Bosne i HercegovineOpis planina sa znaaniim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraeva sa 54 fotografie i 25 karata Uredio: Ing. OVO POPOVI

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih drutava u Saraevu 1935

Islamska dionika tamparia u Saraevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog podruja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrae prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se ista i ljudskom rukom jo nedotjerivana priroda ouvala u svim svojim arima i draima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i umovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okruuje sa svih strana Sarajevo, najvei i najljepi grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog poloaja i zbog neobinog arenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidanjem ivotu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geolokih formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i istog golog kra, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog ivlja i po slikovitosti njegove nonje i jednostavnosti njegova ivota i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, prouavati i poznavati njih i ivot u njima znai poznavati jedan dio vjene ljepote, uivati u njoj i plemeniti na njoj svoju duu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo uplivie na fiziko jaanje tijela, na poveavanje tjelesne gipkosti, svjeine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovita naeg nacionalnog fizikog vaspitanja, odranja i napretka. Ljepote naih planina i interesantnost ivota njihovog stanovnitva mogu da budu privlani i za mnoge strance, koji posjeuju ove krajeve. Za njih su do sada nae planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska drutva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane nae planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaajui tu njihovu ulogu udruila su se planinska drutva u Sarajevu i to: Drutvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", Romanija" i ,.Bjelanica" u cilju da izdaju djelo u kome e nae planine biti prikazane u slici i rijei. Svako od pomenutih drutava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe grau o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konano obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije tenje: da damo naim i stranim planinarima dobrog putovou za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i prouavanje naih planina. U ispunjenju prve tenje prikazane su sve do sada turistiki i planinarski obraene planine*) Redakcijoni odbor sainjavali su ispred Drutva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipovi, sud. savjetnik i Suljo Suljagi, ef blagajne Drinske finans. direkcije; od Prijatelja Prirode" g. Branko Tadi inovnik Radnike Komore; od Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojevi graevni ininier i od Bjelanice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, lijenici.

B. i H. tako, da e i neupuenom domaem kao i stranom planinaru ova knjiga posluiti kao potpun putovoa. Uzevi Sarajevo kao najpodesniju taku svih planinarskih izleta jer se oko njega nalazi ne samo najvii i najmoniji nego i najljepi planinski masiv obiljeene su u prvom redu sve saobraajne veze, sva vanija mjesta, vana za planinske ture, hoteli, planinarske kue i sklonita, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i prouavanje naih planina u ovoj knjizi obraena je naroita panja na osebine njihove sa gledita prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geolokim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti strunjaku posluiti kao podloga za svestranije i tanije prouavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izraene karte skice u kojima su oznaeni glavni planinarski putevi, planinarske kue, izvori i svi vaniji poloaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih lanova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim strunim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jaki, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepe na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su ve pomenuta planinarska drutva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

- 6 subvencijama Ministarstvo trgovine, Ministarstvo za fiziko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva. Na uinjenoj pomoi najljepe im se zahvaljujem.

Ing. Jovo Popovi

Trebevi (1629 m). Trebevi planina die se odmah iznad Saraeva, nosei edan dio grada na lievo obali Miljacke, sa prostranim batama, na samim svoim obroncima. Zbog te blizine kao i zbog svoe ljepote i pitomosti Trebevi e naomiljenie izletite saraevskih graana, a i stranaca, koi ovuda prolaze. Trebevi planinu poseuu izletnici u svako doba godine: ona e ljeti ugodna zbog svoe sveine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za sputanje na saonama i skiama. Na Trebeviu postoe dvie planinarske kue, obe na kolskim putevima koi idu od Saraeva: Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevia, koi e sagradilo Drutvo planinara u B. i X. (1926 godine) i Dom Kralja Petra" na Ravnama, koi e sagradilo Drutvo planinara Romania" (1932 godine). Oba doma imadu potpunu restoraciu i telefonski spo sa Saraevom. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja. Trebevi planina e omeena: sa severa Miljackom, s uga Kasidolskom Riekom, sa istoka Velikim i Malim Stupnjom, a sa zapada Saraevskim Poljem. Ona se dodirue na istoku kod Velikog Stupnja sa Golom ahorinom. Orografski spada Trebevi ahorini planini. Trebevi ima pet usporednih vienaca, koi se pruau od severozapada prema ugoistoku : 1) Voluak-Draguljac-Vaganj-Ude; 2) Pale-Vrh Trebevia-Veliki Stupanj; 3) iljevo Brdo-Boita; 4) Kobilja Glava-Otrik Veliki; 5) Vienac-Lisina. Grebeni vienaca

su preteno otri. Nekolika brda su blago zaobljena. Iz Saraeva vide se prva dva vienca; Na prvom viencu istiu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala olina Kapa. unie od njih na drugom viencu izdiu se Zlatite-Pale-Perin i Studeno Brdo. Sa uzvieniih poloaa Saraeva, suprotnih Trebeviu, vidi se i njegov navii vrh. Sa navie kote Trebevia vide se na 20 do 30 km. unaokolo planine: Zviezda, Ozren, Romania, ahorina, Belanica i Treskavica. A daleke planine prema zapadu i ugozapadu, sve do horizonta oko 50 km., Prenj, Bitovnja, Vranica, Zec i Vlai, vide se u glavnim konturama. Kada e liepo i isto vrieme prua se sa Trebevia vanredno liepa panorama umovitog gora i krevitih planina Srednje i Istone Bosne. U geolokom pogledu vienci Trebevia graeni su ednostavno i pravilno. Iznad paleozoskih sloeva karbona i perma. ili t. zv. verfenskih sloeva, lee sloevi triasa. Sloevi su veim dielom nageti prema ugozapadu, Gornje dielove Trebevia ine uglavnom triaski sprudni krenjaci svietle boe, a na povrini triu vienaca ukazuu se i naslage gromuljastih krenjaka i aspisa. U niim poloaima Trebevia i u prosekama i dolinama meu viencima, ukazuu se iskljuno verfenski sloevi arenog kriljastoga peara, a mestimino i ukasti kvarciti. Hidrografsko stanje Trebevi planine odgovara njegovo geoloko grai. Izvori pitke vode poavljuu se na sastavu verfenskih i triaskih sloeva, naroito ispod glavnog vienca. Na severno strani toga vienca, okrenuto prema Saraevu, nalaze se na putu prema

vrhu Trebevia izvori: Souk Bunar, Knjeginac, Hadi Abdinica, Studenac pod Bielim Stienama i Dobra Voda. Potok koi ini Dobra Voda slieva se u ponor iza samog Doma Kralja Petra" na Ravnama, Ostali izvori ine u svom toku Bistriki Potok, koi se, polazei nspod Bistrik brda, kroz Deku, predgrae Saraeva, i kroz Bistrik, ugoistoni dio grada, sliva u Miljacku. I po stranama ostalih vi-

TRBBEBI PL. 1629 M

Foto: S. Suljagi

jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlia, Stupnja, Meua, Blizanaca, Studenkovia, Miljevia, Tvrdinia, Petrovia, Tilave i t. d. Neki od ovih izvora ine zaedno Lukavicu potok, pritoku rieke eljeznice. Kasidolsku Rieku, koa protie u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogreno nazvano Kasindo), sainjavau izvori sa ahorine planine. Preko

- 10 -

severoistone strane Trebevia prelazi glavni vodovod Saraeva iz Vrela Prae i Bistrice. Dovodna ciev ovog vodovoda ide preko Dovlia, Brusa i dolinom Ravna, severno od glavnog vienca Trebevia, zatim stranama Voluaka do elektrine centrale na Dudinom Hridu. Iz tog vodovoda putene su esme na vie mesta: na Brusu, Ravnama (u Domu Kralja Petra" i kod prve umarske kue) i ispod Voluaka na dva mesta. esme na Hambino Carini, ispod Deke i na Curinim Njivama, putene su iz starog naputenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca. una strana glavnog vienca izvrgnuta e akim vetrovima, koi dolaze sa Treskavice i Belanice. ug preko Belanice donosi ljeti obilnu kiu. Sever preko Romanie, Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu esen i zimi snieg, koi pokriva glavice Trebevia i onda kada u Saraevu pada kia. Kolski put na Trebevi zaklonjen e od ovoga vetra viencem Voluak-Draguljac-Vaganj. Osim severa i uga, duva dolinom Bosne prema Trebeviu dosta ak vetar, koi narod ovih kraeva naziva krivcem". U poznu esen i zimi, pokriva magla, koa se prua dolinom Bosne preko cielog Saraevskog Polja i saraevske kotline, sve strane Trebevia, a severnu stranu glavnog vienca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m). Gornji dio Trebevia e u to vrieme gotovo uviek pod vedrim nebom, naroito u prvo polovini zime. Vegetacia e mnogo povoljnia po kosama koe su okrenute severu, zatim u prosekama i dolinama, gde ima vie vlage i gde su mesta manje izloena akom uticau sunda i vetra. une strane Trebevia su veim di-

- 11 elom krevite i gole, Zaklonita i vlania mesta sa severa i severoistoka obiluu raznim bilzem a do visine 1600 m. i umom, koe ima samonikle i gaene. Samonikla uma ouvana e u viim predelima i sastoi se od etinara: ele, omore ili smreke, i od listaa: bukve, topole, breze i lieske. Gaene ume ima starieg datuma. Naroito gaena uma ispod Dobre Vode potee o iz 1890 god. Staria uma ima poglavito bukve, omorike, ele i crnog bora. Mlaa gaena uma, koa se podie u naskorie vrieme, ima crnog i bielog bora, aria i munike, koih nema u samoniklo umi. Na Ravnama, kod prve umarske kue, odgaau se o i danas u umskim rasadnicima mladice etinara i njima se poumljavau nove povrine i ona mesta u okolini, koa su opustoena za vrieme rata i u prvim godinama iza rata. Po pitomim stranama Trebevia ima izobilje agoda, borovnica i vrisinja. Od ljekovitog bilja tamo emo nai emeriku, mrazovac i kukuriek. U umama Trebevia raste meu ostalim i umarica, lazarkinja, ciklama, encian (vid), prstenak, veronika, udovica, zlatan, spomenak, petrov krst, kraljevac (plunjak), alfia, umska ljubica, uber i slatka paprat, a od bilina bez klorofila crvenkasto biela nametnica potanica. Na Dobro Vodi ima i urica. U procepima, pukotinama i rupama krenjaka nailazimo na liac, divlji zub, uvarkuu, valerianu, paprat i t. d. Na peinama, naroito s une strane, raste striak, razliak, zanovet, bro, zdravac, maina duica, detelina, divizma i veronika. Na samim vrhovima Trebevia raste haduka trava, gospin cviet, perunika. udovica, smreka i t. d.

- 12 im se otopi snieg, avljau se po kosama i dolinama Trebevia prvi vesnici proljea: agorevina, afran, koutica (pasi zub), visibaba, kukuriek i t. d. U kasnu esen ukraen e Trebevi umskim liem koe, mesto ednolike zelene boe, dobia svetlo utu ili crvenu bou. U to doba prua Trebevi prekrasnu sliku. Tada se avljau mrazovac i vrste enciana (sranik ili lincura) i sazrievau crveni plodovi mukinja. U predalpskim umama Trebevia ive mnogi tetriebi, zeevi, ve-verice, puhovi i lisice. Vukovi se poavljuu u blizini naselja, ali samo zimi. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. (Pavlovac) i nalaze se na prisonim kosama i dolinama. Naselja Trebevia imala su ranie svou vlastitu optinu, ali sada spadau optini Pale, koa administrativno pripada saraevskom srezu. Trebevika naselja su sela: Dovlii (70 kua), Kozarevii (22 kue), Petrovii (45 kua) i Tvrdinii (38 kua). Seljaci su iskljuivo pravoslavne vere, veim dielom doseljenici koi su naseljavali ove kraeve u etapama prie 70 do 200 godina. Oni se bave stoarstvom. U niim poloaima siu i ita, od koih uspieva samo zob i eam. Kukuruz i penica rode samo u predelima ispod 700 m. Krupnu stoku izgone ljeti na ispau na Golu ahorinu. Iz Saraeva preko Trebevia vode ovi kolski putevi: I. Vraca-Kobiljdo, II. Kovaii-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlii-elina-asik-Vlahovii i u produenju do Bistrice i Prae. Ovome putu prikljuue se put III. koi vodi od Bistrika irokaom (Husein Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. Od puta II. odvaa se na 1 1/2 km. prie Ravna put IV.

- 14 -

koi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevia, gde e planinarska kua Aleksandrov Dom". Postoi o i put V., stari put koi se odvaa od asike i ide preko Stupnja, Kasidola i dalje u produenju na ahorinu. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraa, osim staroga puta V. koi e zaputen. Izmeu mnogih peakih staza koe vode na vrh Trebevia treba pomenuti ove: 1.Rankovia Trg na Bistriku-irokaa (Husein Kapetana) ulica-lievo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II. do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevia. 2.Save Skaria, Zembilja ulica-agrii ulica-lievo Komatin ulica i dalje kao pod 1. a desno Hambina Carina kolskim putem III. kolskim putem P. i dalje kao pod 1. 3.Stari put: Bistrik Elektrina centrala na Dudinom Hridu izmeu Velike i Male oline Kape linia gradskog vodovoda po kosi Voluka Ravne a odavle kao pod 1. 4.Bistrik ulica Deka ulica ili lievo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoaraBistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1. 5.Put koi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III. od osmice ispod Palea na Dolove, pa zatim grebenom do iznad Biele Stiene i dalje kolskim putem III. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevia. 6. Put koi obilazi Ravne: Skree od puta II. iznad esme na Knjeginjcu i ide vreko Liepe Ravni kroz Budak ispod grebena, po-

red izvora Hadi Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. 7. Obilazni put sa une strane glavnog vienca: Prstenak (panjolsko groblje) Miljevii Petrovii Gornje Meue - Puhovo Brdo vrh Trebevia. Putevi od 1 do 6 trau do Ravna 17a sat a do vrha Trebevia o 1 2 sata, a put pod 7 trae 6 sati peakoga hoda.Jahorina (1913 m).

Jahorina planina sastoji se iz vie ogranaka koji zajedno ine jedan planinski masiv, duine 30 km a irine 15 km. Glavni, najvii a ujedno najinteresantniji dio ini Gola Jahorina, visoravan 15 km duga i 45 km iroka, pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. Zbog veliine i velianstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: Kolika je Jahorina planina, Siv je soko preletjeti ne moe. A kamo li dobar junak na konju. Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava, Trebevi, Ravna Planina, Hoda, Trijeska, Meuplanina i Crni Vrh. Gola Jahorina ini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. Jahorina je omeena sa sjevera Miljackom i Grabovicom, pritokom Prae; s juga Crnom Rijekom i Kolunom; sa istoka Korjenom, Vardom, Lisovakim potokom i rijekom Praom, a sa zapada rijekom eljeznicom. Na samoj visoravni Gole Jahorine, ispod t. zv. Pogledina, na visini oko 1700 m, lei Vukelina Voda, jedna zaravan na kojoj odavno postoji

- 16 -

stara planinarska kua Drutva planinara za B. i H. Jedno tridesetak metara ispod te kue podiglo je Drutvo planinara Romanija 1929 planinarsku kuu pod imenom Dom Prestolonasljednika Petra sa stalnim domainom i kujnom i sa 50 postelja. Ali poto je ova kua izgorjela poetkom 1934 godine, Romanija je podigla svretkom godine, blizu toga mjesta, moderan planinarski hotel, istog imena kao i prije, sa 130 postelja i svim udobnostima. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecite planinara i skijaa. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naroito izleti na planinske glavice: Pogledine, Ogorjelicu (1892 m), Vilita, Plan (1772 m), Kuniu (1910 m). ator (1851 m), Koutu (1909 m), Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljiina Guvna, najvei vrh Gole Jahorine. Jahorinu posjeuju skijai iz cijele Jugoslavije, a takoer i iz inostranstva, zato to je ova planina lako pristupna i to je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bliih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelanice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubinje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vranie i Vlai planine. Kreviti grebeni pomenutih planina i umovito nie gorje ine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. U geolokom pogledu Jahorina se sastoji iz mlaih slojeva paleozojskog doba, i to iz formacija karbona i perma, iznad kojih lee slojevi mezozojskog doba, fomacije triasa. Prve slojeve ine verfenski pjearski kriljci, crveni pjeari i kvarciti. Na ovima naslagani triaski krenjaci

_ 17

i , dolomiti ine povrinu Gole Jahorine i njene glavice. Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama izmeu planinskih vijenaca i u potonim klancima. Ovi slojevi kriljaca, crvenih pjeara i kvarcita ukazuju se na povrini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala, na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Paleozojski slojevi ine gotovo

GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m

Folo: Srdar, Zagreb

iskljuivu grau povrine susjedne prostrane oblasti, koja lei juno od Jahorine i prostire se do Drine, ehotine, Trnova i Dobrog Polja. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva. U hidrografskom pogledu treba istai da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiu konano u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane, Potom vododjelnica ovih

- 18 -

dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom. Od veih voda koje izviru ispod Jahorine, valja napomenuti; Bisticu, Paljansku Miljacku, Prau, Kolunu, Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Voda iz izvora Bistrice i Prae dovodi se u Sarajevo vodovodom, dugim 25 km, do rezervoara na Dudinom Hridu, gdje ona slui ujedno i za pogon elektrine centrale. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda, Leletva Vrelo ispod Modrog Dola, Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola, Kouta i t. d. Kao i druge nae visoke planine, Jahorina je izloena vjetrovima promjenljivog pravca i jaine, naroito u viim i golim poloajima. Sa june strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takoe sa Zelengore i Bjelanice. Jug donosi ljeti obilnu kiu a zimi snijeg sa meavom. Sjeverni vjetrovi ublaeni su umovitim gorjem, naroito Romanijom i Ravnom Planinom. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lake nego na susjednim planinama. Studen je prosjeno jaa nego u Sarajevu za 10 stepeni. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega, posutom sitnom prainom inja. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom umom, naroito sa sjeverne strane, gdje uma dopire do visine 1700 m. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj junoj strani nema ume. Vegetacija je svuda bujna. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine, Trijeske i Trebevia nalaze se lijepi i bujni airi i panjaci. Ravna planina, visoravan od 1300 1500 m, izgleda kao terasa, preko koje se penje na Go-

- 19 lu Jahorinu. Povrina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtaama Ima malo ivih vrela. Obrasla je prekrasnom umom, koja se sastoji iz bukve, jele i omorike. Tu, kao i na samoj Jahorini, nau se i grupe javora odakle potie i ime Jahorine. Svakako je nekada na toj planini bilo vie javorovog drvea nego danas Na ovoj planini nae se i po koji grki javor, rijetko drvo u naim krajevima, koje se ovdje nalazi na sje-

GOLA JAHOR1NA (sjune strane) 1913 m

Folo: S. Suljagl

vernoj granici svoga rasprostiranja. U sjeni ume i na istinama ire se mnoge vrijee, a na vlanim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubiica (Viola biflora). Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saraevo Polje, gdje je umarska kua, i manje Dugo Polje. Saraevo Polje izloeno je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijea. Sjeverno od Saraevog Polja obrasla je Ravna Pla-

- 20 nina na sve strane ribizlama, malinama, kupinama, jagodama, vrisinjama i borovnicama. Bujni panjaci na Goloj Jahorini imadu takoer bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijea. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. Od divljih ivotinja ima, na Goloj Jahorini vukova, lisica, zeeva i puhova. Od ptica ima: orlova, jastrebova, kobaca, divljih golubova grivnjaa i dr. U gustim umama Jahorine ima i tetrijeba. Seoska naselja diu se na Jahorini planini do 1300 m. Na sjevernoj i istonoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran, Vrh Praa i mnogi manji zaseoci, a na junoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se esto nadgrobni spomenici (steci, mramori) iz starije bosanske prolosti. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selita, koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su esto harale po ovim krajevima. Seljaci se bave ponajvie stoarstvom. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispau na Golu Jahorinu. Ispaa je podijeljena na tri sreza: sarajevski, rogatiki i foanski, Panjaci i sjenokosi veinom su u privatnom posjedu. obanske kolibe, kojih ima jedno desetak, graene su od brvana sa visokim krovovima, pokrivenim sindrom. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Neki seljaci putaju volove u planinu bez uvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. Jedan je put

-21-

eljeznicom do Pala a odavde pjeice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produenju preko Poljica, (Gornjih Bara), na Vukelinu Vodu (3 sata hoda). Na putu Bistrica Vukelina Voda imade pet est vrela. Drugi je put: od Sarajeva pjeice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevia a za-

DOM PREST. PETRA na Jahorini Drutva Romanije", 1682. m

Foto; G. Jereb

tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). S ovog puta moe se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlia, eline, Jasike i Vlahovia na vodovod Bistricu, pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom. Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is-

tim putevima, ali se preporuuje jo jedan put to vodi istonim rubom Ravne Planine preko Vrela Prae na eljezniku stanicu Stamboli: Vukelina Voda, sjeverna kosa Kalajdijine Stijene (povrh Ladila), vodovodni put koji ide do Vrela Prae preko Bistrice iz Sarajeva, a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saraevog Polja i Hode na Stamboli (5 sati hoda). Put Vukelina Voda Stamboli moe se skratiti, ako se ne svraa na Vrelo Prae. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima vie prelaza. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do, Meuplaninu, Divie i Durakovie sa odvojkom na Zabojsko i Delija. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do, gdje se sastaje sa prvim putem. Trei ide preko Pogledina na Vukasov Do, Vrelo Godijevac, Tiu, gdje se sastaje sa drugim putem, a zatim na Zabojsko i Delija. Put koji prolazi uzdu Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatikog, vodi Boljanovim Dolom, Vukasovim Dolom, avijim Jamama i Kraljiinim Guvnom preko Trijeske na Klek. Desno, juno od Trijeske preko Kozarevia, dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Fou. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu, Branevac Vrelo na Hamzie i jo jedan put istono od Koutske Planine, dolinom Koutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamzie. Od Vukeline Vode ide uzdu Gole Jaharine jo jedan put, i to lijevo ispod atora na Bakrovinu, Poplatne Lokve i Kraljiino Guvno. Ovaj put ima veze i sa Praom idui istono od atora. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se tee raspoznavaju. Jedini kolski put preko Jahorine, koji vodi od Vrh Prae preko Ladila na Presuni

Do a zatim preko avijih Jama i Strijele u Hamzie i Karovie, lako se raspoznaje. Romaniasa Glasincem i Banjon Stijenom.

Romania planina lei na istoku Saraeva, Od saraevske strane omeava e sliv Kaline i Mokranjske Miljacke, sa uga sliv rieke Prae, sa istoka Glasinaka visaravan i sa severa planine Malua, Kratelj i Kutravica. Ona prema tome obuhvata sa Bogovikom planinom sav predio izmeu planina ahorine, Ozrena i Kutravice. Posred Romanie prolazi glavni drum od Saraeva prema oblasti rieke Drine. Severno od toga druma planina se postepeno sputa i prelazi u prostranu visoravan. uno od druma planina se postepeno die, tako da su o naunie ivice navie izdignute. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan izmeu nje i ahorine. U tom unom grebenu nalaze se navii vrhozi: Dieva (1546 m), Orlovina (1629 m), Velika Stiena(1617 m) i severno od nje navii vrh 1647 m. S ugozapadne strane strmo padau Mokranjske Stiene, oko 400 m, u visoravan sela Mokrog. Na uno strani veoma su liepe Bogovike Stiene, koe u veli-kom luku, amfiteatralno, obuhvatau cielo selo Bogovie. Po narodno pesmi u Romanii e ivio uveni haduk Starina Novak. U ivici unog grebena nalazi se i poznata Novakova Peina (1523 m). u koo se po narodno pesmi krio Starina Novak sa svoim sinovcem Gruicom i ostalom druinom. Istono od Romanie, izmeu Romanie, Kutravice i Kopito planipe, prostire se

- 26 -

Glasinac. To e visoravan visoka proseno 850 m, preko koe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. Po Glasincu su posiane na mnogim mestima poznate preistoriske nekropole (grobovi), koe narod naziva gromilama. Po starosti prpadau geolake formacie Romanie, kao i susednih planina, dobu mezo zoikuma. Nagornje sloeve planine ine triaski krenjaci. Donji, dublji sloevi pri-padau eruptivnim stienama. Sloevi verfenskih kriljaca i peara ukazuu se u glavnom na zapadnim i unim kosama Romanie. Triaski krenjak dominira na cielom ostalom terenu Romanie kao i na Glasincu. Krenjak e proreetan svuda mnogobronim vrtaama. U njegovo oblasti nailazimo esto na peine (pilje) i ponore. Poznata Popova Peina kod Buloga (na putu Saraevo-Mokro) i Novakova Peina, u koo e, po narodnom predanju, stanovao Starina Novak. uvena e peina Banja Stiena, pola sata od istoimene elj. stanice, na pruzi Saraevo-Viegrad. Ova i Popova Peina imau prostrane hodnike. duge nekoliko stotina metara. Novakova Peina prua se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara, i lei visoko na teko pristupnom mestu. Navodno e vezana uspravnim grlom sa povrinom visoravni. Napoznatii e ponor kod sela Ponora, ugoistono od Bogovikih Stiena. U ponor se slieva voda iz uvale Barica, na mestu gde izbiau krene tablje, na granici izmeu verfenskog kriljevca i koljkovitog krenjaka. Romania obilue izvorskom i tekuom vodom samo na svoo ugozapadno i uno periferii, gde se sastae na povrini ver-

- 26 fen sa triasom. Srednji, severni i istoni dio planine kao i Glasinac, nemau dovoljno vode, er gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krenjak. Ispod Romanie izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoim mnogo-bronim pritokama; na ugu Repanica potok, pritoka Paljanske Miljacke, zatim Graanica, Loznica, Brnjica, i Koran, pritoke rieke Prae. Sa severne strane Romanie istie samo potok itina, koi se uno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. Osim pritoka rieke Prae, koe pripadau slivu Drine, svi ostali potoci pripadau slivu Bosne U Glasinako visoravni izviru Reetnica i ljebovi, ali se oba potoka gube u ponorima. Pomenuti predeli Romanie i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekuo vodi. Oni nemau ni vodenih taloga u dovoljno meri. Godinja koliina tih taloga iznosi u proseku, od vie godina-prema opaanjima meteoroloke stanice u Sokocu-720 mm. Do skora su naselja oko ovog diela Romanie i po Glasincu upravo oskudievala vodom, naroito preko ljeta. Tome e u zadnjim godinama pomoeno u toliko, to e uhvaeno ae vrelo Gerue", 1 km od sela ljebova, pa e napravljen vodovod koi e do sada razveden na duljini oko 22 km. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Koutice. Ta rezervoar hvata 250 m 3 vode. Iz njega vodi glavna vodovodna ciev od sela Koutice preko Vidria do Sokoca. Sporedni vodovi razlievau vodu u sela: Popovie, Sierke, Kusae i Nadie. Od Sokoca e u 1933 produljena glavna vodovodna ciev do Podromanie, te danas imau istu vodu o sela Baltii i Podromania.

Romania Planina nie zatiena od vetrova, ma da e obrasla gustom umom, zato er imade mnogo proplanaka i prostranih ispaa. Visoravan Romanie a naroito Glasinac izloeni su akim severnim i severozapadnim vetrovima. Sever i krivac, koi duva iz pravca severozapad, donose ljeti kiu a zimi snieg sa meavom. ug moe da trae samo kratko vrieme, a obino se avlja u drugo polovini

ROMANIA pl. 1546 M

Foto: S. SUljagi

zime. On donosi ljeti slabie kie a zimi vlaan snieg, lopata, sa viavicom. Ljetnih ega nema na Romanii, ali su zato zime studene i duge. Magle dopiru do ispod visoravni Romanie samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni. Romania e obrasla gustom i visokom crnogorinom i belogorinom umom. Od belogorice prevlaue bukva, naroito u poloaima

do 1000 m. Iznad te visine pretena e crnogorica i to omora, ela i bieli bor. Po vrletnim stienama i liticama do 1200 m raste i crni bor. Po umama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih panjaka, a naroito na visoravni planine. ume i panjaci Romanie imau gotovo istu floru i faunu kao i ahorina. Izuzev visoravan Romanie, gde ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu, sva e planina unaokolo naseljena i posuta malim i veim seoskim naseljima. Vea su naselja na zapadno strani planine: Pale, Pribanj, Belogorci, Mokro i elovci. Stanovnici su ovih sela skoro iskljuivo Srbi pravoslavne vere. Na ugu planine vea su sela: Bogovii, Hotiina i Zeii, Na istoku su Koutica, Vidrii, Sokolac, Belosalii, Gromile i Novoseoci, a na severu: ahbegovii i Kneina. U svima ovim selima ive izmieani stanovnici pravoslavne i muslimanske vere. Nadmorska visina tih naselja e iznad 850 m. Seljaci se bave u glavnom stoarstvom. Dre preteno ovce, zatim goveda i konje. U ovim predelima nalazi se nabolji tip bosanskog brdskog konja. S obzirom na razvo stoarstva, pretean dio njihovih ziratnih zemalja ine panjaci i kosanice. itom zasiavau neznatne povrine tek da imau prehranu za svou kunu eljad. Ali kao stoari oni u glavnom kupuu ito (naroito kukuruz) iz predela oko Zvornika i Vlasenice. U njihovim brdskim zemljama uspieva odlian krompir, koi dae i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu, navie po severnom dielu Romanie,

oko Vihora. Ispaa e podieljena na srezove saraevski i rogatiki. obanski stanovi su graeni od niskih stiena od brvana, sa visokim krovovima, pokrivenim indrom. Seoske kue graene su takoe od istog materiala, ali su prostrane i udobne. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. Na glavi e plitka i crna ubara. Koparan e od plavoga sukna, iaran crnim gatanima. Na nogama su potkoljenice (tozluci). Muslimanski seljaci nose odielo od zelenkasta ili plaviasta sukna. Na glavi imau fes sa alom (bielim ili zelenim). Obua e i ednim i drugim opanak od priesne koe. Seljaci iz Glasinca imau crvene koparane i biele potkoljenice. enske na Romanii nose dimie i zubune, a na Glasincu mesto dimia suknje. Preko Romanie i njene visoravni vodi dravni kolski put iz Saraeva prema Han Piesku, Vlasenici, Zvorniku, Loznici do Beograda (346 km). Kod Podromanie odvaa se put preko Glasinca, Rogatice i Semea u Viegrad i dalje u ednom pravcu na Uice a u drugom na Pribo. Kolski put od Saraeva die se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romanie (1382 m), istono od Crvene Stiene. Zatim se lagano sputa po visoravni Romanie do Hana Obhoaa (1246 m) i avevog Polja (1200 m), da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniu (861 m) a odavde u Glasinako Polje. Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta prua se prekrasan pogled na cieli Glasinac. Po ovome putu vri se svakodnevno autobusni saobraa iz Saraeva u Zvornik i obratno.

- 30 -

Od pomenutog dravnog puta odvaa se kod Hana Ljubogote banovinski put koi vodi preko Pala, Stambolia, Segline i Prae na abuku planinu. Na samom sedlu abuke sastae se ta put sa putem to sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goradi. Pale, Stamboli i Setlina poznata su ljetovalita. Pale e uedno i mesto zimskog porta u kome e sagraena 1933 godine skiaka skakaonica. Od eljeznike stanice Setline do Bogovia sagraena e 1925 godine umska eljeznica, koa ide dolinom Graanice. Mrea te umske eljeznice razvedena e po Bogoviko planini sve do proplapka na Varagama. Odatle vodi umska staza prema severu do Poen Polja, gde se spaa sa glavnim kolskim putem od Saraeva. U gradnji e optinski put od Prae na akin Do na Glasincu. Nakrai put iz Saraeva na Romaniu vodi dravnom cestom do Ljubogote, a dalje: elovci, Kraule, Presedlina kod Crvene Stiene, Han Obhoa, kratica severno od Lisine, Han na Dikalju i Podromania. Ovim putem slue se peaci i konjanici sa Glasinca. Postoi takoe put: Saraevo-Hrea-Brezovice, oko visa Gradine (istonom stranom) na Kadino Selo, Breze, Krulje, everski Do ispod Grada (1032 m) u ahbegovie. Postoe izmeu ova dva puga i dvie transverzale lokalnog znaenja, koe vode iz Obhoaa: edna preko Zeline Vode na everski Do, a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Krulje. uno od dravnog puta kod Crvene Stiene vode dvie staze: edna prema Novakovo Peini, preko Dobre Vode, a druga severno od Kraul Polja i Brezaka na Medeniko drielo u Bogovie.

32

Svi do sada opisapi putevi niesu turistiki obraeni t. . niesu markirani niti na njima ima planinarskih sklonita i domova. Poslie esenskih kia i zimi, kada zapadnu snjegovi, teko su prohodni. Turistiki e obraena samo una strana Romanie do Novakove Peine i zapadna do Crvene Stiene. Do Novakove Peine vodi markirani put od eljeznike stanice Korana, banozinskim putem do Kadina Hana, zatim istonom stranom ipovice potoka, pa putem severno od anca (1101 m) na Careve Vode, a odavde pored Haduke Vode i preko Haduke Poljane na Novakovu Peinu (2 sata hoda). Postoe o dva puta na Novakovu Peinu: edan zapadnii od prednjeg preko sela asena, a drugi istonii preko sela emanovia, koi vodi istono od anca. Ova posljednji put markiran e. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1 sat hoda. Tu su stare esme koe e, po narodnom predanju, sagradio Sultan Fatih Mehmed, osvaa Bosne. Novakova Peina e tee pristupana, er prilaz ka peini vodi preko strme litice, visoke do 30 metara. Planinari ova dio puta preu obino bez obue (u arapama), Od Haduke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiene, a odavde preko Babia, Krivae i Viteza do eljeznike stanice Stambolia (3 sata hoda). Na ovom putu ima vie vrela. Postoi o edan markiran planinarski put na Crvenu Stienu. On vodi od Pala preko Rakovica, elovaca i asenove. Nakrai e peaki put iz samog Saraeva, put koi vodi preko Hree i Brezovice u Sumbulovac, a odavde preko Paoca u ase-

- 33 -

novu na Crvenu Stienu i dalje posred Romanie. Prenoite na planini ima u umarsko kui, na pola puta od Crvene Stiene i Hana Obhoaa. U neposredno blizini umarske kue nalazi se uredna gostiona Vase Ilia (Todorovia) sa dobrim sobama za konaenje.Klek (1744 m).

Ispod Jahorine planine prostire se, prema jugoistoku, sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice, pitoma visoravan vanredne ljepote. Ona je pokrivena naizmjenice umama, panjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. Najvia su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m), Klek (1744 m), Borovac (1749 m), Kacelj (1675 m), i Stolac (1519 m), na jugu Kolun (1405 m), a na zapadu Igrite (1451 m). Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kue. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno ine najinteresantniji dio ove visoravni. Njihove glavice lee u vrhu luka planinskog vijenca, koji poinje sa Crnim Vrhom, a zavrava sa Stocem. Klek i Borovac veu se preko Raskra sa Jahorinom. Klek je pristupaan samo sa sjeverne strane, i to po kosi nagnutoj pod 45. Njegovu junu stranu ine litice i drijela vertikalnih stijena, visokih preko 50 m. Na istoku stri obronak Kleka, Mali Klek (1403 m). Ispod grebena Kleka, koji je dug oko 70 m a irok najvie oko 2 m, i uporedo s njim prua se sa pristupne strane 2-3 m irok usjek u stijenu, nazvan Hercegov

34

anac. Po prianju susjednih seljaka muslimana, Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana, njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. I zaista preko Kleka ila je granica stare Hercegovine, u koju je nekad spadala i oblast Foe. Sada preko Kleka povuena je granica izmeu srezova foanskog i rogatikog. U cijelom ovom podruju, koji zauzima povrinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara, nailaze se na povrini geoloki slojevi paleozojskog doba, karbona i perma, a u glavnom slojevi pjeara i pjearskih kriljaca, koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. Ostalo kamenje, naroito filiti, glineni kriljci, konglomerati, eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krenjaka iz donjeg karbona, nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva), nego su ugnijezdeni u slojeve pjeara i pjearskih kriljaca u debljini od nekoliko metara. U neto veim koliinama javljaju se kristalini krenjaci gornjeg karbona, preteno sive i tamne boje. Oni ine glavice mnogih brda, a naroito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krenih brda kod Podkamena. U neto veim koliinama javljaju se takoe i belerofonski krenjaci gornjeg perma, i to u blizini Prae, Crne Rijeke, Foe i Gorada. Triaskog krenjaka, koji dominira na susjednoj Jahorini, ima samo sporadino na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja, na Stocu, kod sela Kratine i kod ajnia. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Slojevi sadre antimonita, olova, cinka, bakra i gvoa a takoer i gipsa, krovnog kriljca i kvarca. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. u Prai, Jabuci i Donjem Selu gvoevite kisele vode.

35 -

U predjelu ima tekue i izvorske vode u izobilju. Ispod Borovca izviru Kameniki potok, pritoka Prae, i Osanica potok, pritoka Drine. Koluna potok, koji prolazi sredinom ovog podruja, izvire ispod Jahorine i utie u Drinu kod Ustikoline. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put, koji je najkraa veza Sarajeva sa Foom. Sada se gradi seoski put od Foe preko Jabuke i Igrita u Trnovo.

KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m

Folo: Dvorak

Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom umom, a dalje do 30 m ispod grebena omorovom umom. Inae je strana obrasla travom. Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drvea, koga nema na Jahorini. Dio Kleka ispod okomitih stijena s june strane pokriven je mjeovitom umom u kojoj raste i grki javor. Ui i iri krug Kleka obiluje planinskim

- 36 -

cvijeem. Od ljekovitog bilja raste na Kleku emerika, srijemo itd. Vegetacija na Borovcu sasvim je drugaija. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. Ispod glavice iarane su strane umom male smreke i proplancima, na kojima rastu razne trave i biline. Doline obiluju voem: jabukama, krukama, ljivama i orasima. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. U starija vremena naselja su bila takoe mnogobrojna, sudei po mnogim bogumilskim grobljima. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore, a najvie iz Podrinja. Seljaci su pravoslavni i muslimani. Najstarije je naselje Ustikolina, varoica sa 300 - 400 stanovnika. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg, turski vojskovoa, 1432 godine damiju, koja je najstarija u Bosni. Kraj njegova groba na Presjeci zasaena je stara bukva naroite vrste, donesena, kako se pria, sa istoka. Praa je takoe staronaselje. Sjetlina je nova varoica sa jednom od najveih pilana (strugara) u Bosni. Put na Klek ide od Sjetline (eljeznika stanica): prenoite u selu Sjetlini (Hotel Jahorina), polazak izjutra rano, putem du umske eljeznice uz Prau (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kua Milije Kovaa), odavde lijevo uz potok (pored kue Lazia) a za tim desno kroz bukovu umu uz brdo Pastorak, grebenom brda na kote 923 i 1157, a odavde kroz hrastovu, cerovu i grabovu umu, preko bogumilskog groblja, pored sela Srednjeg (Vukadini, kua Kree) na Dobru Vodu, Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka. Poslije odmora pored vrela ispod Omara, uspon na Klek preko ajira zvanog Kotline, kroz bukovu i omorikovu umu. Put traje 4 sata. Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice,

- 38

putem pored potoka Kamenice i pravcem naputene umske eljeznice do utoka u Prau, 4 km od Sjetline, a zatim putem pored umske eljeznice u Sjetlinu (23/4 sata). Putevi nijesu markirani. Na Klek se moe doi i preko Jahorine i Trijeske. Treskavica plavina Treskavica e po svoim terenskim osobinama prostrana visoravan, koa e uza sve pomanjkanje lanastih kosa, tako karakteristinih za karsne planine, ipak odrala glavni smer-pruanja od severozapada prema ugoistoku. Pri izgraivanju ove planine tektonske sile uinile su, da su severozapadni predeli vii od unih i istonih, koi postepeno silaze u visoravan Zagora. Ni na edno bosansko planini niesu opreke izmeu pitomine u vegetacii i karsne divljine i golieti tako otre i interesantne kao na ovo planini. Nabunie zelenilo izmenjue se neprestano sa otrim krem i suvom golieti. Stoga e Treskavica liepa i zanimljiva ne samo za planinara, nego i za naune radnike na podruu koegod prirodne nauke. Omeena e na zapadu dolinom potoka Ljute, koa e dieli od Visoice, na severu Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riekom a na istoku Bistricom. Prema ugu postepeno i bez otrih granica sputa se u ravan Zagora. Krivudastim grebenom koi se prua od sedla Vratla do abenskih Stiena podieljena e ova planina u dva diela razliita po veliini i po morfologii: na severnu, Turovsku ili Bosansku Treskavicu, i na unu, Kalinoviku ili Humnjaku Treskavicu. Turovska e Treska-

- 39 -

vica po apsolutno visini via od Kalinovike. Na njo se nalaze navii vrhunci ove planine (Barice 2079 m, Oblik 1877 m, Devoaka Stiena 2058, Ljeljen 1977 m. Paklie 2088 m). Po oblicima tla raznolinia e a i vodom bogatia od Kalinovike Treskavice, pa e za planinara mnogo interesantnia. Kalinoviku Treskavicu ini u glavnom visoravan, ii zapadni dio zatvara visok kr-

VELIKO BZERO na Treskavici pl. 1548 m

foto: Dr. F. Raguz

evit greben s liepo graenim dolomitnim Velikim Trieskom (1924 m), dok istoni dio ini Krbljinski Kr, koi dominira u Krbljinsko Zviezdi (1904 m). Treskavica e graena od verfenskih kriljaca i crvenkastih peara, a preko njih lee donjotriaski krenjaci. Povrh ovih moni redovi krenjastih sloeva otvorene boe, te konano dolomitni krenjaci.

40

Neobina e poava za ovu krevitu planinu bogatstvo izvora od koih neki lee pod samim naviim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama, Uljiva Vrela pod abenskim Stienama). Pored bezbroa malih izvora i potoka nalaze se i dva vea i 3 manja ezera. Ovom obilju vode razlog e geoloka graa. Ispod vapnenastih sloeva lee neposredno naslage stariih formacia, koe ne proputau vodu. U severnom predgoru izvire Godinjski Potok. Nadalje u podruu Velikog ezera ispod stiene Orlice istie Hrasniki Potok. Oba potoka sastau se i ine rieku eljeznicu. Po narodnom tvrenju Hrasniki Potok potie iz Velikoga ezera. Kada se otapau sniegovi i prelie ezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasniki Potok. Ljeti nema vodopada Na severoistoku imamo izvore Vratanjske Rieke ispod Velikog Vratla. Ta rieka tee ugoistono prema Dobrom Polju, te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Rieka. Kasnie se spaa sa elekom Bistricom te dobiva ime Bistrica. Pripada slivu Crnog Mora. ezera (Veliko, Crno, Platno i Bielo) smetena su ispod abenskog cirka, ia e odvodna dolina Dolina Hrasnikog Potoka, koa e i u glacialno periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika. Peto malo ezerce nalazi se u severozapadnom sklopu pod Lednicom vie sela Dumovia. Od vrela na visoravni treba spomenuti sliedea: vrelo u ablan Dolovima, Prohin Smet pod Baricama, Trokutsko pod Oblikom, Iliako vrelo, vrela na uno strani Vel. ezera, Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom, Uljiva vrela pod abenskim Stienama i Spasovako vrelo na panjaku Spasovai. Na u-

41

no strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom, vrelo u Dolovima, Zelenom Strugu, astreb esma pod Ninkovcima, Veliko Vrelo pod Kutskim gradom, esma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Trieskom (s njegove ugozapadne strane). Ispod Vel. Trieska od istoka izvire potok Studenica, koi ponire na mestu zvanom Ponor.

POGLED SA VISA GLATKOG (Visoica) na Treskavicu.

foto: S. Suljagi.

U predgoru su ume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to belogorine. Prvo mesto zauzima bukva, pored koe treba spomenuti i crveni avor (Acer obtusatu). U umama e brono zastupana niska umska flora od koe spominjemo: edi (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa), vrati (chrysanthemum macrophylum) te bourak (Planthatera bifolia). Na dosta bunim planinskim lu-

4.9

kama ima mnotvo cviea od koeg spominjemo; ablan (Trgollius europaeus) i emeriku (Veratrum album). Na mestima gde stalno boravi stoka nalazi se trava avljak (Rumex alpinus). Na gornjo granici ume pravi duge i iroke poaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika, meee groe, mlivnjaa, borovnica, a na naviim visinama prilegla e tlu tresinica (Dryas octopetala). imirika (Berberis vulgaris), kou ne nalazimo kod nas u ravnicama, raste na ovo planini u velikim visinama. Na vlanom tlu kra vrela i oko ezera raste liepa i rietka orhidea (Orchis bosniaca). Neobino e rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. U blizini snienika rastu zvonii (Soldanella alpina), onda Viola Zoysii. Od divljai treba u prvom redu spomenuti medvede, koih ima u podruu Barica i Spasovae, zatim veliko mnotvo vukova i divljih veprova. Srna, a naroito divokoza, ima na svo Spasovai, te pod Sierakim Stienama. Od manje zveradi ima kuna, lisica i azavaca. Na Spasovai ima takoer mnogo puhova, koi znadu nou isprevrtati uprtnjae planinara. Na Rogou nalaze se i orozovi. Sve pritoke eljeznice i Bistrice bogate su liepom potonom pastrmom. Na svo Treskavici i to poev od 1400 m na vie imade riovki (planinski argan) dok poskoka nema. Izuzev Kalinoviku Treskavicu nema na planini stalnih naselja. Na istonom rubu povrh stiena Bistrice lei selo Siera. Zapadno od njega ispod Krbljine lei selo Krbljina u visini od 1300 m. U unom dielu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjakih (hercegovakih) stoara iz

- 43 -

ljubinjskog i stolakog sreza une Hercegovine. Tih naselja odnosno mahala, imade osam i to: Klanac, Dolovi, Ninkovci, Bubanj i emeni Do. Sa ugozapadne strane Velikog Trieska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Stanovi su im graeni od suvozidine. U severnom dielu Treskavice (u Turovsko Treskavici) nalaze se panjaci stanovnika onih sela to su ispod Treskavice:

GVOZNO POLJE na Treskavici pl.

foto: S. Suljagi

Turovi, Godinje, Trebea, Bistroa i Toii. Stanovnici tih sela siromani su. Bave se osim stoarstvom, poljoprivredom a i seom ume. Detaljan prikaz planinskih naselja iznio e In. ovo Popovi u Glasniku Zemalj. muzea sveska HLV-1933. Napovoljnie vrieme za poseivanje planine e od polovine una do polovine septembra. Osobito e liepa planina pod konac pro-

44

ljea, kad e vegetacia u punom cvatu. Za sada postoi samo edna planinarska kua Drutva Planinara za B. i H. u ablan Dolovima. Na Spasovai ima koliba Agrarne Direkcie, ali e zaputena. Po nevolji moe se i u njo prenoiti. U samom Trnovu e kua Drutva Planinara za 12 osoba. Za dui boravak na planini potreban e ator. Zimski port imade i terenske i alpinistike preduvete ali e neiskorien radi pomanjkanja sklonita. Dobri su vodii ivko Vlaki iz Trnova i Muan Zulfovi, seljak iz Turova. Polazna e taka za planinu Trnovo (844 m), liepo mestance, smeteno na severno strani istoimenog polja, opkoljeno umovitim breuljcima, koi lu dau subalpki karakter. Ono lei 6 km. udaljeno od Saraeva na glavnom putu, koi vodi preko Rogoa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. Sa Saraevom e ljeti vezano dnevnom autobusnom liniom (polazak ispred Mariinog dvora u 9 h prie podne). U mestu e gostiona Opat, gde se dobiu kljuevi od kue u ablan Dolovima kao i sve ostale informacie.Prilazi na plavinu

1) ablan Dolovi i ezera s povratkom na Hrasniki Potok (Tura za 1 dan). (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga iroki DoTurovski Stan-ablan Dolovi-Oblik-Crno e-zeroIlia-Veliko ezero-Koza Luka-Hrasniki PotokTrnovo). Markirani put odvaa se od glavnog druma i ide uz rieku. eljeznicu do sela Turova, zatim dolazi u Hrasniku Dolinu, gde

- 45 -

e raskre. Lievo uz Dolinu vodi put na Kozu Luku i ezera, dok put koi prelazi potok vodi na ablan Dolove. On prolazi liepim airima Hrasna pa se penje dragom irokog Dola na vrelo Bugarku, odatle na livadu Progrienicu, zatim na Dugi Greb pa kroz umu ispod vrha Petera, odakle su liepi vidici, na Turovski Stan. Od njega odvaa se-

NIKOLINE STIENE na Treskavici pl.

foto . Kan

dlom, zvanim Ovie drielo, puteljak prema Obliku, koim se slue oni, koi ne nameravau silaziti u ablan Dolove. Od Turovskog Stana sputa se put u spomenute Dolove, s mnotvom vrtaa obraslih travom. Ime ovim Dolovima potee od biljke ablan, (Trollius europaeus) koa raste u vrtaama. Tu se nalazi planinarska kua i vrelo, koe preko ljeta presui, ako e velika sua. Odmah uz kuu uzdie

se gorostasna dolomitna stiena - Oblik, u visinu od koih 400 m. uno od kue vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Volusko drielo. Tu se nalazi tabla, koa oznaue deeno stazu na Barice, a lievo na Oblik i Crno ezero. Liepo provedenim okukama na unom obronku stie se za 1 i sata iz ablan Dolova na Oblik. Liepi su vidici s Oblika na Hotu, Belanicu, ahorinu, Trebevi i sve planine severno od Saraeva. Na unom obronku Oblika nalazi se vea uvala i u njo Trokutsko vrelo, koe u blizini ponire. Desno od puta protee se kr Ljeljena. Odavde se za kratko vrieme stie do sedla iznad Crnog ezera (1680 m). ezero e dugo 160 m. iroko 90 m., a duboko 5.90 m. Obraslo e travom i aom. Crna boa vode potee od mahovine sa dna ezera koa e karakteristina za gleerska ezera. Nie ezera a ispod une stiene Iliaa nalazi se Iliako vrelo, koe brzo ponire u vrtai. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine iana dolazi se na Veliko ezero. Ovo ezero lei na visini od 1548 m. duguljastog e oblika, dugo 210 m. iroko 180 m, a duboko neto oko 6 m. Istone su mu obale nie, pa su obrasle travom, aom i barskim biljkama. Na uno strani ima nekoliko izvora kao i potoi, koi tee iz vie poloenog Platnog ezera. ezersku vodu odvodi mali potoi na severoistonono strani, koi brzo ponire, pa se ponovno avlja ispod Kozih Padina. Zimi ezero nikad ne zamrzne posve, pa se na njemu redovno nalaze divlje patke. ezero se postepeno zasipa. (Struan prikaz planinskih ezera na Treskavici nalazi se u Glasniku Zemalj. muzea sv. XXXVIII-1926 od Dr. ora Protia.) Na zapadno strani

47

silaze u ezersku kotlinu dvie usekline i to edna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUA DRUTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiena zvana Nikolino drielo. U dnu ovog potonjeg smeteno e ispod veeg snienika, malo ali hladno Platno ezero. Od ablan Dolova do Vel. ezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

48

ian koi se sastoi iz morenske grae, vodi put u Kozu Luku, vrlo pitomu, travom k cvieem obraslu uvalu u podnou Nikolinih Stiena. U rano proljee sva e Luka pokrita plavii zvoncima enciana. Iz Koze Luke odvaa se desno ispod Lupoa put prema Spasovai (2 sata), dok put u Hrasniki Potok silazi niz proseklinu i vodi na gornji dio ruba stiena koe sainjavau elo Hrasnike Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasnikog potoka. Put vodopadu (samo s proljea) nie naroito oznaen, a pravac mu e desno pod stienu. Hrasnika Dolina obrasla e bukovom umom, sadrae dosta vlage, er e stisnuta izmeu stiena Spasovae i Zubova. Pri svom izlazu postae sve ira manje umom obrasla. Vie Turova sastae se Hrasniki Potok sa Godinjskim Potokom inei tako rieku eljeznicu. Nedaleko ovog sastava obau potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To e oko 150 m dug, 2 m irok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga e rieka eljeznica izdubila u vapneno gredi. U razliitim razmacima toga kanala nastali su uslied virova vode kazani u koima voda izbia i vrie kao na vatri. Ovo e liep primer za erozivnu snagu vode. Odatle niz rieku vodi put u Trnovo, kamo se stie sa Velikog ezera za 3 sata. 2) Uz Hrasniki Potok na Veliko ezero, Oblik, ablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za edan dan). (Trnovo-Dolina Hrasnikog Potoka-Koza Luka-Vel. ezero - Ilia-Crno ezero-Oblik-ablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova e tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod bro 1), a ima prednost nad turom bro 1), to e uspon blai i to se za krae vrieme stie u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kree lievo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozu Luku i Vel. ezero (3 h hoda, vidi opis pod br 1.).

ABENSKE STIENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagi.

3) Barice i abenske Stiene (Tura za 2 dana). (ablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDevoaka Stiena-abenske Stiene-Bielo ezero-Nikolino drielo-Veliko ezero-Koza LukaHrasnika Dolina-Trnovo). Do ablan Dolova istim putem kako e opisano pod br. 1). Tu konaenje. Izutra preko Voluskog driela desno po zaobljenim krnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastae

- 50 -

pust teren kroz vrtae zvane Ledenice u koima imade debelih naslaga venog sniega i leda. Ljeti vade seljaci snieg, nose ga u Saraevo i prodau. Odvoak puta prema Ledenici oznaen e tablom. Otuda se dosta laganim usponom stie doskora na sam vrh Barice (2079 m), koi e zaobljen i obrastao klekovinom, te ne dae doam tako visoke kote. Prie samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m nie od vrha. Liepi su pogledi s Barice na Hotu, Belanicu, Visoicu, Puzim, Mokre Stiene, iza koih provirue glavica navieg vrha VisoiceDamia. Vide se takoer lanci Crvnja i Velea. Na zapadno strani nie vrha odvaa se put, koi se otrim okukama niz Pogoreli Kuk sputa na Poljice i na Hotu preko koe se moe za 5 sati sa Barica stii na Stini Do. Na unom obronku vrha lei zaravan s nekoliko lokvica i barica po koima e i vrh dobio svoe ime Odatle u smeru prema abenskim Stienama put e edva naznaen U prelazu s Barica treba se drati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gde se nalaze Paklenjae gola i siva kraka pusto s mnotvom dubokih vrtaa obinih i bunarastih. Kra Mlienice nalazi se vei prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istone strane Devoakih Stiena, zalazi se u podrue valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na ugu izbiau abenske Stiene, u iem podnou ima mnogo odronjenog kamenja, a koe se onda sputa u veu uvalu na iem se dnu nalazi bistro Bielo ezero (1621 m). Ljeti moe ono i presuiti. Istono od ezera uzdie se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ova kra Prezida, sedlo izmeu abenskih Stiena i

51

Devoakog Kuka, a koe slui za prelaz u dolinu Ljute. Sa Prezide mogu e uspon na abenske Stiene i to preko Prezide sa une strane ili useklinom na zapadno strani banskih Stiena, ali e ova useklina opasna i strma. S vrha Pakliea (2088) koi e navii vrh Treskavice, a koi lei izvan samog ruba stiena liepi su pogledi prema ugoistoku gde se iz mnotva skrapa i uvala uzdie Veliki Triesak (1924 m). Cio kra dae sliku pustoi, koa e po gdegde oivela malim zelenim oazama, zvanim Zeleni Strug. Od Barica do abe ima tri sata hoda. Po samom rubu stiena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kru da se onda sie na puteljak koi se pred Suvom Lastvom rui prema Bielom ezeru, odakle zalazi u Nikolino drielo, stisnuto izmeu Siljevice i Buce Glavica. Njim silazi put ezersko kotlini, to iziskue 2 sata hoda, pa se preko Koze Luke i Hrasnike Doline za o daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br. I.). 4) Vratlo i Spasovaa (tura za 2 dana). (Toii-Vraski Do-elinac-SpasovaaVratlo-Lupo-Koza Luka-Dolina Hrasnikog Potoka-Trnovo). Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. 1.) samo to pred selom Toiima treba krenuti lievo prema ugu, gde se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km., zvanu Vraski Do. On e omiljeno izletite za poetnike planinare. Usponom kroz umu izlazi se na istaknuti elinac, odakle se put opet sputa u umu pod same stiene Spasovae i dolazi do izvora Vratanjske Rieke. uma e mesti-

52

mino tako gusta, da nalii na praume. Od Vratanjske Rieke liepim usponom stie se na Spasovau, gde se nalazi koliba Agrarne direkcie. Blizu nje ima hladno vrelo. Od Spasovae oko pola sata hoda udaljeno e Vratlo, na kome se prekida lanac stiena poev od Kobiljae-abenskih Stiena. Ispod Vratla prema ugu prostire se velika bukova uma a zatim prostrano polje Gvozno. Ovo polje okruue sa istoka i ugozapada visok planinski lanac. Naroito e liep ugozapadni lanac sa Malim i Velikim Trieskom (1924 m). Od Vratla vraa se istim putem na Spasovau, gde treba prenoiti. Odatle se za 1 sat markiranim putem dolazi u Kozu Luku. Prie nego li se stane put sputati vidi se desno vrh kamena Lupoa, s koeg e prekrasan pogled na cielu ezersku kotlinu osobito izutra, kad e ona dobro osvietljena. Iz Koze Luke mogu se praviti druge kombinacie (vidi turu br. 2). 5.) Vratlo, Dolovi i Veliki Triesak (tura za dva dana). (Toii - elinac- Spasovaa-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Bielo ezero-Vel. ezero-Hrasnika Dolina-Trnovo). Iz Trnova istim putem kako e navedeno pod broem 4. na Spasovau i Vratlo. S Vratla se ide ugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu umu i spusti se u mahalu Dolove, smetenu u kotlini ispod visa Maglaa i Glavice. Iz Dolova nastae uspon na klanac zvan Malo Vratlo, koim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. Trieska dosta slabim putem. Kako e u tome dielu Triesak navii, a strane su mu strme, to e uspon na nj vrlo naporan i opasan. Od Vratla do na Triesak

54

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnoa prema severozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo izmeu Suve Lastve i abenskih Stiena, pa se onda sputa Nikolinim drielom Velikom ezeru (3 sata hoda). Sa Velikog ezera mogue su druge kombinacie (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gde se nalazi Mala i Velika Gradina To e uzvisina u krakom polju koa e u prehistorisko doba bila tvravom i naseljem, to se zakljuue po ornamentici naenih komada posua. Istono od Gradine ima liepa bogumilska nekropola. Odatle idui zapadu moe se stii za 1 sat u stanove Ninkovce ili se moe idui uno preko sela Vlaolja sai u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). una (Kalinovika) Treskavica. Na ova dio planine nakrai e put sa ceste ispod Krbljine i to s mesta, gde se odvaa put za andarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu emeni Do. Sa emenog Dola moe se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triesak. Odavde istonom stranom Trieska na mahalu Dolove pa na Vratlo.Zelengora (i Lelija)

Ve samo ime planine Zelengora dovoljno nam oznauje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u naim krajevima,*) Obje planine ine zajedno iroku planinsku groma-du koja je openito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantiki nakitila, kao to je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim panjacima i kosanicama diu se goli vrhovi sa irokim i krevitim stranama. Po divnim umama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje oblinje planine vidimo na njoj vie prostrane povrine p od umom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagi

nilom, nego go kr i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobino zanimljiva i ugodna. Vei dio Zelengore lei u jugozapadnom dijelu foanskog sreza. Manji dio. juno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatakog sreza. Po dananjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

56

Zelengora je u glavnom omeena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), monim i irokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Vide, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa ine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najvii vrhovi: Lelija (2032 m, najvii na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumo (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se poevi od sjeverozapada postepeno izdie prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najvia je gromada Orufa sa vrhuncima Bregoom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se neto sputa do Tovarnice. koja se sa najvie kote svoje (Plee 1764 m) okomito rui u dolinu rijeice Sutjeske. Glavnu geoloku grau Zelengore ine kreniaci razne boje. Slojevi krenjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krenim slojevima ine verfenski kriljci i pjeari Tako na pr. u okolini tirinskoga Jezera a naroito na obalama samoga jezera izbijaju na povrinu verfenske naslage kriljca i pjeara. I po jugozapadnim obalama Borilovakoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pjeari ispod krenih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se takoer naslage kriljevaca, a na Videu ima mjestimino i

57

serpentina. Sudei po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni ine naslage kriljevaca, koje prijee prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na povrinu i u viim poloajima planine. Poevi od zapadne strane planine sa Kladova Polja nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim aom i movarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

Folo: 5. Suljagl

istoku prostire prostrani i bujni panjak engia Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem. Jugoistono odavde lei na visoravni Stirinama tirinsko Jezero (najvee na ovoj planini). Juno od njega nalazi se Kotlaniko Jezero. Sjeveroistono lei Jezero na Borilovcu, te na istonoj strani Orlovae i Orlovca Bijelo i Crno Jezero. Od svih ovih jezera najvee je tirinsko, najdubnje Kotlaniko, a najljepe po svom pri-

58

rodnom poloaju Crno Jezero. Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. ore Proti u Glasniku Zemalj. muzaja u Sarajevu Sv. XXXIX. (za prirodne nauke) God. 1927. Od izvora, kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one, to se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola), Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore), Jezerica sjeverno ispod Golije pl, Mali Javi juno ispod Maglaj pl . Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice, Jablan, vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda, Studene Vode ispod Didinih Stijena na junoj strani Poda, vrelo kod Crnog Jezera, Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). Zelengora je sva ispletena potoiima i potocima. Vaniji su: Dafer potok (ispod Borilovca), Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena), Govza (koja sa Krupicom sainjava dalje od Jelea Bistricu), Otijea potok, ivi potok, Vrbnica, Bukovica, Treskovac, Hrava, Kola, Jabunica, Ulovi i Klobuarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). S juga Zelengore utiu u Neretvu (zapravo sainjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugoti potok, Bistrica, umi, Dui, Igatica, pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoriko vrelo, Grebenac potok, Tumiki potok, Klistica, Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. Za planinare su najvaniji Dafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza, zatim Otijea, Vrbnica u daljem toku Bjelava potok, Hrava, Jabunica, Sutjeska i Neretva. Svi potoci, koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora, jer utiu u Drinu (a ova u Savu). Od njih je svakako najinteresantnija rijeica Sutjeska, koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu, to je vezala Volujak i Magli sa

- 59 -

Zelengorom. To mjesto zove se Prosjeenica. Odatle, pa sve do sela Tjentita Smjeka se probija kroz visoke stijene izmeu Volujaka i Tovarnice. Njezina borba sa stijenama oita je i

PROSJEENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto; Dr. F. Raguz

dandanas, jer joj je korito jo uvijek preusko, a ona nastoji da ga proiri. Oko mjesta Suhe (nekadanja andarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i kra. Cijela okolina puna je divlje

- 60 -

romantike. Nijesu nita manje interesantne i rijeica Govza i Otijea, koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine, a Otijea u neprestanim brzicama juri izmeu strmih stijena Radomilje i Mrin planine. Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. Ona tee u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritoica i potoka, tako da ve kod Uloga ini dosta jaku rijeku. Svi su ovi gorski potoci vanredno iste, bistre i hladne vode. U svima ima najljepe potone pastrme (Trutta fario). Najugodnija posjeta Zelengore je poevi od mjeseca juna, pa do kraja septembra. Ko ode na Zelengoru u junu, imae priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. Bujni zeleni panjaci po visoravni iskieni su cvijeem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana, zvonaca, arnike, orhisa (salepa), margarite, mauhice, emerike, kadulje, pelina i mnogih drugih. Naroito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistone strane velike povrine pokrivene bujnim ajirima i livadama. Malo je u naoj dravi takvih ajira kao to su Urdeni Do, Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. Kada gazite po tim ajirima osjeate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. Izmeu tih ajira i visoravanskih panjaka prostire se pojas visoke gore listaa i crnogorice (bukva, javor, jela, omora i bijeli bor). Na otrim stijenama Husad pl. zvanim Sokoline imade i Panieve omorike (Picea omorika Pani). (Na putu od Jelea uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike).

- 61 -

U umovitim dijelovima Zelengore, ponajvie s juga i istoka nae se jo po koji medjed, doim vukova, lisica, kuna, srna, divokoza, divljih krmaka i ostale sitne divljai ima dosta. Od, ptica ima orlova surih i ljeinara. Jastrebova, uara, tetrijebova i po niim poloajima ptica pjevaica. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po krnim obroncima. Zelengora spada u zabranjeno lovako podruje. Stalnih naselja nema po Zelengori. Ima ih. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka, Zurovii, Soderi, Bundii, Borac, Trnavica. Tobii, Klinja i dr., a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha, Tjentita, Todjevac (na potoku Hravi), Sadii, te na lijevoj strani Drine: Popov Most, Mjeaii, Grandii, Ljubina i Zakmur, sa sjevera su: Jele, Govza, Vlahovii, Borija, Jelaca i Kalinovik. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim, skoro u podjednakom broju. Kao to je veina naih gortaka oni su vrlo bistri, a prema putniku veoma susretljivi. Bave se najvie stoarstvom i to posve primitivno. U niim poloajima obrauju i neto oranice. Siju jeam, zob i krompir. Voarstvo im je vrlo slabo. Osim ovih stalnih naselja, to se nalaze popredgorju Zelengore, ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih ljetnih stanova, koji ovdje nose naziv katun" t. j. pastirsko naselje. U istonom i jugoistonom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Vide, Zavide, Stari Katun, Nabojina, Kapidin Do, Vita Bara, Javorak, Donje i Gornje Bare, te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica. (engia Bara), Prutaa, tirine, Kotlanice, Podorlovcem, Kladovo Polje, Boljun, Junakov Do,

- 62 -

Lisiine, Bukov Do i Korita. (Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god. 1928. str. 167 186 od Ing. J. Popovia). Na itavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kue. Jedina sklonita za planinara su samo primitivne obanske kolibe ili andarske stanice. Ugodna i dobra konaita su u andarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa

PANJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m

Folo: S. Suljagl

zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu. Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m). Poloaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore. Isto tako povoljna je stanica u Jeleu za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i tirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine. U sred Zelengore nalazi se andarska stanica na Borilovcu poto ima centralan poloaj zgodna je za

- 63 -

boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera; Borilovako, Crno i Bijelo. Sa juga i istoka nalaze se u podnoju Zelengore andarske stanice u ipovici (ipovac, ispod sedla Jabuke), na Grabu i u Tjentitima (na Sutjesci) Za boravak (konaenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu, ili od etne komande u Foi. U andarskim stanicama ne mogu dobiti konak ene i djevojke. Ko nee da trai konak u andarskim stanicama preporuuje mu se, da ponese sobom ator, jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak. U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje. Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak, a i sve to imadu od svojih proizvoda, ali kolibe nijesu iste. Prilazi na Zelengoru mogui su sa svih strana. Najpodesniji su sa sjeverne strane t. j. od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jelea i Foe. 1. Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pou do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan 72 km). Od Kalinovika istono cestom prema Foi do odvojka puta na desno prema selu Jelacima (1 sat hoda.) Od Jelaaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda, pa preko Poda u junom pravcu na Studene Vode (prve obanske kolibe), te uz Dafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac, andarskoj stanici (4 sata hoda). Od Borilovca je zgodno praviti izlete do tirinskoga Jezera, ili do Kotlanikoga Jezera ili se penjati na najvie vrhove Stog (2014 m), Brego 12015 m), Kaleliju (1975 m), Orlovau (1960 m) i Ljeljen (1765 m). Popne li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske

64

masive Maglia i Volujaka. Iza njih neto udaljenije, izdie se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru, a zapadno od njega pruila se Pivska Planina. Prema istoku pada u oi visoka planina Ljubina (Ljubinja, op.) u Sandaku, a prema sjeveru nae poznate planine: Jahorina, Treskavica i Visoica. Sa zapadne strane vidi se: Crvanj, Vele i juni dijelovi Prenj planine. Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica, a nad njim vlada jedinstveni mir i tiina. Nita se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom. S Borilovca povratak preko Orufe, zatim junom stranom Orlovae, iznad Kapidina. Dola, u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero, pa preko Starog Katuna i Paine Planine na Painu Poljanu. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put, jer se on tu dijeli u dva kraka. Oba vode u sjevernom pravcu. Desni krak vodi u Mrin planinu prema Mraajskim kolibama. To nije pravi put. Lijevi krai krak sputa se iza 5 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otijee. To je pravi put. On vodi dalje niz Otijeu do Repia, pa preko hrpta Presla na selo Grgalie u Jele (5 sati hoda). Od Jelea cestom, ili u Fou (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). Od Foe autobusna veza (pota) sa eljeznikom stanicom Ustipraom (45 km). Odavle eljeznicom prema Sarajevu. 2.) Vrlo je interesantan put od andarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske. Idui ovim smjerom divie se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglia i Volujaka. Taj put vodi ovako: Od Borilovca u junom pravcu na Katun Vitu Baru. Odatle u lugoistonom pravcu na katun Javorak, zatim kroz veliku bukovu umu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare, pa niz Guzni

- 66 -

put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) im se sa e ka Sutjesci treba krenuti uz rjeicu Sutjesku i pogledati Prosjeenicu t. j. prodor Sutjeske kroz stijene to su spajale masiv Zelengore i Volujaka. Zatim se vraa niz vodu prema malom naselju Suhoj, gdje je prije rata bila andarska stanica. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentitu, gdje sada ima andarska stanica. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske), pa na Perovie, Vojnovie, Belene, Troanj, a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Fou, (3 sata hoda). 3)Veoma je povoljan uspon od Jelea uz potok Govzu. Taj put ide sve pored rijeice Govze ispod strmih stijena Husad planine. Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem. Od toga izvora uspon se die sve do prve istine i ravnice, koja se zove Jelova Prosjeka. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode. Od Studenih Voda put se dijeli: jedan - desni - ide ispod Todore, zatim izmeu Meee Bare i Hajdukog Dola u Mrkodo, a odatle na katun tirine i tirinsko Jezero. Drugi - lijevi - vodi uz Dafer potok pravo na katun Borilovac. Ima 6 sati hoda. 4)Od Foe ima takoer direktan put na Zelengoru. Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda. Tu se pree na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbue. Odatle se krene zapadno desno laganim usponom do sela Zakmura. Od njega juno preko Svitice na selo Ljubinu, pa na potok Vrbnicu. Zatim ispod Mrin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavide. Zatim se krene juno izmeu Zavidea i Stoi pl. na Crno Jezero, od njega ve opisanim putem (vidi 1.) na Borilovac. (8 sati hoda).

- 67 -

5.) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odvie dalek i zabaen. On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla emernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. Odatle se spusti niz djeicu Sutjesku u Suhu, a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare, Odavde putem opisanim pod turom 2. Ovaj put bie povoljniji za planinare, tek kada bude dovrena cesta, koja e spajati Gacko sa Foom i Sarajevom. U svakoj polaznoj taki na Zelengoru (Kalinovik, Jelaca, Jele i Gacko) moe se dobiti konj za prtljagu, ili za jahanje kao i vodi, koji e putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima. Putevi po Zelengori nijesu jo obiljeeni (markirani). Zimski port nije na Zelengori danas mogu zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta, kao i radi toga, to u samoj planini nema planinarskih kua. Preko zime nijesu ni andarske stanice nastanjene. Magli Magli planina nalazi se na kranjem ugu foanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. od samoga sreskoga mesta Foe. Sa severa i zapada ova planina ograniena e riekom Suteskom. ugozapadno e dieli od Voluaka Suki Potok. Istonu granicu ine Drina i Piva a prema ugu e zatvara Mratinjska Uvala. Magli e krevita planina, koa ini severnu granicu pravoga krasa, koi na njemu nie ba tipino razvien. Padine su mu sa svih strana osim severozapadne ako strmenite i obrasle bunom crnogorinom i buko-

- 68 -

vom umom koa mestimino ima karakter praume. ume se ire do visine od 1600 m. Od te kote prostire se na daleko i iroko visoravan sa odlinim panjacima. Podlogu prostrano visoravni Maglia ine triaske i urske stiene, meu koima prevlauu krenjaci. Nanie sloeve ine verfenski kriljci i peari. Preko verfenskih sloeva, dolaze triaski krenjaci koi ine glavnu masu Maglia. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz urskih krenjaka. Ova naslaga sloeva, koa se zavrava krenjacima slabo e poremeena i samo malo naborana. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krenjaka i potie karakter visoravni ove planine. Iz ove visoravni diu se mnogobroni vrhovi i grebeni. Navanie su skupine: Vuevo (Crni Vrh 1591 m), Ruevac (1835 m), Snienica (1804 m) Prievor (Makaze 1668 m), Mratinjska Gora (1576 m), te sama stiena Maglia (2387 m). Dok podnoe i padine obiluu vodom, visaravan e oskudna vrelima. Kod Drago Sedla odmah ispod puta postoi vrelo, ali u njemu ima vode samo za kinih godina. Lokve Derneite imadu isto takovo vrelo. Na Ruevcu i Ulobiu ima po edno vrelo, koe u drugo polovini ljeta presui. Na Ulobiu postoe dvie velike atrnje no, poto su zaputene i nenatkrivene, voda im nie za pie. Na Kamenom osim snienice nema druge vode. Tu se nae kroz cielo ljeto sniega meu stienama. Naizdanie e vrelo na Carevom Dolu koe nikada ne presui. Fauna e ista kao i na susednim planinama Voluaku i Zelengori. U visinama se esto vide ljeinara. Po umama ima razne divljai: divokoza, srna i divljih krmaka, a

- 69

od zveradi ima vukova, lisica, kuna i po koi meed. Vegegacia e na visoravni vrlo buna. Kao botanika rietkost nalazi se na temenu Maglia edna vrsta luka Allium sibiricum. On raste inae na vlanim mestima oko planinskih potoka i ezera do visine od 1700 m. Da se i ovde nalazi bie tome uzrok velike koliine sniega, koi o dugo u ljeto

NAVIA GRUPA MAGLI PL.

Foto Dr. F. Raguz

pokriva Maglievo teme. Tu polagano kopni i tako, er e teme ulegnuto, stvara na tom mestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka. Na samo planini nema stalnih naselja. edino ljeti oivi planina, kada stoari isterau stoku na pau. Grupe obanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Derneitu, Ulobiu, Kamenom, Ruevcu i Prepelici. obani

- 70 -

su naveim dielom Rudinjani t. . stoari iz okoline Bilea, te neto malo iz sela severno od rieke Suteske. U svako pastirsko kolibi stanue po nekoliko lanova edne porodice, meu koima glavna uloga pripada planinki. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinui se za druinu i red oko ognjita. U mljekaru t. . u onom dielu kolibe gde se sprema mlieko, kamak i sir ona e apsolutni gospodar. Planinarskih kua i sklonita nema na cielo planini. Konaenje u obanskim stanovima ne moe se preporuiti. Zato e nabolje ponieti atore. Markacia nema nikakvih. Za zimski port e planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraanih veza i radi potpune oskudice sklonita. Voe za ovu planinu mogu se dobiti u Tentitu, Igou, urevici i ostalim okolnim selima. Voe obino priprave konja za prtljagu. edan e od vrsnih vodia Omer ampara iz Tentita, koi dobro poznae sve okolne planine ukljuivo Durmitor. Magli e nabolje poseivati u mesecima ulu i augustu. Za planinara e najprivlaivia taka ciele planine svakako njezina glavna stiena naikana otrim liticama sa vrhom 2387 m. Vrh e pristupaan edino s une strane koa e obrasla travom i klekovinom. Sve su ostale strane veoma strme, gole i krevite. To e posljedica poglavito intenzivne sniene erozie u visinama. Pogled e sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susedne planiie Voluak i Bio, na Trnoviko ili Voluako ezero, a onda na Durmitor i cieli niz bosanskih planina prema severu i sjeverozapadu.

71 -

1.) Foa e obino polazna taka. Od Saraeva vozi se istonom eljeznicom do Ustiprae. Od eljeznike stanice Ustiprae do Foe postoi redoviti autobusni saobraa. Od

VRH MAGLIA (2387 m) Foto: Og. F. Raguz

Foe preko Broda do Alaia vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkoviima, odakle se nastavlja na sela Predel, Kosmae do Igoa. Izmeu Kosmaa i Igoa divan e pogled na Vu-

- 72 -

evo (1591 m), te selo Bastase ispod koega se ulieva Suteska u Drinu. Pred Igoem otvara se vidik na dolinu Suteske sve do pod goli Treskovac (1805 m), U Igou se moe konaiti u kafani naprama damii. Ovde se prelazi na desnu obalu Suteske, odakle vodi prilian uspon do sela ureva iznad koega se ulazi u drielo. Proavi i ova moda naai uspon na cielom putu dolazi se na samu visoravan na Agia Ravan. Penjui se odatle gotovo neprimetno, stie se pod Maglieve stiene na Kamenom. Traanje hoda 6 sati. 2.) Do Alaia se ide kao gore, zatim preko sela Marinkovia, Lalovine, Perovia na Popov Most. Tu se pree Suteska odakle nastavlja liep put njenom desnom obalom sve do Tentita. U Tentitu ima andarmeriska stanica sa dobrim krevetima za konaenje. (Dozvolu za ovo potraiti kod andarmeriske komande u Foi). Od Tentita se uzme pravac ravno na selo Kelie gde se hvata staza koa vodi unim smerom uviek kroz umu do Drago Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluak od Studanaca pa sve do Proseenice. Na ovom mestu ispod puta ima vrelo. Put nastavlja ugoistono ispod Snienice na Mrkalj Klade, gde ima nekoliko naputenih obanskih koliba, pa na Lokve Derneite gde su opet obanski stanovi i vrelo. Tu e velika istina, preko ko|e vodi pug u bukovu umu Haluge, a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiera na Kamenom. Dovde trae put 8 sati. Od Kamenog vodi put mimo nekadanje granine piramide do na sam rub Mratinjske Uvale, odakle se prua divan pogled na Durmi-

- 73 -

tor, na kome se dobro razlikovati polagano penje i Veveriin Prodor.

mogu pri liepom vremenu svi vrhunci. Odatle se put savia prema ugozapadu u Proavi ova prodor

TRNOVKO EZEO POD MAGLI PL. Foto Dr.f. Raguz

stie se na ednu ravan odakle se otvara vidik na Bio planinu (2398 m), koa e usred ljeta pokrivena sniegom. Istim pravcem nastavlja put na Carev Do. Od Kamenog do Ca-

74

revog Dola teren e pust i krevit. Carev Do e karsna uvala dugaka 800 m, a iroka 80 m. uvrh koe se nalazi ako vrelo, poznato i cienjeno poto e inae u ovim kraevima oskudica vodom. U donjem krau Dola ima mnogo malih vrtaa. Od Careva Dola poinje uspon prema temenu Maglia i to njegovom ugozapadnom stranom. Teren e obrastao travom, pa se lagano hoda. im se stigne na prve vrhove otvara se vidik na cielu visoravan prema koo se stiene gotovo okomito rue. Radi estih odrona bolje e drati se podalje od rubova. o neto uspona pa se ukae impozantna piramida Maglia. ednim njenim rubom uspon e mogu uz neto opreza a bez ikakvih specialnih pomagala. Od Kamenog do vrha Maglia ima oko 3 i po sata hoda. Silazak se moe izvriti istim putevima, ali e interesantnii silazak na Trnoviko (Trnovako) ezero. Siavi na Carev Do kree se na ugozapad i stie za malo vremena na rub Dola. Sa ovoga mesta ukae se aka strmina arena Lastva, a u njenom podnou Trnoviko ezero. Silazak e dosta teak i mora se oprezno sputati radi odrona, stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. Preavi ove hvata se puteljak koi vodi kroz umicu ravno ezeru. ezero e stisnuto izmeu stiena Maglia, Voluaka i Bioa, ii se grebeni sputau sve do u ezersku kotlinu. edino e na severu otvoreno prema umovitim Vratnicama. Iznad ezera na zapadno strani ima neto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana. Od Bara teku dva potoia u ezero, a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u peinastom ponoru stvaraui tako verovatno Suki Potok. Osim spomenutih potoia i atmosfer-

ske vode ezero dobiva vodu iz mnogih snienika svoe okoline. ezero e liepe modro zelene boe a oblika bubreastoga; dugo e oko 700 m, a iroko oko 400 m. Lei nad morem 1700 m. Temperatura mu e 15 C u avgustu. U ezeru nema riba. Pliine uz obalu obrasle su mu rietkim aem i movarnom travom. Okolina ezera obrasla e mieanom umom na severu, a u ostalim dielovima sputa se

PASTIRSKA KOLIBA KATUNA NA KAMENU foto; Og. f. Raguz

klekovina sve do vode. Inae e tipina sub-alpinska flora. U predelima oko ezera ima neobino mnogo divokoza, a u Vratnicama veprova. Od vrha Maglia pa do ezera moe se doi za 2 i po sata. Put nastavlja kroz Vratnice laganim sputanjem na ednu ravan - Poljanu - obraslu obino visokom travom. Na ulazu u Vratnice s lieve strane puta nalazi se polupeina Darbina

- 76 -

vrlo zgodna kao zaklon u sluau potrebe konaenja. Na Poljani se treba drati staze, koa ide desno do pod same stiene er ona vodi na Prievor. Na ovom putu se dolazi na staru pograninu piramidu (1531 m), a neto kasnie na dobro i ako vrelo. o malo uspona, pa se stizava na, grebei Prievora odakle se otvara liep vidik na Snienicu (1804 m), Magli (2387 m), Bio (2398 m), te cieli Voluak. Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliedi sputanje sve do Suhe. Za ova dio puta potrebno e 5 sati. Suha e maleno i siromano naselje. koe se nalazi na uu Sukoga Potoka u Sutesku, izmeu planina Maglia i Voluaka. Cielo seoce sainjavau tri porodice sa koih dvadesetak lanova. Obrauu neto malo polja, i bave se uglavnom stoarstvom. Nekada e Suha bila vana stanica na karavanskom putu izmeu Dubrovnika i Foe. Suha e zgodna polazna taka za izlete Va Voluak, Zelengoru i ostale susedne planine. Planinar koi se nae u Suho, neka se svakako poslui prilikom te neka proe i kroz Proseenicu. Proseenica e probona dolina Suteske kroz kolosalnu krenjaku trupinu Voluaka, a ulaz u nju nazivlju Vratar. Pogled na Proseenicu pun e velianstvenih prizora. Od korita se diu vrlo strmenite strane, glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m, delomino gole, a delomino obrasle mieanom visokom umom. Na lievo obali e Tovarnica a na desno Lice. U koritu Suteske lei ogromno odvaljeno kamenje izmeu koega se obara penuava buica sa obiljem odline pastrmke. Iznad ove buice probia se uska staza die-

78

lom utesana u kamenu. Proseenica e pouan primer o postanku probonih dolina eroziom. Nedaleko Suhe u Proseenici s lieve obale Suteske odvaa se strmeniti Guzni Put koi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Od Suhe prema Tentitu ulazi put u tiesnu dolinu Suteske, koa se tek pred Tentitem rairue. Liep put vodi desnom obalom sve do Priboa gde se prelazi na lievu obalu. Na uu potoka Peruice otvara se o ednom pogled na Magli, da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. Odatle vodi put ravno na polaznu taku Tentite. Od Suhe kroz Proseenicu pa natrag do Tentita ima dobra 3 i po sata. Bjelanica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelanica iji sjeveroistoni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. Taj greben prestavlja Bjelanicu u uem smislu rijei. Ona se inae protee daleko prema zapadu i jugozapadu, sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Sa istoka rijeka eljeznica i istoni dio Sarajevskog Polja, Sa jugoistoka Hojta. Sa juga prodorna dolina Rakitnice, a sa jugozapada dolina rijeke Neretve. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je breuljast teren, ko-iim prolazi eljeznika pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic. Sa juga, jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop otro je ogranien, dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Od jugoistoka vee ga Hojta sa Tres-

- 79 -

kavicom. On vee hercegovake planine sa bosanskim vapnenakim gorjem. Po svom smjetaju ini vodomeu izmeu Jadranskog i Crnog Mora. Jugozapadni dijelovi Bjelanice znatno su nii od sjeveroistonih. U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje, od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdie. Tu se nalaze mona i krevita brda odijeljena as uskim a as prostranim dolinama (poljima). Taj teren

BJELANICA - OPSERVATORIJ (2067 m)

Foto: S. Suljagi

zavrava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelanice i Vlahinje, najviom skupinom cijele planine. Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu, Hranisavu (Maslinu), Lovnicu, Krvavac i Bjelanicu. Grebeni nemaju smjer, kojim se pruaju dinarske planine, nego se jedni proteu od zapada prema istoku, drugi prema sjeveru. Izmeu njih vode dva glavna planinska druma, jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu, drugi od sjevera prema jugu.

- 80 -

Cijela Bjelanica graena je iz vapnenaca, koji prelaze u verfenske kriljevce donjeg triasa i u jurske, fline krenjake i lapore. Slojevi vapnenca esto mijenjaju pravac svog pruanja a iz toga slijedi, da je njihov poloaj pretrpio naknadno velike promjene. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni, ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Na njoj prevlauju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. Monotonija se pojaava zbog oskudice ume i zelenila. Nema ni potoka ni jezera. Kao karsna planina imade Bjelanica sve morfoloke karakteristike kra: vrtae, krape i peine. Ima nekoliko znatnih pilja, U dolini Neretve iznad piljana i Bivolja, zatim pilja Kuvija kod Lanita, gdje su naeni ostaci piljskog medjeda. Onda snijena pilja na Opanaku, pilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola, te snijena pilja na Javorniku. U njima je dosad naena slijedea piljska fauna: anophthalmusi, antroherponi, piljski pauci, crvi, skakavci i salamanderi. Glavni dio planine oskudijeva vodom. Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac, La