kruženje ugljika u prirodi

11
KRUŽENJE UGLJIKA U PRIRODI Što je ugljik? -Ugljik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol C, atomski (redni) broj mu je 6. -Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, samo 0,01% ugljika vezano je u živim bićima. -Osnovni oblik je ugljikov dioksid.

Upload: nina

Post on 17-Dec-2015

287 views

Category:

Documents


15 download

DESCRIPTION

Što je ugljik, što je kruženje ugljika, što ga omogućuje, fotosinteza, stanično disanje

TRANSCRIPT

KRUENJE UGLJIKA U PRIRODI

KRUENJE UGLJIKA U PRIRODIto je ugljik?

-Ugljikjekemijski elementkoji uperiodnom sustavu elemenatanosi simbolC,atomski(redni) broj mu je 6.

-Od ukupne koliine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, samo 0,01% ugljika vezano je u ivim biima.

-Osnovni oblik je ugljikov dioksid.

to je kruenje ugljika?Kruenje ugljika u prirodije biogeokemijsko kruenje kojim jeugljikizmjenjen izmeubiosfere,geosfere,hidrosfereiatmosfereZemlje.

Kruenje je obino misao etvero velikih rezervoara ugljika meusobno povezanihstazama izmjene. Rezervoari su atmosfera,Zemljinabiosfera,oceani i sedimenti.

*To je niz biokemijskih procesa u kojima se sav ugljik na zemlji neprestano mijenja i pretvara u razliite oblike postojanja.

to omoguuje kruenje vodika?1. FOTOSINTEZA: Fotosintezaje proces u kojem seenergijasunevazraenja pretvara u kemijsku pohranjenu u organskim molekulama. Proizvod su sloeniugljikovispojevi -ugljikohidrati.

Proces fotosinteze prikazankemijskomjednadbom: 6CO2+ 6H2O > C6H12O6+ 6O2

2. STANINO DISANJE Stanino disanjeskup jemetabolikihreakcija i procesa koji se odvijaju u stanici, a slue za oslobaanjeenergijekoja se kasnije ulae u proizvodnjuadenozin trifosfata. C6H12O6 (aq)+ 6O2 (g) 6CO2 (g)+ 6H2O(l)

*Krebsov ciklusje jedan od temeljnihmetabolikih ciklusakod stanica koje koristekisiku procesu staninog disanja. Kod aerobnih organizama, Krebsov je ciklus kljuni metaboliki proces koji spaja puteve degradacije ugljikohidrata,lipida(masti) ibjelanevinauugljini dioksidivodu uz oslobaanje kemijske energije.

Rezervoari ugljikaAtmosferaZemljinabiosferaoceani sedimenti

Kyoto protokolProtokol iz Kyota uz Okvirnu konvencijuUjedinjenih narodao promjeni klimedodatak jemeunarodnom sporazumuo klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisijeugljinog dioksidai drugihstaklenikih plinova.

Do sad ga je potpisalo 170 drava i vladinih organizacija (stanje: prosinac2006.). Protokol je stupio na snagu16. veljae2005., kada ga je ratificiralaRusija. Drave koje su ga ratificirale ine 61% zagaivaa.

Hrvatski saborje27. travnja2007. ratificirao protokol iz Kyota.Hrvatskaje postala 170.dravakoja je prihvatila ovaj dokument. Usvajanjem je prihvaena obaveza smanjenja emisije staklenikih plinova za 5% do2012.