komunikacije i mreže - efos.unios.hr · svrha povezivanja računala je komuniciranje, te...

Komunikacije i mreže

8 - 1

MARIJANA ZEKIĆ -SUŠAC

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE

Što ćete naučiti u ovom poglavlju?Što su računalne mreže i kako su nastale

Koji su načini klasifikacije računalnih mreža

Koje su vrste računalnih mreža (PAN, LAN, MAN, WAN, GAN, VPN i dr.)

Koji se uređaji (hardver) koriste kod računalnih mreža

Koji se protokoli koriste kod računalnih mreža

Arhitekturu (model) računalne mreže – OSI referentni model

Koja je aktivna i pasivna mrežna oprema

Kako se adresiraju računala u mreži

8 - 2M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE

Što su računalne mreže?Računalna mreža je sustav komunikacija između dva ili više računala. (Wikipedia, 2009)

Svrha povezivanja računala je komuniciranje, te dijeljenje resursa -podataka i uređaja kojima se može pristupiti putem mreže (printer, skener, ploter,…) ili stvaranje distribuirane obrade podataka (npr. računalni klasteri, SETI@Home i dr.) (prema Wikipedia, 2009; Pralas, 2009)

8 - 3

Izvor: http://computer-help-center.com/computer-

networking/network.jpg

Izvor: http://www.uriel-

law.com/images/ComputerNetwork.jpg


Kako su nastale računalne mreže

Razvoj telekomunikacija započinje upotrebom el. energije u prijenosu informacija, pojavom telegrafa i telefona (19. stoljeće)

Početak 20. stoljeća – prva mreža za prijenos podataka, napravljena kako bi povezala dva električna pisaća stroja (Ožegović, 2009)

Povezivanjem dvaju ili više računala nastaje računalna mreža

1960 - prva svjetska mreža računala - ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network) dizajnirana za potrebe Ministarstva obrane SAD-a, kasnije prerasla u Internet mrežu


Brzina prijenosa podataka putem mrežeU početku razvoja računalnih mreža brzina prijenosa podataka je bila puno manja u odnosu na današnje brzine.

Poruke i podaci su se mogle prenositi u tekstualnom obliku brzinom od nekoliko znakova u sekundi.

Količina podataka koja može proći kroz neki medij za prijenos podataka u jedinici vremena je Bandwidth.

Bandwith se mjeri u bitovima u sekundi (bits per second –bps).

On često predstavlja samo teorijsku vrijednost. Propusnost (throughput) predstavlja realnu vrijednost količine prenesenih podataka u jedinici vremena i često je manja od bandwidtha. (Pralas, 2009)


Klasifikacija računalnih mrežaRačunalne mreže mogu se klasificirati prema više kriterija:

◦ prema zemljopisnom području koje uključuju

◦ prema sklopovskoj tehnologiji koja se koristi za spajanje

◦ prema funkcionalnoj vezi (ili prema mrežnoj arhitekturi)

◦ prema mrežnoj topologiji


Vrste mreža prema zemljopisnom područjuPAN (Personal Area Network) – služi za povezivanje uređaja za komunikaciju u blizini jedne osobe (npr. telefon, dlanovnik, i dr.), to je mreža s uskim područjem spajanja (npr. bluetooth, IRDA, NFC)

LAN (Local Area Network) - lokalna mreža koja je npr. u jednoj zgradi ili prostoriji

MAN (Metropolitan Area Network) - mreža koja se prostire preko područja jednog grada

WAN (Wide Area network) - široko područna mreža - kao npr. Internet

Osim ovih glavnih vrsta, tu se ubrajaju i:

VPN - Virtual Private Network

CAN - Campus Area Network

SAN - Storage Area Network


Local Area Network (LAN)LAN je lokalna mreža u kojoj su računala smještena na manjim udaljenostima (unutar doma, ureda, ili blisko smještenih zgrada).

Karakteristika LAN-ova:

◦ Najčešće su u cijelosti u vlasništvu i pod upravljanjem onih koji ih koriste (osobno, vlasništvo tvrtke ili institucije), tako da je prijenos podataka putem njih za korisnike besplatan.

◦ Moguće su velike brzine prijenosa podataka (Gbps - Giga bit per second).

◦ Mogućnost pristupa imaju samo uposlenici tvrtke koja je vlasnik mreže ili vanjski korisnici kojima se omogući pristup autorizacijom

8 - 8

Izvor:

http://wally.cs.iupui.edu/n241-

new/webMag/lan.jpg

Mrežna kartica za LAN mrežu,

Izvor: http://www.germes-

online.com/direct/dbimage/5023949

0/Gigabit_LAN_Card.jpg


MAN i WAN mrežeMAN (Metropolitan Area Network) - mreža u kojoj su računala smještena na nešto većim udaljenostima od onih u lokalnim mrežama. Najčešće pokriva područje jednog dijela ili cijelog grada. Može biti u vlasništvu neke organizacije ili više njih. Brzine prijenosa su obično manje nego u lokalnim mrežama.

WAN (Wide Area Network) - mreža koja se proteže preko granica grada, regije ili države. Za povezivanje se koriste usmjerivači (routeri) i javne komunikacijske veze. Karakteristika WAN mreža - nisu u vlasništvu osoba ili organizacija koje ih koriste i prijenos podataka preko njih je ograničen ovisno o brzini, količini i cijeni. Korištenje komunikacijskih veza se naplaćuje. U odnosu na lokalne mreže brzine su manje.

GAN ( Global Area Network) – model za potporu mobilnih komunikacija između više LAN-ova, područja pokrivenih satelitima i dr.

VPN (Virtual Private Network) – mreža u kojoj su neki čvorovi povezani otvorenim vezama ili virtualnim krugovima (umjesto žičanih veza) u neku veću mrežu (npr. Internet). Npr. VPN se može koristiti za odvajanje prometa različitih tipova korisnika preko mreže koja ima visoku razinu sigurnosti.


Vrste mreža prema sklopovskoj tehnologiji

Prema sklopovskoj tehnologiji koju koriste, mreže možemo podijeliti na (prema Pralas, 2009):

1.optičke mreže - koriste optičko vlakno za prijenos podataka◦ Velike brzine prijenosa, velike udaljenosti, mala mogućnost pogrešaka u

prijenosu, mali utjecaj vanjskih smetnji

◦ optičko vlakno je skuplji i složeniji medij za instalaciju od ostalih

2.Ethernet mreže - skup tehnologija za prijenos podataka pakiranjem podataka u okvire ◦ Ethernet definira brojne standarde za ožičenje i signalizaciju, te zajednički

format adresiranja. Za povezivanje se koristi vodovima (bakrene vodiči, optika).

◦ Velike brzine prijenosa, ograničene udaljenosti. Mediji (bakreni vodiči) su široko dostupni i jeftini, a postupak instalacije nije složen. Bakreni medij je podložan utjecaju vanjskih elektromagnetskih smetnji.


Vrste mreža prema sklopovskoj tehnologiji - nastavak

3. Bežične (wireless) mreže - nastaju povezivanjem računala bez uporabe fizičkih veza –kratica: WLAN (Wireless LAN)

◦ Prijenos podataka se odvija putem IC zraka ili radiovalova. Korisnicima je omogućena pokretljivost unutar dometa pristupne točke (access point).

◦ Razvojem tehnologije postaju sve dostupnije i popularnije zbog jednostavnosti instalacije, pokretljivosti korisnika i velikoj zastupljenosti bežičnih mrežnih kartica u novim prijenosnim računalima.

◦ Relativno ograničene brzine prijenosa, te udaljenosti. Prijenos je podložan radio-frekvencijskim smetnjama, a nepridržavanjem sigurnosnih standarda ugrožena je sigurnost podataka.

◦ Danas najčešća inačica WLAN mreže je Wi-Fi◦ Bluetooth je otvoreni bežični protokol za razmjenu podataka na kratkim

udaljenostima između fiksnih i mobilnih uređaja u PAN mreži. ◦ NFC – Near Field Communication – bežični protokol za prijenos manjih količina

informacija između uređaja, npr. mobilnih telefona i naplatnih uređaja.

4.Power line communication (PLC) mreže - mogućnost prijenosa podataka putem naponskih vodova.

◦ Prednost takvog sustava je u velikoj rasprostranjenosti strujnih vodova. Ova tehnologija još nije u širokoj primjeni.


Vrste mreža prema funkcionalnim povezanostima

Prema funkcionalnim povezanostima između pojedinih elemenata mreže se dijele na (prema Pralas, 2009):

Active networking mreže - komunikacijski model koji omogućuje paketima koji prolaze kroz telekomunikacijsku mrežu dinamičku promjenu rada te mreže

Klijent – server mreže - računalna arhitektura u kojoj su razdvojene uloge klijenta i poslužitelja (server). Uloga klijenta je da uputi zahtjev za određenom uslugom (podacima), a uloga poslužitelja je da tražene podatke dostavi (posluži). Svaki klijent i svaki server u toj arhitekturi predstavlja jednog člana ili čvor (node) te mreže. Primjeri su: sustav razmjene elektroničke pošte, sustav pristupa Internet stranicama, sustav prijenosa datoteka, …

Peer-to-peer mreže - računalna arhitektura u kojoj su svi članovi mreže ravnopravni. Ne postoji podjela na klijente i poslužitelje. Svi članovi su istovremeno klijenti i poslužitelji.


Mrežne topologijeTopologija je skica rasporeda povezanosti računala u mreži – može biti:

◦ fizička – prikazuje fizički raspored čvorova u mreži

◦ logička – prikazuje raspored tijeka podataka u mreži

Postoje ove fizičke mrežne topologije:

8 - 13Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/342, modificirano

prsten zvijezda potpuno povezana

sabirnicahijerarhijska -

stablolinijska

mreža


http://sistemac.carnet.hr/node/342

Mrežni protokoliMrežni komunikacijski protokol = skup pravila za prikaz podataka, signalizaciju, autorizaciju i otkrivanje pogrešaka koja su potrebna da bi se podaci mogli prenijeti preko komunikacijskog kanala.

Jednostavnim riječima, protokol je ''jezik'' kojim se članovi u mreži dogovaraju oko prijenosa podataka.

Da bi se podaci uspješno prenijeli članovi moraju pronaći zajednički ''jezik''.

Najčešći protokoli koji se danas koriste su: TCP/IP, Ethernet, IPX, FDDI, Token Ring, X25, Frame relay, ATM, i dr.

Internet koristi TCP/IP protokol za komunikaciju.

Lokalna mreža koja radi na TCP/IP protokolu naziva se intranet.


Modeli za razvoj mrežaModeli služe kao preporuka stručnjacima za razvoj računalnih mreža

Danas su najpoznatiji:

◦ OSI referentni model – sastoji se od 7 slojeva

◦ TCP/IP model – sastoji se od 4 sloja

Cilj razvoja ovih modela:

◦ ubrzavanje razvoja protokola za pojedini sloj, tako da se ne ovisi u velikoj mjeri o brzini razvoja protokola na drugim slojevima (za svaki sloj se protokoli mogu posebno razvijati)

◦ mogućnost segmentiranja cijelog razvoja mreže, čime je više timova (tvrtki, organizacija) moglo raditi na rješavanju pojedinog problema. Na svakom od slojeva može djelovati više različitih protokola.


Protokoli u slojevima OSI mrežnog modela

OSI model

7. Aplikacijski sloj

6. Prezentacijski sloj

5. Sloj sesije

4. Transportni sloj

3. Mrežni sloj

2. Podatkovni sloj

1. Fizički sloj

HTTP, SMTP, SNMP, FTP, Telnet, SIP,

SSH, NFS, RTSP, XMPP, Whois

XDR, ASN.1, SMB, AFP, NCP

TLS, SSH, ISO 8327 / CCITT X.225,

RPC, NetBIOS, ASP, Winsock,

TCP, UDP, RTP, SCTP, SPX, ATP

IP, ICMP, IGMP, BGP, OSPF, RIP, IGRP,

EIGRP, ARP, RARP, X.25

Ethernet, Token ring, HDLC, Frame

relay, ISDN, ATM, 802.11 WiFi, FDDI,

PPP

bakreni kabel, radio ili bežični

prijenos, optički kabel ili svjetlovod

8 - 16

Protokoli u pojedinom sloju

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe,

modificirano


http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe

EthernetEthernet = skup mrežnih tehnologija koji se koristi kod lokalnih mreža (LAN). Definira raspored ožičenja, vrste i razine signala za prijenos podataka, te način pristupa mediju za prijenos podataka

Mediji za prijenos podataka u Ethernet mreži:◦ koaksijalni kabel - ranije◦ UTP (unshielded twisted pair) kabela – danas najčešći◦ optička vlakna

8 - 17

Koaksijalni kabel UTP kabel

Optički kabel

Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/356


Pasivna i aktivna mrežna oprema

Mrežnu opremu dijelimo na:

Pasivnu - sačinjava je žični sustav (bakar i optika) koji služi za povezivanje aktivne opreme

Aktivnu - sačinjavaju je svi elektronički uređaji koji prihvaćaju i distribuiraju promet unutar računalnih mreža (imaju memoriju i procesor)

U pasivnu opremu pripadaju:

kablovi, konektori, razvodni paneli (patch panel, switching panel, punch-down panel), komunikacijski ormari i sustav za napajanje električnom energijom (vodovi, sklopke i naponske letve, sustav za hlađenje), te hub (pojačava primljene signale i prosljeđuje ih dalje)


Kablovi i konektori

Kablovi mogu biti: koaksijalni, uvrnuta parica (UTP ili STP), te optički (svjetlovod).

8 - 19

Uvrnuta parica

Konektor za

UTP kabelUtičnica za

UTP kabel

ST konektor za optički

kabel, postoje i druge

vrste za optički kabelIzvor: http://sistemac.carnet.hr/node/374


Ostala pasivna opremapatch panel – koristi se za koncentriranje dolaznih kablova iz utičnica razmještenih po prostorijama u lokalnoj mreži (LAN). Iz njih se tzv. patch kablovima povezuju računala s aktivnom opremom (obično switch).

komunikacijski ormar - za smještaj pasivne i aktivne mrežne opreme (kablovi, patchpaneli, switchevi, routeri, serveri,...).

hub - služi za pojačavanje primljenog signala (napona) kojeg šalje na svoje portove. Nema mogućnosti usmjeravanja prometa, več ih samo pojačava, tj. ima funkciju repeater-a (pojačivača signala)

8 - 20

Patch panel

Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/374 Komunikacijski ormarHub


Aktivna mrežna opremaAktivnu komunikacijsku opremu sačinjavaju uređaju koji koriste izvor električne energije i koji omogućuju aktivno upravljanje mrežnim prometom. Zajednička im je značajka da imaju procesor i memoriju. Na osnovu svojih značajki, namjene, operativnog sustava i ugrađenih programa donose odluku o putanji mrežnog prometa kojeg generiraju ili koji kroz njih prolazi.

Aktivna oprema se sastoji od:

računala i poslužitelja koji stvaraju promet,

preklopnika (switch-a) i

usmjerivača (router-a) koji usmjeravaju promet od izvora do odredišta.


Switch i routerSwitch (preklopnik) - služi za povezivanje dvaju računala unutar iste mreže (LAN) ili za povezivanje računala i routeraza promet koji je namjenjen drugim mrežama.

Router - služi za usmjeravanje prometa prema logičkim adresama (IP adrese) računala u mreži.

8 - 22

Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/374

SwitchRouter


Adresiranje računala u mrežiDa bi se računala u mreži mogla razlikovati, koristi se mrežno adresiranje.

a) U lokalnoj mreži

Provodi se na način da svaka mrežna kartica u sebi sadrži jedinstveni identifikator – MAC (Media Acess Control) koji se još zove i ethernet adresa (broj koji označava neku mrežnu karticu).

MAC adresa se nalazi u svim mrežnim karticama i svim ugrađenim mrežnim adapterima u mrežnim uređajima (router, switch) i to u njihovoj ROM memoriji na čip kartici.

8 - 23

Mrežna kartica za LAN mrežu, Izvor:

http://www.germes-

online.com/direct/dbimage/50239490/Gigabit_

LAN_Card.jpg


Adresiranje računala u mreži -nastavak

b) Na Internet mreži

Ukoliko računala komuniciraju na Internet mreži, za komunikaciju se koristi IP adresa - (Internet Protocol Address)

IP adresa je jedinstveni broj za svaki uređaj koji komunicira s drugom mrežom na temelju Internet protokola (TCP/IP)

IP adresa se pohranjuje kao binarni broj, ali obično se prikazuju na decimalni način da ih može pročitati čovjek, npr. 208.77.188.166

Originalno je IP adresa napravljena kao 32-bitni broj (IPv4 način), međutim zbog povećane upotrebe Interneta danas se koristi i 128-bitni zapis IP adresa (IPv6 način)

IP adresa se može unaprijed odrediti i upisati u Control Panel računala (Network Connections), a može se postaviti i automatska dodjela IP adrese. Postoje web stranice na kojima možete saznati svoju IP adresu, npr: http://ipadresa.com/

8 - 24

Izvor:

http://en.wikipedia.org/wiki/I

P_address

Ilustracija IP adrese u

decimalnom i binarnom

obliku


Internet stvari - Internet of things (IoT)IoT = mreža fizičkih objekata ili stvari u koje je ugrađena elektronika, programi, senzori i mrežna povezanost koja omogućuje stvarima prikupljanje i razmjenu podataka, ali i udaljeno kontroliranje stvari kroz postojeću mrežnu infrastrukturu (Wikipedia, 2015).

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 25

Izvor: ICT Business, 2016.

Zašto IoT?S pomoću IoT-a omogućuje se veća povezanost između fizičkog svijeta i računala, a s ciljem povećanja učinkovitosti, smanjenja troškova i vremena.

Pojam IoT predložio je 1999. britanski poduzetnik Kevin Ashton (tvrtka Audio.-ID Labs). Međutim, temelje IoT-a postavili su Nikola Tesla (bežična tehnologija), Alan Turing (umjetna inteligencija), Mark Weiser (sveprisutno (eng. ubiquitous) računalstvo) i drugi.

Riječ „stvari” u pojmu „Internet stvari” odnosi se na različite uređaje iz raznih područja, npr. kućanske uređaje, strojeve na farmama, uređaje za nadzor, medicinske uređaje (npr. implantate), automobile i ostala vozila i dr.


„Kada bismo imali računala koja znaju sve što se može znati o stvarima -

koristeći podatke koje su prikupili bez naše pomoći - mogli bi pratiti i brojati

sve, i uvelike smanjiti gubitke i troškove. Znali bi kada stvari treba popraviti,

zamijeniti ili reciklirati, i slično. Internet svari ima potencijal za promijeniti svijet

poput Interneta, možda čak i više.” (Kevin Ashton)

Načini povezivanja u IoT1. Ljudi s uređajima

2. Uređaji s uređajima

3. Ljudi međusobno„Stvari” mogu komunicirati putem:- bežičnih tehnologija (Wi-Fi, RFID, NFC, Bluetooth Low Energy (BLE), i dr.)- „low cost” optičkim tagiranjem (npr. s pomoću QR koda)- Internet mreže (spajajući se na „oblake” s podacima, BIG DATA centre)

Kako bi prikupljali podatke iz okoline koji su važni za poduzimanje aktivnosti, stvari su opremljene senzorima, kamerama i drugim uređajima i programima.


Izvor: ICT Business, 2016.

Globalna mreža IoTU početku je zamišljeno da se stvari međusobno identificiraju pomoću RFID koda, ali se danas prelazi na identifikaciju s pomoću IP adrese ili URI (Uniform Resource Identifier).

S obzirom na količinu uređaja u svijetu, prelazi se na IPv6 način zapisa IP adresa (128-bitni) koji omogućava ogromne količine i skalabilnost idenfikacije.

IoT omogućava povezivanje na više razina i bolje upravljanje u područjima:

- pametne kuće,

- pametni gradovi i naselja,

- pametni okoliš,

- pametna industrija,

- pametni planet (svijet)

Europska Unija potiče razvoj inovacija u području IoT-a projektima i osnivanjem Vijeća za inovacije IoT-a.

Video materijal EU: What is Internet of Things

https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/internet-things


https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/internet-things

Trendovi razvoja IoT-a


Izvor: Wikipedia, 2016.

Uporaba IoTTri glavna područja uporabe IoT-a:

1. poduzeća (enterprise),

2. kućanstva (home) i osobna uporaba (personal)

3. javna uprava (government)

Trenutno je najzastupljenije poslovno područje - Enterprise Internet of Things (EIoT).

Stvarima se najčešće upravlja putem mobilnih ili web aplikacija.

Smatra se da će do 2019, EIoT sektor obuhvaćati oko 40% uređaja u svijetu ili 9,1 milijardi uređaja.


Primjeri uporabe IoT


Izvor: Postscapes, 2016.

OSOBNA UPORABA

Praćenje zdravlja ili stanja beba ili starijih i bolesnih osoba

Podsjetnici za uzimanje lijekova ili drugi podsjetnici

Praćenja tjelesne aktivnosti

Primjeri uporabe IoTKUĆANSTVA – Pametne kuće

Upravljanje sustavom grijanja (npr. pametni Nest termostat: http://allthingsd.com/20111025/a-gadget-for-the-home-learns-by-degrees/ )

Upravljanje kućanskim aparatima, npr. pećnica, hladnjak, klima, TV i dr.

Pronalaženje izgubljenih stvari, i dr.


http://allthingsd.com/20111025/a-gadget-for-the-home-learns-by-degrees/

Primjeri uporabe IoTJAVNA UPRAVA – Gradovi i regije

Upravljanje komunalnim aktivnostima,

Navigacija za pronalaženje parkinga,

Upozorenja o zagađenju okoliša i dr.


Primjeri uporabe IoTINDUSTRIJA

Učinkovitije korištenje energije

Učinkovitije upravljanje strojevima

Razmjena informacija o inovacijama i dr.


ZaključakDanas je teško zamisliti rad na računalu bez umreženosti, bilo u lokalnoj ili nekoj vanjskoj mreži. Mreže doprinose razvoju novih tehnologija – IoT, sveprisutno računalstvo, i dr. a s ciljem povećanja kvalitete rada i života ljudi.

8 - 36

Izvor: http://www.lon-

capa.org/images/tech_images/network.jpg


Literatura1. Cha, B., A Beginners Guide to Understanding the Internet of Things,

http://recode.net/2015/01/15/a-beginners-guide-to-understanding-the-internet-of-things/, 11.12.2016.

2. ICT Business, INFOGRAFIKA: Što je to Internet stvari (Internet of Things)?, http://www.ictbusiness.info/vijesti/infografika-sto-je-to-internet-stvari-internet-of-things, 11.12.2016.

3. Grundler, D., Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.

4. Pralas, T., Računalne mreže – razvoj i značajke, CARNet, http://sistemac.carnet.hr/node/343, 14.05.2009.

5. Postscapes, Internet of Things Examples, http://postscapes.com/internet-of-things-examples/, 11.12.2016.

6. Ožegović, J. Računalne mreže, skripta, http://www.fesb.hr/~julije/mrt/index.html, 1999/2000., 14.05.2009.

7. Wikipedia, Computer Network, http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_networks#Network_topology, 14.05.2009.

8. Wikipedia, Računalne mreže, http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe, 14.05.2009.

9. Wikipedia, Internet of Things, https://en.wikipedia.org/wiki/Internet_of_Things, 11.12.2016.


http://recode.net/2015/01/15/a-beginners-guide-to-understanding-the-internet-of-things/

http://www.ictbusiness.info/vijesti/infografika-sto-je-to-internet-stvari-internet-of-things

http://sistemac.carnet.hr/node/343

http://postscapes.com/internet-of-things-examples/

http://www.fesb.hr/~julije/mrt/index.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_networks#Network_topology

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe

https://en.wikipedia.org/wiki/Internet_of_Things

komunikacije i mreže - efos.unios.hr · svrha povezivanja računala je komuniciranje, te...

Documents