kreditne agencije

7/30/2019 Kreditne agencije

1/13

45Riznica 1/2012

Financije

Anto Bajo, Jelena Penava UDK 336.2

Pod utjecajima financijske krize i zbog nastalihekonomskih, politikih i socijalnih problema svjedocismo estih promjena kreditnog rejtinga brojnih drava.Ovisno o promjenama kreditnog rejtinga vjerovniciprosuuju kreditnu sposobnost drava. Kreditnasposobnost drava znaajno utjee na njihove uvjete

zaduivanja, a posebice interes investitora za ulaganja.Dodijeljeni kreditni rejting ovisi o promjenama kljunihekonomskih pokazatelja na temelju kojih se ocjenjujenapredak i gospodarska stabilnost drave. U Hrvatskojse esto spominje pojam kreditnog rejtinga, meutimne postoje znanstveni i struni radovi o utvrivanjurejtinga, varijablama koji utjeu na rejting, vrstamarejting agencija, vlasnitvu i njihovom financijskomposlovanju te utjecaju rejtinga na veliinu i strukturuinozemnih ulaganja. Cilj je rada popuniti nastaluprazninu u hrvatskoj literaturi, objasniti glavnaobiljeja i svrhu kreditnog rejtinga te vrste i ciljeveposlovanja rejting agencija. Temeljem ocjenameunarodnih kreditnih agencija na primjeru Hrvatskeobjasnit e se kretanja kreditnog rejtinga od 1997. do2011. Rad je podijeljen u pet dijelova. Nakon uvodnog,u drugom se dijelu definira pojam i kljune varijable nakojima se temelji ocjena kreditnog rejtinga. U treemse dijelu poblie objanjava uloga kreditnih rejtingagencija, obiljeja rejtinga (rangiranja) i simboli. Uetvrtom se dijelu objanjava regulacija djelatnostirejting agencija u Europskoj uniji, a u petom analizirakretanje kreditnog rejtinga Hrvatske. esti dio suzakljuci.

Kreditne rejting agencije ikreditni rejting drave

1. KREDITNI REJTING DRAVE

Prije odobrenja kredita ili ulaganjau vrijednosnice drave, financijskih inefinancijskih institucija vjerovnici iinvestitori analiziraju bonitet dunikaili izdavatelja vrijednosnica, odnosnonjegov kreditni rejting (Bajo i Jurlina-Alibegovi, 2008:152).Kreditni rejting pokazuje sposobnost i spremnost zemljeu otplati vanjskog i unutarnjeg duga. Kreditni rejting slui

potencijalnim inozemnim investitorima kao svojevrsna slikastanja i perspektiva ekonomije koji opredjeljuje njihovu odlukuo ulaganju. Kao i ostali kreditni rejtinzi, kreditni rejting drave

je procjena relativne vjerojatnosti hoe li doi do neispunjenjaugovornih obveza. Vlade drava obino trae kreditni rejting dabi dravi i rezidentima olakali pristup meunarodnom tritu

kapitala (Cantor i Packer, 1996:38). U posljednjih nekolikogodina potranja za kreditnim rejtingom dramatino je poraslazbog sve veeg broja drava i financijskih institucija koje sezaduuju na tritu dunikih instrumenata. Usprkos injenicida brojni predstavnici drava surauju s kreditnim agencijamai sudjeluju u pripremi promjena kreditnog rejtinga, dravezemlje lanice Europske monetarne unije (EMU) doivjelesu neoekivane promjene rejtinga. Te su promjene natjeraleizdavatelje, investitore i regulatore da preispitaju konzistentnost,racionalnost i transparentnost procesa dodjele rejtinga, posebiceimajui u vidu da promjene rejtinga izravno utjeu na trokovezaduivanja drave i financijskog sektora zemalja lanica EU iEMU. Sudei po podacima Fitch agencije (v. graf. 1), od 2003.

do 2007. dominirale su pozitivne promjene kreditnog rejtingadrava, te je kreditni rejting u prosjeku rastao. U 2006. i 2007.nije bilo velikih promjena kreditnih rejtinga zbog povoljnih istabilnih gospodarskih uvjeta. Tijekom financijske krize 2008. i2009. dominiraju negativne promjene kreditnih rejtinga kojeodraavaju znaajno smanjenje kreditne sposobnosti drava.U 2010. vei dio promjena kreditnog rejtinga bio je pozitivan.

Grafikon 1. Promjene Fitch kreditnog rejtinga od 2003. do2010.*

*Usporedbe rejtinga s poetka i krajem godine; ne raunaju seviestruke promjene rejtinga tijekom godine.

Izvor:Fitch Ratings (2011;1)

bajo penava.indd 45 1/3/12 2:49:44 PM


2/13

46 Riznica 1/2012

Financije

Kreditni rejting najvie se mijenjao u zemljamaeurozone. U 2011. i dalje se nastavljaju negativne promjenekreditnog rejtinga koje odraavaju duboke financijskeprobleme kojima se susreu zemlje eurozone.

U travnju 2011. kreditni rejting imalo je 135 drava.Rejtinge od barem jedne od meunarodnih agencija imalo je45 drava s visokim razinama dohotka i 90 zemalja u razvoju.Dodijeljeni kreditni rejtinzi drave od tri vodee agencijevisoko su korelirani - koeficijent korelacije rejtinga kree se urasponu 0,97 do 0,99 (Canuto, Mohapatra i Ratha, 2011:2).U svijetu postoji 59 drava (u razvoju) bez kreditnog rejtingato je bio izazov istraivaima da preliminarno utvrde tzv.rejtinge u sjeni i ocjene gdje se te drave nalaze na skalirejtinga.

O dodijeljenom kreditnom rejtingu ovise i uvjetizaduivanja drave. Povoljniji ili nepovoljniji uvjeti odredite visinu kamatne stope na zaduivanja, a promjenekreditnog rejtinga utjeu na kretanja prinosa dravnihobveznica na tritu kapitala. Vlade su u prolosti trailerejtinge za obveznice denominirane u inozemnoj valuti, jersu bile atraktivnije za meunarodne investitore nego onedenominirane u domaoj valuti. I na tome podruju dolo

je do velikih promjena. Meunarodni investitori povealisu potranju za obveznicama izdanim u valutama koje nisuglobalne.

Determinante kreditnog rejtinga draveKreditne agencije navode brojne ekonomske, socijalne

i politike imbenike koji ulaze u sastav kreditnog rejtingadrave. U nastavku emo objasniti odnose izmeu pojedinihvarijabli i sposobnosti pojedine drave da uredno otplaujeteret duga (Cantor i Packer, 1996:39):

Dohodak po stanovniku. to je vea porezna baza

zemlje potencijalnog dunika, vea je mogunostvraanja duga. Ta varijabla moe posluiti kao pokazateljrazine politike stabilnosti i ostalih vanih imbenika.Siromanije zemlje imaju manju fleksibilnost usmanjenju potronje nego bogatije. Zemlje s manjimBDP-om po stanovniku imaju ograniene sposobnostiotplate duga.

Rast BDP-a. Relativno visoka stopa gospodarskog rastaukazuje da e otplate postojeeg duga postati laketijekom vremena.

Stopa inflacije. Visoka stopa inflacije ukazuje nastrukturne probleme u dravnim financijama. Javnonezadovoljstvo inflacijom moe dovesti do politike

nestabilnosti. Fiskalna ravnotea. Visok proraunski deficit apsorbiraprivatnu domau tednju te ukazuje da vladi manjkasposobnosti ili elje za oporezivanjem graana ipoveanjem prihoda za financiranje postojeih visokihtrokova, naroito trokova otplate duga.

Vanjska ravnotea. Postojanje velikog vanjskotrgovinskogdeficita ukazuje da se privatni i javni sektor zajednikioslanjaju na inozemne izvore financiranja. Za brojne

je zemlje izvoz jedan od glavnih izvora priljeva deviza.Prema tome, zemlje s visokom stopom rasta izvozasposobnije su uredno podmirivati obveze za otplatedugova.

Vanjski dug. Optereenje dugom raste s rastom rizikaneispunjenja ugovornih obveza.

Gospodarski razvoj. Iako se razina gospodarskog razvojamjeri varijablom dohotka po stanovniku, u ocjenikreditnog rejtinga analizira se odnos gospodarskograzvoja i potencijalnih rizika. Kada zemlja dosegneodreenu razinu ekonomskog razvoja, postoji manjavjerojatnost neispunjenja ugovornih obveza.

Povijest ispunjenja obveza. Drave koje u prolostinisu uredno podmirivale obveze smatraju se kreditnovisokorizinima.Brojni su ekonomisti koristei ekonometrijske modele

nastojali procijeniti imbenike koji utjeu na promjenekreditnog rejtinga razvijenih i trita u nastajanju (Cantor iPacker, 1995 i 1996, Ul Haque et al 1996; Bhatia, 2002; teCanuto, Mohapatra, i Ratha, 2011). U tim je istraivanjimamali broj varijabli objasnio ak 90 posto varijacija rejtinga.Varijable su: BDP po stanovniku, stopa rasta BDP-a, inflacija,omjer inozemnih rezervi (bez zlata) i uvoza, omjer bilancetekueg rauna i BDP-a, povijest nemogunosti podmirenjaobveza i razina gospodarskog razvoja (Elkhoury, 2008: 6).Zanimljivo, samo BDP po stanovniku objanjavao je ak80 posto ukupne promjene rejtinga. Pored toga statistikiznaajnim pokazala se i fiskalna pozicija mjerena kaoprosjean godinji proraunski deficit/suficit kao postotakBDP-a u tri godine prije dodjele rejtinga te vanjska pozicijamjerena prosjenom visinom deficita/suficita tekueg raunabilance plaanja u odnosu na BDP, u tri godine prije dodjelerejtinga. Objasnidbena mo regresije moe se poboljatiukljuenjem politikih varijabli. Dvije varijable negativnoutjeu na rejting neovisno o temeljima domaeg gospodarstva.To su poveanje meunarodnih kamatnih stopa, struktura

izvoza i njegova koncentracija (Haque et. al; 1996).

2. KREDITNE REJTING AGENCIJE

Kreditne rejting agencije imaju kljunu ulogu usmanjenju asimetrinih informacija izmeu investitora iizdavatelja dunikih vrijednosnica (Elkhoury, 2008:7).Agencije daju miljenje o kreditnoj sposobnosti institucijai njihovim financijskim obvezama (poput obveznica ilipoeljnih dionica). Uloga rejting agencija na globalnomtritu kapitala proirila se zbog: 1. rasta broja izdavateljavrijednosnica, 2. razvoja sloenih financijskih proizvodapoput vrijednosnica kolateraliziranih imovinom, (engl. assetsbacked securities) i izvedenica, 3. globalizacijom financijskogtrita i 4. poveanjem koritenja kreditnog rejtinga ufinancijskim regulativama i ugovorima (Frost, 2006:1).

Kreditne rejting agencije sudjeluju u brojnim domaimi meunarodnim transakcijama. Agencije analiziraju inastoje protumaiti veliku koliinu dostupnih informacija oinvestitorima i dunicima, tritu i promjenama ekonomskihuvjeta u cilju pruanja boljeg razumijevanja rizika s kojimase susreu u poslovanju. Kreditni rejting je miljenje koliko jevjerojatno da e izdavatelj uredno podmiriti dug ili financijskuobvezu. Pojedine kreditne rejting agencije nude i dodatneposlovne usluge uz naknadu, primjerice analize utjecajapromjene poslovne aktivnosti na kreditni rejting dunika.



3/13

47Riznica 1/2012

Financije

Agencije pruaju i druge usluge poput upravljanja rizicima isavjetovanje financijskih institucija i poduzea o upravljanjukreditnim i operativnim rizicima. U svijetu postoji vie vrstarazliitih kreditnih agencija kako po veliini i usmjerenjutako i koritenim metodologijama. Pojedine agencijespecijalizirane su i usmjerene na regije ili industrije (npr.osiguranje). Tri su najpoznatije agencije: Moodys, S&P i Fitch.Te agencije nude kreditne rejtinge za poduzea, drave i zaodreene vrijednosne papire. U odnosu na manje kreditnerejting agencije (koje generiraju prihod na temelju pretplate ukojoj nude ocjene rejtinga investitorima) Moodys, S&P i Fitchveinu prihoda ostvaruju naplatom ocjene rejtinga.

Rejting agencije dijele se u dvije kategorije (Elkhoury,2008:8) priznate i nepriznate. Priznate rejting agencijeprepoznale su i nadzorne i regulatorne institucije zemalja.U SAD-u Komisija za vrijednosne papire (engl. Security andExchange Commission - SEC) prepoznala je pet kreditnihrejting agencija od kojih su najpoznatije Moodys i Standardi Poors (Elkhoury, 2008:9). U tablici 1. prikazane su rejtingagencije prepoznate od bankovnih regulatornih tijela uzemljama Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) teodabranim zemljama koje nisu lanovi. Ukupan je brojagencija priznatih u svakoj zemlji prikazan u krajnjemdesnom stupcu.

Tablica 1. Rejting agencije u odabranim zemljama

CanadianBond

RatingService

(BRS)

DominionBond

RatingService

(DB

RS)

DuffandPhelp

sCreditRating

Age

ncy

Fitch

IBCA

ItalRatingDCRSPA

JapanCreditRatingAgency

(JC

R)

JapanRatinga

ndInvestment

Inform

ation

Mikuni

andCo.

MoodysInvestorService

Standardand

PoorsRating

Serv

ices

ThompsonBankWatch

Ukupanbrojp

riznatihrejting

agencija

lanovi Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS)

Belgija T T T T T 5

Kanada T T T T T T 6

Francuska T T T T T T T T T 9

Italija T T T T T T T 7

Japan T T T T T T T 7

Luksemburg T T T 3

Nizozemska T T T T T T T T T 9vedska T T T 3

vicarska T T T T T T 6

Velika Britanija T T T T T T T T T T 10

SAD T T T T T 5

Ukupno BCBS 4 5 7 11 1 6 4 2 11 11 8 70

Zanimljivi ne-lanovi Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS)

Argentina T T T T 4

Australija T T T T T T T T T T 10

ile T T T T T 5

Hong Kong (Kina) T T T T T 5

Ukupno ne-BCBS 1 2 2 4 0 1 2 1 3 4 4 27

Ukupno 5 7 9 15 1 7 6 3 14 15 12

Izvor:Elkhoury M. (2008;7)

U svijetu postoji 66 kreditnih rejting agencija (v. slika 1). Najvie (devet) agencija nalazi se u Sjedinjenim AmerikimDravama. Po pet kreditnih rejting agencija nalazi se u Kini i Indiji. Peru i Koreja imaju po etiri. Od 195 zemalja rejtingagencije nalaze se u 34. Hrvatska je jedna od drava koja nema kreditnu rejting agenciju. Najpoznatije kreditne rejtingagencije Moodys, Standard i Poors i Fitch prepoznate su u svim lanicama Bazelskog odbora i gotovo svim prikazanimzemljama ne-lanicama.



4/13

48 Riznica 1/2012

Financije

Slika 1. Kreditne rejting agencije u svijetu

* Crveno su oznaene drave s jednom kreditnom rejting agencijom (Portugal, Slovaka, Poljska, Malezija, Bahrein, ri Lanka, Tajvan, Tajland, Cipar,Velika Britanija)

Izvor:izrada autora prema podacima na Internet stranici: http://www.whichwaytopay.com/world-credit-rating-agencies.asp

2.1. Meunarodne rejting agencijeNajpoznatije meunarodne kreditne rejting agencije nalaze se u Sjedinjenim Amerikim Dravama, te ih zbog trine

prevlasti esto nazivaju Tri Amerike Sestre. Ocjene rejting agencija od velike su vanosti za drave, poduzea i ostaleinstitucije koje sudjeluju na tritu kapitala. Agencije su dionika drutva podlona pekulacijama i sukobima interesa. Iakopostoji niz manjih agencija, ukupan trini udio tri velike agencije (Moodys, Standard i Poors i Fitch) iznad je 95% svjetskihusluga rejtinga. U 2010. najvee prihode ostvaruje S&P u iznosu od ak 1,7 mlrd. amerikih dolara te dobit od 762 mil.dolara. Slijedi Moodys s neto vie od 1,4 mlrd. prihoda i oko 650 mil. dolara dobiti. Najmanje prihoda i dobiti ostvarujeFitch. Zanimljivo, financijska kriza umanjila je njihove prihode i dobit u 2009. da bi ve u 2010. prihodi i dobit ponovnoznaajno rasli (v. tablicu 2).

Tablica 2. Ostvareni prihodi i dobit tri rejting agencije od 2008. do 2010 (u mil. dolara)2008. 2009. 2010.

prihodi dobit % prihodi dobit % prihodi dobit %

S&P 1.583,0 749,3 47 1.537,3 712,2 46 1.695,4 762,4 45

Moodys 1.268,3 600,6 47 1.277,7 557,2 44 1.466,3 649,4 44

Fitch 450,4 178,0 40 486,8 159,0 33 n.d n.d

Izvor:European Commission, 2011., n.d. - nije dostupan podatak.

Moodys Investors ServiceMoodys Investors Service je drutvo-ker korporacije Moodys Corporation sa sjeditem u New Yorku. Moodys Investors

Services, u 2010. ostvarila je prihod od 1,4 milijarde dolara, zapoljava oko 3,9 tisua djelatnika irom svijeta i prisutna je



5/13

49Riznica 1/2012

Financije

u 27 zemalja.1 Moodys Investors Service je meu najpriznatijim svjetskim agencijama specijaliziranim za kreditne rejtinge,istraivanja i analize rizika koji usluuje vie od 9,3 tisue klijenata te oko 2,4 tisue institucija.2 Zanimljivo, u upravi Moodys-a nalaze se elni ljudi nekih od najveih korporacija u Sjedinjenim Amerikim Dravama - naftnih poduzea, farmaceutskeindustrije, bankarskog sektora. Opravdano se otvara pitanje postojanja sukoba interesa i stvarne vrijednosti kreditne ocjene.Uspjeh Moodys-a nevjerojatan je zbog same jednostavnosti posla jer veinu prihoda ostvaruje izdavanjem rejtinga.

Dok su vrijednosti dionice Moodys-a rasle vie od 300 posto od 2000. do 2005., vrijednosti dionica banaka se smanjivala(Partnoy, 2006). Na grafikonu 2. vidljiv je rast vrijednosti dionice Moodys-a od 2001. do 2006. Veljae 2007. dionica dostiemaksimalnu vrijednost od 73,71 s volumenom trgovanja 1.199,960. Nakon toga razdoblja vrijednost dionica pada. DionicaMoodys-a proglaena je jednom od tri dionice koje treba izbjegavati u 2010. Razlozi su: nova europska financijska regulacijakreditnih rejting agencija s ciljem smanjenja ovisnosti o njima i postavljanja standarda, pojava novih konkurenata, vrijednostdionice koja je nerealna jer njihovu bilancu uglavnom ine goodwill i nematerijalna imovina. U 2010. koeficijent P/E (omjercijene i zarade koja ukazuje je li dionica podcijenjena ili precijenjena) je 13,13 to znai da poduzee posluje s dobiti,a dionica je iskazana u fer vrijednosti. EPS je profit po jednoj dionici. Profit po dionici u 2010. je 2,65 i u usporedbi naprethodnu godinu porastao je dvostruko.

Grafikon 2. Kretanje dionica Moodys Corporation od 2000. do 2011.

Izvor:Yahoo! Finance, http://finance.yahoo.com/echarts?s=MCO#chart9:symbol=mco;range=20001004,20091231; indicator =volume;charttype=line;crosshair=on;ohlcvalues=0;logscale=on

Standard and Poors CorporationStandard i Poors je drutvo ker multinacionalne McGraw-Hill kompanije sa sjeditem u New Yorku. S&P je vodei

pruatelj usluga financijskog sektora i glavni svjetski izvor neovisnih kreditnih rejtinga, financijskih pokazatelja, evaluacijerizika, investicijskih istraivanja i podataka, Standard i Poors sastavni je dio svjetske financijske infrastrukture.3 S&P osnovan

je 1860. Od 1966. veinski vlasnik postaje The McGraw-Hill Companies, Inc. Prihodi S&P su oko 1,7 milijardi dolara u 2010.Podrunice Agencije nalaze se u 26 zemalja svijeta. Osniva industrije financijskih informacija, Henry Varnum Poor zalagaose za investitorovo pravo znati.4 S&P je naila na snane kritike ne predvidjevi bankrote banaka i vlada s izrazito visokimrejtinzima.

S&P navodi nekoliko kljunih parametara koje koristi za procjene kreditnog rizika. To su ekonomski i politiki parametri teparametri fleksibilnosti monetarne i fiskalne politike te tereta duga. Ekonomski rizik usmjeren je na sposobnosti otplate obvezena vrijeme i u funkciji je kvantitativnih i kvalitativnih imbenika. Politiki rizik odnosi se na samostalnost zemlje u otplati duga.Spremnost za otplatu duga je kvalitativni problem koji razlikuje dravu od ostalih izdavatelja (dunika). Drave mogu bitiselektivno nesposobne podmiriti neke od svojih obveza, ak i kada posjeduju financijski kapacitet za otplatu duga. U praksisu politiki i ekonomski rizici esto korelirani. Vlade koje nisu spremne otplatiti dug obino provode ekonomske politike kojeslabe njihovu sposobnosti otplate. Sposobnost plaanja ukljuuje niz ekonomskih i politikih imbenika koje utjeu na vladinepolitike (v. okvir. 1).

1 Moodys Corporation, http://v3.moodys.com/Pages/atc.aspx2 Moodys Investors Service, http://www.moodys.com/moodys/cust/AboutMoodys/AboutMoodys.aspx?topic=intro&redir_url=/cust/AboutMoodys/

staticRedirect.asp3 Standard and Poors, http://www.standardandpoors.com/about-sp/key-statistics/en/us4 Ibid.



6/13

50 Riznica 1/2012

Financije

Okvir 1. Metodoloki profil kreditnog rejtinga drave - Standardand Poors

Politiki rizik stabilnost i legitimnost politikih institucija; sudjelovanje u politikim procesima; nasljeivanje vodstva; transparentnost u donoenju ekonomskih odluka i

utvrivanju ciljeva; dravna sigurnost; geopolitiki rizik.Dohodak i ekonomska struktura prosperitet, raznolikost i stupanj u kojem je gospodarstvo

usmjereno trino; dohodovne nejednakosti; efikasnost financijskog sektora u posredovanju i pristupanost

kredita; konkurentnost i profitabilnost nefinancijskog privatnog

sektora; uinkovitost javnog sektora; protekcionizam i ostali ne-trini utjecaji; fleksibilnost radne snage.Perspektiva ekonomskog rasta veliina i struktura tednje i investicija;

stopa i obrazac gospodarskog rasta.Fiskalna fleksibilnost trendovi u kretanju prihoda, rashoda suficita/deficita ope

drave; sposobnost poveanja prihoda i fleksibilnost; obuhvat i transparentnost izvjetavanja; obveze za mirovine.

Obveze ope drave bruto i neto dug ope drave kao postotak BDP-a; udio prihoda koji odlaze na kamate; valutna struktura i profil dospijea; dubina lokalnih trita kapitala.

Vanjske i potencijalne obveze veliina i zdravlje poduzea ne-financijskog javnog sektora; otpornost financijskog sektora.Monetarna fleksibilnost ponaanje cijena u ekonomskim ciklusima; novana i kreditna ekspanzija; usklaenost deviznog teaja i s ciljevima monetarne politike; institucionalni imbenici poput neovisnost centralne banke; raspon i efikasnost monetarnih ciljeva.Eksterna likvidnost utjecaj fiskalne i monetarne politike na vanjske raune; struktura tekueg rauna; kompozicija kapitalnih tokova; adekvatnost rezervi.Obveza vanjskog duga vanjski dug, ukljuujui depozite i strukturirani dug;

teret otplate duga.

Izvor:Elkhoury M (2008:5)

Fitch Ratings Inc.Fitch Ratings osnovao je 24. prosinca 1913. John Knowles Fitch kao Fitch Publishing Company. Fitch grupa u veinskom

je vlasnitvu poduzea Fimalac sa sjeditom u Parizu. Fitch rejting 1975. bila je prva od tri rejting agencije koju je Komisijaza vrijednosne papire (engl. Securities and Exchanges Commission) priznala kao nacionalnu statistiku rejting organizaciju. U

Fitch rejtingu zaposleno je oko 2,1 tisua djelatnika u 49 ureda diljem svijeta.5 Sjedite agencije je u New Yorku i u Londonu.Fimalac ine dva poduzea financijskog sektora, ujedinjeni pod imenom Fitch grupa.6 Fitch rejting poduzee jespecijalizirano za financijske rejtinge i trea je svjetska rejting agencija. Treba istaknuti da je Algorithmics poduzee Fitchgrupe sa sjeditem u Torontu specijalizirano za upravljanju rizicima.

Slika 2. Rairenost Fitch grupe u svijetu

Izvor:Fimalac, dostupno na: http://www.fimalac.com/intenational.html

5 Fitch Ratings, dostupno na: http://www.fitchibca.com/jsp/creditdesk/AboutFitch.faces?context=1&detail=36 Fimalac, dostupno na: http://www.fimalac.com/strategic-focus.html



7/13

51Riznica 1/2012

Financije

U 2008. Fitch rejting (bez Koreja rejting) ostvario je prihod od 672,8 a 2007. ak 827,4 milijuna dolara.7 S Korejarejtingom, prihod Fitch rejtinga iznosio je 727 milijuna u 2008. u odnosu na 853 milijuna dolara u 2007. (pad dobiti od14,8%).8 Fitch rejting agencija izdaje 5,990 rejtinga financijskim institucijama od kojih su 3,212 banke i 2,294 drutva zaosiguranje te 289 rejtinga za drave i nie razine vlasti.

2.2. Simboli kreditnog rejtinga draveMoodys, Standard i Poors i Fitch trenutano izdaju kreditne rejtinge koristei razliite simbole za utvrivanje kreditnog

rizika. Svaki simbol rejting agencije Moodys ima svoj ekvivalent simbolima rejting agencija Standard i Poorsa i Fitch rejtinga(v. tabl. 3). Najee se rejting agencije podudaraju u procjeni rejtinga za pojedinu zemlju. Postoje sluajevi da se rejtinzirazlikuju za jedan, a vrlo rijetko i za dva stupnja. Simbolu se od rujna 2000. dodaje jo jedan pokazatelj, tzv. outlook. Outlookprikazuje mogui trend promjene kreditnog rejtinga drave. Outlookmoe bit pozitivan, stabilan ili negativan i odraavamogunost promjena financijskih i drugih ekonomskih trendova u kraem roku, obino od jednog do tri mjeseca.

Utvreni rangovi rejtinga agencija podijeljeni su u dva razreda, investicijski i spekulativni. Rejting dugog roka rejtingagencija S&P i Fitch Ratings imaju raspon ocjene od AAA do AA do A zatim do BBB, da bi zavrilo s D. S iznimkomrejtinga AAA, CC, C i D kategorija, sve kategorije su kvantificirane i s predznakom plus ili minus. Rejtinzi agencijeMoodys su u rasponu od Aaa do Aa do A zatim do Baa i zavravaju s C. S iznimkom kategorija Aaa, Ca i C, sveostale kategorije imaju brojeve od jedan do tri.

Tablica 3. Simboli kreditnog rejtinga tri najpoznatije svjetske rejting agencije

Agencija

Interpretacija

MoodysStandard i

PoorsFitch Ratings

Dugi rok Kratki rok Dugi rok Kratki rok Dugi rok Kratki rok

Investicijski razred rejtinga

Najvia kreditna kvaliteta Aaa AAA AAA

Visoka kreditna kvaliteta, rizinije nego prethodneAa1Aa2Aa3

Prime-1(P-1)

AA+AAAA-

A1+AA+AAAA-

F1

Snana sposobnost plaanja, ekonomska situacijautjee na plaanje

A1A2

A3

Prime-2

(P-2)

A+A

A-

A1A+A

A-Adekvatna sposobnost plaanja, srednja kategorija,zadovoljavajue

Posljednji rejting u investicijskom razredu

Baa1Baa2Baa3

Prime-3(P-3)

BBB+BBBBBB-

A2A3

BBB+BBBBBB-

F2F3

Spekulativni razred rejtinga

Razvija se spekulativni kreditni rizik zbogekonomskih promjena

Ba1Ba2Ba3

BB+BBBB-

BBB+BBBB-

B

Prisutan visok spekulativni kreditni rizik, nijepogodno za investiranje, varira financijska situacija

B1B2B3

Not prime(NP)

B+BB-

B+BB-

Visok rizik, sposobnost ovisi o povoljnim poslovnimodlukama, financijskim i ekonomskim uvjetima trita

Caa1Caa2Caa3

CCC+CCCCCC-

C

CC+CCCCCC-CC

C

Nenaplativo, najnia katgorija Ca, C C, D D C, D D

Izvor:Elkhoury M (2008:7).

7 Fimalac, dostupno na: http://www.fimalac.com/Fitch-ratings-GB.html8 Fimalac, dostupno na: http://www.fimalac.com/Fitch-ratings-GB.html



8/13

52 Riznica 1/2012

Financije

3. KREDITNI REJTING U EUROPSKOJ UNIJI

Uloga kreditnih agencija postaje znaajnija pojavomfinancijske globalizacije, a dodatan poticaj ocjenama kreditnesposobnosti dao je Novi bazelski sporazum o kapitalu(Basel II) koji se temelji na fleksibilnosti i sofisticiranimpristupima mjerenja kreditnog i operativnog rizika. Basel II

ugrauje rejtinge kreditnih agencija u pravila za odreivanjekreditnog rizika. U bankovnom sektoru potreba za vanjskimrejtingom navedena je u Direktivama EU vezanim uz zahtjeveadekvatnosti kapitala koja treba pratiti vanjski rejting u procjenii analizi kapitalnih zahtjeva. ak i u sektoru osiguranja,Direktiva Solventnost II pri procjeni rizika solventnosti sadrireferencu o potrebi vanjskog rejtinga. Koritenje vanjskogrejtinga za potrebe upravljanja rizicima moe voditi do uinkakrda. Naime, dodijeljeni kreditni rejting moe lanano utjecatina ponaanje vie financijskih kompanija koje neizravno oviseo jednom rejtingu malog broja izdavatelja.

Uredba EU o kreditnim rejting agencijama stupila je nasnagu 7. prosinca 2010. Od agencija za kreditni rejting traise ponaanje u skladu s pravilima zatite od moguih sukobainteresa, osiguranje visoke kvalitete i transparentnosti ocjenei procesa ocjene kreditnog rejtinga. Postojee rejting agencijemorale su podnijeti zahtjev za registraciju 7. rujna 2010. teuskladiti poslovanje s odredbama Uredbe. Mjerodavna tijelakoja koordinira Europska agencija za vrijednosne papire itrita (ESMA) procjenjuje preostale zahtjeve za registracijom.Drugim izmjenama i dopunama Uredbe o rejting agencijama(11. svibnja 2011.) usvojene su odredbe prema kojima je ESMAdobila nadzorne ovlasti nad agencijama za kreditni rejtingregistriranih u EU. Cilj proirenja ovlasti je centralizacija ipojednostavljenje nadzora. Od 1. srpnja ESMA moe istraitiposlovanje rejting agencija, zahtijevati bilo koji dokument

ili podatke, ak i obavljati intervju s mjerodavnim osobama.Nove ovlasti ESMA-i prua mogunosti obavljanja izravnognadzora rejting agencija pa ak i nametanje administrativnihi novanih kazni za nerazborito poslovanje. Uredbom jouvijek nisu rijeena brojna pitanja vezana uz aktivnosti rejtingagencija i koritenje rejtinga. To se posebice odnosi na rizikod pretjeranog oslanjanja na kreditne rejtinge sudionika nafinancijskim tritima, visok stupanj koncentracije na tritui ocjena, te model naplate naknada koje koriste kreditneagencije. Iako postoji niz manjih agencija, Fitch, Moody teStandard i Poors imaju ak 95% udjela u tritu rejtinga iostvaruju 98% svjetske zarade od usluga rejtinga. U tom jesektoru prisutna jaka ekonomija razmjera, a veliki ugled rejting

agencija ograniio je mogunost ulaska ostalih sudionika nato trite. Specifinosti pojedinih kategorija rejtinga (ocjena)nisu dovoljno razraene, posebice duniki instrumenti drave.Konkretno, tijekom posljednje euro dunike krize rejtingagencije kritizirane su zbog transparentnosti i kvalitete rejtingadravnog duga, a pojavilo se i pitanje poboljanja regulatornogokvira rejting agencija. Uredbom nisu rijeena pitanja sukobainteresa koji su povezani s dionikom strukturom agencija kaoi osobne odgovornosti lanova agencije. Struktura dioniara uS&P i Moodys rejting agencija ukazuje da postoje dobri razlozida se njihovo poslovanje i dodjele rejtinga pozorno prate inadziru (v. tabl. 4.).

Tablica 4. Struktura zajednikih dioniara Standard& Poors-a iMoodys (u %)

Grupa dioniaraPostojee stanje, u %

S&P Moodys

1. Northern Trust Corp 1,75 1,322. Capital Group Companies 16,15 21,983. Vanguard Group Inc. 4,44 3,97

4. State Street Corp 4,41 3,915. T. Rowe Price Associate 3,90 3,986. Fidelity Investments 1,27 8,157. Black Rock Inc. 4,59 6,898. Bank of New York 1,23 2,259. Massachuset. Financial Services 0,21 0,62

Ukupno 38 53

Izvor:Roland and Berger Strategy Consultants, research from Bloomberg,websites of investors and CRAs, May, 2011.

U lipnju 2011. Europski parlament izdao je izvjee okreditnim rejting agencijama. Izmeu ostalih prijedloga, uizvjeu se podupiru mjere i inicijative koje potiu trine

sudionike (banke, investitore, centralne banke) na veeukljuivanje u analize rizika, a naroito smanjenje njihoveprekomjerne ovisnosti o rejtingu. U izvjeu se sudionicifinancijskog trita pozivaju na stvaranje mree manjihkreditnih agencija i osnivanje Europske kreditne fondacije.Osnovana je grupa za nadzor koja treba ocijeniti utjecajerejting agencija.

Postoji EU Direktiva o potrebi vanjskog rejting u procjeniadekvatnosti kapitala financijskih kreditnih institucija. Svekreditne institucije dune su koristiti kreditni rejting za izraunsvoje adekvatnosti kapitala. Meutim, u skladu s namjerom dase smanji ovisnost o rejtingu, u prijedlogu promjena Direktiveza kapitalne zahtjeve (CRD IV) koju je usvojila Europskakomisija u srpnju 2011. pruena je mogunost da bankekoriste i interne rejtinge za izraun regulatornog kapitala(EC:2011:6).

4. KREDITNI REJTING REPUBLIKE HRVATSKE

U 1997. objavljeni su rezultati ocjene kreditnesposobnosti Republike Hrvatske. Kreditnu sposobnostHrvatske ocijenile su tri najpoznatije svjetske agencije:Standard i Poors, Moodys i IBCA, kasnije Fitch Ratings.Od osamostaljenja 1991. do 1997. kreditni rejting Hrvatskebio je samo elja za meunarodnom ukljuenosti u tritekapitala. Proces ocjene zapoeo je bez eksplicitnog hrvatskog

zahtjeva. Investicijska kreditna ocjena svrstala je Hrvatskuu skupinu naprednijih tranzicijskih zemalja, zajedno sPoljskom i Maarskom. Investicijskom ocjenom agencije zaocjenu kreditne sposobnosti pozitivno su ocijenile politikustabilnost zemlje, ekonomsku politiku i rezultate strukturnihreformi poduzetih od osamostaljenja do dobivanja prvogkreditnog rejtinga 1997. (Ministarstvo financija RH, 1997).9

9 Godinjak Ministarstva financija 1994. - 1997., Ministarstvofinancija, dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Godisnjak1994-1997.pdf



9/13

53Riznica 1/2012

Financije

Dugorona ocjena inozemne valuteDugorona ocjena stabilnosti valute predstavlja kreditni rejting prema kojemu se odreuju uvjeti te kamatna stopa na

zaduivanja u inozemnoj valuti. Od 1997. kreditne rejting agencije Moodys i Standard i Poors nisu znaajno mijenjalekreditni rejting Hrvatske (v. tabl. 5.). Rejting agencije ocijenile su Hrvatsku odgovarajuom investicijskom kreditnom ocjenom.Tako je Moodys utvrdila Baa3, a Standard i Poors BBB-. Navedene agencije godinje provjeravaju dodijeljeni kreditni rejting.Kreditna rejting agencija Fitch Ratings 1998. Hrvatskoj je dodijelila kreditni rejting BBB da bi ve sljedee godine smanjilakreditni rejting za jedan stupanj nie. Tako je Hrvatska iz investicijskog pala u spekulativni razred. Godine 2000. kreditnimrejtinzima dodaje se jo jedna varijabla - outlookkoji nagovjetava budua poboljanja ili pogoranja kreditne ocjene. Od1997. do 2011. Moodys agencija nije mijenjala kreditni rejting Hrvatske. Izuzetak je promjena outlook-a. Godine 2002.outlook za Hrvatsku promijenjen je s negativnog na stabilni koji se zadrao do 2007. Od 2007. outlook se dalje poboljavaona pozitivni te je u 2009. stigao na razinu stabilnog koji vrijedi i danas. Prijanji negativni predznak upozoravao je inozemneinvestitore na mogue smanjenje kreditnog rejtinga i poveanje rizika ulaganja u Hrvatsku. U Moodysu kau kako su najveaprijetnja Hrvatskoj njen visok vanjski dug, a dodatni rizik je i visoko euriziran bankovni sustav. Analitiari Moodysa istaknulisu da Hrvatskoj nedostaje vrsto vanjsko sidro jer nije lanica Europske unije niti je tijekom financijske krize zatraila pomoMeunarodnog monetarnog fonda.10 U rujnu 2011. Moodys potvruje stabilan outlook zbog zakljuenja ugovora i oekivanogpristupanja Hrvatske EU u 2013. Navode da postojeem rejtingu prijeti visoka eurizacija bankovnog sektora. Financijskapozicija drave slabi zbog stagnacije i slabog gospodarskog rasta kojeg prati financijska kriza. Proraunski deficit porastao

je s 1,5% u 2008. na 6% BDP-a u 2011. Pored toga parlamentarni izbori dodatno su odgodili provedbe fiskalnih prilagodbiusmjerenih na smanjenja proraunskog deficita ispod 3% BDP-a. Ukratko, Moodys smatra da rejting moe poboljati postupna

institucionalna konvergencija i rast dohodaka Hrvatske prema EU. Glavni imbenik koji bi mogao smanjiti rejting je prevelikaeuroizacija gospodarstva koja teko moe pruiti potporu stabilnosti nacionalne valute.

Tablica 5. Dugorona ocjena Hrvatske od 1997. do 2011. (inozemna valuta)

Kreditna agencija

Godina

Moodys Investors Service Standard & Poors Fitch Ratings

Ocjena kreditnog rejtinga / outlook (mogunost promjene)

1991. - 1996.

1997. Baa3 BBB- BBB-

1998. Baa3 BBB- BBB-

1999. Baa3 BBB- BB+

2000. Baa3 BBB- BB+/ pozitivan

2001. Baa3/ negativni BBB- BBB-/ stabilan

2002. Baa3/ stabilan BBB-/ stabilan BBB-/ stabilan

2003. Baa3/ stabilan BBB-/ stabilan BBB-/ pozitivan

2004. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ pozitivan

2005. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2006. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2007. Baa3/ pozitivan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2008. Baa3/ pozitivan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan2009. Baa3/stabilan BBB /stabilan BBB-/negativan

2010. Baa3/stabilan BBB-/negativan BBB-/negativan

2011. Baa3/stabilan BBB-/negativan BBB-/negativan

Izvor:izrada autora prema podacima na internetskoj stranici: http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva

Rejting Republike Hrvatske kod Standard i Poors-a mijenjao se samo u 2004. iz BBB- outlook-om stabilni na BBB,outlook stabilni. Godine 2004. poboljan je kreditni rejting Hrvatske uglavnom zbog dobivanja statusa zemlje kandidatkinjeEuropske unije. Kreditna agencija Standard i Poors krajem 2009., nakon dva rebalansa dravnog prorauna, upozorila je

10 Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/113968.aspx



10/13

54 Riznica 1/2012

Financije

Hrvatsku da stabilizira proraun kako bi odrala postojeikreditni rejting.

U odnosu na druge rejting agencije, Fitch Ratings od1997. do 2011. vie puta je mijenjala rejting Hrvatske.Godine 1999. smanjuje rejting za jedan stupanj sa BBB- naBB+, da bi ga ve 2001. vratila na prethodnu razinu. Kreditnirejting se nadalje nije mijenjao. Mijenjao se samo outlook koji

je varirao do 2005. Od 2005. do 2009. outlook je stabilan dabi od 2009. preao u negativni. Prema Fitch Ratings-u kreditnirejting Hrvatske ostaje na istoj ocjeni rizinosti. To znai dae se Hrvatska na svjetskom financijskom tritu zaduivatipo istim uvjetima kao i dosad. Hrvatska je prema rizinostiu kategoriji zemalja umjerenog rizika. Investicijska klimau Hrvatskoj mogla bi se poboljati provedbama strukturnihreformi i nunih fiskalnih konsolidacija radi ulaska u Europskuuniju.

Dugorona ocjena domae valuteKretanje dugorone ocjene u lokalnoj valuti rejting

agencije Moodys vrlo je monotono (v. tabl. 6.). Od 1998.do 2007. rejting se nije mijenjao. Hrvatski kreditni rejtingmijenja se 2008. kada se zaduivanje u lokalnoj valutis prijanjeg kreditnog rejtinga Baa1 mijenja na Baa2, uzstabilne prognoze. Razlozi negativne promjene za Moodyssu zakanjeli odgovori (mjere) Vlade RH na prognoze opogoranju stanja u gospodarstvu i proraunu.

Kreditni rejting Standard i Poors-a u razdoblju odtrinaest godina mijenjao se samo dva puta, i oba puta na

loije. Dugoroni rejting u domaoj valuti mijenjao se 1998.sa prijanjeg rejtinga A- na BBB+, koji se jedanaest godinane mijenja sve do 2009. kada za jedan stupanj pada naBBB. Sniavanje rejtinga odraava miljenje Agencija o sveuem manevarskom prostoru hrvatske ekonomske politike uuvjetima jaanja vanjskih pritisaka. Hrvatsko gospodarstvooslanja se na vanjske izvore financiranja. Sniavanjemrejtinga dolazi do tee dostupnosti i poskupljenja vanjskihizvora financiranja. Procjene skorog ulaska Hrvatske u EUdre rejting na odreenoj razine te se ne predvia promjenarazine rejtinga. Rejting bi mogao biti snien ukoliko izostaneodgovarajui politiki odgovor na suene mogunostifinanciranja Vlade i privatnog sektora, odnosno ako sedodatno pogora stanje u vanjskom okruenju.

Fitch Ratings smanjivao je poetne tri godine dugoronikreditni rejting u domaoj valuti svaki put za jedan stupanj,od A- preko BBB+ sve do BBB koji je potvren 2000.Sljedee godine poboljava kreditni rejting na BBB+ koji sesmanjuje tek 2009. na BBB. Hrvatska je ranjiva na vanjske

utjecaje primarno zbog visoko euroiziranog gospodarstva,relativno velikog vanjskog duga i financijskih potreba draveto utjee i na smanjen dotok inozemnog kapitala. Sve trivelike rejting agencije u 2009. smanjile su kreditni rejtingHrvatske zbog promijenjenih uvjeta na tritu kapitala iprisutne globalne financijske krize.

Tablica 6. Dugorona ocjena Hrvatske od 1997. do 2011. (domaa valuta)Kreditna agencija

Godina

Moodys Investors Service Standard & Poors Fitch Ratings


1991. - 1996.

1997. - A- A-

1998. Baa1 BBB+ BBB+

1999. Baa1 BBB+ BBB

2000. Baa1 BBB+ BBB









2009. Baa3 BBB BBB

2010. Baa3 BBB- BBB

2011. Baa3 BBB- BBB

Izvor:izrada autora prema podacima na internetskoj stranici: http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva



11/13

55Riznica 1/2012

Financije

Kratkorona ocjena inozemne valutePrema Moodys rejting agenciji kratkorona ocjena u stranoj valuti za Republiku Hrvatsku je P-3 (Prime-3). P-3 predstavlja

posljednji rejting u investicijskom razredu, srednja kategorija. Ta ocjena ostaje sve do 2005. kada se neuobiajeno za kreditnerejtinge dogaa promjena od ak 2 stupnja na Prime-1 (P-1). Taj rejting predstavlja visoku kreditnu kvalitetu. Prema S&P rejtingse 1998. mijenja s prijanjeg A2 rejtinga na A-3, pogoravajui tako svoju poziciju.

Fitch IBCA prije udruivanja u Fitch Ratings dodjeljuje Republici Hrvatskoj ocjenu A3, te tada dolazi do postavljanja noveskale kreditnih rejtinga. Sljedee godine Fitch smjeta RH u spekulativni razred rejtinga, da bi u 2001. poboljao rejting za jedanstupanj, na F3, posljednji rejting u investicijskom razredu. Taj rejting ostaje sve do danas (v. tabl. 7.).

Tablica 7. Kratkorona ocjena Hrvatske od 1997. do 2011. (inozemna valuta)Kreditna agencija

GodinaMoodys Investors Service Standard & Poors Fitch Ratings


1991.-1996.

1997. - A2 -

1998. P-3 A-3 A3

1999. P-3 A-3 B

2000. P-3 A-3 B

2001. P-3 A-3 F3

2002. P-3 A-3 F3

2003. P-3 A-3 F3

2004. P-3 A-3 F3

2005. P-3 A-3 F3

2006. P-1 A-3 F3

2007. P-1 A-3 F3

2008. P-1 A-3 F32009. P-1 A-3 F3

2010. P-1 A-3 F3

2011. P-1 A-3 F3

Izvor: izrada autora prema podacima na internetskoj stranici: http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva

5. ZAKLJUAK

Kreditni rejting moemo shvatiti kao ulazna vrata zastvaranje dobre investicijske klime i pokazatelj koji e svaki

institucionalni investitor provjeriti pri donoenju odlukeo investiranju u neku zemlju. Svrha kreditnog rejtinga jeprocjena sposobnosti drave u otplati obveza. Na svjetskomtritu usluga dodjele rejtinga dominiraju tri kompanijeije kreditne ocjene utjeu na uvjete zaduivanja i prinosedunikih instrumenata na tritu kapitala. Europska komisijaizdala je nekoliko direktiva za smanjenje utjecaja tri velikekreditne rejting agencije zbog slabe transparentnosti procesai metodologija dodjela kreditnog rejtinga, te elje za razvojinstitucionalne strukture koja e biti brana prekomjernojdominaciji postojeih dominantnih rejting agencija. Tijekomfinancijske krize rejtinzi agencija i njihove ocjene kreditne

sposobnosti i rizika pojedinih drava eurozone nisu bilekonzistentne to je dalje pridonijelo produbljivanju financijske

krize.Kreditni rejting Hrvatske od 1997. do danas nije se

znaajno mijenjao. Kreditni rejting poboljao se uglavnomzbog dobivanja statusa kandidata za Europsku uniju, a

jo uvijek se odrava u investicijskom razredu uglavnomkao rezultat zavretka pregovora i skorog lanstva u EU.Pribliavanje lanstvu u EU ima pozitivan uinak na rejtingHrvatske. Meutim, postoji niz fiskalnih i financijskih rizikakoji bi potencijalno mogli ugroziti postojei rejting Hrvatske isvesti ga u spekulativni razred. To se u prvom redu odnosi navisoki proraunski deficit i visoko euroizirano gospodarstvo.



12/13

56 Riznica 1/2012

Financije

Literatura:1. Amadou, N.R. Sy (2009), The Systematic Regulation of

Credit Rating Agencies and Rated Markets, IMF Workingpapers, No. 129/09. Washington D.C.

2. Bajo, A., Jurlina Alibegovi, D. (2008), Javne financijelokalnih jedinica vlasti, kolska knjiga, Ekonomski instituti Institut za javne financije, Zagreb.

3. Bhatia, A. (2002), Sovereign Credit Ratings Methodology:An Evaluation. IMF Working Paper 02/170, InternationalMonetary Fund, Washington, DC.

4. Cantor, R. i Packer, F (1995), Sovereign Credit Ratings,Cureent issue in Economics and Finance, Federal reservebank of New York.

5. Cantor R., Packer, F. (1996), Determinants and Impactof Sovereign Credit Ratings, The Federal Reserve Bank ofNew York, Economic Policy Review. (dostupno na: http://www.newyorkfed.org/research/epr/96v02n2/9610cant.pdf).

6. Canuto, O., Mohapatra, S. and Ratha, D., (2011), Shadow

Sovereign Ratings, The World Bank, Poverty Reductionand Economic Management (PREM) Network No. 63.Washinton D.C.

7. Elkhoury M. (2008), Credit rating agencies and theirpotential impact on developing countries, United NationsConference on Trade and Development, United Nations,No. 186 (dostupno na: http://www.unctad.org/en/docs/osgdp20081_en.pdf).

8. European Commision (2011), Accompanying thedocument Proposal for a Regulation amending Regulation(EC) No 1060/2009 on credit rating agencies and aProposal for a Directive. Commission Staff Working PaperImpact Assessment, Brussels.

9. Fitch Ratings (2011) Fitch Ratings Sovereign 2010Transition and Default Study, Credit Market Research.

10. Fimalac (2011), Annual Report 2010., Paris.11. Frost,C.A., (2006), Credit Rating Agencies in Capital

Market: A Review of Research Evidence on SelectedCrisicism oft he Agencies, SSRN.

12. Godinjaci Ministarstva financija 1997. do 2008.,Ministarstvo financija (dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva).

13. Housel, M. (2009), 3 Stocks to Avoid in 2010, The MotleyFool (dostupno na: http://www.fool.com/investing/general/2009/12/30/3-stocks-to-avoid-in-2010.aspx.)

14. Lee, S. H. (1993), Are the Credit Ratings Assigned byBankers Based on the Willingness of LDC Borrowers toRepay, Journal of Development Economics, 40 (2), 349-59.

15. Ministarstvo financija RH (1997), Mjeseni statistikiprikaz Ministarstva financija, broj 15, Ministarstvofinancija (dostupno na: www.mfin.hr/adminmax/docs/015-sijecanj1997.pdf).

16. Partnoy, F. (2006), How and Why Credit Rating AgenciesAre Not Like Other Gatekeepers. Legal Studies ResearchPaper Series, Research Paper No. 07-46. University of SanDiego - Shool of Law (dostupno na: http://www.tcf.or.jp/data/20050928_Frank_Partnoy.pdf).

17. Ratha, D., De, P., i Mohapatra, S., (2007), ShadowSovereign Ratings for Unrated Developing Countries,Development Prospec Group, The World bank,Washington D.C.

18. Rowland, P. (2005), Determinants of spread, Credit Ratingsand Creditworthiness for Emerging Market Sovereign Debt:A follow-up study using pooled data analysis. Workingpaper, Banco de la Repblica, Bogota.

19. Standard&Poors (2011), Default, Transition and Recovery:Sovereignt Defaults and Rating Transition Data, 2010update. Global Credit Portal, Rating Direct.

20. Ul-Haque, N,, M S Kumar, N Mark and D J Mathieson(1996), The economic content of indicators ofdeveloping country creditworthiness. InternationalMonetary Fund Staff Papers 43: 688-724.

Internetske stranice:

1. Fimalac, dostupno na: http://www.fimalac.com2. Fitch Ratings, dostupno na: http://www.fitchibca.com3. Moodys Corporation, http://v3.moodys.com4. Moodys Investors Service, http://www.moodys.com5. Standard and Poors, http://www.standardandpoors.com6. Yahoo! Finance, http://finance.yahoo.com7. Which way to pay, http://www.whichwaytopay.com/

world-credit-rating-agencies.asp

Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnikaorganizira radionicu za neprofitne organizacije

FINANCIJSKI IZVJETAJI ZA 2011. GODINUI AKTUALNOSTI U POSLOVANJU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

poetak u9,30 sati

Zagreb, 1. veljae 2012.Sindikat grafike i nakladnike djelatnosti

Breenskoga 4



13/13

57Riznica 1/2012

Financije

Prilog I.Tablica I. Rejting europskih drava - Fitch agencija (28. 11. 2011).

Drava datum

rejt ing inozemne valute rej ting domae valute

dugorono kratkoronooutlook/Watch

dugorono outlook/Watch

Austrija 21 ruj 2000 AAA F1+ stabilan AAA stabilan

Belgija 23 svi 2011 AA+ F1+ negativan AA+ negativanBugarska 24 svi 2011 BBB- F3 pozitivan BBB pozitivanHrvatska 21 svi 2009 BBB- F3 negativan BBB negativanCipar 10 kol 2011 BBB F3 negativan BBB negativaneka 4 lip 2010 A+ F1 positivepozitivan AA- positivepozitivanDanska 10 stu 2003 AAA F1+ stabilan AAA stabilanEstonija 5 srp 2011 A+ F1 stabilan A+ stabilanFinska 21 ruj 2000 AAA F1+ stabilan AAA stabilanFrancuska 21 ruj 2000 AAA F1+ stabilan AAA stabilanGrka 13 srp 2011 CCC C - CCC -Maarska 11 stu 2011 BBB- F3 negativan BBB negativanIsland 17 svi 2011 BB+ B stabilan BBB+ stabilanIrska 14 tra 2011 BBB+ F2 negativan BBB+ negativanItalija 7 lis 2011 A+ F1 negativan A+ negativan

Latvija 15 ou 2011 BBB- F3 pozitivan BBB positivepozitivanLitva 4 svi 2011 BBB F3 pozitivan BBB+ pozitivanLuksemburg 21 ruj 2000 AAA F1+ stabilan AAA stabilanMakedonija 27 lis 2010 BB+ B stabilan BB+ stabilanMalta 12 srp 2007 A+ F1 stabilan A+ stabilanPoljska 18 sij 2007 A- F2 stabilan A stabilan

Portugal 1 tra 2011 BBB- F3Rating

Watch negativan BBB-Rating

Watch negativan

Rumunjska 4 srp 2011 BBB- F3 stabilan BBB stabilanSrbija 11 stu 2010 BB- B stabilan BB- stabilanSlovaka 8 srp 2008 A+ F1 stabilan A+ stabilanSlovenija 28 ruj 2011 AA- F1+ negativan AA- negativanpanjolska 7 lis 2011 AA- F1+ negativan AA- negativanvedska 8 ou 2004 AAA F1+ stabilan AAA stabilanvicarska 21 ruj 2000 AAA F1+ stabilan AAA stabilanTurska 24 stu 2010 BB+ B pozitivan BB+ pozitivanUjedinjenoKraljevstvo A21 ruj 2000 AAA F1+ stabilan AAA stabilan

* plavo = pozitivna aktivnost rejtinga, crveno = negativna aktivnost rejtingaIzvor:Fitch ratings, 2011.

Anto Bajo, Institut za javne financije iEkonomski fakultet, Zagreb;

Jelena Penava, Ekonomski fakultet ,Zagreb

OSPOSOBLJAVANJE ZA UPRAVLJANJE U ZDRAVSTVENIMUSTANOVAMA - RAVNATELJA I LANOVA UPRAVNIH VIJEA

od 13,00 do 18,00 satiU Zagrebu, 25. - 27. sijenja 2012.

Dvorana Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika, Jakova Gotovca 1/II

kreditne agencije

Documents