SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Petra Vukasović – Lončar

KOMPARATIVNA ANALIZA POLJSKOG I HRVATSKOG

POREZNOG SUSTAVA

RIJEKA 2014

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

KOMPARATIVNA ANALIZA POLJSKOG I HRVATSKOG

POREZNOG SUSTAVA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Usporedni porezni sustavi

Mentor: prof.dr.sc. Helena Blažić

Student: Petra Vukasović – Lončar

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 008 111 8728

Rijeka, rujan 2014

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja .......................................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................. 1

1.3. Znanstvene metode ............................................................................................ 2

1.4. Struktura rada ..................................................................................................... 2

2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SUSTAV OPOREZIVANJA ........................ 3

2.1. Ustavno uređenje, veličina teritorija i broj stanovnika ...................................... 3

2.2. Veličina javnog sektora i obujam nadležnosti uprave ....................................... 7

2.3. Centralizacija odnosno decentralizacija .............................................................. 9

2.4. Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj ........ 12

2.5. Nezaposlenost ................................................................................................... 13

2.6. Zaduženje države i budžetski deficit................................................................. 14

2.7. Povijesni razlozi ................................................................................................ 16

3. KOMPARATIVNA ANALIZA POLJSKOG I HRVATSKOG POREZNOG

SUSTAVA ...................................................................................................................... 18

3.1. Statistička analiza poreznih prihoda u Poljskoj i Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2012. godine .................................................................................................. 18

3.1.1. Sudjelovanje poreznog prihoda u bruto domaćem proizvodu .................. 18

3.1.2. Sudjelovanje poreznih prihoda u ukupnim prihodima opće države ......... 23

3.1.3. Sudjelovanje indirektnih i direktnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima ................................................................................................................ 25

3.2. Poljski porezni sustav ....................................................................................... 27

3.3. Hrvatski porezni sustav ..................................................................................... 28

3.4. Usporedba poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a između Poljske i Hrvatske ....................................................................................................................... 30

3.4.1. Porez na dohodak ..................................................................................... 31

3.4.1.1. Obveznici poreza na dohodak ........................................................... 31

3.4.1.2. Kategorije oporezivih dohodaka ....................................................... 32

3.4.1.3. Neoporezivi dohoci ........................................................................... 34

3.4.1.4. Porezne olakšice ................................................................................ 34

3.4.1.5. Mirovine ............................................................................................ 36

3.4.1.6. Dohoci od samostalne djelatnosti ...................................................... 37

3.4.1.7. Dividende .......................................................................................... 39

3.4.1.8. Kamate .............................................................................................. 39

3.4.1.9. Kapitalni dobici ................................................................................. 40

3.4.1.10. Gubici ................................................................................................ 41

3.4.1.11. Porezne stope..................................................................................... 42

3.4.1.12. Stope poreza po odbitku .................................................................... 43

3.4.2. Porez na dobit ........................................................................................... 44

3.4.2.1. Obveznici poreza na dobit ................................................................. 45

3.4.2.2. Oporeziva dobit ................................................................................. 46

3.4.2.3. Izuzeća ............................................................................................... 47

3.4.2.4. Odbici ................................................................................................ 47

3.4.2.5. Amortizacija ...................................................................................... 49

3.4.2.6. Kapitalni dobici ................................................................................. 50

3.4.2.7. Gubici ................................................................................................ 51

3.4.2.8. Porez po odbitku................................................................................ 51

3.4.2.9. Olakšice, oslobođenja i poticaji ........................................................ 52

3.4.3. Porez na dodanu vrijednost ...................................................................... 57

3.4.3.1. Obveznici poreza na dodanu vrijednost ............................................ 57

3.4.3.2. Izuzeća ............................................................................................... 58

3.4.3.3. Stope poreza na dodanu vrijednost.................................................... 59

4. REFORME POREZNIH SUSTAVA I HARMONIZACIJA ............................ 60

4.1. Porezne reforme ................................................................................................ 60

4.2. Harmonizacija poreznih sustava u Europskoj uniji .......................................... 62

4.2.1. Harmonizacija indirektnih poreza ............................................................ 63

4.2.2. Harmonizacija direktnih poreza................................................................ 65

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 68

LITERATURA ................................................................................................................ 71

POPIS TABLICA ............................................................................................................ 76

POPIS GRAFOVA…………………….……………………………………………….77

1

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraživanja

U suvremenom društvu porezi predstavljaju najvažniji prihod države. Još od vremena

Adama Smitha ekonomisti su se bavili istraživanjem načina funkcioniranja poreznog

sustava. Pokušali su utvrditi na kojim načelima bi se on trebao temeljiti te se opravdano

postavilo pitanje s kojim pravom država uvodi oporezivanje.

U ovom diplomskom radu predmet istraživanja predstavljaju porezni sustavi Poljske i

Republike Hrvatske, dviju država koje su nakon 2. svjetskog rata pripadale

komunističkom režimu, a početkom 90-ih godina 20. stoljeća obilježio ih je proces

tranzicije, te harmonizacija poreznih sustava sa zakonodavstvom Europske unije.

Za navedeni predmet istraživanja definiran je problem istraživanja, a odnosi se na

usklađivanje poreznih sustava sa zakonodavstvom Europske unije, reforme i

prikladnosti reformi za navedena gospodarstva, kao i na efikasnost i pravednost

navedenih sustava, ali i na njihove fiskalne učinke tj. prihode koje generiraju.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovog diplomskog rada je proučiti i usporediti porezne sustave Poljske i Hrvatske,

dviju država koje su izašle iz komunističkog uređenja, prošle proces prijelaza na tržišnu

ekonomiju s reformiranim poreznim sustavima. Tijekom pretpristupnih pregovora u

obje države porezni sustavi morali su se harmonizirati sa zakonodavstvom Europske

unije. Izneseni su čimbenici koji uvjetuju organizaciju poreznog sustava svake države

da bi se uvidjele činjenice zašto na svijetu ne postoji niti jedna država s identičnim

poreznim sustavom. U radu su analizirani porezni prihodi u ukupnim prihodima

konsolidiranih državnih proračuna, te porezni prihodi unutar bruto domaćeg proizvoda

kako bi se ukazalo na važnost koju porezni prihodi imaju u državnom proračun.

2

Također, pojašnjeni su porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost,

načini ubiranja navedenih poreza, te domašaji harmonizacije.

1.3. Znanstvene metode

Tijekom izrade ovog diplomskog rada korištene su znanstvene metode analize i sinteze,

indukcije i dedukcije i povijesna metoda.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad podijeljen je u pet međusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, Uvodu, iznesen je problem i predmet istraživanja, definirana svrha i

ciljevi istraživanja, navedene su znanstvene metode koje su korištene tijekom

istraživanja i prikazana je struktura rada.

U drugom dijelu, Čimbenici koji utječu na sustav oporezivanja, uspoređene su

razlike između Poljske i Hrvatske koje uvjetuju način formiranja poreznog sustava

svake zemlje. Svaki čimbenik posebno je objašnjen i dokazuje zašto ne postoje države s

istim poreznim uređenjem.

U trećem dijelu, Komparativna analiza Poljskog i Hrvatskog poreznog sustava, dani

su rezultati istraživanja poreznih prihoda unutar ukupnih prihoda konsolidiranih

državnih proračuna, kao i udjeli poreznih prihoda unutar bruto domaćeg proizvoda.

Iznesena je podjela poreza po razinama ubiranja (lokalna i državna razina) u obje

države. Na kraju trećeg dijela detaljno su pojašnjeni porezi na dohodak, dobit i dodanu

vrijednost.

Četvrti dio pod naslovom Reforme poreznih sustava i harmonizacija objašnjava

procese kroz koje su prolazili porezni sustavi od stvaranja samostalnih država 90-tih

godina prošlog stoljeća sve do harmonizacije s poreznim zakonima Europske unije.

Peti dio, Zaključak, sadrži rezultate istraživanja.

3

2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SUSTAV OPOREZIVANJA

Porezni sustavi su derivati socio-političkog, ekonomskog i pravnog sustava svake

države. Porezni sustavi razlikuju se od države do države, a svaka izmjena u socio-

političkom, ekonomskom i pravnom sustavu, ovisno o intenzitetu, utječe u većoj ili

manjoj mjeri na porezni sustav pojedine države. Uzimajući u obzir proširenje

ekonomskih integracijskih procesa, regionalnih i drugih asocijacija razlike unutar

poreznih sustava će se postepeno smanjivati, ali ne i potpuno ukinuti. Svaku državu

odlikuju različitosti koje su karakteristične samo za nju, a bitno determiniraju sustav

oporezivanja.

Na sustav oporezivanja i razlike u tim sustavima među državama utječu mnogi

čimbenici, od kojih posebno prikazujemo sljedeće (Jelčić & Jelčić, 1998:66):

· Ustavno uređenje, veličina teritorija i broj stanovnika

· Veličina javnog sektora i obujam nadležnosti uprave

· Centralizacija odnosno decentralizacija

· Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj

· Nezaposlenost

· Zaduženje države i budžetski deficit

· Povijesni razlozi

U ovom poglavlju iznijeti će se i analizirati podaci o svakom pojedinom čimbeniku koji

determinira porezni sustav Poljske i Republike Hrvatske.

2.1. Ustavno uređenje, veličina teritorija i broj stanovnika

Na sustav oporezivanja – posebice mjere porezne politike, organizaciju porezne službe,

a donekle i na broj i vrstu poreza, određenog utjecaja ima ustavno uređenje države.

Naime, sustav oporezivanja jedne federativno uređenje države u pravilu se razlikuje od

onog u unitarnoj državi. Te se razlike očituju kao rezultat razlika u raspodjeli funkcija

između pojedinih razina vlasti (političko-teritorijalnih jedinica u federativno, odnosno

administrativno-teritorijalnih jedinica u unitarno uređenim državama), koje dovode do

4

razlika u financijskim odnosima između širih i užih javnopravnih tijela, odnosno do

razlika u širini njihove financijske autonomije (Jelčić & Jelčić, 1998:66).

Rzeczpospolita Polska službeni je naziv Republike Poljske. Poljska je unitarna država i

po svoj ustavnom uređenju parlamentarna demokracija. Glavna državna tijela čine

predsjednik države, predsjednik vlade i parlament.

Ustav države donesen je 1997. godine. Predsjednik države bira se na općim izborima

svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i

međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod

određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore. Predsjednik

vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Parlament

ili Narodna skupština ima Donji dom s 460 zastupnika i Senat sa 100 zastupnika. Ustav

kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5%

ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament (CePPEI, n.d.).

Kod sudbene vlasti najveće ovlasti imaju Vrhovni i Ustavni sud. Predsjednik države

imenuje suce Vrhovnog suda na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno

vrijeme, a Sejm na mandat od devet godina bira suce Ustavnog suda.

Republika Poljska je od 1999. godine podijeljena na 16 vojvodstava, koji se zatim dijele

na kotare, a kotari na općine. Trenutno Poljska ima 16 vojvodstava, 379 kotara i 2478

općina (Wikipedija, 2014).

Poljska je provela decentralizaciju javnih financija. Zakonom o prihodima teritorijalnih

lokalnih jedinica i Zakonom o javnim financijama definirani su izvori javnih prihoda

(porezi) kojima se jedinice lokalne samouprave financiraju i osiguravaju da ovlasti koje

su im dodijeljene budu kompatibilne s financijskim izvorima kojima izvršavaju zadaće.

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na

zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom Republike Hrvatske (NN, br.

56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14)

zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Republika

Hrvatska je parlamentarna demokracija, a predstavničko tijelo i nositelj zakonodavne

vlasti je Hrvatski sabor. Predsjednik Republike Hrvatske vrši funkciju predstavljanja i

5

zastupa državu u zemlji i inozemstvu. Odgovoran je za stabilnost državne vlasti,

teritorijalnu cjelovitost Republike i obranu neovisnosti. Izvršnu vlast predstavlja Vlada

Republike koju sačinjavaju predsjednik, potpredsjednik i ministri, a djeluje skladno sa

zakonima i Ustavom. Sudovi predstavljaju sudbenu vlast koja je neovisna i samostalna.

Sudi se na temelju Ustava, zakona i međunarodnih akata, a presude su javne i izriču se u

ime Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave predstavljaju gradovi i općine, a

regionalne jedinice su županije. Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb

koji ima status županije. Općine i gradovi predstavljaju osnovne ustrojstvene jedinice

koje obavljaju poslove lokalnog interesa, odnosno ispunjavaju potrebe građana.

Administrativno podijeljen teritorij Hrvatske čini 128 gradova i 428 općina. Županije

predstavljaju gospodarske samoupravne cjeline, a funkcija im je obavljanje poslova od

regionalnog interesa. Svoje aktivnosti financiraju ubiranjem gradskih ili općinskih

poreza, tj. županije ubiranjem županijskih poreza.

Republika Hrvatska je unitarna država u kojoj je najviša vlast dodijeljena središnjim

državnim tijelima, a dio ovlasti prenesen je na niže jedinice lokalne i regionalne

samouprave.

Sve države u svijetu se razlikuju međusobno po veličini teritorija. Postojanje razlika u

veličini teritorija nužno utječe na uspostavu poreznog sustava i način ubiranja poreza.

Neke države imaju površinu teritorija od nekoliko milijuna kilometara kvadratnih, dok

druge tek par tisuća kilometara kvadratnih, nužno slijedi da gradnja javne infrastrukture,

zdravstveni sustav, naplata i kontrola ubiranja poreza, itd. u površinski velikim

državama zahtijeva drugačiju uspostavu poreznog sustava nego što je slučaj u manjim

državama.

Republika Poljska prostire se srednjom Europom na 312.685 kilometra

kvadratna. Poljska se sastoji od sjevernoga, pretežito nizinskog i južnoga brdovitog,

odnosno planinskoga dijela. Nizinski dio (do 300 m visine, 91,3% teritorija) obuhvaća

primorje Baltičkoga mora, koje prema jugu prelazi u brežuljkast morenski kraj

(Pomorje/Pomorze i Mazurija) i u nizinu srednje Poljske. Po veličini je deveta država u

Europi (Hrvatska enciklopedija, n.d.).

6

Republika Hrvatska ima površinu od 56.594 kilometra kvadratna što je svrstava u

srednje velike europske zemlje (HIDRA, 2009).

Broj stanovnika i gustoća naseljenosti teritorija imaju značajan utjecaj na sustav

oporezivanja. Kulturne usluge, administrativne usluge, zdravstvena zaštita, obrazovanje

itd. predstavljaju puno veći izdatak u državama sa slabijom gustoćom naseljenosti, nego

što je to u gusto naseljenim državama. Gustoća naseljenosti utječe na udio pojedinih

poreza u ukupnim poreznim prihodima.

Veliku ulogu u formiranju sustava oporezivanja ima starosna struktura stanovništva.

Broj osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika bilježi stalan porast što

dovodi do opterećenja mirovinskih fondova i novčanih izdataka za izgradnju i

održavanje staračkih domova, zdravstvenu zaštitu, transport nemoćnih itd. Obrazovna

struktura, omjer radno aktivnog i nezaposlenog stanovništva, umirovljenici imaju veliki

značaj prilikom definiranja poreznog sustava.

U Poljskoj prema popisu 2011. živi 38 511 824 st., a prema procjeni za 2013. god.

38 533 299 st. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 123 st. na 1 km² (2011).

Stanovništvo Poljske etnički je homogeno: Poljaci čine 97,1% (popis 2011.) populacije;

Prosječni godišnji porast broja stanovnika dugi je niz godina bio nizak (0,1%, 1994-99),

a u posljednjem je međupopisnom razdoblju (2002-11) negativan (-0,01%), što je

rezultat niskoga prirodnog priraštaja (0,3‰ ili 0,03%) i većeg iseljivanja (258 000,

2001-10) od useljavanja (113 000 st.). Poljska već od 1960. neprestano bilježi negativnu

migracijsku bilancu. Stopa nataliteta (10,0‰, 2012) smanjuje se od 1984. god. pa do

početka XXI. st., a stopa mortaliteta (10,0‰, 2012) raste; prirodni je priraštaj 2012.

god. iznosio 0,0‰ (u Europskoj uniji prosjek je 0,4‰, 2012). Zbog niskoga nataliteta

populacija Poljske ubrzano stari; u dobi je do 14 godina 16,1% (2012; 26,5% u 1990), u

dobi od 15 do 64 godina 69,8%, a u dobi od 65 i više godina 14,1% stanovništva

(Hrvatska enciklopedija, n.d.).

Prema popisu iz 2011. godine Hrvatska ima populaciju od 4.284.889 stanovnika i

gustoću naseljenosti na 1 kilometar kvadratni u iznosu od 75,7. Prirodni prirast iznosi

-2,2 na tisuću stanovnika. Po broju stanovnika najveći grad je Zagreb s 709.017

stanovnika i gustoćom naseljenosti 1232,48 stanovnika po kilometru kvadratnom, nakon

7

Zagreba sljedeća po broju stanovnika je Splitsko-dalmatinska županija s 454.798

stanovnika i gustoćom naseljenosti sa 100,18 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Prosječna starost stanovništva prema popisu iz 2011. godine bila je 41,2 godine i

bilježen je negativan prirodni prirast. 2012. godine radno je sposobno 3.794.000

stanovnika, a od toga aktivno 1.718.000 i zaposleno 1.446.000 stanovnika (DZS, 2013).

2.2. Veličina javnog sektora i obujam nadležnosti uprave

Privatizacija dijelova javnog sektora i mjere štednje zadnjih godina doveli su do

smanjenje sudjelovanja javnog sektora u bruto društvenom proizvodu. Javni rashodi

koji sudjeluju u bruto društvenom proizvodu kauzalno su povezani s javnim prihodima

koji se ubiru primjenom poreza koji sačinjavaju porezni sustav dotičnih država.

Postojanje razlika u nadležnosti, vrsti, kvaliteti i dijelu stanovništva pri zadovoljavanju

potreba, poput obrazovanja, zdravstva, sporta, vojske itd., koje se financiraju iz

državnih, regionalnih ili gradskih i općinskih proračuna razumljivo je da javni rashodi u

znatnoj mjeri utječu na porezni sustav.

Razlozi koji su doveli do povećanja javnih rashoda, i time povezano do porasta prihoda

iz kojih će se ti rashodi financirati su (Jelčić & Jelčić, 1998:70):

· Povećanje broja stanovnika

· Povećanje obrazovnih rashoda

· Više godine starosti

· Radno vrijeme

· Proširenje nadležnosti države i povećanje kvalitete obavljanja njezinih funkcija

Mjerenje veličine javnog sektora radi međunarodne usporedivosti nije jednostavno zbog

složenosti mjerenja, kakvoće i pouzdanosti podataka te upitne valjanosti i dosljednosti

definicija o zaposlenosti u javnom sektoru. Dodatni su razlozi i nepostojanje

jedinstvenog teorijskog pristupa koji bi jednoznačno i precizno odredio područja

djelovanja države te mnoge međusobne razlike među javnim sektorima koje su rezultat

njihove veličine, obujma i strukture, političkog uređenja (unitarne ili savezne države) te

demografskih i zemljopisnih obilježja pojedinih zemalja. Također, »različite zemlje

8

imaju različite razine vlasti, što ovisi o njihovoj političkoj organiziranosti i razini

fiskalne i institucionalne decentralizacije« (Bejaković, Vukšić & Bratić prema

Hoffmann 2002 i Litvack et. al., 1998).

Statistika državnih financija MMF-a (Government Financial Statistics–GFS, 2001) u

okviru ukupnoga javnog sektora razlikuje opću državu te javna i kvazijavna poduzeća

(društva). Opća država obuhvaća sve institucije koje se izravno ili neizravno financiraju

iz proračuna države i/ili lokalnih i regionalnih jedinica te izvanproračunske korisnike.

Prema Priručniku MMF-a, javna poduzeća su sve cjeline u državnom vlasništvu i/ili pod

državnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge širokoj

javnosti, a formirana su kao korporacije (Bejaković, Vukšić & Bratić, 2010:101).

Državne tvrtke dominiraju hrvatskim gospodarstvom, a pokrivaju od sektora energetike,

turizma pa sve do prometa. Javni sektor u Hrvatskoj jedan je od najvećih u Europskoj

uniji. Imovina u državnom vlasništvu, uključujući i imovinu državnih poduzeća iznosi

otprilike 31,4 milijarde eura ili 68% BDP-a, što Hrvatsku svrstava iza samo četiri

zemlje u Europi u pogledu vrijednosti državne imovine. U državnom je vlasništvu 584

poduzeća, od kojih je 54 u većinskom državnom vlasništvu. Od izbijanja krize 2008.

godine, u privatnom sektoru ugašeno je više od 150.000 radnih mjesta dok je u javnom

sektoru zaposlenost zapravo povećana. Akumulirani dug državnih tvrtki, koji je u

velikoj mjeri prebačen na državu restrukturiranjem duga (posebice u brodogradnji,

energetici i prometu), značajno je pridonio povećanju javnog duga (jamstva tvrtkama u

državnom vlasništvu koja iznose 39.6 milijardi HRK ili 12% BDP-a ili direktno

povećanje javnog duga zbog restrukturiranja). Državne tvrtke su i značajan korisnici

subvencija, koje na godišnjoj razini iznose 1,7% BDP-a. Subvencije i dug državnih

tvrtki uz državna jamstva predstavljaju veliki teret za fiskalni položaj zemlje te su

značajno doprinijeli njezinu ulasku u Postupak EK u slučaju prekomjernog deficita

(Hahm, 2013).

Liberalizacija tržišta, reforme u državnim tvrtkama te poboljšanje korporativne

upravljačke kulture značajno mogu pridonijeti gospodarskom rastu i razvitku. Glavni

cilj Poljske koji je pridonio gospodarskom rastu je konkurentnost države koju je

postigla restrukturiranjem i privatizacijom državnih tvrtki. Poljska vlada i dalje svim

9

naporima pokušava povećati profitabilnost tvrtki i potiče njihovu privatizaciju. Poljska

je zadnja dva desetljeća provodila strukturne reforme u cilju rasta i razvoja gospodarstva

putem sve veće konkurentnosti privatnog sektora. Rezultati globalne konkurentnosti

2013.-2014. godine svrstavaju Poljsku na 42., a Hrvatsku na 45. mjesto. Rezultati su

dokazali da je država puno manje uspješna prilikom upravljanja tvrtkama, nego što su to

privatnici i zadnjih par desetljeća sve više se ističu argumenti za smanjenje javnog

sektora.

2.3. Centralizacija odnosno decentralizacija

Bez obzira na ustavno uređenje, u suvremenim državama je prisutna decentralizacija

njenih funkcija. O podjeli funkcija između viših i nižih teritorijalnih jedinica ovise

modeli prikupljanja javnih prihoda (poreznih prihoda), visina prihoda kojima će se

financirati rashodi u nadležnosti teritorijalnih jedinica i raspodjela izvora javnih prihoda

kojima se financira ostvarenje tih funkcija. Centralizacija funkcija javlja se s pojavom

poremećaja poput rata i gospodarskih kriza jer na taj način lakše dolazi do donošenja i

provođenja mjera za ublažavanje i uklanjanje poremećaja. Iako je porezna služba u

unitarnim državama centralizirana, predviđa se da će s vremenom doći do jačanja

lokalne samouprave koja učinkovitije poznaje i ostvaruje potrebe građana što će dovesti

do potrebe za osiguranjem dodatnih financijskih sredstava.

Decentralizacija u konsolidiranim demokracijama pokazuje barem dva lica. Jedno je

usmjereno prema jačanju uloge lokalnih i drugih subnacionalnih jedinica u pružanju

javnih usluga te povećanju njihova financijskog kapaciteta, a drugo prema jačanju

demokratskog standarda i legitimiteta političkog sustava u tim zemljama,

osiguravanjem šireg sudjelovanja građana, novim institucionalnim formama poput

neposredno izabranog načelnika, orijentacijom na građane, jačanjem transparentnosti i

etičkih standarda i slično. Tranzicijske zemlje obilježene su, među ostalim, uvođenjem i

oživljavanjem lokalne samouprave kao naročite demokratske institucije. Izgradnja

modernog demokratskog sustava smatra se praktično nemogućom bez snažne lokalne

samouprave i demokratizacije (Koprić, 2008).

10

Poljska je 1994. godine ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja

omogućuje lokalnim jedinicama da u zakonskim okvirima upravljaju važnim dijelovima

javnih poslova. Europska povelja o lokalnoj samoupravi zajamčena je i poljskim

Ustavom. Ustav specificira i da lokalne jedinice trebaju imati prihode za izvršavanje

zadataka koji su u njihovim nadležnostima, a zakonom je utvrđena stopa poreza koju

same određuju.

Zemlje tranzicije provedbom transformacije fiskalnog sustava pokušavaju fiskalnu

autonomiju osigurati putem suradnje lokalnih i centralnih vlasti i decentralizacijom

javnih prihoda. Usporedno s delegiranjem ovlasti dolazi do decentralizacije javnih

financija.

Ustav Republike Poljske proklamira da se prihodi jedinica lokalne uprave sastoje od:

njihovih vlastitih prihoda, općih subvencija i namjenskih dotacija iz državnog

proračuna. Lokalne jedinice također imaju pravo regulirati lokalne poreze i ostale

pristojbe. Općine su jedina razina teritorijalne podjele koja je ograničena u

oporezivanju. Najznačajniji lokalni porez je porez na vlasništvo. On čini više od

polovine svih vlastitih prihoda općina. U praksi je oko 80% poreznih prihoda iz

vlasništva prikupljeno od trgovačkih zarada (Crnković, 2010).

Udjeli u porezima središnje države raspoređeni su razmjerno prema iznosima koji se

prikupe na određenom teritoriju. Sveukupno, prihodi koje čine više od polovine poreza

na dohodak i četvrtine poreza na dohodak poduzeća raspoređeni su na subnacionalnoj

razini. Takva raspodjela je na snazi od 2004. kad je povećan udio subnacionalnih razina,

u usporedbi s prethodnim razdobljem. Prihodi kotara uključuju: udjele u porezima koje

je skupila država u granicama određenim zakonom, subvencije iz državnog proračuna

za pokrivanje lokalnih, dotacije za posebne namjene, prihode od proračunskih ustanova

u kotaru, prihode iz imovine kotara. Uključeni su i dodatni izvori prihoda kao što su

namjenske dotacije za poslove koje im je prenijelo vojvodstvo, dotacije iz posebnih

fondova. Prihodi vojvodstava uključuju: udjele u porezima koje je skupila država u

granicama određenim zakonom, prihodi od imovine vojvodstava, nasljedstvo i donacije,

prihode koje su zaradile proračunske institucije vojvodstva. Dodatna sredstva su

11

subvencije iz državnog proračuna, namjenske dotacije koje je odredila državna uprava,

dotacije za posebne namjene iz proračuna općina i kotara za poslove koje putem

sporazuma provode vojvodstva (Crnković, 2010).

Republika Hrvatska je izrazito centralizirana država. Visoki stupanj centraliziranosti se

očituje kroz upravljanje državom, ali i kod upravljanja javim prihodima. Prema

ustavnom članku 1., Republika Hrvatska je prema svojem ustavom uređenju

„jedinstvena i nedjeljiva“ s tim da se prema članku 128., jamči pravo građanima na

regionalnu i područnu samoupravu. Jedinice regionalnih i lokalnih samouprava imaju

pravo na vlastite izvore financiranja.

Što se tiče ubiranja poreza na lokalnoj i regionalnoj razini, županije imaju pravo

ubiranja poreza na nasljedstvo i darove, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na

plovila te poreza na automate za zabavne igre, dok gradovi i općine mogu ubirati prirez

porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili

naziv te porez na korištenje javnih površina. U raspodjeli poreznih ovlasti vidljiv je

nesrazmjer između županija s jedne strane te općina i gradova s druge strane. Naime,

županije, kao jedinice višeg organizacijskog ranga bi trebale moći ubirati više sredstava.

Općine smiju ubirati prirez na porez na dohodak u iznosu do 10%. Gradovi koji imaju

do 30.000 stanovnika mogu odrediti stopu prireza do 12%, a gradovi s više od 30.000

stanovnika mogu ubirati do 15% prireza. Grad Zagreb može imati stopu prirez do 30%

(trenutna stopa iznosi 18%) (Raos, n.d.).

Značajan problem regionalnim i lokalnim samoupravama predstavlja velik broj

samoupravnih jedinica koje nisu financijski samostalne već koriste novčanu pomoć iz

državnog proračuna. Određivanje prioriteta financiranja i dodjeljivanja novčanih

sredstava samoupravnim jedinicama u Hrvatskoj je u dobroj mjeri rezultiralo

povećanom korupcijom i klijentelizmom, istovremeno predstavljajući teret posrnulom

državnom proračunu.

12

2.4. Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj

Bolje korištenje komparativnih prednosti pojedinih država, proširenje gospodarske

suradnje među državama – posebice povećanje međusobne trgovinske razmjene,

prednost većeg tržišta, zaštita domaćeg tržišta od poplave jeftinije robe iz drugih regija i

s drugih kontinenata i sl., uvjerljivi su razlozi za postojanje i djelovanje određenih

regionalnih ekonomskih zajednica, što i jest dovelo do toga da je u proteklih četrdesetak

godina formiran velik broj takvih asocijacija s ciljem da raznim oblicima kooperacije i

koordinacije pridonesu gospodarskom napretku njezinih članica i poboljšanju uvjeta

života njezinih stanovnika (Jelčić & Jelčić, 1998:77).

Poljska i Hrvatska danas su članice Europske unije koja je jedinstveno međuvladino i

nadnacionalno gospodarsko i političko partnerstvo. Poljska je postala članica Europske

unije u njenom petom proširenju 1. svibnja 2004. godine, koje je značajno po tome što

je ujedno i najveće proširenje kojem je Europska unije dobila 10 novih članica.

Hrvatska je od 2004. godine bila kandidat, a državom članicom Europske unije postala

je 1. srpnja 2013. godine. Također, Poljska i Hrvatska članice su Vijeća Europe,

Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Svjetske trgovinske organizacije i

Organizacije Sjeveroatlantskog ugovora.

Integracije nacionalnih gospodarstava odražavaju se na porezni sustav države, poreznu

administraciju i mjere porezne politike. Između oporezivanja i ekonomskih integracije

javlja se uzročno-posljedična veza. Ako su nacionalni porezni sustavi različiti, stupanj

harmonizacije im je niži, a integracijski tokovi sputaniji.

U uvjetima međunarodne ekonomske integracije poduzimaju se mjere usmjerene na

smanjenje razlika u poreznim sustavima i poreznoj politici (harmonizacija). Međutim, i

uz poduzete mjere, i spoznaje da pojedini porezi, porezni sustav i mjere porezne politike

mogu potaknuti, omogućiti, unaprijediti integracijske procese, postoje nemale razlike u

sudjelovanju poreza u BDP-u, u broju i vrsti pojedinih poreza, u strukturi poreznih

prihoda, u primjeni raznih poreznih oslobođenja i olakšica, u visini poreznih opterećenja

po stanovniku i dr. (Jelčić & Jelčić, 1998:7).

13

Jačanje povezanosti država unutar ekonomske integracija i produbljivanje gospodarskih

odnosa ima veliki utjecaj na približavanje poreznih sustava. Ugovorom o Europskoj

uniji donesene su pravne norme koje se odnose na harmonizaciju poreznih sustava.

2.5. Nezaposlenost

Nezaposlenost se definira kao stanje da na tržištu postoje kvalificirani radnici koji ne

mogu pronaći posao, a voljni su raditi po trenutnim nadnicama koje prevladavaju

tržištem. Osobe starije od 16 godina koje su radno sposobne i aktivno traže posao, ali

bez rezultata spadaju u kategoriju nezaposlenih osoba. Nezaposlenost uzrokuje

ekonomske i društvene probleme, a njeno rješavanje spada u najosjetljiviji politički

problem s kojim se vlade država susreću.

Eurostat procjenjuje da je 25.471 milijuna muškaraca i žena u EU-28 u travnju 2014.

godine bilo nezaposleno. U usporedbi s ožujkom taj broj je narastao za 151.000 osoba.

Veliki problem predstavlja nezaposlenost mladih osoba, posebno u slučaju Hrvatske

koja je po kriteriju nezaposlenosti mladih na trećem mjestu u Europskoj uniji (iza Grčke

i Španjolske). Visoka nezaposlenost očituje se kroz snižene prihode od poreza na

dohodak.

U tablici 1 prikazane su stope nezaposlenosti mladih osoba u EU-28, Poljskoj i

Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2013. godine.

Tablica 1: Nezaposlenost mladih u Poljskoj i Hrvatskoj

2011. 2012. 2013. 2013.Q4

EU-28 21,4% 23,0% 23,4% 23,1%

POLJSKA 25,8% 26,5% 27,3% 27,2%

HRVATSKA 36,1% 43,0% 49,7% 48,6%

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 'Unemployment rate by gender and age, 2007-

2013'

Od 2011. godine stopa nezaposlenosti bila je u kontinuiranom porastu posebice kad je u

pitanju nezaposlenost mladih osoba. U 2011. godini u Poljskoj iznosila je 25,8%, 2012.

14

narasla je na 26,5%, te 2013. godine doseže razinu od 27.3%. Hrvatska je 2011. godine

bilježila 31,6% nezaposlenih mladih osoba, 2012. godine stopa je iznosila 43%. U

Hrvatskoj je 2013. godine 49,7% mladih osoba bilo nezaposleno.

Što se tiče stanovništva u rasponu od 25 do 74 godine života također je trend rasta

nezaposlenosti u kontinuiranom porastu, al se očituju u puno manjim postotcima. U

2011. godini stopa nezaposlenosti u Poljskoj iznosila je 9,7%, 2012. godine 10,1%, a u

2013. 10,3%. U Hrvatskoj je 2011. iznosila 13,5%, 2012. godine 15,9%. U 2013. stopa

je narasla na 17,2%.

Država se mora, neovisno o proklamiranom načelu neutralnosti države u odnosu na

ekonomski život, uhvatiti u koštac s postojanjem velike stope nezaposlenosti, kako bi je

svela u prihvatljive okvire. Tako se, u cilju povećanja broja zaposlenih, mogu propisati

razna porezna oslobođenja i olakšice za sve one koji će otvoriti nova radna mjesta i

zaposliti nove osobe, kojima će se ograničiti izvoz kapitala kako bi se on koristio u

domaćem gospodarstvu, ili se pak može propisati da se uvođenjem novog poreza (npr.

poreza za povećanje zapošljavanja) odnosno povećanjem poreznog opterećenja kod

nekog (nekih) već uvedenih poreza, prikupe namjenska sredstva, koja će se koristiti za

zapošljavanje nezaposlene radne snage (davanjem kredita pod povoljnijim uvjetima od

uobičajenih postojećim ili novim poduzetnicima koji će zaposliti nove radnike i sl.)

(Jelčić & Jelčić, 1998:82).

2.6. Zaduženje države i budžetski deficit

Odgovarajuća državna tijela (parlament, vlada) imaju zadaću svesti budžetski deficit i

zaduženje države u okvir dvaju maastrichtških kriterija (Kesner-Škreb, 2006):

· Deficit proračuna opće države: udio proračunskog deficita opće države u bruto

domaćem proizvodu (BDP) ne smije prelaziti 3% na kraju prethodne financijske

godine. Ako nije tako, dopušta se da deficit privremeno bude iznad (ali još

uvijek blizu) razine od 3%

· Državni dug: udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% na

kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, udio mora pokazivati

15

tendenciju značajnog smanjivanja i mora se zadovoljavajućom dinamikom

približavati referentnoj vrijednosti.

Na kraju ožujka 2014. proračunski dug Poljske iznosio je 738.149,7 milijuna zlota što

predstavlja povećanje od 4.695,6 milijuna zlota (0,6%) u ožujku 2014. i smanjenje za

99.875,7 milijuna zlota (11,9%) u odnosu na kraj 2013. godine. Povećanje duga u

ožujku ove godine bio je neto rezultat financiranja neto državnog proračuna

zaduživanjem (državni proračunski deficit – PLN 5.8 mlrd). Smanjenje duga krajem

2013. proizašlo je opozivanjem državnih obveznica kao rezultat reforme mirovinskog

sustava. Nominalna vrijednost vanjskog duga krajem ožujka 2014. iznosila je 44.6

milijardi eura. Oko 71% vanjskog duga Poljske denominirano je u euru. Na kraju prvog

kvartala 2014. konsolidirani javni dug iznosio je PLN 782.079,1 milijuna. Usporedno s

krajem 2013. javni dug smanjio se za PLN 100.218,6 milijuna (11,4%). Smanjenje

javnog duga rezultat je smanjenje dijela duga centralne vlade za PLN 99.546,1 milijuna,

smanjenja dijela duga lokalnih vlasti za PLN 454.4 milijuna te smanjenje duga

socijalnog osiguranja za PLN 218.1 milijuna. Na kraju prvog kvartala 2014.

nekonsolidirani javni dug iznosio je PLN 844.473,5 milijuna. U usporedbi s krajem

2013. dug se smanjio za PLN 100.740,8 milijuna (10,7%). Sveukupni državni dug 2014.

iznosi 834.589,1 milijuna što predstavlja pad u odnosu na 2013. u iznosu od 100.017,3

milijuna (10.7%) (Finanse, 2014).

Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća inozemni i unutarnji dug središnje države,

izvanproračunskih fondova i lokalne države, krajem ožujka 2013. iznosio 181,6

milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 53,6%, podaci su Ministarstva

financija iz najnovijeg broja publikacije Mjesečni statistički prikaz (Lider/Hina, 2013).

Prema podacima Nezavisnog hrvatskog sindikata, u veljači 2014. godine hrvatski

vanjski dug iznosio je 46,1 milijardu eura, dok je u veljači 2013. godine iznosio 44,9

milijarde eura što predstavlja porast zaduženje za 1,2 milijarde eura u godini dana. U

siječnju 2013. hrvatski inozemni dug iznosio je 44,9 milijardi eura i sve do kolovoza,

kada bilježi pad od -2,9%, bio je u konstantnom porastu. U svibnju 2013. bio je na

najvećoj razini za promatrano razdoblje u iznosu od 46,3 milijarde eura. Od siječnja do

veljače 2014. godine inozemni dug narastao je za 0,2 milijarde eura.

16

Manjak državnog proračuna u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosio je 7,4 milijarde

kuna, što je 54,8% od planiranog deficita za 2014. godinu (PoslovniPuls, 2014).

Otplata javnog duga obavlja se sredstvima proračuna. Javni dug se očituje svim

karakteristikama budućeg poreza zbog toga što se otplaćuje poreznim prihodima. Da bi

država vraćala dugovanja ima mogućnost da poveća stope već postojećih poreza ili

ukine porezne olakšice, te da uvede neki novi porezni oblik u postojeći porezni sustav

stvarajući na taj način dodatno porezno opterećenje stanovništva ili da uskladi javne

rashode s javnim prihodima.

2.7. Povijesni razlozi

Za suvremene porezne sustave najvećeg broja država može se reći da su to povijesni

porezni sustavi – porezni sustavi koji se ne mogu definirati kao skup poreznih oblika

koji su povezani nekom zajedničkom idejom koje se oporezivanjem želi ostvariti, nego

kao određen (velik) broj poreza neke države koji su u porezni sustav bili uvedeni u

različito vrijeme i iz različitih razloga – od kojih su neki zadržani u njima i nakon što su

nestali razlozi njihova uvođenja (Jelčić & Jelčić, 1998:89).

U Poljskoj i Hrvatskoj nakon 2. svjetskog rata uspostavljeni su komunistički režimi.

Karl Marx je komunizam definirao kao drugu fazu socijalizma u kojem se BDP

raspodjeljuje na temelju potreba, a ne na temelju radnog doprinosa. Ubiranje poreznih

prihoda bivšim komunističkim zemljama, u ovom slučaju Poljskoj i Hrvatskoj, u velikoj

mjeri se razlikovalo od onog u kapitalističkim zemljama. Osnovni razlog toga je što su

poduzeća bila u državnim rukama čime se gubila bitna odrednica poreza, a to je da su

oni derivatni. U jesen 1989. kreću prve revolucije s kojima se srušio komunistički

režim. U Poljskoj je pokret nazvala Solidarnost pokrenuo niz štrajkova i prosvjeda kao

znak otpora komunističkom režimu. Prvi slobodni predsjednički izbori u Poljskoj

održani su 1990., a parlamentarni 1991. godine. U Jugoslaviji nakon Titove smrti 1980.

godine vlast je preuzelo kolektivno tijelo, predsjedništvo koje je gledalo samo svoje

pojedinačne interese umjesto interese cjelokupne Jugoslavije. U Hrvatskoj su se prvi

17

višestranački izbori održali 1990. godine. Nakon pada komunističkog režima, ove

zemlje prolaze kroz proces tranzicije koja označuje prijelaz iz centralnoplanskog

gospodarstva u tržišno gospodarstvo, tj. prijelaz iz totalitarističkog režima u

parlamentarnu demokraciju.

18

3. KOMPARATIVNA ANALIZA POLJSKOG I HRVATSKOG POREZNOG

SUSTAVA

3.1. Statistička analiza poreznih prihoda u Poljskoj i Hrvatskoj u razdoblju

od 2004. do 2012. godine

U ovom poglavlju analizirat će se udio poreznih prihoda u bruto domaćem proizvodu,

udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima opće države, kao i udjeli koje indirektni i

direktni porezi sačinjavaju u poreznim prihodima kako bi se istaknula važnost poreza u

državnim proračunima.

3.1.1. Sudjelovanje poreznog prihoda u bruto domaćem proizvodu

Udio poreza u ukupnom BDP-u, odnosno razina poreznog opterećenja uvjetovana je

mnogim razlozima. Porezni prihodi omogućuju drugu financijsku aktivnost država koja

se odnosi na njihove rashode. Povećanje rashoda rezultira povećanjem javnih prihoda,

tj. poreza koji predstavljaju najznačajniji izvor novčanih sredstava državnog proračuna.

U tablici 2 prikazani su iznosi ukupnih prihoda konsolidiranih državnih proračuna

Poljske i Hrvatske, ukupnih poreznih prihoda, te iznosi indirektnih i direktnih poreza u

milijunima nacionalnih valuta.

19

Tablica 2: Iznosi ukupnih prihoda konsolidirane opće države, ukupnih poreza

uključujući iznose indirektnih i direktnih poreza

U milijunima nacionalne valute (PLN i HRK)

Godina Država Ukupni

prihod

Ukupni

porezi

Indirektni

porezi

Direktni

porezi

2004. Poljska (PL) 314.380 178.088 118.951 58.907

Hrvatska(RH) 96.426,967 56.425,728 41.587,966 12.160,712

2005. PL 383.674 202.276 133.671 68.363

RH 103.100,941 60.521,399 44.414,503 13.396,910

2006. PL 424.180 230.069 150.519 79.295

RH 112.293,777 66.768,246 47.894,481 15.972,291

2007. PL 471.540 267.038 166.084 100.626

RH 126.716 73.392,426 51.491,441 18.762,496

2008. PL 504.020 290.667 180.576 109.747

RH 134.737,775 79.669,875 44.414,503 13.396,91

2009. PL 500.242 272.985 172.659 100.013

RH 128.087,106 73.570,853 49.644,939 19.800,774

2010. PL 532.162 290.930 192.347 98.293

RH 123.709,173 71.729,021 51.379,174 15.630,459

2011. PL 587.026 317.628 210.153 107.196

RH 123.024,529 70.228,042 50.637,006 16.560,799

2012. PL 612.265 321.067 205.603 115.171

RH 126.131,604 74.117,755 53.607,502 17.573,511

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

Ne postoje dvije države koje imaju istu strukturu poreznih prihoda, pa tako se i kod

analize poreznih prihoda Poljske i Hrvatske zapažaju razlike. Čimbenici prema kojima

se formira porezni sustav specifični su za svaku pojedinu državu, posebice kada je broj

poreznih obveznika u pitanju. Navedene razlike između Poljske i Hrvatske odražavaju

se na udjele ukupnih poreznih prihoda u BDP-u, indirektnih i direktnih poreza u BDP-u,

kao i udjele poreza u ukupnim prihodima konsolidiranih proračuna općih država .

Na grafikonu 1 prikazano je kretanje poreznih prihoda u bruto domaćem proizvodu u

razdoblju od 2004. do 2012. godine.

20

Grafikon 1: Ukupni porezni prihodi kao % BDP-a (tekuće cijene)

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

Sudjelovanje ukupnih poreznih prihoda u bruto domaćem proizvodu u promatranom

razdoblju od 2004. godine do 2012. je značajno. Udjeli u BDP-u kod Poljske kreću se

od cca. 19% u 2004. godini s porastom sve do 2008. kada je zabilježen udjel od cca.

22%. Četiri godine od početka svjetske ekonomske krize udjeli ukupnih poreznih

prihoda bili su na razini od cca. 20% bruto domaćeg proizvoda. U Hrvatskoj je 2004.

godine udio ukupnih poreza u BDP-u iznosio cca. 26%. 2008. godine pao je na razinu

od 23% , te četiri godine poslije stope se kreću oko cca. 20%.

Veći udjel ukupnih poreznih prihoda u Hrvatskoj rezultat je prije svega visokih stopa

kod indirektnih poreza. Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a u Europskoj uniji

(25% od 1. ožujka 2012., a 23% do 29. veljače 2012.).

Grafikon 2 prikazuje udjele indirektnih poreza u bruto domaćem proizvodu za razdoblje

od 2004. do 2005. godine.

0

5

10

15

20

25

30

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljska

Hrvatska

21

Grafikon 2: Ukupni indirektni porezi kao % BDP-a

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

Dok u Poljskoj indirektni porezi 2004. godine zauzimaju udio od 12,53% bruto

domaćeg proizvoda u Hrvatskoj je udio veći za cca. 7 postotnih poena, tj. u navedenoj

godini iznosio je 19,34% bruto domaćeg proizvoda. I dok se u Poljskoj u

četverogodišnjem razdoblju, odnosno od 2004. godine do 2008. godine udjeli

indirektnih poreza u bruto domaćem proizvodu kreću se oko 13% i 14%, u Hrvatskoj

udjeli su znatno veći. Indirektni porezi čine udjele od cca. 19% bruto domaćeg

proizvoda. S početkom svjetske ekonomske krize 2008. godine u Poljskoj je zabilježen

pad udjela indirektnih poreza u bruto domaćem proizvodu te je iznosio cca. 14%, a u

Hrvatskoj cca. 13% BDP-a. U narednom četverogodišnjem razdoblju udjeli indirektnih

poreza približno su se kretali po stopi od 13%, dok je za navedeno razdoblje u

Hrvatskoj udjel iznosio cca. 16% BDP-a.

Pad udjela indirektnih poreza 2008. godine uzrokovan je svjetskom ekonomskom

krizom. Poljska ne bilježi značajan pad udjela indirektnih poreza, prvenstveno stoga što

je poljska vlada poticala potrošnju u cilju suzbijanja krize. U Hrvatskoj je udjel

indirektnih poreza u BDP-u pao s 19% na 13%. Kao odgovor na fiskalnu krizu i potrebu

za povećanjem proračunskih prihoda u Hrvatskoj je stopa poreza na dodanu vrijednost

0

5

10

15

20

25

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljska

Hrvatska

22

2009. godine povećana s 22% na 23% što je rezultiralo ponovnim povećanjem udjela

indirektnih poreza.

U Poljskoj stopa PDV-a iznosila je 22% sve do siječnja 2011. godine kada je povećana

na 23% (VATlive, 2014).

Na grafikonu 3 prikazani su udjeli direktnih poreza u bruto domaćem proizvodu za

navedeno devetogodišnje razdoblje.

Grafikon 3: Ukupni direktni porezi kao % BDP-a

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

Udjel direktnih poreza u bruto domaćem proizvodu u 2004. godini u Poljskoj iznosio je

6,20%, dok je u Hrvatskoj bio nešto niži s 5,65%. Sve do 2007. godine bilježen je rast

udjela direktnih poreza u BDP-u obje države, a u 2008. godini u Poljskoj je dosegao

razinu od 8,6% što je najveći udio u promatranom razdoblju. Suprotno tome u Hrvatskoj

zabilježena je najmanja stopa od 3,91% udjela direktnih poreza u bruto domaćem

proizvodu. Poljska za razliku od Hrvatske izrazito dobro se nosi sa svjetskom

ekonomskom krizom, što se odražava i na udjel direktnih poreza u BDP-u. Nastupom

krize i recesije 2008. godine hrvatsko gospodarstvo dodatno je osiromašeno. Strane

direktne investicije bilježe pad, a korumpiranost i neefikasnost državnih institucija i

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljska

Hrvatska

23

administracije još dodatno pogoduje negativnoj investicijskoj klimi. U narednom

četverogodišnjem periodu udjel je rastao. U 2012. godini udio direktnih poreza unutar

bruto domaćeg proizvoda Poljske iznosio je 7,2%, dok je u Hrvatskoj udjel iznosio

5,32%.

Porez na dobit u ukupnim javnim prihodima Hrvatske ima vrlo skroman udio što je prije

svega posljedica ratnih razaranja i okupacije dijelova zemlje, a kasnije je posljedica

pretvorbe, odnosno privatizacije koje su dovele do procesa deindustrijalizacije. Sada se

taj udio objašnjava, također, i niskom stopom poreza na dobit te poreznim olakšicama

kojima se želi poticati obnova te ulaganje stranih investitora i zapošljavanje (Dražić,

2005:17).

Za razliku od Hrvatske, Poljska je zemlja koja praktički nije niti osjetila ekonomsku

krizu. Poljska zauzima drugo mjesto na rang-listi povjerenja ulagača i drugo mjesto na

rang listi odredišta za planirana ulaganja u Europi prema istraživanjima Ernst &Younga.

Poljska je među prvih pet zemalja s najviše investicija u 2008. godini (Šoštarić, 2009).

3.1.2. Sudjelovanje poreznih prihoda u ukupnim prihodima opće države

Opća država prema statističkom sustavu Međunarodnog monetarnog fonda, obuhvaća

sve razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru prihode i izvršavaju

rashode. Konsolidirani proračun opće države je proračun nakon poništavanja

međusobnih transakcija između državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih

fondova te proračuna lokalnih jedinca. Stvarni je pokazatelj financijske pozicije,

odnosno prihoda, rashoda i zaduženja države (IJF, 2003).

U tablici 2 u prethodnom poglavlju navedeni su ukupni prihodi konsolidiranog općeg

državnog proračuna Poljske i Hrvatske u apsolutnom iznosu.

Na grafikonu 4 radi bolje preglednosti i shvaćanja važnosti poreznih prihoda u ukupnim

prihodima opće države, prikazani su udjeli poreznih prihoda od 2004. do 2012. godine.

24

Grafikon 4: Udjeli poreznih prihoda u ukupnim prihodima opće države

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

Udjeli koje porezni prihodi zauzimaju unutar ukupnih prihoda konsolidiranog državnog

proračuna predočuju važnost ubiranja poreza za svaku državu. Poljska je u 2008. godini

imala najveći udio poreznih prihoda u iznosu od 57,66% ukupnih prihoda proračuna,

dok je Hrvatska za promatrano razdoblje najveći udio imala 2006. godine, 59,45%

ukupnih prihoda. Najmanja stopa u Poljskoj zabilježena je 2012. godine, 52,43%.

Hrvatska je najmanji udio poreznih prihoda imala 2011. godine i iznosio je 57,08% od

ukupnih prihoda konsolidiranog državnog proračuna. U cijelom promatranom razdoblju

čak i najmanje stope udjela poreznih prihoda zauzimaju više od 50% ukupnih prihoda u

obje države. U Poljskoj porezni prihodi prosječno čine cca. 55%, a u Hrvatskoj cca.

60% ukupnih prihoda opće države.

Uzimajući u obzir drugu financijsku aktivnost države, a to su rashodi proračuna kojima

se financiraju zaposleni, pružaju subvencije i socijalne pomoći, pružaju naknade

građanima i kućanstvima na osnovi osiguranja, financira infrastruktura i dr., jasno je

koliku važnost igraju porezni prihodi koju čine više od polovice ukupnih prihoda država

kojima se financiraju navedeni i još mnogi drugi rashodi.

48

50

52

54

56

58

60

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljska

Hrvatska

25

3.1.3. Sudjelovanje indirektnih i direktnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima

U ovom poglavlju iznijet će se rezultati analize indirektnih i direktnih poreza, odnosno

kolike udjele pojedina kategorija zauzima u ukupnim poreznim prihodima.

Na grafikonu 5 prikazani su udjeli indirektnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

Poljske i Hrvatske u razdoblju od 2004. do 2012. godine.

Grafikon 5: Udjeli indirektnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

Uzimajuću u obzir sudjelovanje indirektnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

dolazi do izražaja njihova financijska važnost u poreznim sustavima obje države. U

2004. godini u Poljskoj indirektni porezi činili su 66,79% ukupnih poreznih prihoda

konsolidiranog državnog proračuna, dok je u Hrvatskoj udio indirektnih poreza u

ukupnim poreznim prihodima iste godine iznosio 73,70%. U razdoblju od 2004. godine

do 2008. godine udjeli su postepeno opadali, te je u 2008. godini u Poljskoj iznosio cca.

62%, a u Hrvatskoj je zabilježena razina od cca. 56% ukupnih poreznih prihoda

državnog proračuna. Od 2008. godine udjeli indirektnih poreza u ukupnim državnim

prihodima konsolidiranog državnog proračuna Poljske i Hrvatske bili su u stalnom

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljska

Hrvatska

26

porastu. U 2012. godini u Poljskoj je iznosio cca. 64% ukupnih poreznih prihoda,

odnosno u apsolutnom iznosu 205.603.000.000 PLN. U Hrvatskoj udjel u navedenoj

godini iznosio je cca. 72%, tj.u apsolutnom iznosu 53.607.502.000 HRK.

Kada promatramo značaj direktnih poreza u ukupnim poreznim prihodima Poljske i

Hrvatske vidno je da indirektni porezi zauzimaju puno veći udjel, ali važnost direktnih

poreza nije zanemariva.

Grafikon 6 prikazuje udjele direktnih poreza u ukupnim poreznim prihodima.

Grafikon 6: Udjeli direktnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

Izvor: obrada autorice prema: Eurostat, 2013, 'Government finance statistics' i

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država'

U 2004. godini udjel direktnih poreza u ukupnim poreznim prihodima Poljske iznosio je

33%, odnosno 58.907.000.000 PLN, dok je u Hrvatskoj u navedenoj godini zauzimao

udjel od 21,55%, u apsolutnom iznosu 12.160.712.000 HRK. U Poljskoj 2008. godine

udjel direktnih poreza dosegao je razinu od 37,75% (109.747.000.000 PLN) koja je

najveća za promatrano razdoblje, a u Hrvatskoj je zabilježen najveći pad, udjel je

iznosio 16,81% i najmanji je u promatranom razdoblju. U narednim godinama Poljska

je bilježila opadajuću stopu udjela i na kraju promatranog razdoblja udjel direktnih

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljska

Hrvatska

27

poreza u ukupnim poreznim prihodima iznosio je 35,87%. Kada se promatra stanje u

Hrvatskoj situacija je poprilično drugačija. Nakon 2008. godine slijedi rast udjela s

16,81% u 2008. godini na 26,91% u 2009. godini.

3.2. Poljski porezni sustav

Republika Poljska od početka 90-ih godina 20. stoljeća svoj porezni sustav postupno

razvija. Poljski porezni zakoni adaptirani su poreznim zakonima Europske unije,

odnosno provedena je harmonizacija i koordinacija u nekim dijelovima sa zakonom

Europske unije. U poljskom poreznom sustavu primjenjuju se različite porezne olakšice,

ali prisutna je tendencija da ih se smanji. Također, svi oblici poreznih obveza trebaju

biti smanjeni. Poljski porezni sustav postao je jednostavniji i jasniji, a naplata poreza

obveznicima je pojednostavljena. Porezi se razlikuju po predmetu oporezivanja i načinu

prikupljanja poreza. Poljska ima 13 vrsta poreza, od toga deset ih spada u kategoriju

izravnih poreza. Porezi se prikupljaju na državnoj i lokalnoj razini.

Poljski porezni sustav sastoji se od sljedećih poreza (Finanse, n.d.):

Izravni porezi :

· Porez na dohodak

· Porez na dobit

· Pristojbe na tonažu DRŽAVNI POREZI

· Porez na nasljedstva i donacije

· Porez na građansko-pravne transakcije

· Pristojba na poljoprivredu

· Pristojba na šume

· Porez na imovinu

· Porez na motorna vozila LOKALNI POREZI

Nameti na: tržnice, zdravstvena odmarališta,

Držanje psa- samostalna odluka

28

Neizravni porezi :

· Porez na dodanu vrijednost (PDV)

· Trošarine DRŽAVNI POREZI

· Porezi na dobitke igara na sreću

Navedene vrste poreza čine pravnu i ekonomsku cjelinu i međusobno su povezane. U

širem značenju porezni sustav čine nacionalni i međunarodni porezni zakon koji

uključuje kaznenopravne račune i tijela državne i lokalne samouprave. Primarna

funkcija oporezivanja je prikupljanje novčanih sredstava kako bi se ispunile potrebe

javnosti, tj. funkcija fiskalne politike. Sekundarna svrha oporezivanja je redistributivna

funkcija kojom se dijeli proračunski prihod prikupljenih poreza od građana i pravnih

osoba. Stimulativnim porezima, npr. sniženim poreznim stopama, olakšicama ili

izuzećima podržavaju se određene aktivnosti i poslovni procesi koji su u interesu i

države i građana.

Poljski porezni sustav temelji se na samoprocjeni, odnosno porezni obveznik sam

izračunava poreznu osnovicu i obvezu te uplaćuje novčani iznos na bankovni račun

područnog poreznog ureda.

3.3. Hrvatski porezni sustav

Hrvatski porezni sustav sastavni je dio gospodarskog, političkog i socijalnog sustava

države. Harmoniziran je s europskim načelima, odnosno porezni obveznici (tuzemne i

inozemne fizičke i pravne osobe) su izjednačene.Hrvatski porezni sustav je pluralan i

sastoji se od:

· Državnih poreza

· Županijskih poreza

· Gradskih ili općinskih poreza

· Zajedničkih poreza

· Poreza na dobitke od igara na sreću i naknade na priređivanje igara na sreću

29

· Naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim

mrežama

Svi navedeni oblici poreza u hrvatskom poreznom sustavu imaju kategorije poreza koji

ih sačinjavaju.

Klasifikacija hrvatskih poreza je sljedeća:

Državni porezi obuhvaćaju (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:3):

· Porez na dobit

· Porez po tonaži broda

· Porez na dodanu vrijednost

· Trošarine i posebni porezi

Ø trošarinski sustav oporezivanja alkohola, alkoholnih pića, duhanskih

proizvoda, energenata i električne energije

Ø posebni porezi na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i

zrakoplove

Ø poseban porez na bezalkoholna pića

Ø poseban porez na kavu

Ø poseban porez na luksuzne proizvode

Ø porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije

kasko osiguranja cestovnih vozila

Županijski porezi obuhvaćaju (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:3):

· Porez na nasljedstva i darove

· Porez na cestovna motorna vozila

· Porez na plovila

· Porez na automate za zabavne igre

Gradski ili općinski porezi obuhvaćaju (Ministarstvo financija, Porezna uprava,

2013:3):

· Prirez porezu na dohodak

· Porez na potrošnju

30

· Porez na kuće za odmor

· Porez na tvrtku ili naziv

· Porez porez na korištenje javnih površina

Zajednički porezi obuhvaćaju (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:3):

· Porez na dohodak

· Porez na promet nekretnina

Porez na dobitke od igara na sreću i naknade za priređivanje igara na sreću i nagradnih

igara obuhvaća (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013):

· Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću

· Naknada za priređivanje igara na sreću – igre u casinima

· Porez na dobitke od igara klađenja

· Naknada za priređivanje igara na sreću – kladioničke igre

· Naknada za priređivanje igara na sreću na automatima

· Naknada za priređivanje prigodnih jednokratnih igara na sreću

Naknada za priređivanje nagradnih igara pripada Hrvatskom crvenom križu.

Naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama u

cijelosti pripada državnom proračunu (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:4).

3.4. Usporedba poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a između Poljske

i Hrvatske

U ovom poglavlju usporedit će se tri najbitnija porezna oblika. Zbog kompleksnosti

poreznih sustava i tehničkog ograničenja ovog rada svi porezni oblici nisu mogli biti

obrađeni. Podaci za poljske porezne oblike preuzeti su iz European tax handbook 2013,

(International Bureau of Fiscal Documentation, 2013). Podaci za hrvatske porezne

oblike obrađeni su prema različitim edicijama Porezne uprave, važećim zakonima

Republike Hrvatske, te prema IBFD (2013).

31

3.4.1. Porez na dohodak

Porez na dohodak zauzima središnje mjesto u poreznim sustavima većine suvremenih

država. Za ovaj porez može se reći da je skup za ubiranje, da utvrđivanje poreza često

dovodi do zadiranja porezne vlasti u intimu poreznih obveznika te da primjena brojnih

poreznih oslobođenja i olakšica ne samo da usložnjava postupak oporezivanja nego

nameće i dvojbu o tome je li porezni teret ravnomjerno raspoređen. Problem

pravednosti u oporezivanju pristan je i pri utvrđivanju porezne tarife (visine poreznih

stopa, broj poreznih razreda, utvrđivanje porezne stope za pojedini dio porezne

osnovice) (Jelčić, 2011:113).

Tri najbitnija poreza u poljskom poreznom sustavu, odnosno tri poreza koja najviše

pridonose državnom proračunu su: porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu

vrijednost. Nacionalna valuta je poljski zlot (PLN). U Poljskoj porezni ured na čijem

području nadležnosti porezni obveznik ima svoje prebivalište generalno je odgovoran za

prikupljanje i upravljanje porezom na dohodak. Druga složenija pravila koja se odnose

na administraciju i naplatu ostalih poreza odnose se na pojedinog poreznog obveznika i

na doprinose za socijalno osiguranje.

U Hrvatskoj subjekti nacionalnog poreza na dohodak i lokalnih nadoplata su pojedinci.

Osim toga, oni mogu biti oporezivani lokalnim porezima na nasljedstva i darove, poreza

na imovinu, vozila, plovila i vikendice, a plaćaju i socijalno osiguranje raznim

fondovima. Valuta u kojoj se vrši oporezivanje je hrvatska kuna (HRK).

3.4.1.1. Obveznici poreza na dohodak

Poreznog obveznika poreza na dohodak u Poljskoj predstavlja:

· Fizička osoba koja je rezident Republike Poljske i centar njegovog osobnog ili

ekonomskog interesa (stjecanja dohotka) nalazi se u Poljskoj

· Fizička osoba čiji boravak u Poljskoj premašuje 183 dana, odnosno imaju

prebivalište ili uobičajeno boravište

32

Fizičkim osobama koje su rezidenti Republike Poljske dohodak se oporezuje načelom

svjetskog dohotka. Porezna osnovica nerezidenta određuje se načelom tuzemnog

dohotka. Opće pravilo je da se dohoci supružnika oporezuju odvojeno. Međutim, u

okviru zajedničke imovine supružnici mogu izabrati hoće li podnijeti zajedničku prijavu

za povrat poreza, ali pod uvjetom da su bili u braku tijekom cijelog poreznog razdoblja.

Dohoci maloljetnih osoba pridodani su dohocima roditelja u poreznim prijavama.

Partnerstva su transparentni entiteti. Dohoci se oporezuju individualno, a osnovica je

njihov udio u zajedničkoj dobiti.

U Hrvatskom poreznom sustavu u kategoriju obveznika poreza na dohodak spada

(Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:171):

· Fizička osoba koja ostvaruje dohodak, a rezident je Republike Hrvatske ili nema

prebivalište ni boravište, ali je zaposlen u državnoj službi Republike Hrvatske i

na toj osnovi prima plaću

· Nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj

ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak

koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka

Supružnici se oporezuju kao odvojeni obveznici poreza na dohodak. U slučaju da više

fizičkih osoba ostvaruje jedinstven dohodak, oporeziva se svaka osoba pojedinačno i to

za udjel koji je ostvarila u zajedničkom dohotku.

Nerezidenti, osobe koje u Republici Hrvatskoj nemaju prebivalište ili boravište, a

ostvaruju dohodak oporezuju se prema pravilima Zakona o porezu na dohodak.

3.4.1.2. Kategorije oporezivih dohodaka

Zakonom su utvrđene sljedeće kategorije dohodaka koje u Poljskoj podliježu

oporezivanju:

· Dohodak od ovisnih usluga, uključujući dohotke iz radnog odnosa i mirovine

· Dohodak od samostalne djelatnosti (profesionalni dohodak)

· Dohodak od nepoljoprivrednih poslovnih aktivnosti (poslovni dohodak)

33

· Dohodak od određenih poljoprivrednih djelatnosti

· Dohodak od nepokretne imovine (dohodak od najamnine)

· Dohodak od kapitala i imovinskih prava (dohodak od ulaganja)

· Dohodak od prodaje nepokretne imovine, imovinskih prava i pokretne imovine

· Drugi dohodak

Porez se obračunava na ukupni neto prihod od svake kategorije nakon oduzimanja

zakonom dozvoljenih odbitaka. Neto prihod je razlika između zbroja primitaka (u novcu

ili naravi) i pripadajućih troškova. Međutim, određene stavke prihoda oporezuju se.

zasebno paušalnim stopama. Dohodak od najma nepokretne imovine u pravilu se

oporeziva po progresivnim stopama. Ipak, porezni obveznici mogu se odlučiti za

paušalno oporezivanje.

Izvori dohotka u Hrvatskoj su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne

djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka, a dohoci

koji se oporezuju prema izvoru dohotka su sljedeći (Ministarstvo financija, Porezna

uprava, 2013:171):

· Dohodak od nesamostalnog rada

· Dohodak od samostalne djelatnosti

· Dohodak od imovine i imovinskih prava

· Dohodak od kapitala

· Dohodak od osiguranja

· Drugi dohodak

Poreznu osnovicu rezidenta čini ukupni iznos dohotka koji rezident ostvari u

inozemstvu i tuzemstvu (načelo svjetskog dohotka), umanjenu za osobni odbitak za

rezidenta. Porezna osnovica nerezidenta rezultat je umanjenja ukupnog iznosa dohotka

kojeg je ostvario u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka) za osobni odbitak za

nerezidenta.

34

3.4.1.3. Neoporezivi dohoci

Sljedeće kategorije u poljskom poreznom sustavu, među ostalim, zakonski ne podliježu

porezu na dohodak:

· Socijalni transferi

· Odštete od uništene imovine i osobnog osiguranja

· Određene alimentacije

· Stipendije, pod uvjetom određenih izuzeća

Dohodak od nesamostalnog rada u Poljskoj uključuje i sve vrste naknada kao i davanja

u naravi bez obzira na izvor dohotka. U ovu kategoriju spada: osnovna plaća, plaćeni

prekovremeni rad, bonusi, nagrade, dodaci za neiskorištene godišnje odmore i sve ostale

uplate koje prima zaposlenik.

Neoporezivi dohoci u Hrvatskoj uključuju prihode što se ostvaruju u okviru djelatnosti

koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit, iznose primljene na temelju

osobnog ili imovinskog osiguranja pod određenim uvjetima. Dividende su izuzete do

12.000 HRK. U neoporezive dohotke spadaju i primici od kamata utvrđeni po

posebnom zakonu (neoporezivi primici od kamata navedeni su u dijelu 3.4.1.8.).

Donacije za umjetničke i kulturne aktivnosti neoporezuju se do iznosa od 20.000,00

HRK. Izuzeće plaćanja poreza na inozemne mirovine je ukinuto 1. ožujka 2012. godine

(IBFD, 2013:171).

Primici od nesamostalnog rada u Hrvatskoj sastoje se od plaća, bonusa, povlastica,

nadnica koje poslodavac isplaćuje posloprimcu i mirovina. Primitak od nesamostalnog

rada rezultat je umanjenja bruto dohotka s uplaćenim doprinosima za mirovinsko

osiguranje iz plaće/mirovine (IBFD, 2013:171).

3.4.1.4. Porezne olakšice

Standardni osobni odbitak kod dohotka od nesamostalnog rada i mirovina u Poljskoj

dopušten je u iznosu od 3.091 PLN. Standardni odbitak može se povećati za zaposlenike

koji migriraju u mjesta koja su udaljena od mjesta gdje se nalazi sjedište poslodavca.

35

Zaposlenici imaju pravo na odbitak putnih troškova. Troškovi preseljenja refundirani od

strane poslodavca oslobođeni su od poreza do ekvivalenta od 200% plaće zaposlenika

koja je ostvarena u mjesecu kad je došlo do promjene stanovanja, uz uvjet da je

poslodavac zatražio transfer zaposlenika. U određenim zakonskim granicama, dnevnice

za službena putovanja su oslobođena oporezivanja. Također, izuzeće se odnosi na dio

naknada koju primaju zaposlenici rezidenti koju privremeno rade u inozemstvu i to do

30% od propisane dnevnice. Odštete koje se isplaćuju iz socijalnog fonda u slučaju

nesreće, prirodne katastrofe, invalidnosti ili bolesti oslobođene su i do 2.280,00 PLN.

Osnovni osobni odbitak u Hrvatskoj iznosi 2.200,00 HRK mjesečno (prije 1. ožujka

2012. iznosio je 1.800,00 HRK) za tuzemne porezne obveznike. Osobni odbitak za

umirovljenike iznosi 3.400,00 HRK mjesečno (prije 1. ožujka 2012. iznosio je 3.200,00

HRK). Za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja osobni odbitak

varira od 2.400,00 HRK do 3.400,00 HRK mjesečno. Najnovije promjene koje se

planiraju uključuju povećanje osnovnog osobnog odbitka na 2.400 ili čak na 2.600

HRK.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,

144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14) rezidenti mogu uvećati osobni odbitak u

visini:

· 0,5 osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšeg

bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju

· Za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnog osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za

drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1.9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor

osnovnog osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7,0,8, 0,9, 1,0...

više u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete

· 0,3 osnovnog osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog

člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom

· 1,0 osnovnog osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog

člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju

posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi

invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. U

36

tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne

može koristit osobni odbitak iz točke 3.

Porezni kredit u Poljskoj je dozvoljen kod doprinosa obveznom zdravstvenom

osiguranju. Pravo na porezni kredit polažu i porezni obveznici koji imaju maloljetnu

djecu ili djecu do 25 godine života koja pohađaju studij. Iznos kredita ovisi o prihodima

i broju djece:

· Obitelji i samostalni roditelji s jednim djetetom čiji prihod ne prelazi

112.000 PLN (56.000 za roditelje koji žive zajedno) imaju pravo na porezni

kredit od 1.112,04 PLN godišnje,

· Obitelji s dvoje djece imaju pravo na porezni kredit od 1.122,04 PLN

godišnje, bez obzira na razinu prihoda,

· Obitelji s više od dvoje djece imaju pravo na mjesečni porezni kredit od

139,01 PLN za treće dijete, a 185.34 PLN za četvrto (i svako daljnje) dijete.

Porezni kredit za prvih dvoje djece je 92,67 PLN za svako dijete.

U Hrvatskoj se porezni krediti ne odobravaju.

3.4.1.5. Mirovine

Pod terminom 'mirovina' se smatra starosna i invalidska mirovina. U Poljskoj mirovine

uključuju kombiniran iznos mirovinskih naknada, povećanja i dopune, ali isključuju

obiteljsku i medicinsku skrb. Mirovine dobivene na temelju obveznih

zaposlenik/poslodavac doprinosa u državni mirovinski fond i iz otvorenih mirovinskih

fondova su oporezive nakon primitka, dok su doprinosi zaposlenika odbitni od poreza

na dohodak. Doprinosi poslodavca ne predstavljaju oporezivi dohodak za posloprimca u

trenutku njihova plaćanja. Mirovine dobivene na temelju doprinosa koje poslodavac

uplaćuje za posloprimca u dobrovoljni mirovinski fond i fondovi životnog osiguranja

nisu oporezive u trenutku primitka. Prema tome, doprinosi posloprimca u fondove nisu

odbitni od poreza na dohodak. Mirovinske naknade primljene na temelju doprinosa u

dobrovoljni mirovinski fond oporezuju se progresivnim poreznim stopama. Doprinosi

37

su odbitni od poreza na dohodak u ograničenju od 4% od osnovice poreznog obveznika

za prethodnu godinu.

U Hrvatskoj mirovine od prijašnjih nesamostalnih i samostalnih aktivnosti podliježu

porezu na dohodak. Primanja od dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i životnog

osiguranja su kategorizirani kao dohodak od osiguranja. Oni predstavljaju neoporezivi

dohodak do te mjere u kojoj premije nisu bile priznate kao odbitna stavka. Nadalje, ako

su ti primici oporezivi podliježu porezu po odbitku (IBFD, 2013:172).

3.4.1.6. Dohoci od samostalne djelatnosti

Poslovni prihod u Poljskoj predstavljaju primici izvedeni kao rezultat poslovanja.

Prihodi se priznaju kao dohodak na dan kada svota dospijeva na naplatu, a u slučaju

kamata primjenjuje s gotovinsko načelo. Dobici od prodaje imovine koja pripada

poduzeću tretira se kao poslovni prihod. U cjelini, poslovni prihodi se zbrajaju s

prihodima od ostalih kategorija i oporezuju se po progresivnim stopama. Međutim,

porezni obveznik se može odlučiti za 19%-tno paušalno oporezivanje poreza na

dohodak, ali u tom slučaju gubi pravo na osobne odbitke i kredite, osim kredita za

obvezne doprinose za zdravstveno osiguranje. Također, gube pravo na zajedničku

prijavu za povrat poreza sa supružnikom.

Izvori dohotka uključuju:

· Dohodak od usluga pruženih od strane pojedinca, osim ako su usluge pružene

pravnim osobama (poslovni prihod)

· Dohodak od umjetničkih, književnih, znanstvenih, obrazovnih i novinarskih

aktivnosti, uključujući i nagrade s natjecanja u području znanosti, kulture,

umjetnosti, novinarstva, kao i dohoci sportaša

· Dohoci poljskih arbitrara koji sudjeluju u arbitražnom postupku koji uključuju

nerezidentne stranke

· Nagrade članovima upravnih odbora i povjerenstava ili drugih tijela koja

spadaju u kategoriju pravnih osoba

38

· Dohodak od djelatnosti koje se obavljaju pod menadžerskim ugovorima ili

drugim sličnim ugovorima

U prva tri navedena dohotka, 20% od ostvarenog prihoda može se odbiti kao trošak.

Ako porezni obveznik dokaže da je trošak zarađivanja dohotka bio veći od tog iznosa,

stvarni izdaci se mogu odbiti od porezne obveze. U slučaju ostalih navedenih dohodaka

od samostalnih djelatnosti odbitni troškovi se obračunavaju na isti način kao i

standardni odbitak od poreza na dohodak kod nesamostalnih djelatnosti. Standardni

odbitak se ne smije prekoračiti, čak i ako su stvarni troškovi veći.

Kategorija dohotka od samostalne djelatnosti u Hrvatskoj uključuje dohotke od obrta,

slobodnih zanimanja (arhitekti, odvjetnici), šumarstva i poljoprivrede. Utvrđuje se na

temelju poslovnih knjiga. Oporezivi dohodak računa se kao razlika između bruto

primitaka i izdataka koji su nastali tijekom istog poreznog razdoblja prema poslovnim

knjigama. Izdaci direktno povezani sa zarađivanjem dohotka od samostalne djelatnosti

predstavljaju odbitnu stavku. Poslovni izdaci, poput darova, odmora, sportskih

rekreativnosti i rekreacije, izuzeti su od oporezivanje do 30% njihova novčanog iznosa.

Pojedini poduzetnici, vlasnici poduzeća, mogu birati hoće li biti obveznici poreza na

dohodak ili poreza na dobit. Poduzetnik, vlasnik malog poduzeća, plaća porez na dobit

ako je u prethodnoj godini ostvario (IBFD, 2013:172):

· Ukupan prihod u iznosu minimalno 2.000.000 kuna

· Neto prihod od najmanje 400.000 kuna

· Zapošljava više od 15 radnika

· Vrijednost imovine koja se amortizira premašila 2.000.000 kuna

Prihodi koje zarađuju agenti, umjetnici, novinari i sportaši pripada kategoriji 'drugi

dohodak', podvrgava se konačnom porezu po odbitku. Generalno, odbitke nije

dozvoljeno ukalkulirati u poreznu osnovicu, osim doprinosa za socijalno osiguranje.

Međutim, u pojedinim slučajevima (dohoci novinara, umjetnika itd.) dozvoljen je

paušalni odbitak od 30%. Fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za

umjetničko djelo priznaje se i 25% neoporezivog dijela od ostvarene naknade za

umjetničko djelo u skladu s odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i

poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Umjetničko djelo određuje se prilikom

39

isplate autorske naknade potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene

agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i

ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture (Ministarstvo financija, Porezna

uprava, 2012:6).

3.4.1.7. Dividende

Dohodak od dividendi u Poljskoj podliježe konačnom porezu po odbitku i stopi od 19%.

U Hrvatskoj se dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu oporezuju od 1.

ožujka 2012. godine. U godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene

godišnje prijave poreza na dohodak umanjuje se za neoporezivi dio primitka (do

12.000,00 HRK). Dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju kapitala

oporezuje se po stopi od 12%. Na dividende se plaća konačni porez po odbitku, no one

se mogu i uključiti u poreznu prijavu ako to porezni obveznik želi (IBFD, 2013:172).

3.4.1.8. Kamate

U Poljskoj se konačni porez po odbitku u visini od 19% obračunava na kamatu koja

proizlazi iz bankovnih računa (tekući računi, štednji i dugoročnih depozita), kamata na

vrijednosne papire koje izdaje država i obveznice koje izdaju lokalne vlasti, kao i

prihodi od sudjelovanja u investicijskim fondovima.

Sljedeće vrste kamata izričito su izuzete od poreza po odbitku:

· Kamate na depozite na bankovnim računima za razdoblje prije 1. prosinca 2001.

· Kamate na vrijednosne papire koje izdaje država ili obveznice izdane od strane

lokalne vlasti za razdoblje prije 1. prosinca 2001.

· Prihodi od sudjelovanja u investicijskim fondovima koji proizlaze iz ugovora

sklopljenih prije 1. prosinca 2001.

U Hrvatskoj se kamate oporezuju po stopi od stopi od 40% poreza po odbitku, ali mogu

se uključiti u poreznu prijavu.

40

Sljedeće vrste kamata se ne oporezuju (Ministarstvo financija, Porezna uprava,

2013:171-172):

· Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene)

na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka,

štedionica i štedno-kreditnih zadruga

· Primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim

zakonom

3.4.1.9. Kapitalni dobici

U Poljskoj dohodak od kapitala nastao u toku poslovanje tretira se kao obični poslovni

prihod.

Općenito, kapitalni dobici od prodaje nepokretne imovine, izračunavaju se kao prihod

od prodaje umanjen za troškove nabave i druge srodne troškove (npr. javnobilježničke

pristojbe), oporezuju se zasebno po jedinstvenoj stopi od 19%. Takvi dobici su

oslobođeni, međutim, ako se sredstva koriste u roku od 2 godine za potrebe navedene u

zakonu, uključujući stjecanje nepokretne imovine u Poljskoj ili nekoj drugoj zemlji

EEA ili Švicarske koja će se koristiti za vlastite potrebe poreznog obveznika, obnovu ili

izgradnju stana za osobne potrebe poreznog obveznika i isplate hipotekarnog kredita ili

refinanciranje kredita. Kapitalni dobici izvedeni od prodaje nekretnina izuzeti su od

poreza, ako porezni obveznik ima u vlasništvu nekretninu najmanje pet godina. U

protivnom, porezni obveznici koji su stekli nepokretnu imovinu prije 1. siječnja 2007. i

dalje u skladu s odredbama zakona koji je na snazi prije 2007. godine podliježu porezu

na dohodak nakon prodaje imovine, a ne porezu na kapitalne dobitke. Dakle, porez na

dohodak po stopi od 10% se obračunava na dohotke zarađene prodajom, umanjene za

troškove prodaje, ali ne i za trošak stjecanja. Dohoci su oslobođeni pod uvjetom da se

koriste u roku od dvije godine za potrebe navedene u zakonu, uključujući obnovu

vlastitog stana poreznog obveznika ili stjecanja nepokretne imovine (samo u Poljskoj).

Za porezne obveznike koji su stekli stambenu nekretninu u 2007. ili 2008., kapitalni

dobici od prodaje takve imovine se oporezuju po jedinstvenoj poreznoj stopi od 19%.

41

Međutim, ne plaća se porez, ako je porezni obveznik ima koristio stambenu nekretninu

u svrhu stalnog stanovanja najmanje 12 mjeseci prije prodaje.

Kapitalni dobici od prodaje dionica i drugih vrijednosnih papira u Poljskoj oporezuju se

zasebno po jedinstvenoj stopi od 19%. Oporeziva dobit se računa kao razlika između

prodajne cijene i cijene stjecanja, uključujući troškove transakcije. Porez na kapitalnu

dobit (Belka porez) također se obračunava na stjecanje dionica za doprinose u naturi,

osim poduzeća ili njegova dijela. Porezna osnovica je razlika između nominalne

vrijednosti dionica i povijesnog troška (umanjen za amortizaciju).

U Hrvatskoj kapitalni dobici od prodaje pokretnina i vrijednosnih papira ne podliježu

oporezivanju. Kapitalni dobici od prodaje nepokretne imovine i imovinskih prava

oporezuju se porezom po odbitku. Oporezivi iznos je tržišna vrijednost imovine

umanjena za cijenu stjecanja (prilagođena za inflaciju) i troškove otuđenja. Međutim,

takvi dobici se ne oporezuju, ako (IBFD, 2013:172):

· Prodaja se odvija nakon 3 godine vlasništva

· Porezni obveznik ili članovi obitelji koje uzdržava su živjeli na imovini

prije prodaje

· Prodaja je izravno povezana s razvodom ili nasljedstvom

Dobici od imovinskih prava (uključujući i prava intelektualnog vlasništva) podložni su

konačno porezu po odbitku. Oporezivi iznos je tržišna vrijednost vlasničkih prava

umanjena za cijenu nabave (prilagođena za inflaciju) i troškove otuđenja.

3.4.1.10. Gubici

U Poljskoj gubici se mogu prenositi pet godina. Do 50% gubitka može se prenijeti u

sljedeću godinu. Prenošenje gubitka unatrag nije dozvoljeno.

Gubici u Hrvatskoj također se mogu pet godina prenositi. Gubici od prodaje nepokretne

imovine i imovinskih prava mogu se prebiti prihodima iste vrste. Porezni gubitak se ne

može utvrditi na temelju rashoda za uplaćene premije životnog osiguranja koje čine

42

dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje

(IBFD, 2013:173).

3.4.1.11. Porezne stope

Porez na dohodak u Poljskoj obračunava se na sveukupni oporezivi dohodak prema

stopama navedenim u tablici 3.

Tablica 3: Stope poreza na dohodak u Poljskoj

Oporezivi dohodak

(PLN)

Porez na niži iznos (PLN)

Stopa na višak(%)

Do 3.091 0 0

3.091 – 85.528 0 18

Preko 85.528 14.839 32

Izvor: IBFD 2013., European tax handbook 2013, International Bureau of Fiscal

Documentation, Amsterdam

Jedinstvena stopa od 19% odnosi se na poslovne prihode.

Dohoci do 3.091 PLN spadaju u nulto oporezovani prvi razred, odnosno dohoci do

3.091 PLN ne oporezuju se i predstavljaju osnovnu (osobnu) poreznu olakšicu.

Sljedećim stopama oporezuje se dohodak koji ostvaruje pojedinac baveći se

samostalnom djelatnošću:

· 20% za dohodak koji ostvaruju slobodni profesionalci, kao što su liječnici,

stomatolozi, medicinske sestre, pravnici, ekonomisti, inženjeri, arhitekti,

prevoditelji i računovođe, od usluga pruženih isključivo pojedincima na temelju

radnog staža ili sličnih ugovora

· 17% za usluge vezane uz administraciju nekretnina, parking usluge, najam

automobila i hotelske usluge

· 8,5% za pojedine ugostiteljske usluge, provizije agentima i najam nepokretne

imovine 5,5% za proizvodnju, graditeljstvo i prijevoz

· 3,0% za komercijalne aktivnosti, određene ugostiteljske usluge i morsko

ribarstvo

43

U tablici 4 prikazane su stope poreza na dohodak koje se primjenjuju od 1. siječnja

2013. godine u Hrvatskoj.

Tablica 4: Stope poreza na dohodak u Hrvatskoj od 2013. godine

Oporezivi dohodak (HRK) Stopa (%)

Do 26.400 12

26.400 – 105.600 25

Preko 105.600 40

Izvor: IBFD 2013., European tax handbook 2013, International Bureau of Fiscal

Documentation, Amsterdam

Gradovi i općine ovlašteni su uvesti prirez porezu na dohodak po stopama između 10%

i 30% ovisno o broju stanovnika.

3.4.1.12. Stope poreza po odbitku

U Poljskoj porez po odbitku od 19% obračunava se na dividende i kamate (osim na

izuzete). Porezu po odbitku podliježu plaće i druge naknade isplaćene zaposlenicima,

kao i mirovine i određena socijalna davanja. Osim toga, porez po odbitku od 18%

obračunava se na dohotke od samostalno obavljenih profesionalnih djelatnosti i na

autorske naknade, pod uvjetom da je porezni obveznik ujedno i poduzetnik. Ovi porezni

nisu konačni, te se knjiže u korist poreznog obveznika kod obračuna konačne porezne

obveze.

Poslodavci u Hrvatskoj su dužni odbiti porez iz plaća po progresivnim stopama (od

ožujka 2012.) prikazanim u tablici 5.

Tablica 5: Stope poreza po odbitku u Hrvatskoj

Oporezivi dohodak (HRK/mjesec) Stopa (%)

Do 2.200 12

2.200 – 8.800 25

Preko 8.800 40

Izvor: IBFD 2013., European tax handbook 2013, International Bureau of Fiscal

Documentation, Amsterdam

44

Ako porezni obveznik prima dohodak od nesamostalnog rada, porez po odbitku je

konačan. Porezom po odbitku podliježu i mirovine na temelju obveznog mirovinskog

osiguranja. Vrijednost dionica dobivenih od poslodavca podliježe porezu po odbitku u

iznosu od 25%. Primici od dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i životnog osiguranja

oporezuju se po stopi od 12%. Takav dohodak se oporezuje ako su premije bile porezno

priznat odbitak. Prihodi koji spadaju u kategoriju „ostalih prihoda“ podliježu konačnoj

stopi od 25% poreza po odbitku. Porez po odbitku po stopi od 40% obračunava se na

iznos doprinosa za socijalno osiguranje. Prihodi od udjela u dobiti članova upravnih

odbora i zaposlenika u poduzećima koji su dobiveni putem dodjele vlastitih dionica ili

udjela u kupnji opcija oporezuju se konačnom porezu po odbitku i stopi od 25%.

Konačna stopa poreza po odbitku od 40% primjenjuje se na izuzimanja imovine i

korištenje usluga poduzeća u privatne svrhe tijekom tekućeg poreznog razdoblja na teret

dobiti tekućeg razdoblja. Kamate se oporezuju po stopi od 40%, a autorska prava po

stopi od 25% poreza po odbitku. Kapitalni dobici od prodaje nepokretne imovine i

imovinskih prava podliježu konačnoj stopi poreza po odbitku od 25%. Prihodi od

iznajmljivanja i leasinga podliježu konačnoj stopi poreza po odbitku od 12% (IBFD,

2013:173-174).

3.4.2. Porez na dobit

Porez na dobit jest porez što ga trgovačka društva plaćaju na ostvarenu dobit, tj. na

razliku prihoda i rashoda. Taj se porez u drugim zemljama obično naziva porezom na

dohodak od trgovačkih društava (corporate/corporation income tax), tj. pravnih osoba,

za razliku od poreza na dohodak koji plaćaju fizičke osobe (individual/personal income

tax) (Kesner-Škreb, 2004).

Poljski porezni sustav je klasični porezni sustav prema kojem se dobit u potpunosti

oporezuje na razini poduzeća, a distribuirana dobit se oporezuje ponovno kao porez po

odbitku dioničara (pravnih osoba, fizičkih osoba, rezidenata i nerezidenata). Porez na

dobit obračunava se na oporezivi iznos dobiti i oporezive kapitalne dobitke. Porez na

dobit u Poljskoj ubire se po stopi od 19%.

45

Porez na dobit u Republici Hrvatskoj spada u državne poreze, te u cijelosti pripada

državnom proračunu. Korporativni profit podvrgnut je porezu na dobit na razini

poduzeća i ubire se po stopi od 20%. Dividende se ne oporezuju samo do 12.000, a

iznad toga se oporezuju stopom od 12%.

3.4.2.1. Obveznici poreza na dobit

Obveznici poreza na dobit u Poljskoj su dionička društva, društva s ograničenom

odgovornošću, državna poduzeća, korporacije i grupe kompanija. Investicijski i

mirovinski fondovi, uključujući i sredstva koja se nalaze unutar EEA izuzeti su od

poreza na dobit. U Poljskoj, partnerstva su transparentna; partneri se oporezuju

pojedinačno ovisno o udjelu u dobiti. Strana trgovačka društva tretiraju se kao

oporezive pravne osobe koje podliježu porezu na dobit ako su u zemlji prebivališta

karakterizirani kao pravne osobe koje podliježu neograničenoj poreznoj obvezi. Stalne

poslovne jedinice nerezidenta također podliježu porezu na dobit, ako im je prihod

zarađen u Poljskoj.

U porezne obveznike poreza na dobit u Hrvatskoj spada (Ministarstvo financija,

Porezna uprava, 2013:5):

· Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske

koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti

· Tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezidenta)

· Fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka,

ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak

· Fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih

djelatnosti:

Ø Ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći

od 2.000.000,00 kuna

Ø Ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od

400.000,00 kuna

Ø Ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna

46

Ø Ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15

radnika

· Iznimno, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne samouprave), tijela

lokalne samouprave, Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove

jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne

samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati,

komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice

tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi,

zaklade i fundacije ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te

djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu

· Svaki poduzetnik koji nije spomenut u prethodnim točkama, a koji nije obveznik

poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i čija se dobit ne

oporezuje drugdje.

Najčešći oblici poslovnih organizacija su korporacije (d.d.) i društva s ograničenom

odgovornošću (d.o.o.). Subjekti koji imaju pravno sjedište ili mjesto uprave i nadzora

nalazi se u Hrvatskoj podliježu porezu na dobit.

3.4.2.2. Oporeziva dobit

Rezidentna poduzeća u Poljskoj oporezuju se na načelu svjetskog dohotka. Sve

kategorije prihoda i kapitalni dobici se zbrajaju i oporezuju po istoj stopi. Oporezivi

prihod se izračunava na temelju računovodstveno utvrđenog profita prilagođenog za

porezne svrhe. Primici se tretiraju kao prihod nakon što su dospjeli na plaćanje, s tim da

se primjenjuju računovodstvene metode na kamate. Tečajne razlike mogu se očitovati

na gotovinskoj ili obračunskoj osnovi. Poseban tretman odnosi se na nerezidente za

izračunavanje oporezivog prohode ako se ne mogu točno procijeniti na temelju njihove

financijske evidencije.

U Hrvatskoj rezidentni porezni obveznici se oporezuju na načelu svjetskog profita.

Porezna osnovica izračunava se po obračunskoj osnovi. Račun dobiti i gubitka vodi se u

skladu sa Zakonom o računovodstvu i prilagođen je za porezne svrhe (IBFD, 2013:163).

47

3.4.2.3. Izuzeća

Određene vrste prihoda rezidentnih poduzeća u Poljskoj izuzete su od poreza na dobit

kao što su kvalificirane dividende, subvencije od državnih ili lokalnih vlasti i pojedine

potpore od stranih vlada i međunarodnih organizacija (npr. NATO i Europska unija).

Prihodi poduzeća koja posluju na području posebnih ekonomskih zona oslobođeni

oporezivanja.

Najvažniji oblici izuzetih dohodaka u Hrvatskoj su dividende i drugi primici od udjela u

pravnim osobama.

3.4.2.4. Odbici

Troškovi nastali u svrhu generiranja (oporezivog) prihoda ili su zadržana dobit, kamate,

autorske naknade i naknade menadžerima predstavljaju odbitnu stavku.

Nepriznati troškovi u Poljskoj uključuju, između ostalog:

· Dividende

· Troškove nastale kod kupnje zemljišta ili rente na prava za stalno korištenje

zemljišta, osim za obročne isplate kod stalnog korištenja

· Troškove nastale pri kupnji dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

· Amortizaciju za motorna vozila i premije osiguranja u slučaju da taj dio

vrijednosti vozila prelazi protuvrijednost od 20.000,00 EUR

· Kamate na obračunate, a neisplaćene obveze

· Kamate na kapital koji porezni obveznik investira u izvore prihoda

· Kamate na dodatne iznose kapitala, dividende i druge korporativne distribucije

· Kamate koje spadaju pod tanku kapitalizaciju

· Otkup obveza, osim ako je prethodno obračunat kao potraživanje

· Odbitke i doprinose različitim fondovima, osim ako je porezni obveznik dužan

pridonositi tim fondovima

· Doprinose zaposlenika životnim osiguranjima, uz izuzetke

· Kazne uključujući i fiskalne kazne

48

· Kamate na neredovita plaćanja

· Troškove koji su povezani s neoporezivim prihodom

· Rashode (bez naknade) u korist članova uprave, nadzornog odbora i odbora za

reviziju

· Troškove reprezentacije, kao što su poslovni ručkovi, hrana i piće

Prema IBFD (2013:163) troškovi nastali u svrhu ostvarivanja prihoda u Hrvatskoj

generalno predstavljaju odbitnu stavku. Od 2012. godine porezna osnovica može se

umanjiti za iznos ostvarene dobiti koja je realizirana za povećanje temeljnog kapitala

društva. Porezni obveznik mora dokazati poreznim vlastima da je dobit korištena za

povećanje temeljnog kapitala društva u roku od šest mjeseci od datuma kada društvo

mora podnijeti prijavu za povrat poreza. Troškovi reprezentacije nastali iz poslovnog

odnosa s poslovnim partnerima (darovi, ugošćenja, rekreacija, zakup automobila,

plovila, troškovi odmora itd.) mogu se odbiti do 30% svoje vrijednosti. Troškovi koji se

odnose na motorna vozila koja se koriste za prijevoz rukovodnih, poslovodnih i drugih

zaposlenika odbitna su stavka do 70% svoje vrijednosti dok su troškovi kamata,

osiguranja i plaćenog poreza na motorna vozila i plovila u potpunosti odbitna stavka.

Plaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na ime zaposlenika tuzemnim

mirovinskim fondovima su neoporezive do godišnjeg iznosa od 6.000,00 HRK godišnje.

Donacije pružene u zdravstvene, znanstvene, odgojno-obrazovne, humanitarne, kulturne

i druge svrhe, udrugama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s propisima

umanjuju osnovicu poreza do visine 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj

kalendarskoj godini.

Glavni nepriznati rashodi su:

· Troškovi koji proizlaze iz oštećene, izgubljene ili propale imovine koja prelazi

utvrđene iznose

· Višak kamate isplaćene nerezidentima

· Kazne i drugi rashodi kaznene prirode

· Isplate dividendi

· Amortizacija veća od dozvoljene

49

3.4.2.5. Amortizacija

U Poljskoj se amortizacija smatra odbitnom stavkom koja je uključena u stjecanje

prihoda. Amortizacija imovine je obavezna i ne može se odgoditi. Samo imovina koja

se koristi za poslovne djelatnosti odbitna je stavka kod oporezivanja. Kod nepriznate

amortizacije imovine, trošak stjecanja se smatra odbitnom stavkom nakon što je

imovina stavljena u uporabu. Kod amortizacije koristi se linearna metoda, ali i metoda

opadajućeg salda može se koristiti za određene kategorije fiksne imovine.

U tablici 6 prikazane su amortizacijske stopa za pojedine vrste imovine u poljskom

poreznom sustavu.

Tablica 6: Amortizacijske stope za pojedine vrste imovine (Poljska)

Vrsta imovine Godišnja stopa (%) Zgrade i građevine 1.5 – 4.5

Rudarski strojevi i oprema 18.0 – 20.0

Strojevi opće namjene i oprema 10.0

Računala 30.0

Vozila 4.5 – 20.0

Alat i druga oprema 20.0

Blagajna 20.0

Mobilni uređaji 20.0

Izvor: IBFD 2013., European tax handbook 2013, International Bureau of Fiscal

Documentation, Amsterdam

Amortizacijska razdoblja koja se primjenjuju na nematerijalnu imovinu u Poljskoj su:

· Za računalni softver i prava intelektualnog vlasništva, 24 mjeseca

· Za film, televiziju i licence za radio emitiranja, 24 mjeseca

· Za troškove povezane s istraživačkim i razvojnim djelatnostima, 12 mjeseci

· Za ostalu nematerijalnu imovinu, uključujući i kupljeni goodwill, 60 mjeseci

Sredstva koja se ne mogu amortizirati za potrebe izračuna porezne obveze u Poljskoj

uključuju:

· Zemljišta i stalno pravo na korištenje zemljišta

· Određene zgrade i građevine

· Nekupljeni goodwill

50

· Umjetnička djela i muzejske eksponate

Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u Hrvatskoj priznaje se kao

rashod u svoti obračunatoj na trošak nabave po linearnoj metodi, a prema

amortizacijskom vijeku, primjenom godišnjih amortizacijskih stopa (Ministarstvo

financija, Porezna uprava, 2013:10).

Tablica 7 prikazuje amortizacijske stope za pojedine vrste imovine u hrvatskom

poreznom sustavu.

Tablica 7: Amortizacijske stope za pojedine vrste imovine (Hrvatska)

Imovina Amortizacijka stopa

Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

5%

Osnovno stado i osobni automobili 20%

Nematerijalna imovina, oprema, vozila

(osim osobnih automobila) i mehanizacija

25%

Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

50%

Ostala nespomenuta imovina 10%

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava 2013, 'Hrvatski porezni sustav' Zagreb

Godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti. Šume, zemljišta, financijska

imovina, umjetnička djela, prirodna bogatstva i spomenici kulture ne podliježu

amortizaciji.

3.4.2.6. Kapitalni dobici

Posebnog poreza na kapitalnu dobit u Poljskoj nema. Dobici od prodaje materijalne i

nematerijalne imovine i druge imovine poput dionica nastali u poreznoj godini dodaju

se ukupnom redovnom prihodu poreznog obveznika i oporezuju se općom stopom

poreza na dobit. Kapitalni dobitak izračunava se kao razlika između prodajne i

knjigovodstvene vrijednosti imovine. Odgođeni od oporezivanja, pod određenim

51

uvjetima, su kapitalni dobici koji proizlaze iz prijenosa imovine u zamjenu za dionice

pod Direktivom o spajanju Europske unije.

U Hrvatskoj kapitalni dobici ostvareni od poslovanja poduzeća, odnosno prodaje

kapitalne imovine uključeni su u redovni profit. Dobici od vlastitih dionica društva se

ne oporezuju. Kapitalni dobici nastali prodajom poljoprivredne imovine (farme) su

izuzeti od poreza na dobit ako se imovina održava u trajanju od najmanje pet godina od

kraja godine kad je steknuta (IBFD, 2013:164).

3.4.2.7. Gubici

Obični gubici u Poljskoj mogu se prenositi pet godina; do 50% gubitka može se

prenositi u sljedeću godinu. Gubitak prenositi unatrag nije dopušteno. U slučaju

spajanja, podjele ili preuzimanja gubici se ne mogu prenositi (postoje određene

iznimke).

Porezni gubitak u Hrvatskoj prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem poreze osnovice u

sljedećih pet godina, ako Zakon o porezu na dobit ne određuje drugačije. Ako se prenosi

pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne

sljedbenike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka počinje teći u

razdoblju u kojemu je pravni sljedbenik stekao pravo na prijenos gubitaka (Ministarstvo

financija, Porezna uprava, 2013:14).

3.4.2.8. Porez po odbitku

Dividende koje rezidentna poduzeća isplaćuju drugim rezidentnim poduzećima u

Poljskoj podliježu porezu po odbitku u iznosu od 19%. Kamate koje se isplaćuju

nerezidentima podliježu porezu po odbitku i obračunavaju se na bruto iznos po stopi od

20%. Autorske naknade isplaćene nerezidentima podliježu porezu po odbitku i

obračunavaju se na bruto iznos po stopi od 20%.

Porez po odbitku u smislu Zakona o porezu na dobit jest porez kojim se oporezuje dobit

koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik poreza po odbitku je

52

isplatitelj. Dividende isplaćene nerezidentima oporezuju se stopom od 12%. Kamate

isplaćene nerezidentima oporezuju se porezom po odbitku po stopi od 15%. Međutim,

ne oporezuju se kamate na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za

obavljanje djelatnosti, kamate na kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska

institucija i kamate isplaćene imateljima obveznica, državnih i korporativnih,

inozemnim pravnim osobama. Stopom od 15% poreza po odbitku oporezuju se i

autorske naknade isplaćene nerezidentnim kompanijama (Zakon o porezu na dobit NN,

br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13).

3.4.2.9. Olakšice, oslobođenja i poticaji

U Poljskoj ubrzana amortizacija je dopuštena u odnosu na novu fiksnu imovinu.

Imovina podložna ubrzanoj amortizaciji određena je zakonom i uključuje strojeve i

opremu opće namjene, kao i strojeve i opremu koja se koristi u kemijskoj industriji,

poljoprivredi ili prehrambenoj i građevinskoj industriji. Mali porezni obveznici s

godišnjim prometom, uključujući i PDV, manjim od 1.2 milijuna eura (PLN 4.922.000

u 2013.) i početnici mogu se odlučiti za direktan odbitak određene dugotrajne imovine.

Direktan odbitak ne može biti veći od 50.000 eura godišnje (PLN 205.000 u 2013.).

Prema Zakonu o posebnim ekonomskim zonama iz 1994. u Poljskoj je osnovano 14

posebnih ekonomskih zona (SEZs). Zone će biti u funkciji do 2020. godine. Od 1.

siječnja 2001. godine Zakon o državnim potporama, koji uvodi različita pravila o

davanju poreznih poticaja, izmijenio je bivše olakšice u sustavu SEZs. Međutim,

poduzeća koja su dobila dozvolu za rad u posebnim ekonomskim zonama prije 1.

siječnja 2001. godine i dalje mogu koristiti poticaje pod starim režimom. Prema

propisima iz 2001. godine, poduzeća koja su dobila dozvolu na dan ili nakon 1. siječnja

2001. godine mogu primati novčane dotacije, do iznosa garantirane regionalne potpore

u zoni, pod uvjetom da su uložili najmanje 100.000 eura u zoni. Maksimalni iznos

regionalnih potpora u posebnim ekonomskih zonama je 30% do 50% za opravdane

izdatke, ovisno o regiji. Poduzeća mogu birati između dva oblika regionalne potpore,

odnosno potpore za ulaganje i potpore za otvaranje novih radnih mjesta.

53

U slučaju regionalnih potpora za nova ulaganja, iznos kvalifikacijskih izdataka

uključuje:

· Troškove stjecanja zemljišta, do 5% ukupnih investicijskih rashoda

· Troškove zgrada i konstrukcija, i do 40% ukupnih ulaganja

· Troškove opreme, do 70% ukupnih troškova ulaganja

Međutim, ukupan iznos kvalificiranih izdataka ne smije prelaziti iznos stvarnih

troškova.

Regionalne potpore za nova ulaganja odobravaju se ukoliko:

· Poslovne aktivnosti koje se odnose na ulaganja traju najmanje pet godina (tri

godine za mala i srednja poduzeća)

· Vlasništvo nad stečenom imovinom pripada poduzeću najmanje pet godina (tri

godine za mala i srednja poduzeća)

· Najmanje 25% od ukupne investicije ostvareno je koristeći resurse poduzeća

U slučaju potpora u svrhu otvaranja novih radnih mjesta, iznos kvalifikacijskog izdatka

jednak je troškovima rada ostvarenih u razdoblju dužem od dvije godine koji proizlaze

iz zapošljavanja novih djelatnika. Troškovi uključuju bruto plaće zaposlenika i srodne

obavezne troškove. Nova radna mjesta moraju se održati pet godina (tri godine za mala i

srednja poduzeća).

Porez po tonaži broda (IBFD, 2013:693) tuzemni i inozemni poduzetnici i tvrtke mogu

plaćati umjesto poreza na dobit u onoj mjeri u kojoj vrše međunarodne pomorske usluge

plovilima težim od 100 bruto tona. Prijava u sustav plaćanja poreza po tonaži odnosi se

na razdoblje od 10 godina i u Poljskoj i u Hrvatskoj. Godišnji porez po tonaži broda za

svakih 100 jedinica neto tonaže se proporcionalno obračunaje.

Pravo na investicijski odbitak od porezne osnovice, poljski porezni obveznici polažu

kod troškova ulaganja u nove tehnologije. Maksimalni odbitak ne smije prelaziti 50%

troškova. Mala i srednja poduzeća također imaju pravo na investicijski odbitak, ako

ulažu u novo ili razvijaju postojeće poduzeće, primjenjuju proizvodnu tehnologiju ili

kod stjecanja poduzeća u stečaju. Maksimalni odbitak je 10% od nastalih troškova za

54

srednje poduzetnike i 20% za mala poduzeća (50% za poduzeća uključena u preradu

poljoprivrednih proizvoda).

U Hrvatskoj ubrzana amortizacija omogućuje da se stope amortizacije, prikazane u

tablici 7, udvostruče. Imovina nabavne vrijednosti manje od 3.500 HRK može se odmah

otpisati.

Prema Zakonu o porezu na dobit porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području

jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema

posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada

Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a

koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme,

pričemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim

područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, ne

plaćaju porez na dobit. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica

lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom

propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet

zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 %

zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne

samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50 % od propisane stope

poreza (Zakon o porezu na dobit NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12,

148/13).

Korisnici zona koji su do stupanja na snagu Zakona o slobodnim zonama uložili u

gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 HRK, a pri

tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje

propisane kartom regionalnih potpora, ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza

na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore

za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016.

godine (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:24).

Korisnici zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do dana stupanja na

snagu Zakona o slobodnim zonama plaćat će porez na dobit, ovisno o prostornoj

jedinici za statistiku II. razine u kojoj se zona nalazi, a sukladno nacionalnoj

55

klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ, na način kako je prikazano u

tablici 8.

Tablica 8: Stope poreza na dobit u slobodnim zonama sukladno NKPJ-u

Porezni obveznik Razdoblje Stopa poreza na dobit

Korisnik koji je u prostornoj

jedinici za statistiku II.

razine – Sjeverozapadna

Hrvatska (HR 01)

od 2008. do 2010. godine

od 2011. do 2013. godine

od 2014. godine

50% od propisane porezne

stope

75% od propisane porezne

stope

u visini propisane porezne

stope

Korisnik slobodne zone koji

je u prostornoj jedinici za

statistiku II. razine –

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska (HR

02) i Jadranska Hrvatska

(HR 03)

od 2008. do 2013. godine

od 2014. do 2016. godine

od 2017. godine

50% od propisane porezne

stope

75% od propisane porezne

stope

u visini propisane porezne

stope

Korisnik slobodne zone na

području grada Vukovara koji je u slobodnoj zoni

obavljao gospodarsku

djelatnost do dana stupanja

na snagu Zakona o

slobodnim zonama

od 2008. do 2010. godine

od 2011. do 2013. godine

od 2014. do 2016. godine

od 2017. godine

0% od propisane porezne

stope

25% od propisane porezne

stope

75% od propisane porezne

stope

u visini propisane porezne

stope

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava 2013, 'Hrvatski porezni sustav' Zagreb

Slobodne zone utječu na regionalan razvoj unutar država, te privlače strane i domaće

investitore. Značajne su za ukupna gospodarstva država i predstavljaju instrument

gospodarske politike.

Nositelji poticajnih mjera su trgovačka društva i poduzetnici fizičke osobe (obrtnici)

obveznici poreza na dobit registrirani na teritoriju Hrvatske.

U tablici 9 prikazani su porezni poticaji za mikropoduzetnike u Hrvatskoj.

56

Tablica 9: Poticaji za mikropoduzetnike

Investicije

nositelja

poticajnih mjera

(u kunskoj

protuvrijednosti)

Obveza otvaranja

novih radnih

mjesta

Stope poreza na

dobit

Trajanje

povlastice od

godine početka investicije

Minimalno 50000

EUR

Unutar godine dana

nakon početka investicije najmanje

3 novih radnih

mjesta povezanih s

investicijskim

projektom

10% 5 godina od godine

početka investicije

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava 2013, 'Hrvatski porezni sustav' Zagreb

Tablica 10 prikazuje porezne poticaje za investicije u vrijednosti od 150.000 pa sve do

investicija u vrijednosti preko tri milijuna eura.

Tablica 10: Porezni poticaji

Investicije nositelja

poticajnih mjera (u

kunskoj

protuvrijednosti)

Obveza otvaranja

novih radnih

mjesta

Stope poreza na

dobit

Trajanje

povlastice od

godine početka investicije

150000 do 1 milijun

eura

Najmanje 5 novih

radnih mjesta

povezanih s

investicijom

10% 10 godina od

godine početka investicije

Od 1 do 3 milijuna

eura

Najmanje 10 novih

radnih mjesta

povezanih s

investicijom

5% 10 godina od

godine početka investicije

Preko 3 milijuna

eura

Najmanje 15 novih

radnih mjesta

povezanih s

investicijom

0% 10 godina od

godine početka investicije

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava 2013, 'Hrvatski porezni sustav' Zagreb

U slučaju provedbe modernizacije tehnoloških procesa postojećih pogona i proizvodnih

linja, poticaji se mogu odobriti i bez obveze otvaranja novih radnih mjesta.

Državne potpore se omogućuju za istraživačko-razvojne projekte. Obveznici poreza

nadobit ostvaruju državnu potporu putem dodatnog umanjenja porezne osnovice za

57

opravdane troškove projekata znanstvenih i razvojnih istraživanja na sljedeći način

(Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013:27):

· Za temeljna istraživanja do 150% opravdanih troškova projekta

· Za primijenjena istraživanja do 125% opravdanih troškova projekta

· Za razvojna istraživanja do 100% opravdanih troškova projekta

Opravdani troškovi kod državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu razlikuju se ovisno

o općem i posebnom obrazovanju. Opće obrazovanje i izobrazba uključuje obrazovanje

i izobrazbu koji nisu neposredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budućem

radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olakšicu za obrazovanje i

izobrazbu, već omogućuju stjecanje kvalifikacija koje su većim dijelom prenosive kod

drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost

radnika za zapošljavanje. Dopušteno smanjenje osnovice poreza na dobit ili dohotka od

samostalne djelatnosti je do 50% opravdanih troškova u slučaju da je korisnik spada u

kategoriju velikih poduzetnika i 70% opravdanih troškova kada je korisnik državne

potpore mali ili srednji poduzetnik (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013).

Posebno obrazovanje i izobrazba su neposredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili

budućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olakšicu.

Dopušteno smanjenje osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti je

do 25% opravdanih troškova za velike poduzetnike i do 35% za male i srednje

poduzetnike (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013).

3.4.3. Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost obračunava se u svakoj fazi proizvodnje i procesa

distribucije. Porez na inpute odbitna je stavka od poreza na outpute.

3.4.3.1. Obveznici poreza na dodanu vrijednost

Porezni obveznik u Poljskoj je svaka pravna osoba, fizička ili osoba bez pravnog statusa

koja obavlja gospodarsku djelatnost. U gospodarske aktivnosti spadaju sve djelatnosti

58

proizvođača, obrtnika i osoba koje pružaju usluge, uključujući i eksploataciju

mineralnih sirovina i poljoprivrednih djelatnosti. Jednokratne aktivnosti uključene su u

sustav oporezivanja ako ukazuju na namjeru redovnog obavljanja djelatnosti.

Gospodarske djelatnosti također uključuju iskorištavanje materijalne i nematerijalne

imovine u svrhu kontinuiranog stjecanja prihoda. Prag za registraciju u sustav PDV-a je

150.000 PLN.

Porezu na dodanu vrijednost u Hrvatskoj podliježu sve fizičke i pravne osobe koje

obavljaju oporezive aktivnosti. Svaki uvoznik, odnosno izvoznik robe je porezni

obveznik, kao i poduzetnik koji prima usluge od nerezidenta. Tijela državne uprave,

središnje i lokalne vlasti i samoupravna tijela, političke stranke, sindikati i komore

smatraju se poreznim obveznicima ako obavljaju poslovne aktivnosti i ako

neoporezivanje tih djelatnosti dovodi do nelojalne konkurencije. Poduzetnici čija

vrijednost isporučenih dobara i usluga ne prelazi prag od 230.000 kuna (85.000 prije 1.

siječnja 2013.) u prethodnoj kalendarskoj godini izuzeti su od PDV-a (IBFD,

2013:168).

3.4.3.2. Izuzeća

U izuzeća od poreza na dodanu vrijednost u Poljskoj spadaju poštanske usluge, usluge

vezane uz znanost, razvoj tehnologije, obrazovanje, kulturu, umjetnost i sport,

zdravstvene usluge i naknade za organiziranje nagradnih igara.

U izuzeća od poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj spadaju određene djelatnosti od

javnog interesa (poput univerzalnih poštanskih usluga, bolničke i medicinske njege,

isporuka ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka, isporuke dobara povezane sa

socijalnom skrbi, itd.), djelatnosti poput transakcija osiguranja i reosiguranja,

odobravanja kredita i zajmova, ugovaranje kreditnih garancija, usluga upravljanja

investicijskim fondovima. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisana su i

izuzeća za transakcije unutar Europske unije, kao i izuzeća plaćanja poreza pri uvozu i

izvozu. Izuzeća se odnose i na obavljanje usluga na pokretnoj imovini, međunarodni

prijevoz, transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu, te određene isporuke

59

koje su izjednačene s izvozom (Zakon o porezu na dodanu vrijednost NN, br. 73/13,

99/13, 148/13, 153/13).

3.4.3.3. Stope poreza na dodanu vrijednost

Standardna stopa PDV-a u Poljskoj je 23%. Snižena stopa od 8% odnosi se na

prehrambene proizvode, određene knjige, novine i časopise, propisane proizvode koji se

koriste za zdravstvenu zaštitu, usluge vezane s poljoprivredom i šumarstvom, te

izgradnju, obnovu i izmjenu stambenih nekretnina koje spadaju u kategoriju socijalnih

stanova. Snižena stopa od 5% odnosi se na nabavu knjiga i časopisa.

Standardna stopa PDV-a u Hrvatskoj je 25% (23% prije 1. ožujka 2012.). Snižena stopa

od 10% primjenjuje se na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, puni ili

polupansion u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i agencijama koje

pružaju takve usluge, kao i za novine i časopise objavljene dnevno ili periodično, osim

ako se oni koriste samo za reklame. Snižena stopa se odnosi i na jestiva ulja i masti,

dječju hranu, opskrbu vodom (osim flaširane i paketa vode za opskrbu tržišta) i bijeli

šećer. Prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona poreza na dodanu

vrijednost od 1. siječnja 2014. godine stopa od 10% povećana je na 13%. Od 1. siječnja

2013. snižena stopa primjenjuje se i na pripremu i posluživanje hrane, bezalkoholna

pića i napitke, te vina i piva u ugostiteljskim objektima. Nulta stopa je ukinuta, a stopa

od 5% primjenjuje se na kruh i mlijeko, određene vrste knjiga, znanstvene časopise,

lijekove i javna prikazivanja filmova (IBFD, 2013:168-169).

60

4. REFORME POREZNIH SUSTAVA I HARMONIZACIJA

4.1. Porezne reforme

Poljski porezni sustav je poprilično „mlad“, te je doživio značajne promjene s ciljem

modernizacije i približavanja standardima Europske unije. Vlasti su transformirale

prethodni porezni sustav temeljen na državnom vlasništvu poduzeća u sustav prilagođen

tržišnoj ekonomiji. Prijelazom iz komunističkog u kapitalističko uređenje napravljene

su brojne promjene: 1989. uveden je porez na dobit, 1992. porez na dohodak, a PDV

1993. godine. Godine 1999. vlasti su formirale prijedlog za poreznu reformu. Porezna

reforma bila je dio ukupne gospodarske strategije kako bi se poboljšao potencijal rasta i

na kraju krajeva samo gospodarstvo. U prijedlogu se predviđalo smanjenje poreznog

opterećenja gospodarstva, veći poticaji za produktivne aktivnosti, te smanjivanje

distorzije između različitih izvora prihoda. Porezna reforma iznijeta je u „Bijeloj knjizi

o porezima“ koju je izradilo Ministarstvo financija 1998. godine, te u cijelosti nije

uspjela. Poljske vlasti su u 2000. godini u sklopu priprema za pristupanje Europskoj

uniji uvele ambiciozan porezni paket reformi koje su se odnosile na harmonizaciju sa

zakonodavstvom Europske unije. Poljski porezni sustav jako dobro funkcionira, porezni

prihodi financiraju državnu potrošnju i smanjuju proračunski deficit. Uz dobro

funkcioniranje poreznog sustava, ali i cijelog makroekonomskog sustava Poljska je bila

u mogućnosti da izbjegne fiskalnu krizu koja se dogodila drugim tranzicijskim

zemljama (poljske vlasti poticale su potrošnju i državne investicije, provele

liberalizaciju tržišta rada, a nacionalna valuta je snižena za više od 30%). Porezni sustav

pozitivno je djelovao na socijalnu koheziju pružajući starijim i nemoćnim osobama

odgovarajuću razinu prihoda kako bi izbjegli siromaštvo. Porezni režimi nisu bili štetni

ni za poslovni sektor koji je u stalnom porastu. Kao i u drugim zemljama OECD-a fokus

je stavljen na smanjivanje porezne stope i širenje porezne osnovice (Lenain &

Bartoszuk, 2000).

Ministar financija najavio je porezne reforme koje će se provesti u razdoblju od 2014.

do 2017. godine. Ministarstvo financija Republike Poljske (2014) predložilo je mjere

kojima je cilj učvrstiti porezni sustav i suzbiti poreznu evaziju, kao i poboljšanje

61

suradnje i učinkovitost porezne uprave, među ostalim uključuju uspostavljanje

središnjeg registra dužnika, povećanje utjerivanja potraživanja, uspostavljanje platforme

"POLFISC" i sustav "ZISAR" za borbu protiv poreznih prijevara i zaštitu financijskih

interesa Poljske i EU, informatizaciju porezne revizije uvođenjem jedinstvene kontrolne

datoteke, uvođenje jedinstvenog oblik elektroničkog izvješćivanja koji će omogućiti

poreznim obveznicima, javnim bilježnicima, itd. elektronsku pohranu i prijenos

podataka, deklaracija i drugih dokumenata poreznim tijelima itd.

Hrvatska će u 2014. obilježiti 20 godina od prve velike porezne reforme, koja je u

velikom opsegu postavila temelje sadašnjeg poreznog sustava (Šimović, Blažić &

Štambuk, 2014). Porezni sustav iz 1994. bio je u središtu pozornosti brojnih rasprava u

Hrvatskoj, kao i u međunarodnoj poreznoj literaturi. U to vrijeme Hrvatska je bila

jedina zemlja koja je dosljedno provodila potrošnji koncept oporezivanja – osobni i

korporativni porez na dohodak od kamata – prilagođeno porez na dohodak i dobit.

Prema tome, poseban doprinos raspravi je bio utjecaj ACE poreza (u Hrvatskoj zvan

„zaštitna kamata“). Osim poreza na dobit, Hrvatska je uvela „sintetički“ porez na

dohodak koji je u nekim elementima i dalje odstupa od poreza na dohodak od kamata,

ali uključuje „zaštitnu kamatu“ za poslovne prihode. U 1994. godini uvedene su nove

trošarine i broj maloprodajnih poreznih stopa postupno se smanjio kako bi se pripremili

za uvođenje poreza na dodanu vrijednost (PDV). Iako je prvi zakon o PDV-u donesen

1995., na snagu je stupio 1998.

Međutim, Hrvatska je relativno brzo odustala od kamatno-prilagođenog osobnog i

korporativnog poreza na dohodak u drugoj velikoj poreznoj reformi u 2001. koja je

uslijedila nakon parlamentarnih izbora i promjene vladajuće stranke (Šimović, Blažić &

Štambuk, 2014). Najveće promjene dogodile su se na području korporativnog i

individualnog poreza na dohodak, ACE je napuštena i uvedeni su brojni poticaji. Porez

na dohodak obuhvatio je neke kapitalne prihode, ali glavni dio njih je još uvijek bio

izuzet. Osim uvođenja Općeg poreznog zakona, nije bilo značajnih promjena u drugim

poreznim oblicima. Može se reći da je ova porezna reforma na temeljit način obilježava

hrvatski porezni sustav i otkriva modus operandi poreznog sustava i politike, koji se

mijenjaju sa svakom promjenom vladajuće stranke. Dakle, „mini“ poreznom reformom

na početku 2005. opet je ukinuto oporezivanje dividendi (što je ponovno uvedeno u

62

2012.), ali nisu vratili ACE kao osnovni element oporezivanja potrošnje temeljene na

cjelokupnoj poslovnoj (korporativnoj i individualnoj) razini. Sadašnji hrvatski porezni

sustav je hibridni sustav u kojem su prisutni elementi dohodovnog i potrošnog koncepta

oporezivanja i gdje dominacija pojedinog koncepta najviše ovisi o vladajućoj stranci.

Formiranje poreznog sustava svake države ovisi o cjelokupnom socijalnom, političkom

i gospodarskom sustavu. Poljska i Hrvatska članice su Europske unije. Poljska je

postala članicom 1. svibnja 2004., a Hrvatska 1. srpnja 2013. Obje države morale su

zadovoljiti propise Unije u svim segmentima pa tako i u poreznom dijelu. Neizravni

porezi pod utjecajem su procesa harmonizacije kako bi se osigurala fer utakmica na

jedinstvenom europskom tržištu, dok su izravni porezi prepušteni na upravljanje

državama članicama. Porezne sustave ne treba često reformirati već se fokusirati na

jednostavnost i lakoću ubiranja.

Reforma poreznog sustava mora preferirati gospodarske učinke u najvećoj mogućoj

mjeri. Fiskalne i socijalne mjere treba respektirati u mogućoj mjeri, ali porezni se sustav

mora fokusirati na povećanje konkurentnosti nacionalnog bogatstva (Santini, 2007).

U sljedećoj dijelu ovog poglavlja biti će navedene osnovne karakteristike harmonizacije

poreznih sustava koju su obje države morale provesti.

4.2. Harmonizacija poreznih sustava u Europskoj uniji

Porezna harmonizacija (ili porezno usklađenje) označava koordinaciju poreznih sustava

država članica Europske unije radi izbjegavanja nacionalnih poreznih mjera koje mogu

negativno utjecati na funkcioniranje zajedničkog tržišta, tj. na slobodno kretanje roba,

usluga i kapitala, te koje mogu narušiti konkurenciju (Kesner-Škreb, 2007).

Nacionalni porezni sustavi članica Europske unije razliku se po visini stopa, osnovica,

broju poreznih oblika, poreznim oslobođenjima, olakšicama itd. Bez harmonizacije svi

navedeni čimbenici doveli bi do štetne porezne konkurencije i onemogući bi

funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Međutim, cilj Europske unije nije izjednačavanje

poreznih sustava već njihova koordinacija i kompatibilnost prilikom ostvarenja glavnih

ciljeva Unije. Pravne norme koje se odnose na poreze utvrđene su Ugovorom o

63

Europskoj uniji. Njima je osigurano pravo državama članicama da zadrže vlastiti

porezni sustav i mogućnost uvođenja novih poreznih oblika, ali uz uvjet da poreznu

stopu i osnovicu usklade s normama Europske unije. Direktivama o harmonizaciji

utvrđen je minimum usklađivanja poreznih sustava. Najviši stupanj harmonizacije

postignut je kod indirektnih poreza (trošarina i poreza na dodanu vrijednost). Direktni

porezi su tek djelomično harmonizirani. S obzirom da su porezni sustavi u nadležnosti

zemalja članica Europske unije, teško je postići potpunu harmonizaciju.

4.2.1. Harmonizacija indirektnih poreza

Kao što je već navedeno, najveći korak napravljen je u harmonizaciji indirektnih poreza.

Člancima 90.do 93. utvrđena je njihova pravna osnovna u kojoj je navedeno da se

zabranjuje porezna diskriminacija koja bi pogodovala određenoj državi na štetu drugih

država članica.

Šesta direktiva (77/388/EEC) predstavljala je osnovni dokument Europske unije i

pravnu osnovu za harmonizaciju PDV-a. Uveden je zajednički sustav PDV-a, odnosno

primjenjuje se na iste transakcije u svim zemljama članicama. Šesta direktiva i njene

izmjene i dopune zamijenjene su Direktivom 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu

poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji. Direktiva 2006/112/EZ, kolokvijalno

nazvana „VAT directive“, usvojena je 28. studenog 2006., a primjenjuje se od 1.

siječnja 2007. godine. Standardna stopa do 31. prosinca 2015. ne smije biti niža od

15%. Zemlje EU-a mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope koje ne smiju biti

manje od 5%. Snižene stope mogu se primjenjivati samo na isporuke dobara i usluga

navedenim u Aneksu III PDV Direktive (European Commission, 2014).

Oporezive transakcije su (European Commission, 2014):

· Isporuke dobara poreznog obveznika

· Stjecanje roba unutar Europske unije

· Isporuke usluga poreznog obveznika

· Uvoz robe iz zemalja izvan Europske unije

64

Stjecanje roba unutar Europske unije pojavljuje se samo kada se roba prevozi iz jedne

zemlje Europske unije u drugu, odnosno kada porezni obveznik robe koje prodaje odlazi

kupiti u zemlju EU-a u kojoj je neoporeziva pravna osoba.

Prema poljskom zakonodavstvu, PDV-om se ne oporezuje stjecanje dobara unutar

Europske unije čija ukupna vrijednost u poreznom razdoblju nije veća od 50.000 PLN

(Finanse, 2014).

Prema hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, PDV-om se ne oporezuje

stjecanja dobara unutar Europske unije čija ukupna vrijednost u prethodnoj kalendarskoj

godini nije veća od 77.000 kuna (prag stjecanja) nije predmet oporezivanja PDV-om

(Zakon o porez na dodanu vrijednost NN, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13).

Na rabljenu robu, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete plaća se

marža (European Commission, 2014).

Zbog socio-ekonomskih razloga, od PDV-a izuzete su sljedeće kategorije (European

Commission, 2014):

· Određene djelatnosti od općeg interesa (kao što su bolnice i medicinska skrb,

robe i usluge povezane s dobrobiti i sigurnosti socijalnog rada, škole i

sveučilišno obrazovanje i određene kulturne usluge)

· Određene transakcije, uključujući osiguranje, odobravanje kredita, određene

bankarske usluge, isporuke poštanskih maraka, lutrija i određene zalihe

nepokretne imovine

Porezni obveznik koji kupuje robu ili usluge ima pravo odbiti iznos PDV-a u zemlji

članici EU u kojoj su te transakcije provedene, ako koristi dobra i usluge za

profesionalne aktivnosti. Porezni obveznik koji je platio PDV u zemlji članici EU u

kojoj ne boravi naknadu može zatražiti po posebnom elektroničkom zahtjevu. Pravo na

odbitak se gubi u slučaju izuzetih gospodarskih aktivnosti ili ako porezni obveznih

ispunjava uvjete za posebnu kategoriju (npr. izuzeća od PDV-a za mala poduzeća

(European Commission, 2014).

65

4.2.2. Harmonizacija direktnih poreza

Europska unija segment direktnih poreza u većoj mjeri prepušta nacionalnim poreznim

sustavima, a zajedničke pravne odredbe ponajprije se odnose na oporezivanje

korporacija, odnosno na poreze koji utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kad je u

pitanju oporezivanje dohotka Unija nastoji osigurati jednakost u smislu zapošljavanja ili

ulaganja u drugoj državi članici, ostalu problematiku prepušta nacionalnim sustavima.

Ulaskom u Europsku uniju i u Poljskoj i u Hrvatskoj dolazi do značajnih promjena u

direktnim porezima. Uz svoja nacionalna zakonodavstva neposredno preuzimaju pravnu

stečevinu Europske unije („acquis communautaire“), koju čine pravni akti poput

Ugovora i direktiva, te presude Europskih sudova (u slučaju direktnih poreza najvažnije

su presude Europskog suda pravde). Propise o direktnim porezima Europske unije

možemo podijeliti na primarno, sekundarno i supsidijarno pravo Europske unije. Cilj

Europske unije kod oporezivanja direktnim porezima je osigurati da nacionalni zakoni

budu u skladu s pravnom stečevinom Unije, te da budu koherentni. Teži se borbi protiv

diskriminacije i dvostrukog oporezivanja pojedinaca i poduzeća. Također, provedene su

mjere za suzbijanje porezne utaje. Europska komisija ne traži zamjenu postojećih

nacionalnih poreznih sustava s jedinstvenim pravom Unije. Kad je u pitanju direktno

oporezivanje, prije svega, naglasak je na poboljšanju suradnje među državama

članicama i koordinaciji zakonodavstva kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje

jedinstvenog unutarnjeg tržišta unutar 28 različitih nacionalnih sustava.

Harmonizacijom oporezivanja poduzeća regulira se problematika povezanih poduzeća

te problematika dvostrukog oporezivanja dividendi. Segment oporezivanja dohotka

pojedinca karakterizira najmanji stupanj harmonizacije. Europska unija, odnosno njeno

zakonodavstvo rijetko se miješa u oporezivanje fizičkih osoba.

Za koordinaciju međunarodnog dvostrukog oporezivanja dobiti propisane su tri

direktive i jedna konvencija (Zakon o porezu na dobit NN, br. 177/04, 90/05, 57/06,

146/08, 80/10, 22/12, 148/13):

· Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih

društava iz različitih država članica prema Direktivi 2003/133/EZ

66

· Oporezivanje isplata kamata i autorskih naknada između povezanih društava

različitih država članica prema Direktivi 2003/49/EZ

· Spajanje, podjela, djelomična podjela, prijenos imovine i zamjena dionica

trgovačkih društava iz različitih država članica prema Direktivama 90/434/EEZ I

2005/19/EZ

· Arbitražna konvencija

Direktivu 2003/133/EZ kojom se regulira oporezivanje dividendi i udjela u dobiti

između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica, Vijeće je

usvojilo 22. prosinca 2003. Cilj Direktive je proširiti opseg i poboljšati rad Direktive

90/435/EEZ-a o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje u slučaju

matičnih i povezanih društava napodručju država članica (European Commission,

2014).

Direktiva se odnosi na ukinuće poreznih prepreka za dividende (raspoređenu dobit) koja

vrijedi samo unutar Europske unije putem (Blažić, 2013):

· Ukinuća poreza po odbitku na plaćanje dividendi među povezanim poduzećima

u raznim zemljama članicama

· Sprečavanje dvostrukog oporezivanja poduzeća majka u vezi profita njenih kćeri

– odnosi se na izuzimanje raspodijeljene dobiti kćeri od daljnjeg oporezivanja

Poljska i Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji integrirale su propise Direktive u svoje

zakonodavstvo. Dividende koje podružnice sa sjedištem u navedenim državama

raspodjeljuju matičnim poduzećima unutar Europske unije, izuzete su od poreza po

odbitku ukoliko je minimalni vlasnički prag matičnog poduzeća u kapitalu podružnice

10% (European Commission, 2014).

Vijeće je na temelju prijedloga Komisije 3. lipnja usvojilo Direktivu 2003/49/EZ o

zajedničkom sustavu oporezivanja kamata i autorskih naknada između povezanih

društava različitih država članica (European Commission, 2014).

Direktivom o kamatama i autorskim naknadama ukida se porez po odbitku na kamate, a

oporezuje ih se samo u zemlji rezidentnosti (zemlja poduzeća primatelja). Primjenjuje

se još uvijek prag od 25% premda je prijedlog bio smanjenje isto na10% (Blažić, 2013).

67

Spajanje, podjela, djelomična podjela, prijenos imovine i zamjena dionica trgovačkih

društava iz različitih država članica regulirana je prema propisima Direktive

90/434/EEZ koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2005/19/EC. Cilj

Direktive je ukloniti fiskalne prepreke kod prekograničnih rekonstrukcija koje uključuju

poduzeća u različitim državama. Poduzeća moraju biti obveznici poreza na dobit, a

sjedište im mora biti unutar Europske unije. Direktivom je omogućena odgođeno

plaćanje poreza na kapitalne dobitke kod prenesene imovine, odnosno poduzeća koje

nastaje iz prekograničnog restrukturiranja. Prag za primjenu izuzeća od poreza je 10%

(European Commission, 2014).

Arbitražna konvencija predstavlja postupak za rješavanje sporova oko transfernih

cijena, odnosno cijena među povezanim poduzećima kojima se transferira dobit između

poduzeća majka – kćer. Konvencija predviđa ukidanje dvostrukog oporezivanja po

dogovoru između ugovornih država, uključujući, ako je potrebno, mišljenje neovisnog

savjetodavnog tijela. Konvencija time poboljšava uvjete za prekogranične aktivnosti na

unutarnjem tržištu. Arbitražna konvencija primjenjuje se u svim državama članicama

Europske unije, osim Hrvatske. Odlukom Vijeća odredit će se datum stupanja na snagu

Konvencije u Hrvatskoj i učiniti potrebne prilagodbe u propisima Konvencije koje

proizlaze iz pristupanja Hrvatske (European Commission, 2014).

Oporezivanje dohotka od štednje u obliku kamata regulirano je Direktivom Vijeća

2003/48/EZ koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2014/48/EU. Direktiva

o oporezivanju dohotka od štednje u obliku kamata predstavlja bitan element „Poreznog

paketa“ čiji je cilj borba protiv štetne porezne konkurencije u Europskoj uniji. Direktiva

omogućuje da kamate podliježu oporezivanju u skladu s načelom rezidentnosti, odnosno

oporezivanje se vrši u skladu sa zakonima države članice u kojoj je boravište dotične

osobe. Direktivom Europska unija ne nameće obavezu uvođenja kamata na štednju, ali

propisuje uvođenje automatske razmjene informacija o prekograničnim isplatama

kamata na štednju (European Commission, 2014).

U Poljskoj se kamatni prihodi od novčanih depozita, bankovnih računa i drugih oblika

štednje oporezuju u paušalnom iznosu od 19% za pojedince (Praxity, 2013). Hrvatska

Vlada namjerava s početkom 2015.godine uvesti oporezivanje kamata na štednju po

stopi od 12%.

68

5. ZAKLJUČAK

Porezni prihodi u suvremenim državama imaju izrazitu dominantnu ulogu u državnim

prihodima. Vrlo su bitni i sa socijalnog i ekonomskog gledišta. Unatoč harmonizaciji

kroz koju su prošle i Poljska i Hrvatska njihovi porezni sustavi nisu, niti će ikada biti

identični.

Činjenicama potkrijepljeni čimbenici koji utječu na formiranje poreznih sustava

objašnjavaju zašto nastupaju razlike. Obje države su parlamentarne demokracije i u

prošlosti su pripadale komunističkom društvenom uređenju, ali postoje i ključne razlike

među njima poput veličine teritorija, broja stanovnika i samim time i broja poreznih

obveznika. Od ustavnog uređenja, veličine javnog sektora, stupnja centralizacije,

zaduženosti pa sve do nezaposlenosti jasno je da jezbog tih ključnih razlika potpuno

usklađenje poreznih sustava nemoguće premda obje propadaju istoj zajednici –

Europskoj uniji. Poljska i Hrvatska kao članice Unije dužne su harmonizirati svoje

porezne sustave samo u mjeri koju zahtijeva Europska unija, stoga je logično da se

unutar poreznih sustava očituju razlike. Uvažavajući gospodarske, fisklane i socijalne

učinke, obje države kreirale su svoje porezne sustave s ciljem povećanja nacionalnog

bogatstva.

Porezni prihodi konsolidiranih proračuna opće države čine izrazito značajan udio u

bruto domaćem proizvodu i u ukupnim prihodima. Hrvatska je u promatranom

razdoblju bilježila veće udjele ukupnih poreznih prihoda u bruto domaćem proizvodu.

Jedan od glavnih razloga je što Hrvatska ima izrazito visoku stopu poreza na dodanu

vrijednost. Od početka krize u Hrvatskoj konstantno se povećavaju stope PDV-a (2009.

god. stopa od 22% povećana je na 23%, a od 2012. god. važeća stopa iznosi 25%). U

Poljskoj je situcija drugačija, kao odgovor na krizu poticala se potrošnja, a PDV je tek u

2011. godini povećan na 23%. Direktni porezi u bruto domaćem proizvodu čine manji

udjel, ali nikako zanemariv. Poljska u usporedbi s Hrvatskom bilježi veće udjele

direktnih poreza u bruto domaćem proizvodu. Značajan pad udjela direktnih poreza u

Hrvatskoj nastupio je 2008. godine kada je ekonomska kriza dodatno poljuljala ratom i

privatizacijom osiromašeno gospodarstvo. Za razliku od Hrvatske, Poljska praktički nije

osjetila krizu i spada među zemlje s najviše investicija u Europskoj uniji. U Poljskoj

69

porezni prihodi čine cca. 55%, a u Hrvatskoj cca. 60% ukupnih prihoda konsolidirane

opće države.

Poljska i Hrvatska svoj porezni sustav počele su stvarati 90-ih godina 20. stoljeća nakon

prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. Poljska ima 13 vrsta poreza i prikupljaju

sena državnoj i lokalnoj razini. Hrvatski porezni sustav sastoji se od državnih,

županijskih, gradskih ili općinskih, zajedničkih poreza, poreza na dobitke igara na sreću

i naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim mrežama. Zbog kompleksnosti

poreznih sustava, odnosno velikog broja poreznih oblika u radu su uspoređeni porez na

dohodak i porez na dobit kao primjeri direktnog oporezivanja i porez na dodanu

vrijednost kao primjer indirektnog oporezivanja.

U porezne obveznike poreza na dohodak u Poljskoj i Hrvatskoj spadaju fizičke osobe

koje imaju prebivalište ili boraviše (više od 183 dana) i ostvaruju dohodak na teritoriju

navedenih država. Stope poreza na dohodak u Poljskoj iznose 0%, 18% i 32% ovisno o

poreznom razredu. Prvi nulti razred predstavlja osnovnu poreznu olakšicu. U Hrvatskoj

stope poreza na dohodak iznose 12%, 25% i 40%. Za propisane dohotke, u oba porezna

sustava primijenjuje se odbitak od poreza. Standardni odbitak od porezne osnovice u

Poljskoj iznosi 3.091 PLN (5.617,69 HRK prema tečaju HNB-a na dan 12. rujna 2014.),

a u Hrvatskoj 2.200 HRK mjesečno. Za umirovljenike iznosi 3.400 HRK, a za područja

posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja u Hrvatskoj osobni odbitak može

iznositi od 2.400 HRK do 3.400 HRK. Porezni obveznici u Poljskoj polažu pravo na

porezni kredit, dok se u Hrvatskoj porezni krediti ne odobravaju. Prema Zakonu o

porezu na dohodak hrvatski porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za

uzdržavane članove uže obitelji, bivšeg bračnog druga i djecu po važećim faktorima.

Gubici se u obje države mogu prenositi pet godina.

Rezidentna poduzeća u obje države oporezuju se načelom svjetskog dohotka. Poljski

porezni sustav je klasičan i dobit se potpuno oporezuje na razini poduzeća, a

distribuirana ponovno kao porez po odbitku dioničara. Porez na dobit u Poljskoj iznosi

19%. U Hrvatskoj porez na dobit ubire se na razini poduzeća po stopi od 20%.

Dividende do 12.000 kuna se ne oporezuju, iznad toga oporezuju se po stopi od 12%.

Dividende, kamate i autorske naknade isplaćene nerezidentima također podliježu porezu

po odbitku. Kod olakšica u obje države dozvoljena je ubrzana amortizacija. Poljska je

70

osnovala 14 posebnih ekonomskih zona u cilju unaprijeđenja gospodarstva. Maksimalni

iznos potpora u posebnoj ekonomskoj zoni je od 30% do 50% za opravdane izdatke,

ovisno o regiji. Dva su oblika regionalnih potpora, potpore za ulaganja i potpore za

otvaranje radnih mjesta. Također, omogućen je investicijski odbitak od porezne

osnovice kod troškova ulaganja u nove tehnologije. Što se tiče Hrvatske,

mikropoduzetnici s investicijom od minimalno 50.000 eura podliježu porezu na dobit od

10%. Porezni poticaji propisani su i za velike investitore. Ovisno o uloženoj novčanoj

svoti, stope poreza na dobit se kreću od 5%, 10% i 0% za investicije preko tri milijuna

eura. Poticaji se omogućuju za istraživačko-razvojne projekte, te za obrazovanje i

izobrazbu. Hrvatska ima posebne propise oporezivanja dobit za područja posebne

državne skrbi, a područje Grada Vukovara izuzeto je od poreza na dobit.

Prag za registraciju u sustav PDV-a u Poljskoj iznosi 150.000 PLN (272.615 HRK

prema tečaju HNB-a na dan 12. rujna 2014.), a u Hrvatskoj taj prag je niži i iznosi

230.000 HRK. Standardna stopa poreza na dodanu vrijednost u Poljskoj je 23%, dok je

u Hrvatskoj veća i iznosi 25%. Hrvatska ima jednu od najvećih stopa PDV-a u Europi.

Obje države imaju dvije snižene stope. U Poljskoj su u primjeni stope od 8% i 5%, a u

Hrvatskoj 13% (10% do 1. siječnja 2014.) i stopa od 5%.

Poljska i Hrvatska imaju poprilično „mlade“ porezne sustave. Socijalno, političko i

gospodarsko okruženje uvjetuje formiranje poreznih sustava. Obje su članice Europske

unije i u pretpristupnom razdoblju morale su provest poreznu harmonizaciju sa

zakonodavstvom Europske unije. Porezni suverenitet je bitna odrednica nacionalnog

suvereniteta svih država članica pa tako i Poljske i Hrvatske. Najviši stupanj

harmonizacije je kod indirektnih poreza, dok su direktni više-manje prepušteni samim

članicama. Porezni prihodi uz financijsku igraju i vrlo bitnu političku, te se države ne

žele odreći izdašnih prihoda koje generiraju ubrani porezi tako da se potpuna

harmonizacija ne može provesti.

71

LITERATURA

POPIS KNJIGA

Jelčić, B. 2011, Porezi: opći dio, Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb

Jelčić, B. & Jelčić, B. 1998, Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb

IBFD 2013., European tax handbook 2013, International Bureau of Fiscal

Documentation, Amsterdam

POPIS ČLANAKA

Bejaković, P., Vukšić, G., Bratić, V., 2011, 'Veličina javnog sektora u Hrvatskoj',

Hrvatska i komparativna javna uprava, no.1/2011, pp. 99-125

Crnković, M., 2010, 'Lokalna samouprava u Poljskoj' Hrvatska javna uprava,

no.4/2010, pp. 1059-1080

Kesner – Škreb, M., 2006, 'Kriteriji konvergencije', Financijska teorija i praksa,

no.4/2006, pp. 407-408

Kesner – Škreb, M., 2004, 'Porez na dobit', Financijska teorija i praksa, no.4/2004, pp.

501-504

Kesner – Škreb, M., 2007, 'Porezna harmonizacija', Financijska teorija i praksa,

no.3/2007, pp. 305-307

Koprić, I., 2008, 'Upravljanje decentralizacijom kao nov pristup razvoju lokalne

samouprave', Hrvatska javna uprava, no.1/2008, pp. 95-133

Lenain, P. & Bartoszuk, L., 2000, 'The Polish Tax Reform', OECD Economics

Department Working Papers, no. 324/2000, OECD Publishing

Santini, G., 2007, 'Porezna reforma kao čimbenik konvergencije EU',

Ekonomija/Economics, no.1/2007, pp. 151-176

72

Šimović, H., Blažić, H. & Štambuk, A., 2014 'Perspective of tax reforms in Croatia:

Expert option survey', članak u nastajanju

INTERNET:

Centar za podršku i promociju evropskih integracija, 2009, 'Poljska', www.ceppei.ba

[Online] Dostupno na:

http://www.ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=article&id=1235

(9.6.2014.)

Državni zavod za statistiku, 2013, 'Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2013',

www.dzs.hr [Online] Dostupno na:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2013/sljh2013.pdf (4.6.2014.)

Eurostat, 'Unemployment rate by gender and age, 2007-2013', www.epp.eurostat.ec

[Online] Dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/File:Unemployment_rate

_by_gender_and_age,_2007-2013_(%25).png (7.6.2014.)

Eurostat, 2013, 'Government finance statistics', www.epp.eurostat.ec [Online] Dostupno

na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-EK-13-002/EN/KS-EK-

13-002-EN.PDF (7.8.2014.)

Europa, 2011, 'Common system of value added tax (VAT) ('the VAT Directive'),

www.europa.eu [Online] Dostupno na:

http://europa.eu/legislation_summaries/taxation/l31057_en.htm (28.6.2014.)

European Commission, 2014, 'VAT', www.ec.europa.eu [Online] Dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/index_en.htm (26.8.2014.)

European Commission, 2014, 'Parent companies and their subsidiaries in the European

Union', www.ec.europa.eu [Online] Dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/company_tax/parents-

subsidiary_directive/index_en.htm (6.9.2014.)

73

European Commission, 2014, 'Taxation of cross-border interest and royalty payments in

the European Union', www.ec.europa.eu [Online] Dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/company_tax/interests_royalties/index_en

.htm (7.9.2014.)

European Commission, 2014, 'Merger Directive', www.ec.europa.eu [Online] Dostupno

na:http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/company_tax/mergers_directive/index

_en.htm (7.9.2014.)

European Commission, 2014, 'Transfer Pricing and the Arbitration Convention',

www.ec.europa.eu [Online] Dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/company_tax/transfer_pricing/arbitration

_convention/index_en.htm (7.9.2014.)

European Commission, 2014, 'Transfer Pricing and the Arbitration Convention',

www.ec.europa.eu [Online] Dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/company_tax/transfer_pricing/arbitration

_convention/index_en.htm (7.9.2014.)

European Commission, 2014, 'Taxation of Savings Income', www.ec.europa.eu

[Online] Dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/personal_tax/savings_tax/rules_applicabl

e/index_en.htm (7.9.2014.)

Hrvatska enciklopedija, 2013, 'Poljska', www.enciklopedija.hr [Online] Dostupno na:

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49333 (9.6.2014.)

HIDRA, 2009, 'Opći podaci o Republici Hrvatskoj', www.hidra.hr [Online] Dostupno

na: http://www.hidra.hr/hr_vodic/opci_podaci_o_republici_hrvatskoj (4.6.2014.)

Hahm, H., 2013, ' Pogledajte Poljsku i J. Koreju. One su se spasile reformama javnog

sektora', www.worldbank.org [Online] Dostupno na:

http://www.worldbank.org/hr/news/opinion/2013/11/18/croatia-and-the-example-of-

poland-and-s-korea (6.6.2014.)

74

Institut za javne financije, 2003, 'Proračunski vodič za građane', www.ijf.hr [Online]

Dostupno na: http://www.ijf.hr/proracunski/pojmovnik.pdf (7.8.2014.)

Kesner-Škreb, M., 2004, 'Pojmovnik, Porez na dobit', www.ijf.hr [Online] Dostupno

na: http://www.ijf.hr/pojmovnik/PDF/4-04.pdf (15.7.2014.)

Lider, 2014, 'Javni dug premašio 50% BDP-a', www.liderpress.hr [Online] Dostupno

na:

http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/javni-dug-premasio-50-posto-bdp-a/

(8.6.2014.)

Ministarstvo financija RH, 2014, 'Konsolidirana opća država', www.mfin.hr [Online]

Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka (7.8.2014.)

Ministry of finance Republic of Poland, 2014, 'Public debt 1Q2014',

www.finanse.mf.gov.pl [Online] Dostupno na:

http://www.finanse.mf.gov.pl/documents/766655/1185164/zsfp_2014_03_en.pdf

(17.6.2014.)

Ministarstvo financija, Porezna uprava 2013, 'Hrvatski porezni sustav', www.porezna-

uprava.hr [Online] Dostupno na: http://www.porezna-

uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/PorezniSustav_2012.pdf(17.6.2014.)

Ministarstvo financija, Porezna uprava 2012, 'Oporezivanje autorskih naknada',

www.porezna-uprava.hr [Online] Dostupno na: http://www.porezna-

uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Autori_162.pdf (5.9.2014.)

Ministarstvo financija, Porezna uprava 2011, ‘Dvostruko oporezivanje’,www.porezna-

uprava.hr [Online] Dostupno na: http://www.porezna-

uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/DvostukoOporezivanje_2011.pdf

(12.9.2014.)

Nezavisni hrvatski sindikati, 2014, 'Vanjski dug - Osnovni gospodarski i socijalni

pokazatelj', www.nhs.hr [Online] Dostupno na:

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/vanjski_dug/ (8.6.2014)

75

PoslovniPuls, 2014, 'Vlada u panici: proračunski deficit već narastao na 7,4 mlrd.

kuna!', www.poslovnipuls.com [Online] Dostupno na:

http://www.poslovnipuls.com/2014/05/08/vlada-u-panici-proracunski-deficit-vec-

narastao-na-74-mlrd-kuna/ (8.6.2014.)

Praxity, Global alliance of independent firms, 2013, 'Business and Taxation Guide to

Poland' www.praxity.com [Online] Dostupno na: https://www.praxity.com/client-

service/Tax%20Guides/Tax%20Guide%20-%20Poland.doc (8.9.2014.)

Raos, V., 'Pitanje centralizacije i regionalizacije u Hrvatskoj', www.cpi.hr [Online]

Dostupno na: http://www.cpi.hr/hr-

14086_pitanje_decentralizacije_i_regionalizacije_u_hrvatskoj.htm (7.6.2014.)

Republic of Poland, Ministry of finance, 'Tax system of Poland' www.finanse.mf.gov.pl

[Online] Dostupno na:

http://www.finanse.mf.gov.pl/documents/766655/936176/20111026_tax_system_of_Po

land.pdf (20.6.2014.)

Republic of Poland, Ministry of finance, 2012, 'VAT basic information',

www.finanse.mf.gov.pl [Online] Dostupno na:

http://www.finanse.mf.gov.pl/en/vat1/basic-information (6.9.2014.)

Šoštarić, E., 2009, 'Poljski procvat usred krize', www.nacional.hr [Online] Dostupno

na: http://www.nacional.hr/clanak/61145/poljski-procvat-usred-krize (27.8.2014.)

VATlive, 2014, '2014 European Union EU VAT rates', www.vatlive.com [Online]

Dostupno na: http://www.vatlive.com/vat-rates/european-vat-rates/eu-vat-rates

(26.8.2014.)

OSTALI IZVORI:

Blažić, H. 2013, 'Usporedni porezni sustavi', materijali s predavanja, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka

Dražić, I. 2005, 'Usklađenost računovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa

zemljama EU', magistarski rad, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb

76

Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00,

28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14

Zakon o porezu na dohodak, Narodne novine br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,

144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/14, 83/14

Zakon o porezu na dobit, Narodne novine br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10,

22/12, 148/13

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13

POPIS TABLICA

Tablica 1: Nezaposlenost mladih u Poljskoj i Hrvatskoj................................................13

Tablica 2: Iznosi ukupnih prihoda opće države, ukupnih poreza uključujući iznose

indirektnih i direktnih poreza..........................................................................................19

Tablica 3: Stope poreza na dohodak u Poljskoj..............................................................42

Tablica 4: Stope poreza na dohodak u Hrvatskoj od 2013. godine................................43

Tablica 5: Stope poreza po odbitku u Hrvatskoj............................................................43

Tablica 6: Amortizacijske stope za pojedine vrste imovine (Poljska)............................49

Tablica 7: Amortizacijske stope za pojedine vrste imovine (Hrvatska).........................50

Tablica 8: Stope poreza na dobit u slobodnim zonama sukladno NKPJ-u.....................55

Tablica 9: Poticaji za mikropoduzetnike.........................................................................56

Tablica 10: Porezni poticaji.............................................................................................66

77

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Ukupni porezni prihodi kao % BDP-a (tekuće cijene)................................20

Grafikon 2: Ukupni indirektni porezi kao % BDP-a.......................................................21

Grafikon 3: Ukupni direktni porezi % BDP-a.................................................................22

Grafikon 4: Udjeli poreznih prihoda u ukupnim prihodima opće države........................24

Grafikon 5: Udjeli indirektnih poreza u ukupnim poreznim prihodima..........................25

Grafikon 6: Udjeli direktnih poreza u ukupnim poreznim prihodima.............................26

78

79