Sadržaj

1. Uvod...............................................................................................................................................1

2. Organizacijska kultura....................................................................................................................1

3. Unutarnji čimbenici organizacije....................................................................................................3

3.1. Ciljevi i strategija.....................................................................................................................3

3.2. Zadaci i tehnologija.................................................................................................................4

3.3. Veličina...................................................................................................................................4

3.4. Životni ciklus poduzeća...........................................................................................................4

3.5. Ljudski potencijali...................................................................................................................5

3.6. Proizvod..................................................................................................................................5

4. Vanjski čimbenici organizacije.......................................................................................................7

4.1. Institucionalni uvjeti..............................................................................................................7

4.2. Integracijski procesi................................................................................................................7

4.3. Tržište....................................................................................................................................8

4.4. Okolina...................................................................................................................................8

4.5. Razvoj znanosti i tehnologije..................................................................................................9

5. Zaključak.......................................................................................................................................10

6. Popis izvora, slika i tablica............................................................................................................11

6.1. SLIKE I TABLICE.....................................................................................................................11

6.2. IZVORI...................................................................................................................................11

1. Uvod Društvo Končar - električna vozila d.d. djeluje unutar Grupe Končar odnosno društva Končar Elektroindustrija d.d. Tvrtka je osnovana 1970. godine u Zagrebu pod imenom Končar – Električne lokomotive. Zbog proširenja proizvodnog programa Društvo je 2005. godine promijenilo ime u Končar električna vozila d.d. Glavni cilj i specijalnost tvrtke je projektiranje, proizvodnja, modernizacija i remont električnih tračničkih vozila i njihove opreme. Sjedište tvrtke, kao i sama tvornica smješteni su u zapadnom dijelu Zagreba u industrijskoj zoni Jankomir. Sama lokacija osigurava odličnu povezanost sa cestovnom i željezničkom infrastrukturom. Uz proizvodne pogone u Zagrebu, društvo posjeduje zajedničku kompaniju sa Bugarskim državnim željeznicama koja se bavi modernizacijom lokomotiva. Formula Končarevog razvitka se sastoji od stalnog poboljšavanja svojih proizvoda i tehnoloških rješenja kao i ulaganja u razvoj novih. Trenutno se razvija nova generacija putničkih tračničkih vozila (Light Rail Vehicles), dok je niskopodni tramvaj za grad Zagreb u eksploataciji od 2005. godine. Osim razvoja niskopodnih i klasičnih (visokopodnih) tramvaja, provode se intenzivne aktivnosti na modernizaciji i tiristorizaciji diodnog tipa lokomotiva te projektu gradsko-prigradskog i regionalnog elektromotornog vlaka.

Končar je organiziran kao koncern kojeg čini krovno društvo (Končar Elektroindustrija d.d.), društva kćeri i jedno pridruženo društvo, podijeljeni u poslovna područja: energetika i transport, industrija i trgovina, infrastruktura te pridružena društva. Končar - električna vozila d.d. je sastavni dio grupe energetika i transport, koja se sastoji od društva organiziranih za proizvodnju električnih vučnih vozila, prateće opreme, željezničkih sustava i infrastrukture. Društvo je danas organizirano kao samostalna kompanija za razvoj projekata željezničkih i tramvajskih vozila. Također, uključeno je na projektima razvoja u suradnji sa drugim Končarevim društvima, transfer know-how tehnologija, te sudjeluje u projektima razvoja sa kompanijama i ustanovama izvan Končara.

Končar – Električna vozila d.d. opskrbljuju svojim proizvodima i uslugama tržišta Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Turske. Uzimajući u obzir komparativne prednosti tradicionalne industrijske proizvodnje i prihvatljive strukture proizvodnih troškova, budućnost proizvodnog programa usmjerena je prema vozilu kao sustavu, dizajniranom i proizvedenom „po specifičnoj želji kupca“. Vlastiti proizvodno-razvojni kapaciteti Končar Grupe kao i tehnološka neovisnost u proizvodnji garantiraju dugotrajnu prisutnost na svjetskom tržištu.

2. Organizacijska kultura U priloženom organigramu vidljiva je struktura društva Končar – električna vozila d.d. KEV unutar Končar Grupe djeluje kao samostalno poduzeće u sektoru energetike i transporta te je to veliko i složeno poduzeće koje ne djeluje samo na hrvatskom već i na međunarodnom tržištu. Iz tog razloga KEV ima mješovitu organizacijsku strukturu u kojoj su vidljivi elementi

1

funkcijske, divizijske (teritorijalne i usmjerene prema kupcima) te procesne. Kroz cijelu su dubinu poduzeća kombinirane različite strukture ovisno o potrebama poduzeća i na određenoj razini može dominirati neka određena struktura, ali gledano u cijelosti poduzeće je kompleksno i zbog potreba svog poslovanja i zahtjeva tržišta koristi više različitih načina oblikovanja svoje strukture.

Na razini direktno podređenoj direktoru uprave može se reći da dominira funkcijska struktura jer su odjeli uređeni prema funkcijama u poduzeću (prodaja i servis, financije i računovodstvo, tehnika, nabava, prozivodnja, kadrovska i pravna služba te kontroling i informatika). Također je vidljivo da je na odjele Kadrovski i pravni poslovi i Kontroling i informatika stavljen „manji naglasak“. To ne umanjuje vrijednost, važnost i utjecaj tih odjela već pokazuje da je njihova glavna uloga da kontroliraju, koordiniraju te poboljšavaju radni učinak ostalih odjela. Ostali odjeli se više moraju fokusirati na ispunjenje vlastitih zadatka i više su okrenuti sebi. Dobra komunikacija i koordinacija mora postojati na svim razinama i među svim odjelima poduzeća, ali to nije njihova primarna zadaća kao što je to slučaj u ova dva odjela o kojima je ovdje riječ.

Na shemi je još i vidljiv jedan poseban odjel Prodaja posebnim kupcima koji pokazuje da na toj razini postoje i elementi divizijske strukture (i teritorijalni i usmjereni prema kupcima) pomiješani sa funkcijskom. Taj odjel je primarno orijentiran na prodaju Končarevih proizvoda u inozemstvu i iako nije direktno povezan s procesima razvoja i proizvodnje on donosi vitalne informacije o željama i preferencijama inozemnih kupaca. Ti kupci čine iznimno važan element u ostvarivanju ciljeva KEV-a i čitavog koncerna da postanu veće i profitabilnije poduzeće jer je Hrvatska malo tržište na kojem često nisu dobri i povoljni uvjeti za rad i poslovanje.

Na nižim razinama hijerarhije poduzeća su vidljivi i elementi procesne strukture jer unutar odjela koji su formirani prema funkcijama dolazi do raščlanivanja zadataka i formiraju se određeni manji odjeli i timovi koji su procesno orijentirani. Procesna struktura unosi fleksibilnost i dinamiku u niže razine funkcijske strukture te time poboljšava kvalitetu poslovanja i radni učinak poduzeća.

Iz mješovite strukture KEV-a je vidljivo da to društvo prihvaća moderne i naprednije modele i načine organiziranja poduzeća koji vode uspješnijem poslovanju i većim dobicima za poduzeće, ali u ovom slučaju i hrvatsku ekonomiju. Društvo također mora biti u korak s novim tehnologijama i organizacijskim modelima i znanjima, ako želi održati svoj rast i razvoj i po svemu sudeći KEV to i čini kao što je opisano u dijelovima o unutarnjim i vanjskim čimbenicima.

2

Slika 1. Struktura Končar Grupe

3. Unutarnji čimbenici organizacije

3.1. Ciljevi i strategijaSvaka organizacija mora imati ciljeve kojima teži i koje želi ostvariti jer oni označavaju željeno stanje organizacije u budućnosti. Glavni cilj društva Končar - električna vozila d.d., koji se često naziva i misija, u sljedećem razdoblju je daljnji rast proizvodnje u skladu s potrebama kupaca i zahtjevima tržišta, uz posebnu pozornost zaštiti čovjekove okoline i primjeni vlastitog znanja. Jednako tako stalni imperativ svim zaposlenicima je neprekidno usavršavanje postojećih te razvoj novih proizvoda, znanja i tehnologija u skladu sa svjetskim znanstvenim trendovima i potrebama tržišta.

Dugoročna vizija zasnovana je na temeljnim poslovnim načelima djelovanja koncerna u suvremenim uvjetima koje nameće svjetsko tržište. Za Končar Grupu ta vizija uključuje proširenje područja djelovanja, osvajanje novih tržišta, zadržavanje vodeće pozicije na regionalnom tržištu te ugovaranje i realiziranje složenijih projekata koji zahtjevaju veća tehnička i tehnološka znanja. Poseban dugoročni cilj unutar vizije je i taj da Končar Grupa i sva pripadajuća društva postanu organizacije znanja.

3

3.2. Zadaci i tehnologijaKončar - električna vozila d.d je društvo koje je pravi prototip proizvodne tehnologije. Razvoj proizvoda, inženjeringa, proizvodnih tehnologija i stručnoga kadra je potpuno samostalan. Što se tiče tzv. kritičnih poslovnih funkcija (razvoja, marketinga i proizvodnje prema J. Woodward) iz njih se može očitati da je društvo primjer procesne proizvodnje gdje se najprije razvije proizvod, potom se na tržištu traže kupci (naručitelji), a tek po narudžbi proizvod kreće u samu proizvodnju.

Prema pristupu Jamesa Thompsona Končar - električna vozila d.d. primjer je sekvencijalne međuovisnosti. Ta se međuovisnost najbolje može vidjeti u samom pogonu gdje se svaki zasebni dio proizvodnje odvija u posebnom hangaru, a svi hangari su međusobno povezani tračnicama na kojima se još nedovršeni proizvod (npr. tramvaj) prevozi do mjesta daljnje proizvodnje i obrade (drugi hangar). Ovdje svakako veliku ulogu igraju planiranje, raspored i povratne informacije kako bi se proizvodnja mogla nesmetano odvijati.

Gledajući klasifikaciju tehnologije prema Charlesu Perrowu društvo ima velik broj izuzetaka s kojima se pojedinci susreću u svom radu, a analiza problema je dobro definirana, što stavlja tehnologiju društva u inženjerski tip tehnologije. Proizvodi koje društvo radi su vrlo složeni, stoga zahtijevaju veliku stručnost te diverzifikaciju proizvodnje i decentralizaciju odlučivanja kako bi se, u što je moguće kraćem roku, mogli ispoštovati rokovi naručitelja. Svaki dio proizvodnje jednog npr. tramvaja je složen proces u kojem se susreću razne grane znanosti, što se može dobro iščitati iz same sheme poduzeća u kojem se vidi da je proizvodnja razgranata i kompleksna.

3.3. VeličinaVeličina poduzeća, kao čimbenik, ima veliku ulogu u modeliranju organizacijske strukture poduzeća. Iščitavajući glavne parametre u određivanju veličine poduzeća ( broj zaposlenika: oko 350, ukupan prihod: višemilijunski, profit: višemilijunski…) Končar - električna vozila d.d. zasigurno ulazi u kategoriju velikih poduzeća. Jednako tako, gledajući sa strane veličine tržišta koje pokriva društvo, a to je gotovo cijeli Balkanski poluotok, može se zaključiti da društvo konkurira na tržištu cijele Europe. Veličina ovog društva može se također vidjeti i u decentralizaciji poslova i odlučivanja što je još jedan dokaz kako se ovdje radi o velikom poduzeću. Vertikalna i horizontalna kompleksnost organizacijskih razina i broj formiranih organizacijskih jedinica nam također ukazuje na veličinu ovog društva.

3.4. Životni ciklus poduzećaKarakteristikama kao što su formalna struktura, procedure, podjele rada, komplementarni proizvodi, posebne inovativne skupine te unutarnja stabilnost i tržišna ekspanzija ukazuju nam da je Končar - električna vozila d.d. u fazi formalizacije. Poduzeće je uvelo mnoga pravila, procedure i kontrolne sustave u svoju organizaciju te se tako kroz formalizaciju organizacije sve više birokratizira. Komunikacije se odvija kroz formalne kanale, a vrhovno rukovodstvo sve se više fokusira na strateška pitanja i planiranje, dok sve operativne poslove obavljaju manageri na srednjoj razini managementa.

4

3.5. Ljudski potencijaliJedna od najvažnijih odrednica strategije društva Končar - električna vozila d.d. je usmjeravanje prema stvaranju kompanije znanja. Ljudi kao osnova tvrtke znanja snažna su okosnica društva Končar - električna vozila d.d. koje danas zapošljava oko 350 djelatnika od kojih oko 210 ima fakultetsku naobrazbu (visoka/viša škola) od čega su: 1 doktor znanosti i 12 doktoranada, 8 magistara / sveučilišnih specijalizanata i 8 kandidata. Sukladno viziji društva, ali i rastućim poslovnim obvezama, u posljednjih nekoliko godina društvo je također zaposlilo i veći broj mladih visokoobrazovanih djelatnika te tako postiglo učinkovitu kombinaciju mladosti i iskustva.

Stjecanje novih znanja i usavršavanje u poznatom ustaljena je praksa u društvu Končar – električna vozila d.d. Programi obrazovanja i seminari managementa, računalnih alata i metoda te stranih jezika stalno su otvoreni za sve djelatnike.

Organizirano je kontinuirano stručno i znanstveno doškolovanje kadrova. Suradnja s fakultetima, napose s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te program razvoja kadrovskih potencijala stvara pretpostavke za stvaranje kompanije znanja koja se temelji na visokobrazovanom, kreativnom i inovativnom kadru.

Iz navedenih informacija se jasno vidi da je društvo (a i čitav koncern) usmjereno svom cilju da postane kompanija znanja i da je prihvatilo činjenicu koje nameće današnje tržište, a to je da je ljudski kapital odnosno znanje danas najvrijedniji kapital u kojeg svako poduzeće mora ulagati želi li opstati, razvijati se i profitirati u budućnosti.

3.6. ProizvodKončar - električna vozila d.d. kao što i sam naziv društva kaže bavi se proizvodnjom električnih vozila. Najveći dio proizvodnje otpada na tramvaje, električne lokomotive, te elektromotorne vlakove. U samom pogonu još se odvijaju i ispitivanja vozila i opreme. Određeni komplementarni dijelovi i oprema se proizvode u drugim poduzećima koja su uglavnom također dio Končar Grupe. Međusobna dobra komunikacija i koordinacija između različitih društava koje djeluju u koncernu kao samostalna poduzeća ukazuje na dobru organizaciju i provedbu strategija te na uspješnost kvalitetne proizvodnje, a time i kvalitetnog poslovanja.

Činjenica da se komplementarni proizvodi proizvode putem istog tehnološkog puta (u najvećem dijelu istom) pokazuje elemente funkcijske organizacijske strukture unutar društva. Također se mogu vidjeti karakteristike procesne, ali i pojedinačne maloserijske proizvodnje zato što se proizvodi rade po narudžbi kupaca.

5

Tabela 1. Trenutni projekti Končar KEV-a

vozilo/projekt korisnik zemlja vrsta vozila/projekta

Tramvaj TMK 2200 ZET Zagreb Hrvatska niskopodni tramvaj

Tramvaj TMK 2200-K ZET Zagreb Hrvatska niskopodni tramvaj

Tramvaj TMK 2100 ZET Zagreb Hrvatska zglobno tramvajsko vozilo

Ellok HŽ 1141-300 HŽ Hrvatska modernizacija el. lokomotiva

Ellok HŽ 1061 HŽ Hrvatska modernizacija DC el. lokomotiva

Ellok HŽ 442 HŽ Hrvatska modernizacija el. lokomotiva

EMV 6111 HŽ Hrvatska modernizacija i redizajn, EMV

EMV 4412 001-2 ŽFBH BiH prototip elektromotornog vlaka

Ellok ŽFBH 441-900 ŽFBH BiH modernizacija el. lokomotiva

EMV ŽFBH 411/415 ŽFBH BiH modernizacija, elektromot.vlak

Ellok TCDD E52 500 TCDD Turska modernizacija el. lokomotiva

Ellok TCDD E52 52x TCDD Turska modernizacija el. lokomotiva

Ellok ŽS 444-000 ŽTP Beograd Srbija modernizacija el. lokomotiva

Ellok ŽS 461-200 ŽTP Beograd Srbija modernizacija el. lokomotiva

Ellok JŽ 441-XXX Bivše JŽ Srbija električne lokomotive

Ellok TENT 443 TENT Obrenovac Srbija remont, manevarska lokomotiva

Ellok JŽ 461 ŽCG Crna Gora modernizacija el. lokomotiva

Ellok MŽ 462 MŽ Makedonija modernizacija el. lokomotiva

Ellok MŽ 442 MŽ Makedonija modernizacija el. lokomotiva

Ellok BDŽ 46 BDŽ Bugarska modernizacija el. lokomotiva

Ellok BDŽ 44 BDŽ Bugarska modernizacija el. lokomotiva

Ellok SNCFR 46 SNCFR Rumunjska modernizacija el. lokomotiva

Ellok CFR EC (EC1) SNCFR Rumunjska električne lokomotive

6

4. Vanjski čimbenici organizacijeNa vanjske čimbenike organizacije poduzeće Končar – elektična vozila d.d. ne može značajno utjecati. Vanjskim čiimbenicima se mora prilagođavati ukoliko želi opstati i uspjeti na tržištu. Budući da vanjski čimbenici djeluju bez upozorenja odgovor poduzeća na to mora biti brz i bez odgađanja. Nazivaju se još i čimbenici okoline organizacije.

U vanjske čimbenike spadaju: a) Institucionalni uvjeti

b) Integracijski procesi

c) Razvoj znanosti i tehnologije

d) Tržište

4.1. Institucionalni uvjetiInstitucionalni uvijeti su zapravo društveno-kulturno-politički i pravni čimbenici. Na njih organizacija Končar – električna vozila d.d. neposredno ne utječe, dok posredno može utjecati putem lobiranja. Jedan od institucionalnih uvjeta je zakon o željezničkom prometu Republike Hrvatske. Jedan od propisa je Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljiti željeznička vozila objavljen u „Narodnim novinama“ broj 147 od 18. prosinca 2008. godine. U tom pravilniku su navedeni mnogi tehnički kriteriji koji moraju biti zadovoljeni da bi se vozilo našlo na tračnicama u Republici Hrvatskoj. Na te odluke Končar – električna vozila d.d. ne može utjecati već im se mora prilagođavati. Kao i svi zakoni tako i ovaj se mijenja s novim spoznajama ili napretkom tehnologije. Organizacija mora biti informirana u svakom trenutku o Zakonu koji je trenutno na snazi i prilagođavati svoju ponudu istima. Končar – električna vozila d.d. trenutno udovoljava tim uvjetima jer baš njihove lokomotive i vlakovi većim dijelom čine vozni park Hrvatskih željeznica koji su jedini željeznički prijevoz dostupan u Republici Hrvatskoj. Važne odluke za Končar su i odluke grada Zagreba s kojim Končar surađuje već dugi niz godina. Odluke gradskih čelnika u velikoj mjeri utječu na Končar. Zagrebački električni tramvaj je veliki kupac dioničkog duštva Končar, ali kao dio Zagrebačkog holdinga na ZET utječe politika. Ukoliko se promijeni političko stajalište gradske uprave i holdinga Končar im se mora prilagođavati ukoliko ne želi ostati bez jednog velikog naručitelja njegovih vozila, u ovom slučaju tramvaja.

4.2. Integracijski procesiVanjski čimbenik na koje organizacija kao pojedinac, u određenoj mjeri, može utjecati. Ovi procesi uzrokuju promjene u organizaciji poduzeća. Primjeri integracijskih procesa su spajanje (fuzija) i pripajanje, te u modernim uvijetima poslovanja poduzeća ulaze u strateške alijanse (partnerske odnose) ili slične oblike suradnje. Takav tip suradnje Končar – električna vozila ostvaruje s poduzećem TŽV Gredelj koji je također specijaliziran za proizvodnju

7

električnih vozila. Njihova suradnja je uglavnom u velikim projektima koje pojedinačnim ponudama ne bi uspjeli ispuniti i potpisati ugovore za proizvodnju. Njihova zadnja suradnja je na izradi prototipa elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz za HŽ putnički prijevoz. HŽ namjerava do 2018. godine nabaviti 92 nova niskopodna vlaka i to 49 elektromotornih za regionalni prijevoz, 18 elektromotornih za gradsko-prigradski prijevoz i 25 dizel-električnih vlakova za regionalni prijevoz. Nakon izrade prototipa objavljuje se natječaj za proizvodnju koji bi te dvije komapanije trebale dobiti zbog toga što se proizvoidnja bazira na njihovim protipima.

4.3. TržišteTržište je čimbenik koji djeluje dvostruko. S jedne strane promatramo tržište nabave, te s druge strane tržište prodaje. Končar – električna vozila d.d. dijeluje na državnom i međunarodnom tržištu pa je stoga postoji veliki broj potencijalnih kupaca. Naravno ne smijemo zaboraviti i veliki broj konkurentskih poduzeća koji se također pojavljuju i natječu na međunarodnom tržištu. Končar – električna vozila isporučuje svoje proizvode i usluge na tržišta Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Turske. Na Hrvatskom tržištu najveći kupci su Hrvatske željeznice i Zagrebački električni tramvaj. Na tržištu nabave Končar-električna vozila nabavaljaju dijelove za vozila koja ne proizvode u vlastitoj režiji. Društvo može u određenoj mjeri utjecati na to tržište raznim alatima kao npr. količina nabavljene robe, rok plaćanja i sl.

Slika 2. Prodaja proizvoda i usluga Končar Grupe

4.4. OkolinaOkolina je smještena izvan granica organizacije i većinom se dijeli na tri dijela:

a) Interorganizacijska mreža (organizacije s kojima poduzeće poslovno surađuje)b) Opća okolina (socijalna, pravna, kulturna, ekonomska, politička, fizička i tehnološka)c) Globalna međunarodna okolina

Okolina utječe izravno, ali i posredno na organizacijsku strukturu. Okolina može biti:

a) stabilna (promjene su spore i slabe),b) nestabilna (stalne promjene),c) jednostavna (mali broj čimbenika koji utječu na organizaciju)d) složena (veliki broj čimbenika koji utječu na organizaciju)

8

Jedan od najboljih primjera kako okolina utječe na organizaciju je mogući skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Prije ulaska Hrvatska mora uskladiti svoje zakone i propise među kojima postoje i oni koji utječu na Končar – električna vozila d.d.. Ulaskom u EU stvaraju se nove prilike na tržištu i okolina se značajno mijenja. Ne postojanje državnih granica, slobodan protok ljudi i kapitala među članicama EU su samo neki od čimbenika koji bi mogli utjecati na organizaciju Končar. Poslovanje na takvom tržištu donosi mnoge pogodnosti i povoljne prilike, ali donosi i rizik. Organizacija mora biti spremna na brze i česte promjene u organizaciji i poslovanju da bi udovoljila tom velikom i nestabilnom tržištu. Gotovo je sigurno da će taj čin, ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, značajno utjecati na Končar – električana vozila d.d. i to ne nužno pozitivno jer s većim tržištem dolazi i veća konkurencija.

4.5. Razvoj znanosti i tehnologijeVrlo važan čimbenik koji poduzeća mora prihvatiti da bi opstala na tržištu, u suprotnom će biti eliminirano zbog nekonkurentnosti. Razvoj znanosti i tehnologije se smatara vanjskim čimbenikom ukoliko raspoloživa znanja i tehnologije poduzeće nema ili ne razvija samo.

Končar, kao poduzeće koje je toga svjesno, ima posebnu organizacijsku jedinicu koja se posebno bavi istraživanjem i razvojem. U današnjem suvremenom poslovanju i proizvodnji više od 70% proizvoda je neopipljivo.

Internetska tehnologija i komunikacija utječu na nastanke novih oblika organizacije kao što su T- oblik organizacije, mrežna organizacija, virtualna organizacija, ameba organizacije i sl.

Končar – električna vozila d.d. kako bi ostvarilo svoje strateške ciljeve nastavlja s procesom razvoja proizvoda i proizvodnje i uvođenja novih tehnologija. Sastavni dio dugoročne poslovne politike društva uvijek je bio oslanjanje na proizvode nastale kao rezultat vlastitog razvoja. Prema tome, poduzeće, i u 2011. godini planira nastavak intenzivnijeg razvoja proizvoda vlastitim snagama. Razvoj je vezan i uz stalnu suradnju s obrazovnim i znanstvenim institucijama i kontinuirano stručno usavršavanje i obrazovanje zaposlenih u svim etapama proizvodnog procesa. Jedini od najznačajnih projekata koji su realizirani u proteklih par godina su niskopodni elektromotorni vlak i „kratki“ niskopodni tramvaj.

5. Zaključak

9

Končar – električna vozila d.d. je poduzeće koje djeluje unutar koncerna Končar Grupa. I KEV i sam koncern danas uspješno posluju na tržištu jugoistočne Europe zahvaljujući modernim tehnologijama i znanjima koje društvo uspješno implementira u svoju organizaciju i njene dijelove. KEV je velika i dobro uređena organizacija koje se kreće u smjeru da postane kompanija znanja i u čijoj se budućnosti može predvidjeti uspjeh i dobit u poslovanju ukoliko nastave kao dosad biti u korak sa tehnologijom i tržištem. KEV kao poduzeće uspješno organizira većinu svojih unutarnjih čimbenika i dobro se prilagođava vanjskim. Najveći izazov u bližoj budućnosti s kojim se poduzeće mora suočiti bit će ulazak RH u Europsku uniju. KEV-u je kao poduzeću važno da se dobro prilagodi takvom tržištu i zakonima i konkurenciji koje ono donosi, ali je također važno i Hrvatskoj kao državi da Končar Grupa i KEV budu uspješni u tome jer su danas rijetke hrvatske firme koje imaju toliko potencijala i mogućnosti za uspjeh čak i na velikim međunarodnim tržištima. Uz dobar management na svim razinama i pametnu organizaciju taj cilj je zasigurno moguć i unatoč nepredvidivosti tržišta i ekonomije Končar ima potencijala da opstane i napreduje.

10

6. Popis izvora, slika i tablica

6.1. SLIKE I TABLICESlika 1. Struktura Končar Grupe

Slika 2. Prodaja proizvoda i usluga Končar Grupe

Tabela 1. Trenutni projekti Končar KEV-a

6.2. IZVORIhttp://www.koncar-kev.hr/

http://www.koncar.hr/

Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, III. izdanje, Informator, Zagreb, 1999.

11