krajček_seminar_kreativnost i životna dob

5/13/2018 Kraj ek_seminar_Kreativnost i ivotna dob - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/krajcekseminarkreativnost-i-zivotna-dob 1/17

1

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

UMJETNIKA AKADEMIJA U OSIJEKU

LIKOVNA KULTURA, III. GODINA

KOLEGIJ: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

KREATIVNOST I IVOTNA DOB

PROFESOR: dr. sc. Anelka Metzing, via predavaica

STUDENT: Anja Krajek

BROJ INDEKSA: 488

Osijek, prosinac 2011.



2

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................2

1. JESU LI SVI LJUDI KREATIVNI ILI JE TO OSOBINA POJEDINACA?.........................3

1.1. TKO JE KREATIVAN?......................................................................................................3

2. KREATIVNOST KAO CILJ ODGOJA I OBRAZOVANJA................................................4

2.1. DIJETE-KREATIVNOST-OBITELJ-KOLA...................................................................4

3. RAZVOJ LIKOVNOG IZRAAVANJA I STVARANJA KOD DJECE.............................6

3.1. OPE KARAKTERISTIKE LIKOVNOG IZRAAVANJA I STVARANJA KODDJECE.........................................................................................................................................6

4. RAZLIITA SHVAANJA RAZVOJNIH FAZA LIKOVNOG IZRAAJA I

STVARANJA KOD DJECE.......................................................................................................8

5. FAZE RAZVITKA LIKOVNOG IZRAZA KOD DJECE.....................................................9

5.1. FAZA IZRAAVANJA PRIMARNIM SIMBOLIMA......................................................9

5.2. FAZA IZRAAVANJA SLOENIM SIMBOLIMA.......................................................11

5.3. FAZA INTELEKTUALNOG REALIZMA......................................................................12

5.4. FAZA VIZUALNOG REALIZMA...................................................................................13

6. SLABIJA KREATIVNOST KOD ODRASLIH...................................................................14

6.1, KAKO POTICATI KREATIVNOST?..............................................................................14

6.2. KREATIVNOST U ZRELOJ DOBI I STAROSTI...........................................................14

ZAKLJUAK...........................................................................................................................15

LITERATURA..........................................................................................................................16



3

UVOD

KREATIVNOST I IVOTNA DOB

KREATIVNOST- lat. creare±stvarati, raati

Kreativnost je mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinira

postojee na nain koji je za nju nov.

Za ono to je kreativno kaemo najee da je originalno, novo, neuobiajeno, spontano.

Za kreativne osobe kaemo da imaju osobine kao to su ± otvorenost, produktivnost,

fleksibilnost. esto se kao sinonimi za kreativnost koriste rijei ± genijalnost 1i originalnost.

IVOT- razdoblje ovjekova ivota od roenja do smrti (70.-80.g.)

IVOTNA DOB OVJEKA

y Djetinjstvo (rano,srednje i kasno)

y Pubertet

y Adolescencija

y Zrelo doba

y Starost

1 Genijalnost (IQ je vii od 140)



4

RAZRADA

1. JESU LI SVI LJUDI KREATIVNI ILI JE TO OSOBINA POJEDINACA?

1.1. TKO JE KREATIVAN?

Roenjem na je kreativni potencijal neogranien. Svakim danom taj potencijal slabi tj. dolazi

do pada kreativnosti. Djeca u vrtiu koriste 95-98 posto kreativnosti. U osnovnoj koli

kreativnost je iskoritena 50-70 posto. Mladi na fakultetu koriste 30-50 posto kreativnosti,

dok odrasli ljudi koriste ak manje od 20 posto kreativnog potencijala.

No to ne znai da kreativnost ne moemo ponovno razviti i koristiti ju do kraja ivota.

Svi su ljudi kreativni samo je pitanje razlika u stupnju i opsegu kreativnosti; dometu u kojemusmo razvili svoj kreativni potencijal.

Postoji osam vrsta inteligencija2,te se zbog njihovog postojanja ne postavlja pitanje jesmo li

kreativni ve na koji smo nain kreativni.

2 Jezina inteligencija, logiko-matematika inteligencija, vizualno-prostorna inteligencija, glazbena

inteligencija, tjelesno-kinestetika inteligencija, drutvena (interpersonalna) inteligencija, osobna(intrapersonalna) inteligencija, prirodna inteligencija.



5

2. KREATIVNOST KAO CILJ ODGOJA I OBRAZOVANJA

,,Kreativnost kao vjetina zahtjeva vjebanje i moe se poveati uenjem''3

Djeca su maksimalno kreativna no im krenu u kolu kreativnost opada. Radi toga kaemo da

je nekreativno ponaanje naueno ponaanje.

Tijekom odrastanja naueni smo koristiti lijevu polutku mozga zaduenu za rijei, analize,

racionalno te na taj nain koristimo samo pola kapaciteta naeg mozga. Potencijal desne

polutke mozga zaduen za matu, cjelovitost, intuiciju, kreativnost slabo je iskoriten. Kao

djeca prihvaamo da mnogo toga moramo nauiti i radi toga ulaemo napor, trud i interes da

to svladamo. Djeca poticana na kreativnost kod izazova imaju manji strah od neuspjeha, kod

rjeavanja problema donose odluke na nain da smiljaju vie naina rjeavanja, u odrasloj

dobi kreativno rjeavaju probleme na poslu te su sklonija umjetnikom izriaju.

Odgoj za stvaralatvo tj. kreativnost poinje u obitelji, vrtiu, a posebno znaenje dobiva u

koli da bi na fakultetu doao do izraaja stvaralaki izraz svakog studenta.

2.1. DIJETE-KREATIVNOST-OBITELJ-KOLA

Mlaa djeca u kreativna radi toga to stalno ispituju svijet oko sebe, eksperimentiraju i esto

dolaze do zakljuaka koji se neshvatljivi odraslima. Mnogi roditelji imaju potrebu ispravljatidjecu da bi im to prije usadili to vie znanja, te ne izlaze previe iz zadanih ''okvira'' radi

negativne panje okoline. No obiteljsko okruje ostavlja puno vie slobode za kreativnost

nego kola. kolski sustav osmiljen je da sputava razmiljanje i ponaanje djece, a ni

prevelika natrpanost razreda ne ide u prilog kreativnog razvijanja djece. Sve je pomno

osmiljeno i nedozvoljeno je krenje satnice, ''izlaenje iz okvira'', kanjava se djecu za

odgovore koji nisu u skladu s ve unaprije oekivanima. Djeca su obeshrabljena da slijede

svoje ideje i razmiljanja ukoliko ona nisu u skladu s profesorovim razmiljanjem.

Vanost kreativnosti prepoznata je u podruju odgoja i obrazovanja gdje danas ostvaruje

gotovo najvanije pomake. Kreativnost uitelja uzima se kao glavna karakteristika za

kreativnost uenika. U prouavanju kreativnosti mora se prvenstveno govoriti o kreativnosti

osobe.

3E. Pant Torrance, 51 str.



6

Karakteristike kreativne osobe : samopouzdanje, otvorenost prema novim izazovima i

iskustvima, motivacija, upornost i tolerancija na neodraenost, spremnost na rizike.

Kreativni produkt- podrazumijeva odreenu novinu u odnosu na postojee stanje,

originalnost, ekonominost za cijelo drutvo koje se oituje kroz umjetnika, tehnika,

znanstvena i druga podruja.

Kreativni proces- nain stvaranja kreativnog produkta.

Vanost kreativne okoline- drutvo u kojem pojedinac ivi, koja potie ili sputava njegov

kreativni razvoj.



7

3. RAZVOJ LIKOVNOG IZRAAVANJA I STVARANJA KOD DJECE

3.1. OPE KARAKTERISTIKE LIKOVNOG IZRAAVANJA I STVARANJA KOD

DJECE

Postoje razna gledita u tome zato se djeca likovno izraavaju

Uroena sklonost za igru

Zadovoljavanje unutarnje potrebe za izraavanjem

Motorika aktivnost kao osnova likovnog izraavanja

Ali zapravo djeca se likovno izraavaju kako bi prikazala ono to ih zanima i uzbuuje.

Oduevljava ih materijal s kojim rade, sam proces rada, pokreti, doivljaji i akcija.

U poetku likovnog izraavanja elja za spoznavanjem nije namjerna i svjesna ali vrlo brzo

postaje.

Izravno promatranje djece angairane u likovnoj aktivnosti daje nam jasniji uvid u prirodu

djejeg izraza. Nerijetko susreemo i pogrena tumaenja, jer se djeji izraz esto promatra

kao pokuaj vizualne reprezentacije, a pomanjkanje slinosti s realnim objektima tumai se

kao motorika ili percepcijska nezrelost.

Kognitivna4 ogranienja djece te dobi ne omoguuju im spoznaju cjelovitosti promatranog

objekta, jer su objekti te djece u toj fazi pojedinani, a svi elementi promatranja su skup

pojedinanih doivljaja.

Za valjanu interpretaciju djetetova likovnog djela najvanije je shvaanje njegovih spoznajnih

mogunosti.

Zadovoljstva odraslih potjeu iz djetinjstva. Razvitak djeteta intenzivan je i odreuje kvalitetusree koju e ovjek kasnije doivljavati. U djetinjstvu se akumulira toliko spoznaja kao u

cijelom desetljeu kasnije. Ukoliko je dijete sprijeeno da otkriva ljepotu, da se likovno

izraava i manipulira materijalima iz svoje okoline, postat e nezadovoljno kroz cijeli ivot.

Svi djeji likovni produkti ne sadre likovno-estetiku i originalnu vrijednost, ali ipak vei dio

4 "kognitivno" dolazi od latinske rijei cognitio to oznaava spoznaju, tj. mentalne procese za koje se

pretpostavlja da istiu ponaanje



8

njih ima izvoran, neometan likovni izraz i likovno-kreacijsko obiljeje. Takva djela su iskrena

i spontana, nema lai ili glume, odaju djetetov stav prema onome to izraava.

Obiljeja djejeg izraza su:

Spontanost, ekspresija, skladnost, ritminost, sjedinjenje realnog i fantastinog.



9

4. RAZLIITA SHVAANJA RAZVOJNIH FAZA LIKOVNOG IZRAAJA I

STVARANJA KOD DJECE

U razvitku djetetova likovnog izraaja istodobno tee nekoliko procesa sazrijevanja i uenja

Razvitak psihomotorike ruke, ake, prstiju, ovladavanje instrumentom rada

Spoznavanje okoline i razvitak znanja o njoj

Razvitak potreba i sposobnost prikazivanja okoline (simbolizacija-intelektualni realizam

(ono to dijete zna)-vizualni realizam (ono to vidi))

Sva su tri procesa meusobno vrsto isprepletena a razliitim naglaskom na jednom od njih

ovisno o uzrastu djeteta ( njegove dobne granice).

H. Read (1945.) razlikuje tri osnovna stupnja u likovnom izraaju koji su usko povezani sopim razvojem djeteta.

1. STUPANJ (do 7. godine ivota)- dijete upoznaje stvarnost oko sebe, njegov je

likovni izraaj slobodan, izraava svoje doivljaje i komunicira s okolinom.

2. STUPANJ (od 7. do 14. godine ivota)- dijete promatra svijet oko sebe sa

zanimanjem i stjee sloenije likovne spoznaje

3. STUPANJ (od 14. do 20. godine ivota)- dijete shvaa likovne vrijednosti,

sustave i pravce u umjetnosti te svjesne primjene likovnog jezika



10

5. FAZE RAZVITKA LIKOVNOG IZRAZA KOD DJECE

Likovni izraz djeteta prolazi kroz faze uvjetovane godinama starosti, miljenjem i pristupom

okolini.

5.1. FAZA IZRAAVANJA PRIMARNIM SIMBOLIMA

Vizualno-likovno izraavanje u najranijoj dobi ostvaruje se opsegom, sadrajem i onim

metodama koje odgovaraju psihofizikim mogunostima djeteta od 1. do 3. godine ( rana faza

djetinjstva). U ovoj fazi postoji nekoliko razdoblja.

1. RAZDOBLJE- nesreen ili sluajni (koji na kraju ipak nije sluajan) likovni

izraz poinje oko 1. godine i traje do 2. ili 3. godine.

Izraz sastavljen od crta nainjenih jednostavnim pokretima. Dijete dri olovku u ruci izmeu

grevitih prstiju, ne pomie zglob, a pokreti podlaktice naprijed-nazad odreuju pravac i

duljinu crte. Glavne karakteristike ove faze proizlaze iz razvoja motorike ( fizika osnova za

crtanje i pisanje).

GROEZINGER (1978.) razlikuje nekoliko tipinih karakteristika rane faze crtanja: udarno,

titrajno i kruno.

Niti jednom djetetu od 15 mjeseci nije trebalo pokazati kako se koristi olovka za crtanje, oni

nisu imenovali svoje crtee niti bili svjesni to su uinila.

Dvogodinjaci bi poeli pridavati veu pozornost tragovima na papiru. Hvataju olovke na

razliite naine, prsti i zglob se ne savijaju, a papir se ne mie jer ga druga ruka pridrava. Oni

poinju voditi rauna o smjetaju u prostor.

Poetkom 3. godine djeca poinju davati imena crteima. Potrebna je poprilina mata da se

prepoznaju takvi crtei tj . objekti na njima. Velika ozbiljnost kojom djeca rade pokazuje

koliko su te crte vane za njih i koliko potovanja zasluuju. Za razliku od dvogodinjaka,

trogodinjaci pridravaju papir slobodnom rukom i crtaju dvostruko due.

Dranje olovke slinije je onomu odraslih osoba a crtei sadre vie varijanti tragova uz

poveanu pozornost ''rasporedu masa''.



11

2. RAZDOBLJE- kontrolirano crtanje.

U ovom razdoblju ruka djeteta okree se oko ramenog zgloba, a finiji pokreti vre se iz lakta i

prstiju. Vidljiv je razvitak motorike- krunica.

Vrlo se brzo u ovoj fazi javlja prikaz ovjeka.

Dijete ne pokuava stvoriti kopiju osobe, koristi prikaz glave(dodavanje krunog oblika)-noge

kao simbole.

Sve do nekog doba dijete e se, kad crta ovjeka, malo obazirati na neku odreenu osobu.

Dijete u ovoj fazi (oko 4.godine) prikazuje ljudski lik u obliku sklopa krugova, ovala i ravnih

linija zato to takva jednostavnost djela zadovoljava sve to je njegovu miljenju potrebno.

Kada djeca ove faze gledaju slike obino prepoznaju predmete na slici, ali ne razumiju radnju

slike, temu ili likovni jezik.

Napredak djeteta u fazi primarnih simbola je velik jer se na kraju te faze spajaju razum i oko,

ruka i predmet. Polako u djeji svijet prodiru utjecaji vanjskog svijeta.



12

5.2. FAZA IZRAAVANJA SLOENIM SIMBOLIMA

I. FAZA LIKOVNA AKTIVNOST-LIKOVNO DJELO-MISAONE

OPERACIJEII. FAZA MISAONE OPERACIJE-LIKOVNA AKTIVNOST-LIKOVNO

DJELO

Tablica prikazuje da likovna aktivnost u prvoj fazi pokree misao dok e u drugoj fazi misao

pokrenuti likovnu aktivnost.

Nove e spoznaje pod kontrolom misaonih operacija voditi ruku u ostvarivanju zamiljene

ideje. Zbog toga je vano da svako dijete proivi fazu primarnih simbola kako bi to prije

aktiviralo misaone operacije koje ga pokreu na nove aktivnosti i spoznaje.

Kad misao pokree aktivnost dijete poinje crtati na osnovi odreena plana, ali mu je

osnovna, prvotna ideja jo uvijek promjenjiva. Crtanje biljei rok misli (oko 5. godine).

Likovna ostvarenja djece postaju sredstvom komunikacije. Pokazalo se da djeca ponekad

razgovaraju sama sa sobom kad slikaju, kao da razgovaraju s objektima na kojima rade.

Moramo biti oprezni i ne zakljuivati prerano kad kao odrasli vidimo prepoznatljive forme da

je djeji pokuaj realizma loa imitacija stvarnost. Uz ljudski lik esto se na crteu pojavljuju i

stvari bliske djetetu (ljubimac,kua,drvo...).

Dijete ponekad zarotira papir kako bi dolo do praznog prostora a rezultat toga su ljudi koji

stoje na glavama. Perspektiva i proporcija u ovoj ivotnoj fazi nisu kriteriju djetetova crtea.

Primjeujemo promjene u njegovu likovnom izraavanju ( figure vie ne lebde nego su uz rub papira koji predstavlja tlo, javlja se i linija koja oznaava nebo). Ljudski lik u ovoj fazi dobiva

tijelo s rukama koje zavravaju prstima (esto netoan broj), noge s naznakama stopala,

detalje kose i odjee. Dijete zapravo crta cijelu osobu (5.-7. godina).



13

Djeca su u ovoj fazi slobodna u odabiru boja i nainu slikanja. Predmete bojaju slobodnim

izborom boja, velikim koliinama istih boja, prvo vide kontrastni odnos boja a tek onda

tonske vrijednosti. Djeji izraz je bogatiji detaljima.

U ovoj fazi vanu ulogu dobiva djeja vizualna memorija (mogunost reproduciranja simbola

za neki objekt), crte postaje sve realistiniji. Djeca izraavaju svoje iskustvo a ne vjerno

fotografske prikaze onoga to vide.

5.3. FAZA INTELEKTUALNOG REALIZMA

U razvoju djeteta se dogaa niz fizikih, fiziologijski i duevnih promjena. Znaajni proces

koji ih oblikuje je socijalizacija.

Doba kasnog djetinjstva(6 -11 godina, faza grupe) je razdoblje razredne nastave. Uspjeno

ukljuivanje uvelike utjee na sretno djetinjstvo. Dijete prelazi u viu fazu likovnog razvitka

faze intelektualnog realizma. Dolazi do pojava apstraktnog miljenja, verbalni izraz je

bogatiji, sposobnost likovnog izraavanja je vea. Dijete jo uvijek u predodbe uplie matu,

izraava se likovno ± spontano, usvaja likovne i kompozicijske elemente u svom radu.

Prijelaz iz sheme u fazu crtanja oblika i pojava (via psihika faza) zbog nepoznavanja djeje

likovne spoznaje i mogunosti. Djeci se u prvom razredu namee abloniziran nain rada to

negativno djeluje na daljnji stvaralaki rezultat.

U ovoj fazi, ljudskom se liku pojavljuje profil i pokret. Postoje razna rjeenja za kue i

trgovine. Prikazane emocije su bogatije i raznovrsnije a sposobnost rada vea. Djeca su u

prvom razredu fascinirana zadanim aktivnostima, percepcija im je izotrena za detalje a

poticaji za likovno izraavanje su raznovrsniji. Dijete posjeduje odreenu koliinu znanja o

oblicima koje varira. Analitinost omoguuje da rade sloene kompozicije, otkriva nam se

sposobnost djetetova percipiranja okoline. Oko i ruka pridonose razvoju.

Moemo razlikovati neke naine likovnog izraavanja: transparentni prikaz, akcija u fazamakretanja, emotivna proporcija, prevaljivanje oblika, rasklapanje oblika, vertikalna perspektiva,

obrnuta perspektiva i poliperspektiva. Sva obiljeja javljaju se istodobno unutar slike.

U ovoj fazi dijete povlai crtu hrabro, izmjenjuje tvrdu i meku crtu koje stvaraju svjeinu i

prostor, te ima osjeaj za karakteristike pojedinih materijal. Zbog negativnog utjecaja

precrtava nacrtano, ravne linije povlai ravnalom, a zbog utjecaja stripa i slikovnica gube



14

originalne izraze. Uenike u ovoj fazi se usmjeruje prema uoavanju lokalnih boja, te

kromatskih i tonskih vrijednosti. Slikaju plono bez volumena svjetlosti i sjene, ali

ekspresivnog izraza.

5.4. FAZA VIZUALNOG REALIZMA

U ovoj fazi dolazi do realistinijeg izraavanja objekta, proporcije su usklaene (figura i

prostor) i vidljivo je bogatstvo detalja.

U pubertetu poinje proces osamostaljivanja djetetove osobe ± formiranje karaktera i lika.

Dvojnost adolescenata ± od tuge do radosti ± mata pomae prevladati tekoe. Ovo je

razdoblje vano za vizualno±likovni odgoj i obrazovanje. Mata vie nije djeja, ve mata

enje s pomou koje dijete podnosi tragedije u sukobu sa sredinom, osigurava razvitak mlade

osobe.

Nakon ovog razdoblja mata sve vie ostaje u pozadini. Jaanje mate vodi do interesa za

likovno stvaralatvo (prijelazna faza u razvitku). Likovni izraz dolazi do individualne

diferencijacije, koja sve vie izdvaja nadarenu osobu. Ne bi smo smjeli dopustiti pad interesa

za umjetnost u ovoj dobi.

Djeca slike grade kao cjelinu, prostor podreuju perspektivi, svjesno usvajaju geometrijsku,zranu i koloristiku perspektivu. Gubi se ploni, spontani izraz a javlja se volumen na plohi,

istraivanje svijetla i sjene. Time djeca krajem ovog razdoblja u likovnom izraaju Äpostaju

odrasli³. Karakteristike ove faze unitavaju ljepotu i ekspresivnost spontanog djejeg izraza.

Ne dolaze sva djeca u iste faze istodobno. Oito je da nasljedni faktori ili okolina donose

odstupanje od norme. Razvojne faze pokazuju da dijete shvaa stvarnost i ponaa se prema

njoj na specifian nain.



15

6. SLABIJA KREARIVNOST KOD ODRASLIH

6.1, KAKO POTICATI KREATIVNOST?

Razvoj kreativnog razmiljanja imat e bolji rezultat u uem broju podruja u koja i inae

ulaemo vrijeme i interes. Za razvoj svake vjetine potrebna je motivacija interes i uivanje u

samom procesu. Ukoliko nismo zainteresirani za proces koji obavljamo tee emo do

rezultata jer nam koncentracija opada. Radi toga postoje vjebe krearivnosti koje trebaju

koristiti svi ali uglavnom starija populacija da bi to vie i bolje razvijala kreativnost. S

godinama smo skloni zanemarivanju umjetnosti, tj. kreativnost opada jer se s povecanjem

godina povecavaju i obaveze pa osobe gube interes za razvijanje jos jedne vjestine,

kreativnosti. Postoji mnogo nacina za poticanje kreativnosti. Jedan od njih jest humor. Kada

vidimo neto smijeno mozak i nakon toga razmilja o tome to je vidio pokuavajuci se jos

neceg dosjetiti. Druenje s djecom i obavljanje pojedinih poslova i zadataka s njima, itanje

viceva, rjeavanje slagalica ili krialjki, teajevi i dr. takoer potiu razvoj kreativnosti.

6.2. KREATIVNOST U ZRELOJ DOBI I STAROSTI

Slobodno vrijeme podrazumijeva vrijeme za bavljenje eljenim aktivnostima.

Osobe starije ivotne dobi imaju pravo na slobodno vrijeme koje bi trebali funkcionalno i

racionalno raspodijeliti i prilagoditimogunostima pojedinaca. Istraivanja govore da je

motiviranost u starosti iznimno niska. S godinama smo skloni zanemarivati vlastitu

kreativnost koju moemo potaknuti druenjem s drugima. Razgovorom. Citanjem,

odlaenjema na kreativne, plesne radionice, teretanu i dr. kojih je u zadnje vrijeme sve vie

prilagoenih ovoj populaciji.



16

ZAKLJUAK

Kreativnost zahtjeva veliku pozornost kako uitelja tako i roditelja.

Smatram da bi se trebalo vie baviti kreativnou kod male djece ali i u zreloj i starakoj dobi.

S obzirom na istraivanje koje sam provela smatram da se kreativnost ne razvija dovoljno

koliko bi se trebala i mogla razvijati u vrtiu i koli.

Iz osobnog iskustva to znam jer sam se u osnovnoj koli kreativno izraavala samo na

podruju likovne umjetnosti. Tijekom istraivanja za ovaj seminar naila sam na knjigu o

oblikovanju u kojoj su prikazani naini stvaranja raznih jednostavnih oblika od papira i drugih

materijala koje bi svi uitelji, bez obzira na predmet koji predaju, mogli pokazati uenicima,

jer se mogu uklpoiti u sva podruja ivota. Na taj nain razvijali bi i svoju i uenikovu

kreativnost.

S obzirom da razvoj kreativnosti i kreativno izraavanje djeteta utjeu na sreu i zadovoljstvo

osobe kasnije, kreativnost bi se trebala vie razvijati i vjebati tijekom cijelog ivotnog

ciklusa.

,,Trebao mi je cijeli ivot da dosegnem um djeteta''.5

5 Pablo Picasso, panjolski slikar, jedan od najistaknutijih slikara 20. stoljea.



17

LITERATURA

Grguri, Nada i Jakubin, Marijan, Vizualno likovni odgoj i obrazovanje, Metodiki prirunik ,

Educa, Zagreb, 1996.

Keong, Yew Kam, Budite kreativni- dopustite procvat svojoj kreativnosti, Varadin :

"Katarina Zrinski", 2008

Stevanovi, Marko , Kreatologija-znanost o stvaralatvu: vrti, kola, fakultet, Rijeka,

Express digitalni tisak, 2002.

http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/

http://os-svete-ane-os.skole.hr/upload/os-svete-ane-os/multistatic/59/razvoj_kreativnosti.pdf

http://www.centar-angel.hr/HR/articles/Kreativnost.php

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kreativnost

krajček_seminar_kreativnost i životna dob

Documents