korporacijski projekt_mp (1)

5/9/2018 KORPORACIJSKI PROJEKT_MP (1) - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/korporacijski-projektmp-1 1/34

SVEUČILIŠTE U SPLITUEKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Mladen Pulišelić

KORPORACIJSKI PROJEKT

UNAPRJEĐENJE USLUGE BANKE IZ PODRUČJA

KARTIČNOG POSLOVANJA – DISKONTIRANJE

SLIPOVA

Poslijediplomski specijalistički studijPoslovne ekonomije

mat. br.: 8070245

[email protected]

Prof.dr.sc. Ljiljana Vidučić

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]



Split, svibanj 2008.KAZALO :

1. UVOD ...............................................................................................3

2. KARTIČNO POSLOVANJE SPLITSKE BANKE ................................4

2.1. Razlozi uvođenja kartičnog poslovanja ...........................................4

2.2. Centar za kartično poslovanje Splitske banke ................................6

2.3. Tehnika plaćanja Visa karticom .....................................................14

3. RAZLOZI PONUDE NOVOG PROIZVODA KLIJENTU .....................163.1. Unaprjeđenje menadžmenta gotovine klijenta ................................16

3.1.1. Baumolov model ................................................................17

3.1.2. Miller – Orr model ................................................................19

3.2. Unaprjeđenje menadžmenta likvidnosti klijenta ................................20

4. ALTERNATIVNE METODE KRATKOROČNOG FINANCIRANJA I

DETERMINANTE ODLUKE .....................................................21

4.1. Kratkoročni kredit kod banke .....................................................21

4.2. Diskontirano potraživanje prema banci ...........................................22

5. PONUDA NOVOG PROIZVODA – DISKONT SLIPOVA .....................25

5.1. Operativna definicija ................................................................25

5.2. Primjer diskonta slipova u banci .....................................................27

6. PROCJENA KORISNOSTI ................................................................30

7. ZAKLJUČAK .....................................................................................32



1. UVOD

Pod platnim prometom se podrazumijevaju sva plaćanja u kunama i drugim

valutama izmedu sudionika u platnom prometu, ako je tako odredeno.

Sudionici u platnom prometu su domaći poslovni subjekti i građani, te u skladu

sa posebnim propisima strane pravne i fizičke osobe. Od 1. travnja 2002. godine

platni promet prelazi u isključivu nadležnost depozitnih institucija.

Nositelji poslova platnog prometa u zemlji su HNB i banke.

Poslovanje u današnjim uvjetima iziskuje različito znanje, sposobnosti,

snalažljivosti u svladavanju svakodnevnih likvidosnih potreba.

Porastom nelikvidnosti raste i promet kroz kartično poslovanje, jer postavlja

dobar način naplate potraživanja. Naime, unatoč gubitku dijela prihoda zbog faktora

provizije ipak izostaju problemi s naknadnom naplatom potraživanja, jer sve poslove

vezane uz kupca naknadno preuzima faktor.

U ovom korporacijskom projektu prikazat ću poslovanje Visa karticama u

sustavu poslovanja Splitske banke, koja je 1992. godine postala Principal Vise

International u Hrvatskoj, te prikazati uvođenje novog proizvoda u poslovanje banke

kroz novu uslugu prema klijentu kada je klijetu potrebna likvidnost, tj. diskontiranje

slipova u svojstvu povećanja likvidnosti klijenta.



2. KARTIČNO POSLOVANJE SPLITSKE BANKE

2.1. Razlozi uvođenja kartičnog poslovanja

Tijekom povijesti razvili su se različiti načini plaćanja koji se mogu svrstati u

nekoliko generacija:

- prvu generaciju čini trgovina razmjenom gdje se roba ili usluga daje za robu ili

uslugu

- drugu generaciju načina plaćanja čine plemeniti metali kao što su zlato i srebro.

- trećom generacijom plaćanja smatramo nastajanje kovanica s nominalnom

vrijednošću.

- četvrtu generaciju predstavljaju bankovne note – papirnati novac s

nominalnom vrijednošću koje izdaju financijske institucije.

- petu generaciju načina plaćanja čine depozitni ili žiralni novac.

- šesta generacija plaćanja odnosi se na plaćanje kreditnim karticama, tj.

plastičnim novcem. Korisnik kartice služi se njome kao zamjenom za gotovinu

na način da za primljenu uslugu ili robu potpisuje kartični obrazac (SLIP), te

tako preuzima obvezu da će odgovarajuću svotu platiti izdavatelju kartice, a

koju će ovaj proslijediti ugovornom dobavljaču.

- Elektronički novac predstavlja sedmu generaciju plaćanja. To je plaćanje koje

se događa kroz elektronički sustav – tzv. električni prijenos sredstava. Ovakav

način plaćanja je trenutno u velikom zamahu i to posebno preko Internet

mreže, te polako postaje dominantni i opće prihvaćen način plaćanja i kupnje

kako u svijetu, tako i kod nas.



Razvoj znanosti i tehnologije doveli su do stvaranja svima lako dostupnog

globalnog tržišta. U takvoj situaciji trebalo je krajnjem korisniku olakšati plaćanje što

pogotovo pogoduje razvoju kartičnog poslovanja.1

U ovakvom sustavu svi profitiraju:

- korisniku kartice plaćanje usluge ili robe je pojednostavljeno

- organizacije koje su aktivne na tržištu kartica ostvaruju prihode iz raznih izvora

kao što su: članarine, naknade za servis, provizija obračunana prodajnim

mjestima, kamate na kreditirane usluge i aktivnosti obrade platnih kartica za

treće

- trgovac na ovaj način postaje dostupan širem krugu potrošača, što u završnici

rezultira većim prometom i prihodom.

Imajući sve gore navedeno u vidu Splitska banka d.d. 1992. godine zatražila

je članstvo u VISI International. Iste godine zahtjev je i odobren, te Splitska banka

d.d. postaje Principal Vise International u Hrvatskoj.

Principal je najviši stupanj članstva i omogućava banci da:

- izdaje sve vrste Visa kartica

- ulazi u izravne ugovorne odnose s korisnicima Visa kartica

- ostvaruje obradu platnog prometa zajedno s ostalim članicama sustava

- sklapa ugovore s mrežom prodajnih mjesta o prihvatu i placanju robe i

usluga Visa karticama

- omogućava joj da vrši gotovinske isplate po svim Visa karticama, bilo preko

svojih poslovnica, bilo preko vlastite bankomatske mreže.

Radi efikasnosti u obavljanju svih ovih poslova, u okviru Splitske banke

formiran je Visa Centar, koji je kasnije prerastao u Centar za kartično poslovanje.

1 P. Domancic, Monetarna ekonomija i grupa autora, "Placanje i osiguranje placanja", 1997.



2.2. Centar za kartično poslovanje Splitske banke

Centar za kartično poslovanje, tj. Visa centar formiran je u sklopu Sektora za

rad sa stanovništvom kako bi se poslovi vezani za Visu što efikasnije obavljali. Kako

se efikasnost može ocijeniti iskljucivo na osnovu ostvarenih rezultata, u Centru za

kartično poslovanje analiza poslovanja radi se mjesečno. S obzirom da postoji veliki

broj različitih

vrsta podataka koji bi se mogli analizirati veoma je važno odrediti cilj analize, te u

skladu sa zadanim ciljem izabrati prave podatke za analizu.

Visa članice po osnovi obavljanja Visa poslova ostvaruju prihod uglavnom od:

- članarina naplaćenih od imalaca vlastitih Visa kartica,

- provizije naplaćene od prodajnih mjesta.

Faze razvoja Centra za kartično poslovanje Splitske banke su slijedeće:

- prva faza je bila usmjerena na izradu vlastitih programsko – tehnoloških

rješenja za prihvat i obradu utrošaka učinjenih inozemnim Visa karticama u

Hrvatskoj

- u travnju 1994. godine započinje druga faza koja se odnosila na stvaranje

prodajne mreže potencijalnih primatelja Visa kartica kod plaćanja roba i

usluga

- treća faza započinje u srpnju 1995. godine, a odnosila se na pocetak

izdavanja Classic Visa kartica Splitske banke. U svibnju 1996. godine izdane

su i prve Visa Business kartice, dok su u srpnju 1997. godine izdane i prve

Visa Gold kartice

- četvrta faza započinje u srpnju 1998. godine kada je započet proces zamjene

čekovnih kartica po tekućim računima s Visa domaćim karticama (Visa

Domestic)

- iduća, peta faza kartičnog programa odnosi se na unaprjeđenje i nadogradnju

ukupnog kartičnog poslovanja. To podrazumijeva rad na nabavci i instaliranju

što većeg broja EFTPOS terminala na prodajnim mjestima te nabavci i

instaliranju vlastite bankomatske mreže. Takoder je izdana prva Online

debitne kartice ( Visa Electron kartica).



Isto tako, veoma je važno naglasiti da su sva programsko –tehnološka

rješenja, te ukupni Know – How u kartičnom poslovanju rezultat je ustrajnog

rad djelatnika Splitske banke.

Poslijednjih godina kartično poslovanje i korištenje kartičnih pogodnosti je u

ekspanziji u Republici Hrvatskoj, što se da zaključiti iz slijedećih podataka :

Izdane platne kartice i izvršena kartična plaćanja prema vrstama kartica:

01.07. - 31.12.2005. (2. polugodište) TABLICA 1

Vrsta kartice

UKUPNOBroj platnih kartica Ukupno transakcije

u optjecaju Broj Vrijednost

1 2 3

Kreditne kartice 21.962 118.933 37.208.730

Revolving kartice 331.373 4.164.872 1.272.084.174

Kartice s odgođenom naplatom 452.415 11.226.638 4.521.376.099

Charge kartice 676.537 19.332.511 6.172.653.029

Debitne kartice 5.147.060 56.897.950 27.932.317.836

Prepaid kartice 25.063 10.406 4.608.501Ukupno 6.654.410 91.751.310 39.940.248.369


Vrsta kartice

UKUPNO

Broj platnih kartica Ukupno transakcije


1 2 3


Revolving kartice 359.272 4.781.300 1.312.901.500


Charge kartice 687.946 19.324.895 6.065.714.306

Debitne kartice 5.465.370 60.546.176 27.926.539.553

Prepaid kartice 26.954 14.380 5.640.719

Ukupno 7.063.875 97.601.146 40.401.477.196

01.07. - 31.12.2006. (2. polugodište) TABLICA 3Vrsta kartice UKUPNO



Broj platnih kartica Ukupno transakcije


1 2 3


Revolving kartice428.215 4.931.262 1.471.909.677


Charge kartice 715.640 21.473.865 6.596.420.763

Debitne kartice 5.651.364 65.645.928 31.393.894.729

Prepaid kartice 31.955 14.285 6.865.994

Ukupno 7.350.569 106.077.544 44.929.863.739



Kartična plaćanja prema načinu izvršenja i prema vrstama kartice


Preko Preko Preko Preko Preko

bankomata POS (EFTPOS) uređaja interneta mobilnih telefona drugih isplatnih mjesta

Brojtranskacija

Vrijednosttransakcija Broj

transkacija


transkacija


transkacija


transkacija

Vrijednostransakcija

tisućama kuna tisućama kuna tisućama kuna tisućama kuna tisućama ku

Kreditnekartice

57.954 55.798,6 421.030 124.855,4 189 108,3 0 0,0 289 126,0

Revolvingkartice

799.404 475.251,9 3.568.300 944.414,1 39.830 22.765,2 12.220 903,7 2.095.162 195.049,7

Kartice sodgođenomnaplatom

2.383.321 2.552.930,3 10.799.525 2.913.856,8 71.163 44.013,1 120 13,6 1.174.559 594.614,6

Chargekartice

342.813 281.896,8 15.125.314 4.067.026,3 22.990 19.074,6 114.736 8.388,6 5.254.445 2.009.107,

Debitnekartice

41.703.516 25.091.879,2 26.083.363 6.484.955,2 4.680 389,4 52.506 4.101,2 827.807 896.629,8

Prepaidkartice 2.082 1.237,4 33.168 8.328,0 2 0,4 166 10,6 1.557 738,9

Opća 44.058.076 26.512.296,3 52.203.821 11.746.109,9 123.259 69.393,1 171.660 12.913,9 8.816.472 3.437.390,

Poslovna 1.231.014 1.946.698,0 3.826.879 2.797.325,9 15.595 16.957,7 8.088 503,8 537.347 258.875,9

Ukupno 45.289.090 28.458.994,2 56.030.700 14.543.435,9 138.854 86.350,8 179.748 13.417,7 9.353.819 3.696.266,




Preko Preko Preko Preko Preko

bankomata POS (EFTPOS) uređaja interneta mobilnih telefona drugih isplatnih mjesta

Brojtranskacija


transkacija


transkacija


transkacija


transkacija

Vrijednosttransakcija

tisućama kunatisućama

kunatisućama kuna tisućama kuna tisućama kun

Kreditnekartice

352.381 304.561,6 1.273.281 433.761,8 374 287,1 0 0,0 714 347,2

Revolvingkartice

792.954 487.195,7 3.920.416 1.087.192,6 54.050 26.671,2 12.200 879,0 339.634 194.270,6

Kartice sodgođenomnaplatom

2.367.650 2.429.393,8 12.035.157 3.400.498,8 97.091 65.099,0 379 35,1 1.102.150 624.088,8

Chargekartice

353.983 290.478,3 18.295.720 5.474.873,1 32.371 23.487,3 107.684 7.719,6 2.609.840 1.359.908,4

Debitnekartice

42.911.488 27.858.666,0 29.465.309 7.651.004,4 4.651 395,5 90.883 7.311,2 1.009.909 1.218.073,7

Prepaidkartice 6.296 3.891,0 22.706 6.350,8 6 1,5 162 9,0 3.948 1.090,1

Opća 45.184.852 29.017.692,3 60.712.141 14.845.452,6 170.261 96.232,5 203.930 15.488,8 4.780.034 3.268.880,2

Poslovna 1.599.900 2.356.494,1 4.300.448 3.208.228,7 18.282 19.709,1 7.378 465,1 286.161 128.898,5

Ukupno 46.784.752 31.374.186,4 65.012.589 18.053.681,4 188.543 115.941,6 211.308 15.954,0 5.066.195 3.397.778,7



Poslovne jedinice banaka, bankomati prema funkcijama i POS (EFTPOS) uređaji

/ukupno/:

na dan 31. 12. 2006.

UKUPNO

1. Poslovne jedinice 1.1202. Bankomati ukupno 2.6412.1. Bankomati u vlasništvu banaka* 2.153

- isplatni 2.153- uplatno / isplatni 215- transakcijski 0- za punjenje e-novca 0- s videonadzorom 507- u osiguranom prostoru 804

2.2. Bankomati u vlasništvu druge pravne osobe 488- isplatni 488- uplatno / isplatni 2- transakcijski 0

- za punjenje e-novca 0- s videonadzorom 177- u osiguranom prostoru 177

3. POS (EFTPOS) uređaji ukupno 55.2723.1. POS (EFTPOS) uređaji u vlasništvu banaka 40.114

3.2. POS (EFTPOS) uređaji u vlasništvu druge pravne osobe 15.158

TABLICA 6

na dan 30.6. 2007.

UKUPNO1. Poslovne jedinice 1.153

2. Bankomati ukupno 2.766

2.1. Bankomati u vlasništvu banaka* 2.258- isplatni 2.258- uplatno / isplatni 222- transakcijski 0- za punjenje e-novca 0- s videonadzorom 557- u osiguranom prostoru 814

2.2. Bankomati u vlasništvu druge pravne osobe 508- isplatni 508- uplatno / isplatni 3- transakcijski 0- za punjenje e-novca 0

- s videonadzorom 182- u osiguranom prostoru 1823. POS (EFTPOS) uređaji ukupno 59.8113.1. POS (EFTPOS) uređaji u vlasništvu banaka 42.713


TABLICA 7

na dan 31.12. 2007.

12



UKUPNO1. Poslovne jedinice 1.1912. Bankomati ukupno 2.9952.1. Bankomati u vlasništvu banaka* 2.457

- isplatni 2.457- uplatno / isplatni 237

- transakcijski 0- za punjenje e-novca 0- s videonadzorom 836- u osiguranom prostoru 556

2.2. Bankomati u vlasništvu druge pravne osobe 538- isplatni 538- uplatno / isplatni 12- transakcijski 0- za punjenje e-novca 0- s videonadzorom 203- u osiguranom prostoru 29

3. POS (EFTPOS) uređaji ukupno 70.9883.1. POS (EFTPOS) uređaji u vlasništvu banaka 49.121


TABLICA 82

Analiza ukupnog broja transakcija u kartičnom poslovanju od 01. 07. 2005. do

31.12.2007. godine:

Drugo polugodište 2005. g. TABLICA 1

- ukupan broj kartičnih transakcija 91.751.310

Prvo polugodište 2006. g. TABLICA 2




Prvo polugodište 2007. g. TABLICA 4- ukupan broj kartičnih transakcija 110.992.211



2 http://www.hnb.hr/platni-promet/hplatni-promet.htm?tsfsg=1d344264eeaa6a10d4af4804c57d4216

13



Ukupan broj transakcija PORAST (%)Drugo polug. 2005. 91.751.310Prvo polug. 2006. 97.601.146 6, 375

Drugo polug. 2006.

106.077.5448, 685

Prvo polug. 2007. 110.992.211 4,633

Drugo polug. 2007. 228.255.598 105, 65

Od drugog polugodišta 2005. god. Do drugog polugodišta 2007. prosječni porast

kartičnih transakcija na polugodišnjem izračunu iznosi 31, 34 % po polugodištu, što

zorno ukazuje na ubrzani porast kartičnih transakcija u Republici Hrvatskoj.

Analiza broja bankomata i broja korisnika POS (EFTPOS) terminala daje slijedeću sliku

stanja od 31. 12. 2006. do 31. 12. 2007.


- bankomati ukupno 2.641- POS ukupno 55.272

Prvo polugodište 2007. g. TABLICA 7




Ukupan

broj

PORAST (%) Ukupan broj

POS

PORAST (%)

14



bankomata terminalaDrugo polug. 2006. 2.641 55.272Prvo polug. 2007. 2.766 4,73 59.811 8,12Drugo polug. 2007. 2.995 8, 28 70.988 18, 68

Od drugog polugodišta 2006. do drugog polugodišta 2007. bilježi se prosječni

porast sveukupnog broja bankomata na polugodišnjoj razini od 6, 5 % po polugodištu,

dok istovremeno imamo i porast korisnika POS terminala od 13, 5 %.

2.3. Tehnika plaćanja Visa karticom

U procesu plaćanja Visa karticom javljaju se slijedeći sudionici:

ISSUER banka izdatnik Visa kartica

ACQUIRER banka primatelj računa (SLIPA), tj. Banka koja sklapa ugovore s

trgovcima o prihvaćanju Visa kartica kod plaćanja robe ili usluga

CARDHOLDER korisnik kartice

MERCHANT trgovac s kojim banka Acquirer sklapa ugovor

Sam proces plaćanja Visa karticom odvija se u slijedećim koracima:

1) Korisnik kartice (cardholder) želi robu ili uslugu platiti Visa karticom.

2) Prodajno mjesto trgovca (merchant) označeno naljepnicom VISA mora prihvatiti

svaku ispravnu VISA karticu bilo koje banke izdatnika (issuer) te pritom provjeriti:

- rok valjanosti,- sve elemente kartice.

3) Ako je kartica ispravna osoblje prodajnog mjesta će:

- preko imprinter ručno otisnuti račun (SLIP),

- ili ga ispuniti elektronskim putem (provlačeći karticu kroz terminal

15



prodajnog mjesta – POS).

4) Trgovac mora poštivati sigurnosnu proceduru

5) Nakon izvršene transakcije osoblje provjerava čitljivost podataka na svim

primjercima računa (SLIPO-a), te uručuje korisniku kartice njegov primjerak

računa.

6) U roku od 20 dana trgovac treba poslati jedan primjerak računa banci primatelju

računa (Acquirer) koja ga isplaćuje odmah ili naknadno.

7) Banka primatelj računa (acquirer) unosi podatke sa računa (SLIP) u kompjuter.

Svaka unesena transakcija dobiva jedinstveni identifikacijski broj (ARN= acquirer

reference number).8) Podaci se zatim šalju u Visa Base II sustav (Visa – in medunarodni kompjuterski

sustav preko kojeg se unesene transakcije i ostali podaci razmjenjuju izmedu

banaka članica Visa – e).

9) Visa – in Base II sustav pravi «clearing» - Visa prima podatke koji se odnose na

pojedine kartice (učinjene transakcije, reklamacije,...) od banaka primatelja

računa (acquirer) nakon čega te iste podatke prosljeduje bankama izdatnicama

kartica(issuer). Dio tog procesa koji se odnosi na prvo prezentiranje učinjenihtransakcija naziva se PRESENTMENT. Datum kada je to napravljeno naziva se

Central Processing date.

10) Visa Base II sustav, nakon clearing- a, omogućava plaćanje transakcija izmedu

banaka članica Visa- e.

11) Banka primatelj računa (acquirer) plaća trgovca (ako to vec nije napravila).

12) Banka izdavatelj kartice (issuer) šalje korisniku kartice (cardholder) Obavijest o

prispijeću troškova po Visa kartici.

13) Korisnik kartice (cardholder) po primitku Obavijesti o prispijeću troškova po Visa

kartici plaća dospjele troškove u odredenom vremenskom roku. Također, u

slučaju postojanja opravdanog razloga za osporavanje pojedine transakcije ima

pravo na reklamaciju sporne transakcije u određenom vremenskom razdoblju.

Potrebno je naglasiti da je Splitska banka ujedno i Issuer i Acquirer.

16



3. RAZLOZI PONUDE NOVOG PROIZVODA KLIJENTU

3.1. Unaprjeđenje menadžmenta gotovine klijenta

Cilj menadžmenta gotovine je održati ulaganje u gotovinu na minimalnom nivou,

osiguravajući pri tom efikasno poslovanje tvrtke. Pod gotovinom se podrazumijeva

novac koji se drži u blagajni, te na računima po viđenju kod banaka. Pored gotovine

tvrtke drže i likvidnu imovinu koja uključuje gotovinske ekvivalente.

Svaka trvtka treba raspolagati određenim iznosima gotovine. Razlozi držanja gotovine

su transakcijski, opreznosni i spekulativni.

Transakcijska potražnja za novcem vezana je za potrebe tvrtke za plaćanjem

redovnih obveza – plaća, poreza, kamata, plaćanje dobavljača i sl.. Ova potražnja je,

dakle, pozitivno vezana s iznosom plaćanja koja tvrtka mora obaviti.

Opreznosna tražnja kao primici gotovine od gotovinske prodaje i naplate

potraživanja od kupaca, kao ni gotovinski izdaci nisu poznati s izvjesnoću, te tvrtka mora

održavati suvišak sredstava i iznad razine koja bi proizlazila iz transakcijskih razloga.Ova sredstva drže konzervativni financijski menadžeri ili menadžeri malih tvrtki iz visoko

rizičnih djelatnosti. Ovi instrumenti ili dospjevaju upravo prije datuma planiranih obveza

kada se i unovčuju, ili se reinvestiraju radi podmirenja neplaniranih izdataka.

Spekulativna tražnja za novcem rezultat je želje za osiguranjem fleksibilnosti i

korištenjem budućih investicijskih mogućnosti s pozitivnom neto sadašnjom vrijednošću.

Menadžment gotovine sastoji se od:

- uvrđivanja optimalnog salda gotovine,

- gotovinskih naplata i isplata

17



- investiranja suviška gotovine.3

3.1.1. Baumolov model

Baumol je razvio model određivanja gotovinskog salda na temelju modela zaliha,

postavljajući problem menadžmenta gotovine kao problem utvrđivanja optimalne veličine

narudžbe. Prema ovom modelu tvtka polazeći od od početnog salda koristi gotovinu dok

ne padne na nultu razinu, obnavljajući saldo prodajom vrijednosnica. Određivanje

ciljanog gotovinskog salda vrši se uravnoteženjem zavisnih (oportunitetnih ) troškova i

transakcijskih troškova (troškova narudžbe). Ukupni zavisni ili oportunitetni trošak jednak

je umnošku prosječnog gotovinskog salda i kamatne stope na utržive vrijednosnice.

Jednadžba za izračun ukupnih zavisnih troškova gotovinskog salda glasi:

xk Q

Tz 2

=

gdje je:

Tz – ukupni zavisni troškovi – propuštena kamatna stopa

Q/2 – prosječni saldo gotovine

k – kamatna stopa na utržive vrijednosnice4

3 Lj. Vidučić, Financijski menadžment , V. izdanje, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, Zagreb 2006., str. 327- 328.

4 Lj. Vidučić, Financijski menadžment , V. izdanje, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, Zagreb 2006., str. 329.

18



SLIKA 48.

Troškovi narudžbe računaju se iz umnoška fiksnih troškova po narudžbi i odnosa

ukupnih potreba za gotovinom u određenom razdoblju i gotovinskog salda.

Jednadžba za izračun ukupnih troškova narudžbe glasi :

F Q

P Tn *=

gdje je:

Tn – ukupni troškovi narudžbe

P – prodaja

F – fiksni trošak prodaje vrijednosnica za obnovu gotovinskog salda

Jednadžba za izračun ukupnih troškova glasi:

F Q

P k

Q**

2=

19



A njenim deriviranjem, te izjednačavanjem derivacije sa nulom i rješenjem po Q

dobivamo jednadžbu za izračun optimalnog gotovinskog salda.

Jednadžba za izračun optimalne narudžbe gotovine ( za slučaj prodaje vrijednosnica )

glasi:

k

PF Q

2* =

Model ima i ograničenja. Nisu uključeni gotovinski primici u tijeku razdoblja.

Pretpostavka je da su gotovinski izdaci ujednačeni, te da su gotovinski tijekovi izvjesni.

Nisu predviđene rezerve likvidnosti koje su od posebne važnosti za tvrtke koje ne mogu

brzo i jeftino popuniti iscrpljeni gotovinski saldo.5

3.1.2. Miller – Orr model

Pretpostavka modela je da postoje gotovinski primici i izdaci i da su gotovinski

tijekovi neizvjesni. Prema ovom modelu, gotovinski saldo slobodno fluktuira dok ne

dosegne gornju granicu. Kada saldo dosegne gornju granicu, slijedi kupnja, dok pad

ispod donje granice aktivira prodaju.

SLIKA 49.


20



Miller – Orr dolazi do istih zaključaka o relaciji između ciljanog salda gotovine i

oprtunitetnih troškova, kao i u Baulomovom modelu. Uz to još i ukazuje da su ciljni i

prosječni gotovinski saldo pozitivno vezani s varijabilnošću gotovinskih tijekova, iz čega

slijedi da tvrtke s variabilnim gotovinskim tijekovima trebaju održavati veći prosječni

gotovinski saldo.. Njegova primjena se preporuča u uvjetima kada se gotovinski tijekovi

ne mogu predvidjeti.6

3.2. Unaprjeđenje menadžmenta likvidnosti klijenta

Pokazatelji mendžmenta likvidnosti klijenta koriste se za ocjenu efikasnosti kojom

klijent upravlja imovinom tvrtke za generirane date razine prodaje, tj. ocjenu klijentove

poslovne efikasnosti. Ako tvtka koristi previše kratkotrajne i dugotrajne imovine, mogla je

ostvariti veću profitabilnost da je sredstva vezana u imovini upotrijebila na drugi način.

Neefikasna upotreba imovine nameće dodatne financijske troškove, vodi nižoj

profitabilnosti i može izazvati propast cijele tvrtke. Iz tog razloga banka je na tržištuponudila novi proizvod u kartičnom poslovanju pomoću kojeg klijent banke može u

kratkom roku pribaviti sredstva koja su mu porebna za nesmetano daljnje poslovanje.7

4. ALTERNATIVNE METODE KRATKOROČNOG FINANCIRANJA I

DETERMINANTE ODLUKE

U današnje vrijeme u kojem vlada sve veći problem likvidnosti poduzeća su u sve

većoj potražnji za novcem na računu , kako bi mogli ispunjavati svoje daljnje obveze i

koristiti ih za daljnje poslovanje. U riješenju problema likvidnosti postoje dvije alteranive

za trgovca ili poduzeće.

6 Ibid., str. 330.


21



1. Kratkoročni kredit kod banke

2. Diskontirati već postojeće potraživanje prema banci

4.1. Kratkoročni kredit kod banke

Kratkoročni kredit je kredit što ga banka odobrava klijentu uz instrumente

osiguranja i kreditne solventnosti klijenta. Ovo je glavni izvor kratkoročnog financiranja u

razvijenim tržišnim gospodarstvima. Kratkoročni krediti banka obično su svrstani uosigurane kretkoročne kredite. Osigurani kratkoročni krediti odobravaju se na temelju

pokrića, često potraživanja ili zaliha. Međutim u tom obliku kratkoročnog finaciranja kriju

se i određeni troškovi koji s obzirom na karakter takvog kredita mogu biti i značajni u

dijelu obrade kredita i kamatne stope. Bankarski krediti su važan dio financiranja za

mala i srednja poduzeća. Stopa rasta bankarskih kredita je u padu zbog slabije

potražnje i opreznijeg kreditiranja banaka koji su posljedica većeg pritiska na banke u

pravcu veće profitabilnosti i nižeg rizika.

Kao glavni razlozi zbog kojih mala i srednja poduzeća ne dobivaju kredite navode se:

- nedostatak dovoljnog kolaterala (gotovine u novcu kao polog kreditu),

- nezadovoljstvo banke poslovnim rezultatima,

- nezadovoljstvo banke dostavljenim informacijama.

Nedostatak kolaterala je glavno ograničenje za mala i srednja poduzeća, dok su

ostali uzroci važniji kod srednjih poduzeća. S aspekta malih i srednjih poduzeća trošak

financiranja, kao što su kamata i naknada je sve veći problem u odnosu na velika

22



poduzeća. Ovo se pripisuje višim administrativnim troškovima i troškovima prikupljanja

informacija kod manjih tvrtki, dukčijoj procjeni rizika od strane banaka, većoj poluzi koja

se smatra prihvatljivom za velike tvrtke, te većoj umješnosti upotrebe kredita koja postoji

u velikim tvrtkama. Upotreba kreditnih linija varira po sektorima, kao i ročnost kredita.

Tako mala i srednja poduzeća u industriji, veleprodaji, transportu i komunikacijama

koriste više kredita, nego u ostalim sektorima kao što su poslovne i osobne usluge. U

sektoru maloprodaje, mala i srednja poduzeća ne koriste kreditne linije, već uglavnom

trgovačke kredite.8

4.2. Diskontirano potraživanje prema banci

Diskontiranje je svođenje jednokratnog iznosa ili gotovinskog tijeka koji dospijevana naplatu u budućnosti na sadašnjost (izračun sadašnje vrijednosti), što bi za naš

slučaj značilo da slipovi koji se prema kriteriju datuma naplate u budućnosti svode na

sadašnje vrijeme kada klijent potpiše ugovor o diskontiranju sa bankom. Time su obje

strane na koristi. Korist klijenta je u tome da je došao do sredstava u kratkom vremenu,

ali umanjenom za diskontnu stopu, a banka će klijentova potraživanja naplatiti prema

dinamici isplate.

Kod izračuna sadašnje vrijednosti koristi se kamatna stopa koju u ovom procesu

nazivamo diskontnom stopom. Stopa se naziva diskontna jer se njome provodi dikont, tj.

umanjenje buduće vrijednosti koje je tim veće što je diskontna stopa veća. Sadašnja

vrijednost je druga strana buduće vrijednosti jer diskontiranjem nekog budućeg iznosa

koji dospijeva primjerice za tri godine s k-tom stopom, dobivamo iznos koji da ga imamo

danas bi ulaganjem uz k-tu kamatnu stopu narastao na tu buduću vrijednost.

Veza između sadašnje vrijednosti, vremena i kamatne stope :

a) što je buduća vrijednost udaljenija u budućnost, sadašnja vrijednost opada i

približava se nuli,


23



b) što je diskontna stopa veća, sadašnja vrijednost je niža.

Diskontiranje se provodi stopom koja predstavlja oportunitetni trošak – stopu

povrata koja se mogla zaraditi da su sredstva uložena u alternativnu investiciju jednake

klase rizika.

SLIKA 9.

Jednadžba za izračun sadašnje vrijednosti glasi:

nk

BV SV

)1( +=

gdje je:

SV - sadašnja vrijednost

BV - buduća vrijednost

k - diskontna stopa

n - broj razdoblja

24



U našem slučaju koristiti ćemo jednadžbu za ispodgodišnje diskontiranje:

mn

m

k

BV SV

)1( +

=

gdje je:

m - broj obračuna godišnje9

5. PONUDA NOVOG PROIZVODA – DISKONT SLIPOVA

5.1. Operativna definicija

U poslu diskonta slipova uključeni su slijedeći organizacijski dijelovi Banke:

1. Centar za kartično poslovanje

2. Sektor poslovanja s pravnim osobama (CBD)

3. Odjel za malo poduzetništvo i obrt (BCD)

4. Odjel kreditne administracije (LAD)5. Sektor informatike

9 Lj. Vidučić, Financijski menadžment , V. izdanje, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, Zagreb 2006., str. 35-38.

25



Svaki od organizacijskih dijelova uključuje se u proces sukladno odgovornosti koja mu

pripada.

Proces započinje u trenutku kada se klijent javlja svome RM-u (Relationship

Manager) u CBD ili BCD koji s njim dogovara diskontiranje slipova fizičkih osoba u korist

klijenta. RM traži obračun autoriziranih slipova od odgovorne osobe iz IT ili Centra za

kartično poslovanje u kojem su izlistane sve fakture po datumu dospijeća sa

pripadajućim iznosima. Diskonti se odnose isključivo na kunsku valutu.

Centar za kartično poslovanje prije toga odbija svoj prihod tj. redovnu proviziju po

kartičnom poslovanju. Prije sklapanja posla s klijentom, RM kontaktira ALM da bi se

provjerila raspoloživost sredstava. Tom prilikom treba ALM-u navesti o kolikom se

volumenu plasmana radi (maksimalni volumen slipova za diskontiranje po jednom poslu je HRK 5 M). Proizvod je kratkoročne prirode, što znači da u volumen slipova koje ovaj

proizvod obuhvaća ulaze samo oni sa dospijećem do jedne godine od trenutka

diskontiranja.

Na temelju spomenutog obračuna, RM dogovara s klijentom koliki iznos će se

diskontirati, te kamatu i naknadu po diskontu, usuglašava to s klijentom, te proslijeđuje

taj podatak Centru za kartično poslovanje.

Centar za kartično poslovanje radi izračun iznosa koji se plaća klijentu i iznosa

kojeg prihoduje poslovna strana, a u skladu s definiranim parametrima koji su potrebni

za izračun dogovorenog.

Ovlaštena osoba u Centru za kartično poslovanje po izvršenom izračunu

specifikaciju istog šalje poslovnoj strani (CBD ili BCD) i vrši knjiženje slipova otkupljenih

od trgovaca uz diskont, te umanjuje obvezu na LRC 24704 za redovnu proviziju po

kartičnom poslovanju prema zadanoj Shemi knjiženja.

Nakon gore izvršenog knjiženja obavještava se poslovna strana (CBD ili BCD) o

izvršenom knjiženju kako bi oni mogli nastaviti s poslovnim procesom u skladu s

Uputom.

26



RM potpisuje Ugovor s klijentom na dan obračuna, a u istom se navode uvjeti

diskonta. Obračun autoriziranih slipova po datumu dospijeće sa svim iznosima prilaže

se uz Ugovor. Klijent također potpisuje Zahtjev za puštanjem ugovorenih sredstava u

žiro račun.

Nakon potpisivanja Ugovora, jedna kopija ostaje RM-u za evidenciju, druga se

proslijeđuje Centru za kartično poslovanje, a treća u Odjel kreditne administracije.

Jedna kopija Zahtjeva za puštanjem sredstava ostaje kod RM-a, a druga se sa

Ugovorom prosljeđuje u Odjel kreditne administracije. U obvezi poslovne strane (CBD i

BCD) je vođenje evidencije potpisanih ugovora, sa rednim brojem ugovora, imenom

klijenta, datumom ugovora, iznosima transakcija, itd.

Nakon što poslovna strana (CBD i BCD) Odjelu kreditne administracije dostavi

Ugovor s klijentom, uz prilog specifikacije obračuna diskonta i Zahtjev klijenta za

puštanjem sredstava, te iznos sa specifikacije (zbroj iznosa slipova umanjen za naknadu

za kartično poslovanje) na interni račun CBD ili BCD LRC 24704, započinju njihove

aktivnosti u smislu otvaranja slijedećih računa po klijentu:

1.Obveze-kartično poslov.-diskont slipova LRC 24704

2.Odgođ.nenapl.prih.VISA-diskont slipova LRC 29271

Centar za kartično poslovanje knjiži slipove prema postojećim procedurama. Kod

diskonta slipova jedina promjena u odnosu na postojeće procedure je da se trgovcu ne

plaća prilikom dospijeća slipa, već se taj iznos (ukupan iznos umanjen za naknadu za

kartično poslovanje), prebacuje na račun CBD ili BCD odmah po sklapanju Ugovora o

diskontu s trgovcem.

Diskontirani se slipovi radi lakše evidencije izdvajaju na posebne LRC.

27



5.2. Primjer diskonta slipova u banci

Knjiženje slipova otkupljenih od trgovaca uz diskont (knjiži CENTAR ZA KARTIČNO

POSLOVANJE)

DR 14704 Potraž.-kart.posl.-diskont slip. 400,00 HEOF 91999022405

CR 14703 Potraž.-kart.posl.-slipovi 400,00 HEOF 91999022404 VISA

susp.deffered

DR 24703 Obveze-kart.posl.-slipovi 360,00 HEOF 9399903340x (prema

sektoru trgov.)

CR 24704 Obveze-kart.posl.-diskont slip. 360,00*HEOF 9399903440x (premasektoru trgov.-101, 114 i 140)

Obveza na LRC 24704 knjiži se umanjeno za naknadu za kartično poslovanje!

DR 24704 Obveze-kart.posl.-diskont slip. 360,00*HEOF 9399903440x (prema

sektoru trgov.-101, 114 i 140)

CR 24704 Obveze-kart.posl.-diskont slip. 360,00*OPU CBD ili BCD 9399903440x(prema sektoru trgov.-101, 114 i 140)

DR 24704 Obveze-kart.posl.-diskont slip. 360,00*OPU CBD ili BCD 9399903440x

(prema sektoru trgov.-101, 114 i 140)

CR 24704 Obveze-kart.posl.-diskont slip. 310,00 CORE račun po klijentu; RA

399903; LPT XOL; AT 748

CR 29271 Odgođ.nenapl.prih.VISA-disk.slip 50,00 CORE račun po klijentu; RA

387400 (retail) ili 38745 (ostali sektori); LPT XOL; AT 748

Isti dan se zatvara obveza po LRC 24704 – diskontirani iznos se isplaćuje trgovcu na

žiro račun:

28



DR 24704 Obveze-kart.posl.-disk.slip. 310,00 CORE račun po klijentu; RA 399903;

LPT XOL; AT 748

CR račun trgovca/žiro banke 310,00

*Napomena: Računi su otvoreni za sektore 101 (x=1), 114 (x=2) i 140 (x=4). Ako se

pojave drugi sektori, potrebno je kontaktirati Računovodstvo za otvaranje računa.

Dospijeće slipa

Po dospijeću slipa zatvara se potraživanje na 14704:

DR tekući račun korisnika kartice

CR 14704

Razgraničenja diskonta (LRC 29271) u prihode (knjiži ODJEL KREDITNE

ADMINISTRACIJE)

Odgođeni nenaplaćeni prihodi po diskontu vodit će se po klijentu (LRC 29271).Prihode je potrebno sektorizirati prema kontnom planu HNB-a.

TRC 263

DR 29271 Odgođ.nenapl.prih.VISA-disk.slip CORE račun po klijentu; RA 387400

(retail) ili 38745 (ostali sektori); LPT XOL; AT 748

CR 67s00**

Priznavanje kamatnih prihoda (od diskonta) vršit će se kroz daily FX amortization

grupirajući slipove iz pojedinog ugovora (zaključnice) po mjesecima u kojima slipovi

dospijevaju. Dospijeće slipova informatika će grupirati po mjesecima prema postojećem

29



obračunu diskonta, što dovodi do maksimalno 12 FX amortizacija ili BSE po jednom

ugovoru (zaključnici).

Zbog jednostavnijeg knjiženja, IT će izračunati ukupan prihod koji se odnosi na

pojedinu kalendarsku godinu, pa će se uprihodovati kroz 2 FX amortizationa:

a) za tekuću kalendarsku godinu prihod godine će se amortizirati tijekom razdoblja

od ugovora do kraja godine

b) za slijedeću kalendarsku godinu prihod će se amortizirati tijekom razdoblja na

koje se odnose slipovi u slijedećoj godini

**LRC 67s00 – diskont (knjiži ODJEL KREDITNE ADMINISTRACIJE):

OPU 95899230401 VISA discount 101 – LRC 67000



Napomena: Računi 67s00 trenutno su otvoreni za sektore 101, 114, 140. Ako se pojave

drugi sektori treba kontaktirati Računovodstvo za otvaranje računa.

6. PROCJENA KORISNOSTI

Svi nazivi i inicijalne brojke u ovom primjeru su proizvoljne i služe samo za prikazprimjera.

Poduzeće «GRAĐA» d.d. ima potraživanja prema banci u iznosu od 2.300 000,00HRK. Potraživanje se sastoji od tri grupe slipova i to:

IZNOS KOLIČINA DATUMDOSPJEĆA

GRUPA I 950.000,00 380 20.06.2007.GRUPA II 920.000,00 250 20.07.2007.

30



GRUPA III 430.000,00 720 20.08.2008.

«GRAĐA» d.d. na dan 10.05.2008. traži isplatu dikontiranih slipova u cjelosti, umanjenoza diskontnu stopu. Stopa diskontiranja je 5 % sukladno sporazumom ugovoru. Model

obračuna kamatne stope je komforan 360/360 (dogovor banaka).

Komforna diskontna stopa:

5% Ksd = 360 05,01+ -1 = 0,000135537

.)05.10.06.20()000135537,01(

1*950000

−

+= 944863,877

.)05.10.07.20()000135537,01(

1*920000−

+= 911313,280

.)05.10.08.20()000135537,01(

1*430000

−

+= 424211,617

Sveukupno poduzeću „GRAĐA“ d.d. biti će isplaćeno dana 10.05. 2008. iznos od

2. 280 389,00 HRK, što u naravi znači da su potraživanja bila2. 300 000 – diskontirani iznos 2. 280 389,00 , te je razlika 19. 611,00 HRK.

31



7. ZAKLJUČAK

Kroz povijest razvoja znanosti i tehnologije razvijali su se i različiti načini plaćanja

u nekoliko generacija. Šesta generacija placanja donosi nam plaćanje plastičnim

novcem tj. kreditnim karticama. Cilj je krajnjem korisniku olakšati plaćanje pomoću Visa

kartice Splitske banke, te će korisnik biti uključen u najveći platni sustav Visa

International. Splitska banka Principal je od 1992. Visa Internationala. Uporabom Visa

kartice korisnici su otkriti sve prednosti, jednostavnog i učinkovitog poslovanja.

Kako se razvijalo kartično tržište u Hrvatskoj tako je posljednjih, naročito pet

godina došlo do ekspanzije ponude proizvoda na Hrvatskom kartičnom tržištu. Isto tako

kao zemlja u još uvijek tranzicijskom ciklusu osjećamo kako pozitivne tako i negativne

pojave.

32



Među većim negativnim pojavama je i pojava nelikvidnosti poduzeća, tj. klijenata.

Novi proizvod na tržištu diskontiranje slipova omogućio je klijentima koji imaju potreba

za likvidnošću da dođu do gotovog novca, naravno uz obostranu korist kako banke, tako

i klijenta, naravno uvažavajući sve ekonomske zakonitosti potražnje i ponude za

proizvodom.

LITERATURA:

(1) Vidučić, Lj. : Financijski menadžment – 5. dopunjeno i izmjenjeno izdanje –

Split :RRiF plus, 2006.

(2) Domancic P., Monetarna ekonomija, drugo izmjenjeno i prošireno

izdanje, Beograd 1982.

(3) prof.dr. Domancic P., Monetarna ekonomija i grupa autora, "Placanje i

osiguranje placanja", 1997.

(3) Splitska banka d.d., Informativni list , listopad 1998.

33



(4) VISA CEMEA, Chargeback Course One ,1999.

(5) http://www.hnb.hr/platni-promet/hplatni-promet.htm?

tsfsg=1d344264eeaa6a10d4af4804c57d4216

34

korporacijski projekt_mp (1)

Documents