_ -- - ~)\ C KR-UVENICA Br. 16., god. V, Travanj, 2011. ISSN1846-5420 e IZDAVAC: upa Sv. Stjepana I., Hvar GLAVNI UREDNIK: Zorka Bibit ODGOVORNI UREDNIK: don MIlI Pien kovit, upnik UREDNI$TVO: Joko Zorka Ivo Tudor Ante Novak-lha Don Mili Pien kovit Milan$arit Miko Ivo GRAFICKO OBLIKOVANJE: FOTOGRAFIJE: Arhiv upe Hvar TISAK: Dalmacijapapir, Split NAKLADA: 500 kom. ADRESA: upa Sv. Stjepana I., Trg Sv. Stjepana 20, 21450 Hvar Tel/Fax: +385(0)21741269 e-mail: kruvenica@gmail.com Broj upnog iro 2340009-1100238864 .t.ti Kruvenica LIST UPEsv. STJEPANA L,PAPEI HVAR Drogi Viea tijete! Pasala je i ova korizma.Makor je Uskars litos kasno, vrime od pasone Kruvenice doove nove je pasalo u cas,a doove ca gre i barije. Prid vami je novi broj.Nodon se da nagrodit na trud barenko kojon lipon riei,a ne bi bilo zgorega dat i koji old.Zodnji put smo ponudili nain dobrotvorima objovit i reklamu u Kruvenicu, se ni niko jovi. Bar ovi ca imodu oldih ne kapidu forski. se nos tiei,Kruvenica bi mogla izhodit i putih - i ovi smo tukali fermovat i brenzovat ove ca piedu da ne bi udrili u 100 fojih.Jerbo dobra voja ni dosta za plotit tampu. Pok,ako morete pomozte. vidit iovi broj da za svakega imo po cogod - upnik lpensaju obo pajunskin pismima, korizmi, liturgz,,raju i kriima.Puno se tega obo cemu je tukalo nego ca u kronike more stat; redili se obnovjali oltori, se u znonju vire (iepeta dobili! I I), pitali se eikova je Venjeronda(bome naa) i toncoli po Pragu. Nismo zaboravili ni da je Ajduk proslavi 100 Govorili smo s Iton obo grodu ivelikin prijatejen Fora i Foranih jor Jakon Fjamengoton.Pensali smo obo sliki groda i di sa storima.Urednicaje viitala nae nojstarije,a ie je hmuto po Kosovu i Makedoniji s Morete saznat cogod obo Arsenolu,oltoru Gospe Zalosne,grobajskin kriima,ca se Inglezu Jacksonu parilo od Fora u 19.vik,koliko Forani molidu Boga dain do mir i "'....ledl''llSltvoi da se u mriu osin ribe more i "umjetnicko ".Za teoke piemo obo gustirnima i bobu,za oo.ntO'.UOVlc:eobo manitri, one ca gledodu u nebo obo vanzemaljeima.Sitili smo se metra od muzike, Aldota Banfichija. Bome,epeta i reagironjih,a kronike i dentjere ne tuko ni spominjot. Da se vrotin na pocetak.Uskars - svetac bez kojega nijedon drugi svetac nimo smisla. Doni od Vele etemone iUskarsa su doni u kojima se spominjemo i slavimo jubov koju je Bog priko svojega Sina Isusa pokozo nami judima.Svaka nedija,aUskars pogotovo bi non tukali bit prilika za se saUskarslini blinjima. Potrudmo se danon dobrifruti pasone korizme i ovega Uskarsa ostanedu u ivotu. Neka vos sve prati ona Jubov kojaje za nos bila propeta. L u ime cilega Urednitva NEKA VON NA DOBRO DOJDE USKARS! Milan 3 UPNIKOVA BESIDA POTENU VAM KORIZMU ELIM U POVODU BLAGDANA USKRSA Mic po mic, quadragesima !korizma klizi svome kraju. Pretpostavljam da smo negdje ili daje korizma nastala po uzoru na Isusov boravak u pustinji prije nego je svoje javno djelovanje. Pogledajmo malo to nam o tome kau Evo ih jednog pored drugog da nam bude preglednije. MATEJ DuhtadaodvedeIsusaupustinjudaga iskua. I propostivi dana i napokon ogladnje. Tadamu pristupinapasnik i"Akosi SinBoji,recidaovokamenjepostane kruhom." Aon odgovori:"Pisano je:Neivisamo o kruhu,nego o svakoj to izlazi iz Bojih usta. " ga tada povede uSveti grad, postavi ganavrhHramai mu:"AkosiSin Boji, baci se dolje!Ta pisano je: svojim zapovjediti za tebe i na rukama tenositi dase gdjenogomne spotakne o kamen." Isus mu kaza: "Pisano je takoder: Ne iskuavaj Gospodina, Boga svojega!" ga onda povede na goru vrlo visoku i pokazamusvakraljevstvasvijetaislavu njihovu pa mu "Sve ti to dati ako mi se pokloni. " Tadamu Isus:"Odlazi,Sotono!Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemujedinom slui!" MARKOLUKA I odmah ga Duh nagna u pustinju. I bijae ti pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i pustinji dana, gdje ga je iskuavaoDuh dana vodio pustinjom, gdje Sotona; bijae sa zvijerima, Tih dana nije nita jeo, te kad oni istekoe, ogladnje. Amu"AkosiSinBoji,reci ovom kamenu da postane kruhom." Isus mu odgovori:"Pisano je: Ne ivi samo o kruhu." PovedegauJeruzalemipostavinavrh Hrama i mu:"Ako si Sin Boji, baci se odavdedolje!Tapisamoje: svojim zapovjediti za tebe da te I: Na rukama tenositidase gdjenogomne spotakne o kamen. " Odgovori mu Isus: je: Ne iskuavaj Gospodina, Boga svojega!" Ipovedeganavisoko,pokazamu odjednom sva kraljevstva zemlje i mu: "Tebi dati svu ovu vlasti slavu njihovu jer menije dana i komu dajemje. Ako se dakle poklonipreda mnom,sve je tvoje." Isusmuodgovori:"Pisanoje:Klanjajse Gospodinu,Bogu svomu,injemu jedinomu slui!" Tada ga pusti I gle, pristupili ia mu sluahu. sluili mu. Poto iscrpi sve kunje, se udalji od njega do druge prilike. 4 UPNIKOVA BESIDA toseovdje nalazi?Sva se trislau da je Duh koji je siaona Isusa nakon krtenja preuzeo ,,krivnju" za Isusovodlazakupustinju.Markoupotrebljavaformulaciju:"DuhIsusaNAGNAupustinju!"Skorobi mogao da se Isusu ba i nije ilo tamo, ali ga je Duh "nagnao". Dok dva od tri biljee kako je ili Sotona iskoristio priliku i dohvatio se Isusa, Matej pie da je Duh Sveti Isusa poveo u pustinju samo zato da ga sa kunjama.Naravnoda namsepitanje: ,,zato?!" Moemoliodgovornaovopitanje ukondicionalu:"Ako si Sin Boji!"? Zato tako?to s tim? Sotona zna tko je Bog, ali to zna o tome kako je to biti On vjerojatno nije siguran to moe Isus. eli li moda na ovaj navesti Isusa na to da ljudski element u njemu prevlada nad boanskim pa da ga tako izbaci iz igre? se da se sve kunje svode na jedno: dokai ljudima na njima razumljiv da si Boji Sin. U tom kao da je nazivniksvihtrijunapastinetotobismo danas nazvali SAMOOSTVARENJE. To je sredinji pojam New Agea. I ako je moje razmiljanje ispravno, to je najbolji pokazateljkoliko u New Ageu ima svoje prste i onda kad sve izgleda tako Svojim odgovorima na Sotonine kunje ("Pisano je ... If) Isus kao da kae: "Jer 'Ja jesam' Sin Boji ne elim drugo do li ono to eli moj Otac. " Ako je ova scena s Isusom model korizme, onda jeda smo tijekom povijesti korizmu pretvorili uneto drugo zbog seonadanas velikimdijelom ignorira ili se s nj om, na neki sprda. Istina,tekstovikojiseuCrkviobjavljujuokorizmi naglaavajudajesmisaokorizme obnova ivota, ali - gledam i sluam reakcije nas na to. Gotovo nitko ne pokoru kao vrijeme Moemo mi pepeliti koliko god ali smislu korizme je u odzvonilo. Jelitozatotojesama kao jednadba sa nekoliko nepoznanica? Povrna kateheza i jo povrnije propovijedanje uvijek da je korizmavrijememolitve,posta(rtve,odricanja)idjela ljubavi.Svede li se korizma na vjebanje u te tri stvarnosti duhovnog ivota,azaboravise na njezin temeljnismisao, onaje zapravo izgubila smisao. Zbog jeMojsijenarodpoveokrozpustinjuprema zemlji?Za topostojedobrinaravnirazlozi.Ali postojijedan dublji razlog koji se iz svega onoga to im se na putu. Morali su u pustinji izgubiti svaku ljudskusigurnost,svakoljudskouporite.Trebalisuse pouzdavati u Boga jedinoga, od njega sve Morali su razinu egzistencije, koja se sama od sebe kaoprimarna, stavljatiudrugiplan.to Mojsije radi na brdu Horebu 40 dana? Pozvanje gore kako bi bioo Bojoj volji i nakanama za Izrael. Zbog je Ilija pozvan u pustinju "sve do Boje gore - Horeba"? Da bi shvatiokako je usvom revnovanju zaGospodina krenuo pogrenim putem, kako se uhvatio u kotac sa zlom za silom pa je naiao na otpor koji ga je obeshrabrio. Morao je susresti Boga u laganom i blagom lahoru kako bi mogao nastaviti poslanje koje muje Bog povjerio (1 Kr 19, 9-14). 5 UPNIKOVA BESIDA to SavaolPavao u pustinji oko tri godine? Onaj susret s Isusom koji ga je izbacio iz dotadanjeg stila ivota moraoje sazretiunetotrajnije.Iako tajkratkisusret ostatiuPavlovom kaoprekretnanjegovog ivota, tek godine pustinje utvrditi gradivo i Pavla biti Cilj je (biblijske pustinje) uvijek isti: susresti Boga na takav da efekt bude spoznaja/iskustvo kako je sav na ivot u njegovim rukama i kako doista njemu treba prepustiti putove svedaonsvevodi.Pustinja "pustinjaka"ispranjavaod samoga sebe i ga sposobnim biti djelotvornim Bojim Mnogoputasureligiozniljudikoristilireligijunasuvie ljudski Sluilisu sereligioznim idejama da bi ljude "pokorili"netolikoBogukolikosvojojreligioznoj instituciji, da bi ih smjestili u okvir koji su tijekom vremena izgradili.Da, setoinamauCrkvi.Toje napast i nijedna religija nije od toga slobodna. A Bog, biblijski Bog, Isusov Bog eli samo jedno - da u slobodi prihvati suradnju sa svojim Stvoriteljem i da ivi kao slika Boja slavu Boju. rtva, odricanje, post tada su vie posljedica odluke da seotvorim Bogu,da mu dam prostorausvomivotu,dazapostavimprimarnetjelesne potrebeistvorimprostorzaduhovnonegotosucilj pustinje. Isus nije iao u pustinju radi posta. Iao je u pustinju staviti se Bogu na raspolaganje,ne bavitisedrugim negoBogom.Izbogtoga je NAPOKONogladnio.Apo nama ispadne kao da je Isus iao u pustinju gladovati. Isus nijeiaoupustinjumoliti.IaojetraitiBojuvolju, spoznati to Otac od njegaMoete da se igram Pa nije li bit molitve upravo traenje Boje Jest,alito vrlo sudim posebi.Izgledalomi je kaosilno nakongodinanekakvogmolj enj a,shvatiodase molitva na kraju svodil amona toda otkrijemoto nama smjera. Naalos {ima mnogo molitve, ili onoga smatramonema nikakve veze s traenjem Boje volje, nego Je p. e"inzistiranja da ovo ili ono po naoj y;olji.( '".'.'.r.. MoeIr se dasmomi,hvarski pO!lluali sugestijuokorizmi molitve?Nemamuvidau osobni hVlWskih pa ne znam to je tko' u s.ebir i koliko se toga dri. Ali, u naoj sudanutjednutijekomkorizmeizmjenjivale pobonosti.Radilisetuomolitvi?Svatko dapobonosti jesu molitve(molitvice). Ako sudjelovanju unjima,onda korizma - viij,erne, molitve u na'ajupi ne postoji. Ili -nU>Wj 1}varski nemaju takvim. da te pobonosti zapravo rnisu molitva jer !le u"ne moe prepomati onaj dlili: Isusnijeiaoupustinjuzbogdjelaljubavi.Komeiskazivatiljubavupustinji?Zvijerimakojespominje Marko? Ili koji ga napastuje?Odveden je u pustinju kakobi pronaaosrce ljubavi - Kad postane nevaan sebi, kad vie nema neki svojciljkoji te okupira, kad si preputen Bogu da on upravlja tvoje korake po svojoj voljitadasisposobanzaljubav,zasebedarje.Isusova korizma bilo je neto to gaje zavrno oblikovalo prije nego djelo Nijebilodana ekskluzivne "dobrote" nakon koje se vratiti tamo odakle je ikrenuo.Isusova korizma,kaoiona Mojsijeva,Ilijina, Pavlova - uvijekje to bilo jedno preobraava iskustvo s posljedicama za sav daljnji ivot. U ivotu bi bila dovoljna j edna jedina korizma i to u trenutku ivota kad smosposobni da senetomora dogoditiunaimivotima,nekakvapromjenakoja se odraziti na na ivot. Nakon pustinje vie nita nije isto. korizmi pristupaju na i ne moesegeneralno dasvi povrno i ive korizmu. A ipak se dobije dojam da su nekako obesmislilikorizmui jejosamoliturgijskim spomenom Ovakva korizma nalik je generalnom prije nekog blagdana sa punom da nakon blagdana opet biti nereda koliko eli. Moe li se iza povrno provedene korizme doivjeti Uskrs? A to mi znamo o doivljaju Uskrsa? Nije li nama najvanije da smo ga proslavili? mi se da se Isus temeljito ne slae s ovim to ali koga briga to o tome misli Isus? to da NAM poelim uz Uskrs? Samo potenu korizmu, ako Hvar ugostio olimpijadu HVARSKI SREDNJOKOLCI OPET PRVI) OSNOVCI IZVRSNIHvarske ekipe ponovno su postigle izvrsne rezultate naDravnommnatjecanjuizvjeronauka- olimpijadi.Pobjedahvarske srednjokolske ekipe na lanjskom natjecanju u Krapinskim Toplicama(19.-21.svibnja)osiguralajenaemgradu ovogodinjeg.Hvarjeugostio128 natjecatelja, osnovnih i srednjih kola podijeljenih u 32 ekipe.Temanatjecanjabilaje"Isusova majka - Gospa nae vjere". Logo natjecanja izradio je Darko oa, a plakate Ivo Hvarsku biskupiju predstavljali su ekipe O Hvar (Marinela Marija Pia Marija iIvana Kustura,podvodstvommentoraZorana iS Hvar (lanjski pobjednici: Anna NikicaMateaiMarija podvodstvommentora LjubomiraLadana),pobjednicibiskupijskih natjecanja u Hanu i Imotskom. Otvaranjenatjecanjaodranoje uvelikojdvoranihotela ,,Amfora"usrijedu,23.oujka.Uzpozdravnegovorei predstavljanje ekipa,odranjekulturno- program. Prvi dio natjecanja, pismeni ispit, bio je uprostorimaOHvar,u24.oujka,ujutro.U poslijepodnevnimsatimanatjecateljisupred komisijamaizlagalisvojeprezentacije.EkipaO predstavilaje dolskuGospuodSela,a srednjokolci su izlagali na temu "Marijin Hvar".U izradi prezentacija pomogli su student Antonio i fotograf Ivo dva dijela natjecanja, su proveli natjecatelje gradom. je biskup Slobodan tambuk u Katedralipredvodiokoncelebriranumisuzasudionike natjecanja. Na oltaru je bio izloen sv. a slavljena je misa sutranje svetkovine Blagovijesti. Na kraju mise djeca su izvela kratku recitaciju. Zavrni dio natjecanja je u petak, 25. oujka, ujutro rezultataprethodnogdana.Popetnajbolje plasiranihekipapristupiloje"Milijunaku",usmenom, individualnomdijeluolimpijade.Nakonproglaenja pobjednika,natjecateljisuodvedeninaizletsredinjim dijelom otoka. 12 progral'lU; 23.OUjka 2011 (sn)eda)20.()()..2I.JO OtnnnjC' !UljKanja uzkuliurni Prot.... m l prtdJI31,"ljanjC' C'klpa(velika d,vrana hotclaAmforal otuJu 2011. (tct\TtaL)18.00-IQ.OOEuharistijsko slavlje ukatedr ali (bdo bl IiJl.'})O dJ sc )upljanl) 25. otujka 20 11 . (pct:lk)12.00-13.00 Proglaknje pobjl'dnib - Dodjrla . prizDanja,poh,-. Inka i uhnlnka (\dika d,-ornnahotela Amfora) Na razini osnovnih kola pobijedila je ekipa Oiz Splita,drugisubili izSesveta(predvodilaihje Hvaranimadobropoznatas.Ksenija),doksuHvarani zauzeli izvrsno mjesto. Hvarski srednjokolci obranili su lanjsku titulu prvaka, drugi su bili III. gimnazije, a kole iz Sibenika. Potri prvoplasiraneekipeHBKnagradit putovanjem. I upljani su pridonijeli lijepom ovog natjecanja -pripremilisu tedoprinijelisuvenire za natjecatelje. Premapriznanjusvihsudionikajonigdjenisudoivjeli tako topao prijem i pozitivnu atmosferu - od Grada, osoblja hotela,prekokoleinjenihslobodnihaktivnosti,klape Galenik, pa do autobusa koji su ih vozili na izlet otokom. Hvala svima koji su tome pridonijeli! D.M.P. s D O G A A N J A 9 D O G A A N J A ro PASIONSKA BATINA POJAM SPASENJA U HVARSIZIM PASIONSKIM TEKSTOVIMA O d pobonostigradaHvaraupitanjima spasenja moemo najzanimljivijima izdvojiti Oratorijsv. kojiseodravaukorizmene petkeiprocesiju"PoBojingrebima"naVelikipetak poslijepodne. Oratorij se sastoji od himna Barjaci kraljevi,isamogtekstaoratorijaisto .. " - skladnog i kristolokog himna izposlaniceFilipljanima(Fil2,5-12).Uprocesiji"Po Bojin grebima" usvakojsecrkvi pjeva napjev "Zdrav si, Isuse". U tekstovima ovih pobonosti moemo primijetiti naglasak na nasljedovanju Krista i rast u tom nasljedovanju. Primjer su stihovi: Na blaenimje rukama! tog svijeta cijenu nosi/oii Boje tijelovagnuvil Sotoni plijen je otelo(Barjacikraljevi) i Po tebi se raj otvori lASotone oboriITebe slave svi Klanjaju ti se (Zdrav si, Isuse). Himni Zdrav si,Isuse i Barjaci kraljevi u pojedinim strofamasadresv.Augustina.Zbogprvog grijeha svi ljudi su postali vlasnitvo i plijen Sotone koji ih nalukavosvaja. daKristnijebiogrean nije trebao ni umrijeti, ali ga ipak Sotona i time nepravdu. Na taj Krist je otkupio Cijenanaegspasenja je Kristovakrvkojanasvlasti Sotone. Plativi cijenu naeg otkupa, Krist svoje vlasnitvonad ljudimaiokuplja novinarodBojikojise sastoji od onih koji to spasenje ovdje se postavlja pitanje kome Krist cijenu naeg otkupa-Bogu ili Sotoni? Ako Sotoni, onda se dobiva dojam da je on nekakav protubog, a ako se cijenu Bogu, onda bi Bog bio nekakav teki satrap koji trai krvavu cijenu za na spas. Augustin na ovokae da je rjeenje uKristova otkupljenja kao rtve. rtva j e, naime, ena radi Boga i iz ljubavi prema njemu. Ona usmjeruje prema Bogu. Njome se priznaje Boje gospodstvo.Ona je izvanjski vjereuBogai prinoskojiprinosi"zakonski posluitelj". Sve je ovo u Kristovu prinosu i zato n PASIONSKA BATINA je njegov prinos zasluno djelo pred Ocem. Krist na tajpostajejediniposrednik Bogailjudi,a daje rtvaposvojojnaraviposebna,Kristsvoju zaslugu primjenjuje na svoje vjernike im milost spasenja. Ugovoruohvarskim korizmenim pasionskim tekstovima moemo da naglasak nosi Kristova muka. Svi ti tekstovi pozivaju na razmilj anj e o muci Isusovoj. Pisci ele davjernikumislimazamiljaIsusaoblivena krvljuiranama.Teakkriniput, izrugivanje, smrt teMarijina tjeskoba ibolzbog mukeismrti njezina Sinaglavnesumislikojimapisciovihtekstovapozivaju vjernike da o njima razmiljaju. bilo bi pogreno kada bi Isusovu patnju i muku izdvojili od onoga ta samamukacilja,atoje Ciljslavljenjasvih obredaipobonostinijesamomuka,i Kristovepobjede.Naglasakpasionskih pobonosti mora biti naglaavanje kako u Kristovu primjeru moemo smisao patnje i smrti. Patnja sama po sebi ostajeuvijekteretinevoljaibezvjerenemanikakvog smisla.Zapravo,ovakogledana patnja moeukazivati na Boju odsutnost, na da on ne postoji, te besmisao ivota. Bog nas je pak po pozvao na nasljedovanje Krista, a to i nasljedovanje u njegovojmuci. Vjerojatno nikad ono to je Isus proao, no smisao ovog nasljedovanja je utomeda,kaoiIsus,prebrodimo patnju vjeromipovjerenjemuBoga.Isusovamukaismrt promiljaju se za sebe, ne u kontekstu njegova ivota. Kri je razumljivsamoakogapromatramokaoproces,odnosno njegovvrhunac.KribacasvjetlonaIsusovivot,alii njegovivotnakri,nopostojinedostatak povezivanja kria ikako naeg, tako i Isusovog. Postoje tek sitne naznake u govoru o pobjedi nad ali nedostaj e povezanost Isusove muke, smrti i tenaeivotnepraksekaopraksekojavodi Uhvarskimpasionskimtekstovimanedostaje jasniodnos Isusovaivota,njegovogpashalnog otaj stva i naeg ivota. Hvarskepasionskepobonostipredstavljajuduhovnoi teoloko kojejeotvorenonovimteolokim produbljenjimaidaljnjimduhovnim Smatramodabitepobonostitrebaleunositinarednih godina i sveonodobroi aktualno koje teologija spasenja uspijeiznjedriti. namse potrebitim pribliititepobonostisuvremenimduhovnimpotrebama ljudi koji vie ne ive u okviru malomjetanske kulture, suotvoreninovimduhovnostimainovimstvaranja crkvenog zajednitva. Naglasili smo da pasionski tekstovi idu za tim da u vjerniku pobude vjeru koja predaje ivot Bogu. Na taj se obrat koji na ponaanje i miljenje.Vjerujemoda,akoje uvjerenousvojio Kristova kria,on tada Boga,sebe,drugei svijet jednostavno vidiiprocjenjuje.Njegovaivotna praksa,njegoviinteresi,nade,ljubaviidjelovanjanose jedan prepoznatljivi predznak i tee k jednom cilju,kojisesastojiuzajednitvusBogomiljudima. Nadamo se da ove pobonosti, a njihov sadraj svima onima koji u njima sudjeluju Boju volju koja definirati njihov ivotni put i cilj. Ulomak diplomskog rada ,,Pasionske pobonosti otoka Hvara; povijest iteologija" Marka PITAM SE,PITAM A CEGASI SE TI ODREK(L)A U KORIZMI? O vo je pitanje na svake korizme akualno i popularno. Tako i nai novinari ispituju nae celebrityje se odgovor je da na kakvu dijetu, manje puiti i sl. A tako je kod hrvatskog i hvarskog katolika, pa i nekatolika. Odricanje u korizmi postaje sve vie neto to je in, neto popularno. A kako nakon Uskrsa, a posebno ove godine, brzo dolaze topliji dani, korizma nam dobro za "lcalat koje kilo" i dovest se u formu. Moda se puenja, alkohola, pa i manje betimat. Sve je to vie-manje u redu. postoje ljudi koji se odricati u korizmi iz vjerskih, a ne pomodarskih razloga. I sve dobro ide. Cijelu korizmu se drimo onoga to smo rekli, moda koji put posrnemo, ali smo vie-manje disciplinirani. A onda zavri korizma i zavri i pokora i odricanje. za Uskrs se dobro najesti, popiti koju vie da bi nadoknadili izgubljene litre u korizmi, popuiti katulu-dvi cigareta i tako dva-tri dana, a onda se u predkorizmenu "normalu". I koji je rezultat korizme? Nikakav!!i koji dan u vjetar. U korizmi dva koraka naprijed, a onda, u Uskrsnom tjednu,kilometar unatrag. Di si bio? - Nikud.ta si radio? - Nita.Dobro je, ljudismo igrijeimo,alizar ne moemobarem doneklezadratitu disciplinu kojusmoimali ukorizmi.Nijesmisao(korizmenog)odricanja se pa seonda vratiti na stare navike.Smisaoodricanja bi trebalobiti neprestano produbljivanjeosobnogodnosa s Bogom. Svjesni smo, netko vie netko manje, da nam neke stvari, neke ivotne navike naruavaju taj odnos. Bog bi za svakog trebao biti na prvom mjestu, ali kako misliti na Boga kad me zamaraju druge brige? Ako smo se odrekli, ne moramo to odricanje strogo nastaviti nakon korizme. Ljudi smo i navikli smo na neke gute. Ali to ne da udva-tri dana nadoknaditi "izgubljeno". Na kraju, ne moramo se ni cigareta, ni vina ni Trebamo se bespotrebnog i besmislenog gubljenja vremena.smo uovojkorizmi ponavljali ,,ivot kratak, a smrt stalna (...), ako vrijeme gubim sada li ga imat zadnji A ba to radimo, gubimo vrijeme i to na glupe i besmislene stvari. Trebamo se odricanja od Boga, ljubavi, dobrote, dobrih odnosa. Ne dopustimo sebi da nam sve ono dobro to smo u ovoj korizmi bude uzaludno. Potrudimo se post i pokoru pretvoriti u iskreno iveselje i radost Uskrsa. Milan AKTUALNO LITURGIJA: SVETI ILI PREDSTAVA? O dsamogGospodinadobilismo neprestane molitve, a najsavreniji oblik nae molitve jeliturgija,kojuDrugivatikanskisabornaziva vrhuncempremakojemteiCrkvaiizkojevjernicicrpe snaguzasvoje poslanjeusvijetu.Liturgijaje sluba na Bogu koju vri a irepo krtenju i svi drugi vjernici. No, kako se ta sveta sluba danas obavlja, to je u njoj neprikladno i kako je znamo liivjetiliod liturgijeilije samoiskoritavati?Onekim vanijim pitanjima donosim kratkorazmiljanje uglavnom na temelju knjige kardinalaJosepha Ratzingera,sada pape Benedikta XVI. Prigovori Crkvi kao konzervativnoj i staromodnoj instituciji dovelisudopodjelenaonekojiseelepotpunootvoriti svijetu, pa su tako sveli samo na drutvene napore izalaganja,inaonekojitraesigurnostuliturgiji, bogotovljuCrkvepasu strogimodravanjem propisa.PapaBenediktXVI.ovakvupodjelunedoputa nego trai ujedinjenje vjere i ivota, odnosno nae poslanje nalazi svoju snagu i poticaj u liturgiji. Naalost, svjedoci smo kako je liturgija izgubila na vanosti, aopsluivanjepropisajesvedenonanajmanjumjeru,te je takoliturgijskiivot upnihzajednicarananastalaotvaranjemsvijetu,sekularizacijomkojojse klanjamokaozlatnomteletu naihdanadotemjeredase pOCIDJernoodricatisvojihvrednota,svepodizlikom modernizacijeCrkvekojamora ukoraksasvojim vremenom, a zaboravljamo da mi "nismo od svijeta kao to ni On nije od svijeta." svete mise samo kao gozbe, a ne i rtve ili pak samo kaosastanka zajednice dovelo je do tekeklerikalizacije da je okrenutprema narodu i sve je prema njemu usmjereno. Dobili smo zatvoreni krug,usmjerenismosaminasebeiizgubilismosmisao hodapremaGospodinu.Makolikoseneki protivili,ovoDrugivatikanskisabor nijeelio,ovomu je "stavljeno u usta". PapaBenediktonoo je pisaosadavjerodostojnou praksi i pokazuje,kri na sredini oltara svugdje je dodati.sudjelovanje svih vjernika plodje obnove liturgijekojipojedinci na dabi svivjernici trebaliuliturgijiimatinekuulogu, bitrebalabiti angairana i zaokupljena.Timeseotvara put drugoj krajnosti, a to jeliturgije na teataru kojem pojedinci nametativlastitukreativnost,planove,uvjerenja, u liturgiji mjesto za samoostvarenje i isticanje svojih ideja koje su neukusne nego ukusne, prije bi se mogle upotrijebiti uparodiji negousvetojliturgiji.Taliturgija je dar, a ne nae vlasnitvo. Iz ovakvog pristupa se i glazba kojoj nedostajati jedno "malo" obiljeje,da budesveta.Crkveni 14 AKTUALNO govoreouporabiinstrumenatauliturgijitese Jasno zabranjuju glasoviri, bubnjevi, talambasi i ostali instrumenti.tosu nam gitaredonijeleucrkve nesnosnebukeirasplesanih i crkv1? Crkva u Africi nije mjerilo liturgije Crkve, iako neki time pokuavaju opravdavati ples i koritenje bubnjeva, pritom daonistrogorazlikujububnjeveza svjetovnu i religioznu glazbu. A s drugestrane moemose zapitati trebamo li se nae kulture i njenih posebnosti? O govorimo i to nudimo mladima? Oni u crkvi ne trae glazbu koju imaju u svakom klubu, i diskoteci. Mladi znajuprepoznationotovrijedi,prihvatit onotoje uzvienijeiljepe,aneonotoje Mislimda je problem puno - novotarijekakogubimosmisaozaobnovljenusvetuliturgiju jepremazatinovimbojamasvihvrsta,a rezuitatje svaki put sve gori. se postojanja nekevrsteplesa uliturgiji,vano je 1staknuti da ples nije izraajni oblik liturgije. li pred svojimGospodinom iliplesati?Ako uzsve dopustiti i ples, onda je neizbjena posljedica i pljeskanje, a tojesiguranznakdasmosvetiobredpretvoriliudobru zabavuirazbibrigu,aponekadiruganje.Naalost, postojeislubeniciuCrkvikojimajepljesakpoticajda nastaves guranjem sebeu prvi plan,pljesak hraninjihovu umiljenost i imje da nastave ruiti svetost i prostora i Poslunostali ne samo nego i svih drugihpastoralnihsuradnika(posebnovoditeljazborova) rubrikama, propisima i crkvenim dokumentima koji se liturgijskih slavlja znakje njihove ljubavi i potovanja prema Crkvi. Liturgija je ivot, a ivot se ne moe ivjeti Bl.IvanMerzjezanekemisenakojimajesudjelovao govorio:"Sveidepolako,da osjetikucaje se uriti, kada pjeva hvalu Boju radi koje je stvoren?!" Ivan bogoslov KULTURA LJUDSKIH PRAVA NIJE VJERSKIM TEMELJIMA EUROPE Veliko Europskogsudazaljudskapravau Strasbourguu talijanske Soile Lautsi oslobodilo je krajem Italiju optube za krenjeljudskih prava zbogizlaganja raspela u javnim kolskim dvoranama ipresudiloda raspela nemoraju biti iz talijanskih kola.Presuda je odnosno bez albe, a o njenojprovedbi brinut ministara, najvie tijelo Europe. SoileLautsi,talijanska finskogporijekla podnij ela j e privatnu tubu zbog prisutnosti raspela u kolama uItaliji, je protivnom slobodi odgoja i vjere.Europskisudzaljudskaprava je prvostupanjskom presudom2009.daseradiokrenju 2 Protokolalopravu naodgoj,asukladnos9. konvencijeozatitiljudskihpravaiz1950.godine,koja govori oslobodi misli,savjesti i vjere i presudio da Italija mora ukloniti raspela. Nakon albe talijanske vlade,je doao u ruke Velikog istog suda. Veliko koje 17sudaca,krajemlipnjaprolegodinesaslualoje strankeupostupkuiprimilopredstavkestrana", odnosno desetina vlada, skupina europskih parlamentaraca, udruga i nevladinih organizacija. Kako smo rekli, ovaje presuda i ne postoji albe. "S stajalita,razmiljanjao prisutnostiraspelau i najavnim mjestima treba razmotriti u vidu da nema dvojbe da je prisutnost u sekulariziranomgradu,tijekompredstavljala temeljni i element u izgradnji nae civilizacije ", je predsjednik Papinskoga za kulturu, kardinal G1anfranco Ravasi na pitanje o presudi Suda zaljudskapravauStrasbourguoprisutnostiraspelau "Raspeloje,iizvansvojegteolokog znak civilizacijeijedanjeod simbolaZapada,bez obzira je li pojedinac vjernik ili ne. Danas se treba postaviti pitanje korijena' Europe, posebice u sklopu toga razmiljanja,o prisutnosti tog simbola koji je univerzalno priznat,nesamokaovjerskisimbol,kaokulturna Nijedobropostupno'izbrisatiznakove'nae civilizacije, jer oni na temeljne vrednote na kojima AKTUALNO su kulturne i duhovne stvarnosti Zapada. H Sveta Stolicaje sa zadovoljstvom prihvatila presudu Europskog suda za ljudska prava o obveznom izlaganju raspela utalij anskih javnih kola. Ovo je vrlo zahtjevna povijesna presuda, kako pokazuje ishod do kojegje dolo Veliko na kraju iscrpnog pitanja.Presudomsepriznajenavisokoj i razinidakulturaljudskihpravanesmijebitiu sa vjerskim temeljima europske civilizacije, kojoj je dalo bitan doprinos. K tomu se priznaje, daje po supsidijarnostiduno svakojdravidaprocijenivrijednostvjerskihsimbolauvlastitojpovijestii nacionalnomidentitetu,kaoimjestonjihovaizlaganja.Uprotivnom,paradoksalno,uimevjerskeslobode,biseteilo ili zanijekati tu slobodu, to bi u dovelo do njenog iz bilo kojeg javnog prostora.Sud kae da izlaganje raspela nije indoktrinacija, izraz kulturnog i vjerskog identiteta drava tradicije.Smatrati prisutnost kria na javnim mjestima to se protivi ljudskim pravima, bi zanijekati i samu ideju Europe. Bez raspela Europa kakvu danaspoznajemo ne bi nipostojala.Svaka dravaUnije vjerska pitanja valja rjeavatina nacionalnoj razini. Ante Novak (prema izvjetaju HKR-a) 16tttttcittcittttcittci t tt 17 U subotu 4. prosinca 2010. g. hvarski biskup Slobodan tambuk uhvarskojkatedralizaredio je za svoje biskupije Marka studenta teologije na bogoslovnomfakultetuuSplitu.U koncelebriranomeuharistijskomslavljususlaviloje dvadesetak kojimasu biligeneralnivikar donStanko hvarskidekandonEmil dekandonToni upnikStarogGradadonIvica Huljev i rektor Centralnog bogoslovnog sjemenita u Splitu don Mate Uz obitelj i rodbinu misnom slavlju subrojnivjerniciotokaHvara,tridesetakstudenata bogoslovnogfakultetauSplituidesetak studenata drugih fakulteta. Liturgijsko pjevanje, uz pratnjubogoslovaMarka predvodioje katedralni zbor pod ravnanjem Klare . Biskup tambuk j e u propovijedi istaknuo da je ovaj iposebni Marka za uCrkvl.1Crkvu, jer primanjem reda on postaje posebmsrn mjesnei Crkve.BiskuP. jesvojevrsnim kumovimaovog novog u kojemu svatkood njih,kaosvjedok MarkoveodlukeI crna primanja treba imati svoje mjesto i svoj zadatak. proroka Izaije i 147. psalma biskup je rekao: ,,Bog,kojemsmozahvalni,dat kiuTvojemsjemenu, Marko.Ongradi,onsabire,ononpovijarane,on odredjuje broj zvijezda.On je usmjerioTvoje korake prema idoveoTedoovog prvog stupnjasvetog reda. DragiMarko,oddanasdonMarko,dobrodoao,bio radostanuslubiBoguiljudima.PrimitKristovo kojemu postati navjestitelj. Nastoj vjerovati to to uzvjeruje i ivi to BiskupjezahvalioMarkovimroditeljimaibratuToniju, odgojiteljimaubogoslovskom .i Splitu,njegovojrodnojstarogradskojZUpl,I moliteljimai naputupremasvecemstvu. Zamoliojesve osobitohvarske kao svojevrsnekumove,danovogkojije rtvovati svoj ivot za Boga i ljude, s ljubavlju prime i da ga s ljubavljuprate;dagaidaljepodremolitvom,rtvom, panjom i darovima potrebnim za ivot. Nakrajumisnogslavlja JosipaiAntonela posebnimrecitalomsunovom Potommuje hvarskiupnikdonMili i svi U Godini svetoga Kria u Hvarskoj biskupiji ovom prigodom u hvarskoj katedrali bio je izloen poznatihvarskisveti Post-euharistijskoslavlje nastavljenoje objedomsdesetakgovora....v., Marko sinpokojnogKuzmeIOlger.MIJoceV1c, je uSplitu14.travnja1986.godine.Krtenjeiste godine u Starom Gradu, gdje mu ivi i!oni. teologije upisao je poslije zavrene srednjeon ovegodinebitipeti HvarskebISkupIjeu zadnjih desetak godina. Naa biskupija ima trenutno jo studenta teologije koji namjeravaju bitiStoga nije tosegovoriosvojevrsnom bumuu Hvarskoj biskupiji! fraStipo OBNOVLJENI OLTARU ANUNCIJATISV. KRIU Povodom Godine sv.Kria (6.2.2010. - 6.2.2011.), kojomje obiljeena 500. godinjica sv. Bratovtina sv. Kria obnovilaje oltar uz sjeverni zid crkve Anuncij ate. Ovaj je oltar u17. st. bioGospi Loretskoj. U 18. st.jeovajoltar sv.Antonijui kao poveznica starog sjedita Bratovtine u crkvi i tovanja"Dobresmrti",titularakojegBratovtinauovo vrijemeuzimaizaime(spomennatosudrveni polikromirani "ceriferaji" s prikazom smrti sv.Josipa koji se u Biskupskom muzeju, a iznose na Veliki petak). Naoltaru je bilaslikasv.AntonijaiGospeKarmelske. Godine1756.zaoltarjenekedrveneelementeizradio majstorFrane(istijeizradioivratacrkve). jedaokviriantependijoltaranisuoriginalno zamiljeni zajedno. Za potonji, kojeg Grga Novak u knjizi Hvar iz 1924. g. (str. 194) pri nabrajanju hvarskih umjetnina spominje kao "vanredno lijepi drveni barokni antependij", pretpostavlja se da je pripadao glavnom oltaru crkve. Kada je staridrvenioltar biozamijenjen mramornim1813.g., antependij,i polikromiran, s floralnim i ukrasom oblikakoljkitetrikerubina,prenesenjeovamo.O stogodinjiciLurdskogukazanja1958.g.soltaraje uklonjenaslikaiokvir.Tu jeyostavljena lurdskapilja s Gospom koju je izradio kipar Sime Za radova u crkvi pred dvadesetak godina neukusna piljaje uklonjena, a kip premjeten u niu na sjevernom zidu. Drveni elementi oltara vie su puta premjeteni. Utravnju2008.IvoZoran i potpisanipronalisuupotkrovljuAnuncijatedijelove okvirazajednosdonjimdijelomedikuleza Presvetog (v. Kruvenica 13, 67). Antependij se nalazio pod strehom u dvoritu bratimskih prostora od crkve. U identificiranjuumjetninapomoglisu viikustosMiljana iz Muzeja hvarske batine i akademik Radoslav uimeRestauratorskogzavodauSplitu.Od6. prosinca 2008. do 22. listopada 20 10. drveni elementi oltara bili su na restauraciji u Atelieru Kostov u Zadru. U otvorilose pitanje kojem titularu biti novioltar.Podslikomsv.AntonijaiGospe Karmelskedon Jure je stariju i vredniju sliku Gospe od Ruarija. Nakon restauracije gornjije sloj skinut, anovootkrivenaslikapripisanajeTripuKokolji. Pohranjenajeuupnidvorsnamjeromdasevratiu Anuncijatu, alije kasnije nala svoje mjesto u Biskupskom muzeju. Kako u crkvi postoji Gospin oltar - glavni oltar GospeAnuncijate,apovodomspomenuteobljetnice, bratirnisupredloilidaoltarsadabude bratovtinskomtitularu- sv.Kriu.Usuglasnostis biskupomSlobodanomtambukom,kojijeujednoi duhovnikBratovtine,teKonzervatorskimodjelomiz Splita je na oltar postaviti drveno polikromirano procesionalnoraspelo jekorpus1580.g.izradio majstorFranko Zidarskeradovena oltaruBratovtinijepoklonilatvrtka"Pais"Bare Dodatneelementezaobnovljenioltar napravilisubratirniIvo i Rossouz sugestijehvarskogumjetnikaDarkaoe.Platnos izvezenim ukrasom za otvor naantependijuizradila je s. Tihomira,kolskasestrafranjevkaizsplitskeprovincije Presv. imena Isusova, a poklonio bogoslov Milan Za trokoveobnovebratirnisusamiprikupljalinovac,auz donatore, puno je pomogao Grad Hvar. Prva misa na obnovljenom oltaru slavljena je u subotu,15. ul8h.PredvodiojehvarskiupnikdonMili NakrajumisepredsjednikBratovtineime je prigodne zahvalnice zaslunima za obnovu oltara. Primili su ih Pjerino majstor Bare Darko oa i Milan Potom su se bratimi i ostali vjernici zadrali na domjenku pred crkvom. Bratovtina i dalje nastavlja rad nacrkve.Ove godine Ministarstvo kulture dalo je 15.000 kn za obnovu dva drvena barokna iz 18.st.- i oni na obnovu u Atelier Kostov. se i radovi Restauratorskog zavoda iz Splita na kamenom reljefu Navjetenja, radu kole Nikole Firentinca, u luneti portalaAnuncijate. Prikupljeni su i trokovnici za obnovu procesionainog kria, kipa Uskrsloga, oltara sv. Barbare i "ceriferaja" iz 18. Restauraciji se pristupiti kada to dozvole financijske prilike. Joko 'v CIJA JE VENJERANDA? tttJ C#Reinerova veduta iz 1829.

uHvarujeodjeknulavijesto potraivanju prostora nekadanje crkve i ,,manastira" sv.VenerandeodstraneSrpskepravoslavnecrkve. Pojavili su se i napisi u dnevnim novinama, koji su izvijestili o potranji, ali i njihovim "dokazima" da je na Hvaru ivio brojsrpskogpravoslavnogstanovnitva.Tim povodomje19. u odranatribina je Venjeranda?" , na kojoj su izlagali profesor crkvene povijesti dr.Slavkoivrsnipoznavalachvarskepovijestii batine dr.Joko Organizatori tribine bili su Grad HvariHvarskabiskupija.Prisutnejepozdravio Frane a zatim je predavanje otvorio biskupSlobodantambukinasamomistaknuo kakojeglavnaidejatribinegovoronaoj,hvarskoj Venjerandi, te rjeavanje povijesnih i inih nedoumica koje su dovele do te situacij e. Dr.Slavkoodraojepredavanjepodnazivom ,,Pravoslavlje u dijelu Dalmacije". Razjasnio je dasunaprostorima Dalmacijeod16.-18.st. postojalatrisvetitanamijenjenastratiotima,odnosno vojnicima i mornarima podrijetla, koji su plovili na galijama.Tasvetita su bila uZadru (sv.Ilija),ibeniku (sv.Julijan)i uHvaru (sv.Veneranda). Uz svetita su bili hospiciji, gdje su boravili mornari, a svejeizgradila Republika.Hvarskazajednica vjernikabilajenajmalobrojnijaiobredsenije redovito odravao u crkvi sv.Venerande. Tako se sredinom 18. st. spominje kako je u Hvaru samo jedan S.naglasiojedasepojam"pravoslavlja"u DalmacijispominjeteknakonKandijskograta(1645.-1669.), kada su obreda iz sredinje Bosne prebjegli pred Turcima u okolicu Zadra. Dva Morejska rata (1698. i 1714.-1718.) pomaknuli sugranice prema dananjojgraniciBiH.Utomrazdobljuspominjeseoko 20.000 vjernika obreda na tom oni nikada nisu naseljavali dalmatinske otoke jer za to nije tt t.t.t.t.t t.t.t.t bilo potrebe. je istaknuo kako su postojali napori da se ujedine i pravoslavna Crkva, ali to nikada nije urodilo plodom, je, naprotiv, postalo teret prolosti koje dijeli te dvije crkve.Sama Dalmatinska eparhija postoji od 1808. g., kada ju je priznao Napoleon, a jedinstvena Srpska pravoslavna crkva tek od 1920. g. Dr.Jokoizloiojepravnustranu Venjeranda. Na je unekolikocrticasamu povijest Venjerande: prvi sigurni podatak o postojanju crkve donio je vizitator A.Valier1579. godine. 17.st. spomenuti latinski oltar sv. Venerande (od njega je jedino slika; na njoj je BDM sa svecima i vedutom Hvara, a nalazi se u Biskupskom muzeju, op. pr.), te je time postala dvoobredna crkva tako da je imala dvije crkvenejurisdikcijeiistovremenobiladokazvjerske tolerancije.crkvenevlastinastojalesuizbaciti oltar,nonarodsepobunioprotivtoga.Jokoje istaknuo kako je u raznim vizitacijama jasno napisano kako Veneranda nije imala stalnih upljana,osim jedne obitelji. po zgrada uz crkvu nikako nije mogla biti samostan seradiloogostinjcu.J.je naglasio da uHvaru nikada nije postojala manjina Grka. D svibnju 1806. g., ujeku francusko-ruskih sukoba na naim prostorima,RusisunapaliHvar.Bitkaseodvijalaoko Venjerande.Dtom napadu je crkva jako a jedini stanovnik tog kompleksa, posljednji monah Venerande Grk Neofit Cromidi Moraiti, da ga francuska vlast optuitida "uruje"sa istovjemim Rusima, pobjegao je u Split. Time je Venjeranda ostala naputena i dekretom od 1. 1807. g. postaje vlasnitvo francuske drave. Poto nije vieimala sakra1nuulogu,Francuzi su je pretvorili u koju su kasnije preuzeli Austrijanci. Nakon Vikog boja (1866.g.),prestaju ratneopasnosti,ahvarske utvrde gubesvojuulogu.ZatojedravaVeneranduprodati. Naposljetkuje 1892. g. po vrlo malenoj cijeni kupio svestrani hvarski znanstvenik Grgur koji je jo ranije uostataknegdanjegzvonikasmjestiometeoroloku postaju. Godine 1947. g. Venjeranda, jer su nasljednici bili talijanskidravljani,ugovorom ItalijeiSFRJ, prelazi u vlasnitvo hvarske i postaje ljetna pozornica s kulturno-zabavnim sadrajima. Oba istraila su pozadinu potraivanja Srpske pravoslavne crkve, te ustanovili kako se SPC sluila krivim povijesnim navodima srpskog Marka On je usvojimradovima"VenecijaiSrbiuDalmacijiu XVIII.veku"i ratoviuXVII.st.u Dalmaciji" pogreno istaknuo podatke o Venerandii broju srpskog stanovnitva na dalmatinskim otocima i predstavio tokaodokaz,tojeSPCiznijelausvrhupotranje. jedaniDalmatinskaeparhija(osnovana godinunakonpodravljenjaVenerande!)niSPC (ustanovljena 113 g. nakon podravljenja!) nemaju nikakvihpovijesnihnipravnihtemeljazasvoja potraivanja;aliida je sadanjanamjenanegdanjeg sakralnog objekta krajnje neprimjerena. Bura oko Venjerande se u smirila i kao novo pitanjepostavilosesadanjestanjetogspomenika.O jednom konkretnom planu obnove moete vie na stranicama. Zorka AKTUALNO o 00 0 :I L___________ J ABeD Hvarkizvonici : a)zvonikcrkve Gospe od Milosti , b) zvonikkatedrale (rekntrukcijapretptavljenogizvornogprojekta), c) zvonik crkve sv.Marka, d) zvnikrkv' v. Vnra nde ( rekontrukcijapretpostavljenog izvornog stanja) "AL TIN" NA FESTIVALU FOLKLORA U PRAGU Folklornodrutvo"altin"sudjelovalojena festivalu folklora u Pragu od 10. do 13. oujka ove godine. Ovakvi festivali odravaju se dvaput godinje u Top hotelu Praha u Pragu, kojije jedan od hotelskihobjekatausrednjojEuropi.Festival organiziraNacionalnabibliotekaizPragausuradnjis hotelom i predstavnitvima zemalja sudionika, koji su pri otvaranju pozdravili sve grupe. Na festivalu je sudjelovalo 46 folklornih i plesnih skupina. NajvieskupinajebiloizHrvatske,nastrinaest.Iz Dalmacije je pored "altina" bilo i drutvo iz Sinja. Druga su drutva bila uglavnom iz sjeverne Hrvatske. njima i,,Ljelje"izGorjanaporedkojesuulena UNESCO-vulistunematerijalnesvjetskebatine.Od ostalihzemalja bilo je osamdrutavaiz devetiz Srbije, tri iz BIH, jedno drutvo iz Crne Gore te nekoliko drutava iz Ukrajine, Moldavije, Italije, i Armenije. Sedam hrvatskih drutava nastupalo je dan prije festivala u prakojgradskoj Zanimljivojedaje ambasada traila da upravo hrvatska drutva nastupaju i u Organizatori(svakazemljasudionikjeimala svojepredstavnikeorganizatora)susepobrinulidasvi imaju dva obilaska Praga s profesionalnim to je Nekoliko II posjeti pivnici II kojoj je prije sto godina osnovan Hajduk svima punoJer, u Prag, a ne doznati neto o tom gradu, bilo bi neoprostivo. Festival je udvasata poslije podne itrajaodoiza to je bilo malo zamorno. sve su zemlje predstavila iskusna drutva tako da su svi sudionici mogli doivjeti i vidjeti mnogo od drugih kultura, nonji, plesa i glazbe.Upravo je toiideja festivala.Okupiti na jednom mjestuljude,posebnomlade,iz zemalja, upoznavanje i razmjenu iskustava. Nae je drutvo u nekoliko navrata gostovalo u inozemstvu u okviru kulturne iprezentacije grada Hvara, ali jonikadana jednom festivalufolklora. Ovesmogodinereaktiviralinajstarije drutva-"veterane", koji su u drutvu od njegovog osnutka. I upravo stoga smo ovo putovanje doivjeli kao svojevrsnu nagradu sebi. Posebno nas je veselilo to su u postavi bili i oni najstariji, i oni neto mladi, pa i srednjokolci. Iako smo zaovoputovanjeizdvojilisviidioosobnihsredstava, zahvaljujemoGraduHvaru, zajednicigrada Hvara i agenciji FINA, koji su nam financijski ovo gostovanje.Svima nam i putovanje i Prag i festival ostatiulijepom Osobno,kaovoditeljdrutva, jako sam ponosna na sve koji su bili dio ovog gostovanja, zbog izuzetne korektnosti i zavidne atmosfere zajednitva, zbog koje je putovanje proteklo u dobrom raspoloenju. voditeljica Mirjana SPORT Povodom1OO-ogHajdukovog HVARANI PRVE HAJDUKOVE X TITULE P RVAI"'I T-I.."'".,,,'(..,tl.,. Y,'toJ. .,,,., ., ',.oi"JI.:" ';, j.:""';1"tj.;,;;.,i'.. ..,..>11>'f.",.liJ .. *'..._... ..v....," "OJI:r':I_.+",-"1.., y"","0,*,",'I'riJ.", .. .,:.+"..,,,[':"1.., -,,_.r". 'I .,.,',".;;.Ii'4'. ' ....>' - tj.t; ",,1.',;,..,'f.:.""" ",..,.,..-fl'I";:','I.'" >- ,_ 7",., : _.'"" f>.., 't..">'"tl:t-(!.... ..tj ., ">'JI..,..,- ej';'"1>'... .,- _ >T" ",.,.,- ,...., "JI1.':1... ..:--J.'.,'"_.,_ .,.,.. ;! ,,.. 1. >," "II 41-I ;"rl ;-t.,'" _: ft..".'.... ., >'y 'I.,."'f'/1;".ff:Y'I""""'I." '1'T.,., 1>;.",,!/,.f{!t:U;/tllJ 1'1'I.,".;'1.;,(,;,:..., ....'1Y'It"I"y""'''''1,'.. ?l'I'I;'1/.; Y-Ili;./'I.jI,. 4 "'/' oo.;t"oO", .;I".ul'" 'I.,Yfl., y'I ;If.11/JI'I 'I'I"..JI$'IOJ1 'I.,,,.,/'J., 'I JI"I '1"1;;'I11'I.," ..)'$I.,.lj;'If.I ....f " Ir11il/'I.,jiji'I'If'" i';""t ..."'I JI:II.," 11 11.,'I."1"'I.,1'1 Y1I'1":I:JI J. 'I l i 1-'I iiOJ OJ "I;y'I y'I.Jj ;\'" '/I'J.OJ;r,-r1.A t i' ) .JI JI < I( {f ("4't .. .)< Gustirne, dio drugi 56 ci. VODA POTRAGA ZAGUSTIRNIMA PONJ IVIMA,DUBOVICIII krenusmo. Toga 3. oujka kroz jutro je padala kia. Ali, popodneje mami.StipeTasinavozi,Joko Belai fotografira,a potpisani mjeri i pie. Tako prvizadatak- potragazanekimgustimamauHvarskim njivama. Trebalo bi ih sve popisati i obraditi, ali zbog opsega ovih moramo neke i Znam, nije poteno - u prolazu uvijek netko dometnuti: "A ca nisi piso o toj i tojgustimi?"No,ovojetek- propusteispraviti u sIjnastavcima. Prvapostaja- Hvarskenjive,prediovinograd obitelji Sjevernood cesteHvar-Milna, gdje iznad zadnjih vinograda nisko raslinje i uma. Lozjeje,hvalaTiBoe,superJouzadnjoj jematvi, prolog listopada, samgustirnu - tada suhu- bezkruneipoklopca.Vlasnikmislidajestara najmanje 300 godina. Zapravo, ovo i nije prava gustirna, tzv. (izvorskavoda)kojipunisuhozidnu konstrukcijusvojomvodom.Krunogjeoblika,otvora 120x90cm,dubine2m, od kamena bezvezivnog materijala. Voda nije pitka se koristi za polijevanje loze "makinom" . U predjelu Gornje njive uspeli smo se lijepim "inkunjonim" stepenastimputem uzkojeg malipotokbistrevode. Upravo ovaj potok od svog izvora puni gustirnu na konfinu - jeu ivoj stijeni kako bi akumulirala vodu iz potoka - viak vode potokom dalje,douvale Pokonji dol.Ima betonsku krunu 60x45cm,s poklopcem (pokrivom),dubina je 2,5m. Vodajepitka- podstrehomsmopronalibocuvina, zagrabili smo vode i popili krasnu bevandu. Na lokalitetu brig,breuljku iznad Hvarskih njiva gdje prolazi stari put za Pandolovicu, Moli Marak i dalje za Lemie,privrhu- odaklesepruaprekrasanpogledna Njive,Hvarikoje- nalaziselijepagustirnazaokrepu. Odmorzaduuitijelo.Zanimljivoje - nadnu ukoene ive stijene je trokutasti zavretak netko davno podgradio i dobio gustirnu s krunom 130x70cm i pokrivom, dubine3m.Ima "dotu" (pjover ilislivnik - mjestogdjese voda skuplja i u gustirnu) koja skuplja boansku kiu. Iznadnje,uzput je malakapelicasGospekoja gleda na otok Suac, pa drveni kri s metalnim korpusom - kadaje cijeli okoli za zadnjih poara izgorio, krije ostaostajati.Nedaleko je ivelikilijepi trim.Na povratku zastoj- jutarnjakia jecestuiautonikakoda uzgurauzglinenupodlogu.Nakonbezbrojnihpokuaja, izoblinjegvinograda,ipakse izvukosmo. Hvala Stipetuna strpljivosti i upornosti! Put nas je odveo iz Hvarskih njiva, na novu cestu za Svetu Nedilju, odakle smo promatrali gustirnu iznad Dubovice, na lokalitetuStipeseispustiodonjetenamdonio podatke.Dananjeokruenjekamenaimakijeteko opravdava postojanje gustirne, no u stara vremena sve do nje bili su vinogradi. Krunaje 50x50cm, cijela gustirna 3xl,5m, dubina3m.Kakonema"dote",vodejemalo.Modaje i imala pa je nemarom unitena ili je potok koji bi je puniopromijeniokorito.Dalje,izaprvogzavoja,pod cestom je jo jedna gustirna, ali do nje nismo mogli pa se okrenusmo i natrag, za Gornje U malom, iseljenom selu stare danas se obnavljaju- to jedobroipohvalno.Svakidvorimasvojugustirnu.U predjelu Vela bondagustirna obitelji Stiponovi i Viskovi. u ivoj stijeni imalaje zapremninu oko 7 vagona.Oko1934. g. je gustirna za cijelo selo na predjelu Lokva. Veliki pjover puni gustirnu zapremnine 14vagona. ubetonu,sakamenimdovretkom krune.Imaikorito,kojejesluilozanapajanjekonja, Gustirne, dio drugi VODA magaraca,koza ... ,aliiza kupanjeljeti.Gradio je "gazda Mate"(Mate koji je- kakosmospomenuliu prolom broju Kruvenice - puno gradio i obnavljao po Hvaru u to vrijeme (hvala Ambrozu Radoi na podacima o "zoroj skim gustirnima") . Na povratku,sa sjevernestraneceste vidjelismogustirnu u izgradnji. Gradi j e Antun Tudor-Kotin sistemom suhozida.KakotuprolazipotokVorba,tu sedobro akumulirati voda koja sluiti za polijevanjeizalijevanje. Uz stari inkunjoni put", koji se od predjela Kopito sputapremaVorbi,paprekoBilegapotokazacrkvu Mandalinu i dalje Milnu, stali smo kod najstarije gustirne u Njivama.Nekikaudajejoiz perioda,ali procjenustarostiostavljam lijepo kamenom,okruglogjeoblika.Krunaje 2,2x2,5m, promjer otvora 1,75m, dubina 3,5m - vode je do 1,5m. Ne to su stari "metri" uz ovaj glavni i najvaniji put sagradili ovako veliku i lijepu gustimu.Unjojse voda akumulira iz spomenutog potoka Vorba. Uz nju je i korito za napajanjemagaraca,koza...Stari dasekoristila za napajanje blaga, ali ne mi da joj je tobilaizvornasvrha.Umorniiedni, obilasku gustimi, obilazak smo zavrili na Kopitu kod barba Jozota N ovaka-Kronjca. Ion nas je upozorio na jo neke gustirne na predjelu Sutiska, ali danje"pa smo to ostavili ..Ima BRIG BLAGODATII POSEBNOSTIPLODOVA MEDITERANA

LIPO ZARNO BOBA B ob(ViciafabaL.) iz oko Sredozemnog mora i zemalja Bliskog istoka. Pisani tragovi od 1300. god. pr. Krista. U srednjem vijeku proiren je uEuropi i Aziji,a u16.st.seiri u JunojAmerici,aposlijetogaiuSjevernojAmerici.U svijetu se bob uzgajana oko 3 miljuna ha, polovica od togaje uKini,ausjevernoj Africi.UEuropise najvie uzgaja upanjolskoj, Italiji i Engleskoj. Kod nas se koristi kao mlade mahune, mlado zrno i zrelo zrno. Kaoiostale vrsteiz ove porodice,bob je vrijednobogato Bob je cijenjeno proljetno u primorskojidalmatinskojkuhinji.Mlade mahune imlado zrnoskuhane"naleo",maslinovimuljem, kopromikalonjom(ljutikom),pravasuposlastica.U Dalmaciji je posebno poznata priprema boba sa Bob je bogat fosforom.Mlado zrno u100 g sadri 232 mg fosfora, a zrelo 374-542 mg. Od vitamina najvie su zastupljeni vitamini B skupine, a mladi bob moe imati 26-140 mg/l OO g vitamina C. sezaboljepospjeivanje protivbolestibubregai mjehura.Obloziod bobovabranaibjelanjakajajetaunarodnojmedicini se za otekline od artitisa. Bob je jednogodinja biljka razgranjena korijena, koji moe dubinu i do50 cm, alise glavnina korijena nalazi u gornjih 20 cm tla.Simbiotske bakterijeiz roda Rhizobium redovito su prisutne na korijenu. Stabljika je zeljasta, uplja, presjeka. Visina stabljike moe biti od 70-130 cm, ovisno o kultivaru i uzgoja. Listovi su parno perastisjednim do para ovalnihliski,cijelogruba, sivozelene boje bez vitica. Cvjetovisuiliugrozdusa2do6cvjetova. Cvijetjeleptirasts5lapova.Laticesubijele,stankim prugama,anakrilimasu pjegeodmelanina.Novijikultivarinemajuove pjege.Cvijet kukci,koji pospjeujusamooplodnju,astranooplodnja je do 30%. Plodje mahuna, duga 10 do 30 cm, a poneka se i do 40 cm. Mahuna je okruglastog presjeka, sa 4 do 8 sjemenki, a sjemenkijebijelospuvastotkivo.Sjemeje svijetlemaslinastozeleneboje,aduim stajanjem boja se mjenja u Minimalnatemperaturaklijanjabobaje1do3C, najsigurnije klijanje je pri temperaturi od 6 do 8 C, dokje optimalna temperatura 20 C. Vegetativni rast odvija se bez zastoja 12i25C, temperatura je- 6C. MinimalnatemperaturazacvatnjujeIOC.Uvrijeme cvatnje proljetni mrazevi mogu izazvati opadanje cvjetova i tek zametnutih mahuna. Temperature vie od 20C pospjeuju nakupljanje amida, od kolitedoni postaju tvrdi. Docvatnjebiljkaboba imaskromnezahtjeveza vodom, ali nakon cvatnje dobra opskrba vodom bitna je za prinos mahuna i zrna.. Medutim, i obilne kie u vrijeme cvatnjemogu utjecatina zametanjemahuna,zbogslabog leta kojipospjeujuoplodnju.Bobseprije uzgajao kao u vinogradima, a to je ujedno i bio glavni izvor duika za vinograde. Umediteranskom gdjeminimalnetemperature zimi nisu nie od - 6 C, bob se moe sijati od listopada do prosinca. U primorskom sije se u do oujka,aukontinentalnomdijeluuoujkuitravnja. Sije se na dubinu od 5 do10 cm, ovisno o sjemena. Zakidanje 5 do10 cm vrhova stabljike stara je praksa, koja nastabljike,pospjeujezametanje mahunairanozrelost,asmanjujenapadcrneboboveui, kojese naseljavajuna tetnik boba je crnabobova ukojamoenanijetivelike tete. Stanislav tambuk, dipl.ing.agr. 59 SPIZA Manitra QDp aRYEGADO Ako molomo na bondu.. Akad cijadin malo boje intro u otu jude ca ne smidu radi zdrovja,je vifilozofiju ugih inocinih, somo voja je granica. znote kogagodera da ne voli manitru? Jo, borami, ne znon!(Ma, isto ni dobro ni ovode puno molat kote ako se vitar ne Za gutatza parvu oli provi pjat, dopokon i dvo kako alavija, je tako?) Da se vrotimo na pocetak:cili svit je glavnu spizu - ni potriba bit Talijonac. Zoc Talijonac? Bome,ludzamanitrom,kakojezvodazvo,svuderasecini, Italija non parvo pade na pamet kad se govori obo manitri. Iprodoje i od Amerikih do daleke Azije, od studenih koliko god bili i intendili se u svu spizu, manitrapadoteplihdaravih.Covrimekojega jesvemanje,co ni je na parvomisto,nemoredu nanka promislit da bisvitkvalitod kupovne, doma je cinidu somo ritki. Provojte se sitit mogafuncijonatbez nje,ajudi bilinormalni.Kadcijadinkad ste zodnji put jili A pri ni bilosvecih a da ne malo boje pogledo, nimodu ni posve krivo. Manitra more bitrecemofetihala pricestihipirih da se nebi ucinila koja i hlodna spiza, parvi pjat juhatni za licu,oli gusti za perun,terinica barenko za u juhu. Ovo govorin za nos ovode jerbo more bit glavna spiza di i no lavurat, more bit prilog, a odnapogotovo u rnovo, njihove makarune manitre se more i slatko zakroj!ca se cinidu najoglu od pletenja. Na Krk se ista stvor zove Kad je to tako,lako je kapit da bidu svi itili bit oni ca su jeurlice. Po Istrije pitonj e u tovirne, gostione i restorane imatifueiposutice.Moglibimojopolipojnaoj se do sad zno, noj stariji podatak obo manitrije iz provincijedomovini cagodera, ma nego dountat mlince, QinghaiuKinu,pri od4000 Otaparvojerbo po noravi i oni ulizedu u ovu toriju. spomenetaje bila od muke od prosa, ma siguro je da Kinezi duperaju mijorima i enicu i rii zaje cinit. Ne vi1jen da nistetilidigodera kako je Marko Polodoniodotamo u Italiju pok se tako proirila napreda!Onje, dodue, spominje u svoja "Putovanja", opisije i zove lagana. Aje von to umejo na lasagna, an? Bome, jerbo suje Arabi iz Libije, kako i nike drugestvori,doniliudotukadsuosvojiliSicilijutamo ninderakrajensedmegavika.(A mismoovode,nadrugu bondu mora arivali nito pri!Bar i mi imomo cagodera sa svintin?)Itoonuodenicetvordegazama(lat.Triticum durum),kojajezapravoglavnainojvanijazamanitru kakovu je sad poznajemo. Na Morko Gerbo mi ne virjemo da j e on bi Marco!) je bi u Kinu nikih 600 kasnije i more i bit da je epeta otkri teplu vodu kako i Kolumbo Ameriku pusto posli Vikingih. mencovotQuintusaHoratiusaFlaccusa,pisnika Rimaizl.vika,niGregotaGalena,likoraiz2.vikani idovski"Talmud"iz5.vika(svepriIsukarsta)kojisu spominjoli imena:lagana,itrium,itryion,itryia;asve je to imalo bit tisto od muke i vode, tonko razvojono i rizono uje oli irje i oli daje. Evo, ni sad ne moremo bez Taljoncih, oni su od tega svega ucinili artizam. Od pustih vorsti manitre, dodovonju raznih drugih mukih:od rai, heljde, zobi, prosa, rii, kukuruza;kulurihodkarote,pomidori,cikle, pinota, dopokon i carnila od sipe, onda mlivenih simenih od lana, sezama, tikve, koromaca - zamanto von se glova koliko jetega!Akamolidasesvihugihcahi duperaju.Majkomoja,koja Odonihstorih stotinima do friko izventonih, od onih ca su pronti za malo minutih do onih ca se kuhodu po dvi i tri ure. CA SMO ONO BILI REKLI, DA MANITRA MORE POKRIT SPIZU OD POCETKA DO KRAJA? HOMO VIDIT KAKO GRE JEDNA: SALOTA OD I FUSILI Fusili su krotki, zavij eni i paridu svardla oli kavatapi i zato ni se u one zavartele dobro lipi ug. vajo filetat dvi ure pri, reentat izalit ugon od LIMUNA da pokrije. Kad pobilidu otrest hi i slogat u terinicu, na svaki red posut SOLI ifrikegaPAPRAizalitmaslinovinUJENnekapocije. (dagnje)vajootvorit upokrivenu ocistiti mesodaratprilivenomorencasugamolale,dasene zasuidu.Uonomoredountatvodekoliko je potriba za iskuhot FUSILE, tatat ako fali malo soli. Gotove procidit i ohlodit pod vodu,dobroprotrest,primistit u terinu i malozaulitdasenezalipidu.Povar jedonmacet MLODEKAPULICEnabokune jutezabadot,rukovet RAVANELIH(rotkvicih)nacetiridila,dvo-trikuhona BILONCA od joj na polumisece, fregulu posolit pok untat i koljke. Kuhona UMONCA smecit perunom u patelu sa onim ujen od ulit dvi-tri lice mora od novega uga od LIMUNA (a ko irno jute NARONCE jo i boje) i fregulu MARAVINCA, malo KAPARI isto ni nikad falimenat.Salotuizmiat,zalitovinzocinon,pokjo jedonput sa pomnjon izmiat.Odizgora sloit one fileteod oli napol, zamainat PAPOR i obilato posut PETRUSIMULON. 60 SPIZA OD PUSTIHJUHATNIH MANITRllI MENI JE NOJDRAn VIK.I: FAOL I MANI TRA NA B RUJET Ovo je starinski viki pjat koji je od siromake spize posto puno moderan i poznot. I merito jerbo je toliko guto koliko je jednostavan.Vajoimat faolleosa vodondisekuho. Vajo imat i brujet, potafato ucinjen za to oli ea je ostalo od drugega.Potribanjeug(atentonadrace!)maakoje zavancaloiribe,moreseiparstima izdrobitcistomesoi untat na somi kroj. Na maslinovo UJE se ufigo KAPULA nasitno,stavikojipigLUKA imaloPETRUSIMULA, zalijeVODONodfaola.Kadomekne,butat FAoL sa di10n svoje vode i kad ucini glogojsloit PENETE 01i niku drugu za jist sa 1icon.Kad je manitra dobota gotova, u1it UGODBRUJETAinekapokuhojomalo.Akoje prigusto, dolit jo vode od faola.Obilato frikega PAPRA POK pomalo jerbo lipo vunjo i momi za jist, a bude bokun vrilo. ZAPERUNPROVOJTE OVO: LITNJA MANI TRA NAJEINE Ovo je veselo gotovo, more se na nocinih, anojvanije jeimatbutorguod jeinih,onolipo Jemalo ekoda napunit mul tega ma vriditruda.Ovode bojegre nika tonka manitra,pageti nojmanjega broja, spaghettini olicapellinikojisekuhodusomoparminutih.Nekaje prontaBUTORGAodjeinihimaloistucenanoenna manje Na MASLO i maslinovo UJE pofrigot nito isicene koreod LIMUNA (somoutidil,biligorci)malo vrimena pok untat isicenih zelenih i comih MASLINIH iz salamure, malo TIMIJANA,sa strohon posolit.Na otogre manitra (zaboga je ne reentovat!),malo provartit da se sva zacini. Ako pari suho,untat koju licu vode od kuhonja.Maknit iz ognja, dodat butorgu i izmiat. PAPRA iz mainina po voji, a LIMUN sa bonde, ako ko jubi neka trukoje. Ovo je ladahna idelikona spiza i posli pito jo nito. Butorga od jeinih se more zaminit sa onom kupovnom od lososa oli pastrve, isto je gutoo. DA NE BI KOGODERA REKA DA SOMO IZ MORA EVO: TAJADELESA BALANCANIMA I RETAJIMA OD FILETA Tajadelesu,bome,rezanci,a po butigima hiirnoiitjih i ujih, sa joj ima i bez, ma siguro falit ako vazmete bilo codi pie papardelle, jetuccine,bavette,linguini...i tako daje. Ovo je nojboje cinit kad cistite filet (biftek) jerbo onda 61 SPIZA irno retajih od mesa, a i koicih za ucinit fregulu juhe za zalit. Ma iretaji kuhonegaolipecenega drugega mesa sudobri (somo onda gredu u pauru posli balancanih). Na UJE vartit MESAdaselipozapeceipocnelipitzadno. Izvaditupjaconidaratzacinjeno(SOL,PAPOR) pokriveno. Na onu butat kvadrete BALANCANE i vartitdamalosamredu,ausputistargajuonozalipjeno. Onda gre pig-dvo LUKA i pri nego ca bi poce kurit zalit sa JURON. Neka malo kuho pok vrotit ono meso sa ugon ca je pustilo.MaloTRAVICIHpogutu,kovoli cingodera, more. Vrilu kuhonu manitru povar svega, miat doklesesvenespoji,popotribi jo malo juhe.Povarhu izgratat PARMEZANA,a ko voli drugacije more isuhega KOZJEGA iz uja. Kadje sve ovo ovako, cagodera zelenega za posutkomodno morete i zaboravit. SAD NON VAJO DOSTA TEGA LIPEGA PRISKOCIT JERBO JE SA GOVORON OBO MANITRI LAKO PRITIROT, A SVAKI BROJ ,,KRUVENICE" JE SVE TO DEBn POK NI VELE MISTA. MA, OVO NI PUNO POZNOTO POK VON TUKON PJEGAT PIZZOCHERISA VERDURON Pizzocheri su specijalna manitra iz pokrajine Lombardia, kakoirjetajadeleduinedvo-triparstaidebjeoddruge manitre jerbo imaju dil muke od heljde nego bile pok senemoredurazvoj attanje.Staviseparvokuhot VERDURAjednevorstiolipomiono(verzot,poriluk, zeleni kupus, patate i drugo) i kad je dobota gotova butodu se PIZZOCHERI. Kad su omekli, izvadidu se upjacon uterinu i posipjedu sa SIRON na kaje.Sir iz Valtelline teko dobavit pok bi moga zaglumit niki drugi, ma GRANA oli PARMEZAN se ne srni zaboravit. Polije sesa pofrigon od LUKA na MASLO(kogodera voli iKAPULU usitnoi kojiKADUJE kad se noj de) i dokle je vrilo na stol. (Ovosemoreblagovatsomo,amorepratitcagoderaod mesa.Meni lipo prati i ribu iz pahera, ma onda radije bez sira i untat maslinovega uja.) ZA ZASLODIT POJMO MALO NA TERAFERMU PUD KRAJIH DI JE UVIK BILO MLIKA, MASLA I ORIHIH, POK BI TO BILI: REZANCIS ORASIMA .. Iskuhot manitru u vodu sa malo manje soli";:;-,t, nego ca j eza druge spize i ocidit. U pauru oli plitku rastopit MASLO i kad zapini untat SLOTKO VRHNJE isamlivene ORIHE, onda CUKARA i jednu butinu VANILJE. Kad pokuho, umiat manitru i kad se povee izgosit. Nakudnju posut sa KANELON, a more i freguluizgratone gorke(Dobro je dil orihih noemi butat malo pri vrhnja, lipo je za vidit, a i gut je drugaciji.) Sad se moremo epeta skalat na more i na Peliac, u Ston dijepoznotanjihovaSTONSKATORTAOD MAKARULA, ma onda bi vajalo epeta u irinu. Recmo somodasu makaruli tamozapravo krotka,iroka iuplja manitra,aneonocase pensopodmakarune. untojmoitoda biTaljoncionoca mi zovemomanitra zvali pasta,a davele cinjena zelena manetra nanka nimo manitre kako i istarska manetra z Zato irnovezesataljonskonspizionminestrone.A su kukuruz u zarno.Boje da fermomo pri nego se zamorsimo dekapoto, an? Zdravi i veseli bili, lipo jili i (po svojemu gutu), pametno pili! Marinko + + + +.++ + Maestro AldoBanfichi(1888.-1972.; maestro1921.-1962.) I