SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

KRUZING TURIZAM NA PRIMJERU LUKE DUBROVNIK

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

KRUZING TURIZAM NA PRIMJERU LUKE DUBROVNIK

SEMINARSKI RAD

Opatija, studeni 2011.

II

SADRŽAJ

POPIS ILUSTRACIJA...............................................................................................................II

UVOD.........................................................................................................................................3

1. POJAM I OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAUTIČKOG TURIZMA..........................4

1.1. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj.........................................................................5

1.2. Oblici i vrste nautičkog turizma...................................................................................6

2. OSNOVNE ZNAČAJKE KRUZING TURIZMA..............................................................8

2.1. Povijest kružnih putovanja...........................................................................................8

2.2. Kruzeri kao plutajući hoteli..........................................................................................9

2.3. Negativan utjecaj kruzing turizma na okoliš..............................................................11

3. KRUZING TURIZAM NA PRIMJERU LUKE DUBROVNIK......................................13

3.1. Povijest luke Dubrovnik.............................................................................................13

3.2. Razvojni projekti luke Dubrovnik..............................................................................14

3.3. Održivi razvoj kruzing turizma u Dubrovniku...........................................................16

3.4. Atrakcije koje posjećuju turisti na kružnim putovanjima..........................................17

3.5. Analiza prometa u luci Dubrovnik.............................................................................18

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................19

LITERATURA.........................................................................................................................20

I

POPIS ILUSTRACIJA

SLIKE

Slika 1. Karaka - tradicionalni gusarski brod

Slika 2. Planirani i ostvareni projekti rekonstrukcije luke Gruž

TABLICE

Tablica 1. Analiza prometa u luci Dubrovnik

II

UVOD

Tema seminarskog rada je Kruzing turizam na primjeru luke Dubrovnik. U seminarskom radu potrebno je navesti teorijske pojmove vezane za nautički turizam, vrste nautičkog turizma, te kruzing turizam kao jednu od vrsta nautičkog turizma. Potrebno je razraditi temu na praktičnoj osnovi, pošto je tema aplikativna, pa je potrebno navesti ključne odnose vezane za kruzing turizam u Dubrovniku, razvoj samog kruzing turizma, te navesti zašto je Dubrovnik odabran kao primjer u ovome seminaru.

Cilj i svrha seminarskog rada je istražiti i ukazati na činjenice koje pokazuju značaj kruzing turizma za Hrvatsku, ali prvenstveno za Dubrovnik, prikazati pozitivne, ali i negativne učinke koje takva vrsta turizma ima za jedan mali grad kao što je Dubrovnik.

U seminarskom radu obrađena su tri glavna poglavlja, u prvom poglavlju obrađeni su pojam i vrste nautičkog turizma te razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj. Drugo poglavlje obuhvaća osnovne značajke kruzing turizma, povijest kružnih putovanja, kruzere kao plutajuće hotele, te negativan utjecaj kruzing turizma na okoliš. U trećem je poglavlju obuhvaćena sama tema ovoga seminara, dakle kruzing turizam na primjeru luke Dubrovnik. U trećem je poglavlju naveden povijesni razvoj luke Dubrovnik, razvojni projekti koji su u tijeku, obrađen je održivi razvoj kruzing turizma, navedene su najpoznatije atrakcije koje posječuju turisti na kružnim putovanjima, te je analiziran promet u luci Dubrovnik kroz proteklih šest godina.

Seminarski rad je teorijske prirode, a metode koje su se koristile pri njegovoj izradi su analitičko – sintetička metoda i metoda apstrakcije. Analitičko – sintetičkom metodom, koja predstavlja misaono, teorijsko i praktično raščlanjivanje složenog predmeta, raščlanjeni su sastavni dijelovi u posebne cjeline. Dok je metodom apstrakcije, koja predstavlja misaoni proces tijekom kojeg se iz nekog predmeta izdvaja nevažno i nebitno, izdvojeno nevažno i nebitno, te su bitni dijelovi, odnosno informacije upotrijebljene pri pisanju seminarskog rada.

3

1. POJAM I OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAUTIČKOG TURIZMA

Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljeća zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa poznatih u europskom i hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski prognostičari razvoja turizma slažu se da se nautički turizam nalazi u početnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek očekivaju. Razvoj nautičkog turizma sa znanstvenog aspekta nedostatno je zastupljen u turističkoj znanosti. Za Hrvatsku to je nova gospodarska razvojna šansa, što je potaknulo sve življu znanstvenu i istraživačku aktivnost u Hrvatskoj i općenito na Mediteranu. Da bi se bolje razumjelo što se može očekivati od nautičkog turizma, potrebno ga je prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost1.

Nautički turizam predstavlja dio maritimnog turizma, a definira se kao plovidba i boravak turista – nautičara na plovnim objektima kao i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije2. Ono omogućava prisniji kontakt s prirodom, bijeg od buke i zagušenih plaža.

Temeljne karakteristike nautičkog turizma su3:

aktivno kretanje masovna pojava relativna samostalnost manje naglašena sezonalnost veći radijus kretanja veća potrošnja visokovrijedna infrastruktura ekonomski efekti visoki veza s drugim aktivnostima turističko putovanje nova znanja, dojmovi

Hrvatska obala s istaknutom razvedenošću i velikim brojem otoka predstavlja gotovo savršenu turističku destinaciju za nautičare. Nautički turizam je specifičan oblik modernih turističkih kretanja i jedan od najekspanzivnijih oblika turističke rekreacije. Kako je čovjek sve brže i uspješnije savladavao prirodne prepreke na moru zahvaljujući razvitku znanosti i tehnologije u oblasti pomorstva, tako su se sve više stvarale osnovne pretpostavke za razvoj nautičkog turizma. Želja za putovanjem osnovna je karakteristika nautičkog turizma, a čisto more, ljepota i razvedenost jadranske obale te prirodne ljepote kojima Hrvatska obiluje, predstavljaju najvrijedniji dio i polaznu točku razvoja nautičkog turizma. Nautički turizam je 1 T., Luković, „Nautički turizam – definicije i dileme“, Znanstveni časopis za more i pomorstvo, Dubrovnik, 2007., str. 22-312 Gračan, D; Alkier Radnić, R; Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj uniji, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, str. 1893 Ibidem, str. 191

4

u Hrvatskoj krajem šezdesetih godina postao relativno bitna društvena kategorija. Njegov razvoj u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20. stoljeća kada se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava njegovu popularnost.

1.1. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj

Još iz starog vijeka postoje pronađeni brojni zapisi o pomorskim putovanjima, dok u novom vijeku iskustvo plovidbe od antičkog svijeta preuzimaju Arapi i prenose u Španjolsku, a značaj tog vida turizma od europskih zemalja prva je uočila Francuska, zatim Italija, Malta i Grčka. Kao prvi korisnici uživanja u nautičkom turizmu javljali su se aristokrati ili drugi bogati ljudi priobalnih zemalja.Snažnim razvojem turizma poslije sredine 19. stoljeća, počinje razvoj nekih novih oblika turizma tako da i nautički turizam poprima nove karakteristike. Glavna karakteristika je da nautički turizam postaje dostupan svim segmentima društva i prestaje biti samo privilegija onih bogatih, međutim Hrvatska je vrlo kasno započela s razvojem nautičkog turizma te se prvi počeci bilježe 60-ih godina 20. stoljeća.

Postanak nautičkog turizma veže se uz razvoj rekreacijske i športske plovidbe te izgradnje odgovarajućih plovila za te svrhe. Zemlje koje se bave s tim tipom turizma mogu se podijeliti u tri grupe i to one kojima se razvoj nautičkog turizma temelji na vlastitoj floti ili na stranim brodovima za razonodu, te o zemljama koje nemaju uvjeta za razvoj nautičkog turizma, ali utječu na njegov razvoj u drugim zemljama.

Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj veže se za razvoj pomorstva. Krajem 19. stoljeća je austrijsko društvo "Loid", vršeći parobrodarsku službu na Jadranu, osim prijevoza robe i putnika organiziralo prigodna putovanja i izlete.U ovom razdoblju javljaju se na hrvatskoj obali organizirana putovanja brodovima, koji su pristajali u povijesnim i turistički privlačnim mjestima na obali. Osnivanje Hrvatsko – ugarskoga parobrodarskog društva daje prednost razvoju hrvatskog nautičkog turizma. Prve naznake nautičkog turizma u Hrvatskoj datiraju od polovice 19. stoljeća, kada turistički promet počinje naglo rasti ukidanjem viza 1962. godine te otvaranjem granica za putnike koji su dolazili iz zemalja s kojima su uspostavljeni diplomatski odnosi. Godine 1964. u rentabilnom brodogradilištu „Punat“ potpisan je prvi ugovor o čuvanju i održavanju proizvedenih brodica. Tada započinje i izgradnja prve luke za prihvat nautičkih turista, na inicijativu stranih nautičara koji su svoje plovilo odlučili ostaviti u Hrvatskoj na prezimljavanju. Izgradnja prve hrvatske marine „Punat“ označila je početak razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj, te su 1975. godine pod okriljem Grupacije marina Hrvatske izgrađene marine Punat, Mali Lošinj, Zadar i Dubrovnik, a već 1981. godine izgrađene su marine u Novigradu, Poreču, Puli, Opatiji i na Murteru. Snažniji razvoj nautičkog turizma ostvaruje se krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća4.

Za razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj bitnu stavku predstavlja i Adriatic Croatian International Club d.d. odnosno ACI Club osnovan 1983. godine, a današnji naziv dobio godine 1994. ACI predstavlja vodeće poduzeće nautičkog turizma u Hrvatskoj te obuhvaća 69 poduzeća turističke, ugostiteljske i trgovačke djelatnosti, a u svoju je poslovnu politiku ACI implementirao iskustva najrazvijenijih mediteranskih zemalja. Time je ujedno postao glavni 4 Gračan, D; Alkier Radnić, R; Uran, M.; op.cit. str. 201

5

promotor jedinstvenog lanca hrvatskih marina, štoje bitno utjecalo na profiliranje recentnih sadržaja hrvatske nautičke ponude.U Hrvatskoj se nautički turizam statistički prati od 1978. godine, a izvještajne jedinice su lučke kapetanije, njihove lučke ispostave i luke nautičkog turizma. Bitno je spomenuti i 1991. godinu kada je formiran Udruga marina čiji je osnovni zadatak stvoriti prepoznatljiv hrvatski nautički proizvod te ga predstaviti potencijalnim nautičarima5.

Činitelji turističko-nautičkog tržišta proizlaze iz onih činitelja koji uvjetuju nove oblike turističke potražnje te se potražnjom usmjerava ponuda. Jedni činitelji istodobno utječu na razvoj nautičkog turizma kao i na gospodarski razvoj zemlje, dok druga skupina predstavlja specifične činitelje razvoja pojava pojedinačno.

Osnovni činitelji razvoja nautičkog turizma su6:

prirodni činitelji prometna infrastruktura kultumo-povijesno nasljeđe gospodarska struktura tržište i njegovi elementi

Nautički je turizam potrebno razvijati planski, kako bi se stvorio prepoznatljiv identitet Hrvatske kao destinacije nautičkog turizma. Prije bilo kakve gradnje potrebno je definirati prihvatljivu razinu kvalitete nautičkog turizma sukladno raspoloživim prostornim mogućnostima te vršiti revitalizaciju postojećih luka i lučica, uz strogu prostomu selekciju prilikom izbora budućih lokacija. Za uspješan i pravilan razvoj nautičkog turizma također je potrebno spriječiti neosmišljen i nekontroliran razvoj, definirati kritični prihvatni kapacitet plovila, broj luka i vezova te definirati odnos prema zaštiti mora i hrvatske obale. Neophodno je stvoriti kolektivnu svijest o važnosti i svrhovitosti nautičkog turizma kao nacionalne perspektive jer je turizam, odnosno nautički turizam glavni hrvatski konkurentni proizvod na svjetskom tržištu. Nautički je turizam u Hrvatskoj tek u povojima te čeka svoj potptini procvat, kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu.

1.2. Oblici i vrste nautičkog turizma

U teoretskom i pojmovnom smislu nautički turizam zasad ima svoja tri osnovnapojavna oblika, a oni se grupiraju u slijedeće skupine poslovanja7:

luke nautičkog turizma, charter ili chartering i cruising.

Unutar te tri osnovne vrste djelatnosti nautičkoga turizma odvijaju se različite subnautičko turističke djelatnosti, ovisno o nizu činitelja koji u svojoj osnovnoj dimenziji

5 Gračan, D; Alkier Radnić, R; Uran, M.; op.cit. str. 202 6 Ibidem, str.2047 Ibidem, str. 217

6

imaju marketinški karakter. Promatrano s mikroaspekta, menadžment strategijom korporacije i njezinom poslovnom politikom profilira se sama korporacija i locira njezino mjesto na tržištu ponude nautičkoga turizma. Poslovanje u grupi luka nautičkog turizma podrazumijeva skupinu poslova vezanih uz smještaj plovila i nautičara i pružanje niza usluga plovilima i nautičarima. Najrazvijeniji je oblik poslovanja u toj grupi poslovanje marina, kao najsloženiji oblik luka nautičkog turizma. One su uglavnom ravnomjerno raspoređene duž obale i otoka, a to znači da se u prosjeku gotovo na svakih 5 Nm može naići na sigurno sklonište od nevremena. U usporedbi s drugim zemljama Mediterana, Hrvatska ima najmanji broj komercijaliziranih luka od navedenog potencijala luka - 13%, a to je dobar potencijal budućeg razvitka.

Osim navedene tri osnovne vrste nautičkoga turizma, postoje i dopunske ili pridružene vrste koje se intenzivno razvijaju i po svojim aktivnostima pripadaju nautičkom turizmu, to su npr. ronilački turizam, športski ribolov, jedrenje na dasci i drugo. Te vrste nautičkoga turizma teže osamostaljivanju i oblikovanju u novu selektivnu nautičko-turističku vrstu, a za što po kriterijima selektivne vrste još nisu stekle potrebne uvjete.

Još jedna osnovna skupina podrazumijeva charter ili chartering. On predstavlja poslovanje s plovilima ili brodovima, u smislu njihovog iznajmljivanja nautičarima. Postupak formiranja charter flote nije jednoznačan, nego je složeni proces koji se sastoji od kupnje brodova koji postaju vlasništvo kompanije, najma brodova od privatnih lica ili gospodarskih subjekata ili od zajedničkoga poslovanja s drugim charter kompanijama.

Cruising je vrsta poslovanja nautičkog turizma, a organizira se kao kružno putovanje plovilom cruising kompanije ili za tu svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom. Taj je oblik poslovanja u nautičkom turizmu veoma razvijen u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, koje imaju tradiciju cruisinga. U Hrvatskoj se u posljednjim godinama, razvija posebna vrsta cruisinga “Old Crusier”, to je višednevno ili izletničko krstarenje na tipičnim hrvatskim motornim jedrenjacima i trabakulima. Ti su brodovi za taj posao veoma kvalitetno opremljeni i prilagođeni su za duža krstarenja i za duži boravak gostiju na brodu8.

Slika 1. Karaka - tradicionalni gusarski brod

Izvor: Karaka Dubrovnik, http://www.karaka.info/ (12.11.2011.)

8 T., Luković, „Nautički turizam, definiranje i razvrstavanje“, Ekonomski pregled sveučilišta u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007., str.689-708

7

2. OSNOVNE ZNAČAJKE KRUZING TURIZMA

Nekad najznačajnija prometna grana, zahvaljujući kojoj su otkriveni nepoznati djelovi kopna te organizirani prijevozi putnika do prekomorskih destinacija. Kruzing predstavlja takav pojavni oblik nautičkog turizma, koji se organizira kao kružno putovanje plovilom kruzing tvrtke ili za svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom, ovaj oblik je razvijen u zemljama zapadne Europe i svijeta, dok je u Hrvatskoj razvijen poseban oblik kruzing turizma.

Glavna područja na kojima se u svijetu odvija kruzing turizam su Sjeverna i Centralna Amerika sa 57%, nakon kojih slijedi Europa sa udjelom od 24 % od ukupnog broja noćenja kruzing turizma, a Sredozemlje zauzima udio od 18%.na europskim tržištima zamijećen velik rast potražnjej za kruzing turizmom, a pretežito je umjeren na Sredozemlje. Kruzing turizam održava specifične utjecaje u destinaciji u kojoj se razvija te tako ostvaruje sociološki utjecaj, gospodarski utjecaj i ekološki utjecaj.

Kruzing turizam kao jedna od tri osnovnih vrsta nautičkog turizma, razvio se u jednom od vodećih svjetskih komporativnih biznisa. Svaki kruzer brod i svaka kruzing ruta ima više tisuća svojih proizvoda koji se nude svojim korisnicima a na turistima je da odaberu u kojoj će mjeri obogatiti svoj osnovni paket, odnosno da odluče koliko će potrošiti na dodatne sadržaje koje mu kompanija pruža.

Glavno emitivno tržište kruzing putovanja je tržište Sjeverne Amerike (SAD i Kanada) koje je 2010. godine generiralo oko 11,7 milijuna putnika ili 65% ukupne potražnje u kruzingu. Tržište Sjeverne Amerike je u razdoblju od 1980. do 2010. godine raslo s prosječnom godišnjom stopom od 8,4%, a u 2004. i 2005. godini porast potražnje u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 8,5%, odnosno 5,6%. Europsko tržište, na kojem je dominantno tržište Velike Britanije, drugo je prema zastupljenosti u svijetu, s oko 3,9 milijuna putnika i udjelom od oko 22% ukupne svjetske kruzing potražnje u 2010. godini

2.1. Povijest kružnih putovanja

Turizam kružnih putovanja se u svijetu pojavio relativno kasno u odnosu na druge vrste, odnosno oblike turizma. Kruzing turizam se u svijetu pojavio relativno kasno u odnosu na druge selektivne oblike turizma. Tako je prvi brod izgrađen isključivo za kružna putovanja i to godine 1965. i to se smatrapočetkom modernog kruzinga. Tako je prvi brod izgrađen isključivo za kružna putovanja (po Sjevernoj Americi), Oceanic, porinut u more 1965. godine, za kompaniju Home Lines, i neki kroničari to smatraju početkom modernog kruzinga. Drugi, pak, navode datum 19.12.1966., kad je Norwegian Caribbean Line postala prva kompanijakoja je nudila cjelogodišnji raspored kružnih putovanja brodom Sunward, namijenjen širem tržištu.9  Nakon toga započinje pravi razvoj kruzinga kao proizvoda za

9Gračan, D; Alkier Radnić, R; Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj uniji, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, str. 227.

8

masovno tržište. Tada započinju i prva kružna putovanja Karibima, s putnicima iz SAD-a i Kanade.

Turizam brodskih kružnih putovanja predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz krstarenja turista putničkim brodovima radi razonode, dokoličarske edukacije, zabave, odmora i slično.

Takva krstarenja su najčešće povezana s pristajanjima broda u jednoj ili više luka, odnosno turističkih destinacija, u kojima putnici i posada silaze na kopno radi turističkih obilazaka. Kružna putovanja mogu obuhvaćati receptivno tržište, više država ili samo jedne. Sukladno veličini i karakteru receptivnog tržišta mogu biti10:

međunarodna

unutar teritorijalnih voda

Druga podjela kružnih putovanja je s obzirom na područje plovidbe i tu pronalazimo tri vrste brodova11:

kružna putovanja na rijekama

oceanska kružna putovanja; na koja se mi fokusiramo

obalna kružna putovanja

U našoj zemlji se javljaju dvije vrste kruzinga, međunarodni kruzing i kabotaža. Trabakule manji turistički brodovi pod hrvatskom zastavom, uglavnom motorni drveni jedrenjaci prilagođeni višednevnom boravku turista na njima, koji obilaze domaća atraktivna turistička odredišta na obali i otocima.  Međunarodni kruzing u Hrvatskoj obavljaju brodovi različitih veličina i karakteristika, od motornih jedrenjaka kakav je, na primjer, Royal Clipper. U međunarodni kruzing Hrvatska je uključena s oko dvadesetak odredišta na morskoj obali i otocima.  Sukladno porastu broja kružnih putovanja i putnika na takvim putovanjima u svijetu i na Mediteranu, i Hrvatska zadnjih godina bilježi značajan porast kružnih putovanja stranih brodova. Taj je porast posebno izražen u broju putnika na takvim putovanjima koji se u posljednje četiri godine više nego udvostručio.  Kruzeri uglavnom posjećuju one luke i gradove na našoj obali, koje imaju uvjete za njihov pristan, a ujedno su vrlo atraktivni posjetiteljima (Dubrovnik, Split, Korčula, Zadar i drugi). Može se reći kako turizam kruzera postaje jedan od ozbiljnijih turističkih tokova kojima kreće svijet, a skupa s njim i Hrvatska.

2.2. Kruzeri kao plutajući hoteli

Brodovi namijenjeni međunarodnim i domaćim kružnim putovanjima, jesu velikog kapaciteta i popularno nose naziv kruzeri. Takav brod je zapravo plutajući hotel koji prevozi putnike s jednog mjesta na drugo, odnosno od luke do luke, a u širem smislu kod velikih

10 E. Mrnjavac, Promet u Turizmu, Fakultet za turistički i hotelskimenadžment, Opatija, 2006.,str.177. 11 Ibidem

9

brodova, zbog raznolike ponude na brodu, ima i karakteristike pokretne destinacije. Zbog toga se takvi brodovi smatraju primarnom destinacijom boravka turista, a sve usputne destinacije u kojima pristaju, smatraju se sekundarnim. Namjena takvih brodova je za turizam, izlete ,odmor. Putovanje traje više dana (7 -10 dana) s povratkom broda u luku polaska.

Takav brod ima dvije funkcije:

brod kao hotel

brod kao prijevozno sredstvo

Samo neki od zahtjeva za kruzere su: kabine za sve putnika, veći broj restorana, prostori za zabavu (plesni podiji, disko klubovi, barovi, bazeni). Takav brod registriramo ujedno i kao hotel (putnički prostori, prostori za posadu, uslužni servisi, namjenska sredstva, servisi i prostori), te kao prijevozno sredstvo (konstrukcija, sistem za udobnost, pogonski stroj, manevarski sustavi ). Opće karakteristike kruzera su: velike otvorene palube i zatvoreni prostori, mali deplasman, veliki broj paluba itd. Prostori na brodu moraju ispunjavati slijedeće zahtjeve:

podređenost sigurnosti i udobnosti putnika,

zahtjevi za funkcionalnošću i estetskom oblikovanju

prostori za putnika, prostori za posadu te prostori stroja

Jedna od najvažnijih stavki jesu putničke kabine koje se dijele prema:

položaju (vanjske i unutrašnje)

broju kreveta (jednokrevetne i višekrevetne)

kategoriji

Između ostalog, putnicima na brodu niti u jednom trenutku ne može biti dosadno. Može se reći kako svaki kruzer mora imati bazene, saune, teretane, restorane, kafiće i trgovine. Mlađima, a i starijima je svaku večeri na raspolaganju diskoteka, dok se ljubitelji kazališta niti tijekom putovanja ne moraju odreći uživanja u predstavama, jer su kruzeri opskrbljeni i kazalištem.

Nabavne cijene najvećih i najluksuznijih brodova se kreću i preko 500 milijardi američkih dolara i to ih ujedno čini jednim od najskupljih plovnih jedinica na svijetu. Međunarodna kružna putovanja realiziraju se na temelju ugovora između brodarskog poduzeća s jedne strane i turističke agencije s druge strane. Zadatak brodarskog poduzeća je osigurati prijevoznu funkciju i sve što ide uz to, dok druga stranka organizira komercijalnu funkciju.

Nositelji prijevozne funkcije osim specijaliziranih brodara mogu bit ii brodarska poduzeća koja se bave drugim oblicima pomorskog prometa ili druge multinacionalne kompanije čiji je predmet poslovanja industrija zabave ili slobodnog vremena.svaki kruzer brod i svaka kruzer

10

ruta ima više od tisuća svojih proizvoda koji se nude svojim korisnicima a na turistima je daodaberu koji im odgovara.

Utjecaj kruzing turizma na destinaciju uvelike ovisi i o tome kakav stav ta destinacija ima o tom tipu turizma. Znači da će neke destinacije sa oduševljenjem prihvatiti svaki kruzer koji uplovi u njenu luku, jer zna da će od njega imati neke koristi, točnije, od turista koji borave na njemu.

Kruzing turizam Hrvatske nalazi se u fazi uzleta, a očekuje se rast potražnje. Hrvatska je u kratkom vremenu postala respektabilna kruzing destinacija na Sredozemlju. U europskoj potražnji za kruzing turizmom prevladava Velika Britanija, dok su Hrvatsku obalu najviše posjećivali turisti iz Italije (28%), SAD-a (23%), Španjolske (18%), Francuske (8%) te Njemačke (4%)12.

Neke druge će imati negativno mišljenje jer će smatrati da će im on nanijeti više štete u smislu da će štetno djelovati na okoliš ili da će ostaviti prevelike količine otpada. Utjecaj kruzing turizma na društvo odnosi se prije svega na utjecaj kruzinga na lokalno stanovništvo, te na stacionarne goste destinacije.

2.3. Negativan utjecaj kruzing turizma na okoliš

Zaštita okoliša – ekološki aspekti razvitka lučkog područja. Zadnjih 20-tak godina karakterizira veliki napredak u brizi za očuvanje okoliša. Sve stroži propisi su usmjereni prema pomorskom gospodarstvu, a brod je došao u središte zanimanja, te je označen kao izvor mnogih onečišćenja (ulje, kaljužne vode, štetne, opasne i nezdrave tvari, fekalije, otpad i smeće, dim, plinovi, pare i čestice, balastne vode, boje s bioostatcima). S druge strane osjeća se da se poduzimaju i mjere na kopnu, kako u zakonskim propisima vezanim za ponašanje broda u luci , tako i kod lučkih uprava u njihovoj odgovornosti za zaštitu okoliša.

Ministarstvo mora, odnosno Uprava za pomorstvo, putem inspekcijskog nadzora inspektora sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija obavljaju nadzor mora od onečišćenja s brodova, vrše provedbu mjera zaštite i poduzimaju kaznene odredbe. Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša obavlja inspekcijski nadzor zaštite mora nad izvorima onečišćenja na kopnu. Hrvatski registar brodova u svezi s zaštitom mora od onečišćenja s brodova izdaje svjedodžbe za brod i opremu, ispituje brod, uređaje i opremu te nadzire stanje broda i njegovo održavanje. Specijalizirane ustanove na lokalnom području obavljaju čišćenje mora i obale u slučaju onečišćenja. Krizni stožeri, na različitim razinama, zaduženi su za izradu planova za slučaj onečišćenja mora te organiziraju i provode akcije čišćenja.

Postoje tri načela i mjere za ostvarenje i očuvanje kvalitete okoline uz racionalno korištenje prirodnih resursa predstavlja jedan od najaktualnijih problema daljnjeg tehnološko, odnosno gospodarskog razvitka zemlje. Glavni ciljevi mogu se kvalificirati kao sprječavanje onečišćenja mora, priobalja, te zaštićeniji boravak turista. Zaštita morskog okoliša treba

12 E. Mrnjavac, op.cit., str. 226.

11

obuhvatiti i provoditi shodno preporukama MEPC-a i STCW konvencije uz ugradnju propisanih i od vlasti odobrenih uređaja i opreme te izgradnju prihvatnih uređaja na kopnu, nadzor i kontrolu. Umanjivanje posljedica od onečišćenja morskog okoliša postići će se nabavom sredstava i opreme za čišćenje mora i obale, sveobuhvatnim prihvatnim uređajima, uspostavom razumnih taksi u lukama, osiguravanjem normalnih i sigurnosnih operacija brodova, doradom planova za slučaj onečišćenja morskog okoliša i boljim provođenjem pravih vježbi.

Uspješnost mjera ovisi i o sigurnosti plovidbe, sigurnosti operacija pri manipulaciji putnika i vozila u luci, načinu zbrinjavanja otpadnih ulja iz brodova i motornih vozila u luci, patogenim otpacima u fekalnim vodama, organskom i anorganskom otpadu. Poteškoće u primjeni mjera karakteristično je za sve luke, pa tako i za luku Dubrovnik. To su nedostatak financijski sredstava, nedostatak obrazovanog kadra, protivljenje promjenama, nedovoljno sankcioniranje prekršaja te povećanje odgovornosti. Kao mjeru u unapređenju zaštite okoliša u lukama, a poglavito u Dubrovniku, koji broji ogroman broj pristajanja različitih plovila, nužno je potrebno unaprijediti nadzor tehničke ispravnosti plovila od strane inspektora lučke kapetanije, ali povremeno i od zasebno imenovanih inspektora Ministarstva pomorstva, sve sukladno međunarodnim obvezama. Nadalje, u cilju pomaka u stalnom programu očuvanja okoliša, potrebno je omogućiti učinkovito odlaganje otpadnih tvari, npr. zauljenih voda, štetnih, opasnih i nezdravih tvari, sanitarnih otpadnih voda, smeća i otpada, te znatno poboljšati znanje, obučenost i raspoloživost osoblja i sredstava za čišćenje morskog akvatorija luke Dubrovnik13.

Na nivou grada Dubrovnika, u vlasništvu specijaliziranih tvrtki nužno je posjedovati brane za opasivanje onečišćenja, skimere za prikupljanje ulja s površine, različite crpke , disperzante i opremu te sustav za brzo i učinkovito informiranje. Potrebno je naglasiti da Grad Dubrovnik nema riješeno zbrinjavanje zauljenih ili kaljužnih voda, što predstavlja veliki problem. Korištenje deponija u Pločama ili Splitu te spalionice u tim mjestima nisu dovoljna garancija.

13 Lučka uprava Dubrovnik, www.portdubrovnik.hr (12.11.2011.)

12

3. KRUZING TURIZAM NA PRIMJERU LUKE DUBROVNIK

Dubrovnik je u svojoj dugoj povijesti bio poznat i priznat trgovački i pomorski grad. Bio je spona između Sredozemlja, Apeninskog poluotoka i balkanskih zemalja. Dubrovački pomorci i trgovci su širili svoje utjecaje prema zapadu- zapadnom Sredozemlju i Zapadnoj Europi do Velike Britanije, a zatim dalje prema novootkrivenim zemljama Središnje i Sjeverne Amerike, te na istok prema Indiji.14

Gospodarski utjecaj kruzing turizma mjeren je ostvarenim prihodom, kojeg čini ukupna potrošnja putnika i posade u destinaciji te od troškova koje ima brod. Tako je u 2006. g. ukupan prihod od međunarodnog kruzinga u Hrvatskoj iznosio negdje između29 i 32 milijuna eura, od čega oko 20 milijuna spada na Dubrovnik.15 Iz navedenog može se zaključiti kako je Dubrovnik veoma važan dio kruzing turizma u Hrvatskoj, te kako ostvaruje veliki prihod od kruzing turizma.

Dubrovnik kao najznačajnija destinacija brodova na kružnim putovanjima na hrvatskom dijelu Jadrana, prema posjećenosti je u samom vrhu na Mediteranu, te trenutno prolazi kroz fazu progresivnog rasta i razvoja.

3.1. Povijest luke Dubrovnik

Razvojem brodarske i plovidbene tehnologije nastala je i razvila se dubrovačka luka. Glavna luka Dubrovnika do pojave parobrodarske potkraj 19. stoljeća je bila Gradska luka u staroj gradskoj jezgri. Razvojem parobrodarstva ta luka gubi na svom značaju, a glavnom lukom u Dubrovniku postaje luka Gruž.16

Luka Gruž vuče svoju prošlost još iz 10. stoljeća, dok je zapisano da je još u 16. stoljeću u gruškoj uvali bilo brodogradilište, sagrađeno više ljetnikovaca, te 1832. godine ustanovljen pomorski lazaret. Nova brodograđevna tehnika i brodska tehnologija bitno su utjecali na daljnji razvoj luke, ali i pojavu turističkih dolazaka u Dubrovnik. Početkom 20. stoljeća, 1901. godine u Gruž stiže i željeznička pruga što također utječe na razvoj pomorskih putova. Razvoj gruške luke pratio je razvoj grada Dubrovnika i ona se razvijala paralelno s njim.

Luka je u početku bila teretno-putnička pa je shodno tome uređen jedan putnički gat, a ostatak luke je izgrađen kao pristanište za teretne brodove sa dizalicama za istovar i utovar brodskog tereta, kao i terminalom za istovar i utovar željezničkih vagona, kojima se vršio transport raznih dobara diljem bivše Jugoslavije.Također je izgrađen veliki terminal za prihvat putnika sa restoranom i ostalim sadržajima.

14 Ničetić, A., Povijest Dubrovačke luke, Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik, 1996., str. 9.15 Gračan, D; Alkier Radnić, R; Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj uniji, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, str. 227. 16 Krželj-Čolović, Z., Marketinški aspekti razvoja Dubrovnika pod utjecajem kružnih putovanja, Magistarski rad, fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2006., str. 96.

13

U pomorskom svijetu se zna da je baš Dubrovnik među prvim lukama uopće započeo njegovati turizam brodova na kružnim putovanjima; i to čini već punih 165 godina. Turizam brodova na kružnim putovanjima zahvaljuje svoj početak brzom razvoju prometa posebno nakon izuma i praktične primjene parnog stroja početkom 19. stoljeća.

Tako je Dubrovnik, sretnim spojem razvoja parobrodarskog pomorstva i geografskog položaja, među prvima u svijetu počeo razvijati i ovaj novi vid turizma. Tijekom 80-ih godina prošloga stoljeća pa sve do danas Dubrovnik je važna turistička destinacija za prihvat brodova na kružnim putovanjima.

Nakon domovinskog rata, luka Dubrovnik je isključivo usmjerila svoj razvoj u smjeru putničke luke. 1998. godine dolazi do pojave većeg broja brodova na kružnim putovanjima i otad, uz iznimku 1999. radi Kosovske krize, stalan je rastući trend, te ako se on nastavi, očekuje se da će do kraja ove godine, dosegnuti brojku od milijun putnika s brodova na kružnim putovanjima.

3.2. Razvojni projekti luke Dubrovnik

Pokretanjem projekta razvoja putničke luke Dubrovnik, koji se prvenstveno odnosi na stvaranje pretpostavki za prihvat brodova na kružnim putovanjima, Lučka uprava Dubrovnik započela je sveobuhvatan pothvat stvaranja moderne putničke luke s višenamjenskim sadržajima, namijenjenim ne samo putnicima nego i posjetiteljima i stanovništvu regije.

Osnovni cilj projekta je svrstavanje luke Dubrovnik u skupinu vodećih mediteranskih turističkih luka po svim obilježjima za stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda. Navedeno bi trebalo pridonijeti sveukupnoj turističkoj ponudi dubrovačkog područja. Udio Dubrovnika na sve širem jadranskom tržištu kružnih putovanja iz godine u godinu je sve veći, te se smatra da Dubrovnik ima potencijal, poput Venecije, dobiti status odredišta koje se ne smije propustiti. Neophodan element za postizanje tog cilja je razvoj lučkih sadržaja koji će uvelike pridonijeti lučkoj, ali i turističkoj ponudi dubrovačkog područja.

Projekt razvoja putničke luke može se podijeliti u dvije faze17:

1. prva faza projekta koja obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju operativne obale

2. druga faza projekta koja obuhvaća izgradnju lučke suprastrukture

Prva faza obuhvaća veliku investiciju obnove i proširenja luke započeta 2005. godine,au prosincu 2009. Godine završenu, a puštanjem u funkciju toga novoga pristaništa luka Dubrovnik u mogućnosti je istovremeno primiti tri velika broda na kružnom putovanju.

U prvu fazu uključen je i projekt Batahovina I i II. Završetak radova na izgradnji operativne obale pod nazivom Batahovina I planiran je za 2011. godinu - projekt podrazumijeva izgradnju nove operativne obale na području Batahovine u duljini od 230 metara s ciljem osposobljavanja toga dijela luke za potrebe trajektnog međunarodnog i

17Lučka uprava Dubrovnik, www.portdubrovnik.hr (12.11.2011.)

14

domaćeg linijskog prometa, dok bi se unutarnji dio luke, u dijelu vezova 10 - 13 prenamijenio isključivo za potrebe prihvata brodova na kružnim putovanjima.

U razdoblju od 2013.-2014. godine planira se izgradnja operativne obale pod nazivom Batahovina II - projekt podrazumijeva izgradnju nove operativne obale koja se nastavlja na projekt Batahovina I u dužini od 400 metara.

Slika 2. Planirani i ostvareni projekti rekonstrukcije luke Gruž

Izvor: Lučka uprava Dubrovnik, www.portdubrovnik.hr (12.11.2011.)

Na slici je vidljivo koji su projekti završeni, a koji su još u realizaciji. Projektrekonstrukcije operativne obale završen 2009. godine donio je novih 810 metara operativne obale. Projekt Batahovina I, započet u studenome 2010. godine donijet će novih 230 metara operativne obale. Projekt Batahovina II planiran za vremensko razdoblje od 2013-2014 koji će osiguratidodatnih 400 metara operativne obale.

Razvoj lučke suprastrukture, to jest različitih lučkih sadržaja, čini drugu fazu projekta u kojoj će se izgradnjom sadržaja za prihvat putnika opravdati ulaganje u infrastrukturu i osigurati kvalitetni uvjeti za manipulaciju očekivanog povećanog broja putnika. Prema dosadašnjim vizijama razvoja ti bi se sadržaji podijelili na osnovne, nužne za funkcioniranje luke, kao što su putnički i autobusni terminali, te dodatne sadržaje, poput hotelskih kapaciteta, trgovačkih centara, sadržaja za zabavu i razonodu, javne garaže, višenamjenskih poslovnih prostora, koji bi ponudom obogatili i unaprijedili turističku ponudu cijelog dubrovačkog područja. Područje luke Dubrovnik u dijelu vezova od 4-12 planira se odrediti kao područje isključivo za prihvat svih vrsta turističkih brodova, dok će područje Batahovine u svojoj konačnici podržavati lokalni, dužobalni i međunarodni trajektni promet.

Kapitalni objekti su putnički terminal za servis putnika na kružnim putovanjima sa svim komercijalno isplativim sadržajima, putnički terminal za lokalni, dužobalni i međunarodni

15

linijski promet, autobusni terminal za agencijske autobuse, komercijalno-garažni prostori, te brojni turističko-agencijsko-ugostiteljski sadržaji u servisu lučkog prometa, ali i u službi turista, odnosno građana grada Dubrovnika.

3.3. Održivi razvoj kruzing turizma u Dubrovniku

Lučka uprava Dubrovnik već nekoliko godina prema odredbama studije "Održivog razvoja cruising turizma u Hrvatskog” izrađene od strane Instituta za turizam nastoji ograničiti broj putnika sa brodova na kružnim putovanjima. Uvedeno je niz mjera koje, s obzirom na veliku potražnju za Dubrovnikom kao jednom od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, u većini slučajeva ograničavaju broj gostiju sa brodova na kružnom putovanju na 8.000 dnevno.

Od 243 dana posječena od strane brodova na kružnom putovanju u godini svega 18 dana prelazi predviđeni broj putnika od 8.000, od čega 6 dana u srpnju i kolovozu, s tim da samo 4 dana u godini imamo broj nešto malo veći od 10.000. Naravno uvijek moramo uzeti u obzir da se broj putnika ne može računati po kapacitetu broda s obzirom da su brodovi u prosjeku popunjeni sa oko 85% svoga kapaciteta. Također treba napomenuti da kompanije sa kojima surađujemo svoje brodove dovode i velikim dijelom van sezone od početka ožujka pa sve do kraja godine, neki čak i tijekom cijele godine, tako da nam je od velike važnosti aktivna i stalna suradnja s istima, te određeni kompromis. Treba napomenuti da je Lučka uprava Dubrovnik samo za ovu sezonu odbila oko četrdesetak upita velikih - mega brodova, s obzirom na želju da se broj putnika sa brodova na kružnim putovanjima ograniči. 18

U svrhu ograničavanja broja putnika Lučka uprava Dubrovnik zajedno sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik potpisuje sporazum o zajedničkom načinu rezervacija prema principu 2+1 što znači rezervacija dva velika broda u luci i jedan veliki brod ispred stare gradske jezgre. Navedeni sistem rezervacija omogućava jasno praćenje preopterećenih dana u godini, te se shodno sa time ograničava broj putnika odnosno odbijanju pojedini upiti za rezervaciju.

Osim u samoj luci, kruzing turizam stvara problem održivosti i u staroj gradskoj jezgri. Kod nas je tipičan primjer lošeg upravljanja posjetiteljima grad Dubrovnik, koji pod naletom cruisera polako propada, odnosno mijenja se cjelokupna njegova slika.19 Iz navedenog je vidljivo kako postoji problem velikoga broja posjetitelja koji se istovremeno nalaze u gradu kada kruzer uplovi u luku. Tako najviše stradaju kulturni spomenici koji su primarni razlog posjeta Dubrovniku. Kako bi bilo uopće moguće dalje razvijati kulturni turizam, potrebno je ograničiti broj ulazaka posjetitelja u samu gradsku jezgru, što ne bi smio biti veliki problem s obzirom da postoje samo četiri načina ulaska u stari grad. To su vrata Pile i Ploče, ulaz sa parkinga, te iz starogradske luke odakle dolaze turisti koji se nalaze na brodovima koji su na sidru Lokrum.

18Lučka uprava Dubrovnik, www.portdubrovnik.hr (12.11.2011.)19Jelinčić, D. A., Kultura u izlogu, Meandar, Zagreb, 2010., str. 76.

16

3.4. Atrakcije koje posjećuju turisti na kružnim putovanjima

Stara gradska jezgra Dubrovnika, okružena velebnim zidinama, sačuvani je trag vremena i kulture jednog naroda i sama po sebi najveća dubrovačka atrakcija. U sebi krije brojne bisere i dragulje, neponovljiva mjesta koja će vas za vrijeme vašeg boravka u Dubrovniku jednostavno očarati.20

Od kula koje se izdižu iznad zidina i koje su godinama čuvale grad, preko samostana i crkava koji čuvaju velike biblioteke s djelima neprocjenjive kulturno-povijesne vrijednosti, sve do dvorova, palača, ulica, trgova i luka.

Legendarni George Bernard Shaw jednom je prilikom još davne 1929. izjavio "Oni koji traže raj na zemlji trebali bi posjetiti Dubrovnik”.

Deset znamenitosti i najvažnije atrakcije koje posjećuju turisti na kružnim putovanjima:

Zidine starog grada najvažnija je znamenitost Dubrovnika i vizualno najdominatniji gradski simbol, impresivno srednjevjekovno zdanje koje s tvrđavama Minčeta, Revelin, Bokar i Sveti Ivan na svojim rubovima tvori prepoznatljiv povijesni štit grada.

Dubrovačka Katedrala, barokna je katedrala građena je od 1673. do 1713. po projektu talijanskog arhitekta Buffalinija na mjestu romaničke katedrale koja je teško stradala u potresu. Dubrovčani je zovu i Gospa Velika.

Knežev dvor, "Obliti privatorum publica curate” ili "Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničke”. Ovaj znakoviti natpis stoji na ulazu u Knežev dvor, najvažniju javnu zgradu u Dubrovniku i mjesto koje je nekad bilo sjedište vlade i boravište kneza.

Stradun (Placa) središnja je dubrovačka ulica, gradska "žila kucavica" na čijim se krajevima nalaze dvije Onofrijeve česme sagrađene u 15. stoljeću.

Palača Sponza najstariji je multimedijalni objekt u Dubrovniku, sagrađen 1520. mješavinom stilova kasne gotike i renesanse. Nekad je bila mjesto žive trgovine i carinarnica (Divona), a danas je ovdje smješten Državni arhiv u kojem se čuvaju najznačajniji dokumenti dubrovačke povijesti.

Franjevački samostan Male braće izgrađen je pod gradskim bedemima u blizini Minčete 1317. godine. U sklopu samostana nalazi se najbogatija knjižnica grada s velikim brojem sačuvanih rukopisa neprocjenjive kulturne i povijesne vrijednosti. Osim drevne biblioteke, samostan se može pohvaliti i s jednom od najstarijih ljekarni osnovanih u Europi (1317.), koja neprekidno radi od dana svoga osnivanja do danas.

Dominikanski samostan najstariji je samostan u Dubrovniku (1225.) izuzetno je vrijedan povijesni kompleks, a osim vjerske namjene, predstavlja važnu umjetničku riznicu drevnog Dubrovnika u kojoj se posebno izdvaja 239 inkunabula.

20Lučka uprava Dubrovnik, www.portdubrovnik.hr (12.11.2011.)

17

Crkva sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika monumentalna je barokna crkva nalazi se na spoju dviju glavnih urbanih komunikacijskih osi i prostora javnog okupljanja u Dubrovniku - Place i Pred dvorom. Podigao ju je mletački arhitekt i kipar M. Gropelli početkom 18. stoljeća.

Stara luka još je jedan svjedok vremena, nekad glavno čvorište trgovačke i pomorske aktivnosti, danas pitoreskni dubrovački pejzaž.

Orlandov stup koji se nalazi na središnjem položaju u geometriji grada Dubrovnika, a činjenica da se na njemu kroz četiri stoljeća vijorila državna zastava slobodne Dubrovačke Republike čini ga najbitnijim simbolom dubrovačke nezavisnosti i slobode.

3.5. Analiza prometa u luci Dubrovnik

Luka Dubrovnik ostvaruje najveći promet kružnih putovanja u Republici Hrvatskoj. U nastavku je tablica obrađenih podataka iz Dubrovačke lučke uprave. Navedeni podatci pokazuju promet u luci Dubrovnik kroz šest godina.

Tablica 1. Analiza prometa u luci Dubrovnik

KRUŽNA PUTOVANJA

2006. GODINA

2007. GODINA

2008. GODINA

2009. GODINA

2010. GODINA

2011. GODINA

Kružna putovanja

367.321 435.489 571.328 573.724 637.269 540.371

Marina 4.812 2.782 2.700 2.730 3.000

Kumulativ - međunarodni promet

450.469 524.899 647.296 658.781 737.446 657.007

Ukupno putnika 895.786 960.890 1.098.504 1.082.782 1.136.532 1.026.268Izvor: Obrada autora na temelju podataka Lučke uprave Dubrovnik

Tablica prikazuje promet putnika na kružnim putovanjima, ali je obuhvaćen cjelokupan međunarodni promet, pa su uključeni i podatci trajektne linije Dubrovnik-Bari i Bari- Dobrovnik. Iz tablice je vidljivo kako je broj putnika na kružnim putovanjima u stalnom porastu, izuzetaj je 2009. godina, koja bilježi smanjenje od oko 15 000 putnika s obzirom na 2008. godinu. Podatci iskazani za 2011. godinu ne uključuju mjesece listopad, studeni i prosinac, ali se do kraja godine očekuje kako će se premašiti brojka od prošle godine.

18

ZAKLJUČAK

Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljeća zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa poznatih u europskom i hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski prognostičari razvoja turizma slažu se da se nautički turizam nalazi u početnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek očekivaju. Razvoj nautičkog turizma sa znanstvenog aspekta nedostatno je zastupljen u turističkoj znanosti. Za Hrvatsku to je nova gospodarska razvojna šansa, što je potaknulo sve življu znanstvenu i istraživačku aktivnost u Hrvatskoj i općenito na Mediteranu.

Jedna od vrsta nautičkog turizma je i kruzing turizam koji se organizira kao kružno putovanje plovilom kruzing tvrtke ili za svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom. Takva putovanja su sve više rasprosranjena diljem cijeloga svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Iz seminara se može zaključiti kako je kruzing turizam u Dubrovniku postao masovna pojava. Razlog velikog neočekivanog povećanja broja putnika u kruzing turizmu može se objasniti sve prihvatljivijim i dostupnijim cijenama putovanja. S obzirom na sve povoljnije cijene trajanje kružnih putovanja je sve kraće, pa samim time potražnja za novim brodovima i destinacijama sve je veća. Sve navedeno utječe na destinacije koje se s obzirom na porast broja putnika moraju što bolje nositi sa novim trendovima sigurnosti i zaštite okoliša. Kao što je navedeno u seminaru Dubrovnik ima velikih problema sa zaštitom okoliša iz razloga što je sve vezano za to još uvijek u izradi, a broj brodova i putnika iz dana u dan se povećava.

19

LITERATURA

KNJIGE

1. Gračan, D; Alkier Radnić, R; Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj uniji, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010.

2. Mrnjavac, E., Promet u Turizmu, Fakultet za turistički i hotelskimenadžment, Opatija, 2006.

3. Ničetić, A., Povijest Dubrovačke luke, Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik, 1996.

4. Jelinčić, D. A., Kultura u izlogu, Meandar, Zagreb, 2010.5. Krželj-Čolović, Z., Marketinški aspekti razvoja Dubrovnika pod utjecajem kružnih

putovanja, Magistarski rad, fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2006.

ČASOPISI

1. T., Luković, „Nautički turizam – definicije i dileme“, Znanstveni časopis za more i pomorstvo, Dubrovnik, 2007.

2. T., Luković, „Nautički turizam, definiranje i razvrstavanje“, Ekonomski pregled sveučilišta u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007.

INTERNET IZVOR

1. Lučka uprava Dubrovnik, www.portdubrovnik.hr (12.11.2011.)

20