1

Ellen G. White

KORACI PREMA KRISTU

KORACI PREMA

KRISTUKORACI PREMA

KRISTU

ELLEN G. WHITEPRIGODNO

IZDANJE

2

NakladnikZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

IzvornikSTEPS TO CHRIST

UrednikMario ©ijan

PrijevodMilan ©uπljiÊ

Prijevod dodatakaÆeljko Porobija

LekturaMiroslav VukmaniÊ

KorekturaDarko FilËiÊ

GrafiËki designGlen Milam

TisakZNACI VREMENA

Zagreb 2014.

3

KORACI PREMA

KRISTUELLEN G. WHITE

Drugo izdanje

4

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 874948

ISBN 978-953-183-004-1

Biblijski tekstovi navedeni suprema izdanju KrπÊanske sadaπnjosti

Brojke na marginama knjige ukazujuna brojeve stranica u izvorniku

5

EPREDGOVOR

Ellen G. White (1827.—1915.), autorica knjige Koraciprema Kristu, svojim je spisateljstvom i poslanjem utjecala naæivote milijuna ljudi svih uzrasta po cijelom svijetu. Napisala jeviπe od 5 .000 Ëlanaka i Ëetrdeset knjiga s podruËja duhovnosti,odgoja, zdravlja, meuljudskih odnosa, propovjedniπtva, pa doproroËanstava, prehrane, nakladniπtva, rukovoenja... Iz50.000 stranica njezinih rukopisa Ëitateljima je danas dostupnoËak stotinjak naslova, koji su nastali ureivanjem njezinih spisapo temama. Knjige joj se prevode i tiskaju u milijunskimnakladama u viπe od dvjesto zemalja svijeta. Najprevoenija jespisateljica u povijesti nakladniπtva uopÊe i najprevoenijiameriËki autor. Uzdizala je Sveto pismo kao temelj vjere i kaopouzdanu Boæju objavu. Viπe: www.whiteestate.org.

Knjiga Koraci prema Kristu objavljena je na viπe od 150jezika. Na hrvatskom jeziku dosad je iziπla u Ëak 37 izdanjapod naslovom Put Kristu.

S namjerom da naglase, ilustriraju i obogate ovo prigodnoizdanje knjiæice Koraci prema Kristu, na pisanju dodatnogateksta suraivali su autori: Karen Blumenberg, Loree Chase,Peter Chiomenti, Bill Cleveland, Curt Dewees, Vikki Fields,Rondy Fishell, Carol Ann Fraser, Cheryl Holloway, Beverly Kelly,Garry Krause, Janya Mekelburg, Luan Miller, Shelly Nolan, LoryPeckham, Keith Potts, Gary Swanson, Jerry Thomas i SergioTorres.

6

“Ako se æelite upoznati sa Spasiteljem— prouËavajte Sveto pismo!”

Ellen G. White

7

PBOÆJA LJUBAV

PREMA »OVJEKUPriroda i objava zajedniËki svjedoËe o Boæjoj ljubavi. Naπ

nebeski Otac izvor je æivota, mudrosti i radosti. Pogledajtesamo Ëudesa i ljepote prirode! Razmiπljajte o njihovojzadivljujuÊoj prilagodbi potrebama i sreÊi ljudi i svih æivihstvorenja. SunËeva svjetlost i kiπa πto oæivljuju i osvjeæavajuzemlju, bregovi, mora i ravnice — sve nam to govori oStvoriteljevoj ljubavi. Bog ispunjava svakodnevne potrebe svihsvojih stvorenja. Kako je to krasno izrekao psalmist:

“OËi sviju u tebe su uprte,Ti im hranu dajeπ u pravo vrijeme.Ti otvaraπ ruku svoju,do mile volje sitiπ sve æivo.”

(Psalam 145,15.16)

Bog je stvorio Ëovjeka potpuno svetim i sretnim, a prelijepaZemlja nakon izlaska iz Stvoriteljeve ruke nije pokazivala nitraga raspadanja ili sjenke prokletstva. Tek je prijestup Boæjegzakona, Zakona ljubavi, donionesreÊu i smrt. Pa ipak, i usredpatnji izazvanih grijehom,otkriva se Boæja ljubav. UBibliji piπe da je Bog prokleoZemlju zbog Ëovjeka (Postanak3,17). Trnje i korov —poteπkoÊe i kuπnje πto Ëovjekov æivot ispunjavaju naporima ibrigama — odreene su Boæjim planom zbog njegova dobra,kao dio prijeko potrebnog odgoja, za njegovo uzdizanje izpropasti i izopaËenosti πto ih je donio grijeh. Iako greπan, svijet

Isus nije nikadazataπkavao istinu, aliju je izgovarao sljubavlju.

9

10

8

?

nije ispunjen samo æaloπÊu i bijedom. I sama nam prirodaupuÊuje poruke nade i utjehe. Na ËiËku se nalaze cvjetovi, atrnje je prekriveno ruæama.

“Bog je ljubav” — piπe na svakom pupoljku πto serascvjetava, na svakoj vlati mlade trave. Ljupke ptice πto

SLADAK I NEVINU πumama Kostarike, gdje su kiπe obilne, borba za sunËevu

svjetlost je okrutna. Kad padne kakav stari div, raslinje se natjeËe dapopuni novonastali prostor pod suncem, a puzavice se grËevito hvatajuza stabla ne bi li dospjele do sunca. Ali jedno mlado drvo uvijek jeslobodno od neæeljenih gostiju.

Svaki ispupËeni trn akacijina stabla koje raste u tim πumamaudomljuje koloniju mrava koji djeluju kao straæari. Mravi pregrizuliπÊe nasrtljivih puzavica i napadaju kukce koji æele jesti akacijinoliπÊe, dopuπtajuÊi tako akaciji da na miru raste prema suncu.

Zauzvrat, mravi æive u πupljinama velikog akacijinog trnja, pijuÊislatki sok koji se izluËuje iz stabljike lista, hraneÊi svoje liËinke kojeæive na vrπku lista sastojcima bogatim bjelanËevinama. To je sretnaokolnost i za mravlju koloniju i za stablo.

Kako je veliko zadovoljstvo imao Bog izraujuÊi sva æivotnarjeπenja πto osiguravaju svakom æivom biÊu mjesto pod suncem!OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 8) pokazuje kakopriroda govori o Boæjoj ljubavi.

l Kako spomenuta suradnja akacije i mrava objavljuje da jeBog ljubav?

l ©to iz vaπeg æivota govori svijetu da je Bog ljubav?

RAZMISLITE...l Potraæite oko sebe neπto πto je Bog stvorio. ©to vam Bog

poruËuje kroz svoje djelo?l Prisjetite se rijeËi neke krπÊanske pjesme o Boæjem stvaranju.

Pjevuπite je za vrijeme πetnje.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 65,11.13l Izaija 61,11l Rimljanima 1,20

*1

*1

P R I R O D A

9

ispunjavaju prostor veselim pjesmama, cvjetovi njeænih boja πtomiriπu u svojemu savrπenstvu, bogato razlistano i veliËanstvenoπumsko drveÊe — sve nam svjedoËi o Boæjoj oËinskoj briænosti ipaæljivosti i o Njegovoj æelji da usreÊi svoju djecu.

Boæja rijeË otkriva Njegov karakter. On je osobno objaviosvoju bezgraniËnu ljubav i milosre. Kad je Mojsije molio:“Pokaæi mi svoju slavu!”,Gospodin je odgovorio:“Dopustit Êu da ispred tebeproe sav moj sjaj.” (Izlazak33,18.19) To je bila Njegovaslava. Bog je proπao ispredMojsija i objavio: “Jahve!Jahve! Bog milosrdan imilostiv, spor na srdæbu, bogat ljubavlju i vjernoπÊu, iskazujemilost tisuÊama, podnosi opaËinu, grijeh i prijestup...” (Izlazak34,6.7) On je “... spor na gnjev i bogat milosrem” (Jona 4,2) i“uæiva u pomilovanju” (Mihej 7,18).

Bog je povezao naπa srca sa sobom bezbrojnimznamenjem na nebu i na Zemlji. Trudio se da nam se otkrijepreko Ëuda prirode i preko najdubljih i najnjeænijih zemaljskihveza koje ljudsko srce moæe spoznati. Ali sve to nam samodonekle otkriva Njegovu ljubav. Iako smo dobili sve te dokaze,neprijatelj dobra je toliko zaslijepio um ljudi da oni gledaju naBoga sa strahom, zamiπljajuÊi Ga okrutnim i neumoljivim.Sotona je naveo ljude da Bogu pripisuju krutu pravednost, kaokakvom okrutnom sucu i neumoljivom i strogom vjerovniku.Opisao je Stvoritelja kao biÊe koje nepovjerljivim okom motriljude i vreba njihove zablude i pogreπke ne bi li ih mogaoosuditi. Da bi uklonio ovu iskrivljenu sliku i otkrio svijetubeskrajnu Boæju ljubav, Isus je doπao æivjeti meu ljude.

Boæji Sin doπao je s Neba da bi objavio Oca. “Boga nitkonikada nije vidio: Jedinoroenac — Bog, koji je u krilu OËevu,

Priroda krije porukunade i ohrabrenja.Na ËiËku se nalazecvjetovi, a trnje jeprekriveno ruæama.

11

10

on ga je objavio.” (Ivan 1,18) “I nitko ne pozna Oca nego Sin ionaj komu Sin htjedne objaviti.” (Matej 11,27) Kad je jedan oduËenika zahtijevao: “Pokaæi nam Oca!” (Ivan 14,8), Isus jeodgovorio: “Toliko sam vremena s vama... i ti me, Filipe, nisiupoznao?” (Ivan 14,9)

OpisujuÊi svoje zemaljsko poslanje, Isus je rekao: “Na menije Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesemRadosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenjezarobljenicima i vraÊanje vida slijepcima, da oslobodimpotlaËene, da proglasim godinu milosti Gospodnje.” (Luka4,18.19) To je bio Njegov posao. Isus je “... proπao ËineÊidobro i ozdravljujuÊi sve koje avao bijaπe tlaËio...” (Djela10,38) Bilo je cijelih sela u kojima se ni iz jedne kuÊe nije Ëuouzvik boli, jer je On proπao njima i iscijelio sve bolesnike.Njegovo je djelo bilo dokaz Njegove boæanske punomoÊi.Ljubav, milosre i samilost otkrivali su se u svakom ËinuNjegovog æivota; Njegovo je srce bilo puno njeæne suÊutiprema ljudskom rodu. On je uzeo ljudsku narav da bi mogaoispuniti ljudske potrebe. Najsiromaπniji i najponiæeniji nisu Muse bojali pristupiti. I mala djeca osjeÊala su NjegovuprivlaËnost. Voljela su se penjati u Njegovo krilo i gledatiNjegovo zamiπljeno lice, dobroÊudno i puno ljubavi.

Isus se nije sustezao reÊi istinu, ali je to uvijek Ëinio sljubavlju. U svojemu ophoenju s ljudima bio je osobitotaktiËan, promiπljen i paæljiv. Nikada nije bio grub, nikada nijenepotrebno izgovorio oπtru rijeË, nikad nije nanio nepotrebnubol osjetljivoj duπi. Nije osuivao ljudske slabosti. Govorio jeistinu, ali uvijek s ljubavlju. Osuivao je licemjerje, nevjeru ibezakonje; ali u Njegovu se glasu osjeÊala bol kad jeizgovarao oπtre prijekore. Plakao je nad Jeruzalemom, voljenimgradom koji je odbio primiti Njega — Put, Istinu i Æivot.Odbacili su Njega, svojega Spasitelja, a On im je prilazio sasaæaljivom njeænoπÊu. Æivot Mu je bio ispunjen samoprijegorom

*2

12

11

?

i briæljivom skrbi za druge. U Njegovim oËima svaka je duπabila dragocjena. Iako je uvijek Ëuvao svoju boæanskudostojanstvenost, s najnjeænijom paænjom sagibao se nadsvakim pripadnikom Boæje obitelji. U svakom Ëovjeku gledao jeposrnulu duπu zbog Ëijega je spasenja doπao.

Krist je u svojemu æivotu otkrio takav karakter. Bio je toBoæji karakter. Iz OËeva srca potekle su rijeke boæanske suÊuti,

NEIZRAÆENA LJUBAVReËenica: “Volim te!” bila je Dereku nepoznata. Te Ëarobne rijeËi

nikad nisu siπle s usana osobe od koje ih je toliko oËajniËki æelio Ëuti— od oca.

Jedne muËne prosinaËke noÊi Derek se iznenada probudio iuspravio. Adrenalin mu je strujio tijelom. Bio je to san, ruæan san. Unjemu je otac umro.

IstrËavπi iz kreveta, Derek je pojurio hodnikom prema oËevojsobi. Njeæno je prodrmao svog oca. Kad se otac probudio, Derek jepovikao: “Tata, ja to moram znati! Voliπ li me?”

©utnja. Suze su kapale iz oËevih oËiju. Primaknuo je Dereka k sebi izagrlio ga. I dalje bez rijeËi, ali bilo je to dovoljno. Dogodila se Ëarolija.

Boæja ljubav prema vama uvijek je tu. Bez rijeËi. Samo kriæ.OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 10) reÊi Êe vam viπe oBoæjoj ljubavi.

l Zaπto netko tako teπko shvaÊa obeÊanja o Boæjoj ljubavi?l GledajuÊi oko sebe, koje dokaze Boæje ljubavi vidite u ovom

trenutku?

RAZMISLITE...l Pokaæite ocu, majci, sestri ili bratu da ih volite. Ispecite im

neki kolaË ili poËistite blagovaonicu.l Zamolite Boga da vam pomogne u razumijevanju one ljubavi

drugih prema vama koju vam nisu izrekli.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Sefanija 3,17l Ivan 3,16.17l Ivan 15,13

*2

B O Æ J A L J U B A V

12

koje su se oËitovale u Kristu, i izlile se na ljudski rod. Isus, njeænii milosrdni Spasitelj, bio je Bog koji je “tijelom oËitovan” (1.Timoteju 3,16).

Isus je æivio, trpio i umro — da bi nas spasio. Postao je“Ëovjek boli” (Izaija 53,3), da bismo se mi mogli vjeËnoradovati. Bog je svojemu ljubljenom Sinu punom milosti i istinedopustio da iz svijeta neopisive slave sie na grijehom uprljani iuniπteni planet, na svijet zamraËen sjenkom smrti i prokletstva.Dopustio Mu je da napusti naruËje Njegove ljubavi i odrekne seoboæavanja anelâ — da bi trpio sramotu, pogrde, poniæenja,mrænju i smrt. “Na njega pade kazna — radi naπeg mira,njegove nas rane iscijeliπe.” (Izaija 53,5) Gledajte Ga u pustinji,u Getsemaniju, na kriæu. Neokaljani Boæji Sin preuzeo je nasebe teret grijeha. On, koji je bio jedno s Bogom, osjetio je usvojoj duπi straπnu razdvojenost izmeu Boga i Ëovjeka,izazvanu grijehom. To je prouzroËilo oËajniËki krik s Njegovihusana: “Boæe moj, Boæe moj! Zaπto si me ostavio?” (Matej27,46) Teret grijeha i svijest o njegovoj strahovitoj veliËini kojaduπu odvaja od Boga slomili su srce Boæjeg Sina.

Ali ta velika ærtva nije prinesena zato da bi se u OËevomsrcu probudila ljubav prema Ëovjeku, ili æelja da ga spasi. Ne,nipoπto! “Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svogajedinoroenog Sina...” (Ivan 3,16) Otac nas voli, ali ne zbog tevelike Ærtve pomirnice, veÊ se On za Ærtvu pomirnicu i pobrinuozato πto nas voli. Krist je bio Posrednik po kojemu se BoæjabeskonaËna ljubav izlila na greπni svijet. “Bog bijaπe onaj kojije u Kristu pomirio svijet sa sobom...” (2. KorinÊanima 5,19)Bog je trpio sa svojim Sinom. Smrtna borba u Getsemaniju ismrt na Golgoti bili su cijena koju je Srce Beskrajne Ljubaviplatilo za naπ otkup.

Isus je rekao: “Zato me ljubi Otac πto ja dajem æivot svoj,da ga opet uzmem.” (Ivan 10,17) To znaËi: Moj vas je Otactoliko ljubio da je i mene joπ viπe zavolio zato πto sam dao svoj

13

14

13

æivot da bih vas izbavio. Omilio sam svojemu Ocu postavπivaπim Zamjenikom i Jamcem, poloæivπi svoj æivot i preuzevπivaπe dugove i prijestupe; mojom ærtvom Bog moæe bitipravedan, Onaj kojiopravdava svakoga tko vjerujeu Isusa.

Nije nas mogao otkupitinitko osim Boæjeg Sina; Oca jemogao objaviti samo Onajkoji se nalazio u NjegovunaruËju. Boæju ljubav mogaoje ostvariti jedino Onaj koji jeupoznao njezinu dubinu i visinu. OËevu ljubav premaizgubljenom ËovjeËanstvu mogla je izraziti jedino Kristovabeskrajna Ærtva.

“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svogajedinoroenog Sina...” (Ivan 3,16) On Ga nije dao da samoæivi meu ljudima, da ponese njihove grijehe i umre kao ærtvaza njih; On Ga je poklonio palome rodu. Krist se moraopoistovjetiti s dobrobitima i potrebama ËovjeËanstva. On, koji jebio jedno s Bogom, vezao se s ljudskim sinovima vezama kojese nikada ne mogu prekinuti. Isus se “ne stidi zvati ih braÊom”(Hebrejima 2,11); On je postao naπa Ærtva, naπ Zastupnik, naπBrat, Onaj koji i pred OËevim prijestoljem nosi naπ lik, Onajkoji Êe i u beskrajnoj vjeËnosti kao Sin »ovjeËji ostati sjedinjen srodom koji je otkupio. A sve samo zato da bi se Ëovjek mogaopodignuti iz propasti i poniæenja izazvanih grijehom, da bimogao odraæavati Boæju ljubav i sudjelovati u radosti kojudonosi svetost.

Cijena plaÊena za naπ otkup i beskrajna ærtva koju jeprinio naπ nebeski Otac davπi svojega Sina da umre za nastrebali bi nas nadahnuti uzviπenim mislima o onome πtomoæemo postati kroz Krista. GledajuÊi visinu, dubinu i πirinu

Niπta nije moglo takodobro izraziti OËevuljubav prema palomËovjeku kao πto je tomogla Kristovasavrπena ærtva.

*3 15

14

OËeve ljubavi prema rodu koji umire, nadahnuti apostol Ivanispunio se oboæavanjem i dubokim πtovanjem. Ne nalazeÊiprikladnih rijeËi da izrazi veliËinu i njeænost te ljubavi, pozvaoje svijet da je promatra: “Gledajte koliku nam je ljubav Otac

U VELIKOJ NEVOLJIGodine 1991. u Philadelphiji se otkrilo da u posljednje dvije

godine nije bilo prisile plaÊanja kazni za prometne prekrπaje. TriËetvrtine svih koji su primili pozive sucu za prekrπaje uopÊe nisu mariliza njih. Stoga su vlasti naËinile popis ljudi koje treba uhititi. Na vrhutog popisa bio je izvjesni Richard Canning.

Canning je u dvije godine napravio 301 prometni prekrπaj: sedamza neopreznu voænju, 15 za nepoπtivanje crvenog svjetla i znakazaustavljanja, 52 za voænju neispravnog vozila, 58 za voænju bezregistracije i 85 za voænju bez dozvole. “Manji” prekrπaji, uz ostale,bili su pravljenje guæve na autocesti, voænja bez svjetala, s neispravnimpriguπivaËem buke i drugo. Richard Canning je osuen na 85-godiπnjeoduzimanje vozaËke dozvole i 59.585 dolara kazne.

Vjerojatno se osjeÊao onako kako se moæda i vi osjeÊate kadmislite o grijehu u svom æivotu. Sotona vas nastoji obeshrabriti u vaπimnaporima da prestanete grijeπiti. Ali Isus misli da ste vi osobitovrijedni. Vi ste Boæje dijete. OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 13) dat Êe vam neku predodæbu o tome koliko ste vaæani.

l ©to biste mogli reÊi Richardu Canningu o Isusovoj ljubavikoja Êe mu pomoÊi da stekne bolju sliku o sebi?

l ©to za vas znaËi biti Boæjim djetetom?

RAZMISLITE...l Podsjetite se rijeËi omiljene pjesme o Isusovoj ljubavi. Kako

vas one potiËu da mislite o sebi?l Promatrajte skupinu djece u igri. Razmislite o tome koje biste

djeËje osobine æeljeli razviti kako biste se πto viπe pribliæiliOcu?

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 8.l Rimljanima 5,6-8l 1. Timoteju 4,12

*3

S A M O P O © T O V A N J E

15

iskazao, da se zovemo djeca Boæja.” (1. Ivanova 3,1) Kakvu tovrijednost daje Ëovjeku! Prijestup je ljudske sinove uËinioSotoninim podanicima. Vjerom u Kristovu ærtvu pomirnicuAdamovi sinovi mogu postati Boæja djeca. UzimajuÊi ljudskunarav, Krist je uzdigao ËovjeËanstvo. Greπni ljudi dobili supriliku da, povezani s Kristom, postanu dostojni imena Boæjihsinova.

Takva ljubav je neusporediva. Djeca nebeskog Kralja!Dragocjenog li obeÊanja, predmeta najdubljeg divljenja!Nenadmaπne li Boæje ljubavi prema svijetu koji Ga nije ljubio!Ova misao ima moÊ ukrotiti duπu i navesti um na pokoravanjeBoæjoj volji. ©to viπe prouËavamo boæanski karakter u svjetlostikriæa, to jasnije otkrivamo milosre, njeænost i praπtanje,povezane s nepristranoπÊu i pravednoπÊu; to nam jasniji postajubezbrojni dokazi bezgraniËne ljubavi i njeæne suÊuti πtonadilaze Ëeznutljivu naklonost majke prema zalutalom djetetu.

16

PGRE©NIKU

TREBA KRISTPrigodom stvaranja Bog je Ëovjeku darovao plemenite

sposobnosti i uravnoteæen um. Bio je savrπeno biÊe, usavrπenom skladu s Bogom. Misli su mu bile Ëiste, a ciljevi sveti.Ali, neposluπnost je izopaËila njegove sposobnosti, pa seumjesto ljubavi pojavila sebiËnost. Prijestup je toliko oslabionjegovu narav da se vlastitom snagom viπe nije mogaooduprijeti sili zla. Postao je Sotonin rob, i to bi ostao zauvijekda se sâm Bog nije umijeπao. KuπaË je namjeravao osujetiti planpo kojemu je Bog stvorio Ëovjeka, i ispuniti Zemlju tugom ioËajem. Sva ta zla htio je predoËiti kao posljedicu Boæjepogreπke pri stvaranju Ëovjeka.

U bezgreπnom stanju Ëovjek je odræavao radosnuvezu s Onim “u kome se nalazi sakriveno sve blago mudrosti iznanja” (Koloπanima 2,3). Ali, nakon uËinjenog grijeha, svetostmu viπe nije priËinjavala radost pa se on pokuπao skriti odBoæje nazoËnosti. Nepreporoeno srce i sada se nalazi utakvom stanju. Ono nije u skladu s Bogom i ne nalazi radost uzajednici s Njim. Greπnik ne bi mogao biti sretan u BoæjojnazoËnosti i ne bi mu godilo druπtvo svetih biÊa. Kad bi mu ibilo dopuπteno uÊi u Nebo, to mu ne bi Ëinilo nikakvu radost.Duh nesebiËne ljubavi, koji vlada tamo gdje je svako srcesjedinjeno sa Srcem Beskrajne Ljubavi, ne bi naπao odjeka unjegovoj duπi. Njegove misli, zanimanja i pobude — sve bi bilostrano onome πto pokreÊe bezgreπne nebeske stanovnike. On bibio neskladna nota u nebeskoj melodiji. Nebo bi za njega bilomjesto muËenja, i on bi se æelio skriti od Onoga koji je svjetlost isrediπte nebeske radosti. Bog nije samovoljno odluËio iskljuËitigreπnike iz Neba; oni se sami iskljuËuju svojom nepodobnoπÊu

*4

18

17

17

?

za nebesku zajednicu. Boæja slava bi za njih bila oganj kojispaljuje. Oni bi rado prihvatili i uniπtenje, samo da se skriju odlica Onoga koji je umro da ih otkupi.

Ne moæemo se sami izbaviti iz ponora grijeha u koji smoupali. Naπa su srca zla, i mi ih ne moæemo promijeniti. “Tko Êe

KOLIKO SMO VELIKI?Jednoga se dana Kanut, kralj Danske i Engleske u jedanaestom

stoljeÊu, zbog laskanja svojih dvorana toliko ponio da je naredio daiznesu njegovo prijestolje na morsku obalu. Tamo, pred svima njima,zapovjedio je moru da ga ne smoËi. Ubrzo je plima prekrila njegovastopala i tako pokazala vrijednost ljudskih zapovijedi — Ëak ikraljevih.

Lako je promatrati vlastiti æivot sa samozadovoljstvom izaboraviti odakle su nam doπle sve blagodati. Zadati pobjedonosnizgoditak, imati najviπe bodova na testu iz kemije, izlaziti s najljepπomdjevojkom u razredu, posjedovati najnoviji model automobila — sve tomoæe pridonijeti pogreπnom osjeÊaju vrijednosti.

Nakon javnog nastupa na morskoj obali, Kanut viπe nije nosiosvoju krunu. Stavio ju je na kip raspetoga Krista. Iako je bio moÊankralj, Kanut je znao da je naspram Kristova primjera greπnik, kao i svidrugi ljudi. OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 16) pokazujekakva je ljudska dobrota u usporedbi s Boæjom.

l Kako Kanutov postupak ilustrira Ëinjenicu da je greπnikneskladna nota u nebeskoj melodiji?

l Na koje naËine je katkad lako upasti u kuπnju da izgubimo izvida svoje stvarne moguÊnosti?

RAZMISLITE...l Nabrojite πest naËina na koje je greπnost utjecala na prirodno

okruæje u kojemu æivite.l Potraæite u Ëasopisima i novinama primjere grijeha u æivotima

drugih.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Postanak 3,1-13.16-24l Rimljanima 6,23l Koloπanima 2,3

*4

G R E © N O S T

18

Ëisto izvuÊ iz neËista? Nitko!” (Job 14,4) “Zato je teænja tijelaneprijateljstvo prema Bogu, jer se ne pokorava Boæjem zakonuniti to moæe.” (Rimljanima 8,7) Obrazovanje, kultura, sluæenje

voljom, ljudski napori, sve toima svoje podruËje djelovanja,ali ovdje je neuËinkovito.Moæda se time moæe postiÊiizvanjska ispravnost uponaπanju, ali se ne moæepromijeniti srce; ne mogu se

oËistiti æivotni izvori. Da bi se Ëovjek mogao promijeniti, ostavitigrijeh i postati svet, mora postojati sila koja djeluje iznutra, noviæivot odozgo. Ta sila je Krist. Samo Njegova milost moæepokrenuti zamrle sposobnosti duπe i privuÊi ih Bogu i svetosti.

Spasitelj je rekao: “Tko se odozgo ne rodi” — ako ne priminovo srce, nove æelje, namjere i pobude koje vode u novi æivot— “taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega” (Ivan 3,3). Miπljenjeda je dovoljno razvijati samo ono dobro koje u Ëovjeku poprirodi postoji, kobna je zabluda. “Zemaljski Ëovjek ne primaono πto dolazi od Duha Boæjega, jer je to za nj ludost. On to nemoæe ni upoznati, jer se to mora uz pomoÊ Duha prosuivati.”(1. KorinÊanima 2,14) “Ne Ëudi se πto ti rekoh: treba da seodozgo rodite.” (Ivan 3,7) O Kristu je napisano: “U njoj [uRijeËi] bijaπe Æivot i Æivot bijaπe svjetlo ljudima.” (Ivan 1,4)“Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom tojedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti.” (Djela4,12)

Nije dostatno osjetiti Boæju blagost, vidjeti dobronamjernosti oËinsku njeænost Njegova karaktera. Nije dovoljno razaznatimudrost i pravednost Njegova Zakona i shvatiti da je utemeljenna vjeËnom naËelu ljubavi. Apostol Pavao je sve to vidio kad jeuskliknuo: “Priznajem u skladu sa Zakonom da je on dobar.”(Rimljanima 7,16) “Stoga: Zakon je bez sumnje svet, a

Sami sebe ne moæemoizbaviti iz ponoragrijeha u koji smoupali.

19

19

?

zapovijed i sveta, i pravedna, i dobra.” (Rimljanima 7,12) Ali,ispunjen gorËinom oËaja i duπevne muke, dodaje: “A ja samtjelesan, prodan u ropstvo grijeha.” (Rimljanima 7,14) »eznuoje za ËistoÊom i pravednoπÊu, koje nije mogao postiÊi svojomsnagom; zato je i uzviknuo: “Jadan ti sam ja Ëovjek! Tko Êe meizbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela?” (Rimljanima 7,24)

NA PUTU KRIVNJEPoπto je dvaput odleæao zatvorsku kaznu zbog krae i

krivotvorenja, Larry je, voen nekim unutarnjim nagonom, nastaviokrπiti zakon. Nastavio je s Ëekovima bez pokriÊa, Ëak se i potpisivaopunim imenom. Bilo je vrlo lako dokazati njegovu krivnju dostatnu zatreÊi odlazak u zatvor.

Kad je Larry leæao drugi put u zatvoru, iskusio je privremenoosloboenje od krivnje — bio je kaænjen. Ali nije osjetio puni oprost.Kad je puπten, neπto u njemu samome osudilo ga je na dodatnu kaznu.Kad se potpisao na bezvrijednom Ëeku, bilo je to kao da kaæe: “I daljesam kriv. Naite me i kaznite.”

Bog vas je stvorio na takav naËin da vaπa krivnja mora bitirazrijeπena. Moæete se osjeÊati postieno, odbaËeno, podreeno ilinedostojno. No bez obzira kako se osjeÊate, Isusova bezuvjetna ljubav ioprost uvijek su vam dostupni. OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 20) pokazat Êe vam kako je Jakov podnosio svoju krivnju.

l Koliko je Larryjev naËin podnoπenja krivnje drukËiji odnaËina na koji ju je Jakov podnosio?

l Kako Bog postupa s vaπom krivnjom u usporedbi s naËinomna koji se danas postupa s prijestupnicima?

RAZMISLITE...l NaËinite popis osjeÊaja koji vas more kad uËinite neπto loπe.l Porazgovarajte s nekim krπÊanskim odvjetnikom ili sucem.

Zamolite ga da vam objasni razlike izmeu Boæjeg i ljudskogsustava pravde.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 31,1-5l Psalam 31,9-11l Efeæanima 1,7.8

*5

K R I V N J A

20

Takav isti krik otimao se iz umornih srca u svim zemljama i usva vremena. Ali, svima se moæe dati samo jedan jedini odgovor:“Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29)

Boæji Duh je pokuπavao slikovito prikazati tu istinu namnogo naËina i objasniti je duπama πto Ëeznu da se oslobodetereta krivnje. Kad je bjeæao iz oËinskog doma nakon πto jezgrijeπio prevarivπi Ezava, Jakov je bio optereÊen osjeÊajemkrivnje. Bio je osamljen i prognan, odvojen od svega πto mu jeæivot Ëinilo vrijednim, pa je njegovu duπu najviπe muËilapomisao i strah da ga je njegov grijeh odvojio od Boga, da gaje Nebo odbacilo. Obuzet æaloπÊu, legao je na golu zemlju dase odmori. Bio je okruæen samotnim bregovima i zvjezdanimnebom. Dok je spavao, Ëudesna svjetlost prodrla je u njegovsan; i gle, nejasni obrisi beskrajnih ljestava kao da su seuzdizali s poljane na kojoj je leæao sve do samih nebeskihvrata. A na ljestvama Boæji aneli koji se penju i silaze, dok izslavnih visina odjekuje boæanski glas objavljujuÊi vijest utjehe inade. Tako je Jakov upoznao Onoga koji moæe zadovoljitipotrebe i Ëeænje njegove duπe — upoznao je Spasitelja.Ispunjen radoπÊu i zahvalnoπÊu, motrio je ukazani put kojim on,greπnik, moæe obnoviti zajedniπtvo s Bogom. Tajanstvene ljestveiz njegova sna predoËavale su Isusa, jedinog posrednikaizmeu Boga i Ëovjeka.

Na istu sliku upozorio je Krist u razgovoru s Natanaelom:“Vidjet Êete otvoreno Nebo i anele Boæje gdje uzlaze i silazenad Sinom »ovjeËjim.” (Ivan 1,51) Odmetnuvπi se, Ëovjek seodvojio od Boga, Zemlja je odsjeËena od Neba. Nije moglo bitizajednice preko provalije koja ih je razdvajala. Ali, prekoKrista Zemlja je ponovno povezana s Nebom. Svojimzaslugama Krist je premostio provaliju koju je naËinio grijeh,tako da aneli pomagaËi mogu odræavati vezu s ljudima. Kristje povezao greπnog, slabog i bespomoÊnog Ëovjeka s Izvorombeskrajne sile.

*5

20

21

?

Ali uzalud svi ljudski snovi o napretku, uzalud svinapori da se ËovjeËanstvo uzdigne ako se zanemaruje jediniIzvor nade i pomoÊi greπnom rodu. “Svaki dobar dar, svakisavrπen poklon dolazi odozgo...” (Jakov 1,17) Bez Njega nemapravog savrπenstva karaktera. A jedini put k Bogu jest Krist! On

*6

PODVODNO PILJENJEZbog uniπtavanja juænoameriËkih praπuma mnogi ljudi su

zabrinuti da je suvremeni napredak otiπao predaleko. Uniπtavamojedini planet koji imamo. Ali jedan poslovni Ëovjek preokreÊe uniπtenjeu jedinstvenu priliku.

U povodu potapanja tisuÊa kilometara praπume zbog gradnjebrane za hidrocentralu Para, Juarez Christiano Gomes doπao je nazamisao o podvodnom piljenju. »ak je izumio i elektriËne pile kojerade pod vodom. DrvosjeËe rone s bocama kisika do dubine od 55metara i pile stabla. Umjesto da se brinu o padanju drveta, oni morajubrinuti o izranjanju stabala na povrπinu, koja zatim odvlaËe na pilanu.

Bog nam je dao Zemlju da je Ëuvamo, a mi uglavnom nismodobro obavljali tu povjerenu zadaÊu. Ponekad nas napredak samo vraÊaunatrag. Ali Bog moæe sve uËiniti dobrim, Ëak i nas same.

Bog nam je dao “svaki dobar dar, svaki savrπeni poklon” (Jakov1,17). Sve πto mi trebamo uËiniti jest da to prihvatimo. OznaËeniulomak (pogledajte na stranici 21) govori nam kako nas jedinoBog moæe uËiniti dobrima.

l Kakvi su izgledi za napredak ako izgubimo Boga iz vida?l ©to nam Bog nudi, a bolje je od iËega danas dostupnog u

svijetu?

RAZMISLITE...l ProËitajte neku knjigu o okoliπu i naporima ËovjeËanstva da

se okoliπ spasi.l Napiπite recitaciju ili pjesmu zahvalnosti Bogu za ono πto je

uËinio za vas.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Postanak 11,1-8l Filipljanima 4,8l Otkrivenje 21,1-4

*6

L J U D S K I N A P R E D A K

21

22

kaæe: “Ja sam put, istina i æivot... nitko ne dolazi k Ocu osim pomeni.” (Ivan 14,6)

Boæje srce Ëezne za svojom djecom na Zemlji ljubavlju kojaje jaËa od smrti. Davπi svojega Sina, On nam je u jednom darudarovao cijelo Nebo. Spasiteljev æivot, smrt i posredovanje,sluæba anela, molitva Duha, djelovanje Oca preko svih,neprekidno sudjelovanje nebeskih biÊa — sve je to stavljeno usluæbu Ëovjekova otkupljenja.

O, razmiπljajmo o Ëudesnoj ærtvi prinesenoj za nas!Pokuπajmo shvatiti trud i snagu koju Nebo ulaæe da bi ponovnozadobilo i vratilo izgubljene u OËev dom! Snaæniji poticaji imoÊnija sredstva nikad se ne bi mogli staviti u pokret;nepojmljiva nagrada za dobroËinstva, nebeska radost, druπtvoanela, zajednica i ljubav Boga i Njegova Sina, usavrπavanje irazvijanje svih naπih sposobnosti tijekom vjeËnih vremena —nisu li to dovoljno snaæni poticaji i ohrabrenja da nas pokrenuna predaju srca u dragovoljnu sluæbu naπemu Stvoritelju iOtkupitelju?

A s druge strane, Boæja rijeË nas upozorava na osudu kojuje Bog izrekao protiv grijeha, na neizbjeæivu kaznu, naponiæenje naπega karaktera i na konaËno uniπtenje, kaoopomenu da ne sluæimo Sotoni.

NeÊemo li cijeniti Boæju milost? ©to bi On joπ mogaouËiniti? Uspostavimo pravilan odnos s Onim koji nas oduvijekljubi Ëudesnom ljubavlju. Posluæimo se sredstvima koja nam jestavio na raspolaganje da bismo se mogli preobraziti naNjegovu sliku, ponovno uspostaviti zajednicu s anelima kojinam sluæe i obnoviti sklad i vezu s Ocem i Sinom.

22

23

KPOKAJANJE

Kako se Ëovjek moæe opravdati pred Bogom? Kako greπnikmoæe postati pravedan? Samo nas Krist moæe dovesti u sklad sBogom, u sklad sa svetoπÊu. Ali kako da doemo Kristu? Mnogipostavljaju isto pitanje koje je postavilo mnoπtvo na Dan Duhovakad je, osvjedoËeno u svoju greπnost, uzviknulo: “BraÊo, πto daËinimo?” (Djela 2,37) Prva rijeË u Petrovu odgovoru bila je:“Obratite se!” [U nekim prijevodima: “Pokajte se!”] (Djela 2,38)Drugom prigodom, ubrzo nakon toga, rekao je: “Dakle,obratite se i povratite se da vam se izbriπu grijesi.” (Djela 3,19)

U pokajanje je ukljuËeno æaljenje zbog grijeha i odvajanjeod njega. Mi neÊemo odbaciti grijeh ako ne uvidimo njegovupokvarenost; ali sve dok se naπe srce ne odrekne grijeha, neÊebiti nikakve stvarne promjene u naπemu æivotu.

Mnogi ne uspijevaju shvatiti pravu bît pokajanja. Takvi æaleπto su grijeπili, Ëak se prividno mijenjaju samo zato πto se bojeda Êe zbog svojih zlih Ëina morati trpjeti. Ali to nije pokajanje ubiblijskom smislu. Oni æale zbog patnji — umjesto zboggrijeha. Takva je bila i Ezavova bol kad je shvatio da jezauvijek izgubio prvorodstvo. Balaam, uplaπen od anela kojije stajao na njegovu putu s isukanim maËem, priznao je svojukrivnju da ne izgubi æivot; ali tu nije bilo istinskog kajanja zboggrijeha, nije doπlo do promjene namjera niti gnuπanja premazlu. Kad je Juda Iskariotski izdao svojega Gospodina, uzviknuoje: “Sagrijeπih... jer izdadoh nevinu krv.” (Matej 27,4)

To priznanje otelo se njegovoj greπnoj duπi podnepodnoπljivim pritiskom savjesti zbog krivnje i u strahotnomiπËekivanju osude. Posljedice koje su mu prijetile ispunjavale suga uæasom, ali u njegovoj duπi nije bilo dubokog æaljenja koje

24

23

24

slama srce, nije æalio zbog izdaje neokaljanog Boæjeg Sina i πtose odrekao Sveca Izraelova. PodnoseÊi Boæje kazne, faraon jepriznavao svoj grijeh ne bi li izbjegao daljnje kaænjavanje, alije nastavljao prkositi Nebu Ëim bi zla prestala. Svi onijadikovali su zbog posljedica grijeha, ali ih nije obuzimalaæalost zbog samog grijeha.

Ali kad se srce pokori utjecaju Boæjeg Duha, savjest se budii greπnik razaznaje poneπto od dubine i svetosti Boæjeg svetogZakona, temelja Njegove vladavine i na Nebu i na Zemlji. Tako“Svjetlo istinito, koje rasvjetljuje svakoga Ëovjeka, doe na ovajsvijet” (Ivan 1,9) te rasvjetljuje tajne odaje duπe pa skrivenadjela tame izlaze na vidjelo. OsvjedoËenost obuzima um i srce.Greπnik postaje svjestan Boæje pravednosti i osjeÊa stravu da sepod teretom krivnje i poroËnosti pojavi pred Onim koji ispitujesrca. On vidi Boæju ljubav, ljepotu svetosti, radost ËistoÊe, iËezne da se oËisti i postane dostojan veze s Nebom.

Davidova molitva nakon njegova pada pokazuje kakoizgleda pravo æaljenje zbog grijeha. Njegovo je kajanje biloiskreno i duboko. U molitvi se nije trudio umanjiti svoju krivnju inije izraæavao æelju za izbjegavanjem kazne koja mu jeprijetila. David je uvidio veliËinu svojega prijestupa, shvatio jeda je ukaljao svoju duπu, gnuπao se svojega grijeha. Nije semolio samo za oprost, veÊ i za oËiπÊenje srca. »eznuo je zaradoπÊu svetosti, za obnavljanjem sklada i zajednice s Bogom.Njegova duπa progovorila je ovako:

“Blaæen onaj kome je grijeh otpuπten,kome je zloËin pokriven!Blago Ëovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju,i u Ëijem duhu nema prijevare!”

(Psalam 32,1.2)

“Smiluj mi se, Boæe, po milosru svome,po velikom smilovanju izbriπi moje bezakonje!...

*7

25

25

?

Bezakonje svoje priznajem,grijeh je moj svagda preda mnom...Poπkropi me izopom da se oËistim,operi me, i bit Êu bjelji od snijega!...»isto srce stvori mi, Boæe,i duh postojan obnovi u meni!

VAPITI ZA OPROSTOMPrije nekoliko godina neka je æena pet puta pokuπavala ubiti svog

muæa. Stavila mu je u Ëaπu sitne komadiÊe stakla. Stavila mu je u hranuotrov za πtakore. Stavila mu je u krevet otrovnog pauka crnu udovicu.Udarila ga je ËekiÊem po glavi dok je spavao. Unajmila je prijatelje daga ubiju. Niπta nije uspjelo!

Napokon, æena je zaplakala i zamolila svoga muæa da joj oprosti.On je odgovorio: “Joπ uvijek te volim i praπtam ti! Æelim da ponovnoizgradimo naπu braËnu zajednicu.”

Kad zamolimo Boga da nam oprosti, On nam odgovara: “Joπuvijek te volim.” On nas oslobaa robovanja naπoj optereÊenoj savjesti.VraÊa nas u svoj svijet, u svoju obitelj i u svoje srce. Prema nama seophodi kao da Mu nikad nismo uËinili niπta loπe. OznaËeni ulomak(pogledajte na stranici 24) pokazat Êe vam kako se David osjeÊaostraπno zbog svojih grijeha i πto se dogodilo kad je doπao k BogutraæeÊi oprost.

l Mislite li da je æena uËinila previπe zla svome muæu da bi jojon oprostio?

l Trebamo li zbog svojih grijeha osjeÊati nelagodu i nakon πtosmo traæili od Boga da nam oprosti?

RAZMISLITE...l NaËinite popis pojedinosti u vaπem æivotu koje æaloste Isusa

i odluËite zamoliti Njegov oprost.l Oprostite nekome neπto loπe πto vam je uËinio, Ëak ako i nije

zatraæio oprost.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Matej 11,28l Rimljanima 2,4l Rimljanima 5,6-8

*7

P O K A J A N J E

26

Ne odbaci me od lica svojegai svoga Svetog Duha ne uzmi od mene!Vrati mi radost svoga spasenjai uËvrsti me duhom spremnim!...Oslobodi me od krvi prolivene,Boæe, Boæe Spasitelju moj!Nek mi jezik kliËe pravednosti Tvojoj!”

(Psalam 51,1-14)

Ovakvo kajanje nadmaπuje naπu snagu; mi ga ne moæemopostiÊi, veÊ dobiti jedino od Krista koji se uzdignuo u visine idao darove ljudima.

Mnogi grijeπe upravo u tome i stoga ne dobivaju pomoÊkoju im Krist æeli dati. Oni misle da ne mogu pristupiti Kristuako se prvo ne pokaju, i da ih tek pokajanje pripravlja zaoprost grijeha. Istina je da pokajanje prethodi oprostu grijeha,jer samo slomljeno i skruπeno srce osjeÊa potrebu zaSpasiteljem. Ali mora li greπnik Ëekati na pokajanje da bi tekonda doπao k Isusu? Smije li pokajanje postati zapreka izmeugreπnika i Spasitelja?

Biblija ne nauËava da segreπnik mora pokajati prije noπto posluπa Kristov poziv:“Doite k meni svi koji steumorni i optereÊeni, i ja Êu vasokrijepiti.” (Matej 11,28) Silakoja dolazi od Krista vodi kpravom pokajanju. Petar je

objasnio Izraelcima: “Njega je Bog desnicom svojom uzvisio zaVou i Spasitelja, da dadne Izraelu obraÊenje i oproπtenjegrijeha.” (Djela 5,31) Bez Kristovog Duha koji budi naπu savjestmi se ne moæemo pokajati, kao πto bez Krista ne moæemo dobitini oprost.

Biblija ne nauËava dase greπnik morapokajati prije nego πtose odazove Kristovompozivu.

26

27

Krist je izvor svake dobre pobude. Jedino On moæe usaditiu srce neprijateljstvo prema grijehu. Svaka æelja za istinom iËistoÊom, svako osvjedoËenje u naπu vlastitu greπnost dokaz jeda Njegov Duh djeluje na naπa srca.

Isus je rekao: “A ja, kad budem podignut sa zemlje, sve Êuljude privuÊi k sebi.” (Ivan 12,32) Krist se mora objavitigreπniku kao Spasitelj koji umire za grijehe svijeta; i dokgledamo Boæje Janje na golgotskom kriæu, tajna otkupljenjapoËinje se otkrivati naπemu umu, a Boæja dobrota poËinje nasvoditi na pokajanje. Umrijevπi za greπnike, Krist je pokazaonepojmljivu ljubav. I dok greπnik promatra tu ljubav, ona muomekπava srce, utjeËe na um i pridonosi skruπenosti duπe.

Istina je da se ljudi ponekad postide svojih greπnih putova ida odbacuju neke zle navike i prije nego πto postanu svjesni daih je Krist privukao. Ali, kad god se ljudi pokuπavaju popraviti, siskrenom æeljom da Ëine dobro, pokreÊe ih Kristova sila. Naduπu djeluje utjecaj kojega nisu ni svjesni, savjest se budi i uæivotu dolazi do vidljive promjene. I kad ih Krist privuËe dagledaju Njegov kriæ, da promatraju Raspetoga zbog njihovihgrijeha, tada se u njihovu savjest upisuju Zapovijedi. Otkriva imse sva zloÊa njihova æivota i grijeh πto se duboko ukorijenio unjihovu duπu. PoËinju shvaÊati poneπto od Kristove pravednosti iuzvikuju: “Je li moguÊe da je grijeh tako straπan da je za otkupnjegovih podanika bila potrebna tolika ærtva? Zar je stvarnobila potrebna sva ta ljubav, sve te muke, sve to poniæenje — dami ne poginemo, veÊ da imamo vjeËni æivot?”

Greπnik se moæe opirati toj ljubavi, moæe odbiti da budeprivuËen Kristu; ali ako se ne bude odupirao, Isus Êe ga privuÊi.Poznavanje plana spasenja dovest Êe ga do podnoæja kriæa ukajanju zbog grijehâ koji su prouzroËili patnje Boæjeg milogSina.

Isti boæanski Um koji djeluje u prirodi obraÊa se i srcimaljudi budeÊi u njima neizrecivu æudnju za onim πto nemaju.

28

27

28

Svjetovne stvari ne mogu zadovoljiti njihovu Ëeænju. Boæji Duhih nagovara da teæe za onim πto jedino moæe dati mir i odmor— za Kristovom miloπÊu i radoπÊu svetosti. SluæeÊi se vidljivim inevidljivim utjecajima, naπ Spasitelj stalno nastoji svratiti ljudskium s greπnih uæitaka koji ne site, na neizmjerne blagoslove kojemogu dobiti u Njemu. Svim tim duπama, koje uzaludnopokuπavaju piti iz “ispucanih kladenaca” ovoga svijeta,upuÊena je boæanska vijest: “Tko je æedan, neka doe; tko æeli,neka badava uzme vode æivota!” (Otkrivenje 22,17)

Vi, koji u srcu Ëeznete za neËim boljim od onoga πto vamovaj svijet moæe pruæiti, prepoznajte tu Ëeænju kao Boæju porukuvaπoj duπi! Molite Ga da vam dâ pokajanje, da vam otkrijeKrista u svoj Njegovoj beskonaËnoj ljubavi, u svoj Njegovojsavrπenoj ËistoÊi! U Spasiteljevu æivotu potpuno su se otkrilanaËela Boæjeg zakona: ljubav prema Bogu i prema bliænjemu.Dobrohotnost i nesebiËna ljubav bili su æivot Isusovoj duπi. I tekkad Njega promatramo, kad svjetlost naπega Spasitelja obasja inas, uviamo greπnost vlastitih srca.

Mi moæemo laskati sebi samima, kao πto je to ËinioNikodem, da nam je æivot Ëestit a moralni lik besprijekoran temisliti da ne moramo poniziti svoja srca pred Bogom kao ostaligreπnici; ali kad Kristova svjetlost obasja naπe duπe, vidjet Êemoda smo okaljani, shvatit Êemo da su naπe pobude sebiËne, da jeneprijateljstvo prema Bogu oskvrnilo svako naπe djelo. TadaÊemo shvatiti da je naπa pravednost kao “okaljana haljina” i danas jedino Kristova krv moæe oËistiti od prljavπtine grijeha iobnoviti naπe srce “na njegovu sliku”.

Kad u duπu prodre samo jedna zraka Boæje slave, samojedna iskra Kristove ËistoÊe, ona bolnom jasnoÊom otkriva svakuprljavu mrlju i ogoljuje ruænoÊu i poroËnost ljudskoga karaktera.NeposveÊene æelje, nevjernost srca i neËistoÊa usana postajuvidljivi. Pokuπaji da Boæji zakon proglasi nevaæeÊim pokazujuse greπniku u pravoj svjetlosti, i njegov je duh ganut i potiπten

*8

29

29

?

TA STRA©NA OPTUÆBAJedan pisac iznosi priËu o Ëovjeku koji je stajao na uglu,

uznemirujuÊi ljude koji su æurili kraj njega. S vremena na vrijemeËovjek bi upro prstom u najbliæu osobu i glasno rekao: “Kriv!” Kojitren kasnije izdvojio bi neku drugu nesretnu ærtvu, mehaniËki podizaoruku, pokazivao i ponovno izgovorio tu straviËnu rijeË: “Kriv!”

Pisac kaæe da je djelovanje tih rijeËi na nepoznate prolaznike bilo“posebno, gotovo straπno”. Ljudi bi ga zapanjeno pogledali, potomodvratili svoj pogled, pogledali druge ljude i brzo se udaljili. Jedna odoptuæenih ærtava okrenula se drugima i uzviknula: “Ali kako on tozna?”

Mnogi ljudi misle da se Bog ponaπa poput ovog Ëovjeka — da nasuvijek optuæuje i istiËe naπe pogreπke. Ali Bog uopÊe ne postupa tako.Dogaa se suprotno: On pokuπava otkriti svoju ljubav na mnogobrojnenaËine. Kad zapoËnemo uviati kako je On divan, mi takoerpoËinjemo uviati koliko Ga trebamo. »itajte oznaËeni ulomak(pogledajte na stranici 28) da biste vidjeli πto trebamo uËinitikako bismo se oslobodili svojih pogreπaka.

l Ako nas Bog ne osuuje, koja je Njegova nakana kad kodnas budi svijest o naπim grijesima?

l S obzirom na naËin Boæjeg postupanja prema nama, koji trebabiti naπ stav prema pogreπkama drugih ljudi?

RAZMISLITE...l Zahvalite Bogu πto radije voli nego πto optuæuje.l Zapiπite redak iz 1. Ivanove 3,22 na komadiÊ papira i ga

postavite na mjesto gdje Êete ga vidjeti svaki dan.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Ivan 3,16-21l Ivan 8,1-11l 1. Ivanova 3,19-24

zbog prodornog utjecaja Boæjeg Duha. GledajuÊi Ëisti,neukaljani Kristov karakter, greπnik se gnuπa samoga sebe.

Kad je prorok Daniel ugledao slavu πto je obavijalanebeskog vjesnika koji mu je bio poslan, proæeo ga je osjeÊajvlastite slabosti i nesavrπenstva. On nam je ovako opisao

*8

S A M O P R O M A T R A N J E

30

djelovanje tog prekrasnog prizora: “OnemoÊah, lice miproblijedje, iznakazi se, snaga me ostavi.” (Daniel 10,8) Takodirnuta duπa zamrzit Êe svoju sebiËnost, gnuπati se svojegasamoljublja, i pod utjecajem Kristove pravednosti teæiti zaËistoÊom srca koja je u skladu s Boæjim zakonom i Kristovimkarakterom.

Pavao kaæe da je “... popravednosti koja dolazi odZakona” — ako se uzme uobzir samo formalnoispunjavanje propisa — bio“besprijekoran” (Filipljanima

3,6). Ali, kad je upoznao duhovni karakter Zakona, shvatio jeda je greπnik. Prema slovu Zakona, onako kako ga ljudiprimjenjuju u æivotu, Pavao se suzdræavao od grijeha; ali kad jeupoznao dubinu svetih pravila Zakona, i vidio sebe onako kakoga Bog gleda, ponizno se poklonio i priznao svoju krivnju.Rekao je: “Da, ja sam nekoÊ æivio kad nije bilo Zakona. Ali kaddoe zapovijed, grijeh poËe æivjeti, a ja umrijeh.” (Rimljanima7,9) Kad je shvatio duhovnu narav Zakona, grijeh mu serazotkrio u svoj svojoj odvratnosti, i njegove je oholosti nestalo.

Bog ne smatra sve grijehe jednako velikima. Po Njegovojocjeni, sliËno kao i po ljudskoj, postoje stupnjevi krivnje. Ali makako beznaËajno ovo ili ono zlo djelo moæe izgledati u ljudskimoËima, pred Bogom ni jedan jedini grijeh nije mali. Ljudskisudovi su pristrani i nesavrπeni, ali Bog sve ocjenjuje onakokako stvarno jest. Pijanca preziru i kaæu da ga njegov grijehiskljuËuje iz Neba, dok oholost, sebiËnost i zavist preËestoprolaze bez ukora. Meutim, ti su grijesi Bogu posebice mrskizato πto se suprote dobroti Njegova karaktera i ozraËjunesebiËne ljubavi koja vlada bezgreπnim svemirom. Netko tkoupadne u koji od teπkih grijeha moæe osjetiti svoju sramotu ibijedu i potrebu za Kristovom miloπÊu, ali oholost ne osjeÊa

Bog ne smatra da svigrijesi imaju isteposljedice.

30

31

nikakve potrebe i srce se zatvara za Krista i beskrajneblagoslove koje On donosi.

Carinik koji se molio: “Boæe, smiluj se meni greπniku!”(Luka 18,13) smatrao je sebe vrlo pokvarenim Ëovjekom, a idrugi su ga gledali istim oËima; ali on je osjetio potrebu i sasvojim teretom krivnje i srama doπao pred Boga traæeÊiNjegovu milost. Otvorio je svoje srce milostivom utjecajuBoæjega Duha da ga oslobodi sile grijeha. Farizejeva pakhvalisava, samodopadna molitva pokazivala je kako je njegovosrce zatvoreno utjecaju Svetoga Duha. Udaljivπi se od Boga,nije ni primjeÊivao svoju pokvarenost koja je bila u potpunojsuprotnosti sa savrπenstvom boæanske svetosti. Nije osjeÊaonikakve potrebe pa nije niπta ni primio.

Kad uvidite svoju greπnost, ne Ëekajte da se popravite.Koliko ima onih koji misle da nisu dovoljno dobri da douKristu! OËekujete li da Êete se popraviti svojim vlastitimnaporima? “Moæe li Etiopljanin promijeniti koæu svoju? Ilileopard krzno svoje? A vi, moæete li Ëiniti dobro, navikli da zloËinite?” (Jeremija 13,23) Samo Bog nam moæe pomoÊi. Netrebamo Ëekati na ËvrπÊu uvjerenost, na bolje prilike, na svetijikarakter. Sami ionako niπta ne moæemo uËiniti. Moramo doÊiKristu onakvi kakvi jesmo.

Neka se nitko ne zavarava miπlju da Êe Bog po svojojvelikoj ljubavi i milosru ipak spasiti i one koji su odbiliNjegovu milost. Neizmjerna teæina grijeha moæe se procijenitijedino u svjetlosti kriæa. Ljudi koji tvrde da je Bog predobar dabi odbacio greπnika, trebaju pogledati na Golgotu. Upravo zatoπto nije bilo drugog naËina da se Ëovjek spasi, πto bez te ærtveljudski rod nije mogao uteÊi od sramotne sile grijeha i ponovnouspostaviti zajednicu sa svetim biÊima — bilo je daklenemoguÊe ponovno æivjeti duhovnim æivotom — upravo zato jeKrist preuzeo na sebe krivnju neposluπnih i trpio umjestogreπnika. Ljubav, muke i smrt Boæjeg Sina svjedoËe nam o

32

31

32

strahovitoj veliËini grijeha i govore nam da nema osloboenjaod njegove moÊi niti nade u bolji æivot, osim u pokoravanjuduπe Kristu.

Nepokajani se ponekad izgovaraju, gledajuÊi na one kojimisle da su krπÊani: “I ja sam dobar koliko i oni. Oni nepokazuju niπta viπe samoodricanja, umjerenosti ili budnosti odmene. I njima su uæici i popustljivost prema grijehu dragi kao imeni!” I tako se oni sluæe manama drugih kao isprikom zavlastito zanemarivanje duænosti. Ali grijesi i mane drugih neopravdavaju nikoga, jer nam Gospodin nije za uzor dao greπneljude. Kao Uzor nam je dan neokaljani Boæji Sin, i oni koji setuæe na nepravedan æivot takozvanih krπÊana trebali bi æivjetiboljim æivotom i pruæiti plemenitiji primjer. Ako su njihovashvaÊanja o tome πto krπÊanin treba Ëiniti tako uzviπena, nije lionda i njihov grijeh utoliko veÊi? Oni znaju πto je pravo, a ipakodbijaju Ëiniti tako.

»uvajte se oklijevanja! Ne odgaajte odluku da odbacitesvoje grijehe i da uz Isusovu pomoÊ oËistite svoje srce. TisuÊe itisuÊe su pogrijeπile upravo u tome — na njihovu vjeËnu πtetu.Ne æelim troπiti rijeËi na rasprave o kratkoÊi i nesigurnostiæivota, ali oklijevanje da se pokorimo preklinjuÊem glasu BoæjegSvetoga Duha — i naπe ostajanje u grijehu — strahovito sunedovoljno shvaÊena opasnost, jer oklijevanje upravo to znaËi.Ma kako ga neznatnim smatrali, grijehu moæemo popuπtatisamo uz rizik da budemo izgubljeni za vjeËnost. Ono πto nepobijedimo, svladat Êe nâs i izazvati naπu propast.

Adam i Eva su uvjerili sebe da neznatno djelo poputkuπanja zabranjenog ploda ne moæe imati tako straπneposljedice na koje ih je upozorio Bog. Ali to neznatno djelo biloje prijestup Boæjeg nepromjenjivog i svetog Zakona; ono jeodvojilo Ëovjeka od Boga i otvorilo ustave te su smrt i neizrecivapatnja preplavili svijet. S naπe se Zemlje kroz duga stoljeÊauzdiæu stalni krikovi boli, i sva stvorenja zajedniËki uzdiπu i

33

33

bolno pate od posljedica Ëovjekove neposluπnosti. I sámo Neboosjetilo je Ëovjekovu pobunu protiv Boga. Golgota je spomenikdivne Ærtve kojom se morao okajati prijestup boæanskogZakona. Ne smatrajmo grijeh neznatnim!

Svaki prijestup, svako zanemarivanje ili odbacivanjeKristove milosti ostavlja svoje posljedice na nama. Onootvrdnjuje srce, oslabljuje volju, otupljuje um, i ne samo πto nasËini manje spremnima, veÊ i manje sposobnima da posluπamonjeæne pozive Boæjeg Svetog Duha.

Mnogi umiruju probuenu savjest miπlju da se mogu vratitisa zlog puta kad god tozaæele, da se mogu igratipozivima milosti a ipak ostatitrajno osjetljivi prema njihovuutjecaju. Iako su prkosili Duhumilosti, iako su svoj utjecajstavili u Sotoninu sluæbu, onimisle da Êe ipak moÊi promijeniti smjer svojega æivota utrenutku straπne krize. Ali to nije tako lako uËiniti. Iskustva iodgoj tijekom æivota tako temeljito oblikuju karakter da utjeskobi samo rijetki poæele biti sliËni Isusu.

Samo jedna karakterna mana, samo jedna greπna æelja,ako se uporno gaji, moæe na kraju poniπtiti sav utjecajEvanelja. Svako popuπtanje grijehu pojaËava odbojnost duπeprema Bogu. »ovjek, koji je uporan u svojoj nevjernosti i koji jetupo ravnoduπan prema boæanskoj istini, æanje ono πto je sâmposijao. U Bibliji nema straπnije opomene protiv igranja sa zlomod opomene mudrog Ëovjeka upuÊene greπniku: “... sapet Êe gauæad njegovih grijeha” (Izreke 5,22).

Krist je spreman osloboditi nas grijeha, ali nas na to neprisiljava. Ako je naπa volja zbog stalnog prestupanja potpunopodËinjena zlu i mi se ne æelimo osloboditi, ako ne æelimoprihvatiti Njegovu milost — πto bi On joπ mogao uËiniti? Svojim

*9

Ljubav i patnja i smrtBoæjega Sina samopotvruju grozotu iopakost grijeha.

34

34

?

namjernim odbacivanjem Njegove ljubavi mi upropaπtavamosami sebe. “Pazite! Sad je pravo vrijeme, sad je dan spasenja!”(2. KorinÊanima 6,2) “Danas kad Ëujete glas Njegov, neotvrdnite srca svoja...!” (Hebrejima 3,7.8)

MOLIM, NEKA ME NETKO VOLI!Sharon je odrasla kao krπÊanka, ali je imala malo pravih prijatelja.

Zavidjela je drugim djevojkama koje su izlazile s mladiÊima. OsjeÊalase neprivlaËnom i osamljenom. Ljudi su zanemarivali sve πto jepokuπavala. Nadvladana odbacivanjem, izgubila je zanimanje za πkolui vjeru.

ÆudeÊi za prihvaÊanjem i æeleÊi da nekome pripada, slijepo sezaljubila. Phil je imao tijelo kao glumac Arnold Schwarzenegger, bio jevrhunski atletiËar i vozio je plamenocrveni porsche.

Kako se razvijala njihova veza, tako su se razvijale i Philove ruke.Sharon je uskoro odbacila svoju strogu uzdræljivost i pristala naPhilove zahtjeve za predbraËnim æivotom. BoreÊi se protiv prigovorasavjesti, ipak je odræavala tu vezu, jer se bojala povratka u koloteËinuosamljenosti. Naæalost, stekla je glas lake djevojke i uskorozatrudnjela.

Osamljenost je bolna, ali Bog se brine. Sotona nas joπ viπe kuπakad naπ pogled nije usmjeren na Krista. OznaËeni ulomak(pogledajte na stranici 33) dat Êe vam predodæbu o tome koliko jevaæno prihvatiti Kristovu milost.

l Kako Kristova milost moæe pomoÊi Sharon da nadvladaosjeÊaj osamljenosti?

l Kad smo povrijeeni, πto sve sadræi predaja Svetom Duhu?

RAZMISLITE...l Kad osjeÊate da ste stavljeni na kuπnju, napiπite pismo Isusu

i izloæite Mu svoju borbu i kuπnje.l ZapoËnite biljeæiti molitveni dnevnik, s traæenjima i s

odgovorima na molitvu.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 16l Psalam 37,3-5l Jakov 4,17

P O S L J E D I C E G R I J E H A

*9

35

“»ovjek gleda na oËi, a Jahve gleda πto je u srcu” (1.Samuelova 16,7) — u ljudskom srcu, ispunjenom proturjeËnimosjeÊajima radosti i tuge; u nemirnom, obijesnom srcu, u kojemuima toliko prljavπtine i prijevare. On poznaje njegove pobude,njegove prave namjere i ciljeve. Poite k Njemu sa svojomukaljanom duπom, onakvom kakva jest! Poput psalmista, otvoritesve njezine kutove svevideÊem oku, i uzviknite: “Pronikni mesvega, Boæe, srce mi upoznaj, iskuπaj me i upoznaj misli moje:pogledaj, ne idem li putem pogubnim, i povedi me putemvjeËnim!” (Psalam 139,23.24)

Mnogi prihvaÊaju samo intelektualnu religiju, samo formupoboænosti koja ne traæi ËiπÊenje srca. Neka vaπa molitva bude:“»isto srce stvori mi, Boæe, i duh postojan obnovi u meni.”(Psalam 51,10) Budite poπteni prema svojoj duπi! Budite takoozbiljni i tako ustrajni kao da je rijeË o vaπemu prolaznomæivotu. To je pitanje koje se izmeu Boga i vaπe duπe morarijeπiti za vjeËnost. Ako nemate niπta drugo osim laæne nade, visrljate u sigurnu propast.

ProuËavajte Boæju rijeË uz molitvu. Ta RijeË vam objavljujevelika naËela svetosti, iz Boæjeg zakona i iz Kristovog æivota,bez kojih “nitko neÊe vidjeti Gospodina” (Hebrejima 12,14).Ona osvjedoËava u grijeh i jasno otkriva put spasenja.Posluπajte je kao Boæji glas koji govori vaπoj duπi.

Kad uvidite svu strahotu grijeha, kad shvatite svoje pravostanje, nemojte se prepuπtati oËaju! Krist je doπao spasiti upravogreπnike. Nije na nama da izmirimo Boga sa sobom, veÊ je —o, Ëudesne li ljubavi! — sâm Bog u Kristu “pomirio svijet sasobom” (2. KorinÊanima 5,19). Svojom njeænom ljubavlju Onpriziva k sebi srca svoje zalutale djece. Nijedan zemaljskiroditelj ne bi mogao biti toliko strpljiv prema manama ipogreπkama svoje djece, kao πto je Bog strpljiv s onima koje æelispasiti. Nitko ne bi mogao usrdnije pozivati prestupnika. Ljudskeusne se nikad nisu njeænije obraÊale odlutalome. Sva Njegova

35

36

obeÊanja i sve Njegove opomene zapravo su uzdasi neizreciveljubavi.

Kad vas Sotona bude uvjeravao da ste veliki greπnik,gledajte svojega Otkupitelja i govorite o Njegovim zaslugama.Gledanje u Njegovu svjetlost doista Êe vam pomoÊi. Priznajtesvoj grijeh, ali kaæite neprijatelju da “Krist Isus doe na svijet daspasi greπnike” (1. Timoteju 1,15) i da i vi moæete biti spaπeniNjegovom nenadmaπnom ljubavlju. Isus je ©imunu postaviopitanje o dvojici duænika. Jedan je svojemu vjerovniku dugovaomali iznos, a drugi mu je bio duæan vrlo mnogo. Ali gospodarje oprostio obojici. Krist je upitao ©imuna koji Êe duænik viπevoljeti svojega gospodara. ©imun je odgovorio: “Dræim, onajkome je viπe oprostio.” (Luka 7,43) Mi smo bili veliki greπnici,ali Krist je umro da bi nam bilo oproπteno. Dovoljno je da Kristsvojemu Ocu u naπu korist iznese zasluge svoje ærtve. Onikojima je najviπe oprostio, ljubit Êe Ga najviπe i stajat Êenajbliæe Njegovu prijestolju da Ga slave zbog Njegove velikeljubavi i neizmjerne ærtve. Upravo onda kad najpotpunijeshvatimo Boæju ljubav, najbolje uviamo i zloÊudnost grijeha.Kad vidimo duljinu ljestava koje su nam spuπtene, kad makardonekle shvatimo veliËinu ærtve koju je Krist dao zbog nas,njeænost i skruπenost omekπat Êe i naπe srce.

36

37

TPRIZNANJE

“Tko skriva svoje grijehe, nema sreÊe, a tko ih ispovijeda iodriËe ih se, milost nalazi.” (Izreke 28,13)

Uvjeti za dobivanje Boæje milosti su jednostavni,pravedni i razumljivi. Da bismo dobili oprost grijeha, Gospodinne zahtijeva od nas da se izlaæemo mukama. Ne moramoodlaziti na duga i zamorna hodoËaπÊa, ili obavljati muËnepokore da bismo svoju duπu preporuËili nebeskom Bogu iliokajali svoje prijestupe; nego onaj tko priznaje i ostavlja svojgrijeh dobiva milost.

Apostol kaæe: “Ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molitejedan za drugoga da ozdravite!” (Jakov 5,16) Priznajte svojegrijehe Bogu, koji vam jedini moæe oprostiti, a svoje pogreπkejedni drugima. Ako ste uvrijedili svojega prijatelja ili susjeda,trebate priznati svoju krivnju, a njegova je duænost da vam odsrca oprosti. Zatim trebate potraæiti oprost i od Boga, jer je bratkojega ste povrijedili Boæje vlasniπtvo; ranjavajuÊi njega,zgrijeπili ste i njegovu Stvoritelju i Otkupitelju. Taj se sluËajiznosi pred jedinog pravog Posrednika, naπega Velikog

*10

sveÊenika, “koji je iskusan usvemu (kao i mi), samo πto nijesagrijeπio”, koji suosjeÊa “snaπim slabostima...”(Hebrejima 4,15) i moæe nasoËistiti od svakog tragabezakonja.

Oni koji priznanjem krivnje nisu ponizili svoju duπu predBogom, nisu ispunili ni prvi uvjet da budu primljeni. Ako senismo istinski i neopozivo pokajali, ako u dobokoj poniznosti

Bog ne oËekuje odnas da ispaπtanjemzasluæimo oprostnaπih grijeha.

38

37

38

?

duπe i skruπenosti srca, grozeÊi se svojega bezakonja, nismopriznali svoje grijehe, nikada nismo doista traæili oprost grijeha.A ako nikada nismo traæili oprost, nismo se ni izmirili s Bogom.Jedini razlog πto nismo primili oprost proπlih grijeha jest naπanespremnost da ponizimo svoje srce i ispunimo uvjete RijeËi

LOV NA NEBOKriminalac je u bijegu. Straæa se okuplja zbog potjere. Pravac im

pokazuje pas tragaË Ëiji je nos tri milijuna puta osjetljiviji od ljudskoga.Psi tragaËi nisu za uporabu pri obiËnom sportskom lovu. Prema

rijeËima jednoga dresera, koristiti psa tragaËa za lov na zeca bilo bi kao“vozikati ferrarija kojekud — vrlo nepraktiËno”. Nos psa tragaËapreviπe je specijaliziran i ne smije se koristiti za bilo πto. Ovi psi pamteodreeni miris, i nemilosrdno gone njegova vlasnika. Ukoliko ih neobuzdaju, psi nastavljaju lov do potpune iscrpljenosti.

Neki ljudi sliËni su ovim goniËima. Jedan rjeËnik opisuje takvogpojedinca kao “osobu koja progoni strogo i nemilosrdno”.

Boæji oprost ne dobiva se lovom na Boga. On dolazi k vama, Onne bjeæi. Ako æelite vratiti svoj æivot na putove Njegovih zamisli, ondaMu jednostavno prepustite svoju borbu. Okanite se potjere i prihvatiteNjegovu ljubav prema vama. OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 37) pokazuje kako uËiniti prvi korak.

l ©to mislite da Bog osjeÊa kad Ga Njegova djeca zamole zaoprost?

l ©to vas trenutaËno u vaπem æivotu prisiljava da “lovite” Boæjioprost?

RAZMISLITE...l Upalite svijeÊu. Plamen predstavlja grijeh. Ugasite svijeÊu.

To je oprost.l “Govorite sebi” zapisujuÊi svoje misli o praπtanju. Postoji li

neki tajni razlog koji vam oprost Ëini tako teπkoprihvatljivim?

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 52l Ivan 8,1-11l 1. Ivanova 1,9

*10

O P R O S T

39

istine. O tome smo dobili izriËite upute. Priznanje javnih ilitajnih grijeha mora biti iskreno i jasno izraæeno. Ono se odgreπnika ne smije iznuivati. Ono se ne smije izraæavati olako inepromiπljeno, i ne smije se nasilno traæiti od onih koji nisudoboko svjesni odvratne naravi grijeha. Priznanje koje jepoteklo iz dubine duπe naÊi Êe svoj put do beskrajno saæaljivogBoga. Psalmist kaæe: “Blizu je Jahve onima koji su skrπena srca,a klonule duπe spasava.” (Psalam 34,19)

Pravo priznanje je uvijek izriËito i odnosi se na odreenegrijehe. Neki grijesi su takve naravi da se mogu priznati samoBogu, neki su zla djela koja se moraju priznati onima koji suzbog njih pretrpjeli πtetu, a neki mogu biti javni grijesi koji semoraju javno priznati. Ali sva priznanja moraju biti jasna ipotpuna, i moramo priznati upravo one grijehe za koje smokrivi.

U Samuelove dane Izraelci su odlutali od Boga. Trpjeli suposljedice grijeha zato πto su izgubili vjeru u Boga, izgubili susposobnost da vide Njegovu silu i mudrost u upravljanjunarodom, izgubili su povjerenje u Njegovu sposobnost da branii obrani svoje djelo. Odbacili su velikog Vladara svemira izaæeljeli su isti oblik vladavine kao i okolni narodi. Prije negoπto su stekli mir, dali su odreeno priznanje: “... jer smo svimsvojim grijesima dodali zlo traæeÊi sebi kralja.” (1. Samuelova12,19) Morali su priznati upravo onaj grijeh za koji su bili krivi.Njihova nezahvalnost tiπtila im je duπu i odvajala ih od Boga.

Bog ne moæe uvaæiti priznanje bez iskrenogpokajanja i popravljanja. U æivotu se moraju vidjeti odluËnepromjene, sve πto vrijea Boga mora se odbaciti. To Êe bitiposljedica istinskog æaljenja zbog grijeha. Djelo koje moramoobaviti mi sami, jasno nam je otkriveno: “Operite se, oËistite.Uklonite mi s oËiju djela opaka, prestanite zlo Ëiniti! UËite sedobrim djelima: pravdi teæite, ugnjetenom pritecite u pomoÊ,siroti pomozite do pravde, za udovu se zauzmite.” (Izaija

*11

39

40

?

1,16.17) “Vrati [li bezboænik] zalog, plati oteto, i stane æivjetipo zakonima æivota, ne ËineÊi bezakonja — æivjet Êe, neÊeumrijeti.” (Ezekiel 33,15) Pavao o plodu pokajanja kaæe:“Pazite samo koliku je gorljivost proizvela u vama ta ista æalost

U»INI TO!1992. godine, na Otvorenom prvenstvu Francuske, 21-godiπnji

Jim Courier pobijedio je drugi put zaredom u natjecanju muπkihsinglova. Osamnaest mjeseci prije toga nije se plasirao ni meu desetnajboljih svjetskih tenisaËa. Ali znao je da moæe biti svjetski igraË brojjedan i odluËio je potruditi se oko toga.

Promijenio je trenera i poËeo s opseænim pripremama i vjeæbama.Taj se izbor isplatio. Prva njegova veÊa pobjeda bila je 1991. naOtvorenom prvenstvu Francuske, a 1992. godine osvojio je i Otvorenoprvenstvo Australije. Jim Courier pokazao je teniskom svijetu da moæebiti prvak. Izvrπio je nuæne promjene kako bi postigao cilj.

Ono πto je uËinio Jim Courier da bi postao najboljim tenisaËemsvijeta uvelike je sliËno onome πto mi moramo uËiniti kad izaberemoslijediti Krista. Moramo izvrπiti promjene.

To se ne dogaa time πto Êete reÊi da ste krπÊanin. »itajte oznaËeniulomak (pogledajte na stranici 39). On vam moæe dati ideju otome πto uËiniti kako biste pokazali iskrenu æelju da slijedite Krista.

l Prema ovoj knjiæici, zaπto priznanje nije prihvatljivo bezpromjene?

l Koje promjene morate izvrπiti da biste poboljπali svojeprijateljstvo s Bogom?

RAZMISLITE...l NaËinite popis promjena za koje smatrate da ih morate uËiniti

kako biste pokazali iskrenu vjeru.l Trudite se ovoga tjedna oko neke posebne promjene. Zamolite

Boga da vam daruje snagu. Zamolite povjerljivog prijatelja iliËlana obitelji da se moli za vas.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 51,10-13l Ezekijel 18,30.31l Filipljanima 4,8

Æ I V O T N E P R O M J E N E

*11

41

?

koja je po promisli i volji Boæjoj! ©toviπe! Koliko opravdavanje!Koliko ogorËenje! Koliki strah! Koliku Ëeænju! Koliki æar! Kolikukaznu! Svime ste pokazali da ste neduæni.” (2. KorinÊanima7,11)

Kad grijeh umrtvi moralnu osjetljivost, onaj tko Ëini zlone uvia nedostatke svojega karaktera niti shvaÊa strahotu zla

VELIKA LJUBI»ASTA POGRE©KAKad se to dogodilo, Matt je bio vozaË tek tjedan dana. S

vozaËkom obukom i ispitom voænje πto ga je imao iza sebe mislio je daje spremniji i sposobniji od bilo kog na cesti. Ali nitko mu nijedopuπtao da vozi.

Njegovi su roditelji nedavno nabavili dva automobila istogproizvoaËa. MajËin je bio crven, oËev plav. Matt je briæljivo Ëekao, idoπla je njegova velika prilika. Otac ga je podsjetio da bude oprezan. Idoista je bio. Oprezno je zaobilazio. Oprezno je vozio uzbrdo. SvojomvozaËkom sposobnoπÊu zadivio je samoga sebe. Hladnokrvno sevraÊao, primijetivπi da je obitelj na okupu. “Evo moje prilike”, mislioje Matt, “zadivit Êu ih svojom sposobnoπÊu pretjecanja!”

Matt je projurio oko crvenog auta i oπtro skrenuo udesno.Preoπtro. Svjeæe ljubiËaste ogrebotine na jednom i na drugomautomobilu nauËile su ga puno o voænji.

Glupo? Da. Greπno? Da, stoga πto biti greπan znaËi misliti samo osebi. Grijeh vas naroËito vodi u to da Ëinite neπto za πto Êete kasnijezakljuËiti da je glupo. OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici41) upozorit Êe vas kako vas grijeh moæe odvesti u nevolju.

l ©to je bilo sebiËno ili greπno u neopreznoj voænji?l ©to bi bio dobar lijek za samouvjerenost?

RAZMISLITE...l UËinite neπto u kuÊi iako niste zamoljeni.l NaËinite popis pet ljudi za koje ovog tjedna moæete uËiniti

neπto nesebiËno.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Izreke 14,12l Jeremija 17,9l Matej 5,21-22

*12

*12

G R E © N O S T

40

42

koje je uËinio; i ako se ne pokori osvjedoËavajuÊoj sili SvetogaDuha, ostat Êe djelomiËno slijep prema svojemu grijehu.Njegova priznanja nisu iskrena niti ozbiljna. Svakom priznanjusvoje krivnje on dodaje opravdavanje kao ispriku za svojeponaπanje govoreÊi da nikada ne bi uËinio ono za πto je kriv daga na to nisu nagnale odreene okolnosti.

Gospodin ispitivao o njihovu grijehu, Adam je odgovorioprebacujuÊi krivnju djelomice na Boga, a djelomice na svojudruæicu: “Æena koju si stavio uza me — ona mi je dala sastabla, pa sam jeo.” Æena je prebacila krivnju na zmiju: “Zmijame prevarila, pa sam jela.” (Postanak 3,12.13) Zaπto si TinaËinio zmiju? Zaπto si dopustio da ue u Eden? Eva je u svojuispriku za uËinjeni grijeh ukljuËila ta pitanja smatrajuÊi Bogaodgovornim za njihov pad. Duh samoopravdanja potjeËe odoca laæi i javlja se u svim Adamovim sinovima i kÊerima. Takvapriznanja nisu nadahnuta boæanskim Duhom i Bog ih ne moæeprihvatiti. Pravo pokajanje navodi Ëovjeka da sâm ponese svojukrivnju i da je prizna bez varanja ili licemjerja. Kao jadnicarinik, koji se nije usuivao podignuti ni oËiju prema nebu, onÊe uzviknuti: “Boæe, smiluj se meni greπniku!” (Luka 18,13) Onikoji stvarno priznaju svoju krivnju bit Êe opravdani, jer Êe seIsus svojom krvlju zaloæiti za duπu koja se kaje.

Primjeri pravog pokajanja i poniznosti, zapisani u BoæjojrijeËi, otkrivaju nam spremnost na priznanje bez isprike zagrijeh ili pokuπaja samoopravdavanja. Pavao se nije pokuπavao

Nakon πto su jeli odzabranjenoga ploda, Adama iEvu je ispunio osjeÊaj srama iuæasa. Isprva su razmiπljalisamo o tome kako daopravdaju svoj grijeh iizbjegnu smrtnu kaznu koje suse uæasavali. Kad ih je

Nakon πto su Eva iAdam pojelizabranjeni plod,obuzeo ih je strah iuæas.

41

43

zaπtititi; on svoj grijeh slika najtamnijim bojama, ne trudeÊi seumanjiti svoju krivnju. On kaæe: “Kao πto sam osobno mnogesvete zatvarao u tamnice, poπto sam na to od velikih sveÊenikabio ovlaπten, tako sam, kad su bili osuivani na smrt, toodobravao. Po svim sinagogama prisiljavao sam ih, viπe putakaænjavanjem, da izgovaraju grdnje protiv Boga i u svomeprekomjernom bijesu na njih progonio sam ih Ëak u tuegradove.” (Djela 26,10.11) Nije oklijevao izjaviti da “Krist Isusdoe na svijet da spasi greπnike. Od njih sam prvi ja”. (1.Timoteju 1,15)

Ponizno i slomljeno srce, ukroÊeno istinskim pokajanjem,uvidjet Êe, iako ne potpuno, kolika je Boæja ljubav i cijenaGolgote; i kao πto sin priznaje voljenom ocu, tako Êe i pravipokajnik iznijeti sve svoje grijehe pred Boga. Jer, u Bibliji piπe:“Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostitÊe nam grijehe i oËistiti nas od svake nepravednosti.” (1.Ivanova 1,9)

44

BPOSVE∆ENJE

Bog je obeÊao: “Traæit Êete me i naÊi me jer Êete me traæitisvim srcem svojim.” (Jeremija 29,13)

Moramo predati Bogu cijelo srce, inaËe se nikada neÊemomoÊi promijeniti i ponovno postati sliËni Njemu. Po svojoj naravimi smo daleko od Boga. Sveti Duh ovako opisuje naπe stanje:“... bili ste mrtvi zbog svojih prekrπaja i grijeha...” (Efeæanima2,1) i “sva je glava bolna, srce iznemoglo; od pete do glavenigdje zdrava mjesta...” (Izaija 1,5.6) Mi smo se zapleli uSotoninu mreæu, a on ljude “... æive dræi u ropstvu da vrπenjegovu volju” (2. Timoteju 2,26). Bog nas æeli iscijeliti iosloboditi. Ali, buduÊi da to zahtijeva potpunu promjenu iobnovu cijelog naπega biÊa, moramo se potpuno predatiNjemu.

Borba protiv samoga sebe najveÊa je borba koja se ikadavodila. Odricanje od samoga sebe i podreivanje svega Boæjojvolji ne ide bez borbe. Duπa se mora pokoriti Bogu prije no πtose moæe preporoditi i postati sveta.

Boæja vladavina nije utemeljena, kao πto bi to Sotona htioprikazati, na slijepom pokoravanju, na nerazumnomograniËavanju. Ona se poziva na razum i savjest. Stvoriteljevpoziv biÊima koja je stvorio jest: “Hajde, dakle, da sepravdamo...” (Izaija 1,18) Bog ne utjeËe silom na volju svojihstvorenja. On ne moæe prihvatiti izraze πtovanja koji nisudragovoljni i svjesni. Iznuena pokornost sprijeËila bi svakipravi razvitak uma ili karaktera i naËinila bi od Ëovjeka obiËnistroj. To nije Stvoriteljeva namjera. On æeli da Ëovjek, vrhunskodjelo Njegove stvaralaËke sile, dostigne najviπi stupanj razvoja.Stoga pred nas postavlja visinu blagoslova do koje nas svojom

44

43

45

?

miloπÊu æeli uzdignuti. On nas poziva da Mu se predamo kakobi mogao izvrπiti svoju volju u nama, a nama prepuπta daodluËimo hoÊemo li biti osloboeni robovanja grijehu i uæivatiuzviπenu slobodu Boæjih sinova.

DajuÊi sebe Bogu, mi moramo bezuvjetno odbaciti sveπto bi nas moglo odvojiti od Njega. Zato Spasitelj i kaæe: “Tako,

SAMO ZA ZAPOSLENENa parkiraliπtu tvrtke koja opsluæuje zrakoplove pojavila se krava.

Nekoliko zaposlenika pokuπalo ju je vratiti na zelenu livadu, k drugimkravama. Ali njihove odore imale su crvene koπulje. Izazvana, kravaaktivirala je automatska vrata, pojurila za jednim sluæbenikom krozhodnik i upala u ravnateljev ured. Sluæbenik je pobjegao kroz zadnjavrata, zatvorio nenajavljenu kravu u ravnateljev ured i telefonomzatraæio pomoÊ. Tijekom tri sata 350 kg teπka krava demolirala jeuredske stolove, uniπtila zidove i pogazila cvijeÊe. Kad je stigla pomoÊ,premorena nezvana goπÊa mirno je iziπla iz ureda i uπla u kamion kojiju je Ëekao.

Pokuπaje uklanjanja idolopoklonstva iz naπeg æivota katkadizvedemo s pola srca. To je sliËno noπenju crvene koπulje dokpokuπavamo otjerati kravu. Prije nego πto to saznamo, avao veÊzanemari natpis “Samo za zaposlene” i nepokolebljivo upada u urednaπega ravnatelja. Ako smo doista ozbiljni, prvo πto moramo uËinitijest potpuna predaja, kako bismo idolopoklonstvo sasvim odbacili. Otome govori oznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 45).

l Zaπto u srcu krπÊanina ima mjesta samo za Isusa?l Koja vrsta idolopoklonstva se moæe naÊi i u vaπem æivotu?

RAZMISLITE...l Potraæite u novinama i Ëasopisima primjere idolopoklonstva

koji predstavljaju prijetnju krπÊanskom æivotu.l ProËitajte neku pjesmu o odanosti Isusu. Razmiπljajte o tome.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Joπua 7l Izreke 16,3l 1. Petrova 1,13-16

*13

*13

I D O L I

46

dakle, tko se god izmeu vas ne odreËe svega svoga imanja, nemoæe biti moj uËenik.” (Luka 14,33) Moramo se odreÊi svegaπto bi moglo odvratiti naπe srce od Boga. Mamon je idolmnogih. Ljubav prema novcu i æelja za bogatstvom jesu zlatnilanac koji mnoge ljude veæe uz Sotonu. Neki oboæavaju ugled isvjetovnu Ëast. Drugima je idol æivot ispunjen sebiËnomdokolicom i neoptereÊen odgovornostima. Ali ti se ropski okovimoraju raskinuti. Ne moæemo napola pripadati Gospodinu, anapola svijetu. Nismo Boæja djeca — ako to nismo potpuno.

Ima onih koji tvrde da sluæe Bogu, iako æele sami, u svojojsili, dræati Boæji zakon, izgraditi pravedan karakter i osiguratispasenje. Njihova srca nisu pokrenuta dubokim razumijevanjemKristove ljubavi, veÊ obveze krπÊanskog æivota ispunjavaju kaouvjete koje im je Bog postavio da bi mogli zadobiti Nebo.Takva je vjernost bez ikakve vrijednosti. Kad u srcu budeboravio Krist, duπa Êe biti tako ispunjena Njegovom ljubavlju itako radosna u zajednici s Njime da Êe prionuti uz Njega.GledajuÊi Njega zaboravit Êe sebe. Ljubav prema Kristu bit Êeizvor djelovanja. Oni koji osjeÊaju silu Boæje ljubavi ne pitajukako bi se sa πto manje truda moglo zadovoljiti Boæje zahtjeve.Ne traæe najniæa mjerila, veÊ im je cilj da budu u savrπenomskladu s voljom svojega Otkupitelja. S iskrenom Ëeænjom oniærtvuju sve i pokazuju zanimanje primjereno vrijednosti cilja zakojim teæe. Priznavanje Krista — bez takve duboke ljubavi —prazno je priËanje, suhi formalizam, teπki jaram.

Smatrate li da je prevelika ærtva predati Kristu sve? Upitajtese: “©to je Krist dao za mene?” Da bi nas otkupio, Boæji Sin daoje sve — æivot, ljubav i muke. Moæemo li mi, iako nedostojnitako velike ljubavi, uskratiti Njemu svoje srce? Cijelog æivota, usvakom trenutku, mi smo uæivali blagoslove Njegove milosti, iupravo je to razlog πto ne moæemo potpuno shvatiti dubinuneznanja i bijede iz koje nas je izbavio. Moæemo li gledatiNjega, probodenog zbog naπih grijeha, a ipak svjesno

45

47

?

postupati suprotno svoj Njegovoj ljubavi i ærtvi? GledajuÊibeskrajno poniæenje Gospodara slave, hoÊemo li prigovarati πtomoæemo uÊi u æivot samo uz borbu i poniæenje?

Mnoga ohola srca pitaju: “Zaπto se moram pokajati iponiziti prije no πto mogu biti siguran da me je Bog prihvatio?”

SPLETKA JE PROPALAPoËetkom πesnaestog stoljeÊa Michelangelo je bio vodeÊi

umjetnik u Italiji i po nalogu pape Julija oblikovao mu ju grobnicu.Kad je masivna graa bila djelomiËno dovrπena, dva njegovaumjetniËka rivala, Bramante i Raphael, uvjerili su papu da bi bilavelika nesreÊa ako bi se grobnica dovrπila za njegova æivota. Predloæilisu da se Michelangelu dodijeli oslikavanje stropa kapele koju je papaizgradio. BuduÊi da Michelangelo nije imao iskustva u ovoj vrstislikanja, nadali su se da Êe naπkoditi njegovoj slavi.

Nakon mnogo negodovanja, Michelangelo je ipak zapoËeooslikavanje. Pet godina kasnije dovrπen je strop Sikstinske kapele ipotvren njegov status najveÊeg æivog umjetnika.

Premda moæemo misliti da znamo πto æelimo Ëiniti, Bog ima joπbolje namjere za naπu dobrobit. »itajte oznaËeni ulomak (pogledajte

na stranici 48) kako biste otkrili o kakvoj se dobrobiti radi.l Koliko se Boæji plan za vaπ æivot razlikuje od Raphaelove i

Bramanteove spletke protiv Michelangela?l ©to je nagrada za onoga koji slijedi Boæje æelje?

RAZMISLITE...l Prisjetite se vremena u svom æivotu kad ste morali uËiniti

neoËekivane promjene planova. Koliko puta su se te promjenepreokrenule u boljitak?

l Razgovarajte s nekim iskusnim krπÊaninom koji osjeÊakako ga je Bog vodio u æivotu. Upitajte ga koliko je æivot biodrukËiji prije i poslije uspostavljanja veze s Bogom.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Job 42,10l Filipljanima 2,5-11l Hebrejima 12,5.6l 1. Petrova 5,6.7

*14

N E © T O B O L J E

48

SkreÊem vam pozornost na Krista. On je bio bezgreπan, i joπviπe — bio je nebeski Knez; ali “postao je grijehom” zbogËovjeka i zbog ljudskog roda. “I meu zlikovce bio ubrojen, dagrijehe mnogih ponese na sebi i da se zauzme za zloËince.”(Izaija 53,12)

A Ëega se mi to odriËemo kad sve damo? Grijehomoskvrnutog srca koje Isus treba oËistiti, oprati svojom krvlju ispasiti svojom nenadmaπnom ljubavlju! I opet ljudi misle da jeteπko odreÊi se svega! Stid me je sluπati kad se o tome govori,stid me je o tome pisati.

Bog ne traæi da se odreknemo iËega πto bismo moglizadræati za svoje dobro. U svemu πto Ëini On ima pred oËimadobro svoje djece. Kad bi barem svi oni, koji nisu izabraliKrista, mogli shvatiti da im On nudi neπto neizmjerno bolje odonoga πto sami æele! »ovjek Ëini najveÊu πtetu i nepravduvlastitoj duπi kad misli ili radi protivno Boæjoj volji. Nema praveradosti na putu πto ga je zabranio Onaj koji zna πto je najboljei koji svojim stvorenjima æeli dobro. Put prijestupa je put bijede ipropasti.

Zabluda je misliti da Bog rado gleda patnje svoje djece.»ovjekova sreÊa na srcu je cijelom Nebu. Naπ nebeski Otacnijednom svojem stvorenju ne uskraÊuje radosti. Boæanskipropisi zahtijevaju od nas da ne popuπtamo onim æeljama kojebi izazvale patnje i razoËaranja πto bi nam zatvorili vrata sreÊei Neba. Otkupitelj svijeta prihvaÊa ljude onakve kakvi jesu, sasvim njihovim nedostacima, manama i slabostima, i On Êe ih nesamo oËistiti od grijeha i otkupiti svojom krvlju, veÊ i zadovoljitiËeænje srca svih onih koji uzimaju Njegov jaram i nose Njegovobreme. On namjerava darovati mir i odmor svima koji dolaze kNjemu traæiti kruh æivota. On od nas traæi da ispunjavamosamo one duænosti koje Êe naπe korake odvesti do vrhunacablaæenstva, do kojih neposluπni nikada neÊe doprijeti. Praviradosni æivot duπe poËinje kad se u nju useli Krist, nada slave.

*14

47

46

49

?

Mnogi pitaju: “Kako se mogu predati Bogu?” Æelite sepredati Njemu, ali vam nedostaje moralne snage, robujetesumnji i sputani ste navikama svojega greπnog æivota. VaπaobeÊanja i odluke sliËne su kulama od pijeska. Ne moæeteupravljati svojim mislima, pobudama i osjeÊajima. Svijest da ste

*15

PRVI KORAKMyles Horton odrastao je meu siromaπnim gorπtacima

Appalachia. “Niπta se neÊe promijeniti,” rekao je Horton samome sebi“dok to mi ne promijenimo!” Vjerovao je da siromaπni radnici morajuupravljati svojim æivotima i uvjetima. Ali kako?

Horton se bavio pitanjima druπtvene pravde i posjetio je danskepuËke πkole, koje su pokuπavale pomoÊi obiËnim ljudima. Ali svanjegova æelja ostala je samo nada, sve do boæiÊne noÊi 1931. Horton jezapisao biljeπku samome sebi: “Ono πto moraπ uËiniti jest — vratiti se,naÊi obiËno mjesto, naseliti se tamo i ostati ondje. PoËni s ovim i pustineka raste.”

Kako je kasnije opisao, “petogodiπnje breme se odrijeπilo, i otiπaosam spavati, pitajuÊi se zaπto je toliko dugo trajalo. Sve se Ëinilo takojednostavnim i jasnim — naËin da se zapoËne bio je da se jednostavnozapoËne.” I tako je roena πkola Highlander.

Postoji moÊ u procesu donoπenja odluke i postupanju po njoj. Mimoramo uËiniti viπe od puke æelje da se predamo Bogu. Moramo Gamoliti da preuzme upravljanje. OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 49) pokazat Êe vam kako da to uËinite.

l Kakva je sliËnost izmeu problema Mylesa Hortona i onogaπto mi moramo uËiniti kako bismo se prepustili Bogu?

l Koje odluke donesene danas utjeËu na vas sve do kraja vaπegæivota?

RAZMISLITE...l PredoËite si nekoga tko je paraliziran neodluËnoπÊu.l UËinite za nekoga neπto πto nikada prije niste uËinili.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Joπua 24,15l Psalam 51,10l Matej 14,22-31

*15

I Z B O R

50

prekrπili obeÊanja i iznevjerili zadane rijeËi slabi vaπepovjerenje u vlastito poπtenje i navodi vas na pomisao da vasBog ne moæe primiti; ali ne trebate oËajavati. Trebate shvatiti πtoje prava snaga volje. To je vladajuÊa sila u Ëovjekovoj naravi,sposobnost odluËivanja ili biranja. Sve ovisi o pravilnoj uporabi

volje. Bog je Ëovjeku dao vlastda bira, i na njemu je da senjome posluæi. Ne moæetesami promijeniti svoje srce, nemoæete sami od sebe posvetitiBogu osjeÊaje svojega srca; ali

moæete odluËiti i odabrati da Mu sluæite! Moæete Mu predatisvoju volju. Tada Êe On djelovati u vama da hoÊete i Ëinite onoπto je Njemu ugodno. Tako Êe cijelo vaπe biÊe biti stavljeno podupravu Kristovog Duha, srediπte svih vaπih osjeÊaja bit Êe On, ivaπe Êe misli biti u skladu s Njime.

Teænja za dobrotom i svetoπÊu dobra je sama po sebi, ali,ako se zaustavite samo na njoj, neÊe vam biti ni od kakvekoristi. Mnogi Êe propasti iako namjeravaju i Ëeznu bitikrπÊanima. Oni nisu doπli dotle da svoju volju pokore Bogu.Zato i ne odluËuju postati krπÊani.

Budete li se pravilno sluæili svojom voljom, u vaπem Êeæivotu doÊi do potpune promjene. Ako svoju volju pokoriteKristu, udruæit Êete se sa silom koja je iznad svih poglavarstavai vlasti. Imat Êete silu odozgo da ostanete postojani, i stalnimpokoravanjem Bogu bit Êete osposobljeni da æivite novimæivotom, æivotom vjere.

Pravilnom uporabomvolje vi moæete posveizmijeniti svoj æivot.

48

51

KVJERA

I PRIHVA∆ANJEKad Sveti Duh probudi vaπu savjest, vidjet Êete samo neπto

od strahote grijeha i njegove sile, neπto od njegove krivnje ijada, i poËet Êete ga se gnuπati. Shvatit Êete da vas je grijehodvojio od Boga, da ste u vlasti sile zla. ©to se viπe budete borilida se oslobodite, to Êete viπe uviati svoju bespomoÊnost. Vaπesu pobude greπne, vaπe je srce neËisto. Vidjet Êete da vam jeæivot pun sebiËnosti i grijeha. »eznut Êete za oprostom, zaoËiπÊenjem, za osloboenjem. ©to biste mogli uËiniti dapostignete sklad s Bogom i sliËnost Njemu?

Vama je potreban mir: nebeski oprost, mir i ljubav usrcu. To se ne moæe kupiti novcem ili postiÊi razumom, do togase ne moæe doÊi mudroπÊu. Ne moæete se nadati da Êete toikada osigurati vlastitim naporom. Ali Bog vam to nudi kao dar,“bez novaca i bez naplate” (Izaija 55,1). Sve je to vaπe akosamo pruæite ruku i uzmete. Gospodin kaæe: “Budu l’ vamgrijesi kao grimiz, pobijeljet Êe poput snijega; kao purpur buduli crveni, postat Êe kao vuna.” (Izaija 1,18) “Dat Êu vam novosrce, nov duh udahnut Êu u vas!” (Ezekiel 36,26)

Priznali ste svoje grijehe i u srcu ih odluËili odbaciti.OdluËili ste se predati Bogu. Poite sada k Njemu, molite Ga daopere vaπe grijehe i da vam daruje novo srce! Vjerujte tada daOn to Ëini zato πto je tako obeÊao. To je pouka koju je IsusnauËavao dok je bio na Zemlji: mi moramo vjerovati da stvarnoprimamo dar koji nam je Bog obeÊao — i tada on postaje naπ.Isus je lijeËio ljude od bolesti kad su imali vjere u Njegovu moÊ:pomagao im je u onome πto su mogli vidjeti, da bi ih potaknuoda Mu vjeruju i u onome πto ne mogu vidjeti, vodio ih je dapovjeruju u Njegovu moÊ da praπta grijehe. On je to otvoreno

*16

50

49

52

?

izjavio prigodom lijeËenja oduzetoga: “Ali neka znadete da Sin»ovjeËji ima vlast na zemlji opraπtati grijehe: Ustani — reËetada uzetome — i hajde svojoj kuÊi!” (Matej 9,6) EvanelistIvan govori o Kristovim Ëudima: “A ova su opisana da trajnovjerujete da je Isus Mesija, Sin Boæji, te da vjerujuÊi imate æivotpo Njemu.” (Ivan 20,31)

Iz jednostavnih biblijskih izvjeπtaja o tome kako je IsuslijeËio bolesne moæemo nauËiti neπto o tome kako treba

OPRO©TENI SUDARJim je zaustavio svoj plymoth horizon na semaforu, iza novog

novcatog BMW-a i poËeo Ëitati svoj popis poslova koje treba obaviti.Iznenada, osjetio je da su se kola potresla. Podigao je pogled kako bividio o Ëemu je rijeË. BMW je zadnjim dijelom udario u njegov auto!

Spremao se viknuti na vozaËa, ali je shvatio kako vozaË BMW-anije uopÊe niπta skrivio — bila je to Jimova krivica. Nesvjesno jepodigao nogu s koËnice i udario u straænji dio BMW-a.

Jim je Ëekao da vozaË BMW-a izie, provjeri svoj auto i kaæe muda istupi. Ali, sekunde su proπle, upalilo se zeleno svjetlo — i BMW jeotiπao. Jimu se oteo uzdah olakπanja. NauËio je novo znaËenjepraπtanja — i dobro se osjeÊao!

Oprost je u oznaËenom ulomku (pogledajte na stranici 51)opisan kao Boæji dar. »itajte i pronaite kako moæete imati duπevni mir.

l Kad biste bili na Jimovu mjestu, biste li uopÊe dobili oprostako vozaË BMW-a ne bi bio od onih koji praπtaju?

l ©to ste osjetili kad vam je bilo oproπteno? ©to vas Ëinizadovoljnima i spremnima da praπtate drugima?

RAZMISLITE...l Na svoja vrata stavite natpis: “Oprosti nekome danas”.l Napiπite pismo nekome koga ste dræali svojim neprijateljem.

Kaæite mu kako æelite da ponovno budete prijatelji.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Matej 18,23-35l Luka 5,18-25l 1. Ivanova 1,9

*16

P R A © T A N J E

53

vjerovati u Njega za oprost grijeha. Razmotrimo izvjeπtaj ouzetome u Bethesdi. Jadni je patnik bio bespomoÊan, nije sesluæio svojim udovima oko trideset osam godina. Ipak mu je Isusnaredio: “Ustani, uzmi svoju postelju i hodaj!” (Ivan 5,8)Bolesnik je mogao reÊi: “Gospodine, ako me iscijeliπ, posluπatÊu Tvoje rijeËi!” Ali ne, on je vjerovao Kristovim rijeËima,vjerovao je da je veÊ izlijeËen,i odmah je pokuπao hodati;æelio je hodati, i hodao je!UËinio je po Kristovoj rijeËi, iBog mu je dao snagu. Bio jeizlijeËen!

Kao greπnici i vi ste usliËnom poloæaju. Ne moæeteokajati svoje grijehe izproπlosti, ne moæete promijeniti svoje srce, ne moæete sebeuËiniti svetima. Ali Bog obeÊava da Êe sve to uËiniti za vaspreko Krista. U to obeÊanje morate vjerovati! Morate priznatisvoje grijehe i predati se Bogu. Morate æeljeti sluæiti Njemu. IËim to uËinite, Bog Êe ispuniti rijeË koju vam je dao. Akovjerujete u obeÊanje — vjerujete da su vam grijesi oproπteni ida ste Ëisti — Bog Ëini tako; vi ste izlijeËeni, isto onako kako jeKrist uzetome dao silu da hoda kad je Ëovjek povjerovao da jeizlijeËen. To je tako Ëim u to vjerujete!

Nemojte Ëekati da osjetite da ste izlijeËeni, veÊ recite:“Vjerujem, to je tako, ne zato πto ja to osjeÊam, veÊ zato πto jeBog to obeÊao!”

Isus kaæe: “©to god moleÊi pitate, vjerujte da ste to veÊprimili, i bit Êe vam.” (Marko 11,24) Uz ovo obeÊanje vezan jei uvjet: da se molimo u skladu s Boæjom voljom. Meutim, Boæjaje volja da nas oËisti od grijeha, da nas uËini svojom djecom ida nas osposobi da æivimo svetim æivotom. Tako se moæemomoliti za te blagoslove, vjerovati da ih primamo i zahvaljivati

Svoj proπli grijeh nemoæete iskupiti, svojesrce ne moæeteizmijeniti, sebe nemoæete uËinitisvetima.

51

54

Bogu πto smo ih primili. Naπa je prednost da idemo k Isusu i dase Ëistimo, da stojimo pred Zakonom bez ljage i mane. “Sad,dakle, nema viπe nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu.”(Rimljanima 8,1)

Neki smatraju daispaπtanjem morajuBogu dokazati da suse promijenili, prijenego πto smijuoËekivati Njegoveblagoslove.

Ne pripadate sebi,kupljeni ste skupo! “Znajte daniste otkupljeni neËimraspadljivim — srebrom ilizlatom... nego skupocjenomkrvi Krista kao nevina i bezmane Janjeta.” (1. Petrova1,18.19) Tim jednostavnimdjelom vjerovanja Bogu SvetiDuh je zaËeo novi æivot uvaπemu srcu. Vi ste se kao

dijete rodili u Boæju obitelj i On vas ljubi kao πto ljubi svojegaSina.

Kad ste se predali Isusu, nemojte se povlaËiti i odlaziti odNjega, veÊ iz dana u dan govorite: “Ja sam Kristov, predaosam se Njemu!” Molite Ga da vam dâ svojega Duha i da vaspodræava svojom miloπÊu. I kao πto ste, dajuÊi sebe Bogu ivjerujuÊi u Njega, postali Njegovim djetetom, tako morate uNjemu i æivjeti. Apostol kaæe: “Kako ste primili GospodinaKrista Isusa, tako nastavite u Njemu æivjeti.” (Koloπanima 2,6)

Neki, izgleda, misle da moraju biti stavljeni na kuπnju, damoraju dokazati Gospodinu kako su se promijenili prije no πtomogu traæiti Njegov blagoslov. Ali oni mogu traæiti Boæjiblagoslov veÊ sada. Njima su potrebni Njegova milost i KristovDuh, da im pomognu u njihovim slabostima, ili se neÊe moÊioduprijeti zlu. Isusu je drago da doemo k Njemu upravo takvikakvi jesmo: greπni, bespomoÊni, ovisni. Moæemo doÊi sa svimsvojim slabostima, svojim ludostima, svojom greπnoπÊu — ipokajniËki pasti pred Njegove noge! Njemu je na slavu da nas

52

55

?

podigne u naruËje svoje ljubavi, da zavije naπe rane i oËisti nasod svake neËistoÊe.

I upravo se u ovome tisuÊe ljudi varaju: ne vjeruju daim Isus opraπta osobno, pojedinaËno. Oni se ne oslanjaju naBoæju rijeË. Prednost je svih koji ispunjavaju uvjete da znajukako se oprost odnosi na svaki njihov grijeh. Odbacite sumnjuda se Boæja obeÊanja odnose i na vas! Ona su upuÊena svakomprijestupniku koji se kaje. Krist daje snagu i milost, a aneli

NI©TA ZA MENE?“Hej, a πto imaπ za Dorothy?” upitao je straπljivac Ëarobnjaka iz

Oza kad mu je ovaj veÊ dao diplomu, lavu orden i olovnom Ëovjeku satu obliku srca.

“Oh, mislim da u toj crnoj torbi nema niπta za mene,” rekla jeDorothy prije nego πto je Ëarobnjak stigao odgovoriti.

Dorothy je u nekom smislu bila u pravu. U torbi nije bilo niËeg zanju. Ali ono πto je najviπe æeljela — iÊi svome domu — veÊ joj je biloobeÊano. Samo je trebala vjerovati da je to moguÊe. Dorothy je imalarazloga za nevjericu. »arobnjak ju je jednom prevario.

Mi, naprotiv imamo sve razloge za vjerovanje. Bog nije izmiπljeniËarobnjak. On je stvaran, On ne laæe i On ima obeÊanje na kojem senalazi naπe ime. OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 55) reÊiÊe vam viπe.

l Smatrate li katkad, kao Dorothy, da ono πto je obeÊano uBibliji nije za vas? Zaπto tako mislite?

l ©to znaËi prihvaÊanje Boæjih obeÊanja?

RAZMISLITE...l Molite Boga da vam pomogne nauËiti da vi imate prava na

Njegova obeÊanja.l Svakog dana u tjednu prihvatite po jedno obeÊanje u koje vam

je teπko vjerovati.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Izaija 49,15.16l Marko 9,14-29l Marko 11,24

*17

*17

S U M N J A

53

56

pomagaËi prenose ih svakoj duπi koja vjeruje. Nitko nije takogreπan da u Kristu, koji je umro za njega, ne bi mogao naÊisnagu, ËistoÊu i pravednost. Isus Ëeka da mu skine odjeÊuukaljanu i oskvrnutu grijehom i da ga odjene u bijelu odjeÊupravednosti; On ga poziva da æivi, a ne da umre.

Bog ne postupa prema nama onako kao πto smrtni ljudipostupaju jedni prema drugima. Njegove misli su mislimilosra, ljubavi i najnjeænije suÊuti. On kaæe: “Nek bezboænikput svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek se vrati Gospodu,koji Êe mu se smilovati, k Bogu naπem, jer je velikoduπan upraπtanju.” (Izaija 55,7) “Kao maglu rastjerao sam tvojeopaËine i grijehe tvoje poput oblaka.” (Izaija 44,22)

“Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govorisvemoguÊi Gospod. Obratite se i æivite!” (Ezekiel 18,32 —©ariÊ) Sotona je spreman skrenuti vaπ pogled s Boæjih blaæenihobeÊanja. On æeli duπi oduzeti svaku iskru nade i svaku zrakusvjetlosti, ali vi mu ne smijete dopustiti da to uËini. Ne sluπajtenapasnika, veÊ kaæite: “Isus je umro da bih ja mogao æivjeti.On me ljubi i ne æeli da propadnem. Imam nebeskog Oca kojisuosjeÊa sa mnom, pa iako sam zloupotrijebio Njegovu ljubav,iako sam rasuo blagoslove kojima me je obasuo, ustat Êu i otiÊisvojemu Ocu i kazati: ‘OËe, sagrijeπih Bogu i tebi. Nisam viπedostojan da se zovem tvojim sinom. Primi me kao jednog odsvojih najamnika!’” (Luka 15,18.19) PriËa nam govori kako Êeodlutali biti primljen: “Dok je joπ bio daleko, opazi ga njegovotac, i saæali mu se te poleti, pade mu oko vrata i izljubi ga.”(Luka 15,20)

Iako tako njeæna i ganutljiva, ova usporedba ne moæeizraziti beskrajnu suÊut nebeskog Oca. Gospodin objavljujepreko svojega proroka: “Ljubavlju vjeËnom ljubim te, zato tisaËuvah milost.” (Jeremija 31,3) Dok je greπnik joπ daleko odOËeve kuÊe i rasipa svoje imanje u stranoj zemlji, OËevo srceËezne za njim. Svaka probuena Ëeænja duπe da se vrati Bogu

54

57

?

SMRTONOSNO PITANJEKambiz, sin Kira Velikog, bio je kralj kojemu se teπko moglo

udovoljiti. Volio je pitati ljude πto misle o njemu. Ali ako mu seodgovor ne bi svidio, to bi moglo znaËiti smrt.

GrËki povjesniËar Herodot izvijestio je, u petom stoljeÊu prijeKrista, kako je neki dvoranin napokon naπao pravi odgovor na jednokobno pitanje. To je zapravo bio jedan od najdiplomatskijih odgovorau povijesti: “Mislim da nisi ravan svojemu ocu, jer ti joπ nemaπ takvogsina kakvog je on ostavio za sobom.”

Kambiz je nakratko promislio o tom odgovoru i odluËio dapoπtedi æivot dvoraninu — vjerojatno zato jer nije znao πto da misli.Vjerojatno je bilo vrlo neugodno raditi za Kambiza, pitajuÊi se πto reÊiako on postavi smrtonosno pitanje.

SreÊom, mi imamo Kralja koji ne postavlja opasna pitanja. Onnije Êudljiv ili nepredvidljiv. ©to god On uËini, uvijek je uËinjeno uljubavi. »itajte oznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 57) dabiste otkrili kako nikad ne smijete sumnjati u Isusovu ljubav premavama.

l U Ëemu su Isus i Kambiz razliËiti?l Kako bi Isusova ljubav prema nama trebala djelovati na naπe

postupanje prema drugima?

RAZMISLITE...l Zamolite Boga da vam pomogne razviti kristoliku ljubav

prema ljudima oko vas.l UoËite suprotnosti izmeu Isusove ljubavi i one o okojoj se

pjeva u nekoj popularnoj ljubavnoj pjesmi.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 103,6-14l Ivan 3,16l Efeæanima 2,4-7

nije niπta drugo nego njeæni poziv Boæjeg Duha koji preklinje,usrdno moli i nagovara odlutaloga da se vrati OËevom srcupunom ljubavi.

ZnajuÊi za tako dragocjena biblijska obeÊanja,moæete li joπ sumnjati? Zar moæete vjerovati da bi Gospodin

*18

*18

B O Æ J A L J U B A V

58

nemilosrdno odbio ikojeg greπnika koji Ëezne da Mu se vrati,koji Ëezne da odbaci svoje grijehe i pokajniËki padne predNjegove noge? Odbacite takve misli! Niπta ne moæe viπenaπkoditi vaπoj duπi od gajenja takvih shvaÊanja o vaπemunebeskom Ocu. On mrzi grijeh, ali ljubi greπnika, i zato je daosebe u Osobi Krista da mogu biti spaπeni svi koji æele, i uæivativjeËno blaæenstvo u kraljevstvu slave. Koje su se snaænije injeænije rijeËi mogle pronaÊi od onih koje je On izabrao da biizrazio svoju ljubav prema nama? On izjavljuje: “Moæe li æena

BezgraniËna suÊutpribliæila je greπnikuveliko SrcebeskonaËne ljubavi.

zaboravit svoje dojenËe, neimat suÊuti za Ëedo utrobesvoje? Pa kad bi koja izaboravila, tebe ja zaboravitineÊu.” (Izaija 49,15)

Podignite pogled, vi kojisumnjate i drπÊete, jer Isus æivi

da bi posredovao za nas! Zahvalite Bogu πto je darovaosvojega dragog Sina i molite se da Njegova smrt za vas nebude uzaludna! Duh vas poziva danas. Doite cijelim svojimsrcem Isusu i traæite Njegov blagoslov!

Dok Ëitate obeÊanja, znajte da su ona izraz neizreciveljubavi i milosra. Veliko Srce Beskrajne Ljubavi osjeÊa premagreπniku bezgraniËno saæaljenje. “U kome imamo otkupljenjenjegovom krvlju, oproπtenje grijeha, prema bogatstvu njegovemilosti.” (Efeæanima 1,7) Da, samo vjerujte da je Bog vaπpomoÊnik. On æeli obnoviti u Ëovjeku svoj moralni lik. Kad Muse pribliæite u priznanju i pokajanju, On Êe se vama pribliæitimiloπÊu i praπtanjem.

55

59

DKRISTOVI

SLJEDBENICI“Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo,

novo je, evo, nastalo.” (2. KorinÊanima 5,17) Netko moæda neÊe moÊi toËno odrediti vrijeme ili

mjesto svojega obraÊenja, ili navesti sve okolnosti koje su dotoga dovele, ali to joπ ne dokazuje da nije obraÊen. Krist jerekao Nikodemu: “Vjetar puπe gdje god hoÊe. »ujeπ mu πum,ali ne znaπ ni odakle dolazi ni kamo ide. Tako je sa svakim kojije roen od Duha.” (Ivan 3,8) Kao nevidljivi vjetar, Ëije sedjelovanje jasno vidi i osjeÊa, i Boæji Duh radi na ljudskom srcu.Ta obnoviteljska sila, koju nijedno ljudsko oko ne moæe vidjeti,zaËinje novi æivot u duπi; stvara novo biÊe po Boæjem obliËju.Iako je djelo Duha neËujno i neprimjetno, posljedice su vidljive.Ako je srce obnovljeno radom Boæjeg Duha, æivot Êe toposvjedoËiti. Iako mi sami niπta ne moæemo uËiniti dapromijenimo svoje srce, ili da sebe dovedemo u sklad s Bogom,iako se uopÊe ne smijemo osloniti na sebe ili na svoja dobradjela, naπ Êe æivot pokazati stanuje li Boæja milost u nama.Vidjet Êe se promjena u karakteru, obiËajima, teænjama. VidjetÊe se jasna i odluËujuÊa razlika izmeu onoga πto smo bili ionoga πto smo sada. Karakter se ne otkriva u sluËajnim dobrimili loπim djelima, veÊ u sklonostima koje se oËituju uobiËajenimrijeËima i postupcima.

Istina je da se netko moæe naizgled besprijekorno ponaπatii bez Kristove obnoviteljske sile. Æelja za utjecajem u druπtvu ipoπtovanjem drugih moæe nekoga navesti da æivi urednimæivotom. Samopoπtovanje nas moæe navesti da se Ëuvamo zla. IsebiËno srce moæe Ëiniti velikoduπna djela. Kako onda moæemoustvrditi na Ëijoj smo strani?

*19

58

57

60

?

DAR IZ SNOVAJednoga dana su Sheila i Dan primili poziv od nekoga odvjetnika

na sveËanu veËeru u obliænjem hotelu. Bijela limuzina zaustavila seoznaËenog dana pred kuÊom kako bi ih odvezla.

Obavijestili su ih da je Danov daljnji roak umro. U oporuci jeostavio dvije povratne karte za Havaje i neku opremu za plaæu. Danu iSheili ostavljeno je u nasljedstvo samo neπto stvari za plaæu: ruËnici,ulje za mazanje i lopta za plaæu na srebrnom tanjuru.

Voænja limuzinom kuÊi bila je mirna, a onda je vozaË nagloskrenuo. Netko je uskoËio u auto. Nepoznati im je uruËio dvije karte zaHavaje, sa svim plaÊenim troπkovima. Dan i Sheila ni danas nemajupojma tko stoji iza tog dara iz snova.

Ali vi se moæete radovati jer znate tko vam je dao dar æivota. Iakone moæete vidjeti Isusa licem u lice, dok On djeluje u vaπem æivotumoæete znati da je On s vama. »itajte oznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 59) kako biste nauËili viπe o tihom naËinu na koji vasKrist preporaa.

l ©to mislite, zaπto Isus u vaπem æivotu radi bez fanfara?l Kako se osjeÊate znajuÊi da Isus nastavlja svoj rad u vama?

RAZMISLITE...l Zapiπite tri naËina na koja vam je Isus pomogao da se

promijenite nabolje.l Poπaljite mali dar nekome kome je potreban.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Ezekiel 11,19l Djela 9,1-18l Titu 3,3-7

Kome pripada naπe srce? Kome su posveÊene naπe misli?O kome volimo razgovarati? Kome poklanjamo svoje najtoplijeosjeÊaje i svoje najbolje snage? Ako smo Kristovi, onda su inaπe misli s Njime — najdraæe nam je razmiπljati o Njemu. Sveπto imamo i πto jesmo posveÊeno je Njemu. Mi æelimo nositiNjegov lik, udisati Njegov duh, ispunjavati Njegovu volju iugoditi Mu u svemu.

*19

P R E P O R O D

61

Oni koji postaju nova stvorenja u Isusu Kristu donosit Êe iplodove Duha: “... ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost,dobrotu, vjernost, krotkost, uzdræljivost” (GalaÊanima 5,22.23).Oni se viπe neÊe povoditi za negdaπnjim strastima, nego Êevjerom Boæjega Sina iÊi Njegovim stopama, odsjajivati Njegovkarakter, Ëistiti se kao πto je iOn Ëist. Ono πto su nekadamrzili, sada vole; a ono πto sunekada voljeli, sada mrze.Oholi i nametljivi postajukrotki i ponizna srca. Taπti i

Bez vidljive promjeneæivota nema govora opravom pokajanju.

drski postaju ozbiljni i Ëedni. Pijanci postaju trijezni, araskalaπeni Ëisti. Razmetljivi obiËaji i svjetovna moda potiskujuse u stranu. KrπÊani ne Ëeznu za vanjskim ukraπavanjem, veÊ zasrcem obuËenim “... u neraspadljiv nakit, krotak i miran duh —ono πto je dragocjeno pred Bogom” (1. Petrova 3,3.4).

Nema nikakvog dokaza da je pokajanje iskreno ako nedovede do potpune promjene. Ako greπnik obnovi svoj zavjet,vrati ono πto je oteo, prizna svoje grijehe i poËne ljubiti Boga ibliænje, moæe biti siguran da je preπao iz smrti u æivot.

Kada kao zabludjela greπna biÊa doemo Kristu idobijemo oprost i milost, u naπemu srcu raa se ljubav. Svakinam je teret lak, jer je lak jaram koji Krist nudi. Duænost postajeuæitak, a ærtva zadovoljstvo. Put koji nam je prije izgledaoobavijen tamom, sada je obasjan zrakama sunca pravde.

Ljupkost Kristova karaktera vidjet Êe se i kod Njegovihsljedbenika. Isusu je Ëinilo zadovoljstvo ispunjavati Boæju volju.Ljubav prema Bogu i revnovanje za Njegovu slavu — to je bilasnaga koja je upravljala æivotom naπega Spasitelja. Ljubav jeuljepπavala i oplemenjivala sve Njegove postupke. LjubavpotjeËe od Boga. Ona se ne moæe zaËeti i ne moæe nastati uneposveÊenu srcu. Ona se nalazi jedino u srcu u kojemu vladaIsus. “©to se nas tiËe, mi ljubimo, jer je on nas ljubio prije.” (1.

59

62

Ivanova 4,19) U srcu koje je obnovljeno boæanskom miloπÊuljubav je naËelo ponaπanja. Ona mijenja karakter, upravljapobudama, vlada strastima, suzbija neprijateljstvo, oplemenjujeosjeÊaje. Ta ljubav, ako se gaji u srcu, uljepπava æivot i posvudaπiri plemeniti utjecaj.

Postoje dvije zablude kojih se Boæja djeca — osobito onakoja su se tek poËela oslanjati na Njegovu milost — posebno

Posluπnost se nedokazuje uglaenimponaπanjem, veÊljubavlju koja pokreÊena sluæenje.

moraju Ëuvati. Prva, o kojoj jeveÊ bilo govora, jest gledanjena svoja djela, oslanjanje naono πto djela mogu uËiniti dabi nas dovela u sklad sBogom. Onaj tko pokuπavapostati svet svojim djelima,vrπenjem Zakona — pokuπava

nemoguÊe. Sve πto bi Ëovjek mogao uËiniti bez Krista ukaljanoje sebiËnoπÊu i grijehom. Samo nas Kristova milost preko vjeremoæe uËiniti svetima.

Druga, niπta bezopasnija krajnost, jest zabluda davjerovanje u Krista oslobaa Ëovjeka vrπenja Zakona i da naπadjela nemaju nikakvog utjecaja na naπe spasenje, buduÊi dasamo vjerom dobivamo Kristovu milost.

Meutim, obratimo pozornost na Ëinjenicu daposluπnost nije samo neko formalno pokoravanje, veÊ sluæenjeiz ljubavi. Boæji je zakon izraæaj Njegove prave naravi, on jeutjelovljenje velikog naËela ljubavi i, prema tome, temeljNjegove vladavine i na Nebu i na Zemlji. Ako su naπa srcaobnovljena na Boæju sliku, ako je boæanska ljubav usaena unaπu duπu, neÊe li se onda i Boæji zakon ostvarivati u naπemuæivotu? Ako je naËelo ljubavi usaeno u srce, ako je Ëovjekobnovljen na sliku Onoga koji ga je stvorio, onda je ispunjeno inovozavjetno obeÊanje: “Stavit Êu zakone svoje u srca njihova iupisat Êu ih u pamet njihovu.” (Hebrejima 10,16) A ako je

*20

60

63

?

Zakon upisan u srce, neÊe li on oblikovati æivot? Posluπnost —sluæenje i odanost iz ljubavi — pravi je znak da smo NjegoviuËenici. Tako i Pismo kaæe: “Jer u ovome stoji ljubav premaBogu: da vrπimo njegove zapovijedi.” (1. Ivanova 5,3) “Tkotvrdi: ‘Poznajem ga’, a ne vrπi njegovih zapovijedi, laæac je, i unjemu nema istine.” (1. Ivanova 2,4) Umjesto da nas oslobodi

TREVOROVA IZJAVA O POKRIVA»IMA11-godiπnji Trevor Ferrell gledao je na televiziji izvjeπÊe o

filadelfijskim beskuÊnicima. Nije mogao vjerovati da ljudi doista æivena ulici! Uz pomoÊ roditelja skupio je pokrivaËa koliko god je mogaopa su ih odvezli u grad.

Malo dalje od srediπta ugledali su ispijenu pojavu kakoπÊuÊureno sjedi na ploËniku. Trevor je iziπao iz auta i priπao Ëovjeku.

“Gospodine,” rekao je, “izvolite pokrivaË za vas.”»ovjek je netremice promatrao Trevora. “Hvala ti,” rekao je

zahvalno, “Bog te blagoslovio!”Trevora su kasnije novinari zamolili da im objasni zaπto on to

Ëini. “Isus u meni tjera me da ovo Ëinim.”Trevor je otkrio kako je sluæenje tajna posluπnosti Boæjim

zapovijedima. Posluπnost Bogu bez Njegove ljubavi u srcu uvijekostaje samo na pokuπajima. OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 62) dat Êe vam dublji uvid u tajnu posluπnosti.

l ©to mislite, koliko bi vrijedila Trevorova pomoÊbeskuÊnicima da nije bila utemeljena na ljubavi?

l Koja je razlika izmeu posluπnosti Bogu zato πto Ga volitei posluπnosti Njemu stoga πto su vas tako uËili roditelji?

RAZMISLITE...l ProËitajte, ili Ëak pokuπajte napisati pjesmu o Boæjoj ljubavi.l Poveæite se s nekom dobrotvornom organizacijom da biste

nauËili kako se moæete ukljuËiti u rad!

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l 1. Samuelova 15,22l Psalam 119,33-35l Rimljanima 5,19

*20

P O S L U © N O S T

64

posluπnosti, upravo nas vjera — i samo vjera — Ëinisudionicima Kristove milosti, πto nas osposobljava da budemoposluπni.

Mi ne zasluæujemo spasenje svojom posluπnoπÊu; ono jeBoæji dar koji se prima vjerom. Meutim, posluπnost je plodvjere. “A znate da se on pojavio da uzme grijehe, i znate dagrijeha u njemu nema. Tko god ostaje u njemu, ne ostaje u

Spasenje nezasluæujemo vlastitomposluπnoπÊu,jer je ono besplatniBoæji dar koji trebamoprihvatiti vjerom.

grijehu; tko god ostaje ugrijehu, njega nije vidio iupoznao.” (1. Ivanova 3,5.6)Evo pravog dokaza! Akobudemo u Kristu, ako Boæjaljubav bude u nama, naπiosjeÊaji, naπe misli, naπenamjere, naπi postupci bit Êe uskladu s Boæjom voljom koja je

izraæena u propisima Njegovog svetog Zakona. “DjeËice, nekavas nitko ne zavede! Tko Ëini πto je pravedno, pravedan je kaoπto je on pravedan.” (1. Ivanova 3,7) Pravednost je opisanamjerilom Boæjeg svetog Zakona, koji je objavljen u Deset pravilasa Sinaja.

Ona takozvana vjera u Krista, koja tvrdi da oslobaaËovjeka obveze posluπnosti Bogu, nije vjera, veÊ drskost. “Da,miloπÊu ste spaπeni — po vjeri.” (Efeæanima 2,8) Meutim,“tako je i s vjerom: ako nema djelâ, mrtva je u samoj sebi”(Jakov 2,17). Isus je rekao o sebi prije no πto je doπao naZemlju: “Milje mi je, Boæe moj, vrπit volju tvoju, Zakon tvojduboko u srcu ja nosim.” (Psalam 40,9) A neposredno prijesvojega ponovnog odlaska na Nebo objavio je “... kao πto sami ja vrπio zapovijedi Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi”(Ivan 15,10). Pismo kaæe: “Ako vrπimo njegove zapovijedi, potom znamo da ga poznajemo... Tko tvrdi da ostaje u njemu, tajmora tako æivjeti kako je on æivio.” (1. Ivanova 2,3.6) “Ta na to

61

65

ste i pozvani, jer je i Krist trpio za vas i ostavio vam primjer daidete njegovim stopama.” (1. Petrova 2,21)

Uvjet za vjeËni æivot i danas je upravo onakav kakav jeuvijek bio, upravo onakav kakav je bio u Raju prije pada naπihpraroditelja: savrπena posluπnost Boæjem zakonu, savrπenapravednost. Kad bi se vjeËni æivot mogao dobiti pod bilo kojimdrugim uvjetom, sreÊa cijelog svemira bila bi dovedena uopasnost. Stvorila bi se moguÊnost da grijeh, sa svimposljedicama nesreÊe i bijede, postane besmrtan.

Adam je, prije pada u grijeh, posluπnoπÊu Boæjemzakonu mogao oblikovati pravedan karakter. Ali on to nijeuspio uËiniti, i zbog njegovoga je grijeha i naπa narav postalagreπna te i mi ne moæemo uËiniti sebe pravednima. BuduÊi dasmo greπni, nesveti, mi ne moæemo biti savrπeno posluπnisvetom Zakonu. Mi nemamo neke svoje pravednosti kojombismo mogli zadovoljiti zahtjeve Boæjeg zakona. Meutim, Kristnam je omoguÊio rjeπenje problema. On je æivio na ZemljisuoËen s istim nevoljama i kuπnjama s kojima se i misuoËavamo. Æivio je bezgreπnim æivotom. Umro je za nas i sadse nudi da uzme naπe grijehe i da nam daruje svojupravednost. Ako se predate Kristu i prihvatite Ga za svojegaSpasitelja, bit Êete zbog Njega proglaπeni pravednima, bezobzira na svu greπnost u starom æivotu. Kristov Êe karakter statina mjesto vaπega karaktera, i vi Êete biti prihvaÊeni predBogom kao da nikada niste grijeπili.

I viπe od toga: Krist mijenja srce. On vjerom boravi uvaπemu srcu. Vjerom i stalnim pokoravanjem svoje volje Kristuvi trebate odræavati tu vezu s Njime; i dokle god to budete Ëinili,On Êe djelovati u vama da æelite i Ëinite ono πto Mu je ugodno.I tako moæete reÊi: “Æivot koji sada provodim u tijelu, provodimu vjeri u Sina Boæjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebeza mene predao.” (GalaÊanima 2,20) Tako je Isus i rekaosvojim uËenicima: “Jer neÊete govoriti vi, nego Êe Duh Oca

*21

63

62

66

?

vaπega govoriti preko vas.” (Matej 10,20) I tada, kad Kristdjeluje u vama, vi Êete pokazati isti duh i Ëiniti ista djela —djela pravednosti i posluπnosti.

Prema tome, mi nemamo u sebi niËega Ëime bismo semogli hvaliti. Nemamo nikakvog razloga da sebe uzdiæemo.Jedini temelj naπe nade jest Kristova pravednost koja nam jedarovana, i ono πto Njegov Duh Ëini u nama i preko nas.

POKU©AJ DA SE »INI DOBROThomas Edison je najviπe pridonio izumu elektriËne æarulje.

Mnogi i ne slute da mu to tisuÊu puta nije uspjelo, prije nego πto jedoπao do æarulje koja je doista svijetlila. Da se obeshrabrio svakimsvojim neuspjehom, nikad ne bi niπta izumio!

“Kad æelim neπto otkriti, poËinjem Ëitati o svemu πto se u proπlostiradilo u tom smjeru,” rekao je jednom prigodom. “Skupljam podatke otisuÊama pokusa, kao polaznu toËku, i onda ih joπ ja vrπim na tisuÊe.”

Edison i njegovi pomoÊnici su pretrpjeli neuspjeh tisuÊe puta,pokuπavajuÊi izumiti elektriËnu bateriju. Kad ga je jedan prijateljpokuπao utjeπiti, Edison je odgovorio: “Zaπto, ËovjeËe, kad imamtoliko rezultata? Sad poznajem nekoliko tisuÊa naËina koji nisuupalili!”

Katkad vam se moæe Ëiniti da unatoË svim moguÊim pokuπajima idalje ne radite dobro. SreÊom, Bog od vas ne oËekuje da budetesavrπeni. »itajte oznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 65) dabiste uvidjeli kako moæete uspjeti — Ëak i onda kad pretrpite neuspjeh.

l Zaπto je ljudima nemoguÊe da budu savrπeni?l Na πto bi sliËio vaπ æivot kad biste morali biti stalno savrπeni?

RAZMISLITE...l Razgovarajte s nekim kome se divite i Ëiji vam se æivot Ëini

savrπenim. Upitajte ga kako to uspijeva.l ProËitajte neπto o tome kako vjeæbaju vrhunski atletiËari.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Rimljanima 1,17l Rimljanima 5,6-8l Efeæanima 4,17-24

*21

S A V R © E N S T V O

67

Kad govorimo o vjeri, moramo znati i za jednu razliku.Postoji, naime, vjerovanje koje se potpuno razlikuje od vjere.Postojanje Boga, Njegova sila i istina Njegove RijeËi — sve suto Ëinjenice koje ni Sotona ni njegova vojska ne mogu ozbiljnoporicati. Biblija kaæe da “... i avli to vjeruju i — drπÊu” (Jakov2,19), ali to nije vjera. Tamo gdje se ne radi samo o vjerovanjuu Boæju rijeË, veÊ i o pokoravanju volje Njemu, gdje se srce

U nama nema niËegaËime bismo se mogliponositi.

podredilo Njemu, osjeÊajiusmjerili prema Njemu —tamo je vjera, vjera koja krozljubav radi i oËiπÊava duπu.Tom vjerom srce se obnavlja uBoæje obliËje. A srce, koje se usvojemu nepreporoenom stanju nije pokoravalo Boæjemzakonu, a nije ni moglo, sada uæiva u njegovim svetim propi-sima i uzvikuje zajedno s psalmistom: “O, kako ljubim Zakontvoj, po cio dan o njemu razmiπljam.” (Psalam 119,97)Pravednost Zakona ispunila se u “... onima, koji su u KristuIsusu” i ne hode po tijelu (Rimljanima 8,1 — ©ariÊ).

Ima i takvih koji su upoznali Kristovu ljubav koja praπta, ikoji doista æele biti Boæja djeca, ali su svjesni nesavrπenostisvojega karaktera i greπnosti svojega æivota, pa su spremniposumnjati da je Sveti Duh stvarno obnovio njihovo srce.Takvima preporuËujem: nemojte se povlaËiti, ne dopustite davas obuzme oËaj! »esto Êemo se morati bacati pred Isusovenoge i plakati zbog svojih nedostataka i pogreπaka, ali se nesmijemo obeshrabriti! Ako nas je neprijatelj Ëak i nadvladao,Bog nas ne odbacuje, ne zaboravlja i ne odbija! Nipoπto! Kristse nalazi s desne strane Bogu i osobno se zauzima za nas.Voljeni Ivan kaæe: “DjeËice moja, ovo vam piπem da ne poËinitegrijeha. Ali ako tko i poËini grijeh, imamo zagovornika kodOca: Isusa Krista, pravednika.” (1. Ivanova 2,1) Nemojtezaboraviti Kristove rijeËi: “Jer vas sam Otac ljubi...” (Ivan

64

68

?

16,27) On Ëezne da vas vrati k sebi, da gleda kako se NjegovaËistoÊa i svetost odraæavaju u vama. I ako se samo æelitepokoriti Njemu, On, koji je zapoËeo dobro djelo u vama,nastavit Êe ga sve do dana Isusa Krista. Molite se usrdnije,vjerujte potpunije! Kad budemo posumnjali u svoju snagu,oslonimo se na silu svojega Otkupitelja, i tada Êemo proslavljatiOnoga koji je zdravlje naπe duπe.

©to se viπe pribliæavate Isusu, to Êete greπniji izgledatiu svojim oËima; pogled Êe vam biti jasniji pa Êete vidjeti oπtru i

NISAM DOVOLJNO DOBAR10-godiπnji Wesley toliko je volio svog 20-godiπnjeg brata Todda,

da ga je u svemu pokuπavao oponaπati. »eπljao je svoju kosu poputTodda, hodao i govorio kao on.

Katkad bi se Wesley obeshrabrio jer se u mnogoËemu nije osjeÊaodovoljno dobrim. Nije mogao baciti koπarkaπku loptu tako dobro kaoTodd, nije znao svirati glasovir, nije znao voziti automobil, niti okupitidobro druπtvo.

Kad bi Todd provodio vrijeme s Wesleyem, to bi ovoga Ëinilosretnim i davalo mu æelju da joπ viπe bude uz Todda, kako bi jednogdana mogao biti upravo kao on.

Vi imate starijeg brata. Njegovo je ime Isus. On æeli biti s vamauvijek. On Êe biti sretan da vam pomogne, samo Ga zamolite.OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 68) reÊi Êe vam viπe.

l ©to vidite u Wesleyu πto bi najviπe sliËilo vama? A πto viditeu Toddu?

l Kad se usporedite s Isusom, kako se osjeÊate?

RAZMISLITE...l PrikljuËite se nekoj udruzi za pomoÊ djeci u vaπem gradu.l NaËinite popis dobrih djela koje biste mogli uËiniti uz Boæju

pomoÊ.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 147l Luka 15,11-32l Rimljanima 12

*22

*22

V I D J E T I S E B E

69

jasnu razliku izmeu svojega nesavrπenstva i Njegove savrπenenaravi. To Êe biti dokaz da su Sotonine opsjene izgubile svojusnagu, i da oæivljujuÊi utjecaj Boæjega Duha djeluje u vama.

Nikakva dubokoukorijenjena ljubav premaIsusu ne moæe stanovati u srcukoje joπ nije shvatilo svojugreπnost. Duπa koja jepreobraæena Kristovom

©to ste bliæi Kristu, toÊe vam se viπe Ëinitida ste greπni.

miloπÊu divit Êe se Njegovom boæanskom karakteru, ali ako joπne vidimo svoju moralnu izopaËenost, to je nepogreπiv dokazda nismo spoznali Kristovu ljepotu i Njegovo savrπenstvo.

©to manje budemo cijenili sebe, to Êemo viπe cijenitibeskrajnu ËistoÊu i krasotu naπega Spasitelja. Pogled na naπugreπnost vodi nas k Onome koji nam moæe oprostiti; i kad seduπa, shvativπi svoju bespomoÊnost, prikloni Kristu, On Êe seotkriti u sili. ©to nas svijest o vlastitoj nemoÊi bude viπe gonila kNjemu i Boæjoj rijeËi, to Êemo imati uzviπenije glediπte oNjegovu karakteru i potpunije odraæavati Njegov lik.

65

70

PPromjena srca kojom postajemo Boæja djeca naziva se u

Bibliji roenjem. Na drugom mjestu je usporeena s klijanjemdobrog sjemena koje je posijao domaÊin. Po istoj slici oni kojisu se upravo obratili Kristu trebaju kao “tek roena djeËica” (1.Petrova 2,2) “urasti u Njega” (Efeæanima 4,15) do visine rastamuπkaraca i æena u Isusu Kristu. Ili, sliËno dobrom sjemenu kojeje posijano u polju, trebaju uzrasti i donijeti rod. Izaija za njihkaæe: “I zvat Êe ih Hrastovima pravde, Nasadom Jahvinim —na slavu njegovu.” (Izaija 61,3) Te slike iz prirode pomaæu namda bolje razumijemo tajanstvene istine duhovnog æivota.

Sva ljudska mudrost i umjeπnost ne mogu udahnutiæivot ni najmanjoj sitnici u prirodi. Biljke i æivotinje mogu æivjetijedino æivotom koji je udahnuo sâm Bog. Isto tako se samoæivotom od Boga zaËinje i duhovni æivot u ljudskom srcu. Akose Ëovjek “odozgo ne rodi” (Ivan 3,3), ne moæe dobiti æivot kojinam je Krist svojim dolaskom æelio dati.

Kao πto je sa æivotom, tako je i s rastom. Bog Ëini da sepupoljak rascvjetava i da cvijet daje plod. Njegovom se silomsjeme razvija u “... najprije stabljiku, zatim klas — potom punklas zrna”. (Marko 4,28) Prorok Hoπea kaæe za Izrael: “... kaoljiljan on Êe cvasti” (Hoπea 14,6). “Uzgajat Êe svoju pπenicu,vinograde gajit...” (Hoπea 14,8) Isus nam kaæe: “Promotritekako rastu ljiljani!” (Luka 12,27) Biljke i cvijeÊe ne rastu svojimnastojanjem, svojom skrbi, svojim naporom — veÊ uzimanjemonoga πto je Bog pripravio da im sluæi za æivot. Dijete ne moæepridonijeti svojemu rastu nikakvom svojom brigom ili snagom.Tako ni vi ne moæete osigurati svoj duhovni rast brigom ilinaporom. I biljka i dijete rastu primajuÊi iz svoje okoline ono πto

RAST U KRISTU

*23

68

67

71

?

im sluæi za æivot: zrak, sunËevu svjetlost i hranu. Ono πto sudarovi prirode æivotinji i biljci, to je Krist onima koji se uzdaju uNjega. On je njihovo “vjeËno svjetlo” (Izaija 60,19), “sunce... iπtit” (Psalam 84,11). On Êe biti “kao rosa Izraelu”. (Hoπea

ÆIVI ZAKOPANIKatalog tvrtke za prodaju sadnica u Michiganu potaknuo je

Teresu da pomisli kako bi mogla dobiti nagradu za najljepπi cvjetnjak.Tulipani, ljiljani, perunike i ruæe krasile su sjajne stranice. Provela jesate premiπljajuÊi πto æeli, i napokon je naruËila 75 tulipana i perunika.

Teresa je jedva Ëekala da stignu te sadnice. Kad joj je napokonuruËena smea poπiljka, bila je razoËarana. Sadnice su joj se Ëinilesasvim uvelima! OdluËna da ipak ima svoj cvjetnjak, paæljivo jeslijedila upute i posadila cvijeÊe. Zimski snijeg prekrio je dvoriπte. Biloje lako zaboraviti da je tamo vani cvijeÊe.

Jednog proljetnog dana ugledala je nekoliko izdanaka kakoizbijaju iz zemlje. Bili su ondje! Svih 75 cvjetova izdræalo je zimu.Teresa je znala da im je samo Bog mogao dati æivot. To sigurno nijeuËinila ona.

Bog to moæe uËiniti i s vaπim duhovnim æivotom. »itajte oznaËeniulomak (pogledajte na stranici 70). Bog je jedini koji moæe datitjelesni i duhovni æivot.

l Zaπto je vaæno znati tko je Darovatelj æivota?l Koji vam se primjeri Boæjeg stvaranja i ponovnog stvaranja

osobito sviaju?

RAZMISLITE...l Razmislite o nekome za koga znate da je primio darove

duhovnog æivota. NaËinite popis na koji se naËin onirazlikuju.

l Posijte sjeme. Dok gledate znakove novoga æivota,razmiπljajte o Onome tko daje æivot i o tome πto trebateuËiniti da biste proizveli neπto æivo.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Postanak 2,7l Ivan 3,1-8l 2. KorinÊanima 5,17

*23

» U D O Æ I V O T A

72

14,6) “SiÊi Êe kao rosa na travu, kao kiπa πto natapa zemlju.”(Psalam 72,6) On je æiva voda i “kruh... Boæji... koji silazi sNeba i daje æivot svijetu” (Ivan 6,33).

Nenadmaπnim darom svojega Sina Bog je okruæio cijelisvijet ozraËjem milosti koja je stvarna jednako kao i zrak koji segiba oko Zemljine kugle. Svi koji odluËe udisati to æivotodavnoozraËje æivjet Êe i uzrasti do visine rasta muπkaraca i æena uIsusu Kristu.

Kao πto se cvijet okreÊe prema suncu da bi mu blistavezrake pomogle u usavrπavanju ljepote i simetrije, tako se i mimoramo okrenuti Suncu pravednosti da bi nas mogla obasjatinebeska svjetlost, da bi se naπ karakter mogao razvijati poKristovu uzoru.

Isus je nauËavao to isto: “Ostanite u meni i ja Êu ostati uvama! Kao πto mladica ne moæe sama od sebe, ako ne ostanena trsu, roditi roda, tako ni vi, ako ne ostanete u meni... Jer bezmene ne moæete niπta uËiniti.” (Ivan 15,4.5) Da biste æivjelisvetim æivotom, vi ovisite o Kristu kao πto loza ovisi o matiËnomtrsu da bi rasla i donosila rod. Odvojeni od Njega, nemateæivota. Nemate snage oduprijeti se kuπnji ili rasti u milosti isvetosti. NastavajuÊi u Njemu, moæete napredovati. CrpeÊi æivotod Njega, neÊete se suπiti niti ostati bez roda. Bit Êete kao“stablo zasaeno pokraj voda tekuÊica” (Psalam 1,3).

Mnogi smatraju da neki dio posla moraju obavitisami. Pouzdali su se u Krista da dobiju oprost grijeha, ali sesada trude æivjeti pravedno vlastitim naporima. Meutim, svakije takav napor uzaludan. Isus kaæe: “Jer bez mene ne moæeteniπta uËiniti!” (Ivan 15,5) Naπ rast u milosti, naπa radost, naπakorisnost — sve to ovisi o naπemu jedinstvu s Kristom. Zbogzajednice s Njime svakog dana i sata, zbog nastavanja uNjemu, mi rastemo u milosti. On nije samo ZaËetnik, veÊ iZavrπitelj naπe vjere! To je Krist, prvi i posljednji i uvijek. Onmora biti s nama ne samo na poËetku i na kraju naπega puta,

*24

69

73

?

SPA©ENI IZ PODZEMLJAGary Lutes i njegovi sinovi Buddy i Tim uπli su u πpilju New

Trout u Zapadnoj Virginiji, i istraæivali dio poznat kao labirint. Kad sudoπli do oπtrog spusta, Gary je odluËio da odloæe naprtnjaËe s hranom,vodom i priËuvnim baterijskim svjetiljkama.

Deset minuta kasnije, πezdesetak metara dublje u πpilji, dok seTimova svjetiljka poËela gasiti, okrenuli su se da se vrate. Onda seTimova svjetiljka potpuno ugasila. I Buddyjeva. Sve je izgledalo isto.Onda se i Garyeva svjetiljka ugasila. Ostali su ondje — izgubljeni,umorni, gladni i æedni, sve dok ih pet dana kasnije nije pronaπlaspasilaËka ekipa.

Kao i Gary, Buddy i Tim, Ëesto pri svakodnevnom odluËivanjuvjerujemo sami sebi. OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 72)pokazat Êe vam koliko je vaæno biti potpuno ovisan o Bogu.

l Kad biste bili istraæivaËi πpilja, kako bi se pokazivala ovisnosto Bogu u vaπemu radu?

l Koliko ste ovisni o Bogu? Molite li Mu se kad sve ide dobro,ili kad ide loπe, ili sve vrijeme?

RAZMISLITE...l Molite se Bogu i zatraæite pomoÊ da ovisite o Njemu.l NaËinite tablicu biblijskih redaka. Upotrijebite biblijsku

konkordanciju kako biste naπli biblijske retke o pojmovimakao πto su vjerovati, voditi, gospodariti, pomoÊi, itd.OdluËite koji vam tekst najjasnije govori, stavite ih u skupinei poredajte po vaænosti. Objesite tablicu na vrata ili na zid.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Joπua 1,9l 1. o Kraljevima 3,5-15l Izreke 3,5.6l Izaija 26,3.4

veÊ i na svakom koraku kroz æivot. David kaæe: “Jahve mi jesvagda pred oËima; jer mi je zdesna, neÊu posrnuti.” (Psalam16,8)

Pitate li: “Kako trebam nastavati u Kristu?” Isto onako kakoste Ga primili u poËetku. “Kako ste primili Gospodina Krista

*24

O V I S N O S T O B O G U

74

Isusa, tako nastavite u njemu æivjeti.” (Koloπanima 2,6) “Moj Êepravednik æivjeti od vjere.” (Hebrejima 10,38) Predali ste seBogu da budete potpuno Njegovi, da Mu sluæite i da Gasluπate, i prihvatili ste Krista kao svojega Spasitelja. Niste moglisami okajati svoje grijehe ili promijeniti svoje srce, ali ste sepredali Bogu vjerujuÊi da je On zbog Krista sve to uËinio zavas. Vjerom ste postali Kristovi i vjerom trebate rasti u Njemu —dajuÊi i uzimajuÊi. Da biste se predali Njemu i bili posluπni svimNjegovim zahtjevima, trebate dati sve: svoje srce, svoju volju,svoju sluæbu. Vi morate i uzeti sve: puninu svih blagoslova —Krista, da stanuje u vaπem srcu, da bude vaπa snaga, vaπapravednost, vaπ vjeËni PomoÊnik i da vam daruje snagu da bistebili posluπni.

Posvetite se Bogu ujutro i neka vam to bude prvi posao.Molite se: “Uzmi me, o Gospodine, da potpuno budem Tvoj!Sve svoje planove stavljam pred Tvoje noge. Upotrijebi medanas u svojoj sluæbi. Budi sa mnom, i neka se cijelo moje djeloobavlja u Tebi!” Tako treba biti svakog dana. Svakog jutraposveÊujte se Bogu za taj dan. Iznesite Mu sve svoje planove daNjegova providnost pokaæe treba li ih ostvariti ili odbaciti. Itako Êete, iz dana u dan, svoj æivot predavati u Boæje ruke; takoÊe se vaπ æivot oblikovati i postajati sve sliËniji Kristovu.

Æivot u Kristu je æivot pun spokoja. Moæda u njemu neÊebiti zanosa osjeÊaja, ali Êe biti stalnog spokojnog povjerenja. Vise ne uzdate u sebe, veÊ u Krista! Vaπa je slabost sjedinjena sNjegovom snagom, vaπe neznanje s Njegovom mudroπÊu,vaπa krhkost s Njegovom izdræljivoπÊu. Ne trebate gledatisebe, ne trebate se baviti sobom — gledajte na Krista! Nekase vaπe misli bave Njegovom ljubavlju, ljepotom isavrπenstvom Njegova karaktera. Krist u svojemusamoodricanju, Krist u svojemu poniæenju, Krist u svojoj ËistoÊii svetosti, Krist u svojoj neusporedivoj ljubavi — to je tema okojoj treba razmiπljati vaπa duπa. LjubeÊi Njega, oponaπajuÊi

70

71

75

Ga, potpuno se oslanjajuÊi na Njega, preobrazit Êete se ipostati sliËni Njemu.

Isus kaæe: “Ostanite u meni!” (Ivan 15,4) Te rijeËi sadræemisao o odmoru, postojanosti i povjerenju. On ponovno poziva:“Doite k meni... i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28.29)Psalmistove rijeËi izraæavaju istu misao: “Smiri se pred Jahvom injemu se nadaj.” (Psalam 37,7) Izaija kaæe: “U smirenuuzdanju snaga je vaπa.” (Izaija 30,15) Taj odmor nije uneaktivnosti, jer je u Spasiteljevu pozivu obeÊanje o odmorupovezano s pozivom na rad: “Uzmite jaram moj na se... TakoÊete naÊi pokoj svojim duπama.” (Matej 11,29) Srce kojenajpotpunije poËiva u Kristu bit Êe najozbiljnije i najmarljivije uradu za Njega.

Kad smo zaokupljeni sobom, naπ um se okreÊe odKrista, Izvora snage i æivota. Sotona se zato stalno trudiodvratiti pozornost od Spasitelja i tako sprijeËiti zajednicu ivezu duπe s Kristom. Svjetovna zadovoljstva, brige, nesigurnostii æivotne æalosti, mane drugih ili vaπe vlastite mane i nedostaci

Kad se bavimosobom, odvraÊamopogled od Krista,Izvora naπe snage iæivota.

— Sotona æeli skrenuti vaπemisli na neπto od toga ili nasve zajedno. Ne dajte sezavesti njegovim lukavstvima!Mnoge koji su stvarno savjesnii koji æele æivjeti za Boga onvrlo Ëesto navodi da se bavesvojim manama i slabostima itako, odvajajuÊi ih od Krista, namjerava postiÊi pobjedu. Nesmijemo stavljati sebe u srediπte i onda se prepuπtatizabrinutosti i strahu hoÊemo li biti spaπeni. Sve to udaljuje duπuod Izvora naπe snage. Prepustite Bogu brigu o svojoj duπi iimajte povjerenja u Njega. Razgovarajte i mislite o Isusu. Nekase vaπe “ja” izgubi u Njemu. Odbacite svaku sumnju, odagnajtestrah. Kaæite s apostolom Pavlom: “Æivim — ali ne viπe ja, nego

*25

72

76

?

REMEK-DJELO MAZEPOVEU dobi od 67 godina Galina Mazepova predala je Ruskoj

akademiji znanosti doktorski rad od 477 stranica. Iz njezinog radavrijedno je zamijetiti dvoje. Prvo, tema — vrsta rakova dugih jedan ipol milimetar, koji æive na dnu Bajkalskog jezera u Sibiru. Drugo,vrijeme koje je utroπila za istraæivanje — 24 godine. Mazepova tvrdida Êe nastaviti prouËavanje tih rakova sve do kraja æivota.

Teπko je zamisliti bilo πto beznaËajnije od tih malenih oklopnjakana dnu nekog jezera u Sibiru.

Kakav je samoprijegor i usredotoËenost na zadaÊu morala imatiMazepova! Dakako da je tijekom dugih godina bilo trenutaka kad senalazila u kuπnji da promijeni temu. U najmanju ruku, mogla jeproπiriti svoja istraæivanja na prouËavanje cijelog jezera! Ali nju niπtanije moglo odvratiti od njezine zadaÊe.

VeÊinu nas je lako odvratiti Ëak i od vaænijih stvari nego πto susitni rakovi. Razmislite, primjerice, o svemu πto vas odvraÊa odrazmiπljanja o Isusu. OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 75)predlaæe vam naËine borbe protiv ovih odvraÊanja.

l ©to mislite da Êe u svakom razgovoru s Galinom Mazepovomvjerojatno iskrsnuti kao tema? Ima li u tome kakve pouke zakrπÊane?

l ©to vas najviπe odvraÊa od Isusa?

RAZMISLITE...l Procijenite svoj tjedni raspored. Koliko vremena obiËno

izdvajate za razmiπljanje o Isusu i duhovnim vrijednostima?l NauËite napamet neki tekst iz Biblije koji vam pomaæe

da se usmjerite na Isusa i Njegovu ljubav.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Matej 14,22-33l Marko 4,13.18l 2. KorinÊanima 4,16-18

Krist æivi u meni: æivot koji sada provodim u tijelu, provodim uvjeri u Sina Boæjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe zamene predao.” (GalaÊanima 2,20) Oslonite se na Boga! Onmoæe saËuvati ono πto ste Mu povjerili. Ako se prepustite

*25

O D V R A ∆ A N J E

77

Njegovim rukama, On Êe uËiniti da nadmoÊno pobjeujete uOnome koji vas je ljubio.

Kad je Krist uzeo Ëovjekovu narav, povezao se s ljudskimrodom vezom ljubavi koju nikakva sila nikad neÊe moÊiraskinuti, osim Ëovjek sâm. Sotona Êe nam stalno podmetatisvoje mamce da bi nas naveo da tu vezu prekinemo, da senamjerno odvojimo od Krista. Upravo tu trebamo biti budni,truditi se i moliti da nas niπta ne navede da izaberemo drugoggospodara, jer to uvijek ovisi o naπoj slobodnoj volji. Nekanaπe oËi uvijek gledaju Krista, i On Êe nas saËuvati. GledajuÊiIsusa, mi smo sigurni. Niπta nas ne moæe istrgnuti iz Njegoveruke. GledajuÊi stalno Njega “... preobraæavamo se u tu istusliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha”.(2. KorinÊanima 3,18)

Upravo su tako prvi uËenici postali sliËni svojemu dragomSpasitelju. Kad su Ëuli Isusove rijeËi, osjetili su potrebu zaNjime. Oni su Ga traæili, naπli i slijedili. Bili su s Njime u kuÊi,za stolom, nasamo, u prirodi. Bili su s Njime kao uËenici sUËiteljem, svakog dana primajuÊi s Njegovih usana pouke osvetoj istini. Gledali su u Njega kao sluge u svojega gospodarada doznaju svoju duænost. Ti uËenici bili su ljudi koji su “patilikao i mi”. (Jakov 5,17) I oni su morali voditi borbu s grijehom.Da bi æivjeli svetim æivotom, bila im je potrebna ista milost.

»ak ni Ivan, omiljeni uËenik koji je najpotpunije odraæavaoSpasiteljevu sliku, nije sâm po sebi imao tu ljepotu karaktera.On ne samo da je bio nametljiv i Ëastohlepan, veÊ i æestok ikivan na sve koji su ga vrijeali. Ali, kad se upoznao skarakterom boæanskog Sina, postao je svjestan svojihnedostataka i ta ga je spoznaja uËinila poniznim. Snaga istrpljivost, sila i njeænost, veliËanstvo i krotkost — koje je svakogdana gledao u æivotu Boæjeg Sina — ispunili su njegovu duπudivljenjem i ljubavlju. Iz dana u dan Krist je sve viπe privlaËionjegovo srce, sve dok on nije, ispunjen ljubavlju prema UËitelju,

73

78

izgubio sebe iz vida. Njegova gnjevna i Ëastoljubiva naravdoπla je pod utjecaj Kristove preobraæavajuÊe sile.PreporaajuÊi utjecaj Svetoga Duha obnovio je njegovo srce.Sila Kristove ljubavi preobrazila je njegov karakter. To je pravaposljedica sjedinjenja s Isusom. Kad Krist boravi u srcu, svanarav se mijenja. Kristov Duh i Njegova ljubav omekπavajusrce, obuzdavaju duπu i uzdiæu misli i æelje prema Bogu i Nebu.

Nakon πto je Krist uzaπao na Nebo, Njegovi sljedbeniciosjeÊali su kao da je On i dalje s njima; da je osobno nazoËan,pun ljubavi i svjetla. Spasitelj Isus, koji je hodao i razgovarao snjima, molio se s njima, izgovarao rijeËi nade i utjehe njihovim

srcima, odnesen je od njih naNebo, dok se vijest mira joπËula s Njegovih usana, iNjegov glas odjeknuo je izoblaka anelâ koji su Ga

Ako Krist æivi u srcu,sve biÊe se mijenja.

okruæili: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.”(Matej 28,20) Uzaπao je na Nebo u ljudskom obliku. Znali suda se On nalazi pred Boæjim prijestoljem i da je ostao njihovPrijatelj i Spasitelj, da je Njegova ljubav ostala nepromijenjenai da se On i nadalje izjednaËuje s napaÊenim ËovjeËanstvom.On iznosi pred Boga zasluge svoje dragocjene krvi, pokazujeranjene ruke i noge da bi podsjetio na cijenu koju je platio zaone koje je izbavio. Znali su da je uzaπao na Nebo da impripravi mjesto i da Êe opet doÊi da ih uzme k sebi.

Kad su se okupili nakon uzaπaπÊa, æarko su æeljeli iznijetisvoje molbe Ocu u Isusovo ime. Ispunjeni svetimstrahopoπtovanjem, prignuli su se u molitvi ponavljajuÊiobeÊanje: “Zaista, zaista, kaæem vam, ako πto zamolite od Ocau moje ime, dat Êe vam. Do sada niste niπta u moje ime molili.Molite i primit Êete da vaπa radost bude potpuna!” (Ivan16,23.24) Pruæali su ruku vjere sve viπe i viπe, s moÊnimobrazloæenjem: “Isus Krist koji je umro — joπ bolje: koji je

74

79

uskrsnuo — koji je s desne strane Bogu i koji posreduje za nas.”(Rimljanima 8,34) Dan Pedesetnice donio im je prisutnostUtjeπitelja, o kojemu je Krist rekao da Êe “biti u vama” (Ivan14,17). Dodao je: “Vama je bolje da ja odem, jer ako neodem, Branitelj neÊe doÊi k vama. Odem li, poslat Êu ga kvama.” (Ivan 16,7) Otad je Krist trebao stalno Duhom prebivatiu srcu svoje djece. Njihova veza s Njime postala je tjeπnjanegoli kad je On osobno bio s njima. Svjetlost, ljubav i silaKrista koji je stanovao u njima sjala je iz njih, tako da su seljudi divili gledajuÊi ih i “... prepoznali su u njima Isusovepratitelje” (Djela 4,13).

Sve πto je Krist bio svojim uËenicima, On æeli biti i svojojdanaπnjoj djeci. U svojoj posljednjoj molitvi, okruæen malomskupinom uËenika, On je rekao: “Ne molim samo za njih nego iza one koji Êe po njihovoj rijeËi vjerovati u me.” (Ivan 17,20)

Isus se molio za nas i traæio da i mi budemo sjedinjeni sNjime, kao πto je On sjedinjen sa svojim Ocem. Kakve lipovezanosti! Spasitelj je o sebi rekao: “Sin ne moæe niπta samod sebe uËiniti...” (Ivan 5,19); “Otac koji boravi u meni Ëinisvoja djela!” (Ivan 14,10) Prema tome, ako Krist stanuje unaπemu srcu, On “proizvodi u vama i htijenje i djelovanje damu se moæete svidjeti” (Filipljanima 2,13). Mi Êemo raditi kaoπto je radio On; oËitovat Êemo isti duh. I tako, ljubeÊi Njega iboraveÊi u Njemu, dostiÊi Êemo “... da sve uraste u njega koji jeGlava, u Krista” (Efeæanima 4,15).

75

80

BBog je izvor æivota, svjetlosti i radosti cijelom svemiru. Kao

svjetlosne zrake Sunca, kao vodena struja koja izbija iz æivogizvora, od Njega se izlijevaju blagoslovi na sva Njegovastvorenja. I gdje god je u srcima ljudi æivot od Boga, izlijeva sena druge u obliku ljubavi i blagoslova.

Naπ Spasitelj nalazio je radost u podizanju i otkupugreπnika. Da bi to postigao, nije svoj æivot smatrao previπedragocjenim, veÊ je pretrpio kriæ ne mareÊi za sramotu. Anelisu takoer stalno na poslu, skrbeÊi za sreÊu drugih. U tome jenjihova radost. Ono πto bi sebiËno srce moglo smatratiponiæavajuÊom sluæbom — sluæenje bijednima i po karakteru ipoloæaju niæima od njih — to je djelo bezgreπnih anela. DuhKristove ljubavi koja je ærtvovala sebe, to je duh koji proæimaNebo i saËinjava samu sræ nebeskog blaæenstva. To je duh πtoÊe ga imati Kristovi sljedbenici, djelo koje Êe oni obavljati.

Kad Kristova ljubav ispunjava srce, ona se ne moæe skriti,kao πto se ne moæe skriti miomiris. Njezin sveti utjecaj osjeÊat Êesvi s kojima se budemo susretali. Kristov duh u srcu sliËan jeizvoru u pustinji koji teËe da bi osvjeæio, i u onima koji su blizusmrti probudio æelju da se napiju vode æivota.

Ljubav prema Isusu pokazat Êemo æeljom da radimo kaoπto je On radio — na blagoslov i uzdizanje ËovjeËanstva. OnaÊe navoditi na ljubav, njeænost i suÊut prema svim stvorenjima okojima skrbi naπ nebeski Otac.

Spasiteljev æivot na Zemlji nije bio ispunjen dokolicom iugaanjem sebi; On je ulagao stalne, ozbiljne, neumornenapore da spasi izgubljeno ËovjeËanstvo. Od jaslica do Golgoteiπao je putom samoodricanja; nije traæio da bude osloboen

ÆIVOT I RAD

78

77

81

muËnih zadataka, teπkih putovanja, iscrpljujuÊe brige i rada.Rekao je da Sin »ovjeËji “... nije doπao da mu sluæe, nego daon sluæi i da dadne svoj æivot kao otkup mjesto svih” (Matej20,28). To je bio najuzviπeniji cilj Njegova æivota. Sve drugo jebilo manje vaæno i podreeno tome. Njegovo jelo i piÊe bilo jeda ispuni Boæju volju i zavrπi Njegov posao. U svojemu radunije isticao sebe niti traæio osobne koristi.

Tako Êe i oni koji su dobili Kristovu milost biti spremniprinijeti svaku ærtvu da bi i drugi, za koje je On umro, mogliprimiti nebeski dar. Oni Êe uËiniti sve πto je u njihovoj moÊi dasvojim boravkom u svijetu naËine svijet πto boljim. Taj duh jepravi rod istinski obraÊene duπe. »im netko doe Kristu, unjegovu se srcu raa æelja da objavi drugima kakvog jedragocjenog Prijatelja stekao u Isusu. Spasonosna i posveÊujuÊaistina ne moæe ostati zatvorena u njegovu srcu. Ako smoodjeveni u Kristovu pravednost, ako smo ispunjeni radoπÊuNjegova Duha koji u namaprebiva, ne moæemo ostati namiru. Ako smo iskusili i vidjelikako je dobar Gospodin, imatÊemo o Ëemu govoriti. PoputFilipa, kad je naπao Spasitelja,

Krist u srcu je poputmiomirisa koji se nemoæe sakriti.

pozvat Êemo i druge k Njemu. Trudit Êemo se da im prikaæemosvu Kristovu privlaËnost i nevidljivu stvarnost svijeta koji Êe doÊi.U nama Êe plamtjeti æelja da idemo putom kojim je Isus proπao.Duboko Êemo Ëeznuti da i drugi oko nas ugledaju “JaganjcaBoæjeg koji uzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29).

Napori da budemo blagoslov drugima donosit Êeblagoslov i nama. Upravo nam je zato Bog i pruæio priliku dasudjelujemo u planu spasenja. On je ljudima osigurao prednostda dobiju dio u boæanskoj naravi i da, sa svoje strane, πireblagoslove svojim bliænjima. To je najviπa Ëast, najveÊa radostkoju je Bog mogao dati ljudima. Oni koji ovako postaju

*26

79

82

?

suradnici u djelu ljubavi, dolaze u najveÊu blizinu svojegaStvoritelja.

Vijest Evanelja i cijelo djelo sluæbe ljubavi Bog je mogaopovjeriti nebeskim anelima. Mogao se posluæiti i drugimsredstvima da bi ostvario svoju namjeru. Ali je u svojojneograniËenoj ljubavi odluËio nâs uËiniti svojim suradnicima,

MALI ALI MO∆ANEbb Clarence Aaby je stogodiπnjak — i stopostotno aktivan!Ovaj skupljaË metalnog otpada, visok oko 140 centimetara,

svakodnevno pjeπaËi oko pet kilometara kako bi skupio aluminijskiotpad. Nosi kuku kojom pretraæuje kontejnere u College Placeu, uWashingtonu, gdje æivi.

StojeÊi na vrhovima prstiju, Ebb je taman toliko visok da moæepogledati preko ruba kontejnera punog smrdljivih otpadaka. On koristisvoju kuku za izvlaËenje metalnih komada, koje zatim jedan po jedanspuπta u plastiËnu vreÊu koju vuËe za sobom.

Zaπto to Ëini? On vjeruje u pomaganje drugima, bez obzira nacijenu. Novac koji dobiva od prodaje aluminija on koristi zapomaganje studentima da dobiju krπÊansku naobrazbu.

Ebb uvia kako mu se trud isplatio kad su drugi sretni. Isus nampomaæe da osjetimo unutarnje zadovoljstvo u pomaganju drugima.Djelomice zbog toga mi i volimo toliko pomagati. »itajte oznaËeniulomak (pogledajte na stranici 81) da biste otkrili kakopomaganje drugima zapravo pomaæe nama.

l Kakav uzvrat Ëini Ebbovu ærtvu isplativom?l Kada osjeÊate da vam je æivot najispunjeniji?

RAZMISLITE...l Razgovarajte s nekim tko uæiva u sluæenju drugima. Upitajte

ga kako biste se i vi mogli ukljuËiti u takvu sluæbu.l Ærtvujte jedan sat u danu kako biste nekom pomogli.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 41,1-3l Matej 25,34-40l Luka 6,38

*26

P O M A G A N J E D R U G I M A

83

Kristovim i aneoskim suradnicima, kako bismo mogli uæivatiblagoslove, radost, duhovnu okrepu i plodove te nesebiËnesluæbe.

Bolje Êemo se razumjeti s Kristom ako budemo imalizajednicu s Njime u Njegovim mukama. Svaka ærtva koja seprinosi zbog dobra drugih jaËa duh dobrotvorstva u davateljevusrcu, pribliæava ga sve viπe Otkupitelju svijeta, koji je “odbogataπa postao siromah da vi postanete bogataπi njegovimsiromaπtvom” (2. KorinÊanima 8,9). Æivot nam moæe biti nablagoslov jedino ako tako ispunjavamo nakanu s kojom nas jeBog stvorio.

Ako budete poπli raditi onako kako je to Krist naloæiosvojim uËenicima, ako budete zadobivali duπe za Njega, osjetitÊete potrebu za dubljim duhovnim iskustvom i veÊim duhovnimznanjem i bit Êete gladni i æedni pravednosti. Vi Êete se umolitvi boriti s Bogom, vaπa Êe vjera ojaËati i sve obilnije Êetepiti s izvora spasenja. Protivljenje i nevolje na koje budetenailazili vodit Êe vas k Bibliji i molitvi. Vi Êete rasti u milosti i uspoznaji Krista i stjecati bogato iskustvo.

Duh nesebiËnog rada za bliænje daje karakteru dubinu,stabilnost i Kristovu ljepotu, a onome tko ga ima donosi mir isreÊu. Teænje postaju uzviπenije, nema viπe mjesta tromosti ilisebiËnosti. Oni koji ovako razvijaju krπÊanske vrline rast Êe ijaËati u radu za Boga. Imat Êe sposobnost jasnog duhovnogopaæanja, postojanu i sve veÊu vjeru, i bit Êe sve silniji u molitvi.Boæji Duh, djelujuÊi na njihov duh, izaziva u duπi sveti sklad kaoodgovor na boæanski dodir. Oni koji se tako posvetenesebiËnom naporu za dobro drugih, najsigurnije grade vlastitospasenje.

Jedini naËin da netko raste u milosti jest da se nesebiËnoprihvati posla πto nam ga je Krist dao — da, prema mjeri svojihsposobnosti, pomaæe i bude na blagoslov onima kojima jepotrebna naπa pomoÊ. Snaga se stjeËe vjeæbanjem; aktivnost je

80

84

osnovni uvjet æivota. Oni koji pokuπavaju æivjeti krπÊanskimæivotom pasivno prihvaÊajuÊi blagoslove koje im Boæja milostdaje, ne ËineÊi niπta za Krista, jednostavno pokuπavaju æivjeti i

Naπ Spasitelj je veÊidio svog æivotaproveo u Nazaretu,mukotrpno radeÊi utesarskoj radionici.

hraniti se bez rada. A uduhovnom, isto kao i utjelesnom æivotu, to uvijekdovodi do degeneracije iraspadanja. »ovjek koji biodbio svoje udove izlagatinaporu, uskoro bi izgubiosvaku sposobnost da se njima

sluæi. Tako i krπÊanin koji ne vjeæba snage πto ih je dobio odBoga, ne samo da neÊe rasti u Kristu, nego Êe izgubiti i onusnagu koju veÊ ima.

Kristova Crkva je od Boga dobila zadaÊu spaπavanja ljudi.Njezino je poslanje da svijetu odnese Radosnu vijest. To jeobveza svakog krπÊanina. Svaki pojedinac, u skladu s darovimai prilikama koje ima, treba ispuniti Spasiteljev nalog. Kristovaljubav koja nam je otkrivena Ëini nas duænicima svima koji nepoznaju Krista. Bog nam je dao svjetlo, ne samo za nas same,veÊ i za sve njih.

Da su Kristovi sljedbenici bili svjesni svoje duænosti, bilo biih na tisuÊe u neznaboæaËkim zemljama u kojima danas samojedan propovijeda Evanelje. I svi oni koji se ne bi mogliosobno prihvatiti tog posla, ipak bi ga podupirali svojimnovËanim sredstvima, svojim srcem i svojim molitvama. Osimtoga, i u krπÊanskim zemljama bi se mnogo ozbiljnije radilo sljudima.

Da bismo radili za Krista, ne moramo iÊi u neznaboæaËkezemlje, ili Ëak napuπtati uski krug svojega doma ako nasduænost uz njega veæe. Mi moæemo raditi u krugu doma, ucrkvi, meu onima s kojima se druæimo i onima s kojima nasveæu poslovne veze.

81

85

VeÊi dio svojega æivota na Zemlji naπ Spasitelj je proveostrpljivo radeÊi u tesarskoj radionici u Nazaretu. Aneli supratili Gospodara æivota dok je rame uz rame hodao saseljacima i radnicima, koji Ga nisu prepoznavali niti Muodavali Ëast. On je jednako vjerno obavljao svoje poslanje kadje radio kao skromni obrtnik, kad je lijeËio bolesne ili hodao povjetrom uzburkanim valovima Galilejskog jezera. Prema tome, iu najskromnijim æivotnim duænostima i na najniæim poloæajimamoæemo iÊi i djelovati s Isusom.

Apostol kaæe: “Neka svatko, braÊo, ostane s Bogom uonom stanju u kojem ga je zatekao poziv.” (1. KorinÊanima7,24) Poslovni Ëovjek moæe tako voditi svoje poslove da svojomvjernoπÊu proslavi svojega UËitelja. Ako je pravi Kristovsljedbenik, tad Êe svoju religiju unositi u sve πto Ëini i ljudimaotkrivati Kristov duh. MehaniËar moæe biti vrijedan i vjeranpredstavnik Onoga koji je naporno radio baveÊi se svojimskromnim æivotnim pozivom meu galilejskim brdima. Svi onikoji se zovu Kristovim imenom trebaju raditi tako da navedu idruge da, videÊi njihova dobra djela, slave Stvoritelja iOtkupitelja.

Mnogi su odbijali iskoristiti svoje darove u Kristovojsluæbi opravdavajuÊi se da drugi imaju mnogo viπesposobnosti i prednosti. Proπirilo se miπljenje kako se samo odposebno talentiranih moæe zahtijevati da svoje sposobnostiposvete sluæbi za Boga. Mnogi su poËeli smatrati da su talentidani samo odreenoj izabranoj skupini, a da su ostaliiskljuËeni, pa prema tome nisu ni pozvani sudjelovati unaporima i u nagradama. Meutim, u Kristovoj usporedbi nijetako prikazano. Kad je gospodar kuÊe sazvao svoje sluge,svakome je dao posao.

U duhu ljubavi moæemo i najskromnije æivotne duænostiobavljati “kao Gospodinu” (Koloπanima 3,23). Ako je u srcuBoæja ljubav, ona Êe se oËitovati i u æivotu. Oko sebe Êemo πiriti

*27

83

82

86

?

ugodno Kristovo ozraËje, svojim utjecajem oplemenjivati druge ibiti im na blagoslov.

Nemojte Ëekati posebne prigode ili izvanredne sposobnostida poËnete raditi za Boga. Ne brinite se o tome πto Êe svijetmisliti o vama. Ako je vaπ svakodnevni æivot svjedoËanstvoËistoÊe i iskrenosti vaπe vjere, ako su vaπi bliænji sigurni da im

ALBERTOVE SPOSOBNOSTI“Albert je vrlo loπ uËenik,” glasio je nastavnikov izvjeπtaj. “Umno

je spor, vrlo je nedruπtven i uvijek odsutan duhom. Time kvari ostale urazredu. Bilo bi dobro za sve kad bismo ga ispisali iz πkole.”

UnatoË takvom nepovoljnom izvjeπtaju, mladi je Albert ipak ostaou πkoli. Uspio je zavrπiti πkolu, nastaviti studij i zapoËeti uspjeπnukarijeru znanstvenika. Mnogo godina kasnije neki je ministar napisaopismo skupini vodeÊih svjetskih znanstvenika. Traæio je od svakog danabroji 14 najveÊih znanstvenika svih vremena. Kad su prispjeliodgovori, meu njima nije bilo ni dva istovjetna. Bez obzira na sve,jedno se ime pojavilo na svakom popisu — Albert Einstein. Isti Albertkoji je mnogo godina ranije bio otpisan kao “vrlo slab uËenik” i “umnospor”!

Bog je dao Albertu Einsteinu veliki dar. Bog svakome dajejedinstvene sposobnosti. »itajte oznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 85) da biste vidjeli kako Bog vrednuje vaπ poseban dar.

l Jeste li otkrili koji je vaπ osobiti dar?l Kakve biste promjene u svijetu mogli izvrπiti kad biste

iskoristili svoj dar?

RAZMISLITE...l NaËinite popis svega πto biste voljeli raditi. Zatim potcrtajte

one djelatnosti u kojima biste se mogli istaknuti kad bistedoista radili na njima.

l Pitajte roditelje, prijatelje, ili svog omiljenog profesora —πto misle koji je vaπ osobiti dar.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Matej 25,14-30l Rimljanima 12,6-8l 1. KorinÊanima 3,5-9

*27

T A L E N T I

87

æelite biti na blagoslov, vaπi napori nikad neÊe biti potpunouzaludni.

Najskromniji i najsiromaπniji Isusovi uËenici mogu biti nablagoslov drugima. Moæda i neÊe biti svjesni da Ëine neko

Pokrenuti ljubavlju inajneugledniju sluæbumoæemo obaviti kaoGospodinu.

naroËito dobro, ali Êe svojimnesvjesnim utjecajem pokrenutivalove blagoslova koji Êe seπiriti i produbljivati, a oni svedo dana konaËnog obraËunaneÊe ni znati za njihoveblagoslovljene posljedice. Onine osjeÊaju niti znaju da Ëine neπto veliko. Od njih se ne traæida se muËe brigom oko uspjeha. Oni samo trebaju iÊi mirnonaprijed, vjerno obavljajuÊi djelo πto im ga je dodijelila Boæjaprovidnost, i njihov æivot neÊe proÊi uzalud. Njihova Êe duπapostajati sve sliËnija Kristu jer su oni Boæji suradnici u ovomæivotu i tako se pripremaju za uzviπeniji rad i nepomuÊeneradosti u æivotu koji Êe doÊi.

88

MPOZNAVANJE

BOGAMnogobrojni su putovi kojima nam se Bog objavljuje i

kojima nas dovodi u vezu sa sobom. Priroda se neprestanoobraÊa naπim osjetilima. Iskreno srce ganuto je Boæjom ljubavljui slavom koje se otkrivaju u djelima Njegovih ruku. Osjetljivouho Ëuje i shvaÊa poruke koje Bog upuÊuje preko prirode.Zelena polja, veliËanstveno drveÊe, pupoljci i cvjetovi, oblak πtoprolazi, kiπa koja pada, potok koji æubori, krasote neba — sveto govori naπemu srcu i poziva nas da se upoznamo s Onim tkoje sve stvorio.

Naπ je Spasitelj za svoje dragocjene pouke uzimaoprimjere iz prirode. DrveÊe, ptice, cvijeÊe u dolinama,breæuljke, jezera, prekrasno nebo i dogaaje i okolnosti izsvakodnevnog æivota povezao je s rijeËima istine da bismo seπto ËeπÊe sjeÊali Njegovih pouka, Ëak i usred tjeskobnih brigakojima je ispunjen Ëovjekov teπki æivot.

Bog bi æelio da se Njegova djeca dive Njegovim djelima ida uæivaju u jednostavnoj i tihoj ljepoti kojom je ukrasio naπzemaljski dom. Bog je ljubitelj ljepote, ali viπe od svake vanjskeprivlaËnosti voli ljepotu karaktera; On bi æelio da njegujemoËistoÊu i jednostavnost, tihe vrline cvijeÊa.

Kad bismo samo htjeli sluπati, Boæja djela stvaranja pruæilabi nam dragocjene pouke o posluπnosti i povjerenju. Odzvijezda πto putuju svojim nevidljivim stazama odreenimsmjerom kroz prostor iz stoljeÊa u stoljeÊe, pa sve do najmanjegatoma — sve u prirodi pokorava se volji svojega Stvoritelja. ABog se brine o svemu i odræava sve πto je stvorio. Onaj koji usvojoj ruci dræi nebrojene svjetove u beskrajnom prostoru,istodobno skrbi za potrebe malog smeeg vrapca πto bezbriæno

86

85

89

æivka svoju jednostavnu pjesmicu. Nebeski Otac njeæno bdijenad svima — nad ljudima koji odlaze na svoj svakodnevni teπkirad i nad onima koji se mole, nad onima koji naveËer idu napoËinak i nad onima koji ujutro ustaju, nad bogataπem koji segosti u svojoj palaËi i nad siromahom koji u oskudici okupljasvoju djecu za stolom. Nema prolivene suze koju Bog nije vidio.Nema smijeπka koji On nije opazio.

O, kad bismo u to potpuno vjerovali, oslobodili bismo sesvih nepotrebnih briga. Naπ æivot ne bi bio tako pun

Ako smo samospremni posluπati,svijet koji je Bogstvorio nauËit Êe nasposluπnosti ipovjerenju.

razoËaranja, jer bismo svesvoje male i velike brigepredali u ruke Bogu kojega nezbunjuje njihova mnoæina nitipreoptereÊuje njihova teæina.Mi bismo tada uæivali uduπevnom miru kakvog mnogiveÊ dugo nisu osjetili.

Dok vaπa osjetila uæivajuu privlaËnoj ljepoti Zemlje, mislite o svijetu koji Êe doÊi, svijetukoji nikad neÊe znati za zlokobnu snijet grijeha i smrti, u kojemulice prirode viπe neÊe biti prekriveno sjenkom prokletstva.Pokuπajte zamisliti dom spaπenih, ali znajte da Êe on biti mnogoslavniji od svega πto bi Ëak i najbujnija maπta mogla predstaviti.U raznovrsnim Boæjim darovima u prirodi vidimo tek najslabijiodsjaj Njegove slave. U Bibliji piπe: “Ono πto oko nije vidjelo,πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nije pomislilo: to je Bogpripravio onima koji ga ljube.” (1. KorinÊanima 2,9)

Pjesnik i prirodoslovac mogu mnogo priËati o prirodi, alisamo krπÊanin uæiva u ljepoti Zemlje s najveÊim poπtovanjem,jer prepoznaje djelo ruku svojega Oca, vidi Njegovu ljubav ucvijetu, u grmu, u drvetu. Nitko ne moæe potpuno cijeniti svrhubrijega i doline, rijeke i jezera ako ih ne gleda kao izraæajBoæje ljubavi prema Ëovjeku.

87

90

?

Bog nam govori preko djelâ svoje providnosti i prekoutjecaja svojega Duha na naπe srce. Iz prilika i okolnosti, izpromjena koje se svakodnevno odigravaju oko nas, moæemo

*28

TAJNA KOTA»ATajnovite oznake juænoameriËkih domorodaca stoljeÊima su bile

nepoznanica za zapadno druπtvo. ©to su bili ti Ëudnovati kamenikrugovi i kocke poloæeni po zemlji? Drevni religijski ostaci? MagijevraËeva? Moæda dijelovi kakva obreda?

Jedna od ovih tajni leæi na vrhu visoravni Wyoming. Krug od nizakamenova okruæuje gomilu kamenja koja je njegovo srediπte, i 28kamenih crta zrakovito se prostiru iz te gomile, poput æbica kotaËa.PoËetkom sedamdesetih godina astronom John Eddy napokon je otkriokôd. StojeÊi na pojedinim toËkama kotaËa, uvidio je da kamenje toËnooznaËava izlazak i zalazak Sunca najduæeg dana u godini, s ucrtanimzvijezdama vidljivim neposredno prije i poslije ljetnog suncostaja.KotaË je zapravo bio kalendar! Izradili su ga drevni astronomi prijemnogo stoljeÊa. Domoroci su vjerojatno upotrebljavali ovaj svojevrsniopservatorij kako bi odredili kad se trebaju okupiti na ljetne trgovaËkesajmove.

PromatrajuÊi naËine djelovanja u naπem æivotu, shvaÊajuÊi kakoBog radi i ravnajuÊi se prema biblijskim istinama, moæemo prevestineke od æivotnih tajni u logiËne, boæanske poruke. ProuËite oznaËeniulomak (pogledajte na stranici 90) kako biste nauËili vaænostduhovne “opservacije”.

l Koje bi vam kvalitete trebale da ste drevni astronomi? A kojevam trebaju kao osobama koje istraæuju Boæju volju?

l Gdje i kako moæete Ëuti Boæji glas?

RAZMISLITE...l Promatrajte veËeras zvijezde.l Kako vas one potiËu na razmiπljanje o tome πto znaËi biti

Boæje dijete?

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Postanak 45,4-8l Job 11,7-20l Psalam 37

*28

S L U © A J U ∆ I B O G A

91

izvuÊi dragocjene pouke ako je naπe srce otvoreno da ih shvati.PrateÊi djela Boæje providnosti, psalmist kaæe: “Puna je zemljadobrote Jahvine.” (Psalam 33,5) “Tko je mudar, nek o svemutom razmiπlja i nek uvidi dobrotu Jahvinu!” (Psalam 107,43)

Bog nam govori u svojoj RijeËi. U njoj se najjasnije otkrivaNjegov karakter, Njegovo postupanje prema ljudima i velikodjelo otkupljenja. U njoj nam je izloæena povijest patrijarhâ,proroka i drugih svetih ljudi izdavnine. Bili su to ljudi koji su“patili kao i mi” (Jakov 5,17).Mi ih gledamo kako se bore sobeshrabrenjem koje i nasobuzima, kako poput naspadaju u kuπnjama i kakoipak hrabro ustaju i pobjeuju

Æelite li se osobnoupoznati saSpasiteljem,prouËavajte sustavnoSveta pisma.

Boæjom miloπÊu. Tako gledajuÊi stjeËemo hrabrost u svojoj teænjiza pravednoπÊu. I dok Ëitamo o dragocjenim iskustvima koja sustekli, o svjetlosti, ljubavi i blagoslovima u kojima su uæivali, odjelu koje su obavili miloπÊu πto im je bila udijeljena, duh koji jenjih nadahnjivao rasplamsava i u naπem srcu plamen svetognatjecanja, æelje da im budemo sliËni po karakteru te da poputnjih hodimo s Bogom.

Isus je rekao za starozavjetne spise, a koliko se viπe toodnosi na novozavjetne: “I upravo ona [Pisma] svjedoËe zame.” (Ivan 5,39) Pisma svjedoËe u korist Otkupitelja, Onoga ukojemu je srediπte svih naπih nada u vjeËni æivot! Da, cijelaBiblija govori o Kristu. Od prvog izvjeπtaja o stvaranju: “... iniπta πto je postalo nije bez nje postalo” (Ivan 1,3) pa sve dozavrπnog obeÊanja: “... dolazim uskoro” (Otkrivenje 22,12), miËitamo o Njegovim djelima i sluπamo Njegov glas. Ako se æeliteupoznati sa Spasiteljem — prouËavajte Sveto pismo!

Napunite svoje srce Boæjim rijeËima. One su æiva voda πtogasi vaπu goruÊu æe. One su æivi kruh s Neba. Isus objavljuje:

88

92

“Ako ne jedete tijela Sina »ovjeËjega i ne pijete krvi njegove,neÊete imati æivota u sebi!” (Ivan 6,53) A onda sâm objaπnjava:“RijeËi koje sam vam ja rekao jesu duh i æivot.” (Ivan 6,63)Naπe tijelo izgraeno je od onoga πto jedemo i pijemo; i kakoje to u tjelesnom æivotu, tako je i u duhovnom: ono o Ëemu

razmiπljamo udahnjujeraspoloæenje i snagu naπojduhovnoj naravi.

Otkup greπnika tema je ukoju bi i aneli htjeli zaviriti;njome Êe se baviti i o njoj Êepjevati otkupljeni tijekom

Biblija nije pisanasamo za struËnjake;dapaËe, namijenjenaje i obiËnom puku.

beskrajnih vjekova vjeËnosti. Nije li stoga i sada vrijednapozornog razmiπljanja i prouËavanja? Isusovo beskrajnomilosre i Njegova beskrajna ljubav, ærtva koju je prinio zbognas — sve nas poziva na najozbiljnije i najsveËanijerazmiπljanje. Trebali bismo se baviti karakterom naπega dragogOtkupitelja i Posrednika! Trebali bismo razmiπljati o poslanjuOnoga koji je doπao spasiti svoj narod od njihovih grijeha. Idok budemo tako razmatrali nebeske teme, naπa vjera i ljubavpostajat Êe sve jaËi, a naπe molitve sve ugodnije Bogu jer Êe unjima biti sve viπe vjere i ljubavi. One Êe biti razborite i vatrene.Naπe povjerenje u Isusa bit Êe sve ËvrπÊe i svakoga dana stjecatÊemo æiva iskustva s Njegovom silom kojom “moæe zauvijekspasavati one koji po njemu dolaze k Bogu” (Hebrejima 7,25).

Dok budemo razmiπljali o Spasiteljevu savrπenstvu, poæeljetÊemo se potpuno preobraziti da se u nama obnovi Njegovbezgreπni lik. Naπa Êe duπa biti gladna i æedna da postanesliËna Onome koga oboæava. ©to se naπe misli budu viπe bavileKristom, to Êemo viπe o Njemu govoriti drugima i potpunije Gapredstavljati svijetu.

Biblija nije pisana samo za teologe; naprotiv, namijenjenaje obiËnim ljudima. Velike istine potrebne za spasenje otkrivene

89

93

su u njoj jasno kao dan, i nitko neÊe pogrijeπiti niti zaÊi s puta,osim onih koji se povode za svojim osobnim miπljenjem umjestoza jasno otkrivenom Boæjom voljom.

Ne smijemo se povoditi za tvrdnjama bilo kojega Ëovjeka oonome πto uËi Pismo, veÊ moramo sami za sebe prouËavatiBoæju rijeË. Ako dopustimo drugima da umjesto nas misle,osakatit Êemo svoju snagu i ograniËiti svoje sposobnosti. Akoplemenite snage uma ne razvijamo razmiπljanjem o temamakoje su vrijedne da se njima bavimo, one mogu tako zakræljatida moæemo izgubiti sposobnost razumijevanja dubokogznaËenja Boæje rijeËi. Um Êe se razvijati ako ga zaposlimoistraæivanjem meusobne povezanosti biblijskih tema,usporeivanjem navoda s navodom, duhovne istine s duhovnomistinom.

Niπta nije korisnije za jaËanje uma od prouËavanjaPisma. Nijedna druga knjiga nema toliku snagu da uzdignemisli i oæivi sposobnosti kao Biblija svojim dubokim,oplemenjujuÊim istinama. Kad bi Boæju rijeË prouËavali onakokao πto treba, ljudi bi se odlikovali πirinom uma, plemenitoπÊukaraktera i Ëvrstinom namjera, πto se danas rijetko susreÊe.

Meutim, malo se koristi moæe izvuÊi iz uæurbanog ËitanjaPisma. Netko moæe proËitati cijelu Bibliju, a opet ne uoËitinjezinu ljepotu ili shvatiti njezino duboko i tajnovito znaËenje.Mnogo je korisnije prouËavati jedan ulomak sve dok njegovoznaËenje ne postane potpuno jasno i njegov odnos premaplanu spasenja oËit, negoli Ëitati mnoga poglavlja bez nekeodreene namjere i bez stjecanja korisnih pouka. Neka Biblijabude s vama! Kad vam se pruæi prilika, Ëitajte je, urezujtetekstove u svoje pamÊenje! »ak i dok hodate ulicama moæeteproËitati poneki ulomak, razmiπljati o njemu i tako ga urezivatiu pamÊenje.

Ne moæemo steÊi mudrost bez ozbiljnog, pozornogprouËavanja i molitve. Neki dijelovi Pisma su doista tako jasni

*29

*30

90

94

?

JE LI ON PRAVI?Scott je imao skoro 15 godina, a njegova strast bili su automobili.

Prijatelji su ga zvali MehaniËar. Njegov je san bio naËiniti vlastitovozilo prije nego πto doe vrijeme da dobije vozaËku dozvolu. To bibilo ono pravo! Bio je toliko zauzet Ëitanjem o najnovijim rezultatima sutrka i razgovorima sa svojim prijateljima o najnovijim modelimaautomobila da nije imao vremena za posjet svom umirovljenomsusjedu.

“Starci nisu ono pravo!” mislio je Scott, sve dok nije otkrio kakoje stari gospodin Gutierrez nekoÊ dizajnirao automobile. Scott jenapokon shvatio da bi ga djedica iz susjedstva mogao nauËitimnogoËemu bolje od ikoga drugog. Otkrio je da mu dizajner moæepomoÊi u onome πto ga zanima znatno viπe nego drugi izvori iz kojih jetraæio savjete.

OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 93) govori kakonam Biblija, knjiga naπega Konstruktora, moæe pomoÊi mnogo viπenego drugi izvori mudrosti koji se bore za naπu pozornost.

l Zaπto katkad previdimo da je Biblija izvor umnogusavrπavanja?

l Kako prouËavanje Biblije moæe ojaËati naπ um?

RAZMISLITE...l Izdvojite svakodnevno petnaestak minuta za prouËavanje

svoje omiljene biblijske teme.l Usporedite πto o istom predmetu govore vaπa omiljena

televizijska emisija ili knjiga, i Biblija.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 111,10l Propovjednik 1,13.14; 2,26l Ivan 1,1-5l Jakov 1,5; 3,17

da ih nitko ne moæe pogreπno shvatiti; ali ima i takvih ËijeznaËenje ne leæi na povrπini i ne vidi se na prvi pogled. Tekst semora usporeivati s tekstom. Mora se pomnjivo istraæivati, uzmolitvu i razmiπljanje. Takvo prouËavanje bit Êe bogatonagraeno. Kao πto rudar otkriva æile dragocjene rudaËe

*29

I N T E L I G E N C I J A

91

95

?

skrivene ispod zemljine povrπine, tako Êe i onaj tko ustrajnoprouËava Boæju rijeË kao da traæi zakopano blago, pronaÊiistine najveÊe vrijednosti skrivene od pogleda nemarnogtragaËa. Nadahnute rijeËi, ako se ozbiljno prime k srcu, postatÊe poput potokâ koji teku s izvora æivota.

KAKVO OTKRI∆E!12. lipnja 1971. godine je Don Kincaid, 25-godiπnji ronilac i

podvodni fotograf, skoËio u vodu kraj Key Westa u Floridi. Blizu dnanaiπao je na neπto zlatno πto je virilo iz pijeska.

“Odmah sam ga zgrabio. Bila je to neka vrsta lanËiÊa,” sjeÊa se.“Na zelenom svjetlu izgledao je kao jeftini bakar.”

Kincaid, jedan od lovaca na blago, naπao je komad olupineπpanjolske galije Nuestra Señora de Atocha, koja je potonula krajFlorida Keysa 1622. godine. »ak dvadeset godina skupina ljudi tragalaje za potonulim brodom.

Poslije prvog otkriÊa trebale su im godine da pronau ostatakblaga. Bilo je rasijano na viπe od osamnaest kilometara, poneπto odtoga desetak metara pod vodom i joπ nekoliko metara ispod pijeska. Nakraju, kad su iznijeli sve zlato, srebro, dragulje i umjetnine na povrπinu,ono je imalo ukupnu vrijednost od Ëetiristo milijuna dolara.

Jeste li ikada razmiπljali o Bibliji kao moru prepunom zakopanablaga? OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 93) govori kako,kroz molitvu i paæljivo prouËavanje, moæete otkriti znanja o Bogu.

l U Ëemu je prouËavanje Biblije sliËno Donovu lovu na blago?l Kako je Biblija izmijenila vaπ æivot?

RAZMISLITE...l Otvorite Bibliju i nauËite napamet neki ohrabrujuÊi redak.l Potcrtajte u bojama biblijske retke koji su vam vaæni!

Zapiπite na marginama svoja pitanja i reakcije. UËinite odsvoje Biblije razgovor izmeu vas i Boga.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 119l Matej 4,4l Luka 6,46-49l 2. Timoteju 3,10-17

*30

P R O U » A V A N J E B I B L I J E

96

Bibliju nikada ne smijemo prouËavati bez molitve. Prije noπto otvorimo njezine stranice, trebamo traæiti prosvjetljenjeSvetoga Duha, i ono Êe nam biti darovano. Kad je Natanaeldoπao k Isusu, Spasitelj je uzviknuo: “Evo pravoga Izraelca, bezlukavstva!” Natanael je rekao: “Odakle me poznajeπ?” A Isus jeodgovorio: “Prije nego te Filip pozvao — vidio sam te podsmokvom.” (Ivan 1,47.48) Isus Êe i nas vidjeti na tajnimmjestima molitve ako od Njega budemo traæili prosvjetljenje damoæemo spoznati istinu. Aneli iz svijeta svjetlosti bit Êe s onimakoji ponizna srca traæe da im Bog pokaæe put.

Sveti Duh uzdiæe i proslavlja Spasitelja. Njegova je duænostda nam predstavi Krista, ËistoÊu Njegove pravednosti i velikospasenje koje imamo u Njemu. Isus kaæe: “On Êe meneproslaviti, jer Êe uzeti od onog πto je moje i to objaviti vama.”(Ivan 16,14) Duh istine je jedini uspjeπni uËitelj boæanske istine.Koliko je samo Bog ljubio ljudski rod kad je dao svojega Sinada umre za njega i odredio svojega Duha da bude ljudimaUËitelj i stalni VodiË!

97

BPREDNOSTIMOLITVE

Bog nam govori preko prirode i objave, preko Providnosti iutjecaja svojega Duha. Ali sve to nije dovoljno: prijeko jepotrebno da i mi pred Njime otvorimo svoje srce. Da bismoduhovno æivjeli i imali duhovnu snagu, moramo odræavati æivuvezu sa svojim nebeskim Ocem. Naπe se misli mogu bavitiNjime — mi moæemo razmiπljati o Njegovim djelima, odokazima Njegova milosra, o Njegovim blagoslovima — alisve to joπ nije u punom smislu rijeËi odræavanje veze s Njim. Dabismo stupili u vezu s Bogom, moramo poæeljeti ispriËati Muneπto iz svojega stvarnog æivota.

Molitva je otvaranje srca Bogu kao prijatelju. Ne zbog togaπto Bogu trebamo otkriti πto smo, veÊ zato da bismo sebeosposobili da Ga primimo. Molitva ne spuπta Boga k nama, veÊnas uzdiæe k Njemu.

Kad je bio na Zemlji, Isus je svoje uËenike uËio kako da semole. On im je preporuËao da sve svoje dnevne potrebe iznesuBogu i da sve svoje brige bace na Njega. ObeÊanje koje je daonjima, da Êe im molitve biti usliπane, dao je i nama.

Dok je boravio meu ljudima, Isus je i sâm Ëesto molio.Naπ se Spasitelj izjednaËio s nama u naπim potrebama islabostima te tako postao ponizan i usrdni molitelj koji od Ocatraæi novu snagu da krene dalje, osposobljen za duænost ikuπnju. On je naπ primjer u svemu. On je brat u naπimslabostima “koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πto nijesagrijeπio” (Hebrejima 4,15), a kao bezgreπan po svojoj naravigrozio se grijeha i izdræao duπevne borbe i patnje u svijetupunom grijeha. Kao Ëovjek smatrao je molitvu svojompotrebom i svojom prednoπÊu. U razgovoru sa svojim Ocem

93

94

98

nalazio je utjehu i radost. Ako je Spasitelj ljudi, Boæji Sin,osjeÊao potrebu za molitvom, koliko viπe bi slabi i greπnismrtnici morali biti svjesni potrebe za stalnom usrdnommolitvom.

Naπ nebeski Otac Ëeka da izlije na nas obilje svojihblagoslova. Naπa je prednost da moæemo obilno piti s izvora

Molitva jepovjeravanje Bogukao Prijatelju.

beskrajne ljubavi. Nije li ondaËudno πto se tako malomolimo! Bog je spreman iæeljan Ëuti iskrenu molitvusvojega najskromnijeg djeteta,ali je ipak tako oËito da se

ustruËavamo iznijeti Mu svoje potrebe! ©to nebeski aneli mogumisliti o jadnim bespomoÊnim ljudskim biÊima koja se suoËavajus kuπnjama, o biÊima prema kojima Boæje srce osjeÊabezgraniËnu ljubav i spremno im je darovati viπe no πto moguiskati i zamisliti, a koja se tako malo mole i imaju tako malovjere? Anelima je drago klanjati se Bogu, oni vole biti blizuNjega. Razgovor s Bogom smatraju najveÊom radoπÊu. A sinoviove Zemlje, kojima je tako potrebna pomoÊ πto im je jedino Bogmoæe dati, izgledaju zadovoljni bez svjetlosti Njegova Duha,bez pratnje Njegove nazoËnosti.

Tama Zloga obavija one koji zanemaruju molitvu.Neprijatelj ih πapatom kuπa navodeÊi ih na grijeh, samo zatoπto se ne sluæe prednoπÊu koju im je Bog dao boæanskomustanovom molitve. Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti,kad je molitva kljuË u rukama vjere koji otvara nebeske riznice ukojima se Ëuvaju neograniËena bogatstva SvemoÊnoga? Ako sene budemo neprestano molili i budno bdjeli, izloæit Êemo seopasnosti da postanemo nemarni i da skrenemo s pravog puta.Neprijatelj se stalno trudi da nam zaprijeËi put k prijestoljumilosti, kako usrdnom molitvom i vjerom ne bismo dobili milost isnagu da se odupremo kuπnji.

95

99

Postoje odreeni uvjeti koje moramo ispuniti ako æelimo daBog Ëuje naπe molitve i da ih usliπa. Jedan od prvih uvjeta jesvijest da nam je Njegova pomoÊ potrebna. On je obeÊao: “Jerna æednu Êu zemlju vodu izliti, i po tlu suπnome potoke.” (Izaija44,3) Oni koji su gladni i æedni pravednosti, koji Ëeznu zaBogom, mogu biti sigurni da Êe se nasititi. Srce se mora otvoritiutjecaju Duha, jer inaËe ne moæe primiti Boæji blagoslov.

Naπa velika potreba sama je po sebi dokaz koji govori unaπu korist. Ali moramo traæiti od Gospodina da nam to uËini.On kaæe: “Molite, i dat Êe vam se!” (Matej 7,7) “On koji Ëaknije poπtedio vlastitog Sina, veÊ ga predao za sve nas, kakonam neÊe dati sve ostalo s njime?” (Rimljanima 8,32)

Ako u svojemu srcu gajimo bezakonje, ako smo prionuli uzbilo koji nama poznati grijeh, Gospodin nas neÊe Ëuti; alimolitva pokajniËke, skruπene duπe uvijek Êe biti prihvaÊena. Kadispravimo sva zla kojih smo svjesni, moæemo biti uvjereni da ÊeBog odgovoriti na naπe molbe. Naπe zasluge nas nikada neÊepreporuËiti Boæjoj naklonosti — mi Êemo se spasiti KristovomdostojnoπÊu, oËistit Êemo se Njegovom krvlju. Ipak, i samimoramo neπto pridonijeti, moramo ispuniti uvjete da bismo biliprihvaÊeni.

Drugi uvjet uspjeπne molitve jest vjera. “Jer onaj koji æelipristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagraujeone koji ga traæe.” (Hebrejima 11,6) Isus je rekao svojimuËenicima: “©to god moleÊi pitate, vjerujte da ste to veÊ primili, ibit Êe vam.” (Marko 11,24) Jesmo li Isusa uhvatili za rijeË?

ObeÊanje je πiroko i neograniËeno, i vjeran je Onajkoji ga je dao. I kad ne primimo baπ ono πto smo traæili, uvrijeme kad smo se molili, i dalje moramo vjerovati da nas jeGospodin Ëuo i da Êe odgovoriti na naπe molitve. Mi smo takopodloæni zabludama i tako kratkovidni da ponekad traæimo iono πto nam ne bi bilo na blagoslov, pa nam naπ nebeski Otacu svojoj ljubavi odgovara na molitve tako πto nam daje ono πto

*31

96

100

?

Êe nam posluæiti na najviπe dobro — ono πto bismo i samipoæeljeli kad bi naπ pogled bio boæanski prosvijetljen i kadbismo mogli vidjeti stvarnost onakvom kakva jest. Kad izgledada nam molitve nisu usliπane, moramo se dræati obeÊanja, jerÊe vrijeme usliπanja sigurno doÊi i mi Êemo primiti blagoslov

TO»NO NA VRIJEMEC. M. Fields bila je odluËna da poπalje svoje πestero djece u

crkvenu πkolu, unatoË tome πto ju je suprug napustio i odbio jojpomoÊi. Svake godine kad bi se pribliæavalo vrijeme upisa, ona semolila: “Gospodine, pomozi mi da upiπem djecu.” Svakog ljeta borilase da isplati proπlogodiπnju πkolarinu, prije nego πto bi uspjelanamaknuti novac za sljedeÊu godinu.

»esto nije znala odakle dolazi novac, niti kada Êe doÊi. Ponekadsu djeca zapoËinjala πkolu kasnije, dok su skupila novac za πkolarinu.Nosili su staru odjeÊu i jeli oskudnu hranu. Ali su uvijek imali iopstajali.

Viπegodiπnje iskustvo s upisivanjem u πkolu osnaæilo je njezinudjecu u pouci kojoj ih je æeljela nauËiti: “Boæji odgovor moæda ne stiæekad æeliπ, ali stiæe uvijek toËno na vrijeme.”

»itajte oznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 99) da viditekako Bog radi u sliËnim uvjetima.l ©to mislite, zaπto Bog katkad Ëeka do posljednje minute ili

Ëak kasnije, da bi odgovorio na molitvu?l ©to traæite ako zahtijevate da Bog na vaπu molitvu odgovori

na osobit naËin? Zaπto je to pogreπno?

RAZMISLITE...l Razgovarajte s prijateljem o sluËaju kad je Boæji odgovor na

molitvu bio bolji ili drukËiji od vaπeg traæenja.l Nabrojite barem tri sluËaja kad je Isus svojim odgovorima

na njihova traæenja iznenadio ljude.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 84,11l Izaija 55,8.9l Jeremija 29,11

*31

O D G O V O R I N A M O L I T V U

101

koji nam najviπe odgovara. Ali prava je drskost zahtijevati damolitva uvijek bude usliπana onako kako smo æeljeli i da uvijekdobijemo upravo ono πto smo traæili. Bog je premudar da bi sevarao i predobar da bi pravednicima uskratio bilo koje dobro! Izato se bez straha oslonite na Njega, Ëak ako odgovor namolitve i ne dobijete odmah! Oslonite se na Njegovo sigurnoobeÊanje: “Molite, i dat Êe vam se!” (Matej 7,7)

Ako se budemo povodili za svojim sumnjama istrahovanjima, ako budemo pokuπavali razrijeπiti sve ono πtonam izgleda nejasno — dok joπ nemamo vjere — naπa Êe senesigurnost samo produbiti i poveÊati. Ali ako doemo k BoguosjeÊajuÊi se bespomoÊni i ovisni, kakvi zapravo i jesmo, te uvjeri, ponizno i s povjerenjem iznesemo svoje potrebe Onomekoji sve zna i Ëijemu pogledu niπta na svijetu nije skriveno, kojisvime upravlja svojom voljom i svojom rijeËju, On Êe moÊi ihtjeti usliπati naπ vapaj i uËinit Êe da u naπim srcima zasjasvjetlost. Iskrena molitva dovodi nas u vezu s umomBeskonaËnoga. Moæda u tom trenutku nemamo nikakav sigurandokaz da se lice naπega Otkupitelja nadvija nad nama s mnogosuÊuti i ljubavi, ali je ipak tako. Moæda neÊemo osjetiti Njegovvidljivi dodir, ali Njegova je ruka nad nama s mnogo ljubavi injeænog saæaljenja.

Kad od Boga traæimo milosti i blagoslove, naπa srcamoraju biti nadahnuta duhom ljubavi i praπtanja. Kako bismose mogli moliti: “I otpusti nam duge naπe kako i mi otpuπtamoduænicima svojim!” (Matej 6,12) — ako istodobno nismospremni praπtati drugima? Ako oËekujemo da Bog Ëuje naπemolitve, moramo praπtati drugima isto onako kao πto oËekujemoda nama bude oproπteno.

Meu uvjetima za usliπanje je i ustrajnost u molitvi. Akoæelimo rasti u vjeri i iskustvu, moramo se stalno moliti. Moramobiti “u molitvi ustrajni” (Rimljanima 12,12). “U molitvi ustrajte; unjoj bdijte sa zahvaljivanjem!” (Koloπanima 4,2) Petar opominje

97

102

?

vjernike: “... budite umjereni i trijezni da se moæete posvetitimolitvi” (1. Petrova 4,7). Pavao upuÊuje: “... u svemu iznesitesvoje potrebe Bogu proπnjom i molitvom, sve u zahvalnosti”(Filipljanima 4,6). Juda kaæe: “Vi... ljubljeni... molite se uzsuradnju Duha Svetoga! OËuvajte sami sebe u ljubavi Boæjoj...”

SKORO SAM GA UBIODr. Ben Carson, neurokirurg koji je prvi uspjeπno razdvojio

sijamske blizance spojene tjemenima, sjeÊa se kako je kaopetnaestgodiπnjak pokuπao noæem probosti svojeg prijatelja.

On i Bob sluπali su radio. Bob je promijenio postaju i Ben jeplanuo. Zgrabio je noæ iz zadnjeg dæepa, πkljocnuo i otvorio ga tezamahnuo prema prijateljevom trbuhu. Noæ je na Ëudesan naËin udariou kopËu Bobovih hlaËa, a oπtrica se slomila i pala na pod.

Ben je bio zaprepaπten. “Æa... æao mi je,” promrmljao je i otrËaokuÊi. Spustio se na rub kade, osjeÊajuÊi se slabo zbog svijesti da jepokuπao ubiti svojeg prijatelja. “Gospodine,” molio se Ben, “moraπ miublaæiti narav. Ako to Ti ne uËiniπ, nikad neÊu biti slobodan od nje!”

Nakon viπesatnih molitava toga dana, Ben kaæe kako viπe nemaproblema s nagloπÊu. Zapravo, prijatelji ga zovu Njeæni Ben.

Molitva ne djeluje uvijek trenutaËno, kao u Benovu sluËaju, aliona je naπa veza s nebeskim Ocem koji moæe uËiniti sve. OznaËeniulomak (pogledajte na stranici 103) govori nam o sili koju namdaje tajna molitva.l ©to mislite, zaπto je doπao odgovor na Benovu molitvu?l Za koju slabost ili kuπnju trebate Boga da vam pomogne u

njezinom savlaivanju?

RAZMISLITE...l Izaberite svoje tajno mjesto za razgovor s Bogom.l Ubiljeæite u svoj dnevnik molitve za πto se molite i kako vam

Bog odgovara na molitve.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Daniel 6l Jona 2l Marko 1,35l Luka 22,39-46

*32

T A J N A M O L I T V A

103

(Juda 20.21) Neprestana molitva je neprekidna zajednica duπes Bogom, tako da æivot od Boga teËe u naπ æivot; a iz naπegaæivota ËistoÊa i svetost teku natrag k Bogu.

Potrebna je i revnost u molitvi; niËemu ne smijete dopustitida omete vaπu molitvu. Uloæite svaki napor da odræite vezuizmeu Isusa i svoje duπe. Iskoristite svaku prigodu da idete namjesta odreena za molitvu. Oni koji se doista trude odræavativezu s Bogom, vidjet Êe se na molitvenim skupovima, vjerni uizvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljni da poæanju svemoguÊe blagoslove. Oni Êe iskoristiti svaku priliku da se izloæezrakama svjetlosti s Neba.

Trebamo se moliti u obiteljskom krugu, ali iznadsvega ne smijemo zanemariti osobnu molitvu, jer je to æivotduπe. Duπa ne moæe napredovati ako se zanemaruje molitva.Obiteljska ili javna molitva sama po sebi nije dovoljna. Neka seduπa u samoÊi otvori pred ispitivaËkim Boæjim okom. Tajnumolitvu treba Ëuti samo Bog koji sluπa molitve. Nijednoznatiæeljno uho ne treba Ëuti sadræaj takvih molitava. Pri tajnojmolitvi duπa je slobodna od utjecaja okoline, slobodna oduznemiravanja. Smireno, a ipak usrdno, duπa traæi Boga.Utjecaj koji struji od Onoga koji vidi πto je tajno i Ëije je uhootvoreno da Ëuje molitvu koja izlazi iz srca, bit Êe ugodan itrajan. Smirenom, jednostavnom vjerom duπa odræava vezu sBogom i prikuplja zrake boæanske svjetlosti da bi se ojaËala iodræala u sukobu sa Sotonom. Bog je naπ tvrdi grad.

Molite se “u svojoj sobi” (Matej 6,6). Dok se bavite svojimsvakodnevnim poslom, neka se vaπe srce Ëesto obraÊa Bogu.Tako je Henok hodio s Bogom. Te tajne molitve podiæu se kaoskupocjeni miris prema prijestolju milosti. Sotona ne moæesvladati onoga tko je tako utvren u Bogu.

Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno zaupuÊivanje molitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglosprijeËiti da podignemo svoje srce u duhu iskrene molitve. U

*32

99

98

104

mnoπtvu na ulici, zaokupljeni poslovnim obvezama, moæemouputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæansko vodstvo, kao πto je touËinio Nehemija dok je iznosio svoj zahtjev pred kraljaArtakserksa. “Soba” za razgovor moæe se naÊi ma gdje se minalazili. Vrata naπega srca moraju biti stalno otvorena, stalnose mora podizati poziv Isusu da doe i boravi u naπoj duπi kaonebeski gost.

Iako oko nas moæe vladati zaraæeno, pokvareno ozraËje,ne moramo udisati njegova kuæna isparavanja, veÊ moæemoæivjeti u Ëistom zraku Neba. Ako svoju duπu iskrenom molitvomuzdignemo u Boæju blizinu, moæemo zatvoriti svaki prilazneËistim maπtanjima i nesvetim mislima. Oni koji su otvorilisvoje srce da od Boga prime potporu i blagoslov, hodat Êe usvetijem ozraËju od ovoga zemaljskog i odræavat Êe stalnu vezus Nebom.

Nama su potrebni jasniji pojmovi o Isusu i potpunijeshvaÊanje vrijednosti vjeËnih stvarnosti. Ljepota svetosti trebaispuniti srce Boæje djece, a da bi se to moglo postiÊi, moramotraæiti da nam Bog razjasni ono πto je nebesko.

Neka se naπa duπa otvori i uzdigne kako bi nam Bogmogao dati da udiπemo nebesko ozraËje. Moramo se dræatitako blizu Boga da se pri svakoj neoËekivanoj kuπnji naπe misliokreÊu k Njemu isto tako prirodno kao πto se cvijet okreÊeprema Suncu.

Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge,svoje brige i svoja strahovanja. Vi Ga ne moæete preopteretiti,ne moæete Ga zamoriti. Onaj tko je izbrojao vlasi na vaπojglavi nije ravnoduπan prema potrebama svoje djece. “JerGospodin je pun samilosti i milosra.” (Jakov 5,11) Njegovosrce puno ljubavi ganuto je naπim æalostima, Ëak i kad samogovorimo o njima. Iznesite Mu sve πto zbunjuje vaπ um. Onomekoji u svojoj ruci dræi svjetove i upravlja svim poslovima svemiraniπta nije preteπko nositi. Njemu nije neznatno niπta od onoga

*33

100

105

?

πto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nema nijednog poglavlja unaπemu iskustvu koje bi Mu bilo premraËno za Ëitanje; nemaproblema koji bi Mu bio preteæak za razrjeπenje. Nema nesreÊekoja bi pogodila Njegovo najmanje dijete, nema brige koja bimuËila duπu, nema radosti koja bi razgalila, nema iskrenemolitve koja bi poletjela s usana — da naπ nebeski Otac ne vidii da se odmah ne zainteresira. “On lijeËi one koji su srca

ZAKA©NJENJE NA BRODIspunjavao se san Ann i Lyndelle — obilazak Europe. Ali dio toga

sna naizgled se pretvarao u koπmar. Theo, Annin prijatelj i njihovvodiË rekao je djevojkama kako nema naËina da stignu na vrijeme uRotterdam i ukrcaju se na brod. Doduπe, to nije bilo pitanje æivota ismrti, ali je prijetilo nepotrebnim troπenjem njihovog ograniËenognovca i vremena.

Theo se podsmjehnuo njihovu prijedlogu da se mole, ali buduÊi dasu veÊ kasnili, nije se usprotivio. Nakon molitve su se poæurili i, kaoπto je Theo predvidio, stigli su u Rotterdam sa zakaπnjenjem. Kad sudoπli u luku, brod je i dalje bio tamo.

Je li Theo zakasnio na brod zato πto nije shvatio da se Bog brineza svaku sitnicu iz naπeg æivota? OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 104) govori kako niπta nije preveliko ili premalo da to nebismo predali Bogu.

l Kako biste objasnili Theu zaπto brod nije krenuo na vrijeme?l O Ëemu biste trebali govoriti Bogu? ©to vas u tome spreËava?

RAZMISLITE...l Potraæite rijeË molitva u nekom rjeËniku. Razlikuje li se

ponuena definicija od vaπeg razumijevanja molitve?l Mogli biste se sa skupinom svojih prijatelja sastajati jednom

tjedno i moliti se za posebne potrebe.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l 1. Samuelova 2,1-10l Matej 7,7-11l Luka 18,1-8l Jakov 5,16

*33

B O Æ J A B R I G A

106

skruπena i povija rane njihove.” (Psalam 147,3) Odnos izmeuBoga i svake duπe tako je osoban i potpun, kao da nemanijedne druge duπe na Zemlji s kojom bi dijelio svoju briænupaænju, nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenogaSina.

Isus je rekao: “U taj dan molit Êete u ime moje. Ne kaæemvam da Êu ja moliti za vas, jer vas sâm Otac ljubi...” (Ivan16,26.27) “Nego sam ja vas izabrao... da vam dadne Otac πtogod zamolite u moje ime.” (Ivan 15,16) Ali moliti se u Isusovoime znaËi mnogo viπe nego samo spomenuti Njegovo ime napoËetku i na kraju molitve. To znaËi moliti se po Isusovu umu iduhu, vjerujuÊi Njegovim obeÊanjima, oslanjajuÊi se naNjegovu milost i ËineÊi Njegova djela.

Bog ne traæi ni od koga meu nama da postane pustinjakili redovnik i da se povuËe iz svijeta kako bi se posvetiobogoπtovlju. Naπ æivot mora biti sliËan Kristovu æivotu izmeuplanine i mnoπtva. Onaj tko ne Ëini niπta drugo osim πto se moli,uskoro Êe se prestati moliti, ili Êe se njegove molitve pretvoriti upraznu naviku. Kad se ljudi povuku iz druπtvenog æivota, spodruËja svoje krπÊanske duænosti i noπenja kriæa, kad prestanuozbiljno raditi za svojega UËitelja koji je ozbiljno radio za njih,nemaju se viπe za πto moliti, nemaju viπe poticaja za molitvu.Njihove molitve postaju osobne i sebiËne. Oni se viπe ne mogumoliti za potrebe ËovjeËanstva ili za izgradnju Kristovakraljevstva, niti traæiti snagu za rad.

Kad zanemarujemo predost meusobnog druæenja,jaËanja i hrabrenja u sluæbi Bogu, mi gubimo. Istine NjegoverijeËi gube tada svoju jasnoÊu i vaænost za nas. Naπa srca viπenisu prosvijetljena niti potaknuta njihovim posveÊujuÊimutjecajem, i mi duhovno slabimo. U naπemu druæenju mi kaokrπÊani mnogo gubimo zbog nedostatka meusobne naklonosti.Onaj tko se zatvara sâm u sebe, ne zauzima poloæaj koji mu jeBog odredio. Pravilno njegovanje druπtvenih oblika naπe naravi

*34

101

107

?

JE LI TO VAÆNO?Denise je odluËila poÊi u crkvu, iako je bila sigurna da je nitko

neÊe ni zamijetiti. Tek πto je uπla, predstavilo joj se nekoliko djevojaka.Kad su shvatile da se doselila u njihov kraj, pozvale su je na ruËak.

Druæenje je bilo zanimljivo i æivo. Denise je osjetila posebnubliskost prema Connie, s kojom je dijelila bol koju je i sama iskusilazbog nedavne rastave roditelja. Denise je znala sve o rastavi.SuosjeÊala je s Connie i uputila joj nekoliko ohrabrujuÊih rijeËi.

Dok je mislila o svojoj skoraπnoj odluci da ne ide u crkvu togadana, shvatila je kako je odlazak u crkvu ipak vaæan. Boæja je zamisaobila da imamo posebno mjesto gdje Êemo se susretati s Njim i sasvojim prijateljima. Stoga nas On poziva u crkvu. U njoj nas oËekujeOn. OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 106) upozorava nasπto gubimo kad ne idemo u crkvu.

l ©to mislite, kako bi na buduÊnost mlade Denise utjecao njezinizbor da ostane kod kuÊe?

l Kako se moæete posvetiti bogosluæju?

RAZMISLITE...l Pronaite nekoga tko je u crkvu doπao sâm i uËinite da bude

sretan πto je doπao.l Razgovarajte s nekima od svojih prijatelja. Pitajte ih πto misle

o redovitom dolaæenju u crkvu.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Izlazak 20,8-11l Matej 12,9-13l 1. KorinÊanima 3,8.9

zbliæava nas s drugima i pomaæe nam da se razvijemo iojaËamo u sluæenju Bogu.

Kad bi se krπÊani meusobno druæili i kad bi razgovarali oBoæjoj ljubavi i dragocjenim istinama otkupljenja, njihova bi sesrca osvjeæila i oni bi se uzajamno okrijepili. Mi bismo svakogdana morali bolje upoznavati svojega nebeskog Oca i stjecatinova iskustva s Njegovom miloπÊu — i tad bismo æeljeli govoritio Njegovoj ljubavi. A kad bismo to Ëinili, naπa bi se srca

*34

O D L A Z A K U C R K V U

102

108

zagrijala i ohrabrila. Kad bismo viπe mislili i razgovarali oIsusu, a manje o sebi, bili bismo mnogo ËeπÊe u Njegovomdruπtvu.

Kad bismo o Bogu mislili samo onoliko koliko imamodokaza da se On brine o nama, On bi bio uvijek u naπimmislima i mi bismo uæivali govoriti o Njemu i slaviti Ga. Oprolaznim stvarima razgovaramo zato πto se za njih zanimamo.O svojim prijateljima govorimo zato πto ih volimo, naπe radosti inaπe tuge povezane su s njima. Ipak, imamo neizmjerno viπerazloga ljubiti Boga nego svoje zemaljske prijatelje. Trebalo binam biti najprirodnije da na prvo mjesto u svojim mislimastavimo Njega, da govorimo o Njegovoj dobroti i priËamo oNjegovoj sili. Bogati darovi kojima nas je obasuo nisu nam danida bi toliko zaokupili naπu pozornost i ljubav da viπe nemamoËime uzvratiti Bogu; oni bi nas trebali stalno podsjeÊati naNjega i povezati nas vezama ljubavi i zahvalnosti s naπimnebeskim DobroËiniteljem. Mi æivimo preblizu zemaljskimnizinama. Uzdignimo oËi prema otvorenim vratima nebeskogSvetiπta, u kojemu svjetlost Boæje slave obasjava lice Isusa Kristakoji “... moæe zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze kBogu...” (Hebrejima 7,25)

Trebalo bi viπe slaviti Boga “... za dobrotu njegovu, zaËudesa njegova sinovima ljudskim” (Psalam 107,8). Naπa sepoboænost ne smije izraæavati samo traæenjem i primanjem.Nemojmo uvijek misliti o svojim potrebama, a nikada oblagoslovima koje primamo. Nije toËno da se previπe molimo,veÊ smo previπe πtedljivi u zahvaljivanju. Stalno primamo Boæjumilost, a kako malo zahvalnosti izraæavamo, kako malohvalimo Boga za sve πto je uËinio za nas!

U stara vremena Gospodin je naredio Izraelcima, kad sebudu okupili na bogosluæje: “Blagujte ondje, vi i vaπe obitelji, unazoËnosti Jahve, Boga svoga; veselite se svime πto su vaπe rukenamaknule i πto vam je Jahve, Bog vaπ, blagoslovom udijelio.”

103

109

(Ponovljeni zakon 12,7) Ono πto se Ëini na slavu Bogu treba seËiniti radosno, uz pjesme slavljenja i zahvaljivanja, a neæalosno i zlovoljno.

Naπ Bog je njeæni, milostivi Otac. Bogoπtovlje se ne bismjelo smatrati nekom æalosnom, otuænom sluæbom. Trebao binam biti uæitak sluæiti Bogu i sudjelovati u Njegovom djelu. Bogne æeli da se Njegova djeca, kojoj je osigurao tako velikospasenje, ponaπaju kao da je On neki strogi, sitniËavinadzornik. On je njihovnajbolji Prijatelj, i kad seokupe na bogosluæje, On æelibiti s njima, blagoslivljati ih itjeπiti, ispunjavati njihova srcaradoπÊu i ljubavlju. Gospodinæeli da Njegova djeca u

Sluæiti Bogu iuËinkovito suraivati uNjegovom djelu trebanam biti zadovoljstvo.

bogoπtovlju nalaze utjehu, i da im rad za Njega donese viπezadovoljstva nego poteπkoÊa. On æeli da oni koji dolaze nabogosluæje odnesu sa sobom dragocjene misli o Njegovoj skrbii ljubavi, kako bi bili puni radosti u svakodnevnom æivotu i imalirazloga da u svemu postupaju poπteno i vjerno.

Moramo se okupiti oko kriæa. Krist, i to razapet, treba bitipredmet naπega razmiπljanja, razgovora i naπih najradosnijihosjeÊaja. Trebamo pamtiti svaki blagoslov koji smo primili odBoga, i kad shvatimo veliËinu Njegove ljubavi, trebamo bitispremni sve povjeriti ruci koja je za nas prikovana na kriæ.

Duπa se moæe pribliæiti Nebu na krilima hvalospjeva. Unebeskim dvorima Boga slave pjesmom i glazbom; dokizraæavamo svoju zahvalnost, i mi usklaujemo svojebogoπtovlje s bogoπtovljem nebeskih vojski. “Pravo me πtujeonaj koji prinosi ærtvu zahvalnu” — kaæe Bog (Psalam 50,23).Pred svojega Stvoritelja doimo radosno i sa πtovanjem, sa“zahvalnicama i glasom hvalospjeva” (Izaija 51,3)!

104

110

M©TO U»INITI

SA SUMNJOMMnoge, a posebno one koji su u krπÊanskom æivotu mladi,

Ëesto uznemiruje ono πto ih navodi na nevjerovanje. U Biblijiima mnogo redaka koje oni ne mogu objasniti ili razumjeti, aSotona se time koristi da bi pokolebao njihovu vjeru u Pismokao Boæju objavu. Oni pitaju: “Kako mogu upoznati pravi put?Ako je Biblija doista Boæja rijeË, kako se mogu osloboditi tihsumnji i zabuna?”

Ako nam ne pruæi dovoljno dokaza na kojima moæemotemeljiti svoju vjeru, Bog nikad ne traæi da vjerujemo. Njegovopostojanje, Njegov karakter, istinitost Njegove RijeËi, sve je topotvreno mnogim dokazima koji su upuÊeni naπem razumu.Ipak, Bog nikad nije uklonio moguÊnost sumnje. Naπa vjeramora poËivati na osobnom osvjedoËenju, a ne na nabrajanjudokaza. Oni koji æele sumnjati, imat Êe priliku; a oni kojistvarno æele upoznati istinu, naÊi Êe obilje dokazne grae nakoju mogu poloæiti svoju vjeru.

OgraniËenom umu nemoguÊe je u potpunosti shvatitikarakter ili djela BeskonaËnoga. I najoπtrijem inajobrazovanijem umu sveto BiÊe uvijek Êe ostati obavijenovelom tajanstvenosti. “Moæeπ li dubine Boæje proniknuti, dokuËitisavrπenstvo Svesilnoga? Od neba je viπe: πto joπ da uËiniπ? Od©eola dublje: πto joπ da mudrujeπ?” (Job 11,7.8)

Apostol Pavao uzvikuje: “O, dubino bogatstva, mudrosti iznanja Boæjega! Kako su nedokuËive njegove odluke i kakoneistraæivi njegovi putovi!” (Rimljanima 11,33) “Oblak i tamaovijaju njega, pravda i pravo temelj su prijestolja njegova.”(Psalam 97,2) Mi moæemo shvatiti Njegovo postupanje s nama ipobude koje Ga pokreÊu toliko da moæemo razabrati

106

105

111

?

bezgraniËnost Njegove ljubavi i milosti koje su sjedinjene sbeskrajnom silom. Od Njegovih nakana moæemo razumjetionoliko koliko je za nas dobro da znamo; a za sve πto je viπeod toga moramo se osloniti na svemoÊnu ruku i na srce punoljubavi.

PTI»JI JEZIKSnjeæna oluja uhvatila je sve nespremnima. “Pretpostavljam da

danas nitko neÊe iÊi u πkolu,” mislio je Brian i poËeo razgrtati snijeg sploËnika. Iznenadio se kad je Ëuo nekoliko tupih udaraca o prozor. Je linetko bacio grude? Ne, bilo je to malo jato ptica koje su se izgubile uoluji i traæile zaklon.

“Treba im pomoÊi,” pomislio je odmah. “Smrznut Êe se po ovomnevremenu.” Otvorio je vrata ostave i upalio u njoj svjetlo. Ali ptice suse dræale dalje od ostave. Posipao je mrvice po putu do ostave. Ni to ihnije zanimalo. Napokon, pokuπao ih je potjerati unutra. Ali one su serazbjeæale.

“Zar ne znaju da im pokuπavam pomoÊi?” pitao se. “Kad bihsamo mogao govoriti njihovim jezikom!” Odustao je i ostavio ih usnijegu. “Jedini naËin na koji bih ih mogao spasiti bio bi kad bih i jamogao postati pticom,” pomislio je. Onda mu je sinulo. Vjerojatno je iBog osjeÊao to isto prema ljudima.

»itajte oznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 112) dabiste otkrili koliko je Bog uzviπeniji nego πto mi to uopÊe moæemozamisliti!

l Zaπto je Bog, koga ne moæemo niti pojmiti, umro za nas?l Kako poznavanje Boga utjeËe na vaπ naËin æivota?

RAZMISLITE...l Promatrajte zalazak sunca na kraju dana. ©to vam on kazuje o

Boæjoj ljubavi prema vama?l Pomozite nekom djetetu da bolje upozna Boga. ©to trebate

reÊi ili uËiniti?

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Izaija 1,18l Ivan 17,3l Rimljanima 8,38.39

*35

P O Z N A V A N J E B O G A

112

Boæja rijeË, kao i karakter njezinog boæanskogAutora, sadræi tajne koje ograniËena biÊa nikad neÊe moÊipotpuno shvatiti. Pojavljivanje grijeha na svijetu, Kristovoutjelovljenje, novoroenje, uskrsnuÊe i mnogi drugi biblijskipredmeti, predoËavaju tajne, preduboke da bi ih ljudski ummogao objasniti ili Ëak potpuno shvatiti. Ali, nemamo razlogasumnjati u Boæju rijeË samo zato πto ne moæemo razumjeti tajneBoæje providnosti. I u svijetu prirode stalno smo okruæeninepojmljivim tajnama. I najskromniji oblici æivota tajna su kojuni najmudriji filozofi ne mogu objasniti. Na sve strane nailazimona Ëuda koja nadmaπuju moÊ naπega shvaÊanja. Smijemo lionda biti iznenaeni πto i u duhovnom svijetu ima tajni koje nemoæemo dokuËiti? PoteπkoÊa je zapravo u slabosti iograniËenosti ljudskog uma. Bog nam je u Pismu pruæiodovoljno dokaza o boæanskoj naravi Svetih spisa i ne smijemosumnjati u Njegovu RijeË samo zato πto ne moæemo razumjetisve tajne Njegove providnosti.

Apostol Petar kaæe da u Pismu postoje “teπko razumljivamjesta, koja neuki i nepostojani ljudi izvrÊu... na svoju vlastitupropast” (2. Petrova 3,16). Teπko razumljivim mjestima u Pismukoristili su se nevjernici kao dokazom protiv Biblije; ali, naprotiv,ona snaæno potvruju da je Biblija boæanski nadahnuta. Kad biBiblija izvjeπÊivala o Bogu na lako shvatljiv naËin i kad biNjegovo veliËanstvo mogli razumjeti ograniËeni umovi, tad onane bi nosila nepogreπivi peËat boæanskog autoriteta. VeliËina itajanstvenost tema o kojima ona govori trebaju nas nadahnutivjerom u Bibliju kao Boæju rijeË.

Biblija otkriva istinu s takvom jednostavnoπÊu i tako jesavrπeno prilagouje potrebama i teænjama ljudskog srca da tozadivljuje i oËarava i najobrazovanije umove i istodobnoosposobljava skromne i neuke da upoznaju put spasenja. Ipak,te jednostavne istine odnose se na tako uzviπene i dalekoseæneteme i tako su beskrajno iznad moÊi ljudskog shvaÊanja da ih

*35

107

113

moæemo prihvatiti samo zato πto ih je objavio Bog. I planspasenja nam je otkriven tako da svaka duπa moæe vidjeti kojekorake pokajanja treba uËiniti prema Bogu, koje korake vjereprema Gospodinu Isusu Kristu, da bi se spasila onako kako je toBog odredio. Ispod tih lako razumljivih istina leæe tajne kojeskrivaju Boæju slavu, tajne koje nadmaπuju moÊi uma koji ih

BuduÊi da ne moguproniknuti u sve tajne,skeptik i nevjernikodbacuju Boæju rijeË.

istraæuje, a ipak iskrenogtraæitelja istine nadahnjujustrahopoπtovanjem i vjerom.©to netko viπe istraæuje Bibliju,to se viπe produbljuje njegovauvjerenost da je to RijeËæivoga Boga, i njegov serazum klanja veliËanstvu boæanske objave.

Priznati nemoÊ potpunog shvaÊanja velikih istina BiblijeznaËi samo priznati Ëinjenicu da je ograniËeni um nesposobanshvatiti bezgraniËno, da Ëovjek svojim ograniËenim ljudskimznanjem ne moæe razumjeti namjere SveznajuÊeg.

BuduÊi da ne mogu proniknuti u sve njezine tajne,sumnjiËavci i nevjernici odbacuju Boæju rijeË; a ni svi oni kojikaæu da vjeruju Bibliji nisu slobodni od ovakve opasnosti.Apostol kaæe: “Pazite, braÊo, da se sluËajno u koga od nas nenae pokvareno, nevjerno srce, tako da otpadne od Bogaæivoga.” (Hebrejima 3,12) Pravo je da duboko istraæujemobiblijska uËenja i da ispitujemo “dubine Boæje” (1. KorinÊanima2,10) onoliko koliko su otkrivene u Bibliji. Ono “πto jesakriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu”, a ono πto je otkriveno“nama i sinovima naπim zauvijek” (Ponovljeni zakon 29,28).Meutim, Sotona nastoji izopaËiti istraæivaËke sposobnostiljudskog uma. Prigodom razmatranja biblijskih istina doizraæaja dolazi svojevrsna gordost, jer ljudi postaju nestrpljivi iosjeÊaju se poraæenima ako ne mogu svaki navod iz Pismaobjasniti na svoje zadovoljstvo. Smatraju da bi ih previπe

108

114

ponizilo priznanje da nisu sposobni shvatiti Boæju rijeË. Nisuspremni strpljivo Ëekati dok Bog ne nae za dobro da im otkrijeistinu. Misle da je dovoljna njihova ljudska mudrost da bez iËijepomoÊi shvate Pismo, a buduÊi da to ne uspijevaju, odriËuBibliji njezin autoritet. Istina je da mnoge teorije i uËenja, zakoje se opÊenito smatra da proistjeËu iz Biblije, nemajunikakvog temelja u njezinu nauËavanju, i zapravo se suprote

cjelokupnom glasunadahnuÊa. Sve je to umnogim umovima izazvalosumnju i zbunjenost. Meutim,za to ne treba optuæivati BoæjurijeË, veÊ Ëovjekovo izvrtanjePisma.

Bog æeli da istinaNjegove RijeËiproπiruje vidikeNjegove djece.

Kad bi stvorenim biÊima bilo moguÊe savrπeno razumjetiBoga i Njegova djela, ona bi, postigavπi taj cilj, izgubilasvaku moguÊnost da dalje otkrivaju istinu, rastu u spoznaji idalje razvijaju um i srce. Bog viπe ne bi bio najviπi, a Ëovjekbi, dostigavπi granicu znanja i sposobnosti, prestaonapredovati. Zahvalimo Bogu πto nije tako! Bog je beskrajan,u Njemu “se nalazi sakriveno sve blago mudrosti i znanja”(Koloπanima 2,3). Ljudi bi mogli cijelu vjeËnost stalnoistraæivati, stalno uËiti, a opet nikad ne iscrpsti riznice Boæjemudrosti, dobrote i sile.

Bog æeli da se Njegov narod veÊ u ovom æivotu stalno sveviπe upoznaje s istinama Njegove RijeËi. Postoji samo jedannaËin da se stekne to znanje. Boæju rijeË moæemo razumjetijedino kad nas prosvijetli isti Duh preko kojega je RijeË biladana. “Tako nitko ne zna Boæjih tajna, osim Boæjega Duha... jerDuh sve ispituje, Ëak i dubine Boæje.” (1. KorinÊanima 2,11.10)Spasitelj je svojim sljedbenicima obeÊao: “A kada doe on,Duh Istine, uvest Êe vas u svu istinu... jer Êe uzeti od onog πto jemoje i to objaviti vama.” (Ivan 16,13.14)

109

115

Boæja je namjera da Ëovjek razvija svoje sposobnostirasuivanja, a prouËavanje Biblije jaËa i oplemenjuje um boljeod bilo kojega drugog prouËavanja. Meutim, moramo seËuvati oboæavanja razuma, jer je podloæan ljudskim slabostimai nedostacima. Ako ne æelimo da nam Pismo budenerazumljivo, tako da ni najjasnije istine ne moæemo shvatiti,moramo imati jednostavnost i vjeru malog djeteta, biti spremniuËiti i usrdno se moliti za pomoÊ Svetoga Duha. Svijest o Boæjojsili i mudrosti te naπoj nesposobnosti da shvatimo NjegovuveliËinu treba nas nadahnuti poniznoπÊu, i mi bismo trebaliotvarati Njegovu RijeË sa svetim strahopoπtovanjem, kao dastupamo u Njegovu blizinu. Kad otvorimo Bibliju, naπ razummora priznati Autoritet koji je veÊi od naπeg, a srce i um morajuse pokloniti pred velikim JA SAM.

Mnogi tekstovi nam se Ëine preteπki i nejasni, ali Êe ih BoguËiniti jasnima i razgovijetnima onima koji ih se trude razumjeti.Meutim, bez vodstva Svetoga Duha uvijek Êemo biti skloniizvrtanju Pisma ili pogreπnom tumaËenju. Mnogo puta ËitanjeBiblije ne donosi nikakve koristi, a Ëesto nanosi i ozbiljnu πtetu.Kad se Boæja rijeË otvara bez πtovanja i molitve, kad misli iosjeÊaji nisu posveÊeni Bogu, ili nisu u skladu s Njegovomvoljom, um je zamraËen sumnjom i tijekom samog prouËavanjaBiblije nevjerovanje raste. Neprijatelj preuzima upravu nadmislima i predlaæe nepravilna tumaËenja. Kad god se ljudi, bezobzira na stupanj svojega obrazovanja, rijeËju i djelom netrude biti u skladu s Bogom, postaju skloni pogreπnomrazumijevanju Pisma, i stoga ne moæemo imati povjerenja unjihova tumaËenja. Oni koji pretraæuju Pisma da bi naπliproturjeËnosti, nemaju duhovne oπtroumnosti. Takvo iskrivljenogledanje navest Êe ih da i u onome πto je potpuno jasno ijednostavno nau razlog za sumnju i nevjerovanje.

Iako oni to moæda prikrivaju, pravi razlog sumnje inevjerovanja u veÊini sluËajeva jest ljubav prema grijehu.

*36

111

110

116

?

UËenja i ograniËavanja koja sadræi Boæja rijeË nisu dobrodoπlaoholom srcu koje voli grijeh, a oni koji ne æele posluπati njezinezahtjeve spremni su posumnjati u njezin autoritet. Da bismodokuËili istinu, moramo je iskreno æeljeti upoznati i biti je

PRIJATELJSKO UNI©TAVANJEOd prvih dana πkole Lili i Tess dijelile su sve, od odjeÊe do tajnih

ljubavi. Onda je jednoga dana Tess doπla u πkolu, a Lili nije htjelarazgovarati s njom. Sve vrijeme provela je s drugom prijateljicom. ©toje joπ gore, Lili je o njoj govorila laæi i ismijavala je pred svima. Tessje plakala i pisala pisma Lili, trudeÊi se doznati u Ëemu je pogrijeπila.Ali joj Lili nikad nije odgovorila.

Sredinom njihovog πkolovanja u gimnaziji Lili je opet poËelarazgovariti s Tess. Te godine ponovno su postale najbolje prijateljice— sve dok je jednog dana, bez ikakva upozorenja, Lili opet nijeodbacila. Okretala je glavu kad god bi ugledala Tess. Prijateljima jeopet o njoj priËala laæi. “Zaπto mi to Ëini?” pitala se Tess. “Mislila samda Êemo zauvijek ostati prijateljice.”

Kad se Lili napokon ponovno okrenula, Tess viπe nije imalapovjerenja u Lili i nije æeljela biti ponovno povrijeena.

Sumnja u osobu moæe uniπtiti odnos. Ne znate moæete li jojvjerovati. Je li vas uvreda ikad natjerala da posumnjate u Boga? Bogvam nikada neÊe okrenuti lea. OznaËeni ulomak (pogledajte nastranici 115) otkriva vam odakle zapravo potjeËe sumnja u Boga.

l Kako se osjeÊate kada tko sumnja u vaπu iskrenost?l Kako nas ljudski postupci mogu nagnati da posumnjamo u

Boga?

RAZMISLITE...l Kad sljedeÊi put vidite dugu, razmislite o Boæjem obeÊanju

Noi u Postanku 9,13-17.l NaËinite popis svih obeÊanja koje ste dali u skorije vrijeme.

Jeste li ih odræali?

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Postanak 28,15l Psalam 33,4l Matej 28,20

*36

S U M N J A

117

spremni posluπati. Svi koji pristupaju prouËavanju Biblije u tomduhu naÊi Êe obilje dokaza da je ona Boæja rijeË i razumjet Êenjezine istine koje Êe ih uËiniti “mudrima za spasenje” (2.Timoteju 3,15).

Krist je rekao: “Ako tko htjedne vrπiti volju njegovu, znat Êeda li je moja nauka od Boga ili ja govorim sam od sebe.” (Ivan7,17) Umjesto da zanovijetate i sumnjate u ono πto nerazumijete, slijedite svjetlost koja vas veÊ obasjava, pa Êetedobiti joπ veÊu svjetlost. Kristovom miloπÊu izvrπite svaku duænostkoja vam je dosad jasno pokazana, pa Êete dobiti sposobnostrazumijevanja i izvrπavanja onih koje vam joπ nisu jasne.

Postoji dokaz koji je dostupan svima, i najobrazovanijima inajneukijima — dokaz iskustva. Bog nas poziva da osobnoprovjerimo istinitost Njegove RijeËi i vjerodostojnost NjegovihobeÊanja. On nam preporuËuje: “Kuπajte i vidite kako dobar jeJahve!” (Psalam 34,9) Umjesto da se oslanjamo na neËije rijeËi,trebamo ispitivati sami. On objavljuje: “Molite i primit Êete!”(Ivan 16,24) Njegova obeÊanja Êe se ispuniti. Ona nikad nisuiznevjerila i nikad ne mogu iznevjeriti! I dok se budemopribliæavali Isusu i radovali se u obilju Njegove ljubavi, sumnja imrak Êe nestati pred svjetloπÊu Njegove nazoËnosti.

Apostol Pavao kaæe da nas Bog “... istrgnu iz vlasti tame iprenese u kraljevstvo svoga ljubljenog Sina” (Koloπanima 1,13).A svaki onaj koji je preπao iz smrti u æivot “potvruje da je Bogistinit”. (Ivan 3,33) Takav moæe posvjedoËiti: “Bila mi jepotrebna pomoÊ i naπao sam je u Isusu. Svaka moja potrebabila je zadovoljena, utoljena je glad moje duπe, i Biblija je zamene objava Isusa Krista. Pitate li zaπto vjerujem u Isusa? —Zato πto mi je On boæanski Spasitelj! Zaπto vjerujem Bibliji? —Zato πto sam ustvrdio da je to glas kojim Bog govori mojojduπi!” Dakle, sami sebi moæemo posvjedoËiti da je Biblijaistinita i da je Krist Boæji Sin. Mi znamo da se ne povodimo zalukavo sroËenim bajkama.

112

118

Petar opominje braÊu: “©toviπe, rastite u milosti i pravojspoznaji naπega Gospodina, Spasitelja Isusa Krista!” (2.Petrova 3,18) Kad Boæji narod bude rastao u milosti, sve Êejasnije razumijevati Boæju rijeË. On Êe u njezinim svetimistinama pronalaziti novu svjetlost i novu ljepotu. To se

pokazivalo kroz povijest Crkveu svim vjekovima, i tako Êe bitisve do kraja. “A pravedniËkaje staza kao svjetlost svanuÊa,koja je sve jasnija dopotpunog dana.” (Izreke 4,18)

Mi moæemo vjerom

Bog nas poziva da seosobno uvjerimo uistinitost NjegoveRijeËi.

gledati u vjeËnost i uhvatiti se za Boæje obeÊanje da Êe seljudski razum razviti, ljudske sposobnosti sjediniti s boæanskima,a svaka duπevna snaga doÊi u izravan doticaj s Izvoromsvjetlosti. Moæemo se radovati πto Êe tad biti razjaπnjeno sveono πto nas je u Boæjoj providnosti zbunjivalo, da Êe sve ono πtonam je bilo teπko shvatljivo dobiti svoje objaπnjenje; a tamogdje smo svojim ograniËenim razumom nailazili samo na zbrkui izjalovljene namjere, vidjet Êemo najsavrπeniji i najljepπi sklad.“Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda Êemo licem u lice.Sad nesavrπeno poznajem, a onda Êu savrπeno spoznati kao πtosam spoznat.” (1. KorinÊanima 13,12)

113

119

BRADOSNI

U GOSPODINU

Boæja djeca pozvana su da budu Kristovi predstavnici i daobjave Gospodinovu dobrotu i milost. Kao πto je Isus otkriopravi OËev karakter nama, i mi moramo otkriti Krista svijetu kojijoπ nije upoznao Njegovu njeænu i milosrdnu ljubav. “Kao πto timene posla u svijet” — kaæe Isus — “i ja njih poslah u svijet...Ja u njima, a ti u meni... da svijet upozna da si me ti poslao...”(Ivan 17,18.22.23) Apostol Pavao poruËuje Isusovim uËenicima:“OËito je da ste vi pismo Kristovo... koje poznaju i Ëitaju sviljudi.” (2. KorinÊanima 3,3.2) Kroz svako svoje dijete Isus πaljeposlanicu svijetu. Ako ste Kristov sljedbenik, On kroz vas πaljepismo vaπoj obitelji, mjestu ili ulici u kojoj æivite. Isus koji boraviu vama æeli progovoriti srcima onih koji Ga joπ ne poznaju.Moæda oni ne Ëitaju Bibliju i ne Ëuju glas koji govori s njezinihstranica. Oni u Boæjim djelima ne vide Njegovu ljubav. Ali akoste pravi Isusovi predstavnici, moæe se dogoditi da preko vasbudu navedeni da shvate bar djeliÊ Njegove dobrote i budupridobiveni da Ga ljube i da Mu sluæe.

KrπÊani su postavljeni da budu svjetlonoπe na putu premaNebu. Oni trebaju na svijet odsjajivati svjetlost kojom ih je Kristobasjao. Trebaju æivjeti takvim æivotom i razviti takav karakterda drugi, gledajuÊi njih, steknu ispravno miπljenje o Kristu iNjegovoj sluæbi.

Ako doista predstavljamo Krista, prikazat Êemo sluæbuNjemu u privlaËnom svjetlu. KrπÊani sjetne i æalosne duπe, kojise tuæe i gunaju, svojim bliænjima pogreπno prikazuju Boga ikrπÊanski æivot. Oni ostavljaju dojam kako Bogu nije drago daNjegova djeca budu sretna, i time laæno svjedoËe protiv naπegnebeskog Oca.

116

115

120

Sotona likuje kad Boæju djecu uspije navesti na nevjernost imaloduπnost. On uæiva kad vidi da nemamo povjerenja u Boga,kad sumnjamo u Njegovu spremnost i snagu da nas spasi.Drago mu je kad nas uspije navesti da mislimo kako Êe namBog djelima svoje providnosti nanijeti πtetu. Sotonin je posaoprikazati Gospodina kao biÊe bez samilosti i saæaljenja. Oniskrivljuje istinu o Bogu. Naπe misli æeli zaokupiti pogreπnimshvaÊanjima o Bogu pa, umjesto da se bavimo istinom onaπemu nebeskom Ocu, preËesto svoj um zapoπljavamo onimπto je Sotona izmislio o Njemu te sramotimo Boga svojimnepovjerenjem i gunanjem protiv Njega. Sotona stalnopokuπava uËiniti vjerski æivot sumornim. Æeli ga prikazatimuËnim i teπkim, i kad krπÊanin u svojemu æivotu odaje takavoblik religije, on zapravo svojim nevjerovanjem podupireSotoninu laæ.

HodeÊi svojim æivotnim putom, mnogi se bavevlastitim pogreπkama, neuspjesima i razoËaranjima, i njihova susrca puna boli i obeshrabrenja. Dok sam boravila u Europi,pisala mi je jedna vjernica koja se upravo tako ponaπala i stogabila u dubokom oËaju. Traæila je da joj uputim neku rijeËohrabrenja. Nakon πto sam proËitala pismo, usnila sam sankako se nalazim u vrtu, i netko — vjerojatno vlasnik vrta —vodio me je njegovim stazama. Brala sam cvijeÊe i uæivala unjegovu mirisu kad je spomenuta vjernica, koja je iπla pokrajmene, svratila moju pozornost na neko ruæno trnje koje joj jezasmetalo pri hodu. Æalila se i tuæila. IduÊi za vodiËem, ona inije hodala stazom, veÊ kroz grmlje i trnje. “Oh!” — jadala seona — “nije li æalosno πto je ovaj divan vrt nagren trnjem?”VodiË joj je odgovorio: “Ostavi trnje na miru, jer Êe te onosamo raniti! Beri ruæe, ljiljane i karanfile!”

Nije li u vaπemu iskustvu bilo i nekih svijetlih toËaka? Nisteli doæivjeli neke dragocjene trenutke kad vam je srce treperilood radosti odzivajuÊi se tako Boæjem Duhu? Kad pregledavate

*37

117

121

?

NAJVE∆I GUBITNIKIzvjestitelji s utakmica ameriËkog bejzbola biraju svake godine po

jednog bacaËa lopte iz Nacionalne lige i jednog iz AmeriËke lige zaYoungovu nagradu, nazvanu po bacaËu koji je dobio 511 meËeva urazdoblju od 1890. do 1911. godine — rekord koji zasigurno nikadneÊe biti oboren. Cy Young bio je nemilosrdni igraË koji je vjerovao usebe, i danas slovi kao najbolji igraË svih vremena.

Isto tako, Cy Young je postigao joπ jedan rekord, koji takoerzasigurno nikad neÊe biti oboren. Izgubio je 315 meËeva! Moæe se reÊida je bio najveÊi gubitnik koji je ikada igrao bejzbol. Da je Cy Youngprovodio vrijeme brinuÊi se zbog svojih poraza, mogao se obeshrabritii slomiti.

Provodite li vrijeme u nastojanju da bolje izgledate, ili budetepopularniji, ili pametniji? Mnogo je bolje usredotoËiti se na rijeËi kojeje napisao apostol Pavao: “Sve mogu u onome koji mi daje snagu.”(Filipljanima 4,13) OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 120)ohrabrit Êe vas da zadræite pogled na pozitivnim stvarima.

l Otkuda potjeËe osjeÊaj manje vrijednosti i πto u svezi s timemoæete uËiniti?

l Umjesto na slabe toËke, na πto biste se trebali usredotoËiti?

RAZMISLITE...l Napiπite popis svojih pozitivnih osobina i kako ih Krist moæe

upotrijebiti da od vas naËini uspjeπnu osobu.l ProËitajte æivotopis nekoga tko je u æivotu imao gubitaka, a

ipak postao uspjeπnim. »emu se moæete pouËiti na njegovomiskustvu?

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Rimljanima 8,17l 2. KorinÊanima 4,15-18l Filipljanima 3,13.14

poglavlja svojega æivotnog iskustva, zar ne nailazite i naugodne stranice? Ne rastu li Boæja obeÊanja, sliËno mirisnomcvijeÊu, uzduæ vaπega puta na svakom koraku? NeÊete lidopustiti da njihova ljepota i milina ispune vaπe srce radoπÊu?

Grmlje i trnje samo Êe vas ranjavati i æalostiti, i — budete li

*37

P O Z I T I V N O M I © L J E N J E

122

jedino to brali i pokazivali drugima — neÊete li time prezretiBoæju dobrotu i sprijeËiti druge oko sebe da idu æivotnomstazom?

Nije mudro skupljati sve neugodne uspomene iz proπlosti,nepravde i razoËaranja, razgovarati o njima i tuæiti se na njihsve dok nas ne svlada obeshrabrenost. Obeshrabrena duπapuna je mraka, ona onemoguÊuje boæanskoj svjetlosti da sjaji iznjezinog srca i tako baca sjenku na put svojih bliænjih.

Zahvalimo Bogu na blistavim prizorima koje nam jepokazao. Prikupimo sve blagotvorne dokaze Njegove ljubavi,tako da ih neprestano moæemo gledati: Boæjeg Sina kakonapuπta prijestolje svojega Oca odijevajuÊi svoju boæanskunarav ljudskom da bi mogao izbaviti Ëovjeka od Sotonine sile;Njegovu pobjedu zbog nas, koja je Ëovjeku otvorila Nebo iomoguÊila ljudskom pogledu da zaviri u prostore u kojimaBoæanstvo boravi i otkriva svoju slavu; greπni rod uzdignut izponora propasti u koji ga je grijeh bacio, koji je ponovnodoveden u vezu s beskrajnim Bogom i koji je, nakon πto jeizdræao boæansku kuπnju vjerom u Otkupitelja, odjeven uKristovu pravednost i uzdignut na Njegovo prijestolje. To suprizori o kojima Bog æeli da razmiπljamo!

Kad ostavljamo dojam da sumnjamo u Boæju ljubav i danemamo povjerenja u Njegova obeÊanja, sramotimo Boga iæalostimo Njegovog Svetoga Duha. Kako bi se osjeÊala majkakad bi se njezina djeca stalno tuæila na nju, kao da im ne æelidobro, a ona se cijelog æivota trudila za njihovo dobro iokruæivala ih udobnoπÊu? Kad bi djeca posumnjala u njezinuljubav, to bi slomilo njezino srce. Kako bi se osjeÊao bilo kojiroditelj kad bi djeca tako postupala prema njemu? A πto naπnebeski Otac moæe misliti o nama ako nemamo povjerenja uNjegovu ljubav koja Ga je navela da ærtvuje svojegajedinoroenog Sina da bismo mi imali æivot? Apostol piπe: “Onkoji Ëak nije poπtedio vlastitog Sina, veÊ ga predao za sve nas,

118

123

kako nam neÊe dati sve ostalo s njime?” (Rimljanima 8,32) Aipak, koliko njih govori svojim djelima, iako ne i rijeËima: “Bogtime nije mislio na mene. Moæda On voli druge, ali mene nevoli!”

Sve to nanosi πtetu vaπoj duπi, jer svakom sumnjiËavomrijeËju vi pozivate Sotonu da vas kuπa, ona u vama jaËanaklonost prema sumnji i njome oæaloπÊujete anele koji vamsluæe. Kad vas Sotona kuπa, nemojte izreÊi nijednu sumnjiËavuili mraËnu rijeË. Ako odluËite otvoriti vrata njegovudoπaptavanju, vaπ Êe se um ispuniti nepovjerenjem ibuntovniËkim sumnjiËenjima. Ako svoje osjeÊaje joπ i izrazite,svaka sumnja koju ste izrekli ne samo da ostavlja trag na vama,veÊ postaje i sjeme koje Êe nicati i donositi rod u æivotu drugihte se moæda nikad neÊe moÊi poniπtiti utjecaj vaπih rijeËi.Moæda Êete se vi sami i oporaviti od napadaja kuπnji i izvuÊi izSotonine zamke, ali drugi, koji su se pokolebali vaπimutjecajem, moæda se neÊe moÊi oduprijeti nevjernosti kojom steih nadahnuli. Kako je stoga vaæno da govorimo samo ono πtoulijeva duhovnu snagu i æivot!

Aneli pozorno sluπaju sve πto svijetu govorite o svojemunebeskom UËitelju. Stoga govorite o Njemu kao o Onome kojiæivi da bi vas zastupao pred Ocem. Kad se rukujete sprijateljem, neka se s vaπih usana i iz vaπega srca Ëuje hvaljenjeBoga. To Êe njegove misli usmjeriti prema Isusu.

Svi imaju teπko podnoπljivih nevolja i boli i teπko podnoπljivihkuπnji. Nemojte o svojim poteπkoÊama govoriti smrtnicima kakviste i sami, veÊ sve iznesite pred Boga u molitvi. Dræite se pravilada nikad ne izgovarate nijednu rijeË sumnje ili obeshrabrenja.Svojim rijeËima nade i svete radosti moæete mnogo uËiniti daosokolite æivot drugih i poduprete njihove napore.

Mnoge su hrabre duπe, bolno pritisnute kuπnjom, uopasnosti da pokleknu u borbi sa samima sobom i sa silamazla. Nemojte ih obeshrabriti u njihovoj teπkoj borbi. Razvedrite

*38

120

119

124

?

ih rijeËima ohrabrenja i nade, koje Êe im dati snagu da krenunaprijed. Tako Êe Kristova svjetlost zraËiti iz vas. “Ni jedan odvas ne æivi samom sebi.” (Rimljanima 14,7) Naπim nesvjesnimutjecajem drugi mogu biti ohrabreni i ojaËani, ili obeshrabreni iodgurnuti od Krista i istine.

RAVNO U RIJEKUGrbavi kit Humphrey imao je loπ osjeÊaj za usmjeravanje.

Napravio je pogreπan okret u Pacifiku i zalutao je u zaljev SanFrancisco. Onda je iz zaljeva krenuo ravno u jedan pritok.

ZnajuÊi da neÊe preæivjeti na tom putu, znanstvenici i graanipokuπali su zastraπiti zalutaloga kita kako bi se vratio. Zveketali sucijevima i pravili jaku podvodnu buku. Ali to je samo zbuniloHumphreya, koji je nastavio plivati rijekom.

Napokon se netko sjetio jednog pokusa u kojem su se koristilesnimljene “pjesme kitova” kako bi se privukli drugi kitovi.Znanstvenici su snimke pjesama kitova puπtali s broda koji je iπao zaHumphreyem. Humphrey se okrenuo prema glasovima kitova i slijediopoznate glasove, vraÊajuÊi se rijekom u Pacifik.

Kad vi napravite pogreπan okret, πto vam najviπe pomaæe — oπtrokritiziranje ili ohrabrenje prijatelja? OznaËeni ulomak (pogledajtena stranici 123) ukazuje na vaænost pozitivnog utjecaja.

l Koji odgovor na prijateljev problem sliËi “zveketanjucijevima”, a koji “pjesmi kitova”?

l Kojom vrstom nenamjernog utjecaja utjeËete na svojeprijatelje?

RAZMISLITE...l Potraæite nekoga tko je duhovno krenuo “ravno u rijeku”.

Kako Êete mu govoriti “njegovim jezikom”?l Prepiπite na papiriÊ redak ili retke iz Biblije koji vam pruæaju

najviπe ohrabrenja. »uvajte taj papiriÊ u svojoj torbici, gdjega moæete naÊi kad god osjeÊate potrebu za ohrabrenjem.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l 1. KorinÊanima 8,9-13l Koloπanima 3,12-17l Hebrejima 10,23-25

*38

O H R A B R E N J E

125

Mnogi imaju pogreπne pojmove o Kristovu æivotu ikarakteru. Oni misle da je Kristu nedostajalo topline ivedrine, da je bio natmuren, strog i snuæden. U mnogimsluËajevima je cijelo vjersko iskustvo obojeno takvim mraËnimgledanjima.

»esto se govori da je Isus plakao i da nije poznato da seikada nasmijeπio. Naπ je Spasitelj doista bio Ëovjek boli,upoznat s tugom, jer je otvorio svoje srce svim ljudskimpatnjama. Ali, iako je Njegov æivot bio pun samoodricanja izasjenjen bolima i brigom, Njegov duh nije klonuo. Njegovolice nije izraæavalo bol i nezadovoljstvo, veÊ smirenu vedrinu.Njegovo je srce bilo izvor æivota, i kud god je prolazio, donosioje odmor i mir, radost i veselje.

Naπ je Spasitelj bio zaokupljen dubokim mislima ineobiËno ozbiljan, ali nikad nije bio smrknut i mrzovoljan. Onikoji Ga slijede bit Êe obuzeti postizanjem svojega æivotnog ciljai bit Êe duboko svjesni svoje odgovornosti. Lakomislenost Êe bitisvladana, neÊe biti neobuzdanog zabavljanja i neuljudnogizrugivanja, jer Isusova religija daje mir koji teËe kao rijeka.Ona ne guπi svjetlost radosti, ne ograniËava veselje, ne navlaËioblake na blistavo nasmijano lice. Krist nije doπao da Mu sluæe,veÊ da sluæi; ako u naπemu srcu vlada Njegova ljubav, slijeditÊemo Njegov primjer.

Ako se u svojim mislima ponajprije budemo bavilineljubaznim i nepravednim djelima drugih, bit Êe namnemoguÊe da ih volimo onako kako je Krist ljubio nas; ali akose naπe misli zadræavaju na Ëudesnoj ljubavi i milosru koje jeKrist imao prema nama, pokazat Êemo isti duh premabliænjima. Trebamo se meusobno voljeti i poπtivati, unatoËoËitim pogreπkama i manama. Moramo se uËiti poniznosti, uËitida se ne oslanjamo na sebe i imati njeæne strpljivosti premapogreπkama drugih. Sve Êe to ukloniti uskogrudnu sebiËnost iuËiniti nas velikoduπnima i dareæljivima.

121

126

Psalmist kaæe: “U Jahvu se uzdaj i Ëini dobro, da smijeπstanovati u zemlji i æivjeti u miru.” (Psalam 37,3) Uzdajte se uGospodina! Svaki dan donosi svoje terete, brige i nedoumice; ikad se sretnemo — kako li smo samo spremni priËati o svojimpoteπkoÊama i nevoljama! OptereÊuje nas toliko nepotrebnihbriga, prepuπtamo se tolikim strahovima, govorimo o takvombremenu muka — da bi netko mogao pomisliti kako nemamomilosrdnog njeænog Spasitelja, spremnog da Ëuje naπe molbe iodmah nam pruæi pomoÊ u vrijeme potrebe.

Neki se stalno boje i izmiπljaju nevolje. Svakog su danaokruæeni dokazima Boæje ljubavi, svakog dana uæivaju udarovima Njegove providnosti, ali ne primjeÊuju blagoslovekojima su obasuti. Njihov se um stalno bavi neugodnostima zakoje se boje da Êe ih snaÊi, a ako se i nae kakva stvarna malapoteπkoÊa, ona im tako zaslijepi oËi da ne vide mnoπtvo darovana kojima bi trebali biti zahvalni. PoteπkoÊe s kojima sesuoËavaju, umjesto da ih pribliæe Bogu, jedinom izvoru pomoÊi,odvajaju ih od Njega jer bude nemir i nezadovoljstvo.

»inimo li dobro kad smo tako nevjerni? Zaπto bismo trebalibiti nezahvalni i nepovjerljivi? Ta Isus je naπ Prijatelj! CijeloNebo zanima se za naπe dobro. Ne bismo trebali dopustitinedoumicama i brigama svakodnevnog æivota da nam izjedajumisli i mrπte Ëelo. Ako to dopustimo, uvijek Êe nam neπtodosaivati i smetati. Ne smijemo se prepuπtati brigama koje Êenas samo rastakati i iscrpljivati i neÊe nam pomoÊi podnositinevolje.

Moæda imate poteπkoÊa u poslovima i izgledi su vam svemraËniji, a moæda vam prijeti i gubitak; ali nemojte seobeshrabriti — bacite svoje brige na Boga i ostanite smireni iraspoloæeni. Molite se za mudrost da razborito upravljatesvojim poslovima i tako sprijeËite gubitak i propast. UËinite svesa svoje strane da postignete povoljne uËinke. Isus je obeÊaosvoju pomoÊ, ali tek kad vi uloæite napor. Kad ste uËinili sve πto

122

127

ste mogli, oslanjajuÊi se na naπega PomoÊnika, radosnoprihvatite ishod.

Bog ne æeli da Njegov narod bude preoptereÊen brigama.Meutim, naπ Gospodin nas ne obmanjuje. On nam ne kaæe:“Ne bojte se, nema opasnosti na vaπem putu!” On zna dapostoje nevolje i opasnosti, i zato s nama postupa otvoreno. Onne namjerava svoj narod izvuÊi iz ovog svijeta punog zla igrijeha, veÊ mu æeli pokazati najsigurnije utoËiπte. On se molioza svoje uËenike: “Ne molim te da ih digneπ sa svijeta, veÊ daih oËuvaπ od Zloga... U svijetu Êete imati patnju. Ali, ohrabritese: ja sam pobijedio svijet!” (Ivan 17,15; 16,33)

Krist je u svojoj propovijedi na Gori dao svojimuËenicima dragocjene pouke o potrebi povjerenja u Boga. Tepouke trebaju hrabriti Boæju djecu svih vjekova. One dopiru donaπih dana noseÊi nam obilje savjeta i utjehe. Spasitelj je svojimsljedbenicima ukazao na ptice u zraku koje cvrkuÊu svojepjesme hvale, neoptereÊene briænim mislima, jer “niti siju, nitiæanju”. A ipak nebeski Otac podmiruje njihove potrebe.Spasitelj pita: “Zar vi niste mnogo vredniji od njih?” (Matej6,26) Veliki Skrbnik za ljude i æivotinje otvara svoju ruku iopskrbljuje sve svoje stvorove. Ptice u zraku nisu nedostojneNjegove paænje. On ne stavlja hranu u njihove kljunove, aliskrbi za sve njihove potrebe. One moraju skupljati zrnje koje jeOn razasuo za njih. Same moraju prikupljati grau za svojamala gnijezda. Moraju hraniti svoje mlade. One pjevajuÊiodlaze na svoj posao jer “... vaπ ih Otac nebeski hrani”. “Zar viniste mnogo vredniji od njih?” NeÊe li se ZaËetnik naπega biÊa,Odræavatelj naπega æivota, Onaj koji nas je stvorio na svojuboæansku sliku, pobrinuti za sve naπe potrebe ako se samopouzdamo u Njega?

Krist je svojim uËenicima ukazao na poljsko cvijeÊe, izraslou sjaju svoje raskoπi, koje blista jednostavnom ljepotom πto ju jedobilo od nebeskog Oca, kao na izraæaj svoje ljubavi prema

*39

124

123

128

?

Ëovjeku. Rekao je: “Promotrite poljske ljiljane kako rastu!”(Matej 6,28) Ljepota i jednostavnost tih cvjetova iz prirode

RONITI ZAJEDNORonjenje je istinski uzbudljivo. Ali, nepaænjom ili nesreÊom ova

aktivnost moæe postati kobnom. Pogreπan smjer, zapreka i nedostatakzraka mogu ugroziti vaπu sigurnost. Najbolja zaπtita pri ronjenju jestdobar partner. Prema njemu imate dvije obveze: da ne dopustitepojavu problema i da mu pomognete nadvladati svaki problem koji sepojavi.

ZajedniËko planiranje ronjenja, i pridræavanje plana, pomaæe da seproblemi svedu na najmanju moguÊu mjeru. Prije nego πto zaronite, vii vaπ partner morate jasno zacrtati svoj smjer. Kamo Êete iÊi? KudaÊete prolaziti i koliko daleko otiÊi? Koja Êe vam biti granica dubine,koliko dugo Êete roniti i kako Êete se opskrbljivati zrakom? Gdjenamjeravate izroniti? Ako zapadnete u probleme s opremom, moæete spartnerom podijeliti zalihe zraka, dok se ne uspnete do povrπine. Ovatehnika, nazvana “prijateljev dah”, podrazumijeva naizmjeniËnopremjeπtanje regulatora, pri Ëemu svaki ronilac uzima po dva udisaja.Vjeæbanje “prijateljeva daha” izgrauje povjerenje u partnera ipriprema vas za svaku opasnost.

OznaËeni ulomak (pogledajte na stranici 127) ukazuje namkako je Bog naπ Prijatelj, Netko na Ëiju pomoÊ moæemo raËunati usvakoj prigodi.

l Koje su prednosti odræavanja redovite veze s Bogom, nadprizivanjem Boga samo u sluËaju opasnosti?

l Koji je to “dah æivota” πto ga Bog dijeli s nama?

RAZMISLITE...l NaËinite popis joπ nekih sportova u kojima je nuæna

meusobna suradnja.l ProËitajte æivotopis nekog krπÊanina koji je imao povjerenja

u Boga.

ZA DALJNJE PROU»AVANJE...l Psalam 22,4.5l Daniel 6,23l Ivan 14,1l Hebrejima 11,7

*39

P O V J E R E N J E

129

daleko nadmaπuje Salomonov sjaj. Najljepπa odjeÊa, naËinjenaumjetniËkom vjeπtinom, ne moæe izdræati usporedbu sprirodnom ljupkoπÊu i blistavom ljepotom cvijeÊa koje je Bogstvorio. Isus je upitao: “Pa ako tako Bog odijeva poljsku travukoja danas jest, a veÊ se sutra baca u peÊ, zar neÊe mnogoradije vas, malovjerni!?” (Matej 6,30) Ako boæanski Umjetnikjednostavnom cvijeÊu koje za jedan dan propada daje takonjeæne i raznolike boje, koliko Êe se viπe brinuti o onima koje jestvorio na svoju sliku? Ta Kristova pouka jest prijekor zabrinutojpomisli, zbunjenosti i sumnji nevjernog srca.

Gospodin bi æelio da sva Njegova djeca, sinovi i kÊeri,budu sretna, spokojna i posluπna. Isus kaæe: “Ostavljam vammir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijetdaje. Neka se ne uznemiruje i ne plaπi vaπe srce!... Ovo vamrekoh, da radost moja bude u vama te da radost vaπa budepotpuna!” (Ivan 14,27; 15,11)

SreÊa koja se traæi iz sebiËnih pobuda i izvan puta duænostinesigurna je, nepostojana i prolazna; ona nestaje, ostavljajuÊi uduπi osjeÊaj samoÊe i tuge. A sluæba Bogu donosi radost izadovoljstvo jer krπÊanin nije ostavljen da putuje nesigurnimputovima, nije prepuπten beskorisnim æalostima irazoËaranjima. Ako nemamo uæitaka u ovom æivotu, ipakmoæemo biti radosni oËekujuÊi æivot u buduÊnosti.

Meutim, Ëak i ovdje krπÊani mogu uæivati radostzajedniπtva s Kristom; oni mogu imati svjetlost Njegove ljubavi istalnu utjehu Njegove nazoËnosti. Svaki korak u æivotu moæenas dovoditi bliæe Isusu, pruæiti nam dublje iskustvo s Njegovomljubavi i pribliæiti nas blaæenom domu mira. Stoga, neodbacujmo svoje povjerenje, budimo potpuno sigurni, sigurnijinego ikada prije. “Dovde nam je Jahve pomogao.” (1.Samuelova 7,12) On Êe nam pomagati do kraja! Gledajmospomen-stupove, podsjetnike na ono πto je Gospodin uËinio danas utjeπi i spasi iz ruke neprijatelja koji uniπtava. Æivo se

125

130

sjeÊajmo svakog djela njeænog milosra koje nam je Bog uËinio— suza koje nam je obrisao, boli koju je ublaæio, briga koje jeuklonio, straha koji je rastjerao, potreba koje je zadovoljio,blagoslova koje je izlio — i tako se ojaËajmo za sve πto nasoËekuje na ostatku naπega hodoËasniËkog puta.

Sukob koji je pred nama moæe nam donijeti samo novenevolje, ali na ono πto se odigralo u proπlosti, i na ono πto Êe sedogoditi u buduÊnosti, moæemo gledati i reÊi: “Dovde nam jeJahve pomogao.” (1. Samuelova 7,12) “I nek ti mir traje koliko iæivot!” (Ponovljeni zakon 33,25) Nevolja nikad neÊe nadmaπitisnagu koja nam je dana da je podnesemo. Prema tome,prihvatimo se svojega posla tamo gdje ga naemo, vjerujuÊi daÊemo, bez obzira na sve πto dolazi, dobiti dovoljno snage zapodnoπenje nevolje.

Uskoro Êe se otvoriti vrata Neba da kroz njih prou Boæjadjeca, a s usana Kralja slave odjeknut Êe rijeËi blagoslovapoput najljepπe glazbe: “Doite, blagoslovljeni Oca mog, iprimite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno odpostanka svijeta!” (Matej 25,34)

I tada Êe otkupljeni biti doËekani dobrodoπlicom u domukoji im Krist pripravlja. Tamo im druπtvo neÊe praviti zemaljskioloπ — laæljivci, idolopoklonici, pokvarenjaci, nevjernici —nego Êe se druæiti s onima koji su nadvladali Sotonu iboæanskom miloπÊu izgradili savrπeni karakter. Svaka greπnasklonost i nesavrπenstvo koji su ih ovdje muËili, uklonjeni suKristovom krvlju i njima su darovani savrπenstvo i sjaj Njegoveslave koja daleko nadmaπuje SunËev sjaj. Iz njih zraËi moralnaljepota i savrπenstvo Kristovog karaktera, nadmaπujuÊi svojomvrijednoπÊu sve vanjsko bljeπtavilo. Oni su bez mane predvelikim bijelim prijestoljem i uæivaju dostojanstvo i aneoskeËasti.

GledajuÊi to slavno nasljedstvo koje mu moæe pripasti, “...πto li moæe dati Ëovjek kao otkupninu za svoj æivot?” (Matej

126

131

16,26) Iako je moæda siromaπan, u sebi ima bogatstvo idostojnost koje mu svijet nikad ne bi mogao dati. Duπa koja jeotkupljena i oËiπÊena od grijeha te je sve svoje plemenitesposobnosti stavila u sluæbu Bogu, ima neizmjernu vrijednost. Ikad se jedna duπa izbavi, radost na Nebu u nazoËnosti Boga isvetih anela izraæava se pjesmama svetog pobjedniËkogslavlja.

132

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajeviBIBLIJA GOVORI i OTKRIJMO

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10 001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:

http://biblija-govori.hr/otkrijmo/www.biblija.hr

133

»itajte knjige osobnih æivotnih iskustava s Bogom!NaruËite izravno od nakladnika:

www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

134

»itajte najprobranije i najvrednije knjige s podruËja duhovnosti!NaruËite izravno od nakladnika:

www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

135

»itajte knjige koje se traæe i izdaju po cijelom svijetu!NaruËite izravno od nakladnika:

www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

Knjiga

godine!

136

KAZALO

Predgovor 5

Boæja ljubav prema Ëovjeku 7

Greπniku treba Krist 16

Pokajanje 23

Priznanje 37

PosveÊenje 44

Vjera i prihvaÊanje 51

Kristovi sljedbenici 59

Rast u Kristu 70

Æivot i rad 80

Poznavanje Boga 88

Prednosti molitve 97

©to uËiniti sa sumnjom 110

Radosni u Gospodinu 119

137

Zaπto je Isus Krist tako privlaËan? Njegova lju-bav, razumijevanje, dobrota i dosljednost pri-vlaËe ljubitelje osmiπljenog æivota u svakom na-raπtaju. On je ponudio rjeπenja koja nisu samo zajedan dan, nego za cijeli æivot i seæu u vjeËnost:

uuuuu kad smo razoËarani i umorni,uuuuu kad smo pritisnuti sumnjom,uuuuu kad nam je potrebna molitva,uuuuu kad Ëeznemo za novom nadom,uuuuu kad trebamo oprost zbog grijeha,uuuuu kad tragamo za silom koja mijenja,uuuuu kad nam je potrebna dalekoseæna vjera…

Knjiga Koraci prema Kristu priruËnik je za velikaotkriÊa, namijenjen svima koji Ëeznu za pravimvrijednostima i najboljim rjeπenjima. Uskoro Êe seotvoriti vrata vjeËnosti da kroz njih uu, sretni islobodni, svi oni koju su doπli Kristu.

Zaπto je Isus Krist tako privlaËan? Njegova lju-bav, razumijevanje, dobrota i dosljednost pri-vlaËe ljubitelje osmiπljenog æivota u svakom na-raπtaju. On je ponudio rjeπenja koja nisu samo zajedan dan, nego za cijeli æivot i seæu u vjeËnost:

uuuuu kad smo razoËarani i umorni,uuuuu kad smo pritisnuti sumnjom,uuuuu kad nam je potrebna molitva,uuuuu kad Ëeznemo za novom nadom,uuuuu kad trebamo oprost zbog grijeha,uuuuu kad tragamo za silom koja mijenja,uuuuu kad nam je potrebna dalekoseæna vjera…

Knjiga Koraci prema Kristu priruËnik je za velikaotkriÊa, namijenjen svima koji Ëeznu za pravimvrijednostima i najboljim rjeπenjima. Uskoro Êe seotvoriti vrata vjeËnosti da kroz njih uu, sretni islobodni, svi oni koju su doπli Kristu.

www.znaci-vremena.com

KORACI PREMA

KRISTU