krajina putevi

UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET BIHA

Seminarski rad iz predmeta:

Tema rada:

Hodogram poslovne i tehniko tehnoloke dokumentacije na gradilitu graevinskog objektaStudent: Mentor:

Br. Indeksa:

Biha, septembar 2011.Uvod

Svijet u kojem ivimo jest svijet organizacije. Od najranije mladosti do poodmakle dobi ovjek je ukljuen u neku vrstu organizacije u kojoj provodi vei dio svog vremena. Organizacija je svojstvo sloenog sustava iji su dijelovi meusobno povezani i funkcionalno usklaeni, tako da djeluju kao cjelina. Dobra usklaenost sustava posebno je vana u radnim organizacijama. Radna organizacija funkcionira da bi se ostvarili zajedniki ciljevi svih lanova. Upravo zbog toga ira primjena organizacije vezana je uz industrijske i poslovne sustave. Strunjaci za organizaciju rada projektiraju organizaciju nekog sloenog sustava u kojemu se nalaze ljudi, tehnologija, procesi, predmeti rada, sirovine, proizvodi. To znai da utvruju sloenost organizacije (poduzea, sektore, slube), pravila ponaanja unutar sustava (pravilnici, postupci, procedure, upute, dokumenti) i formalne odnose (hijerarhija, ovlasti, odgovornosti, uloge, zadaci). Strunjaci za organizaciju analiziraju postojee stanje organizacije, dijagnosticiraju problematine toke i predlau promjene u organizaciji, ovisno o promjenama u proizvodnji, poslovanju ili tritu. Ovisno o tipu poslovnog procesa, odreuju vertikalnu strukturu: rukovodne razine, razine odgovornosti, ovlasti. Strunjaci za organizaciju rada propisuju pravila poslovanja i tijekove poslovne dokumentacije.Krajina putevi dd Biha profil firme

Krajinaputevi dd Biha je dioniko drutvo za izgradnju, rekonstrukciju i odravanje cesta, osnovano 1962. godine. Adresa firme je Biha ul. Bedem br 1.

irok asortiman djelatnosti ini graevinska djelatnost niskogradnja, proizvodnja kamene frakcije, betona i asfalta, izgradnja, rekonstrukcija i odravanje cesta, i usluge graevinskih maina. Specijaliziravi se za izgradnju, rekonstrukciju i odravanje autocesta, Krajinaputevi dd Biha su dosegli vrhunac u graditeljstvu i poziciju jednog od lidera na nivou USK, ali se zbog recesije i slinih problema firma trenutno nalazi u tekoj situaciji. injenica je da se cestovno graevinarstvo ve due vrijeme nalazi u izuzetno tekoj situaciji. Prije svega zbog neplaniranih velikih oscilacija kod cijena baznih graevinskih materijala i fiksnih jedininih cijena koje je nemogue predvidjeti prilikom sklapanja ugovora za izvoenje graevinskih radova a prisutan je i problem nedostatka strune radne snage. U proteklom razdoblju sve aktivnosti vezane uz izgradnju i odravanje cesta ograniene su mogunostima financiranja koje su, zbog globalne financijske krize i recesije sve nepovoljnije. U ovom trenutku tenja novih direktora je da se zaustavi trend zaduivanja, da se zatiti postojea imovina i pronau novi poslovi za firmu.Organizaciona ema

Vlasniku strukturu Krajinaputevi dd 70% ine fondovi, a ostatak su manji dioniari.Krajinaputevi dd Biha ima: skuptinu dioniara, nadzorni odbor i direktor. Firma ima i dva izvrna direktora:

1. izvrni direktor proizvodno uslunih funkcija i 2. izvrni direktor poslovnih funkcija.Izvrni direktor poslovnih funkcija rukovodi ekonomsko finansijskim poslovima, pravnim, kadrovskim i optim poslovima. Izvrni direktor proizvodno uslunih funkcija rukovodi proizvodno uslunim centrima. Firma je izdijeljena na sljedee proizvodne centre: PUC Logistika koju ine tehnika priprema, mehanizacija i skladite; PC Odravanje i zatita cesta; PC niskogradnja; PC Lohovo koju ine: PJ Kamenolom Dobrenica, PJ Prerada kamena, PJ Proizvodnja betona, PJ Proizvodnja asfalta.

Sastav uprave i nadzornog odbora opisan je u navedenoj organizacionoj emi.

Postupak proizvodnje graevinskog kamena Krajina putevi ddSlika organizacijske strukture ipak ne daje toan uvid u slijed zbivanja i izvravanja pojedinih aktivnosti, te prijenos svih potrebnih informacija u okviru ukupnih aktivnosti voenja posla. To se ne moe prikazati na organizacijskoj strukturi ve se prikazuje jednom drugom tehnikom tzv. Algoritam ili dijagram toka. Proizvodnja graevinskog kamena uz pomo algoritma prikazana je na narednoj slici.

Proces zapoinje narudbenicom, bilo da se radi o kupcu sa konkretnom narudbom ili narudbom po osnov radnog naloga, a na osnovi godinjeg plana proizvodnje. Planovi su podloge za formiranje narudbe prema dobavljaima i naloga za izradu u vlastitim pogonima na osnovi izdane radne dokumentacije.

Plan mora biti usklaen sa temeljnim proizvodnim kapacitetima (proizvodna oprema i radno osoblje). Na temelju plana proizvodnje, ali i tekuih zaliha. Ukoliko ima dovoljno zaliha graevinskog kamena, na osnovu narudbenice se vri otprema, a dokumentacija koja se pri tome popunjava su otpremnice i knjige dnevne otpreme. Ukoliko na zalihama nema dovoljno graevinskog kamena, vri se priprema za proizvodnju istog kroz akcije buenja i miniranja.

Radna dokumentacija slui kao nalog poetka izvoenja proizvodnih aktivnosti izrade djelova i montae finalnih proizvoda u vlastitim pogonima, te mora biti usklaena sa slobodnim proizvodnim proizvoda, pozicija, pa i sa terminima pojedinih operacija. Istovremeno radna dokumentacija slui i kao povratna informacija o dovrenju pojedinih operacija, odnosno kompletnih finalnih proizvoda. Realizacijom tih aktivnosti mjenja se stanje na zalihama.Postupak prikazan na narednoj slici nema za cilj definiciju formalne organizacije, i ne obuhvaa mnoge detalje kompleksnog niza aktivnosti planiranja i praenja proizvodnje koji se odvijaju u razliitim slubama, pa ak i funkcijama. Svrha prikaza je odreivanje znaaja koji treba pokloniti pravilnom funkcioniranju takvog sklopa aktivnosti, te u skladu s tim i izboru informacija, tokovima informacija, definiciji i upotrebi adekvatnih metoda i tehnika planiranja i definiranju toaka donoenja odluka i slino.

Funkcije obrade dokumenata u kancelarijama

Kancelarijski sustavi s primjenom informacijske tehnologije uglavnom su usmjereni na:

prihvat,

pohranjivanje i

distribuciju informacija oblikovanih u razliite vrste dokumenata, te na globalnim poslovima:

1. klasifikacije,

2. kreiranja,

3. pohranjivanja,

4. obrade,

5. pretraivanje,

6. distribucije dokumenata.

Dokument se definira kao skup informacija koji moe:

biti zapisan na razliitim nositeljima podataka,

sadravati razne vrste podataka,

sadrajno ovisiti o informacijama iz drugih dokumenata,

biti na raspolaganju jednom korisniku ili skupini korisnika istovremeno.

Dokumenti mogu biti u odreenoj formi (obrasci, formulari), u slobodnoj formi (pisma, dopisi), te u posebnom obliku (tehniki crtei, nacrti). Dokument moe biti vrlo sloen sa stajalita automatiziranog obuhvata i obrade.

Hodogram poslovne i tehniko tehnoloke dokumentacije na gradilitu graevinskog objekta firme Krajina putevi dd Biha prikazana je u narednim naslovnim jedinicama.Ekonomska funkcija dokumentacijeOva funkcija omoguuje praenje toka sirovina, izvoenje tehnolokih faza i operacija, kretanje nedovrene proizvodnje, proizvoda i gotovih proizvoda te financijskog kapitala. Poslovna dokumentacija omoguuje:

dobivanje relativnih poslovnih informacija

utvrivanje nastalih trokova poslovanja

obraun ekonomskih rezultata poslovanja

dokazivanje da je nastala poslovna promjena

spreavanje otuivanja imovine poduzea.

Zahtjevi koji se postavljaju u kreiranju i koritenju poslovne dokumentacije su: dokumentacija mora biti blagovremeno ispostavljena, potpuna i tana. Pored koritenja raunara i ostalih elektronikih pomagala firme moraju imati urednu i blagovremenu izvornu dokumentaciju da bi mogle osigurati validne informacije. Organizacija cirkulacije proizvodne tehnike dokumentacije

Jedna od bitnih funkcija u poslovanju svakog poduzea je postavljanje i funkcioniranje poslovne dokumentacije. Operativna se dokumentacija izrauje na temelju tehnolokih podloga i to nakon to su formirani godinji i operativni terminski planovi. Elementi poslovne dokumentacije su:

naziv dokumenta

broj dokumenta

mjesto i vrijeme uspostavljanja

sadraj poslovne primjene (naznaka promjene, kvantitativni izrazi, ifre itd.)

potpisi i peati

organizacione jedinice poduzea koje uestvuju u poslovnoj promjeni.

Osnovna operativna dokumentacija

Operativna dokumentacija nastaje u okviru operativne pripreme, sloena je, a moe biti formirana skupom malog ili velikog broja dokumenata ovisno o injenici koliko je razvijen sistem planiranja odnosno dostavljaju li se radni nalozi u proizvodnju bez posebnog plana. Sve to ovisi o konkretnoj organizaciji rada u pojedinom poduzeu, tj. o poslovima koji spadaju u domenu operativne pripreme.

Tehnoloke podloge koje dolaze u operativnu pripremu su sljedee:

popis operacija,

popis materijala i

operacijski listovi. Prva dva dokumenta nuna su radi operativnog planiranja i lansiranja radi izrade operativnih terminskih planova i izrade osnovnih operativnih dokumenata: radnog lista,

izrunice materijala i predatnice gotove robe.

Da bi probleme primjene i umnoavanja veeg broja dokumenata pojednostavnili i ublaili dokumentaciju je potrebno standardizirati po obliku i sadraju. Time se smanjuje potreba za prepisivanjem i optimira upotrebljivost dokumentacije. Principi jednostavnog oblikovanja jesu: da su svi dokumenti standardnih dimenzija (A4, A5)

da se nepromjenjivi podaci na dokumentu nalaze uvijek na istom mjestu

da se promjenjivi podaci (ovisni o radnom mjestu i seriji) takoer pokuaju smjestiti na priblino ista mjesta

da je osnovni tekst dokumentacije iskljuivo vezan za tehnoloki proces

da je predvien prostor za unos naknadnih podataka i napomena.Radni list (radni nalog)

To je dokument koji se ispostavlja za svaku pojedinu operaciju pri izradi odreenog proizvoda, i njime se nareuje izvrenje proizvodnje na nain da se definira:

ta treba izvriti

gdje e se to obaviti

u kom terminu

za koliko vremena tj. do kada posao treba obaviti.

Za taj dokument mogue su varijacije po sadraju i obliku, naroito pri obradi informacija raunalom. Ovaj je dokument osnovni informacijski dokument za praenje i analizu dinamike

odvijanja proizvodnje, te se nakon izvrenja operacije koristi i za obraun trokova kao i obraun radnog vremena radnika.

Izrunica

Na osnovu izrunice iz odgovarajuih skladita podie se za potrebe proizvodnje i montae repromaterijal u obliku sirovina, polufabrikata, standardne robe, gotovih dijelova ili sklopova. Dokumentom se skladitu daje nalog za pripremu i izuzimanje repromaterijala u obliku predvienim tehnolokim procesom, te se time ujedno vri i razduivanje skladita.Predatnica

Predatnica je operativni dokument kojim se gotovi dijelovi, sklopovi i finalni proizvodi nakon posljednje operacije i kontrole predaju iz pogona u skladite gotove robe. Time se proizvodni pogon razduuje sa djelovima iz proizvodnje (obrade) i zaduuje skladite. I ovaj dokument moe varirati po obliku i sadraju, a sadri samo osnovne informacije vezane za tu aktivnost.

Da bi se olakalo operativno planiranje i praenje svih reprodukcijskih materijala (sirovine, poluproizvodi, dijelovi, sklopovi, proizvodi) pogodno je koristiti jo dva dokumenta: karton materijala i stanje skladita.Dokumentacija koja prati proizvodnjuOva dokumentacija je vezana za samu izradu proizvoda. U ovoj dokumentaciji mogu se nai sljedei dokumenti: radni nalog tehnika dokumentacija (nacrti ,sastavnice ,itd.)

trebovanje materijala trebovanje poluproizvoda

trebovanje reijskog materijala

radni nalog tehnika dokumentacija (nacrti, sastavnice itd.) trebovanje materijala trebovanje poluproizvoda trebovanje reijskog materijala radne kartice proizvoda knjige prisustva na poslu predatnica poluproizvoda predatnica gotovih proizvoda kartice o kontroli kvaliteta itd.

Tehnoloka dokumentacija

Tehnika dokumentacija je osnovno sredstvo tehnikog naina izraavanja i komuniciranja. Ona prati faze izgradnje industrijskog postrojenja ili ureaja pa se kroz tehniku dokumentaciju vidi i pristup izgradnje postrojenja ili ureaja. U okviru tehnike dokumentacije postrojenja ili ureaja posebno je vaan dio koji se odnosi na tehnike dokumente tj. dogovore, kvarove, prigovore i sl.

Tehniko tehnoloka dokumentacija je i element pripreme rada (konstitucioni crtei, skice, sastavnica dijelova kod montae sloenog proizvoda, operacioni listovi i instrukcioni listovi, itd.). Tehniko tehnoloki kadar mora znati itati te crtee jer se u procesu edukacije na tehnikim fakultetima rade brojni programi. Tehnoloka dokumentacija:

Definira sve elemente proizvodnog procesa (proizvodna oprema, alati,

operacije i njihov redosljed, vremena operacija, reprodukcijski materijal)

Nuna je podloga za planiranje proizvodnje (godinji plan, operativni

terminski planovi)

Nuna je podloga za posluivanje i upravljanje proizvodnjom (nabava i

osiguranje alata, repromaterijala, radnog osoblja).Tehnika dokumentacija mora biti: sistematina

jasna

jednostavna

cjelovita i kvalitetna.Organizacijski nije uputno da se sve tehnoloke informacije nalaze na jednom dokumentu, jer sve one nisu nune za razliite korisnike, a i sprovoenje izmjena kod takvog sloenog dokumenta bilo bi oteano. Stoga se koristi cijeli set tehnolokih dokumenata, posebno za serijski tip proizvodnje. Tehnoloki proces montae kao podloga planiranja i upravljanja proizvodnjom podrazumjeva odreivanje montanih operacija i njihovog redosljeda, definiciju radnih mjesta i opreme za njihovo izvoenje, odreivanje potrebnih vremena i radnog osoblja. Jasno je da to treba uskladiti sa uvjetima vlastitog proizvodnog sustava (prostor, oprema, kadrovi). Sve se to definira dokumentom operacijski list montae, i on je osnovni dokument na osnovi kojeg se izrauju svi ostali dokumenti. Sadri opis svih aktivnosti na temelju kojih se vri montaa odreenog broja pozicija u jednu cjelinu, uz podjelu na zahvate koji se u pravilu veu za montau jedne pozicije.

Podjela tehnike dokumentacije s obzirom na namjenuPut ostvarenja neke zamisli u tehnikom smislu je slijedei: elja odnosno potreba ideja sredstva (mogua, raspoloiva) tehnika obrada realizacija upotreba i odravanje, a svaka od ovih faza se mora dokumentirati.Predinvesticijska dokumentacija

- tehnoloki programi - graevinski programi- idejna rjeenja- ekonomske studije- prikupljanje dokumentacije iz katastra i zemljinih knjiga.Lokacijske dozvole

- elaborati za lokacijske dozvole- prikupljanje suglasnosti- ishoenje dozvola

Idejni projekti

- tehnoloki projekti- arhitektonski projekti- projekti instalacija

Glavni projekti- tehnoloki projekti- arhitektonski projekti- projekti konstrukcija- projekti strojarskih instalacija- projekti elektroinstalacija- elaborati

Graevne dozvole- prikupljanje suglasnosti- ishoenje dozvola

Dokumentacija za ponudu- trokovnici- natjeajna dokumentacija- raspis i voenje natjeaja- pomo pri izboru izvoditelja radova

Izvedbeni projekti- trokovnici za izvoenje- izvedbena tehnika dokumentacija- projekti opremanja- projekti unutarnjeg ureenja

Nadzor nad izvedbom radova- projektantski nadzor- struni i obraunski nadzor- provedba tehnikog pregleda i okonanog obrauna Dokumentacija izvedenog stanja- dokumentacija potrebna pri tehnikom pregledu. Ugovorna dokumentacija

Investitor uva i vodi brigu o projektnoj dokumentaciji i tehnikim specifikacijama, koju pravovremeno dostavlja Izvoau. Izvoa je obavezan da na gradilitu uva kopiju ugovorne dokumentacije, svoju dokumentaciju kao i crtee koji se odnose na izmjene. Ukoliko jedna od strana u dokumentaciji otkrije greku ili nedostatak tehnike prirode obavezna je da o tome odmah obavijesti drugu stranu. Ukoliko Izvoa obavijesti Inenjera da e doi do kanjenja u izvoenju radova usljed toga to neophodan crte ili uputstvo nije dostavljeno u predvienom vremenskom periodu, Inenjer je odgovoran za: produenje roka za zavretak

plaanje trokova za te radove po ugovorenoj cijeni za takve ili sline radove.Obavezna dokumentacija na gradilituOdgovorni nadzorni inenjer odgovoran je za privremeno ili stalno vrenje nadzora nad graevinskim aktivnostima na gradilitu. Ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno, izvoa je obavezan da obezbijedi namjetene kancelarije za nadzornog inenjera i njegove pomonike. Nadzorni inenjer na gradilitu uva ili ima uvid u sljedeu upravnu, projektnu i tehniku dokumentaciju:

Rjeenje o upisu izvoaa u sudski registar

Rjeenje o imenovanju odgovornog rukovodioca radova: Izvoa koji preuzima odgovornost za cjelokupnu izgradnju obavezan je da imenuje odgovornog rukovodioca graenja objekta, dok je Izvoa koji preuzima odgovornost za posebne radove obavezan da imenuje odgovornog rukovodioca za pojedine radove. Ukoliko nekoliko Izvoaa zajedno na jednom gradilitu izvodi graevinske radove, Investitor mora izmeu odgovornih rukovodioca radova koje su odredili Izvoai da izabere i imenuje odgovornog vou graenja. Uslovi za odgovornog rukovodioca radova odreeni su odredbama Zakona o graenju.

Rjeenje o imenovanju odgovornog nadzornog inenjera: nadzorni inenjer mora da imenuje odgovornog nadzornog inenjera za svako gradilite na kojem se vri nadzor nad izgradnjom. Odgovorni nadzorni inenjer moe da imenuje svoje pomonike, odgovorne nadzorne inenjere za izvoenje pojedinih radova u vezi sa nadzorom nad izgradnjom. Uslovi za odgovornog nadzornog inenjera odreeni su odredbama Zakona o graenju.

Odobrenje za graenje, geotehniki projekt i glavni projekt - odgovorni nadzorni inenjer e vriti nadzor kako bi utvrdio da li se sve izmjene i dopune, koje se javljaju u toku izgradnje, Izvoaki projekat, te da li su navedene izmjene odobrene od strane Inenjera i Investitora. Graevinski dnevnik,

Graevinska knjiga

Plan osiguranja kvalitete

Plan upravljanja graevinskim otpadom,

Elaborat o iskolenju graevine, izraen od fizikog ili pravnog lica, regostrovanog za obavljanje geodetske djelatnosti

Plan organizacije gradilita propisan od nadzornog organa

Ugovorna dokumentacija: koja prema pravilima FIDIC-a sadri:

ugovor o graenju(potpisan od strane Investitora i Izvoaa) i drugi ugovori i aneksi pismo o prihvatanju ponudu posebne uslove ugovora opte uslove ugovora opte i posebne tehnike uslove

Vaea graevinska dozvola: Period validnosti i sadraj regulisani su zakonom o izgradnji. Pored navedenog, na gradilitu je potrebno uvati sve dokaze i dokumentaciju o usklaenosti koji se odnose na graevinsku dozvolu.

Program izvoenja radova: Izvoa je obavezan da pripremi tehnoloke specifikacije za izvoenje radova ili dijela radova. Terminski plan koji sadri: - terminski plan - prijedlog uposlenosti maina i ljudi - raspored isporuke osnovnih materijala sa navedenim periodima i koliinama

- radno vrijeme

- usklaenost mjera zatite na radu sa planiranim radovima

- plan finansijskog poslovanja

Elaborat bezbjednosti na gradilitu, koji sadri:

- nacrt organizacije gradilita

- plan sistema transporta (pristupni putevi)

- plan skladitenja osnovnih materijala i polu-proizvoda.

- spisak maina i opreme, sa dokumentacijom o usklaenosti

- elaborat zatite zdravlja na radu

- studiju zatite od poara i eksplozije

- procjenu uticaja na ivotnu sredinu (atmosfera, buka, voda, itd.)

Elaborat zbrinjavanja otpada

Dnevnik izvoenja radova i pratea obavjetenja; Sadraj i nain voenja dnevnika odreeni su odredbama Pravilnika o sadraju i nainu voenja dnevnika izvoenja radova.

Graevinska knjiga; Ukoliko su u graevinskom ugovoru navedene jedinine cijene ili ukoliko se dati objekat gradi radi plasiranja na trite, pored dnevnika izvoenja radova potrebno je voditi i graevinsku knjigu.

Certifikati usklaenosti graevinskih proizvoda i njihove ugradnje; Odgovorni nadzorni inenjer obevezan je da izvri pregled i kontrolu adekvatnosti izvoenja radova na objektima i njihovim nosivim elementima, u cilju ispunjavanja jednog, nekoliko ili svih osnovnih zahtjeva, a to su: mehanika otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zatita zdravlja i zatita ivotne sredine, bezbjednost upotrebe, zatita od buke, efikasna upotreba energije i zadravanje toplote.Projektna dokumentacija za zatitu od poara i eksplozija na gradilituOva smjernica predvia izradu elaborata zatite od poara i explozija kao sastavni dio

projekta za dobijanje gradjevinske dozvole za slijedee inenjerske objekte:

tunele, namijenjene za javni cestovni i eljezniki saobraaj duine 500 m i vie, te gradske tunele duine 350 m i vie,

crpalita naftnih derivata, odnosno zemljanog plina,

plinske stanice prenosnih i distribucijskih plinovodnih mrea,

transformatorske stanice za pretvaranje visokog napona na niskonaponsku

distribucijsku elektroenergetsku mreu, ako je njihova tlocrtna povrina 20 m2 ili

vie i telefonske centrale,

elektrane,

objekte hemijske industrije,

aerodrome i objekte navigacijskih slubi zranog prometa,

pristanita i marine

Studija je dokument, koj odredjuje mjere za obezbjedjivanje propisanog nivoa zatite od poara u objektima. Zahvati, odredjeni u studiji, moraju biti potovani u pojedinim planovima, koji sastavljaju projektnu dokumentaciju.

Projektna dokumentacija za izvoenje radovaIzgradnja novog objekta, rekonstrukcija objekta, izgradnja objekta u cilju zamjene postojeeg i uklanjanje objekta mogu poeti na osnovu graevinske dozvole koja se u pravnom smislu smatra konanom. Radovi se izvode po uslovima ugovora o graenju. Nadzorni organ organizuje i sprovodi sve postupke oko uvoenja Izvoaa u posao. Nadzorni organ je obavezan da pravovremeno obezbijedi sve podatke i dokumentaciju koja je Izvoau potrebna za poetak izvoenja radova. U navedenu dokumentaciju spadaju: dokumenti kojima se dokazuje pravo na pristup gradilitu

revidovana projektna dokumentacija

uslovi, saglasnosti i graevinska dozvola

elaborat iskolavanja graevine.Nadzorni organ treba da potvrdi tehnoloki elaborat, kojeg izradi izvoa. Nadzorni organ je takoe zaduen za nadzor nad kontrolom kvaliteta. Potrebno je ispuniti uvodni list graevinskog dnevnika (potrebno je pripremiti i knjigu inspekcije, ukoliko je tako lokalno propisano).

Dnevnik izvoenja radova

Odgovorni nadzorni inenjer (dalje: nadzorni inenjer) obavezan je da svaki dan u graevinski dnevnik upisuje sve znaajne podatke vezano za izgradnju. Potpisivanjem graevinskog dnevnika, nadzorni inenjer potvruje da su svi podaci uneseni u graevinski dnevnik tani. Nadzorni inenjer vodi sve faze izgradnje koje su znaajne za kvalitet, bezbjednost i cijenu radova. To obuhvata kontrolu kote terena, geodetsko snimanje i iskolavanje, stabilnost i nosivost skele i oplate, kao i kontrolu i preuzimanje armature, betona i asfaltnih mjeavina. U toku izvoenja pojedinih faza radova, odgovorni izvoa (dalje: izvoa) je obavezan da nadzornom inenjeru dozvoli sprovoenje stalne kontrole elemenata konstrukcije, kao i ostalih nosivih elemenata. Izvoa obavezan je da obavijesti nadzornog inenjera o poetku svih faza radova, a naroito o fazi postavljanja noseih elemenata, koje po zavretku izgradnje nije mogue kontrolisati. Ukoliko u toku izgradnje nadzorni inenjer utvrdi neusklaenost sa izvoakim projektom ili sa graevinskim propisima, ili ukoliko utvrdi da kvalitet ugraenih graevinskih proizvoda i ostalih proizvoda, instalacija, tehnikih ureaja i opreme, kao i primjenjeni postupci nisu dokumentovani na odgovarajui nain, nadzorni inenjer je obavezan da o tome odmah obavijesti graevinskog inspektora i investitora, te da, bez odlaganja, u graevinski dnevnik unese sve podatke kao i prijedloge za rjeavanje problema. Zakonom je regulisan sadraj, obrasci i nain voenja dnevnika izvoenja radova. Dnevnik izvoenja radova se sastoji od:

- graevinskog dnevnika i

- graevinske knjige.Graevinski dnevnik i graevinsku knjigu duan je voditi izvoa radova na gradilitu od poetka graenja, odnosno izvoenja pripremnih radova do zavretka graevine. U graevinski dnevnik i graevinsku knjigu upisuju se podaci na osnovu kojih se moe utvrditi tok i nain graenja graevine u cjelini i po pojedinim fazama, koliina i obim izvrenih radova, kao i podaci koji utiu ili mogu uticati na predvieni tok i rok izgradnje graevine.

Graevinski dnevnik i graevinska knjiga vode se u obliku knjige koja mora biti uvezana na nain da se onemogui zamjena listova. Svaka stranica mora biti numerisana i ovjerena potpisom ovlatene osobe izvoaa i nadzornog organa prije tehnikog prijema objekta. Graevinski dnevnik i graevinska knjiga moraju se voditi i ovjeravati uredno i aurno sa upisima za svaki radni dan. Za uredno i aurno voenje i ovjeravanje graevinskog dnevnika i graevinske knjige odgovorni su izvoa i nadzorni organ. Rok za uvanje iznosi dvije godine nakon isteka roka koji je ugovoren za izgradnju odreene graevine.

Dnevnik izvoenja radova se mora voditi kao graevinski dnevnik za sve radove za koje je propisana graevinska dozvola. Ukoliko su u ugovoru navedene jedinine cijene, pored graevinskog dnevnika obavezno je voenje i graevinske knjige. Graevinski dnevnik i graevinska knjiga se ne vode za fabriki izraene dijelove objekta. Ukoliko su u dnevnik ili knjigu uneseni pogreni podaci, potrebno ih je precrtati ali tako da ih je i dalje mogue proitati. Potrebno je navesti datum kada je utvrena greka, kao i potpis lica koje je utvrdilo greku. Graevinski dnevnik se sastoji od uvodnog i dnevnih izvjetaja. Uvodni izvjetaj se sastoji od optih informacija o objektu i uesnicima u izgradnji. Dnevni izvjetaji sadre opise znaajnih dogaaja i dopune projektu izvedenog stanja. Obrazac sadri i izvjetaje o upravljanju graevinskim otpadom, u skladu sa vaeim propisima.

Svakim upisom potrebno je navesti podatke o:

oiglednoj namjeni unoenja podataka,

vrsti unesenih podataka (obevjetavanje izvoaa, izjava nadzornog inenjera ili graevinskog inspektora...),

dokazima i mjestu na kojem se uvaju,

specifikacija radova:

zemljani radovi,

betonske i armirano-betonske konstrukcije,

zidarski radovi,

montane konstrukcije,

spregnute konstrukcije i metalski radovi,

tesarski radovi

Znaajni podaci sa stanovita administracije su:

stvarno stanje parcele prije poetka izgradnje.

izjave izvoaa i nadzora o usklaenosti iskolavanja.

spisak crtea u sklopu izvoakog projekta koji su predati izvoau i datum predaje.

napomena o tehnikom pregledu,

napomena o upotrebnoj dozvoli,

napomena o svim fazama preuzimanja,

napomena o potvrdi o zavretku radova,

Obrasci graevinskog dnevnika se popunjavaju u duplikatu. Obrasce graevinskog dnevnika potpisuje odgovorno lice koje ga je pripremilo, odgovorni izvoa radova i na kraju odgovorni nadzorni inenjer ili njegov ovlateni pomonici. Potrebno je omoguiti neometan pristup graevinskom dnevniku svim uesnicima u izgradnji, kao i relevantnom graevinskom inspektoru. Original graevinskog dnevnika potrebno je iscijepati iz knjige. Original zadrava Nadzor a preostala kopija ostaje na gradilitu. Datum zavretka voenja graevinskog dnevnika je datum koji je naveden u potvrdi o zavretku posla. Original i kopiju stranica treba na kraju uvezati i zapeatiti, tako da jedan primjerak zadrava Investitor a drugi Izvoa. Investitor je obavezan da uva original graevinskog dnevnika za itav vijek trajanja objekta.

Dokumentacija o preuzimanju radovaTehnina dokumentacija se obzirom na vrstu upotrebe razvrstava na:

Projekt izvedenog stanja

Projekt za upis u slubene evidencije

Projekt eksploatacije i odravanja objektaProjekt izvedenog stanjaSadraj projekta predstavlja minimalan obavezni sadraj projektne dokumentacije, koja je

namjenjena za izgradnju svih vrsta zgrada i inenjerskih objekata. Projekt izvedenog stanja izradi sa strane investitora imenovani projektant i potvrdi Nadzor. Projekat izvedenog stanja predstavlja dio tehnike dokumentacije namjenjene za:

evidentiranje izvedenih radova i eventualnih izmjena

dobijanje potvrde od komisije za tehniki prijem o usaglaenosti izvedenih radova sa graevinskom dozvolom.

dobijanje upotrebne dozvole,

evidenciju poetnog stanja objekta i moguih izmjena u toku perioda eksploatacije.

Posebnim propisima, i za posebne namjene, moe biti odreen drugaiji ili dodatni sadraj. Investitor i projektant mogu da se usaglase oko dodatnog sadraja projekta, kao i oko njegove druge namjene. Projekat izvedenog stanja se sastoji od uvodne mape i nacrta.

Uvodna mapa sadri osnovne odredbe i dokumenatciju o ispunjavanju uslova postavljenih za projektante i ostale uesnike u procesu izgradnje. Uvodna mapa treba da sadri naslovnu stranu, sadraj, opte informacije o izvedenom objektu, kao i posebne informacije o projektantima, izjavu nadzornog inenjera i odgovornog predstavnika izvoaa, kao i ostale dokaze. Nacrti sadre dokumente, crtee, planove, garancije, ateste, prikaze, uputstva i ostalu dokumenatciju. Crtei projekta izvedenog stanja predstavljaju u osnovi i poprenim presjecima sve dijelove izvedenog objekta (kao to su: konstrukcija, oprema, instalacije...). Crtei projekta izvedenog stanja su crtei izvoakog projekat koji su grafiki i pismeno dopunjeni na osnovu izmjena koje su proizale iz procesa izgradnje. Originalni crtei iz izvoakog projekta se upotrebljavaju ukoliko nije dolo do izmjena, te se u tom sluaju prilae i potpisana izjava projektanta o usklaenosti sa izvedenim objektom. Izmjene moraju biti jasno grafiki predstavljene, npr. razliitim bojamaProjekt za upis u slubene evidencijeU roku od petnaest dana od dana izdavanja upotrebne dozvole, investitor je obavezan da otpone sa pripremom projekta za upis u slubene evidencije. Navedeni projekat priprema projektant ili geodetska firma. Ministar nadlean za ureenje prostora i graevinska pitanja propisuje, uz saglasnost relevantnih ministara, u ije podruje rada spadaju pojedine vrste objekata, detaljan sadraj tehnike dokumentacije, nain sastavljanja iste, kao i vrste planova koji ulaze u razmatranje za pojedine vrste zgrada i inenjerskih objekata, s obzirom na njihovu namjenu. Prikazani sadraj strune dokumentacije je minimalan sadraj dokumenatcije koja ulazi u razmatranje za pojedine vrste zgrada i inenjerskih objekata. Projekat za upis u katastarski registar i registar zgrada treba biti pripremljen u skladu sa propisom o upisivanju nekretnina, dravnih granica i prostornih jedinica. Projekat za upis u registar objekata javne infrastrukture treba biti pripremljen u skladu sa propisom o uvoenju javnih objekata u registar objekata javne infrastrukture, koji je usvojen na osnovu Zakona o ureenju prostora ili na osnovu drugih propisa.Projekat upravljanja i odravanja objekta

Sadraj projekta predstavlja minimalan obavezni sadraj projektne dokumentacije, koja je namjenjena za upravljanje i odravanje svih vrsta zgrada i inenjerskih objekata. Projekat eksploatacije predstavlja sistematski zbir uputa i slinih informacija na bazi kojih svaki vlasnik moe uspjeno odravati objekat. Projekat se sastoji od uvodne mape i nacrta. shema, uputa i slino, koje utvruju pravila za upravljanje i odravanje izgraenog objekta i ugraenih instalacija i tehnoloke opreme objekta. Uloe se upute za praenje stanja ugraenih graevinskih proizvoda i upotrebu sprava i opreme sa trita. Pored obaveznog sadraja nacrti moraju sadrati:

Termiski raspored obaveznih (minimalnih) rokova redovnih pregleda i rokova i obima povremenih pregleda

Opis i obim radova odravanja, koji garantiraju da e objekat izdrati sva predviena bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena trajanja

Druge elaborate (npr. dnevnik upravljanja) ako su za odreene vrste objekata propisani posebnim propisima.

Dokumentacija o finansijskom poslovanju

Na osnovu zapisnika sa redovnih mjesenih/sedminih sastanaka, graevinskog dnevnika i graevinske knjige, Nadzor priprema izvjetaje o napredovanju radova. Izvjetaj o napredovanju treba da obuhvata mjeseni/sedmini i kumulativni napredak. Ukoliko je tako odreeno, Inenjer/Nadzor priprema izvjetaje i za finansijske institucije. Svaki izvjetaj treba da sadri:

grafike prikaze i detaljne opise napretka, to obuhvata svaku fazu izvoakog projekta, nabavku, proizvodnju, isporuku na gradilite, izgradnju, montau i ispitivanje, ukljuujui radove koje izvodi imenovani podizvoa.

fotografije na kojima se vidi napredovanje na gradilitu

detaljne podatke o broju osoblja izvoaa u svakoj kvalifikacionoj kategoriji, kao i broj maina i opreme po vrstama.

spisak dokumenatcije o obezbjeenju kvaliteta, rezultate ispitivanja i certifikate

za materijale

statistike podatke o bezbjednosti na gradilitu sa detaljima o nesrenim sluajevima i aktivnostima koje se odnose na aspekte ivotne sredine i javnih odnosa

poreenje stvarnog i planiranog napredovanja, detalji izmjena radova i mjere koje je potrebno usvojiti kako bi se prevazila kanjenja, kao i

obavjetenje o moguim dogaajima ili okolnostima koje mogu da ugroze zavretak radova prema ugovoru.

Raunovodstvenu evidenciju ine: dnevnik, glavna knjiga, pomone knjige. Dnevnik predstavlja hronoloka evidenciju poslovnih promjena koje se unose slijedom toka nastanka. U dnevnik se biljei datum, vrsta knjigovodstvene isprave, opis poslovne promjene, naziv,broj i iznos konta koji duguje, te naziv, broj i iznos konta koji potrauje.

Glavna knjiga je sustavna evidencija svih poslovnih promjena koja ima oblik povezane knjige, slobodnih listova ili informatikih (digitalnih) zapisa. Sadri konta, razvrstana prema zajednikim obiljejima sadraja kojeg obuhvaaju (sintetika konta). U glavnoj knjizi se minimalno obuhvaa: imovina, glavnica (kapital), dugovi, rashodi, prihodi i rezultat poslovanja knjienje na kontima glavne knjige provodi se po naelu bilansne ravnotee.

Analitike evidencije biljee stalne imovine, sitnog inventara, sirovina i materijala, kupaca i dobavljaa.

Druge pomone knjige su knjiga inventara, ulaznih faktura, izlaznih faktura, blagajne, izdanih mjenica, dioniara i sl. Dokumentacija koja prati ekonomsku slubu vezana je za: nabavu, prodaju i transport.U ovoj dokumentaciji mogu se nai sljedei dokumenti :

narudbenica

EUR-obrazac (ako se radi o uvoznoj robi )

Otpremnica gotovih proizvoda

Potvrda o izvrenom plaanju

Skladine kartice itd.uvanje projektne i tehnike dokumentacije

Ukoliko posebnim propisima nije drugaije odreeno, relevantni upravni organ za graevinska pitanja obavezan je da uva projekat za dobijanje graevinske dozvole, na osnovu kojeg je izdata graevinska dozvola ili na osnovu kojeg je izmjenjena, kao i projekat izvedenog stanja na osnovu kojeg je izdata upotrebna dozvola na period od deset godina. Vlasnik objekta ili pravni nasljednik istog obavezan je da uva projekat za dobijanje graevinske dozvole, na osnovu kojeg je graevinska dozvola izdata, te projekat izvedenog stanja, projekat odravanja i upravljanja objektom i projekat za upis u slubene evidencije, na osnovu kojih je izdata upotrebna dozvola, sve dok objekat postoji ili do uklanjanja objekta, ukoliko posebnim propisima za odreenu vrstu objekta nije odreeno da se navedeni projekti moraju trajno uvati. Projekt je mogue uvati na papiru, u elektronskoj formi ili na mikrofilmu.Zakljuak

Sustav za upravljanje dokumentacijom mora podravati postojee poslovne procese jer se oni temelje na zakonima i podzakonskim aktima bez obzira njihovu zastarjelost. Reininjering poslovnih procesa moe se izvriti samo u onom dijelu koji se ne kosi sa zakonskom regulativom, u sluaju promjene regulative mora biti omoguena i promjena sustava. Uvoenjem sustava za upravljanje dokumentacijom dogoditi e se promjene na ulazu u sustav te u samom kolanju dokumentacije.

Svi objekti moraju biti u skladu sa dokumentacijom o ureenju prostora, moraju biti pouzdani i moraju biti upisani u evidencije. Od velikog je interesa da objekti budu u skladu sa dokumentacijom o ureenju prostora, da budu pouzdani i da budu upisani u evidencije.Literatura

Direkcija cesta Federacije BiH Sarajevo i Javno preduzee Putevi Republike Srpske Banja Luka, Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, Knjiga IV: Nadzor na putevima, Sarajevo/Banja Luka 2005 Prof.dr. Raid H. Hadi Sistemsko inenjerstvo , Sarajevo, 2007.godine

Prof.dr.Ismet Bievi:Organizacija i ekonomika proizvodnje, Biha,1989.godine.

Prof.dr.Ismet Bievi:Organizacija poduzea u trino poduzetnikim uslovima poslovanja Biha,1997.godine.

Vlada Federacije BiH, Uredba o ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i sudionicima u graenju, Sl. Novine FbiH, br. 48 od 27. Jula 2009, 75/09 http://www.zoinvest.hr/hr/page.asp?nav=02

Sadraj2Uvod

3Krajina putevi dd Biha profil firme

3Organizaciona ema

7Funkcije obrade dokumenata u kancelarijama

7Ekonomska funkcija dokumentacije

8Organizacija cirkulacije proizvodne tehnike dokumentacije

8Osnovna operativna dokumentacija

9Radni list (radni nalog)

10Izrunica

10Predatnica

10Dokumentacija koja prati proizvodnju

11Tehnoloka dokumentacija

12Podjela tehnike dokumentacije s obzirom na namjenu

13Ugovorna dokumentacija

14Obavezna dokumentacija na gradilitu

16Projektna dokumentacija za zatitu od poara i eksplozija na gradilitu

16Projektna dokumentacija za izvoenje radova

17Dnevnik izvoenja radova

19Dokumentacija o preuzimanju radova

19Projekt izvedenog stanja

20Projekt za upis u slubene evidencije

20Projekat upravljanja i odravanja objekta

21Dokumentacija o finansijskom poslovanju

22uvanje projektne i tehnike dokumentacije

23Zakljuak

24Literatura

25Sadraj

Ismet Bievi, Organizacija poduzea u trino poduzetnikim uslovima poslovanja, Mainski fakultet Biha 1997.god.

isto

Toni Mikac i Dalibor Blaevi, Planiranje i upravljanje proizvodnjom, Tehniki fakultet - Zavod za industrijsko inenjerstvo i management, Rijeka 2007




http://www.zoinvest.hr/hr/page.asp?nav=02

Direkcija cesta Federacije BiH Sarajevo i Javno preduzee Putevi Republike Srpske Banja Luka, Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, Knjiga IV: Nadzor na putevima, Sarajevo/Banja luka

2005

Vlada Federacije BiH, Uredba o ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i sudionicima u graenju, Sl. Novine FbiH, br. 48 od 27. Jula 2009, 75/09


2005


2005


2005


2005

23

krajina putevi

Documents