finansijski izdrati, rekao je za BUKU Rakulj i dodao da je vrijeme u kojem ivimo nehumano i da je prisutno beznae, bez otvaranje bilo kakve perspektive.

Na podruju FBiH ukupno ivi 378.000 penzionera. Broj zaposlenih u ovom bh. entitetu vei je svega za 60.000. Fond penzijskog osiguranja FBiH preoptereen je, nema priliva sredstava i, kako kae predsjednik Udruenja penzionera FBiHOmer Omerefendi,penzioneri svaki mjesec strahuju hoe li dobiti penzije.

- Postojee stanje je vrlo teko i mi ga ocjenjujemo kao katastrofalno. Podatak da se penzije u posljednjih pet godina poveane pet posto, a trokovi ivota preko sto posto, govori o jednoj tekoj situaciji fondova penzionog osiguranja - napominje on.

I Federacija i Republika Srpska susreu se sa jo jednim ogromnim problemom. Naime, BiH primjenjuje sistem generacijske solidarnosti. To znai da generacija koja radi izdrava generaciju koja je radila, odnosno penzionere. Ovaj sistem je nastao prije vie od 100 godina u Njemakoj. Nekad je funkcionisao kada je osam radnika radilo za jednog penzionera. Danas je potpuno neodriv i prijeti ugroavanju stabilnosti penzionih fondova, smatra ekonomski analitiar, profesorVjekoslav Domljan.- Crvena lampica se pali kad doe dva radnika na jednog umirovljenika, a kod nas je stanje tako da se izjednaio broj radnika i broj umirovljenika. Idemo polako prema onom stanju koje je opisao Markez u svojoj knjizi Pukovniku nema ko da pie - moemo mi imati jako puno penzionera, ali e onda veliina penzije da se smanjuje i doi do te razine kada za nju nita neemo moi kupiti - upozorava Domljan.

I Rade Rakulj slae se sa injenicom da su reforme neophodne.

- Trebali bismo izvriti reformu ukupnog javnog sektora, jer kod nas u BiH javni sektor troi 62 odsto bruto domaeg proizvoda.

Ne krene li se sa reformom, bit e sve tee. Mogla bi se desiti, kako tvrdi ekonomski strunjak iz BijeljineAleksa Milojevi, jedna vrsta bankrota.

- Dok se ne promijeni privredni sistem i nain vladanja, mi emo ii sve vie u deflaciju. Nastavie se ubrzano trend propadanja preduzea i rast nezaposlenosti. Mi idemo u duboku, duboku recesiju. Mi 15 godina unitavamo vlastitu privredu, a zaduujemo se - navodi Milojevi.To ne zanima pretjerano politiare na vlasti. Njima su ve treu godinu od izbora jedino bitne rekonstrukcije vlada na razliitim nivoima. Profesor Domljan miljenja je da e najvee posljedice opet trpjeti penzioneri.

- Slikovito kazano, oni su u propasti, a sutinski to znai da e se penzije smanjivati. Imate situaciju da svega 15 posto penzionera u FBiH ima puni radni sta, a u RS 17 posto. Ve samo ova dva pokazatelja pokazuju koliko su oni neodrivi. Meutim, sad zasad na stolu nema niti jednog suvislog prijedloga kako da se ovo pitanje rijei.

Penzionim fondovima prijeti kolaps, ali svi oni koji primaju plae iz budeta ne treba da brinu - jer su njihova primanja, zahvaljujui kontinuiranom zaduivanju, zagarantirana. O kako vruem krompiru se radi potvruje podatak da veina zemalja u dvostruko boljoj situaciji pali alarm spaavajui svoje penzione sisteme. Bh. vlasti to ne brine mnogo, jer e o tome misliti tek 2015. godine, za kada su planirali poeti sa provedbom Strategije reforme penzionog i invalidskog osiguranja.(Radio Slobodna Evropa/dg)Izvor: http://www.slobodnaevropa.org/content/penzioni-sistemi-u-bih-pred-kolapsom/24880639.htmlSituacija svih radnika u privredi u RS je jako teka, jer se plate radnika smanjuju, a cijene namirnica i svega ostalog rastu. Doli smo u poziciju da ovjek ne moe ivjeti od sopstvenog rada, pa su ljudi primorani da se za dodatne prihode snalaze na razne naine. Radnici u privredi su oteeni i stvara se takva atmosfera da je skoro sramota raditi u privredi, pa ak djeca nee ni da upisuju kole poslije kojih bi trebali biti privredni radnici. Izgleda da oni na vlasti misle da se preko PDV-a moe ivjeti i da je jedino bitno skupiti za plate budetskih radnika, a ostali neka se sami snalaze, a to nije dobro i ne moe dovesti do dobrih rezultata, pa samim tim takvo stanje nee dugo trajatiPlate radnika su nedovoljne da bi izali na kraj sa osnovnim ivotnim potrebama, pa su zbog toga prisiljeni da podiu kredite, bez obzira na prilino nepovoljne uslove. Krediti se uglavnom usmjeravaju na svakodnevnu potronju, za kupovinu hrane, plaanje rauna, kolovanje dece. Problem je to potroaka korpa svakog mjeseca raste, tako da mnogi graani mjesenim primanjima mogu da podmire samo hranu. Poseban problem je to to veina zaposlenih prima daleko manje od prosjeka, Iz rijei naih sagovornika, oitava se loa ekonomska situacija u Republici Srpskoj, u kojoj su razliite strukture drutva u nepovoljnom poloaju, a kako stanje u privredi ne napreduje, ne moe se oekivati neko poboljanje. Sve dok se fabrike zatvaraju, radnici u privredi preivljavaju i dok se gledaju uski, lini interesi pojedinaca, ne moe se govoriti o svjetlijem ekonomskom stanju, ve postajemo svjedoci sve veeg broja porodica koje prilaze pragu ispod kojeg se ne ivi, nego samo preivljava uz koricu kruha i malo namirnica na tanjiru. Radnici svojim radom esto sebi i svojim ukuanima ne mogu obezbijediti ni minimum sa kojim bi mogli dostojno preivjeti, a ni penzionerski standardi im ne daju nadu u bolju budunost.Da je ivot stanovnika, radnika i penzionera u Republici Srpskoj svakim mjesecom sve loiji potvruju statistiki podaci koji govore da je primijetan rast cijena hrane, bezalkoholnih pia i prevoza, iako primanja graana ne biljee nikakav rast, a javnost je uzdrmana i estim poveanjem cijena goriva, to indirektno utie na rast cijena i u drugim oblastima.On je ocijenio i da je Dodik odgovoran za katastrofalno stanje ekonomije u Republici Srpskoj." Naravno da je odgovoran, jer u Republici Srpskoj imamo takozvanu burazersku ekonomiju koja poiva na interesnim grupama i radi iskljuivo u korist tih grupa. To nije ekonomija u kojoj mogu da uestvuju svi graani i poslovni subjekti, ve samo odabrani. U situaciji kada je sve resurse zaposelo dvadesetak-tridesetak porodica, ne moete nita ozbiljno da radite. Pogotovo to Dodik ima apsolutnu kontrolu nad svim. Ne moete na selu saditi kupus, ne moete kopati bunar, ako to nije odobrio Dodik, ne moete u gradu kupiti kuu, pokrenuti preduzee, predavati na univerzitetu, ako to nije odobrio Dodik. Ili bar to tako prikazuju oni koji rukovode. Oni se uvek pozivaju na njega. Da li je istina da on zahtijeva da sve bude pod njegovom kontrolom ili njegovi podreeni tako govore da bi imali alibi za svoje odluke, to je ve drugo pitanje", naveo je ijakovi.

**UBACITI U KNJIGU SLIKU TROKOVI IVOTA

**UBACITI U KNJIGU NEKRETNINEDva posebna poglavlja problematiziraju vlasnitvo nekretnina u RH. Prema nekim procjenama koncem 2009. vie od 80 000 tisua nekretnina bilo je u stranom vlasnitvu. Meu vlasnicima najbrojniji su Nijemci, Austrijanci, Maari, Britanci i Rusi. Od 180 000 vikendica, oko 80 000 u stranom je vlasnitvu. Od 1995. do 2009. ak 44 % od ukupnog broja vikendica dolo je, dakle, u vlasnitvo stranaca. Nakon ulaska u EU samo je pitanje vremena kad e stranci pokupovati gotovo sve vikendice, s obzirom na to da imaju veu kupovnu mo nego domae stanovnitvo. Dakako, posebno je pitanje tko je strancima omoguio stjecanje vlasnitva nekretnina prije ulaska u EU. Pogaate? Rije je o Vladi salzburkog sunja dr. Ive Sanadera. Dne 5. prosinca 2008. u Saboru je po hitnom postupku usvojen zakon prilino opskurna imena Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunam zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, koji je svim dravljanima EU dao pravo da u RH kupuju nekretnine pod istim uvjetima kao i Hrvati. Dakako istovjetnost uvjeta samo je mrtvo slovo na papiru, s obzirom na nejednakost kupovne moi Hrvata i stranaca. Tim vie to banke koje posluju u RH a one su, znademo, skoro sve u vlasnitvu stranaca naplauju puno vee kamate nego to naplauju svojim graanima u svojim zemljama. Stranci od tada imaju pravo kupovati i hrvatske ume, koje ine 44 % ukupnog teritorija Hrvatske, i koje su pravi biser riznice hrvatskoga obiteljskog srebra. Primjera da bi neka drava omoguila strancima stjecanje vlasnitva nekretnina prije ulaska u EU do sada nije bilo. A nesumnjivo nije bilo ni primjera da bi neka vlast radila na tetu svoje vlastite zemlje, kao to je hrvatska vlast radila, recimo, prilikom privatizacije Liburnije i Sunanog Hvara, kada je odlukom da se hoteli privatiziraju u paketu, a ne pojedinjano onemoguila da hotele kupi Hrvat.Kako su nekretnine obogatile Nijemce?Objavljeno:jan 27. 2013. 07:10MADRID, Poslovanje njemake kompanije za prodaju nekretnina Endel end Folkers skoilo je prole godine za 30 odsto u paniji.

Ova kompanija je saoptila da ne samo da prodaje vei broj nekretnina, ve da ih prodaje i po znatno viim cijenama, prenosi panski dnevnik Ekspansion.Njemaka kompanija je prisutna u paniji od 2000. godine, a uspjela je da u 2010. i 2011. godini, u samom centru krize sektora nekretnina u toj zemlji, zabiljei rast prodaje od 24, odnosno 20 odsto.Prosjena cijena transakcija ove kompanije kree se oko 645.000 evra u odnosu na 141.000 evra, koliko prema panskom ministarstvu za razvoj, iznosi vrijednost ovih operacija u paniji.Primjer jedne od posljednjih operacija ove kompanije je prodaja kue na Majorci za 8,1 miliona evra. Ova nepokretnost od 360 kvadratnih metara i sa terenom od 977 kvadratnih metara, smjetena je u luci Andra (Majorka), koju posjeuje veliki broj njemakih turista. Tanjug

**Dananja bogata financijska oligarhija, koja dri mnoge kljune poluge hrvatskog drutva, koja gospodari dobrim dijelom hrvatskog gospodarstva i koja jest znaajna mo u hrvatskom drutvu, formirala se i svoje pozicije stekla upravo kroz i na temelju kriminala i lopovluka u pretvorbi hrvatskih nacionalnih bogatstava. Navodi se kako je jedan dio obogatio u organizaciji naoruanja Hrvatske i u opskrbi vojnika vojnom opremom u domovinskom ratu i to na nain da se oprema i oruje, od strane tih ratnih liferanata, koji su kupovani u inozemstvu viestruko skuplje prodavao hrvatskoj dravi i vojsci.Drugi dio bili su oni koji su financirali politiku i zauzvrat dobivali poduzea u bescjenje, ak i badava. Oni su operirali na nain da su u takvim poduzeima ispranjavali iro-raune tvrtke, rasprodavali zalihe, prodavali proizvodna sredstva, otputali radnike i na kraju prodavali tvrtke ili zemljite na kojem se kasnije gradio poslovni neboder ili oping centar.

Jednaki kriminalci bili su i oni koji su obogatili na nain da je kroz pretvorbu izvlaen novac iz banaka odobrenim menaderskim kreditima za otkup dionica bez realne hipoteke. Taj dio hrvatskih tajkuna, tvrdi se, bio je izravno u slubi politike i bankara s kojima su kasnije dijelili opljakani novac.

Hrvatske banke bile su kolateralna rtva pretvorbe i privatizacije, ali su u mnogim aferama i aktivno sudjelovale. Odabranim tajkunima odobravale su menaderske kredite prema neekonomskim kriterijima, jer nisu imale kvalitetne garancije za povrat kredita. Takvim kreditima, tvrdi se, financiralo se preko 400 poduzea prilikom ega je sklopljeno priblino oko 27000 kreditnih ugovora pri emu je jedan korisnik bio potpisnik vie kreditnih ugovora. Smatra se da je takvih korisnika bilo nekoliko stotina.

Mena