kompost - prirodno djubrivo

Upload: vkosanovic

Post on 13-Jul-2015

960 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Proizvodnja ubriva Potreban alat: Sud za djubre, lopata, vile Pravljenje ubriva od kuhinjskog i batenskog otpada je brz nain da se on reciklira. Nain na koji se pravi ubrivo jednostavno ubrzava proces truljenja organskih materija uz pomo vazduha, vlage i toplote. ubrivo se koristi kao dodatak za obogaivanje zemlje hranljivim sastojcima. 1. Napravite ili kupite posudu za pravljenje ubriva. Ova posuda ne mora da bude lepa i moe biti bilo kakvog oblika. Najbolja veliina posude je 1.5m irine i 1.2m dubine. 2. Trebalo bi da vau posudu za pravljenje ubriva postavite na nekoj lokaciji koja vam je zgodna za upotrebunegde gde esto prolazite. Najbolje je da to bude na sunanom mestu. Ako morate posudu da smestite u hlad treba da kupite termometar za kontrolu temperature ubriva koja treba da iznosi oko 60 stepeni. 3. Pored suda trebalo bi da imate i veliku koliinu otpada 4. Kao poetni sloj u sud moete postaviti oko 30cm debeo sloj pokoene trave ili 60 cm suvog opalog lia iz bate. 5. Dodajte kuhinjski ili batenski otpad. Kuhinjski otpad moe da sadri talog od kafe, ljuske od jaja, vreice od aja, kore od krompira, povre i voe. Nemojte stavljati ostatke od mesa ili mast jer bi moglo privui ivotinje. 6. Dodajte pola olje krea 7. Kada ste formirali sloj kuhinjskog i batenskog otpada dodajte malo zemlje. 8. Sada dodajte vodu. Vano je da odravate gomilu vlanom 9. Na kraju treba prevrnuti gomilu. Ovo je najvaniji deo celog procesa. Gomila se prevre svakih 15 dana. Ovo dovodi do zagrevanja komposta i ubija sve tetne organizme i korov. Najvanija stvar koju temperatura prouzrokuje je ubrzavanje procesa truljenja. 10. nastavite da dodajete kuhinjski i batenski otpad. 11. prekrivajte ga kreom zemljom i vodom 12. ne zaboravite da prevrnete gomilu svakih 15 dana Nemojte u gomilu stavljati granice deblje od olovke. Sud za proizvodnju ubriva Potreban alat: eki, kljeta Potrebno vreme: 1 sat Materijal: Drvene palete, ekseri, arke Pravljenje djubriva je proces pretvatranja otpadaka u hranljivim sastojcima bogat dodatak zemlji. Ako imate probleme sa uestalim bolestima biljaka ubrivo moe ojaati biljke i smanjiti uestalost oboljevanja. Ako je zemlja peskovita ubrivo je moe obogatiti. Ako je u pitanju ilovaa ubrivo je moe usitniti na manje komade. ubrivo moe nadoknaditi hranljive sastojke zemlji koje su moda potroene posle nekoliko godina uzgajanja biljaka na istom mestu. Kako izraditi sud za proizvodnju ubriva? Potrebno je da odluite kakvu sud za ubrivo elite. Postoji nekoliko razliitih sudova: portabl (prenosni), stacionarni i multi (sa vie pregrada). Portabl posuda se moe pomerati kad je prazna. Ovo vam omoguava da je uvate na mestu na kome vam najmanje smeta. Mana je to je obino mala pa ne moe dovoljno brzo da pravi ubrivo kao u velikom sudu. U portabl posudi je tee vriti provetravanje gomile to je vano za postizanje visoke temperature. Kako napraviti portabl sud: 1. nabavite 3.5m pocinkovane pletene ice (kao za piliarnike) i etiri metalne ipke.

2. Presavite svaki kraj ice za oko 5 cm kako ivice ne bi bile otre. Napravite krug od ice i uspravite je na zemlji. 3. Spojite krajeve ice i priveite ih. Ako elite da va sud bude stabilniji postavite metalne stubove sa unutranje strane kruga, priveite ih za icu i zabodite u zemlju. 4. Kada treba da provetravate ubrivo samo otvorite jednu stranu ice, okrenete ubre i vratite icu nazad. Ako vam je jednostavnije dobro je da imate dve iste ice i da ubre prevrete iz jedne u drugu icu. Stacionarni sud je predvien da uvek stoji na jednom mestu. Osnovna prednost ovakvog sistema je da se ubrivo pravi mnogo bre ponekad i za manje od godinu dana. 1. Moe se napraviti od drvenih paleta. Za ovaj sud e vam biti potrebne pet ili est drvenih paleta i ekseri. 2. Uspravite 4 palete tako da ine kvadrat. Kvadrat e biti otprilike 1 x 1 metar. Zakucajte palete jednu za drugu. Zakucajte jo jednu paletu odozgo (ravna strana unutra). Prevrnite sud tako da stoji na postolju palete koju ste poslednju postavili. Sada postavite dve arke na jednu stranu palete koja vam je preostala. Druge strane arki takaite za jednu od stranica suda. Sada imate i poklopac da uvate ubrivo od tetoina. 3. Za okretanje ubriva koristite vile i lopatu. ubre prevrite sa dna prema gore i izunutra prema spolja. Ako imate dosta otpada od koga pravite ubrivo ili vam se ne svia da prevrete ubrivo moete napraviti multi sistem. 1. Ponite kao i u prethodnom sluaju, sa etiri palete uspravljene i zakucane jedne za drugu, a potom zakucajte donju paletu. Dalje, zakucajte jo tri palete za jednu stranu originalnog kvadrata, a zatim koristite jo jednu paletu za dno. Ovako moete nastaviti da dodajete posude za ubrivo onoliko koliko vam je potrebno. 2. Takoe moete napraviti multi sistem sa pokretnim vratima. Zakucajte tri palete, onda zarafite rajber na suprotnu stranu preostale palete i na prednju ivicu vaeg suda. Ako koristite osnovu sa ovom vrstom suda, vodite rauna da ga zakucate samo na palete sa zadnje i leve i desne strane a ne za prednju paletu. Sada ste spremni da ponete da proizvodite ubrivo. Zapamtite da dodate jednake delove osuenog otpada kao to je lie i trava i sveeg otpada kao to su kuhinjski otpatci.Posipajte gomilu vodom posle svakih nekoliko slojeva kako bi je odrali vlanom. Ako je gomila ima jednake delove sveeg i suvog otpada trebalo bi da bude topla. U stvari moda ete videti i kako se pui. Ne bi trebalo da neprijatno mirie. Da bi ste spreili da gomila privlai razne ivotinje nemojte bacati meso u nju. Kada ubrivo bude spremno za upotrebu bie tamnobraon boje i mrvie se slino kao zemlja. ubre dodajte u vau batu ili saksiju prilikom sadnje novih biljaka kako bi ste pospeili njihov rast. Ne koristite palete koje su tretirano hemikalijama jer e one dospeti do vaih biljaka. Ako ovo radite u veoma sunim predelima moete staviti plastine dakove na unutranje strane vaeg suda kako bi odrali vlanost.

Mnotvo prednostiKompost je izmeu ostalog hrana za ptice one jedu insekte; na hrpu za kompost naslaemo sve organske otpatke i na taj nain se stvara korisno bio gnojivo, koje moete koristiti za vrtove, travnjake,

lonanice, balkonske ardinjere, itd. Kompost sadri humus i hranjive tvari, na sebe vee vodu te je stoga je vrlo koristan za poboljanje kvalitete tla.

Kamo s kompostom?Koji prostor je prikladan za kompost? Kompost ne smije previe biti na suncu ili vjetru; najbolje uspijeva u poluosjenovitom dijelu. Hladovina pozitivno utjee na kompost jer pospjeuje raspadanje tvari u kompostu. Bube i mikroorganizmi uivaju u vlazi komposta. Osim toga u hladovini se kompost manje isuuje. Postavite ga dakle uz vrtno spremite ili veliko drvo, tako da nam je pri ruci, a da istovremeno ne naruava izgled vrta i travnjaka.

to moete stavljati na kompost, a to ne?Na kompost moete odloiti: vrtne otpatke pokoenu travu lie smrvljeno odnosno usitnjeno granje ljuske od jaja voe i povre talog kave i aja slama, sjeno, piljevina U kompost ne pripadaju: ostaci hrane biljke sa sjemenkama pljeva i korijenje biljke tretirane pesticidima otpaci, koji uzrokuju bolesti bilja

UputePostavljanje komposta nije vezano za godinje doba, meutim jesen je najprikladnija jer tada imamo najvie vrtnih otpadaka.

PostavljanjePostavljanje komposta nije vezano za godinje doba, meutim jesen je najprikladnija jer tada imamo najvie vrtnih otpadaka.

PodlogaU irini priblino 1,50x1,50 cm poistite travu i na podlogu istresite pijesak tako da napravite drenau na taj nain otjee suvina voda.

Slaganje slojevaZa stvaranje komposta vani su toplina, zrak i vlaga; stoga vee otpatke slaemo ispod, manje na vrhu i tako postepeno slaemo slojeve pazei da suvina voda moe otei te da ima dovoljno zraka i topline.

Izmeu slojevaPrilikom polaganja organskih otpadaka se na visini od priblino 20 cm rasprostre tanak sloj ivotinjskog gnojiva i vapna.

VisinaKompost neka bude visok priblino 1,50 m i prema vrhu neka se suava; pokrijemo ga otpalim liem, slamom ili pokoenom travom.

Previe suho, previe vlano?Previe vlaan kompost ne dobiva dovoljno zraka i postoji opasnost da se pokvari; potrebno ga je prozraiti i premjestiti. Previe suh kompost razvija previe topline; potrebno ga je zalijevati i otkriti kada pada kia.

OkretanjeKod manjih komposta okretanje nije potrebno; velike je najbolje okrenuti u rano ljeto. Prije toga je kompost mjesto za prezimljavanje i leglo brojnih korisnih insekata. Prilikom okretanja materijal premjestite s ruba prema sredini, a iz sredine prema van.

PosipavanjeNakon devet mjeseci kompost je sazrio, i moete ga posipati po vrtu. Najbolje je da to uinite u jesen. Sirovi kompost moete upotrijebiti i prije, kad jo sadri vee komadie i posebno je prikladan za maliranje (kompostni mal se posipa samo po povrini zemlje).

SitoSitom sazrjelu kompostnu zemlju moete dodatno prosijati. Preostale grublje ostatke moete vratit natrag na hrpu s kompostom. Kompost pospite po vrtu i samo lagano prijeite grabljama (nemojte ukopavati!).

Dobar kompost popravlja strukturu tla, obogauje ga humusom i korisnim bakterijama i osigurava biljkama korisne hranljive materije. Moe da se upotrijebi povrinski, ili da se ukopa u zemlju. Naroito je vaan kod osnivanja i ubrenja travnjaka. Za kompostiranje se moe iskoristiti pokoena trava, stabljike cvijea i povra, sitni otpad pri rezanju ivica, vlani treset, vlana slama, pa ak i jednogodinji korov. Moete dodati i malo lia, ali ako ga imate mnogo, najbolje ga je kompostirati u lisni kompost. Iz kuhinje moete iskoristiti razne organske otpatke ljuske od jaja, listice aja, pepeo od drveta, piljevinu Krupnije grane, korjenje, bolesne biljke, kuvano meso i riba se ne bacaju u kompost. Kompost treba smjestiti na neki neupadljivi dio vrta, u hladu i zavjetrini. Preporuuju se dimenzije 1 x 1,5 x 2 m. Moe biti ograeno icom, tvrdom plastikom ili drvetom. Iskopajte 15 cm duboku jamu i do polovine je napunite kamenjem ili izlomljenom ciglom radi drenae (odvodnjavanja). Kompost se slae sljedeim redom: Sloj od 15-ak cm organskog otpada, odozgo nekoliko lopata starog komposta punog bakterija koje e potpomoi razlaganje, 2-3 cm zemlje. Slojevi se ponavljaju do visine od 1,5 m. Ako se masa osui, pokvasite je. Odozgo i sa strane kompostiranom materijalu dodajte 2 cm zemlje. Ljeti je potrebno 10-14, a zimi 14-18 nedjelja da se organski materijal raspadne i kompost bude spreman za upotrebu.