konzumeristiČka obiljeŽja dana[nje sinkretiČko ... · konzumeristiČka obiljeŽja dana[nje...

KONZUMERISTIČKA OBILJEŽJADANA[NJE SINKRETIČKO--EKLEKTIČKE DUHOVNOSTIMaja DRAGUNInstitut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

UDK: [316.42:366]:2Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 12. 9. 2008.

U ovom radu rije~ je o duhovnosti zapadnoga svijeta – kojanosi oznake religijskog eklekticizma i sinkretizma, univerzalnemistike, psihologijskog obrasca, ideja novoga doba i novekulture te ponekad isticanih poveznica s prirodoznanstvenimsvjetonazorom, ali na vrlo povr{noj razini. Takva je duhovnostop}edostupna, popularizirana i komercijalizirana – a ~esto sesvodi na trenuta~na prosvjetljenja koja su plativa novcem, aliipak zadràvaju elemente misti~nih inicijacija.Konzumeristi~ka dana{njica izbrisala je diskrepanciju izme|umaterijalnog i duhovnog – pa je duhovnost postala jednakokomercijalna kao npr. hrana, odje}a, putovanja, prijevoznasredstva, ljepota ili status. Stoga takva duhovnost imakonzumeristi~ka obilje`ja, pa se moè re}i da predstavlja"proizvod na duhovnom trì{tu". Ovdje nismo razra|ivaliduhovnosti koje su povezane s tradicionalnim religijama(kr{}anstvo, islam, judaizam) – ve} sinkreti~ko-eklekti~keobrasce samorazvoja, psihologiziranu duhovnost koja seozna~uje pojmovima new age (70.-80. godine XX. st.) ipostmoderna duhovnost (od 90-ih godina XX. st. nadalje).Duhovnost o kojoj govorimo koristi se u sklapanju sintezaelementima razli~itih religija i mistika koje imajukarakteristi~nu sinkreti~ku strukturu – te u osnovi predstavljaosobni svjetonazor. To je individualisti~ka duhovnost – {to jerazlikuje od svih pre|a{njih duhovnih ili religijskih obrazaca,a ima i oznake liberalisti~koga svjetonazora, kozmopolitskereligioznosti i pluralisti~ke kulture.

Klju~ne rije~i: sinkretizam, eklekticizam, duhovnost,svjetonazor, new age, individualizam, samorazvoj, mistika,konzumerizam, pluralizam

Maja Dragun, Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar,Maruli}ev trg 19/1, p. p. 277, 10 001 Zagreb, Hrvatska.E-mail: [email protected]

�

UVODPo|imo od tvrdnje da je konzumerizam jedno od osnovnihobilje`ja dana{njega svijeta te da na njega nailazimo u svimsferama ìvota (svakodnevica, potro{nja, statusni predmeti,kult ljepote, mediji, reklama, zabava, duhovnost, samorazvojitd.). Ipak, on ne postoji iz percepcije samih potro{a~a ili nekegrupacije ekstremnih potro{a~a koji bi se èljeli deklariratikao konzumeristi. Pripadnici kulture new agea i konzumentinjezinih usluga, metoda ili tehnika jama~no sebe ne doìvlja-vaju kao duhovne konzumente. Zato je sama kategorija kon-zumerizma tek odre|ena prizma kroz koju se moè proma-trati i kritizirati dana{nji svijet – osobito njegov ustroj koji sevrti oko novca, bilo da je rije~ o mo}nim korporacijama ili oobi~nim malim ljudima koji su pod utjecajem reklamnih kam-panja i kulta savr{enstva indirektno "dovedeni u poziciju" datro{e mnogo vi{e nego {to bi to trebali ~initi, a sve u potrazi zaosobnim zadovoljstvom ove ili one vrste.

Uvjetno re~eno, konzumeristi bi bili ljudi kojima preko-mjerno tro{enje zna~i odre|eni ventil, bijeg od svakodnevnihfrustracija te kompenzaciju nezadovoljstva i unutra{nje pra-znine. Svijet funkcionira tako da dok oni "popunjavaju rupe",netko drugi puni dèpove – i u tome nema ni{ta ~udno niti semoè u doslovnom smislu govoriti o "krivcu i `rtvi". To je vi{estvar kulturalne inercije, i dotle dok su sretni i prodava~i i po-tro{a~i, to ne bi trebao biti problem. Tako|er, nije rije~ ni o ne-~em novom i alarmantnom – ve} o vjekovnom "klanjanju ma-sa zlatnom teletu", koje se, eto, danas manifestira kao konzu-merizam. Uvid u konzumerizam jedan je od mogu}ih uvidau dana{nji svijet, jedan aspekt pluriperspektivnosti dana{nje-ga svijeta. Kriti~ari ga zamje}uju i pi{u o njemu brojne knjige,pronalaze ga i ondje gdje ga ima i gdje ga nema – ali ni jedanod njih ne daje recept kako ga prevladati, kako izlije~iti svijetod te boljke.

Postavlja se pitanje je li to mogu}e, pa i je li to potrebno.Postavlja se i pitanje nije li potrebno barem donekle preispita-ti tezu "da bauk konzumerizma kruì svijetom", obuzdati ma-niju antikonzumerizma koji vlada u intelektualnim krugovi-ma ne pruàju}i nikakva rje{enja ili druk~ije putove. Kriti~ariglobalne ekonomije, korporativnoga kapitalizma i kozmopo-litske kulture naj~e{}e konzumerizam vezuju uz medijsku in-doktrinaciju, reklamokraciju, kult zabave kao zajedni~ki na-zivnik globalne kulture te uz kult ljepote i vje~ne mladosti. Tajuvid ima svoju istinosnu vrijednost – ali ga ne bi trebalo apso-lutizirati, nego relativizirati – ne zbog interesa neke kompanije,nego zbog znanstvenog objektivizma, pa ~ak ponekad i zbogo~uvanja zdrava razuma.

Sve zamije}ene pojave integralni su dio postmodernezbilje, pa tako i konzumerizam – ali takva zbilja ima i svoje ne-1048

gativne konotacije i svoja pozitivna obilje`ja (dostignu}a zna-nosti i tehnologije, umreènost svijeta, brz protok informaci-ja, pove}anje broja radnih mjesta, visok standard ìvljenja temogu}nost pove}ana uìvanja u blagodatima ìvota). Dana-{nji je svijet, s jedne strane, obiljeèn razvijenim znanostimai tehnologijom, globalizacijom, informatizacijom i medijskomkulturom – a, s druge, ekolo{kom svije{}u, civilnim dru{tvomi holisti~kim svjetonazorom. Konzumerizam predstavlja inte-gralni dio navedenih kulturalnih i epohalnih trendova – a neosnovnu formulu na koju se daju svesti svi fenomeni dana-{njice.

Antikonzumeristi~ko i antiglobalisti~ko stajali{te gube znan-stvenu osnovu, ne odre|uju jasno svoje granice te po~injupredstavljati vrijednosno stajali{te i pokret – koji na kraju kra-jeva tako|er ima svoje konzumente. Zato "pri~u o konzumeri-zmu" treba staviti u odgovaraju}e okvire kao jedno od mo-gu}ih gledi{ta na dana{nji svijet – koje bi, osobito kad se pri-mjenjuje unutar znanosti, trebalo sa~uvati objektivisti~ki ka-rakter deskriptivnog uvida, a ne vrijednosnoga stava. U tojmaniri poku{at }emo opisati fenomen duhovnoga konzume-rizma, a da pritom ne izri~emo vrijednosne sudove.

OSNOVNE SMJERNICE PROMI[LJANJATema ovoga rada jest filozofski opis fenomena koji ~ine da-na{nju kulturu, a poglavito dana{nju duhovnost. Filozofskaorijentacija rada, koja se posebno odnosi na filozofiju religijei na teoretski dio sociologije religije, posluìt }e kao obja-{njenje za{to nismo u{li u empirijski dio razradbe navedenihfenomena i na svjetskoj i na lokalnoj razini, nego smo tu zada-}u ostavili drugim istraìva~ima. Ovaj }e rad ~itaocima pruìtiuvid u sadràjna i strukturalna obilje`ja dana{nje duhovno-sti, stoga je dru{tveno vaàn. Nastojali smo dokazati tezu daje dana{nji koncept duhovnosti povezan s kulturom konzu-merizma, i to tako da je konzumeristi~ki svjetonazor glavnoobilje`je takve duhovnosti.

Va`no je naglasiti da je "dana{nja duhovnost" o kojoj go-vorimo duhovnost zapadnoga svijeta koja nosi oznake psiho-logijskog obrasca, religijskog eklekticizma i sinkretizma, uni-verzalne mistike, ideja novoga doba i nove kulture te pone-kad isticanih poveznica s prirodoznanstvenim svjetonazo-rom, ali na vrlo povr{noj razini. Takva je duhovnost op}edo-stupna, pojednostavnjena, popularizirana i komercijalizirana,a ~esto se svodi na trenuta~na prosvjetljenja i etape samora-zvoja koje su plative novcem, ali ipak zadràvaju elementemisti~nih inicijacija. Konzumeristi~ka dana{njica izbrisala jediskrepanciju izme|u materijalnog i duhovnog – pa je duhov-nost postala jednako komercijalna kao npr. hrana, odje}a, pri-jevozna sredstva, putovanja, ljepota, status itd.1049

DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 17 (2008),BR. 6 (98),STR. 1047-1068

DRAGUN, M.:KONZUMERISTIČKA...

Ovdje nismo razra|ivali duhovnosti koje su povezane stradicionalnim religijama (kr{}anstvo, islam, judaizam), negosinkreti~ko-eklekti~ke obrasce samorazvoja, psihologiziranu du-hovnost koja se ozna~uje pojmovima new age (70.-80. godineXX. st.) i postmoderna duhovnost (od 90-ih godina XX. st. nadalje)(Patridge, 2005., 343-397). Te su dvije duhovnosti generi~kipovezane tako da postmoderna duhovnost predstavlja pri-rodni nastavak duhovnosti new agea, s tim da je rani new agebio obiljeèn boomom isto~nja~ke religioznosti, seksualnomrevolucijom, mirovnim nastojanjima i hipi kulturom, dok udaljnjim desetlje}ima raste zna~enje psihologijskoga i psiho-analiti~koga pristupa, znanstvene paradigme te daljnjih sin-kreti~kih predloàka koji s isto~nja~kom religiozno{}u ~estokombiniraju elemente zapadnog ezoterizma.

Duhovnost o kojoj govorimo sekularni je fenomen da-na{njeg svijeta,1 orijentirana je na samorazvoj, dostupna jenovcem, proizvoljno se sluì elementima razli~itih religija imistika u sklapanju sinteza koje imaju karakteristi~nu sin-kreti~ku strukturu te u svojoj osnovi predstavlja osobni svje-tonazor. U tom smislu moèmo re}i da je to presudno indi-vidualisti~ka duhovnost, {to je razlikuje od svih pre|a{njihduhovnih ili religijskih obrazaca. Naglasak na osobnoj slobo-di mi{ljenja i izbora upu}uje na pripadnost navedene duhov-nosti liberalisti~kom svjetonazoru, koji ne izvodi ideje i uvje-renja iz nekoga nadre|enog tradicijskog obrasca (kultural-nog, religijskog, nacionalnog), nego iz mi{ljenja i djelovanjasamoga subjekta. U duhovnosti new agea rije~ je prije svegao slobodi sklapanja svjetonazora iz sinkreti~ke, eklekti~ke po-nude koja na povr{an na~in ujedinjuje religiju, misticizam, e-zoteriju, psihologiju i znanstvenu paradigmu.

Takva je duhovnost integralni dio kozmopolitske kulturezato {to se ne vezuje uz ikoji lokalno ili tradicijski uvjetovanobrazac, nego predstavlja globalni svjetonazor proiza{ao izte`nje za "svjetskom religiozno{}u" unutar koje su pojedina-~ne religije shva}ene kao fragmenti u mozaiku boànske isti-ne.2 U sli~nom smislu smatramo dana{nju duhovnost plurali-sti~kom duhovno{}u, {to je protuteà tradicionalnim religija-ma. Ona je izraàj pluriperspektivnosti dana{njega svjetona-zora, raspada "velikih pri~a" (metanarativa) te bujanja mno-gih "malih svjetonazora", mnogih "malih mitova". Kao takva, onaje tipi~an izdanak postmoderne epohe (Sire, 2002., 181-199).

DUHOVNI KONZUMERIZAMDuhovni konzumerizam dana{njice uvelike je prisutan u "in-dustriji samorazvoja", karakteristi~noj za new age i postmo-dernu duhovnost. Razni te~ajevi, radionice i {kole samora-zvoja, isto~nja~ke metode poput joge i meditacije u razno-raznim zapadnja~kim ina~icama, religijski sinkretizam Istoka1050



i Zapada, holisti~ki panenergisti~ki svjetonazor koji se poku-{ava prikazati kao znanstvena paradigma te mnogo alterna-tivnih psiholo{kih i psihoanaliti~kih tehnika samorazvoja3 –imaju zajedni~ke karakteristike u tome {to nude pojednostav-njene recepte za "rad na sebi" i za "trenuta~na prosvjetljenja",zagovaraju holisti~ku kulturu koja se izraàva kroz razne ud-ruge i trendove te prodaju "samorealiziraju}u dokolicu". O-sim metoda i tehnika "rada na sebi", tu su i alternativni, ho-listi~ki stilovi ìvota4 te mnogo popularne literature, od ro-mana s misti~nim predznakom do priru~nika samopomo}i.

Rije~ je o duhovnosti koja je fenomen zapadne kulture,odnosno o globaliziranoj duhovnosti koja zahva}a zapadnisvijet. Ona je svakako manjinska duhovnost s obzirom na po-stotke pripadnika tradicionalnih religija (kr{}anstva, islama),religijski indiferentnih i ateista unutar zapadnih zemalja. I-pak, njezin se utjecaj ne proteè isklju~ivo na pripadnike od-re|enih sekti ili pokreta nego i na deklarirane pripadniketradicionalnih religija (npr. kr{}anstva), na religijski indife-rentne i ateiste – u mjeri u kojoj oni prihva}aju neke elementetakve duhovnosti.5 U tom smislu globalizirana duhovnost dioje globalne kulture koja odre|ene "duhovne pakete" pred-stavlja javnosti i propagira ih uz pomo} medija, interneta ilipopularne literature.

Takva holisti~ka i sinkreti~ka duhovnost temelji se nakvaliteti ìvota, ostvarivanju spiritualne, holisti~ke kulture,na prosvjetljenju, individuaciji i samorazvoju – koji sluè pri-davanju smisla, svrhe, dubine i zna~enja ìvotima postmo-dernih pojedinaca u svijetu koji je odbacio tradicijske vrijedno-sne okvire te ustraje na individualizmu, kozmopolitizmu i li-beralizmu (Bruckner, 2005., 18-38). Kako je koncept duhov-nosti komercijaliziran i dostupan novcem, sve duhovne uslu-ge i alternativne metode koje "omogu}uju postizanje skladaduha, du{e, tijela i prostora" imaju svoj cjenik koji nije pri-mjeren siroma{noj klijenteli te koji za jedne zna~i unosan po-sao,6 dok je za druge naivno i samozavaravaju}e ulaganje uduhovnost i prosvjetljenje, to~nije re~eno, pla}anje privida "sa-morealiziraju}ega ìvota".7

Tako smo do{li do uvida u to {to bi to bio duhovni konzu-merizam. Kroz povijest su kategorije duhovnosti i materijal-noga bogatstva bile strogo odijeljene, barem na idejnoj razini.Bogatstvo se smatralo nespojivim s duhovno{}u, {to je osobi-to do{lo do izraàja u ranom kr{}anstvu nadahnutom Kristo-vom porukom, a i u kasnijem mona{tvu, pustinja{tvu, askezii misticizmu. Sli~no je i s isto~nja~kim askezama, osobito hin-duisti~kima i budisti~kima. Svijet tjelesnog i materijalnog sma-trao se svijetom privida, iluzije (hinduski pojam "maya"), dokje svijet istine bio onkraj materijalnoga svijeta, strogo odvojenod materijalnih èlja i njihovih ostvarenja. Svaki misticizam1051



uklju~uje tu razliku te na materijalni svijet gleda kao na svijetprivida, egoisti~nih èlja ili ~ak grijeha (Sotona se, primjerice,smatra gospodarom materijalnoga svijeta, Rebi} (ur.), 2002.,881).

Duhovni je svijet nevezan, slobodan, predstavlja jedinstvos unutra{njim Bogom, sjedinjenje du{e i Apsoluta (blaèn-stvo, nirvana, moksha). Misticizam i askeza istinski su pri-mjeri duhovnosti koja je potpuno slobodna i odijeljena od sva-koga materijalizma. Takva sloboda duha naj~e{}e se ostvari-vala onkraj svijeta u izvansvjetskoj askezi (Weber, 2000., 125--164), u odricanju od tjelesnih uìtaka, hrane, posjeda. Nasu-prot takvoj uvrijeènoj praksi, jedan od najve}ih europskihmistika, Maister Eckhart, nau~avao je da unutra{nji Bog ìviu ~ovjekovoj du{i unutar materijalnoga svijeta te da se ne tre-ba li{avati materijalne sfere ili "napu{tati svijet", nego ìvjetiBoga u svijetu (Davy, I. svezak, 1990., 389-391). I religioznostje (sli~no misticizmu i askezi) oduvijek ustrajala na doktrinar-noj razlici izme|u duhovnosti i materijalnog svijeta, unato~tome religije su oduvijek bile povezane s materijalnim dobri-ma i uklju~ene u materijalni svijet kao institucije mo}i, za ra-zliku od mistika i asketa, koji su stvarno ìvjeli u skladu s tomrazlikom, traè}i Boga u unutra{njoj kontemplaciji.

O "braku religije i novca" svjedo~i vjekovno bogatstvokr{}anske crkve kao i njezini vjerski ratovi, osvajanja i progo-ni, koji su naj~e{}e bili motivirani materijalnim ciljevima, kaoi kruti kastinski sustav u Indiji (skt. varna – kasta) s najvi{imdru{tvenim slojem, brahmanima (sve}enicima), i najniìmslojem, nedodirljivim sudrama. U egipatskoj, babilonskoj i rim-skoj religioznosti, kao i u nekim pretkr{}anskim kultovima(Mandi}, 1954., 111-165), materijalni status u zajednici bio jepresudan za ulogu u religioznom ìvotu i za mogu}nost su-djelovanja u posve}enim misterijima. Tako su duhovnost i ma-terijalni svijet unato~ doktrinarnoj disonanci oduvijek bili uisprepletenim vezama – te su dru{tveni status, materijalnobogatstvo i privilegiranost bili tijesno povezani s "predisponi-rano{}u za vje~ni ìvot". S te je strane sasvim prirodno da i udana{njoj kulturi konzumerizma duhovnost ima va`no mje-sto kao posebno sofisticiran i mistificiran artikl, koji kad malobolje zagrebemo ispod ambalaè, odi{e isprazno{}u i {arla-tanstvom.

Komercijalizacija i globalizacija duhovnosti, duhovni kon-zumerizam te pojednostavnjenje hermeti~kih ezoterijsko-mi-sti~kih sustava pro{losti dali su drevnim ezoterijskim i misti~kimidejama na koje nailazimo u duhovnosti new agea sasvim dru-ga~iji kulturalni oblik i zna~enje. Upravo zahvaljuju}i konzu-merizmu i globalizmu, duhovnost new agea postala je {irokoprihva}ena doktrina (ili, to~nije, skup doktrina sa zajedni-~kom osnovicom) koja zauzima va`no mjesto u dana{njemsvijetu. Nekad su te ideje bile uklopljene u zapadni ezoteri-1052



zam i misticizam te u isto~nu religioznost, a danas su one in-tegralni dio eklekti~ke i individualisti~ke doktrine koja poje-dince upu}uje na samorazvoj i postizanje unutra{nje cjelovi-tosti. New age je kao doktrina dobro prilago|en svakodnevi-ci postmoderne. Stupnjevi prosvjetljenja (kao {to je ve} is-taknuto) dostupni su novcem, trì{te duhovnih putova dina-mi~no je i inovativno, a pojedinac ima pravo sve isprobati usvojoj potrazi za smislom i sre}om.

TEHNOLOGIJE SAMORAZVOJAUnutar new agea i postmoderne duhovnosti nastoji se razli-~itim tehnikama i tehnologijama – bile one meditativne, holi-sti~ke ili psihoanaliti~ke – posti}i osobno savr{enstvo. To seodnosi prije svega na tehnike osobne transformacije. Pojmovi"tehnika" (gr~. technê – umjetnost, vje{tina) ili "tehnologija"(gr~. technê + logos – znanje o tehnici) tu se uklapaju na zani-mljiv na~in jer svjedo~e o tome da je religioznost ({to je sa-svim u duhu dana{njega vremena) postala obja{njiva i do-stupna "tehni~kim putem". U tom je smislu "tehnologija sa-morazvoja" znanje o tome kako primjenjivati neku "samorea-lizacijsku tehniku", a to se naj~e{}e saznaje na raznim te~aje-vima i radionicama (joga, meditacija, reiki, pathwork itd.).

Roszak kao glavnu odrednicu duhovnosti new agea na-vodi da ~ovjek od "nesavr{ene ìvotinje" raznim tehnologija-ma svijesti nastoji postati "savr{ena ìvotinja" (Grakali}, 1994.,12). Religioznost vi{e nije stvar tradicionalnog obrasca u kojise pojedina~na svijest uklapa, nego se svodi na intenciju posti-zanja individualnoga savr{enstva. Na taj na~in religijsko ilimisti~ko uvjerenje postaje sredstvo osobnoga perfekcioni-zma. Takav osobni perfekcionizam proteè se na sve sfereìvota – od religiozne i filozofske sfere, preko dru{tvene sfereuspostavljanja ekolo{ke, feministi~ke i mirovne kulture, pasve do sfere svakodnevice, stila ìvota, odijevanja, prehrane isli~no. Sve te sfere povratno oblikuju osobni svjetonazor po-jedinca, kao i svjetonazor "grupacija osvije{tenih pojedinaca".

Prosvjetljenje (kao plod primjene neke duhovne tehnike)postalo je op}edostupno te vi{e nije rezervirano za odabra-nike (gnostike, mistike, alkemi~are). Pristup prosvjetljenju o-masovljen je i komercijaliziran, a svaka je tehnika "rad na se-bi" koji se moè nau~iti. Stupnjevi prosvjetljenja dostupni sunovcem, ~ime je tako|er pojednostavnjen i omasovljen pristupmisti~kom i religioznom. Masovno, tehni~ko i konzumeristi-~ko shva}anje prosvjetljenja izbrisalo je granicu izme|u sve-tog i profanog, a new age u~inilo svjetovnim fenomenom glo-balisti~ke kulture. Po toj je karakteristici dana{nja duhovnostbitno razli~ita od ezoterijskih u~enja pro{losti, koja su se slu-ìla hermeti~kim jezikom, prenosila "tajna znanja" te bila re-zervirana za "duhovne odabranike".81053



Osobno se savr{enstvo u new ageu i postmodernoj du-hovnosti ne shva}a kao pasivno stanje nego kao aktivan pro-ces. Takav se proces ozna~uje popularnim i {iroko uvrijeè-nim pojmovima samorazvoja i individuacije. Tehnologije da-na{nje duhovnosti jesu tehnologije samorazvoja. Savr{enstvonije shva}eno kao neko boànsko stanje (blaènstvo, moksha,nirvana), nego kao optimalno ìvotno funkcioniranje koje us-kla|uje tjelesne, du{evne i duhovne aspekte ìvota. Rije~ je opostupnom postizanju "ìvotnoga savr{enstva", koje uklju~u-je osobno zadovoljstvo (mir, samodostatnost, sre}u), skladanodnos s okolinom i drugim ljudima (odrìvi razvoj, ekologija,rodna ravnopravnost), kao i odnos s nekom vrhovnom in-stancom, koja se razumijeva kao univerzalna svijest, boàn-ska vibracija, sveobuhvatnost energije ili dinami~ko jedinstvoKozmosa. Savr{enstvo postignuto "tehnologijama samora-zvoja" moè se pribli`no izraziti pojmom psiholo{koga savr-{enstva.

U zapadnom ezoterizmu, misticizmu i religijama pro{lo-sti nije bilo tako, makar su tehnike koje su se primjenjivale(meditacija, joga, ekstaza) da bi se postiglo "osobno savr{en-stvo" bile sli~ne metodama new agea. Unutar ezoterijskih po-kreta pojedinac je teìo samoizbavljenju, a ono je bilo uvjeto-vano dualisti~kim u~enjima koja su upu}ivala na potrebu dase odbaci materijalni svijet i spase ljudske du{e. Unutar kr{-}anskoj religioznosti i misticizmu, taj je jaz bio radikalan i naj-~e{}e se razrje{avao u transcendenciji, kao i u soteriolo{komo~ekivanju Spasitelja. Iznimka od toga pravila jest u~enje Mai-stera Eckharta, koje zagovara imanencijski misticizam – u-nutar kojeg iskustvo Boga dovodi do intelektualnog zaboravaBoga te se iskazuje kao aktivno ìvljenje "Boga u svijetu".

U indijskoj tradiciji dualizam izme|u iluzornosti materi-jalnoga svijeta i duhovne stvarnosti koja je onkraj vela iluzijerazrje{ava se unutar ovoga svijeta, u imanentizmu – ujedinje-njem atmana (pojedina~ne svijesti) i brahmana (Apsoluta), ilipak oslobo|enjem od materijalnih èlja (nirvana). Ipak, u hin-duizmu i budizmu, unato~ idejnom imanentizmu, stopljenosts Apsolutom i prosvjetljenje nisu spojivi s aktivnim stilomìvota, nego s pasivnom kontemplacijom koja je plod utrnu}aèlja vezanih uz materijalni svijet. U gnosticizmu, herezama ialkemiji (Jung, 1980., 305-326) susre}emo se sa sli~nim duali-sti~kim modelom samoizbavljenja koji prosvjetljenje povezu-je s hermetizmom i kontemplacijom, a ne s aktivnim modu-som ìvota. U tom je smislu dana{nji "koncept samorazvoja",za razliku od religijskog, misti~kog i ezoterijskog konceptasamoizbavljenja, upu}en prema prakti~nom, a ne prema asket-skom – jer je ostvariv unutar svakodnevnog ìvota. Nazivjedne od dana{njih metoda joge lijepo oslikava tu ~injenicu:joga u svakodnevnom ìvotu. Na osnovi navedenoga moè-1054



mo zaklju~iti da dana{nja duhovnost nije s one strane svako-dnevice, nego da je u slu`bi svakodnevice – stoga je razumlji-vo da (ba{ kao i ta svakodnevica) ima konzumeristi~ka obilje`ja.

Svjetonazor dana{njice oslanja se na tri va`ne tekovine, ato su: tehnologizacija, liberalizam i individualizam. Kad go-vorimo o individuaciji ili samorazvoju, dolazimo do spoznajeda duhovnost danas nije stvar tradicionalnog obrasca, nego jeisklju~ivo stvar osobnog izbora. S druge strane, duhovnost jepostala podre|ena kategorija svjetonazora, {to je opre~nosvim dosada{njim duhovnostima koje su se dràle tradicio-nalnih religijskih obrazaca. Pojedinac danas slobodno izabireneki od duhovnih putova koji se nude na duhovnom trì{tute ga je tako|er slobodan u bilo kojem trenutku odbaciti iizabrati neki drugi. Tu je na djelu princip selekcije: ne samo{to pojedinac bira neku od postoje}ih duhovnih disciplinanego on samostalno konstruira i osobni duhovni svjetonazor,kombiniraju}i elemente ve} postoje}ih pravaca.

Duhovno je trì{te u slu`bi pojedinca, a pojedinac je uslu`bi samorazvoja, odnosno vlastite te`nje za postizanjemìvotnoga savr{enstva koje se iskazuje kao sklad razli~itihdimenzija ìvota. Takvo mjesto duhovnosti u ìvotima poje-dinaca karakteristi~no je za sekularnu, liberalisti~ku i globali-sti~ku epohu. Zato neki autori new age zovu "religijom glo-balnog sela" (Grakali}, 1994., 9). Posrijedi je duhovnost koja jeujedno sve i ni{ta odre|eno, a unutar koje postizanje osobno-ga savr{enstva vi{e nije uvjetovano pripadno{}u tradicional-nim religijskim ili misti~kim obrascima koji nalaù, pri-mjerice, molitvu, pokajanje, `rtvu ili pak isposni{tvo, askezu ikontemplaciju, nego je plod upotrebe populariziranih tehni-ka samorazvoja.

O tehnikama samotransformacije unutar new agea kojepridonose pro{irenju svijesti i nadvladavanju "ega" BlaènkaDespot pi{e: "Zavjerenici u znaku Vodenjaka naro~ito polaùna antropozofske, okultne, parapsiholo{ke, magi~ne psiho-te-hnike. Mogu}nosti pro{irenja svijesti raznim psiho-tehnikamanaro~ito su doprinijeli psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti,me|u kojima je svakako najzna~ajniji Stanislav Grof. Mediti-ranje, yoga, vje`be, makrobiotika, razli~iti workshopovi pri-donose nadvladavanju tijela i pribliàvanju transpersonal-nom – 'samoizbavljenju'" (Bosanac, ur., 2004., 225).

O~ito je da poklonici new agea (koje Blaènka Despot na-ziva "zavjerenicima u znaku Vodenjaka") u svojoj te`nji za po-stizanjem osobnoga savr{enstva poseù u drevno vrelo sim-bolizama i praksi – u okultno, misti~no, magi~no i ezoteri~no.S druge strane, kao differentia specifica dana{nje duhovnostispram drevnih ezoterijskih praksi sna`no nastupa psihologi-ja, osobito koncept psihoanalize i psihoterapije. Svaki rad nasebi bilo kojom od drevnih metoda ujedno je psihotehnika1055



koja se provodi u cilju samorazvoja i samorealizacije. Nave-deni su pojmovi postmoderna ina~ica drevnih religijsko-mi-sti~kih pojmova spasenja i samoizbavljenja – s opaskom darazlika koju navodimo nikako nije samo leksi~ka nego je i sa-dràjna i epohalna.

Dana{nja je duhovnost koktel najrazli~itijih duhovnosti iu prostornom i u vremenskom pogledu. Sve je zapisano u je-lovniku ili, to~nije, sve je ponu|eno na stolu. [amanske, hin-duske, tantri~ke, gnosti~ke, taoisti~ke, psihoanaliti~ke metode– ili ~esto njihove doista jedinstvene kombinacije – zovu nas imame da ih isku{amo u svojoj te`nji za samoostvarenjem isre}om. Ni~im nas ne obvezuju, ne mogu nam nauditi, nudenam uvijek novo i svjeè iskustvo "rada na sebi", nude namosje}aj "da za sebe i svoju okolinu ~inimo ne{to korisno". Pri-vla~e nas reklamom, mistifikacijom, osje}ajem na{e sve ve}e va-`nosti, pune na{ ego, barem nakratko zadovoljavaju na{u po-trebu za smislom ìvota, a pritom olak{avaju samo na{ nov-~anik.9 Po{to duhovnost, osje}aj posebnosti i "nagla{eni per-sonality" danas predstavljaju va`ne pokreta~e kako ljudskihte`nji tako i "potrebe za sveobuhvatnim imidžem" – takvo"kupovanje duhovnosti" ne bi nas trebalo ~uditi, ono je (po-put pra}enja mode ili gr~evite borbe za vje~nu mladost) sa-stavni dio epohe u kojoj ìvimo.

NEW AGE KAO SAMOREALIZIRAJU]A DOKOLICANew age su obrasci, predlo{ci – bilo da je rije~ o predlo{cimasamorazvoja i samospasa ili o predlo{cima stvaranja noveduhovne kulture. Predlo{ci su poput "recepata za spas". I-maju sinkreti~ko-eklekti~ku strukturu (me|usobno kombini-raju ideje reinkarnacije, progresivnoga samorazvoja, "osob-nog izbora otiska", ~akri, karme, duhovnih vodi~a, boànskevibracije, prosvjetljenja, panenergizma, kr{}anskoga spasa du-{e itd.). Unutar takvih receptura rame uz rame stoje Buddha,Isus Krist, Sai Baba, Sveti Duh, Zaratustra, Ramzes i sli~ni.10

Ciljevi takvih recepata jesu samorealizacija, individuacija, sta-panje s boànskom energijom (misti~ko jedinstvo), samospasdu{e, gnoza (spoznaja) – ili pak stvaranje kulture Vodenjaka(ekolo{ke, feministi~ke, holisti~ke, globalisti~ke, mirovne, to-lerantne, produhovljene kulture).

Primjer interpretacije individualne sudbine prema newageu jest interpretacija Sylvie Browne iz njezine knjige "Onastrana i povratak": "Kada se na{ duh odlu~i preuzeti ljudskotijelo, stvaramo otisak za ìvot koji slijedi i koji }e ovisiti oonome {to u vje~noj potrazi za znanjem najvi{e èlimo iskusi-ti i nau~iti svladati. Otisak uklju~uje sve: od roditelja, obiteljii djetinjstva koje }emo imati na putu preko karijere do zdrav-lja, financijskih okolnosti, seksualnih sklonosti, braka, djece i1056



ìvotnog vijeka. Tako|er se odlu~ujemo za jednu 'ìvotnu te-mu' ili podru~je u kojem osje}amo da trebamo najvi{e nau~itii to }e nam neprestano biti izazov dok smo ovdje" (Browne;Harrison, 1999., 30-31).

Stajali{te autorice ovih re~enica jest tipi~no stajali{te newagea – jer ujedinjuje vjerovanje u progresivisti~ku reinkar-naciju, vje~ni ìvot svijesti, postojanje "one strane", kao i "oso-bni izbor otiska" – odnosno sudbinske tematike unutar jedneod na{ih inkarnacija. U tom smislu navedeni je predloàk ti-pi~an new age predloàk problema ìvota i smrti.

Osim na isto~nja~ki orijentiranim pokretima, alternativ-nim psiholo{kim metodama, okultnim tehnikama, znanstve-nom holizmu i panenergizmu, ekofeminizmu, neopoganstvui sektama izraslima iz zapadnog ezoterizma, new age se u ve-likoj mjeri temelji i na hrpi literature za samopomo}, kao i in-ternetskih stranica koje propagiraju odre|ena new age u~e-nja. "Celestinsko proro~anstvo", "Te~aj ~uda", "60 na~ina za iscje-ljivanje ìvota", "Sveta krv, sveti gral", kao i lagana {tiva poputknjiga Paula Coella, Richarda Bacha i Dana Browna, uvode~itaoce u svijet misterija, prividnoga demistificiranja tajnihznanja, otkrivanja smisla sudbine i sli~no. Na taj na~in lite-ratura pogodna za popodnevnu dokolicu otkriva templarsketajne, proni~e u smisao izvornoga kr{}anstva, tretira progre-sivisti~ku reinkarnaciju kao samorazumljivost, obja{njava namna{u karmu i dharmu te nas u~i o ìvotu "s one strane". U~inas i kako jednostavno i brzo zamijeniti snove i stvarnost.

U "Celestinskom proro~anstvu" Jamesa Redfielda opisujese nu`nost stvaranja nove spiritualne kulture. Ta se nu`nostprikazuje kroz deset uvida koji bude ~ovjekovu svijest i uzdi-ù je na vi{u vibraciju. Ti su uvidi: kriti~na masa zamije}enihpodudarnosti (sinkronicitet), produèno sada, energetski ka-rakter svijeta (panenergizam) s naglaskom na potrebi za eko-logijom i vegetarijanstvom, me|uljudski odnosi kao borba zamo}, misti~no jedinstvo pojedina~ne svijesti i kozmosa, pro-~i{}avanje pro{losti, iskori{tenje ìvotnoga tijeka, nova plane-tarna etika te ra|anje nove kulture. Kroz tih deset uvida poje-dina~na svijest postaje otvorena za novu planetarnu svijest –a dovoljan broj (kriti~na masa) prosvijetljenih pojedinaca na-vodno }e stvoriti novu kulturu. O novoj kulturi u kojoj }eljudi prije}i u posve duhovni oblik postojanja Redfield pi{e:"Kad ljudi po~nu podizati svoju vibraciju do nivoa na kojemih drugi ne mogu vidjeti, … to }e ozna~iti da prelazimo za-preku izme|u ovog ìvota i onog svijeta iz kojeg smo stigli i ukoji odlazimo nakon smrti. Taj svjesni prijelaz pokazao nam jeKrist. Bio se otvorio energiji toliko dugo dok nije bio tolikolagan da je mogao hodati po vodi. Pre{ao je smrt ovdje, naZemlji i bio je prvi koji je pre{ao, pro{iriv{i fizi~ki svijet u1057



duhovni. Njegov ìvot pokazao nam je kako se to radi i akose poveèmo s tim izvorom, moèmo i sami krenuti tim pu-tem, korak po korak" (Redfield, 1999., 266).

Premda je to samo roman i premda navedeni citat zvu~ikao znanstvena fantastika, deset uvida "Celestinskog proro-~anstva" sadràva osnovne ideje, uvjerenja i gledi{ta new a-gea. Taj roman na jednom mjestu saìma sofisticirane uvide imetode koji }e nas dovesti do stvaranja nove kulture – koja inije ni{ta drugo negoli hiperbolizirana vizija "ere Vodenjaka".

U razli~itim smjerovima new age duhovnosti vidi se daodre|eni broj znanstvenih, ezoterijskih, psiholo{kih i okult-nih koncepata predstavlja gra|evni materijal za stvaranje sin-kreti~kih predloàka, odnosno za popularizaciju nove du-hovnosti i nove kulture. Drevne misti~no-ezoterijske ideje unew ageu postaju popularizirane, banalizirane i komercijali-zirane. One su svakomu dostupne, pa svatko moè na osnovitakvih plitko obja{njenih koncepata sklopiti svoj osobni svje-tonazor.11

Zapadni ezoterizam oduvijek je ustrajao na tajnom ka-rakteru i hermeti~koj strukturi znanja. Takva znanja koja suuklju~ivala ideje "o vi{em i nièm Adamu", unutra{njem Bo-gu, boànskoj iskri u ~ovjeku, bu|enju iz samozaborava, dua-lizmu materijalnoga i duhovnoga svijeta, reinkarnaciji i oslo-bo|enju te samoizbavljenju nikako nisu bila dostupna svako-mu, nego su to bila znanja kojima je odabranik u samo}i po-sve}ivao ìvot ne bi li postigao unutra{nju preobrazbu (trans-figuraciju). New age je od tih ideja stvorio pojednostavnjenei op}edostupne predlo{ke koji pojedince ni~im ne obvezuju.Koncept "~ovjeka kao duhovnog traìtelja" vi{e ne uklju~ujeistinsko pronalaènje sebe, samospoznaju i samoizbavljenje,nego zna~i tek slobodu traènja i odbacivanja prona|enog tepredstavlja koncept samorealiziraju}e dokolice.

Rozenkrojceri, teozofi i antropozofi zastupaju dualizamsvjetovnoga polja, koje je dijalekti~ko i iluzorno, i boànskogapolja, koje je trajno i nepromjenjivo. Ipak, ~ovjek sadràva usebi boànsku iskru jer je njegova du{a jednom bila dio bo-ànskoga svijeta, pa se moè ponovno spojiti s boànskim svi-jetom. Za razliku od takvih stajali{ta, tipi~an new age pred-loàk ne uvi|a dualizam izme|u materijalnoga i duhovnogaporetka, nego zagovara proètost svijeta boànskim princi-pom. U teologijskom smislu moèmo re}i da je to panteizam,premda se u postmodernom tuma~enju on iskazuje kao pa-nenergisti~ko tuma~enje svijeta prema kojem je karakter ko-zmosa energetski te je sve {to postoji proèto univerzalnomenergijom u njezinim oblicima.

Kroz panenergizam new age duhovnost poku{ava pro-na}i svoje upori{te u znanosti, i to u teorijama moderne fizikekao {to su teorija relativnosti i teorija jedinstvenoga polja. Jer1058



energija u preciznom smislu i nije filozofski nego fizikalni po-jam. Prema new age interpretacijama, uvid u energetski ka-rakter svijeta koji nam daje fizika ujedno je i uvid u boànskusveprisutnost. Znanstveni holizam fizi~ara Fritjofa Capre po-vezuje otkri}a moderne fizike s uvidima poglavito isto~nja-~koga misticizma o jedinstvu pojedina~ne svijesti i kozmosa(Capra, 1989., 103-139). Takvo fizikalno-misti~ko gledi{te autortuma~i teorijom mreè, koja pokazuje kako su mikrokozmos imakrokozmos blisko isprepleteni te da kozmos funkcionirakao mreà odnosa (Capra, 2004., 48-72). U tom su smislu i ra-zne sfere ljudske spoznaje, poput biologije, fizike, dru{tvenihznanosti, filozofije i duhovnosti, tek razli~iti prozori u istustvarnost.

Cijeli koncept new agea odràva se kao rubno-znanstve-ni koncept: radilo se o znanstvenom holizmu, nepoznanica-ma kvantne fizike, panenergizmu, parapsiholo{kim istraìva-njima, NLO-teorijama, istraìvanjima "ìvota poslije smrti" isli~no. Uistinu, sve {to je znanstveno neobja{njivo i nedokazi-vo moè se nazvati i rubno znanstvenim. Taj naziv samo zna-~i da je rije~ o nekom podru~ju koje je izvan doma{aja znan-stvene metode, odnosno koje je znanstveno neobja{njivo – teunutar njega preostaju popularne metode naga|anja i samo-zvanih interpretacija. Razli~ita "rubno znanstvena podru~ja"na koja se new age poziva predstavljaju prividno pokri}e newage predlo{cima i recepturama, pa protagonisti new agea neosje}aju potrebu da i{ta dokazuju.

New age je prije antiznanstven i neznanstven negoli ru-bno znanstven. Rije~ je o duhovnosti koja je vje{ta u tome dauvjerava bez dokaza, da manjak argumenata prikriva misti-fikacijom, da nedostatak preciznosti prikriva sinkretizmom ikozmopolitizmom te da se kao traèno sredstvo navodno krea-tivnog i individuacijskog dokoli~arenja uspje{no reciklira idobro prodaje. To samo govori o izgubljenosti i naivnosti da-na{njih pojedinaca, njihovoj gr~evitoj potrazi {to za smislom,{to za imidèm, te o ~injenici da dobra reklama i {arena am-balaà u pravilu dobro prodaju svaki proizvod, koliko god onnekvalitetan bio.

KRITIKA DUHOVNOGA KONZUMERIZMANa konzumerizam kao glavno obilje`je dana{nje kulture, kaoi na duhovni konzumerizam svojstven new ageu i postmo-dernoj duhovnosti, ~esto upozoravaju kr{}anski, poglavito ka-toli~ki, autori – bilo da je rije~ o crkvenim osobama i teolozi-ma, bilo da je rije~ o autorima prokr{}anske misaone orijen-tacije. Stajali{te katoli~anstva o new ageu ujedna~eno je – onoupozorava na povr{nost, duhovni konzumerizam, eklekti~kikarakter u~enja te na izraèni individualizam i religioznostbez Boga.1059



Katoli~ki autor Stanko Jambrek, pi{u}i o new ageu, na-gla{ava elemente povr{nosti, konzumerizma, medijske umre-ènosti i individualizma – opisuju}i dana{nje doba u kojemsu izgubljena "velika zajedni{tva", u kojem medijska mreàpruà "duhovnu ponudu", a pojedinac odabire duhovnost ko-ja mu najbolje odgovara.

"Pokret new age najbolje se moè opisati kao megamreàili splet mreà sastavljen od sitnijih mreà. Mreè su tipi~noneformalne skupine koje su vrlo razli~ite u organizaciji i dje-lovanju. Prema op}eprihva}enoj tezi R. Starka i W. Bain-bridgea new age prelazi organizacijske oblike te se pokazujekao labava pripadnost "kultu slu{atelja i mu{terija". Slu{ateljise grupiraju, prema spontanim interesima, oko autora (Shir-ley McLaine, M. Ferguson, F. Capra), oko medijskih programa(E. T., Rat zvijezda), oko parareligijskih objekata (UFO), gla-zbenih idola, gurua itd. Na taj na~in religija postaje povr{nomrobom za svakodnevnu potro{nju. Religija se ìvi bez zajed-ni{tva i izvan skupina, svedena na sakralni individualizam"(Jambrek, 2005., 25-26).

Ve}ina katoli~ke kritike new agea odnosi se na op}a mje-sta postmoderne kulture – iz koje proizlaze new age i post-moderna duhovnost. Tako se na new age gleda kao na "super-market ideja", duhovnost koja predstavlja robu na trì{tu,konzumeristi~ku duhovnost koja nudi "trenuta~na prosvjet-ljenja", globalni umreèni svjetonazor, povr{ni eklekticizamduhovnih obrazaca te na anticrkvenu propagandu koju pla-siraju mediji. Labava strukturiranost new age skupina, glo-balizam, liberalizam i sekularizacija, nagla{eni individualizam,nepostojanje vjerskoga zajedni{tva, odbacivanje tradicional-nih vjerskih obrazaca, sinkretizam isto~ne i zapadne religio-znosti – sve su to op}a mjesta na koja upozoravaju kr{}anskiteolozi u èlji da raskrinkaju new age kao mistificiranu opa-snost za pravovjerne katolike, koja nije drugo negoli komercija-listi~ki, globalisti~ki projekt. Takva je duhovnost, prema mi-{ljenju teologa, fenomen masovne kulture te umreènoga ikomercijaliziranoga svijeta u kojem pojedinac ne prepoznajeistinske ljudske vrijednosti, nego se povodi za trendovima iteì za "trenuta~nim prosvjetljenjima".

Zanimljivo je da kritika new age duhovnosti dolazi i izintelektualnoga kruga opre~nog kr{}anskoj teologiji – s pozi-cije ateisti~ki orijentiranih prirodoznanstvenika. Tako astrofi-zi~ar i esejist Carl Sagan, koji zagovara znanstveni pristup svi-jetu, a pritom negativno ocjenjuje religioznost, u svojoj zbircieseja pod naslovom "Svijet progonjen demonima – znanostkao svije}a u tami" o{tro napada pseudoznanstveni mistici-zam new agea, smatraju}i ga ispraznim {arlatanstvom na kojenasjedaju naivni ljudi, koji – umjesto da razmi{ljaju svojomglavom – udovoljavaju svojim emocionalnim potrebama za"misti~nim":1060



"Pseudoznanost se obra}a sna`nim emocionalnim potre-bama koje znanost ~esto ostavlja neispunjenima. Ona hranifantaziju pri~ama o osobnim mo}ima koje nam nedostaju i zakojima ~eznemo (poput onih koje se danas pripisuju super-herojima iz stripova, ili koje su se neko} pripisivale bogovi-ma). U nekom od svojih manifestacija, ona nudi zadovoljenjedu{evne gladi, izlje~enje bolesti, obe}anje da smrt nije kraj.Ona nas uvjerava u na{ kozmi~ki sredi{nji poloàj i va`nost.Daje nam sigurnost da smo povezani i skop~ani s univerzu-mom. Ponekad je to neka polovi~na mje{avina religije i noveznanosti, u koju niti jedna od njih nema povjerenja" (Sagan,2000., 27).

S iste intelektualne pozicije biolog, teoreti~ar evolucije iesejist Richard Dawkins, koji zagovara nespojivost znanstve-noga i religijskoga pristupa te upozorava na iluzornost teze opostojanju Boga, s prezirom pi{e o {arlatanstvu jednih i la-kovjernosti drugih u dana{njoj new age duhovnosti: "Pse-udoznanstvena blebetanja poput ovoga zabrinjavaju}e su va-àn dio kulture na{eg doba. Ovdje }u stati na primjerima skristalima jer negdje moram povu}i crtu. Ali mogao bih o 'ho-roskopskim znakovima'. Ili 'an|elima', 'usmjeravanju', 'telepa-tiji', 'kvantnom lije~enju', 'homeopatiji', 'ra{ljarenju'. O~ito ljud-skoj lakovjernosti nema kraja. Mi smo poslu{ne, lakomislenekrave, nestrpljive `rtve varalica i {arlatana koji nas muzu i bo-gate se. Oni koji su spremni na jezi~nu prostituciju i na prosti-tuciju ~uda znanosti, mogu dobro zaraditi" (Dawkins, 2005., 54).

Pseudoznanstvena podmetanja i la`na duhovnost, komer-cijalizirano {arlatanstvo i odsutnost osnovnih ljudskih vrijed-nosti (bilo da se misli na vrijednosti kr{}anstva ili pak na vri-jednosti znanstvene metodi~nosti i zdravog razuma) – sve to~ini new age duhovnost – za~udno se u ovoj to~ki slaù kr{-}anski teolozi i ateisti~ki orijentirani prirodoznanstvenici. U-nato~ navedenim kritikama, new age je optimalna kombina-cija neobveznog i spiritualnog, misti~nog i banalnog, znan-stvenog i mitskog, op}edostupnog i elitisti~kog te individuali-sti~kog i utopisti~kog. Kao takav on privla~i mno{tvo traìte-lja koji jo{ nisu prona{li smisao vlastita postojanja. U skep-ti~nom ozra~ju dana{njice, oni svakim daljnjim poku{ajemimaju sve manje izgleda da ga prona|u, ali nada u preobraàj– bilo individualni ili kolektivni – ipak ostaje. Za razliku od osta-lih Zemljinih resursa koji su pri kraju, resurs nade ipak je neis-crpan, pa makar to bila naplativa, kratkoro~na i banalna nada.

ZAKLJUČAKKonzumerizam je jedno od osnovnih obilje`ja dana{njegasvijeta, na njega nailazimo u raznim sferama ìvota, pa tako iu duhovnosti. Konzumerizam u sferi duhovnosti osobito do-lazi do izraàja u "industriji samorazvoja", koja je karakteri-sti~na za new age i postmodernu duhovnost. Rije~ je o du-1061



hovnosti koja je fenomen zapadne kulture, odnosno o globa-liziranoj duhovnosti koja zahva}a zapadni svijet i ~iji se utje-caj proteè ne samo na pripadnike odre|enih sekti ili pokre-ta nego i na sve one koji prakticiraju new age metode i te-hnike ili prihva}aju karakteristi~ne ideje new agea. Duhov-nost new agea dio je individualisti~ke, kozmopolitske i libe-ralisti~ke kulture. Razne metode i tehnike nude pojedincimapojednostavnjene recepte za "rad na sebi" i "trenuta~na pro-svjetljenja", drugim rije~ima – prodaju "samorealiziraju}u do-kolicu".

Koncept duhovnosti komercijaliziran je i dostupan nov-cem – duhovne usluge, {kole, radionice i te~ajevi koji nas u~ealternativnim metodama i tehnikama samorazvoja imaju svojcjenik. Bavljenje duhovno{}u za jedne je unosan posao, a zadruge naivno i samozavaravaju}e ulaganje u osobno savr{en-stvo. Takvo osobno savr{enstvo osnovna je ciljna predod`baduhovnosti new agea, a postiè se tehnikama i tehnologijamasamorazvoja, koje se svode na primjenu "pojednostavnjenihreceptura samorazvoja". U tom smislu moèmo govoriti otehni~koj prirodi takve duhovnosti, {to je tako|er tekovinadana{njega vremena. Osobno je savr{enstvo povezano i s"potrebom za sveobuhvatnim imidèm", koja dana{njim po-jedincima predstavlja vaàn psiholo{ki pokreta~, jer kultura ukojoj ìvimo pridaje ve}e zna~enje izvanjskosti nego unutar-njim ljudskim vrijednostima.

New age je sinkreti~ko-eklekti~ka duhovnost koja se svo-di na obrasce, predlo{ke samorazvoja, pri ~emu su drevne mi-sti~ne i ezoterijske discipline modernizirane, tehnologizirane,pojednostavnjene, op}edostupne i dostupne novcem (odno-sno komercijalizirane). Unato~ tome {to je kroz cijelu povijestpostojala odre|ena povezanost duhovnosti i novca ({to seodraàvalo u svjetovnoj mo}i duhovnih institucija kao i u ~i-njenici da je "mogu}nost spasa" ~esto bila rezervirana za imu-}ne), ipak je dana{nja komercijalizacija duhovnog ne{to sa-svim novo u povijesti ~ovje~anstva. Jer, u povijesti je duhov-nost ipak presudno bila povezana s tradicijskim vrijednostima,ili pak s askezom, odricanjem od svjetovnih dobara, herme-tizmom nekoga tajnog u~enja te je zahtijevala od pojedincada ìvot posveti "samoizbavljanju".

Dana{nja je duhovnost ponu|ena kao proizvod na trì-{tu, put do nje je jednostavan i lak, ona je popularizirana iop}edostupna, zamjenjiva i individualizirana. Kao takva onaje poticaj traìteljima sre}e i smisla vlastita ìvota, sluì kaokompenzacija ìvotnih nezadovoljstava, sluì kao privid "sa-morealiziraju}e dokolice" ili pak kao "la`na slika" za jednakotako la`nog Drugog. I unato~ kritikama revnih teologa i atei-sti~ki orijentiranih znanstvenika, unato~ trivijalnosti, povr{-nosti i {arlatanstvu kojima takva duhovnost odi{e, emotivna1062



potreba dana{njih ljudi (stanovnika globaliziranoga svijeta ukojem vladaju tehnologija i znanost) za mistificiranim bajka-ma nije se osjetno smanjila.

Kroz sve navedene uvide jasno se ocrtava isprepletenostkomercijalnog i duhovnog u dana{njoj svakodnevici te dolazido izraàja konzumeristi~ki karakter opisane sinkreti~ko-e-klekti~ke duhovnosti. Ipak, dana{nja je duhovnost plod seku-larne, individualisti~ke i liberalisti~ke epohe, predstavlja plu-ralisti~ki pristup religioznom i misti~nom te razbija religijskemonopole svake vrste – u tom smislu ona nosi odre|ena po-zitivna obilje`ja.

BILJE[KE1 Pritom èlimo re}i da takva duhovnost po~iva na doktrinarnoj o-dvojenosti svjetovne i vjerske sfere, pa ~ak predstavlja obrasce du-hovnosti koji su podre|eni svjetovnosti, uklopljeni u svjetovnost te~ak u slu`bi svjetovnosti, odnosno svakodnevice. U skladu s time onini na koji na~in ne poku{avaju ste}i utjecaj koji bi zahva}ao totalitetzbilje, ve} se naj~e{}e zadràvaju na ideji samorazvoja pojedinca, ra-da na vlastitu osvje{tavanju te samopomo}i.2 Takvu je te`nju sinkreti~ko-eklekti~ka duhovnost dana{njice pre-uzela od teozofskoga dru{tva, koje je mo`da najva`niji misaoni pre-te~a navedene duhovnosti. Ve} Helena Petrovna Blavatsky definiraglobalni svjetonazor kao izraz te`nje za "svjetskom religiozno{}u"(Patridge, 2005., 320).3 Primjeri alternativnih psihoanaliti~kih tehnika jesu: pathwork, kida-nje veza, regresoterapija, gestalt psihologija, nlp itd. (Patridge, 2005.,358-404).4 Primjeri uvjetno nazvanih "alternativnih stilova ìvota", odnosno,alternativnih pristupa razli~itim segmentima svakodnevice, jesu: fengshui ure|enje prostora, isto~nja~ke masaè, plesovi kojima se posti-è energetski sklad, astrologija, tarot, vidovnja{tvo, alternativna me-dicina, neopoganstvo, vegetarijanstvo i veganstvo, ekofeminizam isli~no.5 Bilo da je rije~ o prakticiranju joge ili meditacije, primjeni neke al-ternativne psihotehnike, traènju usluga od vidovnjaka i astrologaili pak o prihva}anju ideja poput neopoganstva, ekofeminizma, pan-energizma ili reinkarnacije i karme.6 Ne treba zaboraviti ni nov~ane donacije imu}nih pripadnika sektinew agea duhovnom vodstvu sekte, ~ime raste njezina financijskamo} i globalni utjecaj. Primjer toga jest Scijentolo{ka crkva, ~ije seu~enje temelji na sinkretizmu ezoterijskih i psihoanaliti~kih eleme-nata, a ~ija se mo} u velikoj mjeri temelji na ~lanovima pripadnicimaholivudskoga dèt seta – koji su ujedno i donatori crkve i popula-rizatori samog u~enja.7 Svako "ulaganje u samorazvoj" predstavlja etapu na putu posti-zanja osobnoga savr{enstva – na taj na~in savr{enstvo, bilo da sepostiè kozmetikom i plasti~nom kirurgijom, presti`nim markamaodje}e, mobitelima ili automobilima, zabavnim televizijskim, glaz-1063



benim ili filmskim produkcijama ili pak metodama koje nude psiho-lo{ki sklad ili duhovno prosvjetljenje, nije drugo nego preduvjet zaindividualnu sre}u. Jer svijet reklama name}e nam tezu da je "bitisretan" isto {to i "biti savr{en".8 Gnosti~ki pisac Valentin dijeli ljude na tri vrste: tjelesni, du{evni iduhovni. Tjelesni ljudi osu|eni su na propast. Du{evni ljudi (psihi-ci) imaju mogu}nost spasenja vjerom. Duhovni ljudi, odnosno pneu-matici ili gnostici, jesu ljudi s uro|enim darom Duha i kao takvi pred-odre|eni za spasenje. (Niki}, ur., 1997., 106)9 Univerzalnim razmjenskim sredstvom, novcem, osim automobila,mobitela, kozmetike ili presti`ne odje}e, moè se kupiti i duhovnost,postati "osoba na duhovnom putu".10 Metode koje se upotrebljavaju me|usobno su vrlo razli~ite: medi-tacija, kontemplacija, kundalini joga, kidanje veza, tantri~ki seks, re-iki, iscjeljivanje aura, bioenergija, vidovnja{tvo, tarot, astrologija, ka-bala, psihoanaliza, analiza snova, autogeni trening, mentalne mape,neurolingvisti~ko programiranje, regresija, ali i molitva, {tovanje Kri-sta kao boànske vibracije te zazivanje Svetoga Duha.11 Takav "osobni svjetonazor" ~esto predstavlja besmislenu sintezunespojivih elemenata, npr. vegetarijanstva i NLO-teorija, budizma imisterija svetoga grala, psihoanalize i uskrsnu}a, reinkarnacije i femi-nizma itd.

LITERATURABailey, A. A. (1990.), Iluzija: svjetski problem, Zadar: Izdava~ko podu-ze}e MBM.

Bosanac, G. (ur.) (2004.), Izabrana djela Blaènke Despot, Zagreb: Insti-tut za dru{tvena istraìvanja: Ženska infoteka, Biblioteka znanost idru{tvo.

Browne, S., Harrison, L. (1999.), Ona strana i povratak, Zagreb: Makro-nova edicija.

Bruckner, P. (2005.), Babilonska vrtoglavica – kozmopolitizam i mondijali-zam, Zagreb: Algoritam.

Bruckner, P. (2004.), Bijeda blagostanja – trì{na religija i njezini neprija-telji, Zagreb: Algoritam.

Capra, F. (2004.), Skrivene veze – Znanost o odrìvosti: objedinjavanje bio-lo{ke, spoznajne i dru{tvene dimenzije ìvota, Zagreb: Liberata.

Capra, F. (1998.), Mreà ìvota – Novo znanstveno razumijevanje ìvih su-stava, Zagreb: Liberata.

Capra, F. (1989.), Tao fizike – istraìvanje paralela izme|u savremene fizikeisto~nja~kog misticizma, Beograd: OPUS.

Capra, F. (1986.), Vrijeme preokreta/ Znanost, dru{tvo i nastupaju}a kul-tura, Zagreb: Globus.

Danneels, G. (2000.), Krist ili Vodenjak?, Split: Verbum.

Davy, M. M. (1990.), Enciklopedija mistika, Zagreb: Naprijed.

Dawkins, R. (2005.), Vragov kapelan – Razmi{ljanja o nadi, laìma, zna-nosti i ljubavi, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.1064



Europski glasnik, Godi{te VII, broj 7, New age – novi totalitarizam(tematski blok), Zagreb, 2002.

Franz, M. L. von (1998.), C. G. Jung/ His myth in our time, Toronto: In-ner City Books.

Grakali}, M. M. (1994.), Duhovnosti novog doba, Zagreb: Arkadia.

Imenjak, D. (ur.) (2002.), Knji`nica Nag Hammadi: Evan|elje po Tomi,ostala gnosti~ka evan|elja i spisi prona|eni kod Nag Hammadija, Zagreb:TELEdisk.

Jacobi, J. (1973.), The Psychology of C. G. Jung, New Haven and Lon-don: Yale University Press.

Jambrek, S. (2005.), Kr{}anstvo i New age, Zagreb: Bogoslovni institut.

Jeroti}, V. (1998.), Individuacija i (ili) oboènje, Beograd: Ars Libri.

Juki}, J. (Marde{i}, Ž.) (2007.), Rascjep u svetom, Zagreb: Kr{}anskasada{njost.

Juki}, J. (Marde{i}, Ž.) (1997.), Lica i maske svetoga, Zagreb: Kr{}anskasada{njost.

Jung, C. G. (2006.), Civilizacija na prelasku, Beograd: ATOS.

Jung, C. G. (1990.), O religiji i kr{}anstvu, \akova~ki Selci.

Jung, C. G. (1980.), Psihologija i alkemija, Zagreb: Naprijed.

Koprek, I. (ur.) (2005.), Religije i novac – Zbornik radova me|unarod-nog simpozija odrànog u Zagrebu 11. prosinca 2004., Zagreb: Re-ligijski niz.

Koslowski, P. (2002.), Supermoderna ili postmoderna? Dekonstruk-cija i mistika u dvjema postmodernama, Republika, godi{te XLIX, 7-8,srpanj-kolovoz 1993 book series, Amsterdam – New York.

Kuva~i}, I., Flego, G. (ur.) (1988.), Postmoderna – Nova epoha ili zabluda,Zagreb: Naprijed.

Lectorum rosencrucianum – pojmovnik i uvodna pisma, http://croatia.rosenkruis.nl

Mandi}, O. (1954.), Od kulta lubanja do kr{}anstva, Zagreb: Maticahrvatska.

Nietzsche, F. (1988.), Volja za mo}/ Poku{aj prevrednovanja svih vrijed-nosti, Zagreb: Mladost.

Niki}, M. (2003.), Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim po-kretima, Zagreb: Durieux.

Niki}, M. (ur.) (1998.), Reinkarnacija i/ili uskrsnu}e, Zbornik radova saznanstvenog simpozija FFDI-a, FTIDI-a i Teolo{kog fakulteta Sve-u~ili{ta u Innsbrucku o reinkarnaciji i uskrsnu}u, Filozofski niz,FILEDATA, Zagreb.

Niki}, M. (ur.) (1997.), Novi religiozni pokreti, Zbornik radova znan-stvenog simpozija FTF-a i FFDI-a u Zagrebu o novim religioznim po-kretima, odrànog 15. i 16. studenog 1996. u Zagrebu, August [enoad. d., Zagreb.

Olivieri Pennesi, A. (1999.), Krist i New age, Svesci=Communio, Za-greb: Kr{}anska sada{njost.

Pagels, E. (2002.), Gnosti~ka evan|elja, Zagreb: TELEdisk.1065



Patridge, C. (2005.), Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak.

Pierrakos, E., The pathwork lectures of Eva Pierrakos, http://www.pathwork.org/lectures.html/lectlist2.html (siječanj-svibanj 2006.)

Rebi}, A. (ur.) (2002.), Op}i religijski leksikon, Zagreb: Leksikografskizavod Miroslav Krleà.

Redfield, J. (1999.), Celestinsko proro~anstvo, Zagreb: Algoritam.

Rijckenborgh, J. van (1992.), Misterij ìvota i smrti, Lectorium Rosen-crucianum.

Sagan, C. (2000.), Svijet progonjen demonima: znanost kao svije}a u tami,Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Schlegel, J. L. (1994.), Gnoza i nova za~aranost svijeta, Svesci=Commu-nio, Zagreb: Kr{}anska sada{njost.

Sire, J. W. (2002.), Izazov svjetonazora, Zagreb: STEPPress.

Steiner, R. (2003.), Filozofija/Kozmologija/Religija, Zagreb: Antropozof-sko dru{tvo "Marija Sofija".

Steiner, R. (2002.), Antropozofija – uvod u antropozofski svjetonazor, Za-greb: AGM.

Steiner, R. (1994.), Duhovni i fizi~ki razvoj svijeta i ~ovje~anstva, Zagreb:Nova Arka.

Storm, R. (2002.), Enciklopedija mitologija Istoka, Rijeka: Leo commerce.

Velja~i}, Č. (1978.), Razme|a azijskih filozofija, Zagreb: Liber, Bibliotekapovijesti.

Weber, M. (2000.), Sociologija religije, Zagreb: Kruzak.

Wilber, K. (2004.), Teorija svega, Rijeka: Gorin.

Žièk, S. (2007.), O vjerovanju – Nemilosrdna ljubav, Zagreb: Algoritam.

Consumerist Characteristicsof Today’s Syncretic-Eclectic SpiritualityMaja DRAGUNInstitute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb

This article deals with the spirituality of the western world –which bears the mark of religious eclecticism and syncretism,universal mysticism, psychological pattern, the new age andnew culture concepts and the periodically expressed linkswith the natural-scientific point of view – but on a verysuperficial level. Such spirituality is generally accessible,popularised and commercialised – and is often reduced toinstant enlightenment which can be bought with money, butalso retains some elements of mystical initiations. Theconsumerist present has erased the discrepancy between thematerial and spiritual – thus making spirituality just as muchcommercialised as for example food, clothing, travel,transport, beauty or status are. Such spirituality therefore hasconsumerist characteristics, and can be said to represent1066



"a product on the spiritual market". The subject of analysis inthis article was not spirituality connected with traditionalreligions (Christianity, Islam, Judaism) – but the syncretic--eclectic patterns of self-development, psychologisedspirituality signified by the concept of new age (1970s--1980s) and postmodern spirituality (since the 1990s). Thespirituality addressed here makes use of elements of differentreligions and mysticisms in creating syntheses with a specificsyncretic structure – and basically represents a personal pointof view. This is individualist spirituality – which distinguishes itfrom all the previous spiritual and religious patterns, andalso contains attributes of the liberalist viewpoint,cosmopolitan religiosity and pluralist culture.

Key words: syncretism, eclecticism, spirituality, point of view,new age, individualism, self-development, mysticism,consumerism, pluralism

Konsumistische Merkmaleder zeitgenössischen synkretistisch-eklektischen SpiritualitätMaja DRAGUNIvo Pilar-Institut für Gesellschaftswissenschaften, Zagreb

Diese Arbeit thematisiert die Spiritualität der westlichen Welt,die von religiösem Eklektizismus und Synkretismus,universaler Mystik, populärpsychologischen Mustern, demGedanken einer neuen Ära und Kultur sowie stellenweiseBezugspunkten mit den Naturwissenschaften (allerdings sehroberflächlich) geprägt ist. Eine solche Spiritualität istallgemein verfügbar, popularisiert und kommerzialisiert –und oft genug ist sie auf instantmäßige Erleuchtungs-erlebnisse reduziert, die gegen Bezahlung verfügbar sindund trotzdem Elemente mystischer Initiation bergen. Imheutigen Konsumismus ist die Diskrepanz zwischenMateriellem und Spirituellem aufgehoben, und Spiritualität isteine ebenso kommerzielle Gegegebenheit wie Nahrung,Kleidung, Reisen, Transportmittel, Schönheitspflege odersozialer Status. Eine solche Spiritualität hat demnachkonsumistische Merkmale und berechtigt das Wort von einer„Ware auf dem Markt geistiger Erzeugnisse”. In dieser Arbeitgeht es nicht um traditionell-religiöse Formen der Spiritualität(Christentum, Islam, Judentum), sondern um synkretistisch-eklektische Muster zur Selbstentfaltung, um einepsychologisierte Spiritualität, die als New Age (70er- und80er-Jahre des 20. Jh.) und postmoderne Spiritualität (abden 90er-Jahren des 20. Jh.) bezeichnet wird. Die hiergemeinte Spiritualität bedient sich zahlreicher Elementeverschiedener Religionen und Mystiken und bündelt sich zuSynthesen, die eine charakteristische synkretistische Struktur1067



aufweisen und im Grunde eine jeweils persönlicheWeltanschauung darstellen. Es geht also um eineindividualistische Spiritualität – im Unterschied zu allenvorherigen spirituellen oder religiösen Mustern –, dieebenfalls Merkmale einer liberalistischen Weltanschauung,einer kosmopolitischen Religiosität und pluralistischen Kulturaufweist.

Schlüsselbegriffe: Synkretismus, Eklektizismus, Spiritualität,Weltanschauung, New Age, Individualismus, Selbstentfaltung,Mystik, Konsumismus, Pluralismus

1068



konzumeristiČka obiljeŽja dana[nje sinkretiČko ... · konzumeristiČka obiljeŽja dana[nje...

Documents