korisnik – posluzitelj

7/27/2019 Korisnik posluzitelj

1/14

Seminarski rad iz predmetaInformatika i informatike tehnologije

Naslov rada:

Korisnik posluitelj (klijent-server)

Ime i prezime studenata: broj indeksa: grupa:

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

1
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/


2/14

SADRAJ:

UVOD..........................................................................................................str.1

1.RAUNALNE MREE................................................................................str.2

1.1 Povijest raunalnih mrea

2.KLIJENT SERVER....str.3

2.1. Pojam klijent-server

2.2 Nain funkcioniranja klijent server

3.FUNKCIJE SERVERA I KLIJENTA U KLIJENT/SERVER ARHITEKTURI..str.6

3.1 KLIJENT

3.2 SERVER

4.PREDNOSTI KLIJENT-SERVER ARHITEKTUREstr.85.PRAKTIAN PRIMJER PRIMJENE KLIJENT-SERVER MODELAstr.9

ZAKLJUAK........................................................................................................str.10LITERATURA.......................................................................................................str.11

2


3/14

UVOD

U dananje vrijeme svjedoci smo naglom irenju trita,pojavljuju se velike i malekompanije i sve vie se obraa pozornost na povezanost svijeta odnosnoglobalizaciju..Razvoj informatike mora ii u skladu s vremenom i iz tog razloganove tehnologije se uvode vrtoglavom brzinom.

Jedna od revolucionarnih promjena u raunalnoj tehnologiji dogodila se u zadnjemdesetljeu.. irenje upotrebe mini i mikroraunala dovelo je do nastankatehnologije obrade podataka po modelu klijent server. Uvoenje mini raunalastvorilo je uslove za ekonomsku opravdanost decentralizacije raunarskih resursado nivoa sektora preduzea.

3


4/14

1.RAUNALNE MREE

Raunalne mree omoguavaju meusobno komuniciranjera unalapomou neke stalne iliprivremene veze. Za umreavanje vie raunala potreban je posebanhardver, ali isoftver, tepoznavanje naina umreavanja. Umreavanje podrazumijeva ostvarivanje veze u ciljurazmjenjivanja resursa, ideja iliinformacija izmeu dvije toke. Povezivanje raunala se, osimpomou kablova, moe ostvariti ibeino preko radio ureaja.

Raunalna je mrea sustav koji povezuje razliite ili sline ureaje u jednu cjelinu. Utelekomunikacijskom i podatkovnom smislu, mrea povezuje ureaje za obradu podataka ikomunikacijske ureaje, bilo na meudravnom planu, unutar pojedine zemlje, grada, uindustrijskom postrojenju, poslovnim zgradama ili u malom uredu.

Potreba za umreavanjem posljedica je stalnog porasta razmjene podataka (pisama, poruka,memoranduma, poslovne statistike, izvjetaja, baza podataka i sl.) meu zaposlenima.

Izraunato je da se oko 60 % radnog vremena koristi za komunikaciju ili razmjenu podataka; udananje vrijeme koliina tako razmijenjenih informacija dosee i do 35 otipkanih stranica poosobi dnevno.Za utedu su vremena napravljeni razni ureaji namijenjeni komunikaciji irazmjeni podataka (teleks, telefaks, osobna raunala, pisai, viefunkcijski terminali), a sada ihsve treba povezati u raunalnu mreu da bismo svi zajedno dijelili mogunosti koje nam tiureaji pruaju.

Slika 1. PRIMJER RAUNALNE MREE U POSLOVNOM PROSTORU(http://tfotovic.tripod.com/ama.htm#%8Ato_je_ra%E8unalna_mre%9Ea, 27.03.2008.)

4
http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ure%C4%91aji_ra%C4%8Dunarskih_mre%C5%BEahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ure%C4%91aji_ra%C4%8Dunarskih_mre%C5%BEahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Softverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Softverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Na%C4%8Din_umre%C5%BEavanjahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Na%C4%8Din_umre%C5%BEavanjahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Resurshttp://bs.wikipedia.org/wiki/Resurshttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informacijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informacijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Be%C5%BEi%C4%8Dno_umre%C5%BEavanjehttp://bs.wikipedia.org/wiki/Radiohttp://tfotovic.tripod.com/ama.htm#%8Ato_je_ra%E8unalna_mre%9Eahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ure%C4%91aji_ra%C4%8Dunarskih_mre%C5%BEahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Softverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Na%C4%8Din_umre%C5%BEavanjahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Resurshttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informacijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Be%C5%BEi%C4%8Dno_umre%C5%BEavanjehttp://bs.wikipedia.org/wiki/Radiohttp://tfotovic.tripod.com/ama.htm#%8Ato_je_ra%E8unalna_mre%9Ea


5/14

1.1 Povijest raunalnih mrea

Raunalne mree su nastale kao rezultat aplikacija koje su napisane za velike korporacijske

tvrtke. Tvrtke su uvidjele problem uinkovitosti svojih djelatnika koji su samo da bi ispisalineto na pisau morali podatke prenositi na disketama do pisaa, kopirati podatke na raunalokoje je imalo prikljuen pisa I tek onda ispisati eljeni dokument. Zbog jednostavnijeg, breg,uinkovitijeg I nadasve jeftinijeg poslovanja tvrtke su poele ulagati u mrenu tehnologiju(jeftinije je nabaviti mreu nego kupovati pisa za svako raunalo posebno). Kao rezultat togapoetkom 1980-ih raunalne mree doivjele su ogromnu ekspanziju, iako su prve od tih mreabile prilino kaotine. Zbog tako naglog rasta tih raunalnih mrea dolo je do nekompatibilnostimeu mreama koje su financirale razliite tvrtke. Rjeenje tog problema jeLAN(Local AreaNetwork). Zbog razloga da su pomou takvog naina tvrtke mogle povezati sva svoja raunala Isve svoje pisae na jednu mreu u kojoj su svi mogli komunicirati LAN se I dalje razvijao. Kakose potreba za sve vie umreenih raunala poveavala LAN nije bio zadovoljavajue rjeenje.

Tvrtke ne samo da su imale potrebu razmijenjivati podatke samo u jednoj zgradi, nego su Izahtjevi za povezivanjem vie mrea u jednu cjelinu sve vie rasli. Rjeenje tog problema jeWAN(Wide Area Network ). Zbog svoje osobine, da omoguava povezivanje raunala navelikim geografskim udaljenostima, WAN je tvrtkama omoguio da svoj posao proire I u drugegradove ,a da pri tome sve mree budu povezane u jednu.

5


6/14

2.KLIJENT - SERVER

2.1. Pojam klijent-server

Klijent-server je arhitektura gdje su korisnik (klijent) i server (posluitelj) odvojeni ilineravnopravni. Najoitiji je primjer pregledavanja Internet stranica. Korisnikovo raunalo iInternet pregledniksu klijent oni zahtijevaju, dok su raunalo i baza podataka koji ine webstranicu server on posluuje. Klijent je obino aktivan korisnik, koji alje zahtjeve i eka dokse isti ne ispune, dok je server pasivan, eka na zahtjeve te ih ispunjava i alje korisniku. Serverisu obino veoma jaka raunala s dobrim konfiguracijama i karakteristikama zbog toga toistovremeno moraju preraditi mnogo zahtjeva koji rastu iz dana u dan. Obino servere pokreu iposebni operativni sustavi za razliku od obinih klijent operativnih sustava, serverskioperativni sustavi su u vie segmenata bolji i sadre naprednije opcije.

Klijent/server model je baziran na distribuciji funkcija izmeu dva tipa nezavisnih i autonomnihprocesa: servera i klijenta. Klijent je bilo koji proces koji zahtijeva specifine usluge od serverprocesa. Server je proces koji osigurava usluge za klijenta. Klijent i server mogu biti smjeteni uistom raunalu ili u razliitim raunalima povezanim preko mree.

U sluaju da su klijent i server procesi smjeteni u dva ili vie nezavisnih i umreenih raunala,server proces moe osigurati usluge za vie od jednog klijenta. Pored toga, klijent moezahtijevati usluge i od vie servera iz okruenja bez obzira na njihove lokacije ili fizikekarakteristike raunala na kojima se nalaze server procesi. Mrea slui povezivanju servera iklijenata zajedno osiguravajui medij kroz koji klijenti i serveri komuniciraju.

6
http://bs.wikipedia.org/wiki/Internet_preglednikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Baza_podatakahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Serverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistemhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Internet_preglednikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Baza_podatakahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Serverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistem


7/14

Slika2. Model klijent- server (http://www.ahyco.ffri.hr/ritehmreze/images/fig1-1.gif,27.03.2008.)

Klijent-server arhitektura i klijent-server model obrade podataka se javlja poetkom devedesetihgodina 20.st., priznanje doivljava ve polovinom istog desetljea, a razvijen je kao rezultatnastojanja da se to bolje iskoristi resurs osobnih raunala, kroz njihovu integraciju u jedinstvensistem za obradu podataka.

Klijent-server model obrade podataka je model distribuirane obrade podataka, gdje se funkcijejednog korisnikog programa raspodjeljuju na najmanje dva procesa koji meusobno

komuniciraju. Ta dva procesa obrade podataka su: klijentski i serverski. Logika komunikacijeklijentskog i serverskog procesa je sljedea: klijentski proces alje poruku serverskom procesu,traei odreenu uslugu, a serverski proces izvrava traeni zadatak i alje poruku klijentskomprocesu o rezultatu (uspijehu ili neuspijehu) izvrenog zadatka.

Klijentski i serverski procesi su specijalizirani za izvravanje odreenih tipova zadataka i uvijekkomuniciraju oni dijelovi procesa koji su nadleni za traeni zadatak. Oba procesa se moguizvravati na jednom raunalu, ali pun opseg mogunosti se realizira distribucijom ovih procesana veliki broj, fiziki dislociranih raunala. Tada je raunalo koji izvrava klijentski dio procesaklijent-raunalo, ili krae klijent, a po analogiji, isto vai i za server.

Dakle, za punu primjenu klijent-server arhitekture, potrebna su najmanje dva raunala, povezanakomunikacijskom mreom, s instaliranim mrenim operativnim sistemom i uspostavljenomkomunikacijom. Elementi koji ine klijent-server sistem jesu:

jedan ili vie klijenata,

jedan ili vie servera,

7


8/14

klijentski procesi,

serverski procesi,

komunikacijski meusloj (komunikacijski hardver i softver).

2.2 Nain funkcioniranja klijent server

Tipian (ali ne i obavezan) scenarij po kojem radi klijent/server arhitektura jeslijedei:

Server proces zapoinje na nekom raunalu (na kojem je smjeten), pokree se, a zatim prelazi u

sleep mod i eka da ga neki klijent proces kontaktira i zatrai neku uslugu od njega.

o Klijent proces zapoinje na istom ili nekom drugom raunalu koji je preko mreepovezan sa raunalom na kome se nalazi server. Klijent procesi se esto pokreu odstrane interaktivnih korisnika koji zahtijevaju izvrenje odreenih naredbi. Klijent procesalje zahtijev putem mree do servera traei odreenu uslugu od njega.

o Kada server proces zavri posao (servis) koji je od njega zatraen od strane klijenta,prelazi ponovo usleep mod i eka slijedei zahtev za nekom uslugom.

o Klijent/server arhitektura se zasniva na hardverskim i softverskim komponentama kojespajanjem na taj nain ine sustav. Ovaj sustav sadri tri komponente: klijent, server i

komunikacijski posrednik.o Klijent je bilo koji raunalni proces koji zahtijeva usluge od servera. Klijent, poznat jo i

kao glavna aplikacija, odraava injenicu da je krajnji korisnik obino u interakciji saklijent procesom.

o Server je bilo koji raunalni proces koji eka na zahtjeve od klijenata i osiguravapotrebne usluge za klijente shodno pristiglim zahtjevima. Poznat je i kao pozadinskaaplikacija.

Komunikacijski posrednik je bilo koji raunalni proces ijim posredstvom komuniciraju klijent iserver. Sastavljen je od nekoliko softverskih razina koji pomau pri prijenosu podataka iupravljakih informacija izmeu klijenta i servera. Komunikacijski posrednik je obino povezansa mreom. Svi klijentovi zahtjevi i odgovori servera putuju kroz mreu u obliku poruka koje sesastoje od informacija za kontrolu i prijenos podataka.

8


9/14

Slika 3. Klijent- Server(www.upload.wiki media.org/.../150px-Klijentserver.jpg)

3.FUNKCIJE SERVERA I KLIJENTA U KLIJENT/SERVERARHITEKTURI

3.1Klijent

Klijent je bilo koji proces koji zahtjeva usluge od serverovog procesa. Klijent zapoinjekonverzaciju sa serverom. Klijent sadri hardverske i softverske komponente i poeljno je da oneposjeduju sljedee karakteristike:

Ne toliko snaan hardver

Operativni sustav koji je sposoban da podri multitasking Grafiki korisniki interface(GUI Graphic User Interface)

Komunikacijske sposobnosti

Hardver klijenta je obino stolno raunalo (PC ili radna stanica, a u poslednje vrijeme se koristi iX-terminal koji jedan od potrebnog klijent/server softvera dri u ROM-u, a ostatak se puni uRAM memoriju sa servera preko mree).

Klijent aplikacija se pokree pod nekim operativnim sustavom i povezuje se sa komunikacijskimposrednikom radi pristupa slobodnim servisima na mrei i ove aplikacije su uglavnom zasnovanena grafikom korisnikom interface-u s namjerom da se sakrije kompleksnost od krajnjegkorisnika. Klijent aplikacija se spaja s operativnim sustavom radi koritenja multitaskinga igrafikog korisnikog interface-a koje on osigurava. Ona se jo spaja i s mrenom softverskomkomponentom komunikacijskog posrednika radi pristupa servisima.

Hardverska komponenta komunikacijskog posrednika (mrena kartica i mreni kabal) fizikiprenosi zahtijeve i odgovore na zahtijeve izmeu klijenta i servera. Dok se zahtijev izvrava naserveru, klijent moe izvravati druge poslove.

3.2Server

9


10/14

Server je bilo koji proces koji osigurava servise za klijente. On je reaktivan jer uvijek eka nazahtijeve klijenta. Gledano sa strane usluga koje pruaju klijentima tipini su slijedei servisi:

File servisi koji slue za upravljanje datotekama. Klijent povezan na mreu moepamtiti datoteke na file serveru kao da je to njegov lokalni disk. Kada klijentzahtijeva podatke iz neke datoteke,File server mu proslijeuje cijelu datoteku kojuklijent dalje pretrauje i obrauje.

Printservisi, koji se osiguravaju tako to se jedan ili vie pisaa poveu preko nekograunala sa klijentima. Klijent moe pristupiti bilo kojem pisau kao da je direktnopovezan sa njim. On alje serveru podatke koje treba ispisati, podaci se privremenosmjetaju na disk servera odakle se potom alju na odgovarajui pisa.

Faks servisi, pri emu je najmanje jedan server opremljen (internim ili eksternim)faks ureajem. Klijent ne mora imati faks ili ak ni telefonsku liniju, ve on predaje

faks serveru podatke koje treba poslati zajedno sa imformacijom kome ih trebaposlati, a server sam obavlja prijenos podataka faksom.

Komunikacijski servisi dozvoljavaju klijentima koji su povezani na komunikacijskiserver, da pristupe drugim host raunalima ili serverima za koje nisu direktnopovezani.

Serveri baza podataka ine najiru i dosta uspijenu klijent/server implementaciju. Uovom sluaju klijent alje SQL zahtijev serveru; server prima zahtijev, potvruje ga,izvrava i alje rezultat klijentu. Podaci i softver za upravljanje podacima se nalaze naserveru baze podataka. Od klijenta se zahtijeva samo da ima glavnu aplikaciju zapristup serveru baze podataka.

Transakcijski servisi se sastoje od baze podataka, sistema za upravljanje bazompodataka (DBMS DataBase Managment System) i procedura za manipulacijupodacima. Glavna aplikacija na klijentu alje zahteve transakcijskom serveru nakome se izvravaju specijalne procedure koje su instalirane na njemu. SQL kod neputuje kroz mreu ime je reduciran mreni promet pa ovaj server ima boljeperformanse od servera baze podataka.

10


11/14

4. PREDNOSTI KLIJENT-SERVER ARHITEKTURE

Osnovna prednost dvoslojne klijent-server arhitekture je ta to bazu podataka ininezavisnom od aplikacija, jer integritet baze podataka osigurava njenu nezavisnost od aplikacijakoje nad njom rade. Jedini mehanizam potreban za komunikaciju aplikacije sa bazom podatakaje SQL upit, koji se proslijeuje direktno ili kroz neku raunalnu mreu. Ipak, znaajan dioaplikacije se vee za klijenta, toprouzrokuje osnovne nedostatke ovakve arhitekture.Povezivanje dinamikog ponaanja sistema (logike sustava) za klijenta, zbog estih izmjena ukorisnikom okruenju, prouzrokuje skupo odravanje sustava a zbog estih izmjena utehnologiji korisnikih interface-a i skupo odravanje.

Pri razvoju i upotrebi klijent-server sustava treba postii slijedee ciljeve: hardversku

nezavisnost, softversku nezavisnost, otvoren pristup servisima, funkcionalnu distributivnost istandardizaciju.

Hardverska nezavisnost je postignuta kada klijentski, serverski i procesi komunikacijskogmeusloja uspjeno funkcioniraju na razliitim hardverskim platformama, odnosno kada izmjeneu hardverskoj konfiguraciji sistema ne utjeu na funkcioniranje klijent-server sustava.

Softverska nezavisnost je postignuta kada klijentski, serverski i procesi komunikacijskogmeusloja mogu funkcionirati na razliitim operativnim sustavima uz upotrebu razliitih mrenihprotokola.

Otvoren pristup servisima je ostvaren kada klijentski proces ima mogunost da, po potrebi, bezogranienja, koristi usluge svih serverskih procesa u mrei, nezavisno od lokacijske udaljenostiklijenta i servera.

Funkcionalna distributivnost je ostvarena kada klijentski, serverski i procesi meuslojapredstavljaju nezavisne initelje u obradi podataka i imaju precizno definirane namjene, zadatkei granice. Funkcionalna distributivnost treba omoguiti "zamjenjivost" dijelova softvera, topodrazumijeva da tekua verzija nekog klijentskog, serverskog ili programa u meusloju klijent-server sustava, moe zamijeniti novom, a da to ne utjee na funkcioniranje ostalih komponentisoftvera.

Standardizacija ima za cilj da osigura to vii stupanj hardverske i softverske nezavisnosti, kaoi nezavisnost korisnikog programa od podataka. Korisniki interface, pristup podacima i mreniprotokol, kao i drugi elementi klijent-server arhitekture trebaju biti pokriveni odgovarajuimstandardima. (Pavlievi, 1998.)

11


12/14

5. PRAKTIAN PRIMJER PRIMJENE KLIJENT-SERVERMODELA

Nase akovo je zabavno informativna stranica grada akova,koja nudi korisne informacije vezaneza sam grad I njegovu okolicu. Osimtoga mogu se nai I zabavni sadrajikao to su foto galerija nonog ivotaGrada, forum te chat. Postoji Inekoliko kolumni koje obraujuzanimljive teme iz tehnike, ekologije,glazbe I slino.

Domena stranice jewww.nase-djakovo.com

Da bi se stranica mogla vidjeti nainternetu, potrebno je posjedovati ilizakupiti server (internet prostor).Stranice portala Nae akovonapravljene su u html jeziku unutar tih stranica ima i PHP skripti te zbog toga koristimo .phpekstenzijeKao baza podataka koristi se MySql. Osoba kao korisnik prostor koristi pomou FTP

programa, te se spaja sa korisnikim imenom I lozinkom koja se dobije na FTP adresi servera.

12
http://www.nase-djakovo.com/http://www.nase-djakovo.com/http://www.nase-djakovo.com/http://www.nase-djakovo.com/http://www.nase-djakovo.com/http://www.nase-djakovo.com/


13/14

ZAKLJUAK

Internet danas predstavlja milijune raunala povezanih u jednujedinstvenu mreu.

Putem interneta mogue je dohvatiti podatke s bilo kojeg krajasvijeta.Meutim koliina podataka dostupnih putem Interneta vrlo jevelika pa podaci moraju biti dobro organizirani-sustavom posluitelja Iklijent raunala.

Internet je sastavljen od milijune posluitelja tako da je svakomkorisniku s njegovog raunala u svakom trenutku dostupan bilo kojipodatak sa bilo kojeg posluitelja koji se nalazi na bilo kojem dijelusvijeta.

13


14/14

Literatura

1. http://www.postfest.ptt.yu/savetovanje98/PavicevicVL98.html, Vladimir Pavievi,

Klijent server arhitektura i baze podataka u klijent/server okruenju2. http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarska_mre%C5%BEa

3. http://www.knowledgebank1.org/poslovna_informatika_fpsvs_1_svi_05/lekcije/lekcija8.htm

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

14
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/

korisnik – posluzitelj

Documents