kucna kanalizacija b.tusar

UDBENICI SVEU!LITA U ZAGREBU MANU ALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

~(!JJ[1.0b:{ d.o.o. za gradtt,Qstvo DUBROVNIK, Brselnska 2a

Izdava: mtgtopgraf .o.o., Velika Gorica

Recenzenti: dr. sc. Jure Margeta. dipl. ing. gra.

redoviti profesor Graevinskog fakulteta Sveuilita u Splitu dr. sc. ivko Vukovi, dipl. ing. grad.

redoviti profesor Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Franjo Turi

SADRAJ

PREDGOVOR .................................................................................................. 9 l. OTPADNA VODA ............................................................................................ ll

1.1. Kuanske otpadne vode .......................................................................................... ll 1.2. Industrijske otpadne vode ........................................................................................ 14 1.3. Oborinske vode ........................................................................................................ 15 1.4.Procjednevode.... . ....................................................................................... 16 1.5. Komunalne otpadne vode ......................................................................................... 16

2. SANITARNI l UREAJNI PREDMETI ....................................................... 19 2.1. Materijali ................................................................................................................. 21

2.1.1. Kerruniki sanitarni predmeti ........................................................................... 21 2.1.2. Lij'evano eljezo ............................................................................................... 22 2.1.3. Limovi .............................................................................................................. 22 2.1.4. Kamen................................. .. ................................................................. 22 2.1.5. Plastika ........................................................................................................... 23

2.2. Sifoni ........................................................................................................................ 23 2.3. Sanitarni predtneti .................................................................................................... 24

2.3.1. Zahodi ............................................................................................................... 24 . ' 2.3.2. Mokrionici (pisoari) ......................................................................................... 32

2.3.4. Bide .................................................................................................................. 37 2.3.5. Kade ............................................................................................................... 38 2.3.6. Kada za tuiranje .............................................................................................. 40 2.3.7. Sudoper.............................................. . .................................................... 41 2.3.8. Predzidne instalacije ......................................................................................... 43 2.3.9. Montani sanitarni vorovi ............................................................................... 43

2.4. Ureajni predmeti .................................................................................................... 44 2.4.1. Slivnici .............................................................................................................. 44 2.4.2. Zatvarai ....................................................................... : ................................. 47 2.4.3. Odjeljivai ...................................................................................................... 47

3. CIJEVI I PRIBOR ........................................................................................ 49 3.1. Keramike cijevi ......................................................................................................... 49 3.2. Cijevi od lijevanog eljeza .................................................. .. ....................... 52

3.2.1. Cijevi od lijevanog eljeza s naglavkom ............................................................ 52 3.2.2. Cijevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvoaa Pont~A-Mousson) ................................................................. 54

3.3. Azbestcementne odvodne cijevi ................................................................................ 56 3.4. Olovne odvodne cijevi ............................................................................................. 59 3 .5. Plastine od vodne cijevi .......................................................................................... 60

3.5.1. PVC cijevi i PE-HD ........................................................................................... 60 3.5.2. HDPE odvodnecijevi ........................................... .. .............................. 65

3.6. Betonske cijevi .......................................................................................................... 66

4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA ................................. 69 6.2.4. Tehniki opis .................................................................................................... 127 4.1. Osnovni pojmovi ...................................................................................................... 69 4.2. Kanalizacija naselja ................................................................................................... 70 4.3. Gradski kanalizacijski sustavi ................................................................................... 70

4.3.1. Mjeoviti kanalizacijski sustav ........................................................................... 7,0 4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav ........................................................................... 71 4. 3 .4. Kombinirani kanalizacij ski susta v ...................................................................... 73 4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava ............................................................................. 73 4.3.6. Primjena novih naina odvoenja otpadnih voda ............................................... 75

4.3.6.1. Tlana kanalizacija.............. ...................... 75 4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija............. .. ................ 77 4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda............................. . .......... 77

4.4. Kunakanalizacija ..................................................................................................... 77 4.4.1. Sustav kune kanalizacije ... : ............................................................................... 79

6.2.5. Tehniki uvjeti ................................................................................................. 128 6.2.5.1. Tehniki uvjeti za izvoenje instalacije kune kanalizacije: ................... 128

6.2.6. Hidrauliki proraun ........................................................................................ 130 6.2.7. Statiki proraun .............................................................................................. 133 6.2.8. Predmjer i predraun ........................................................................................ 137 6.2.9. Nacrti ............................................................................................................... 141

6.2.9.1. Poloajni nacrt (situacija)....................... .. ................... 141 6.2.9.2. T/ocrti...................................................... ...................... 142 6.2.9.3. Sheme vertikala /w.nalizacije ............ . ....................... 145 6.2.9.4. Uzduni presjek kanalizaciJe................... .. ................... 148 6.2.9.6. Normalnipoprenipresjek ...................................................................... 149 6.2.9.6. Detalji .................................................................................................. 150

6.3. Nove mogunosti projektiranja kune kanalizacije .................................................. 158 4.4.2. Glavni dijelovi kune kanalizacije .................................................................. 81

4.4.2.1. Horizontalna katna mrea ...... . ......................... 82 7. IZVEDBA KUNE KANALIZACIJE ......................................................... 163 4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija ......... .. ................ 85 ?.!.Predradnje ............................................................................................................... 163 4.4.2.4. Kuna oborinska kanalizacija .... ............ .. ............... 93 7 .2. Prikljuci na gradsku mreU .................................................................................... 164 4.4.2.5. PriklJuak na javnu kanalizaciju ...................... 93 7 .3. Kanalizacijska mrea izVan objekta (dvorina) ........................................................ 169

4.5. Dvorina kanalizacija ................................................................................................. 95 7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi ............................................................................ 169 4.6. Drenanakanalizacija ................................................................................................ 96 7 .3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka,

4. 14-~~~:: ;~~~ :!it~o~-~~-~-1-i-~~~~~~-::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: :: odnosno novih prikljuaka .............................................................................. 171 7.3.3.Kontrolnaokna ................................................................................................. l72 4.7 .2. Zatita gradske kanalizacije od otpadnih voda neodgovarajueg sastava ......... 1 OO 4.7.5. Talonici .......................................................................................................... 102

7 .4. Kanalizacijska instalacija u zgradi ........................................................................... 173 7.4.1. Temeljna kanalizacija ....................................................................................... 174

4.7.6. Odjelj ivai masti i ulja (hvatala masti) ............................................................. 103 7.4.2. Vertikale ........................................................................................................... 178 4.7.7. Odjelj ivai benzina i naftnih derivata ............................................................ 105 7.4.3.Graneiogranci ................................................................................................. l79 4.7.8. Odjelj ivai kroba ...... ............................ .. ........................................... 105 7 .4.4. Oduni (ventilacijski) vodovi ........................................................................... 180 4. 7.9. Odjelj iva sapunice ........................................................................................ 106 7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije ...................................................... 181

ZAPISNIK ..................................................................................................................... 182 5. HIDRAULIKI PRORAUN KUNE KANALIZACIJE ....................... 107

5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada Zagreba ........... 108 8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI ..................................................... 183 5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986 ........................................ Il O 8.1. Podruje bez vodovoda i kanalizacije ...................................................................... 184 5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova ............................................................................. 114 8.2 Naselja s izgraenim vodovodnim sustavom, a bez gradske kanalizacije ................ 186 5.4. Dimenzioniranje prikljuka otpadne vode na gradsku kanalizaciju ......................... 115 8.2.1. Sabimejame (nunike, fekalne jame) ............................................................. 186 5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mree za odvod oborinske vode ............................ 117 8.2.2. Septike jame ................................................................................................... 189

5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba ........... ., .......................... 117 8.2.3. Dvokatni talonici ............................................................................................ 193 5.5.2. Dimenzioniranje prema njemakim propisima ................................................. 120 8.3. Neki gotovi uredaji za bioloko proiavanje otpadnih voda ................................. 198

5.6. Dimenzioniranje prikljuka na gradsku kanalizaciju ............................................... 122 8.3.1. Bio-disk ............................................................................................................ 198

6. PROJEKT KUNE KANALIZACIJE ........................................................ 123 8.3.2. Biotip ............................................................ , .................................................. 201 8.3.3. Biokom ............................................................................................................ 202

6.l.Predradnje ............................................................................................................... 123 8.3.4. Bio A.M ........................................................................................................... 203 6.2. Sadraj projektne dokumentacije ............................................................................. 124 8.3.5. Hidrodisk spiralnih biodiskova ........................................................................ 203

6.2.l.Podaci o izradi vau projektne dokumentacije ................................................... 124 8.3.6. Ekorol .............................................................................................................. 203 6.2.2. Projektni zadatak .............................................................................................. 124 8.3.7. Biokon .............................................................................................................. 204 6.2.3. Suglasnostkomunalnogpoduzea .................................................................. 125 8.3.6. Odabirureaja .................................................................................................. 205

8.4. Proiavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama ............................................... 205 8.4.l.Lagune ............................................................................................................. 206 8.4.2. Biljni ureaji i akvakulture ............................................................................... 208

9. ISPUTANJE OTPADNIH VODA ............................................................... 211 9.1. Uvjeti za kakvou isputenih voda ........................................................................... 211

9.1.1. Isputanje u more ............................................................................................. 216 9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera ..................................................................................... 217 9.1.3. Isputanje u tlo ................................................................................................. 217

9.2. Osnovne osobine ispusta .......................................................................................... 217 9.2.l.Obalniispusti ................................................................................................... 219 9 .2.2. Podvodni (potopljeni) ispust ............................................................................ 220 . 9.2.3. Isputanje u tlo ................................................................................................. 221

KAZALO POJMOVA ........................................................................................ 227

..

PREDGOVOR

Ovaj udbenik nastao je dugogodinjim prikupljanjem materijala iz predmeta Vodovod i kanalizacija, koji se sluao na strunom studiju Graevinskogfakulteta za obrazovni profil inenjera za graevinske instalacije. Knjiga je namijenjena studen-tima graevinskih fakulteta i studentima Tehnikog veleuilita-Zagreb graditeljski odjel, a korisno e posluiti i projektantima i izvoaima kune kanalizacije jer knjige slinog sadraja na hrvatskom jeziku jo nije bilo.

Kuna kanalizacija, koja se izvodi u svakom izgraenom objektu i primjenjuje vie od stotina godina, zapostavljena je kao edukacijski predmet na naim visokim kolama t fakultetima. U dananje vrijeme, kad se u cijelom svijetu izuzetna pozornost poklanja ekologiji, zatiti okolia i odrivom razvitku, najvei problem po okoli proizlazi iz neodgovarajueg naina gospodarenja otpadnom vodom j otpadnom tvari.

Kanalizacija urbanih sredina pokrivena je za/umskim propisima i odgovarajuom literaturom. Meutim, u Republici Hrvatskoj nisu usvojeni propisi, koji se odnose na podruje kune kanalizacije,ve se uglavnom primjenjuju neke smjernice, iskustva i strana literatura, koja nije uvijek u svemu primjerena naim prilikama.

U knjizi se u devet tematskih cjelina obrauju otpadne vode, zatim sanitarni i ureajni predmeti, prihvat otpadnih voda. Zdravstveno-tehnike instalacije, kojih vaan dio je svakako i kanalizacija, u velikoj mjeri doprinose udobnosti stambenog prostora i zatiti okolia.

S obzirom na sve veu vanost zatite okolia u knjizi su obraena i poglavlja o odstranjivanju otpadne tvari i isputanju otpadnih voda u okoli, odnosno u prirodne vodne sustave.

Recenzentima prof dr. sc. Juri Margeti, prof dr. sc. ivku Vukoviu i Franji Turku dipl. ing. gra. zahvaljujem na paljivom pregledavanju rukopisa i savjetima koji su doprinijeli poboljanju sadraja knjige. Zahvaljujem i gospodinu Dragutinu Martinu iz Vodoopskrba i odvodnja-Zagreb d.o.o. i gospodinu Vladimiru Kukini iz grupacije Geberit na pomoi pri pisanju knjige. Gospodinu Mihajlu Filipoviu zahvaljujem na ureenju naslovnice.

Mojoj djeci Davorki Tuar dipl. ing. gra. i Goranu Tuaru ing. geoteh. zahva-ljujem na unosu i kompjutorskoj obradi teksta i izradi crtea u knjizi.

Svjesna sam i nedostataka koje e itatelji uoiti i stoga se unaprlj'edzahvaljujem i na svakoj dobrodoloj primjedbi, tim vie to je ovo prvi udbenik ovakvog sadraja na hrvatskom jeziku.

Na kraju zahvaljujem svima koji su novano potpomogli izlaenju ovog udzDenika.

U Zagrebu, oujka 2001. Boena Tuar

..

l. OTPADNA VODA

Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznovrsnih vodoopskrbnih sustava za odreene namjene, pri emu se mijenjaju njene prvotne znaajke: fizikalne, kemijske i mikrobioloke. One takoer sudjeluju u hidrolokom ciklusu, odnosno voda uzeta za opskrbu stanovnitva izgradnjom vodoopskrbnog sustava u prirodni se okoli vraa sustavom odvodnje. U otpadne vode svrstavaju se:

sanitarne otpadne vode otpadne vode nastale upotrebom sanitarnih troila vode u kuanstvu (u objektima individualnoga i kolektivnog stanovanja), hotelima, uredima, kinima i sl., ali i u industrijskim i drugim proizvodnim pogonima koji takoer imaju izgraene sanitarne vorove za radnike; tehnoloke otpadne vode nastale uporabom vode u procesu rada i proizvodnje, u industrijskim i drugim proizvodnim pogonima, a meu ove vode ulaze i rashladne vode oneiene temperaturom; oborinske otpadne vode nastale od oborina koje se u doticaju s niim slojevima atmosfere, povrinama tla, krovovima i sl. vie ili manje oneiuju, pa ih je uputno prihvatiti u kanalizacijski sustav.

Sve navedene tri osnovne skupine ine uobiajeni sastav lcomunalnih otpadnih voda, a njima se pridruuju otpadne vode od pranja javnih prometnih povrina i procjedne vode, koje u kanalizacijski sustav prodiru zbog loe izvedenih spojeva njegovih cijevi, napuklina na njima i primjene vodopropusnih cijevi.

U nekim se sluajevima podzemne vode prikupljaju i posebnim sustavom kanali zacije drenaom. Najee se odvode s kuanskim otpadnim vodama, a ponegdje se isputaju direktno u prirodne vodne sustave.

Opisat emo posebne ZJiaajke svake od nabrojenih skupina.

1.1. Kuanske otpadne vode U tu grupu mogu se svrstati sve vode koje su, u irem smislu, upotrijebljene za

vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i sanitarnih potreba te za gradsku komunalnu potronju.

12 BoENA TUAR: KUNA KANALIZACUA

Ove su otpadne vode optereene organskom tvari, pB. je njihova osnovna karakte-ristika biorazgradivost, tj. razgradnja pomou mikroorganizama razlagaa. Mikro-organizmi se hrane bioloki razgradivom tvari u otpadnoj vodi, a pri tome se troi kisik. ''Biokemijska potronja kisika" (BPK) pokazatelj je koliine razgradive organske tvari u vodi. Za praktine potrebe uveden je pokazatelj "petodnevna bioloka potronja kisika" (BPK5), i to pri temperaturi 20oC, a izraava se u mg/l Or

U sastavu otpadne vode su i tvari koje ometaju biokemijske postupke razgradnje organske tvari, pa se koliina organskih tvari tonije izraava pokazateljem "kemijske potronje kisika" (KPK), takoer izraenim u mg/l Or

Sastav i koncentracija otpadne tvari u upotrijebljenoj vodi iz kuanstva ovise o nainu ivota, klimatskim prilikama, raspoloivim koliinama vode u vodoopskrbi stanovnitva, izgraenosti vodoopskrbnog sustava i dr.

Fekalne otpadne vode danas su vrlo rijetke, a pojavljuju se najee u izoliranim objektima, slabo opsk.rbljenima tekuom vodom, pa se stoga grade tzv. higijenski suhi zahodi, koji slue samo za odlaganje urina i fekalija, a ne ispiru se tekuom vodom.

Sanitarne se otpadne vode razlikuju od industrijskih otpadnih voda (tehnolokih i rashladnih), iako se esto odvode istim kanalima.

Kuanske otpadne vqde optereene su organskom tvari, razgradnja koje zapoinje od njena ulaska u vodu. -Prema stupnju bioloke razgradnje razlikujemo tri stanja otpadne vode:

svjea voda: otpadna je voda u kojoj bioloka razgradnja jo nije napredovala, a koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od koncentracije u vodovodnoj vodi; odstaj ala voda: u njojje sadraj kisika jednak nuli, jer je potroen za bioloku razgradnju; trula voda (septika): u njoj je bioloka razgradnja napredovala i odvija se anaerobne (bez prisutnosti kisika).

U kanalskom sustavu nastoji se izbjei pojava trule vode, jer ona izaziva koroziju betona i oteenja kanalizacijskih objekata.

Anaerobnom razgradnjom stvaraju se ugljendioksid co2 i sumporovodik ~s. koji u vodi dalje oksidira u sumpomu kiselinu H2SO 4 i druge korozivne tvari. Ta se pojava moe izbjei veim protokom u kanalu, odnosno tako da se njegovim veim brzinama sprijei taloenje u kanalskoj mrei.

U tablici 1.1. prikazan j e sastav kuanskih otpadnih voda prema fizikalnim i kemijskim pokazateljima.

Ove otpadne vode sadravaju veoma velik broj mikroorganizama, posebno bakterija i virusa, meu kojima su i pato geni. Njihov broj i vrste ovise, u prvom redu, o sanitarnim prilikama na podruju odvodnje. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo malen broj u odreenim prilikama izaziva bolest. Veoma velik broj mikro organizama razlagaa omoguava bioloku razgradnju organske tvari, pa je njihova funkcija korisna.

1. OTPADNA VODA 13

Tablica l l Pokazatelji sastava kuanskih otpadnih voda [7] ..

Pokazatelj

Fizikalni

ukupne taloive

Kruti ne suspendirane

rasprene Keniliski

BPK5 * Organske KPK* tvari:

uou * ukupni (N)

organski Duik amonijak

nitriti nitrati

ukupni (P) Fosfor organski

anorganski

pH Kalcij Kloridi Sulfati

"' BP~ biokemijska potronja kisika. petodnevna "'KPK kemijska potronja kisika * UOU- .Ukupni organski ugljik

\

Koncentracija (mg/l)

Raspon Uobiajena vrijednost

300-1200 700 50-200 100 100-00 220

250-850 500

100-400 250 200-1000 500 100-400 250

15-90 40 5-40 25 10-50 25

5-20 12

1-5 2

5-15 10

7-7.5 7.0

30-50 40

30-85 50

20-60 15

Temperatura otpadne vode poviena je u usporedbi s vodovodnom, i to zbog upotrebe tople vode u kupaonicama i kuhinjama te uslijed procesa bioloke razgradnje i sl. Prosjena je temperatura otpadne vode od ll ,6 do 20,5C. Povienjem temperature ubrzavaju se bioloki procesi razgradnje, ime se bre troi otopljeni kisik i stvara opasnost od truljenja vode u kanalskoj mrei. Taje injenica posebno vana u ljetnim prilikama, naroito u toplijim krajevima.

14 B02ENA TUSAR: KUNA KANAUZACLJA

Osim nabrojenih karakteristika, ove otpadne vode utjeu i na ekoloke i sanitarne prilike u prijanmiku otpadne vode; gradska otpadna voda neugledna je izgleda, boje i vonja, to je uzrokom dodatnog zagaenja prijamnika u estetskom smislu.

Kao pokazatelji kakvoe kuanske otpadne vode najee se rabe sljedei pokazatelji: (tablica Ll.)

biokemijska potronja kisika- petodnevna (BPK,), koliine krutih tvari (ukupne, taloive, suspendirane, rasprene), kemijska potronja kisika (KPK), nkupni organski ugljik (UOU), duik (nkupni N, organski, amonijak, nitriti, nitrati), fosfor (ukupni P, organski, anorganski), temperatura, pH, ukupna ulja i masnoe, sadraj mikroorganizama fekalnog porijekla.

1.2. Industrijske otpadne vode Tehnoloki procesi lJ. industrijama meusobno su veoma razliiti, pa se i otpadne

vode iz pojedinih industrija veoma razlikuju po svom sustavu. U naelu, te se otpadne vode mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, i to:

bioloki razgradive ili kompatibilne, tj. one koje se mogu mijeati s gradskim otpadnim vodama, odnosno odvoditi zajednikom kanalizacijom (npr. iz nekih prehrambenih industrija) i bioloki nerazgradive ili inkompatibilne, ~one koje se prije mijeanja s gradskom otpadnom vodom moraju podvri odreenom prethodnom postupku proiavanja (npr. iz kemijske i metalne industrije).

U praksi se industrijske otpadne vode esto dijele u skupine oneienih i uvjetno istih voda Pritom se meu uvjetno iste ubrajaju one vode koje upotrebom nisu pretrpjele znatnije promjene u smislu fizikalnih ili kemijskih svojstava, pa se bez prethodnih postupaka obrade mogu ukljuiti u gradski kanalizacijski sustav ili ispustiti u prijamnik.

Pojedine industrije upotrebljavaju velike koliine vode zarashlaivanje, pri emu se temperatura vode povisi, a znatan se njen dio ispari. Posljedice su poveanje koncentracije soli u otpadnoj vodi i njeno temperaturno zagaenje.

Svaka industrija predstavlja specifian problem, i to zbog osnovnih sastojaka u otpadnoj vodi, a pojedine industrijske otpadne vode mogu sadravati i otrovne ili teko razgradive sastojke koji tetno utjeu na ivi svijet u okoliu. To su teki metali, kiseline, luine, nafta i naftni derivati, masti i mineralna ulja, radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi, dakle, sastojci kojih nema u prirodnim vodama.

1. OTPAOOA VOOA 15

Takve vode treba proistiti prije prikljuka na gradsku kanalsk:u mreu, i to: radi kontrole otrovnih (toksinih) i postojanih (persistentnih) tvari, koje se gomilaju u ivim organizmima i sprjeavaju bioloku razgradnju, radi izdvajanja iz otpadnih voda eksplozivnih, korozivnih i zapaljivih tvari, koje

oteuju kanalizacijske cijevi i objekte, radi uklanjanja inhibitora, koji onemoguavaju rad ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda.

U praksi, kad se otpadne vode iz industrije odvode istim kanalskirn sustavom s kuanskom otpadnom vodom, optereenost industrijskim otpadnim vodama izraava se "ekvivalentom stanovnika" (ES), izraunatim prema pokazatelju BPK5 Meutim, to najee ne odgovara stvarnom stanju, jeru otpadnim vodama pojedinih industrija ima tvari koje ometaju biokemijske procese, pa bi bilo bolje potronju kisika izraziti pokazateljem kemijske potronje kisika KPK.

U kanalskirn sustavima, u kojima se zajedno odvode kuanske i industrijske otpadne vode, odnos KPKIB?K pokazuje u~ecaj industrijske otpadne vode. Znatne razlike izmedu industrijskih i kuanskih otpadnih voda dolaze do izraaja kako slijedi:

Vee koliine duika upuuju na matan u~ecaj industrije. Gradske vode imaju pH u granicama 1 - 1 ,5, to znai da su neutralne; pH vei ili manji od toga upuuje na utjecaj industrijske otpadne vode. Pojava tekih metala karakteristika je odreenih industrijskih otpadnih voda. Odnos hranjivih soli, osobito duika i fosfora, u gradskoj vodi iznosi 15 - 20% od BPK, a u industrijskim vodama esto nema duika i fosfora.

visok salinitet i njegove nagle promjene takoer su karakteristika industrijskih otpadnih voda. U industrijskim vodama dolazi i do znatnije promjene temperature.

1.3. Oborinske vode

Oborinske vode samo se uvjetno mogu smatrati istim vodama, jer one na svom putu ispiru atmosferu i otapaju ili transportiraju prema povrini zemlje sve sastojke koji se isputaju u atmosferu na tom podruju ili koji pod u~ecajem vjetrova dolaze iz drugih znatno udaljenih krajeva Primjer su tzv. kisele kie, koje ugroavaju ume, i tzv. crvene ili ute kie, koje nastaju kao posljedica ispiranja pustinjske praine ak iz Afrike. Taj problem treba ponajprije Ijeavati kontroliranim isputanjem oneiivaa u atmosferu.

Zagaenje obotiuskih voda, koje s gradakog podruja dn~eu u kanalizaciju, odnosno u prijamnik, ovisi o nmogo inilaca, npr. o vrsti povrinskog pokrova, intenzivnosti i vrsti prometa, u~ecaju industrija, trajanju kie odreene jaine, zagaenosti zranog bazena, trajanju sunog razdoblja koje je prethodilo kii itd. Koncentracija zagaenja u oborinske j vodi mijenja se tijekom trajanja oborine, odnosno u procesu formiranog o~ecanja.

16 BOENA TUAR: KUNA KANAUZACUA

Utvreno je da je koncentracija suspendirane tvari u prvom dotoku oborinske vode i do lO puta vea nego u zavrnim fazama otjecanja. Pri jakim i dugotrajnim kiama ta razlika moe biti znatno vea, ak i vie od 20 puta.

S obzirom na biokemijsku potronju kisika (BPK) prve koliine dotoka obino su 2-5 puta optereeni je nego zavrne.

Nadalje, u tu skupinu svrstane su i vode koje potjeu od topljenja snijega, koje takoer poprimaju karakteristike veoma zagaenih voda. Posebno su zagaeni oni dotoci koji se javljaju pri naglu zatopljenju, i to u fazama zavrnog topljenja snijega kad sva neistoa nak:upljena u razdoblju niskih temperatura dospijeva u kanalizaciju (kao rezultat vlastitih dotoka ili kao posljedica ienja ulica).

1.4. Proe j edne vode Procjedne su vode podzemne, iste vode, filtrirane teenjem kroz slojeve tla. U

objektima: na padini brda ili u dubokim podrumima esto dolazi do procjeivanja podzemne vode, koju treba prikupljati posebnim sustavom kanalizacije- drenaom i ukljUiti u zajedniki odvodni sustav.

1.5. Komunalne otpadne vode

Sve ove vode naposljetku najee zavravaju u zajednikim kanalskim sustavima, kao komunalne ili gradske, a s obzirom na kakvou moraju zadovoljiti odreene zakonske odredbe. To je odredeno osnovnim zakonskim i podzakonskim propisima, a to su:

Zakon o vodama, NN 107/95, l. 72 i drugi Dravni plan za zatitu voda, NN 8/99 Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40/99 _ U gradu Zagrebu sastav otpadnih voda koje se uputaju u javnu kanalizaciju posebno je utvren Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se uputaju u javnu kanalizaciju, SL glasnik grada Zagreba, br. 24177 _

1. OTPAO NA VODA 17

Literatora:

l. Anon: Proposal for a Council Directive (EEC) on the Ecological Quality of Water, Submitted by the Commission on 817/1994 (94/C 222/6-15).

2. Dravni plan za zatit.u voda, NN 8/99. 3. Gehm, H. W, Bregman, J .l.: Handbook of Water Resources and Pollution Control, New

York: Van Nostrand Reinhold Company, 1976, 4. Mc Gauchey, P. H.: Engineering Management of Water Quality, New York: Mc Graw-

Hill Book Company, 1968. 5. Metcalfand Eddy, INC: Wastewater Engineering Treatment, Disposal, Reuse, inter. ed.

New York: McGraw - Hill Book Company, 1991. 6. Pravilnik o graninim vnjednosJima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama, NN 40/99 7. Sundstrom, D. W., K.lei H. E.: Wastewater Treatment, Englewood Clifs: Prentice Hall

Inc, 1979, ll. 8. Zakon o vodama, NN 107195.

18 B02ENA TUSAR: KUNA KANALIZACIJA

S tika 1.1. U XVI. stoljeu se svekolika otpadna voda bacaJ a kroz prozor bez obzira na prolaznike

2. SANITARNI I UREAJNI PREDMETI Sanitarni predmeti predstavljaju vrstu vezu izmeu dviju meuovisnih insta

lacija: vodovoda i kanalizacije. Naime, iznad svakoga sanitarnog predmeta vodovodna je izl j evno mjesto, a u nj se ulijeva tek prikupljena otpadna voda, tako daje tu ujedno i poetak kanalizacij skog sustava.

Sam naziv sanitarni predmet govori o zdravstvenoj odnosno higijenskoj potrebi kojoj on mora udovoljiti. Da bi se zadovoljili zdravstveno--higijenski uvjeti, nuno je uspostaviti vodovodni sustav s primjerenom koliinom vode za ispiranje, te kanali-zacijski sustav za odvoenje otpadne vode.

Sanitarni su predmeti, u pravilu, otvorene posude za prihvaanje otpadne tvari u tekuem stanju, to se odvodi ostalim dijelovima kanalizacijskog sustava. Nazivamo ih i prijanmicima otpadne vode.

Otpadne se vode meusobno razlikuju po sastavu, odnosno porijeklu, te po nainu isputanja u kanalizacijski .sustav. Sanitarni 'se pak predmeti razlikuju prema namjeni, konstrukciji i vrsti otpadne vode koju prikupljaju.

Sanitarni predmeti prikupljaju: fekalne otpadne vode iz zahoda i pisoara, potrone vode iz kuanstva (kuhinja, kupaonica ... ).

Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, usvojena su osnovna pravila koja sanitarni predmeti moraju zadovoljiti.

Ergonomija je interdisciplinarno znanstveno podruje z;:t prouavanje naina optimalnog usklaivanja odnosa ovjelca i njegovih aktivnosti u svakodnevnom ivotu. Prilijmm odredivanja dimenzija sanitarnog predmeta i prostora, u koji ga postavljamo, vaan je odnos izmeu sanitarnog predmeta i fiziolokih potreba ovjeka u razliitim il:voini.m dobima. Ergonomija se u ovom sluaju bavi oblikovanjem i veliinom S;iUlitarnog predmeta, i to s obzirom na veliinu ljudskog tijela i normalne uvjete k,.oritenja sanitarnim predmetom (slika 2.1.).

Sanitarna sigurnost (higijena)- osim .fizike higijene, sanitarni predmeti moraju Z[!,!lo,oljiti i druge uvjete. Radi to lakeg odravanja istoe njihove povrine moraju ,,,,, . .----,iz njih se ne smije iriti neugodan vonj, pri dodiru sa sanitarnim predmetom

onemoguiti prenoenje bolesti, takoer valja stiati zvukove prilikom i slino.

upotrebe- kako bi se pri koritenju sanitarnim predmetima sprijeile njihovi rubovi moraju biti zaobljeni.

20 BOENA TIJSAR: KUMA KANALIZACUA

Slika 2.1. Ergonomija

Konstrukcija im mora biti funkcionalna, vodonepropusna, estetski prihvatljiva, prireena za jednostavnu ugradnju i lako odravanje te dugovjena.

Ekonominost koritenja sanitarnim predmetima, osobito gospodarska, izraava se koliinom vode za ispiranje, te potrebom za ienjem sanitarnog predmeta.

Svi sanitarni predmeti moraju zadovoljiti sljedee osnovne uvjete: moraju biti trajno nepropusni za vodu;

izraeni od materijala primjerene vrstoe i trajnosti s obzirom na mehanike ili kemijske utjecaje; jednostavna oblika koji osigurava brzo otjecanje otpadne vode.

N ajvei dio navedenih zahtjeva pri izboru sanitarnog predmeta ovisit e o izboru materijala od kojega se predmet proizvodi. ,

SANITARNI l UREAJNI PREOMETI 21

2.1. Materijali Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju imati odreena svojstva za

zadovoljavanje tehnikih, sanitarnih i estetskih uvjeta. Svojstva pojedinih materijala ispituju se na razne naine, najee laboratorijski. Tako se posebno utvruju:

fizika svojstva: - otpornost na visoke i niske temperature, - vodonepropusnost - izgled povrine (bez napuklina) i glatkoa kemijska svojstva: - otpornost na kiseline i luine mehanika svojstva: -vrstoa na pritisak, istezanje i udar.

S obzirom na navedene zahtjeve, za proizvodnju sanitarnih predmeta upotre-bljavaju se razni materijali. Najee su to keramika (fajansa), lijevano eljezo, razni metalni limovi te kamen i plastika.

2.1.1. Keramiki sanitarni predmeti Za veinu sanitarnih predmeta keramika je najprihvatljiviji i najee primje-

njivani materijal (umivaonici, WC-koljke, bidei, pisoari). Keramiki su materijali: sanitarni porculan, fajansa (kamenina) i kamentina.

Keramiki se materijali meusobno razlikuju, ali uglavnom su od raznih vrsta . gline, kojoj se dodaju kaolin, kameni pijesak, kvarc, amot i drugi dodaci. Kakvoa finalnog proizvoda ovisi o postotku pojedinog sastojka, finoi mljevenja, mijeanju i tehnolokom postupku primijenjenom u proizvodnji (razliite, temperature peenja)

Sanitarni porculan najkvalitetniji je i najskuplji tip keramike posude. Sastoji Se od jednakih dijelova kaolina, glinenca (feldspata) i kvarca. Pee se na temperaturi od 1400C, a pritom se glazura vrsto vee s podlogom. Ovaj je materijal zbijen, tvrd i vri~ vrst. Zbog n\egove velike vrstoe mogu se proizvoditi sanitarni predmeti s tankim stijenkama, sto se mogu privrivati vijcima. Nedostatak ovoga materijala

wm~-0 je .skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za velike sanitarne predmete. ; .. ,,1 ,-,_Fajansa (podvrsta kameni ne) slina j e porculanu, izrauje se od istih sastojaka, illi je prilino porazna, paje valja presvui glazurom. Peenje i glaziranje su istovre-

~re_ni, na temperaturi 1200C. ti;! .do Je Jettin, osrednje vrst materijal, tako da se na njemu s vremenom pojavljuju

.. Ql

22 BOENA TU$ AR: KUNA KANALIZACUA

Otporna je na mehanike, kemijske i toplinske utjecaje. Primjenjuje se za izradu odvodnih cijevi (keramikih, tamnosmee boje), ali i sanitarnih predmeta. Posebno je gospodarski povoljna i jeftina.

2.1.2. Lijevano eljezo Lijevano eljezo trajan je materijal, otporan na koroziju. Od njega se najee izrauju kade, tuevi, praonici i umivaonici, vodokotlii, slivnici, cijevi, razni odjelj i-vai i dr. Radi ljepeg izgleda, te odravanja i zatite od korozije, sanitarni se predmeti od lijevana eljeza iznutra obino presvlae peenim emajlom, a izvana uljanom bojom. Njihove su stijenke debele od 4 do 6 mm i stoga su sanitarni predmeti od lijevana eljeza teki, skuplji, ali i dugotrajni. Danas se rjee primjenjuju.

2.1.3. Limovi

Meu limove za izradu sanitarnih predmeta ubrajamo: elini ili crni lim, debljine 1,5 - 2 mm, obavezno se emajlira radi zatite od

korozije, te lakeg odravanja i ljepeg izgleda. Predmeti od elinog lima su laki i jeftiniji od onih iz lijevanog eljeza, ali im je i vijek trajanja krai;

nehrajui elini lim (antikorozivni elik), debljine 0,8 - 1,5 mm, otporan je na koroziju, trajan, dob~ izgleda, ali skup. Upotrebljavaju se dvije vrste ovog elika:

kromnikaljni, u kojem je osnovna legura krom u minimalnoj koliini od 12%, a dodani su mu nikal, molibden i mjed, koji popravljaju antikOrozivni uinak kroma;

kromni, koji ne sadri nikal, a koliina kroma varira izmeu 13 i 17%. Limovi, debeli od 0,8 do l mm, spajaju se zavarivanjem. Dobro izgledaju, dugovjeni su, ali prilino skupi. Sanitarni se predmeti mogu izraditi iz jednog komada, pod preom. To su najee kuhinjski sudoperi, korita za pranje i umivanje, obdukcijski stolovi i dr. Da bi se umanjili zvuni efekti prilikom upotrebe, s njihove se donje, nevidljive strane nanosi sloj plastike;

bakreni lim ima odlina svojstva, otporan je na koroziju i trajan, primjenjuje se rijetko, a najee u medicini kao kada za kupke.

2.1.4. Kamen

prirodni kamen najvie se primjenjuje u naem obalnom podruju, gdje je rasprostranjen materijal Od njega se izrauju kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Zbog velike teine i skupog rada danas se sve manje upotrebljava;

umjetni kamen (terazzo) takoer se upotrebljava za izradu kuhinjskih sudopera, grupnih umivaonika, korita i sl. Njegove se vidljive plohe mogu brusiti i polirati, ali s vremenom ipak potamne i tee ih je odravati. Stijenke, debele od 10 do 20 mm, radi vrstoe, a time i trajnosti, pojaavaju se Rabitzovim pletivom.

SANITARNI l UREAJNI PREDMETI 23

2.1.5. Plastika Danas se plastika sve vie upotrebljava za izradu sanitarnih predmeta i opreme (vodokotlii, sifoni, zahodske daske, kutije za toaletni papir). Taj je materijal smjesa staklenih vlakana i poliestera te raznobojnih pigmenata. Sve se vie proizvodi zbog svojih dobrih svojstava: ne korodira, dobar je toplinski i zvuni izolator, male rllase, u svim moguim bojama, a sve se vie upotrebljava i zbog jeftinoe.

2.2. Sifoni Sanitarni i ureajni predmeti na kunu se kanalizaciju obavezno prikljuuju preko

sifona. Zadaa je sifona spreavanje prodiranja plinova iz kanalizacijske mree u prostorije. Stoga ih takoer nazivamo zatvaraima zadaha.

Osnovni je dio sifona vodeni ep, visok 50-1 OO mm. Visina vodenog epa i promjer izljevne cijevi na prikljuku pojedinoga sanitarnog predmeta utvrduju se ispitivanjem. Pritom je vano voditi rauna o gubitku vode uslijed usisavanja, isparavanja i drugih pojava.

Osim visine vodenog epa, propisuje se i najmanji promjer sifona1 i to za: umivaonik, bide, izljeve 30 mm kade 30-40 mm zahodsku koljku pisoar, mokrionik praonik

Slika 2.2. Sifon [l]

I OO mm 50mm 40mm

Jednostavan tip sifona, koji dobro funkcionira i bez posebnog odravanja, nainjenje od savijene cijevi. Nakon svakog pranjenja u njemu ostaje stupac vode, koji

ini vodeni ep. Proizvode se sifoni razliitih konstrukcija i oblika (slika2.3.). Sifon je esto sastavni dio sanitarnog predmeta (WC-koljke, bidea, umivaonika itd.), izraen od istog materijala.

Sifoni se PrOizvode od lijevanog eljeza, mesinga, bakra, olova, tvrde i meke plastike i gume.

Konstrukcija sifona mora osigurati protjecanje otpadne vode kroz cijev na kojoj

24 BDlENA TLJSAR: KUNA KANALIZACUA

je sifon postavljen. Budui da se na tom mjestu usporava tok vode i mijenja smjer njena kretanja moe doi do taloenja, a ponekad i zaepljenja. Radi odravanja odvodnog sustava, na dnu sifona obino je otvor za ienje.

Posebna vrsta sifona postavlja se na mokrionik koji prilikom ispiranja isisava i sadraj (papirii, opuci).

l. cijevni P-sifon 2. cijevni S-sifon

2 3 3. bocasti sifon 4. zmijasti sifon 5. kutijasti sifon 6. neisisni sifon ~a:&lfV~1 t~ F

4 ,, 5

Slika 2.3. Razni tipovi sifona [2]

2.3. Sanitarni predmeti

2.3.1. Zahodi

6

Pod ovim nazivom podrazumijevamo ne samo sanitarne predmete ve i zahodsku prostoriju. S obzirom na smjetaj i namjenu objekata, zahodi se izvode prema slici 2.4.

Slika 2.4.1. Slika 2.4.2.

Slika 2.4. Sanitarna prostorija za smjetaj zahoda


Prema nainu upotrebe zahode moemo podijeliti u sljedee skupine: suhi zahodi postavljaju se na mjestima gdje nema vode za ispiranje. Higijenski suhi zahod moe se upotrebljavati bez opasnosti od zaraze (obraen je u poglavlju 8); zahodi s ispiranjem sanitarni su predmeti koji, uz zahodsku koljku, imaju i prikladan ureaj za ispiranje. Mogu biti namijenjeni za sjedenje ili uavci; specijalni zahodi: u ovu se skupinu mogu svrstati zahod s tuem ili klozomat. To je poseban zahod s ispiranjem, kombiniran s automatskim pranjem i suenjem. Takav je zahod najhigijensk:iji, pogodan za bolnice i domove, posebno za invalide bez ruku; nezamrzavajui zahod bez sifona namijenjen je za prostorije u kojima se tempera-tura sputa ispod 0C; vakuumski zahod, osim zahodske koljke, s odvodom promjera 40 mm, sadri limenu ili plastinu cisternu i vakuumsko crpku za isisavanje i transport otpadne vode;

kaznioniki zahod mora zadovoljiti posebne uvjete: ne smije kanjenicima omoguiti odravanje veze putem instalacije, mora biti otporan na oteenja i ne smije biti rastavljiv da se dijelovi ne bi mogli iskoristiti za bijeg ili kao oruje.

Zahod s ispiranjem: Ovaj se tip zahoda najee rabi. Poloaj zahodske koljke i sustav za ispiranje

mogu biti razliiti, a oni odreuju dimenzije prostorije i koliinu vode potrebne za ispiranje (slika 2.5. i tablica2.1.).

2 3 l. s visokim vodokotliem 2. s niskim vodokotliem 3. monoblok-kotli privrlen na ko~ku

Slika 2.5. Tipovi zahoda s ispiranjem:

4 5 4. koljka s tlanim ispiraem, montirana na zid 5. koljka s ugraenim vodokotliem, montirana

na zid

26 BOENA TU SAR: KUWI KANAl.!L\CUA

Tablica 2.1. Podaci o visini, udaljenosti od zi& i potrebnoj koliini vode za ispiranje OZNAKE l 2 3 4 s h(mm) 1630-1900 260 na vrhu WC-a 600-800 820-1100 b(mml 75-200 220-300 - 75-200 420-500

koliina vode za 7-8 9 6-9 9 3,6-9 isniranie

Ispiranje zahodske koljke: Za ispiranje zahodske koljke slue vodokotlii (ispirai), i to ispirai s rezervo-

arom za vodu i tlani ispirai. Najea su rjeenja s visokim vodokotliem (slika 2.6.), niskim vodokotliem (slika 2.7.), mono blokom (slika 2.8. J.) ili ugraenim

vodokotliem (slika 2.8.2.)

1 l ' l l

' i

i ISPIIIU .:!OY .,

'

j: ~st ,i

Slika 2.9. Dvokoliinski ispirai [4]

Prilikom izmjene dotrajalog vodokotlia mogua je ugradnja ovoga novog tipa (Twico tehnika dvostrukog ispiranja). Na taj nairi se tede i voda, i novac (slika 2.10.).

potronja vode Zll ispiranje WC-a obinim 9 litarskim vodokotliem ~~~ ~--~

900 l 328,5 mJ

360 l 131,4 mJ

potronja vode ZJl ispiranje WC-a dvokolilinskim Twico ispiraem

Slika 2.10. Uteda vode primjenom dvokoliinskog ispiranja [4]

Zahodske koljke u zahodu s ispiranjem mogu, prema nainu upotrebe, biti za sjedenje ili uanje. koljke za sjedenje su rairenije. Prema nainu njihova postavlja~ uja razlikujemo podne i zidne. Ove potonje u novije se vrijeme sve vie upotrebljavaju. Odravanje istoe sanitarnih prostorija mnogo je bolje i jednostavnije ako je oM>

30 BOENA TU~Afl: KUNA KANALIZACUA

javnim objektima ire namjene pogodnija ugradnja podnih zahodskih koljki, u nas poznatih pod nazivom "uavac".

r~ l .. l ' ' l

Slika 2.12. Ugradnja zah6da "uavca"

Speci j alni zahodi Zahod s tuem ili klowmat najnoviji je proizvod visoke tehnologije. Tehniko

rjeenje omoguava odravanje higijene tijela bez upotrebe papira, i to sustavom pranja i suenja. U isto se vrijeme uklanja neugodan vonj, a suilo s toplim zrakom omoguava sue nj e. U zahod su ugraeni elektrini motor, grija vode i ventilator s toplim zrakom.

~-~r--~ l ' ' :~;

l

Slika 2.13. Zahod s tuem (klozomat) [41

SANITARNI l UflEAJNl ~EOMETI 31

Nezamrzavajui se zahod Ovakvi se zahodi postavljaju na mjestima gdje se ne moe sprijeiti zamrzavanje

vode u sifonu. Sifon je sputen u prostoriju u kojoj je temperatura iznad oce, a tuje postavljen i ispira, koji se pritie nogom.

~ ,l\

' u

~~P~-" ~ " .

," !.o\ ~~ , ~(:-

Slika 2:14. Nezamrzavajui se zahod [2]

Vakuumski zahod ;; :Yakuurnski se zahod, umjesto ispiranjem, isti isisavanjem vakuumskom crpkom,

uz_ dodatak oko l ,21 vode odnosno prema potrebi. Primjena ovog tipa zahoda prepo-m9.uj~se na mjestima gdje nema kanalizacije, npr. na kupalitima, u kampovima i sL Prilikom isisavanja otpadne vode iz zahodske se koljke isisa~a i zrak, pa se i zadah J+13.;D.je iri, ali se pojaava buka.

32 BOENA TUAR: KUNA. KANAUZACLJA

s umivaonikom. Sifon je ugraen ispod stropa i ne moe se isisati, paje tako onemo-guena komunikacija kroz kanalizacijsku instalaciju.

Slika 2.16. Zahod u kaznionici (zatvoru) [2]

2.3.2. Mokrionici (pisoari) Pisoari se ugrauj~-~ zahodima za mukarce, a slue samo za odvoe~je ~okra~. Postavljaju se u svim javnim zgradama, tvornicama, elj~zni~ ~.~grm

postajama, javnim zahodima i na drugim mjestima s veim broJem posJetltelJa. U stanovima se postavljaju samo iznimno. . . . .

Karakteristinog su oblika sa pripadnim sifonom, a smjetaju se uz vertikalni_ Zid. Zbog svojstava mokrae da brzo truli i razvija intenzivan zad~ ~ve povrme s

kojima dolazi u dodir moraju biti glatke, kemijski otporne i dob~o l.spu:ane vodom. Budui daje zbog soli, koje sadri, molcraalaka od vode, ako se lsp!IllllJe ne podudara

s upotrebom, mokraa se zadrava u sifonu i hlapi, pa se tako iri neugodan zadah.

Slika 2.17. Zidni pisoar (4]

SMITARNIIIJIEAJNI PREDMETI 33

Zbog higijenskih razloga pisoari i zahodske koljke ne smiju, radi ispiranja, biti prikljueni direktno na vodovodnu instalaciju. Dotok vode mora se prekinuti prikla-dnim ispiraem sa spremnikom vode za ispiranje.

Ispiranje pisoara moe biti ili stalno ili automatski poe eno u odreenim interva-lima (slika2.18.).

Ureaji za aktiviranje ispiranja pisoara mogu biti podeeni tako da ih aktivira zadravanje u podruju od 15 do 50 cm ispred ureaja, i to minimalno 7 s, te da nakon uporabe pisoara ispiranje traje 13 s. Podeene se vrijednosti mogu naknadno mijenjati, i to prema potrebama korisnika.

Ureaji mogu biti: 1 infracrveni s mrenim napajanjem 2 infracrveni s baterijskim napajanjem 3. radarski, skriveni iza oploenja, tzv. protuvandalski; 4. pneumatski noni 5. pnewnatski runi

2

'

3

4 5

lmiva

34 BOhMA TUAR: KUAA KAIW.IZACUA

opi

runi ~1~ l 1050 J

lijeniki

---tl--.. :JJ. --_--- - ~--(---~ [ . ~~ ~ ~ . .. .

Slika 2.19. Tipovi wnivaonika [21

Unutranji oblik umivaonika mora biti takav da onemoguuje prskanje vo.~e p~:.: njegovu punjenju i upotrebi, a iz pun oga sanitarnog.~~edme~ ~~da _se mora preh~evatl u odvod. Vanjski oblik umivaonika treba omoguctti lako ctc~nJe, a~ ~at da u njemu ne smije biti nedostupnih udubina. Njegovi su rubovi uvijekzaobljem da ometa kretanje sanitarnom prostori jom.

Dimenzije umivaonika su razliite. Posebno se 1:'"i.~~::,:~~~~

36 Bo1ENA 1\JAR: KUNA KANAUZACUA

Pri upotrebi tople vode (u novije vrijeme tako je uvijek) treba postavljati mije-alice, a ne posebne ispusnice za hladnu i toplu vodu. Naime, u potonjem sluaju mijeanje je vode mogue samo u posudi, a nemogua je upotreba mlaza vode, to je velik nedostatak

SUka 2.21. Stojea ispusnica i mijealica Zbog velikog broja korisnika u javnim toaletima nastaju veliki problemi s odrava-

njem higijene, pa se u tom sluaju preporua upotreba tednih vodovodnih armatura: pneumatska vodovodna armatura aktivira se pritiskom, a iskljuuje se nakon : podeenog vrem~pskog intervala; elektronika vodovodna armatura aktivira se jednostavnim prekidan jem infra-crvenog snopa ispod armature, a iskljuuje se odmicanjem ruku. Cijeli upravljaki mehanizam srnjetenje u tijelu armature ine zahtijeva nikakvo vanjsko napajanje. ':

Slika 2.22. Pneumatska ispusni ea [ 4] Slika 2.23. Elektronika ispusn:ica

Ove armature omoguavaju maksimalne utede u potronji vode, a i en potrebne za zagrijavanje (zatita okolia!), to relativno veliku investiciju za armature moe povratiti u vrlo kratkom roku.

Tablica 2. 2. vode pri razliitim ispusnicama

SANITARNI l UREAJNI PREDMETI 3 7

. u. tab~ci 2.2. prikazana je godinja potronja vode pri koritenju razliitih tipova tspusruca u J~~om o? jektu ~a l OO korisnika dnevno, 300 dana godinje, uz 3 bara pritiska.

Zbog htgtJenskih zahtjeva u odnosu na kakvou pitke vode, izljev vode u umiva-onik mora biti najmanje lS cm iznad mogue maksimalne razine vode u umivaoniku. Za odvod vode iz umivaonika slue izljevni ventil i sifon.

Metalni izljevni ventil ujedno je i spoj keramike posude s cijevnim odvodom a slui i za zatvaranje mnivaonika epom. '

Sifon je najee od kromiranog mesinga, a moe biti ugraen i u umivaonik. Po kons~ciji r~likujemo P-sifone i bocaste. Promjer sifona najee je 30 mm, a voderu ep u nJemu visok je 60 mm.

Uz umivaonik se postavlja i potreban pribor: dra runika, dra sapuna, polica i ogledalo.

U kolama, vojarnama, industrijama i drugdje gdje se vei broj osoba istovremeno koristi umivaonicima postavljaju se grupni umivaonici.

2.3.4. Bide Bi~e je sanitarni predmet, koji se donedavno postavljao samo u dobro opremljene

kupaomce raskonih hotela i elitnih stambenih zgrada, a danas ga sve ee nalazimo i u osrednje opremljenim stambenim kupaonicama, bolnicama, ljeilitima tvorni-cama, kolama i dr. '

~i~e se up?t~ebljava za pranje srednjeg dijela tijela, pranje nogu i klistiranje. PranJe Je moguce IZ posude ili mlazom vode .

.. ,B~de ~oe biti privren na J!Od ili konzolno na zid (slika 2.24.). < Btde Je opremljen stojeem (koja je na samom bideu) ili zidnom armaturom a OII]Q_g>Juje pranje pOd mlazom, i to bez higijenskih nedostataka. Takvim nain~m

doi do usisavanja otpadne vode u vodovodnu mreu. vode uvijek slui mijealica, jer je pri upotrebi potrebna topla voda.

38 B02EKA TUSAR: KUKA KANALIZACUA

Otpadna se voda odvodi preko izljevnog ventila,preljeva i sifona. Sifon je najee cijevni P-sifon, promjera 32 mm, a odvodna cijev cjl40 mm.

Uz bide postavlja se pribor, i to: dra sapuna, dra spuve, kuka za runik, a za lake dizanje i rukohvat, otprilike 80 do 100 cm iznad poda.

2.3.5.Kade Kadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela. Na

tritu ih moemo nai u najrazliitijim oblicima i veliinama. Prema tipovima, namjeni i veliini razlikuju se: kade za kupanje, kade za tuiranje, kade za pranje nogu, djeje kade i terapijske kade.

Kada za kupanje izduena je oblika i takvih dimenzija da prosjean ovjek moe u njoj leati. Dio kade gdje dolazi glava u pravilu je polukruan, a noni je dio je

etvrtast. Prema vanjskom obliku kade mogu biti: slobodno stojee ili uzidane. U slobodno stojeih kada vidljiv je njihov vanjski oblik. One ne zadovoljavaju

higijenske uvjete, jer je mogue prelijevanje vode preko rubova, a ienje je poda ispod kade oteano. Uzidane kade omoguuju lako odravanje higijene kupaonikog prostora. Kade za kupanje imaju preljev i zidnu annaturu. o

lSOO 11600 17 )

Slika 2.25. Kada [l]

b

"

l -kada 2- zid s oploenjem 3- podloga 4- ispust 5- sifon 6- preljev 7 - preljevna cijev 8- vrataca 9 - runi tu i mijealica 1 O - mogunost postavljanja

mijealice

Dimenzije kada se veoma razlikuju, a to zavisi od proizvoaa. Dimenzije slobodnih i obloenih kada (vanjska duljina/vanjska irinal'najvec:a

dubina- sve su mjere u cm) u rasponu su: od 140/60/45 do 185/82/52 cm, a najee su

160/70/46 170/75/46


Dimenzije polnkada se kreu od 100/65/45 do 150/70/46, a najea veliina je 120170/46 cm.

Univerzalne i kade za tuiranje imaju dimenzije od 60/60/12 do 135/135/40 cm, .a najee su 80/80/30 cm.

Kade mogu biti izraene od raznih materijala: od lijevanog eljeza, imaju stijenke debele 4-6 mm, iznutra su emajlirane, a izvana obojene radi zatite od korozije, otporne su na udare i koroziju i vrlo trajne, ali su relativno teke i skupe; od elinog lima, preane su u jednom ili vie komada i emajlirane iznutra i izvana;

plastine se danas vrlo esto upotrebljavaju, imaju glatke povrine, lagane su i otporne na utjecaje korozije.

Sve vrste kada, bez obzira na materijal od kojeg su izraene, zbog svoga pro-stornog oblika imaju vrlo tanke stijenke, ali su ipak dovoljno vrste da podnesu potreban teret {oko 200 kg vode, teinu kupaa i vlastitu teinu). Za ukruenje kade vaan je oblik njena ruba. Zbog funkcionalnih i statikih razloga, a i radi lakeg pranja i ienja, na kadama- su potrebna i zaobljenja veih ili manjih presjeka._

Kade se postavljaju na noge, koje mogu biti vrste ili podesive. Za obzidavanje (ugraivanje) kade upotrebljavaju se opeka i produni ili cementni mort. Na kojoj e visini biti gornji rub kade, ovisi o visini same kade i prostoru za smjetaj izljevne armature i sifona. Rub kade za leanje obino je 55 do 60 cm imad poda.

Jspred slobodne dulje strane kade za leanje, polukade, univerzalne, kade za sjedenje i kade za tuiranje upotrebna je povrina 60 cm.

Voda se uvijek dovodi preko slavine i mijealice, jer je za kupanje potrebna i topla voda. Za tu se svrhu gotovo uvijek upotrebljavaju zidne armature.

Promjeri ovih slavina su obino 15 mm, za bre punjenje 20 mm, a u javnim i-prOstorima 25 mm, sve ovisno o dimenzijama vodovodne mree. ::;:;:-. Kada se mora relativno brzo puniti, jer o tome ovisi udobnost. Voda se iz kade --~~Vodi kroz izljevni ventil, preljev i sifon. Vano je da bude oSiguran pristup si(onu

: --:tadi ienja. Prikljuak na kanalizaciju moe biti direktan ili indirektan preko ~,iaonikOJla JPOg sifona.

...:L ,)

:t (140 , _-J ~.,.

Izljev i preljev kade sa sifonom i sa slivnikom [2]

40 BOENA TUAR: KUNA KANALIZACLJA

Izl j evni ventil kade slian je umivaonikom izl j evnom ventilu. U nas je uobiajen onaj promjera 32 nun, a radi breg pranjenja bolji je s promjerom 40 mm. ep za zatvaranje izljevnog ventila kade najee je na laniu.

Preljev se obino sastoji od otvora smjetenoga oko lO cm ispod gornjeg ruba kade s rozetom, koljena od bakrene legure te olovne, mesingane ili plastine preljevne cijevi lj) 30 mm. Preljevna se cijev ispod kade spaja s izljevnim ventilom ispred sifona odnosno slivnika.

Veza s mreom kune kanalizacije mogua je na vie naina, preko sifona ili slivnika, kako je prikazano na slici 2.27.

3

h

Slika 2.28. Tu annature u raznim izvedbama [4]

" l

"

i-

h '

Slika 2.27. Prikljuak kade na kunu kanalizacijsku mreU [2] -

Uz kade za kupanje, a isto tako i uz one za tuiranje, valja osigurati sljedei pribor: rukohvat te drae za sapun i spuvu. esto dodajemo sjedalicu, plastine zavjese na draima, prostirke, vagu i sl.

""~~I'~ 2.3.6. Kada za tuiranje

Kade namijenjene samo za tuiranje kvadratnog su oblika. Njihove su najee

iiii

1 "j T " H4- r H " ~~-F~ '

IPP"?!!!' ' dimenzije 90x90 cm ili 80x80 cm, a duboke su od 13 do 30 cm. Dno im je ponekad Slika 2.29. Kada za tuiranje [lJ

hrapavo radi spreavanja klizanja. Najee su ugraene s dvije strane. Za dovod vode primjenjuju se uzidana mijealica i runi tu. Voda se odvodi 2.3.7. Sudoper

l, '

"


l kada za tu.aranje 2 - podzid - cigla 3 - limena zatita 4 - vijealica i tu 5- sifon

preko izljevnog ventila, izljevne cijevi$ 40 mm i slivnika. Ka Pribor uz kadu za tuiranie su zavJ esa na drau zavJ ese, odnosno zatvorena rest 0 sanitarni predmet, sudoper je sastavni dio svake kuhinJ e bilo u stanu

'J oranu menzi h tel . ' ' Pomina stiJ' ena. K .' . . ' 0 u, a 1 u laboratorijima, bolnicama i dr. uluDJski sudoperi t br . Javni prostori zahtijevaju robusnije ureaje, pa se stoga preporuuje upotreba mlaza . . upo re JaVaJu se za pranJe sua u samoj posudi pranje pod

m, pranJe vaca, povra ruku . d dl . ' ugraenih armatura (u zid, strop ili pod) (slika 2.28). .Jl!.. ra= svrhe. ' 1 r., za 0 agaDJe posua, te za uzimanje vode u

42 BOENA TUAR: KUAA KANAliZACLIA d krundi ovalni kombinirani Sudoperi su najee etvrtasta oblika, a poneka su l l

s dijelom za cijeenje. . . . .., 1. .1. elinog lima, iznutra su emajlirani, Zidni sudoperi, izraem od liJevanog~ ~eza 1 1. s lo ho m . . . K . ki su sudoperi najee JednodiJelni l kombllliram p

a 1ZVal13. oboJem. erarm

za ci~~~ ploe s izdubljenim dijelo~ za pranje najvie se primjenjuju u primorskom podruju. ka edan od kubinjskih

Danas se esto upotrebljava ormari sa sud~~ero~, o J Plo . ee od nehrajuega ehcnog h ma. elem;::~er m:;::;~ jednodijelan ili dvodijelan i uvijek je opskrbljen toplom i

hladnom vodom.

,, 0 "'""'==fi ~cilr J 1Q!9-1200 ~

SUka 2.30. Detalj dvodijelnoga kuhinjskog sudopera

Prema obliku sudoper moe biti polukruni, koji se postavlja tamo gdje dovoljno mjesta, ili pravokutni.

C!J . lo...i. s iif Slika 2.31. Oblici kuhinjskih sudopera

SANITAANII UREAJNI PREDMEn 43

Voda se u sudoper dovodi mij~alicom i ispusnicom. Pritom je vano razlikovati je li dovod tople vode centralni ili se voda grije lokalno, elektrinim odnosno plinskim bojlerom. U drugom sluaju i mijealica mora odgovarati tipu grijaa vode.

Voda se odvodi kroz izljevni ventil, ~ 32 ili 40 mm, uvijek s epom. Otvor treba biti pregraen ili osiguran perforiranim timom da u njega ne bi upadali vei komadi. Za dvodijelni sudoper sifon je obino zajedniki. Preljev se radi od cijevi~ 25 ili 30 mm.

2.3.8. Predzidne instalacije Primjenom predzidnih instalacija moe se lake, bre i ljepe rjeiti instalacija

vodovoda i kanalizacije u sanitarnim prostorijama. Predzidne instalacije mogue je piedvidjeti u novograd.njama, ali i za zamjenu ili pri adaptaciji sanitarnih prostorija. Postoje Kombifix i Duofix montani element koji se sastoje od skrivenoga plastinog rez_ervoara u metalnom okviru. Komplet sadri sve spojne elemente za instalaciju i

~lemente za uvrenje, to omoguavaju jednostavnu i brzu montau. [4]

Slika 2.33. Dovrena kupaonica

velikog broja objekata primjenjuju se i gotovi sanitarni vorovi, instalacijski blokovi, a poslije gotove kupaonike kabine od betona

prikazana su tri tipa gotovih opremljenih sanitarnih prostorija.

44 BOeNA TUAR: KUNA KANALIZACUA

b a

~ 910 ~ 1630 80

Slika 2.34. Montani sanitarni vorovi [l]

2.4. Ureajni predmeti u kunoj se kanalizaciji, osim sanitarnih predmeta, za prij:~ i odvod~nje ili '

obradu otpadne vode do izvjesnog stupnja upotrebljavaju i uredaJm pre~~tl.. . Razlikujemo tri glavne skupine uredajnih predmeta: slivnike, zatvarae t odjeljtvae.

Zajednika im je karakteristika da su svi ugraeni u pod.

2.4.1. Slivnici Slivnici slue za prijam i odvod otpadne vode s podnih povrina. Vanjski slivnici (ulini, dvorini, kini, krovni i balkanski) odvode uglavnom.

kinicu i vodu od pranja povrine u odvode za oborinsku vodu. Dvorini slivnici postavljaju se na dijelu vanjske kune kanalizacije, a svrha sprijeiti zaepljenje kanala. Obino su od lijevanog ~ljeza, osigurani reetkom, tJ s talonikom, a rjee sifonom (slika 2.35.).


l Slika 2.35. Dvorini slivnik [2]

Na mjestima gdje je potrebno prihvatiti velike koliine vode i na velikoj duljini postavljaju se dugaki slivnici, npr. pred ulazima u podrumske ili podzemne etae.

Krovni slivnici prihvaaju i odvode kinicu s povrina ravnih krovova i terasa u kine vertikale, to su u pravilu unutar objekta. Proizvode se s presjecima 70, 100, 125 i 150 nun, od ~ijevanog eljeza, raznih legura i plastinih materijala.

Slik-a 2.36. Plastini krovni slivnik [2]

l - toplinska izolacija 2 - prsten s brtvom 3 - hidroizolacija 4- sintetika folija 5 - plastina cijev 6 - vertikala

Mogua je i primjena krovnog slivnika s podtlanim sustavom odvodnje (slika 2.37.), to daje nove mogunosti u rjeavanju odvodnje s krovova, bez obzira na njihov oblik i slojeve pokrova. Karakteristike su tog tipa slivnika:

veliki kapacitet (na povrini do400 m2 te sa do 12 Vs dovoljno je jedno vodolovno . grlo),

izlazna cijev iz sifona malog promjera 56 mm, odvod horizontalnim cjevovodom.

cMgue ''"primjene na krovovima svih oblika (ravni, kosi, kupolasti) bez obzira krovnih slojeva (neprohodni krov, prohodne terase ili parkiralita, zeleni

. Ugraeni grijai jame funkcioniranje u svim klimatskim uvjetima (patent Skandinavije).

Slika 2.37. Vodolovno grlo podtlanog sustava [4] Za odvodnju oborinske vode s balkona primjenjuju se balkanski slivnici (slika2.38.).

,, Slika 2.38. Balkanski sliVnici [2]

Unutarnji slivnici (podni, stropni i kupaoniki) vodu od pranja podova i onu sluajno prolivenu uvijek odvode u odvode za otpadnu vodu (slika 2.39.).

Podni slivnici slue za odvodenje vode s podova prostorija, najee prizemnih ili podrumskih.

U pravilu su od lijevanog eljeza, masivni i vrsti, raznih oblika, sa sifonima, s reetkama manje ili vee teine, a vrstoa im ovisi o optereenju.

Podni slivnici obino imaju talonik, koji se postavlja radi spreavanja zaepljenja sifona ili odvodne cijevi.

l

~ Slika 2.39. Podni slivnik [2]

S~ITARNliiJREAJNIPREDMETI 47

2.4.2. Zatvarai U kunoj kanalskoj mrei zatvarai slue za zatvaranje protoka otpadne vode pri

jakim pljuskovima i u sluajevima usporene vode u kanalskoj mrei. Svi sanitarni predmeti postavljeni nie od razine usporene vode moraju biti

osigurani zatvaraima da se na tim mjestima otpadna voda izjavne kanalizacije ne bi izlila u objekt.

To se sprjeava postavljanjem: -kanalizacijskog zasuna, koji je u naelu otvoren, a zatVara se zbog velike vode ili - odbojnog poklopca (koji je nepouzdan) i pored njega runog zatvaraa.

l H

~li,~2.40. Kanalizacijski zasun [2]

OdjeliliV,Ii' (separatori) ureajni su predmeti to slue za zatitu dijelova kanali-utjecaja nekih tvari, kojih ima u otpadnoj vodi, kao to su masti,

i slino. vie vrsta odjeljivaa, i to prema tvari koju odvajaju iz otpadne vode.

48 BOENA TU$AR: KUAA KANA.LIZACUA

Glavne su skupine: taWnici- slue za izdvajanje uglavnom anorganske tvari: blata, pijeska, pepela

i lia; . odjeljivati masd-umasnimpogonima(velike kuhinje, tvo~ce.~a~ ~oru~e)

pri pranju posua i preradi robe u toploj se otpadnoj vodi u ~CIJU ulijeva_ l ve~ika koliina otopljene masti. Hlaenjem vode ta se mast stvr?ne 1 ~:ata na zidovlDla cijevi i tako im smanji promjer, a moe izazvati i zaguenJe. Buduci da se m~t teko

isti korisno je, a i propisano, da se u takvim pogonima masna otpadna tvar, pn Je nego to~ sprovede u kanalizacijsku mreu, proputa kroz odjelji~~ masti , .

U odjel ji vaima masti protjecanje se otpadne tvari uspon 1 tako m~ogu~~ da .se voda ohladi i mast izdvoji te kao laka ispliva na povrinu. Mast se vad1 ruptcastun

zaimaama, a voda osloboena masti (za 92 %) odvodi se u kanalizaciju. Izvaena mast se iskoritava, prerauje ili baca u smee.

odjeljivai benzina odjeljivati ulja O odjeljivaima detaljnije u poglavlju 4.

Slika 2.42. Neki tipovi - odjeljivai pijeska, masnoa, benzina [l]

Literatura: l.

2. 3. 4. 5.

Kucbel, J.; Fiala, J.; Ondrouek, K.: Tehnieke. zariadenia budov II, ALFA, Bratislava, 1988. Radoni, M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, Graevinska knjiga, Beograd, 1980. Tadi, D.: Kune instalacije, Zavod za izdavanje udbenika, Beograd, 1965. Geberit- tehnika dokumentacija korporacije, Predstavnitvo Zagreb. Prospekti proizvoaa sanitarnih predmeta

3. CIJEVI I PRIBOR Za odvoenje otpadne vode upotrebljavaju se cijevi od raznog materijala i raznih

tipova. Izbor cijevi ovisi o vrsti otpadne vode i mjestu upotrebe u objektu, a i o cijeni.

Budui da je protjecanje otpadne vode kroz kanalizacijske cijevi, u pravilu, ~vitacijsko, u njima nema veeg pritiska, pa se stoga upotrebljavaju i materijali koji_ se ne upotrebljavaju za vodovod (beton i keramika), a cijevi od ostalihmaterijala

obino imaju tanje stijenke. Cijevi moraju biti dobre kakvoe kako bi se osigurali siguran transport otpadne

vode, otpornost na kemikalije, postojanost na nagle promjene temperature te otpornost na koroziju.

Za dvorine i prikljune kanale upotrebljavaju se keramike, betonske i cijevi od sintetikih materijala, a iznimno cijevi od lijevanog eljeza.

-U zgradama se najvie koristimo cijevima od lijevanog eljeza, zatim azbest-cementnima, plastinima, olovnim i drugim cijevima .

. -Prema namjeni i poloaju u kunoj mrei primjenjuju se ove vrste cijevi: za temeljne vodovode: keramike, od lijevanog eljeza, azbestcementne, HDPE (High density poly ethylene) cijevi, PVC (Polyvinil chloride) cijevi; i:a vertikalne vodove: od lijevanog eljeza, azbestcementne i plastine - PVC ili

,::'lroPE cijevi; ":za grane i ogranke najee: od lijevanog eljeza, eline te plastine - PVC ili

veinom spajaju naglavcirna. Za ravanje, mijenjanje pravca i promjera fazanski komadi. Nepropusnost spoja moe se postii_ pomou kudjelje i

asfalta, a u novije vrijeme, ovisno o vrsti cijevnog materijala, gumenim ilizo!varivaujc:m (HDPE).

[ab:rilkim cijevima ili cijevima od kamentine koristimo se uglavnom u temelj-ukopanoj u zemlju.

cijevi proizvodi su od gline s razliitim dodacima, peene na visokoj :Za vrijeme peenja se glaziraju, a time se osiguravaju glatkoa stijenki,

i otpornost na kemijske i druge utjecaje iz otpadnih voda i tla.

SO BOENA TUSAit KUNA KANAUZACLIA

Zbog krhkosti ne smiju biti izloene veem pritisku i udarci~a. . . . Prema kakvoi keramike se cijevi svrstavaju u klase A, B 1 C, ~koJe su prop1saru

odstupanja u izgledu i dimenzijama te doputene gr~ke u glazun ~sl. . Ra k ramike cijevi lj> so mm i 4> 7S mm prmzvode se dugacke 0,5 10,75 m, a

cijevi s:eos~lih promjera dugake su 1,0 m. (prema hrvatskoj normi HRN B.D 1.220)

Slika 3.1. Ravna keramika cijev

Tablica 3.1. Dimenzije ravnih keramikih cijevi 125 150 200 250 300 400 193 224 274 334 390 500 18 19 20 22 25 30 60 70 70 70 70 70 20 24 34 48 63 100

75 100 !37 164 16 17 60 60 12 16

za promjene pravca, odvajanje pojedinih kanala (ravanje) i za odravanje kanalske mree ugrauju se fazanski komadi.

Slika 3.1. Lukovi i skretnica

Lukovi se primjenjuju pri promjeni pravca, a izrauju se eti~ ~pa, svi~pnlm_jen i do$ 400 mm prema kutu skretaoja (a~ 90', 60", 45" i 30")- Na slici3.2. osim lukova_ rik i fazanski komad skretnica, koji se stavlJa na mJeStu gdJe Je P azanJe . (HRN DI225'HRNB 01226)

promjena pravca kanala paralelna s os1 kanala B. l :

Slika 3.3. Jednostruke i dvostruke rave

3. CIJEVI l PRIBOR 51

Rave omoguavaju meusobno spajanje dvaju ili triju kanala. Ogranci rave izvode se pod kutom 90 ili 45. Odvojak rave moe imati jednaki promjer kao i glavna cijev ili manji (slika 3.3.). (HRN B.D 1.240 i HRN B. D 1.245)

Slika 3.4. Redukcije - prijelazi Redukcije na jednoj strani imaju vei popreni presjek, a na drugoj manji.

Primjenjuju se na mjestima gdje se mijenja dimenzija kanalizacijske cijevi. Razli-kujemo pravilne s naglavkom uzvodno, na uoj strani, i obrnute s naglavkom nizvodno, na iroj strani (slika 3.4.). (HRN B.D 1.230)

Lukovi takoer mogu biti prelazni a primjenjuju se na mjestima gdje vertikala prelazi u horizontalni vod, poveanog promjera.

Slika 3.5. Revizijski komadi Cijevi s otvorom za reviziju primjetijuju se na mjestima gdje moe doi do talc;>~enja u kanalu i uslijed toga do zaepljenja kanala. Imaju otvor s poklopcem za koptrolu i odepljivanje. Pod poklopcem je gumeni umetak, koji osigurava bermeti-

DOSt'otvora od izlijevanja otpadne vode i prodora plinova. Poklopac se uvijek nalazi s gornje strane cijevi i pritee se oprugom koja prolazi kroz rupe u izboinama cijevi.

Razlikujemo ravne revizijske cijevi, revizijske lukove te jednostruke i dvostruke reyi~jske rave (slika 3.5.). (HRN B.D 1.270)

ill~ill Slilca."-3.6. Cijev s dva naglavka

dva naglavka upotrebljavaju se pri rekonstrukciji kanalizacijske mree

se proizvode i drenane keramike cijevi, koje slue za odvoenje i procjedne vode. Od normalnih keramikih cijevi ove se cijevi razlikuju

su im u gornjoj polovini izbuene rupice promjera 3-5 mm, kroz koje i tee donjom polovicom cijevi.

52 BOENA TUSAR: KUNA KANALIZACLJA

.Ji;g; . l : , ASFALT ~,--: "ti; . . , KUDJEUA o'

_\ j ~~ ::,,~:i ___ _j Slika 3.7. Spajanje keramikih cijevi [3]

Keramike se cijevi na klasian nain spajaju nabijanjem kudjelje i zalijevanjem asfaltnim kitom (a). Takoer je mogue, a ujedno bre i bolje, spajanje gumenim profiliranim prsteoovirna, koji zadovoljavaju svojom vrstoom i vodonepropusnou (b). (slika 3.7.)

3.2. Cijevi od lijevanog eljeza 3.2.1. Cijevi od lijevanog eljeza s naglavkom

Primjenjuju se za kune vertikalne vodove, poesto i za sabime vodove, a ponekad i za grane i ogranke. Izrauju se od sivog lijeva, kao i vodovodne, ali s tanjim stijenkama d= 3,5- 6 mm. Obostrano su presvuene slojem bitumena, otporne na koroziju i trajne (HRN CJ 1.421).

Cijevi se proizvode' s naglavkom na jednoj strani. Prema vrstoi razlikuju se tri grupe cijevi: lake, srednje teke i teke. Razlikuju

se i prema debljini stijenke cijevi te prema debljini i obradi naglavka, kao najvanijeg dijela cijevi.

Lake cijevi najee se upotrebljavaju za instalacije izvan zida. U sluaju kad je cijev u zidnom usjeku ilije zgrada javnog karaktera preporuuje se upotreba srednje tekih cijevi, a teke se cijevi primjenjuju onda kad se eli da budu dugotrajne.

Proizvode se~ 50, 70, 100, 125, 150, 200 mm, duljine 150,250,500,750, 1000, 1250, 1500, 1750, 2000,2250,2500,2750 i 3000 mm.

Za promjene pravca, promjera cijevi, odvajanje kanala- ravanje te za odravanje mree- reviziju ugrauju se fazanski komadi (slika 3.8.-3.13.).

Slika 3.8. Lukovi (90", 45", 90" s petom, dugaki luk)

SUka 3.9. Prijelazni luk 80", etani luk, prelaznica centrina i ekscentrina

Slika 3.10. Jednostruke i dvostruke rave

Slika 3.11. Revizijski komad

~18-1@ . fi!it8\ ~

Slika 3.12. Sifoni od lijevanog !:!ljeza


.r.r.flr-:= ~

v Za spajanje cijevi od razliitih materijala rabe se i spojni dijelovi od lijevanog zelJeza.

1 2 4

EH Slika 3.13. Spojni i poklopni dijelovi od lijevanog eljeza

Na slici 3.13. prikazani su: l - ~io _cij.~vi _za sp.~janje keramike na cijev od lijevanog eljeza; 2- Spoj CIJeVI od lijevanog eljeza na keramiku 3 :.. cij~v s dvostrukim naglavkom; '

,4-:- Usadni naglavak: za spajanje prekinutih vodova; ~ "-: JX:~klopac kraja cijevi od lijevanog eljeza.

5

~a' E;3,:: , n-; - ' ' l , Spajanje cijevi od lijevanog eljeza

54 BOENA TU AR: KUNA KANALIZAGUA

Cijevi s naglavcima spajaju se nabijanjem kudjelje u prostor izmeu cijevi i naglavka i zalijevanjem olovom ili bitumenom, ali sve rjee. U novije vrijeme prelo se na spajanje pomou gumenih prstena raznih profila (slika 3.14.).

U svijetu je izvedba kune kanalizacije na ovaj nain ve pomalo zaboravljena, jer se pronalaze novi materijali, koji omoguavaju bru i jednostavniju izvedbu.

3.2.2. Gjevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvoaa Pont-A-Mousson)

Odnedavna se na hrvatskom tritu nudi nova vrsta cijevi od lijevanog eljeza i fazonskih komada bez naglavka.

Cijevi i fazonski komadi SMU (sustavi gravitacijske odvodnje) odvodnog sustava izrauju se od lijevanog eljeza, proizvedenoga novim postupkom recikliranja oda-branih elika i legura, to proizvodu daje visoku kakvou, a posebno je ekoloki prikladan, jer se moe neogranieni broj puta reciklirati.

Cijevi i fazanski komadi (odvojci, rave) izraeni su od sivog lijeva te izvana i iznutra zatieni antikorozivnim premazima. Vanjski premaz cijevi crvenom temeljnom bojom ima svrhu zatite od oksidacije, a unutarnji je od epoksidne smole. Na fazonskim se komadima epoksidna smola upotrebljava i za vanjski i unutarnji premaz.

Cijevi se proizvode nominalnih promjera: 40, 50, 75, 100, 125, 150, 200,250, 300 i 400 mm, podaci u tablici 3.2.

Sve su cijevi dugake 3,0 m. Mogu se prema potrebi rezati na zahtijevanu duljinu. U proizvodnom programu SMU odvodnog sustava jo su i brze spojnice, izraene od

nehrajueg elika i standardne EPDM brtve, te ovjesni element od konstrukcijskog elika, zatien galvanskim pocinanjem. Tablica 3.2. Cijevi SMU odvodnog sustava

Vanjski P aM

Oznaka

Fazonski komadi: lukovi radijusa 22,45, 6730', 8730' i luk velikog radijusa 8730'; jednostruke rave; dvostruke rave.

3. CUEV11 PRIBOR 55

Osim navedenih, upotrebljavaju se i posebni fazanski komadi, od kojih su neki na slici 3.15.

luk s odmakom protoni sifon krovni slivnik

Slika 3.15. Neki fazanski komadi SMU odvodnog sustava

Posebno se proizvode spojnice i obrui za prijelaz sa cijevi od lijevanog eljeza na plastine.

Cijevi odgovaraju slijedeim normama: meunarodna ISO 6594

francuska NF A 48-720 njemaka DIN 19522 hrvatska HRN C.fl.485 i HRN C.JI.486.

SMU odvodni sustav prema potvrdi o sukladnosti (br. P-25-23 a/96), izdanoj od >li~ti'futa graevinarstva Hrvatske, udovoljava u Republici Hrvatskoj zahtjevima za

za: unutarnju kunu kanalizaciju, sustave odvodnje oborinskih voda i itilltcijske cijevne sustave . . O>silon opis.aog SMU sustava, postoji i SMU H/B program visoke zatite, koji je

za odvodnju korozivnih i agresivnih tekuina, jer sadri dodatnu visoko zatitnu prevlaku. Za unutarnju zatitu slue dva sloja epoksidne smole, a za metalik cinani premaz i antracitno siva vinilna boja.

sustav visoke zatite primjenjuje se za agresivne otpadne vode i podzemne

se podaci mogu dobiti od zastupnika za Republiku Hrvatsku {6] i iz proizvoaa.

'

l l' ' !

i il

56 BO!ENA TUAR: KUNA KAMAUZACUA

3.3. Azbestcementne odvodne cijevi Izrauju se od smjese azbesta i cementa u kalupima pod velikim pritiskom. Dobre

su kakvoe i trajne. (HRN B. C 4020) Mogu posluiti za svevodoveukunoj mrei, ali se najvie primjenjuju za ventil~~ske

vertikale. One su relativno lagane, neosjetljive na lutajue struje i otporne na koroZJjske utjecaje normalne kune otpadne vode. Ako su vode ili zemljite agresivni, takve se cijevi moraju zatititi premazima ili na drugi nain. Proizvode se s naglavk.om ili bez njega. $60,80, 100, 125, 150 i 200 nun, duljine 3,0 m, s debljinom stijenke 6-9 mm.

Cijevi i fazanski komadi mogu se spajati ili na klasian nain, kudjeljom i zalijevanjem bitumenom, ili cementnim mortom, a nedostatak je ovoga spoja da se ne moe demontirati. Bolji je spoj nazuvicom ili gumenim rukavcem (slika 3.16.1), koji se navue na kraj cijevi a unutranji se dio naglavka, kao i gumeni rukavac, nanosi sa sredstvom za klizanje i uvue u naglavak. Pri tome se mora paziti da zubac rukavca uskoi u lijeb u naglavku (slika 3.16.3.).

i !B , m --

Slika 3.16.1. Spoj AC cijevi nazuvicom

w -+ =~

Slika 3.16.2. Spoj AC cijevi kudjeljom

BITUMENSKI KIT BITUMENSKA VRPC A

ill . ' ' ' ~Ti m

Slika 3.16.3. Spoj AC cijevi gumenim rukavcem


Azbestcementne cijevi mnogo se primjenjuju u gradskoj kanalizaciji i za vanjsku dvorinu kanalizaciju izvan objelcta, odnosno unutar kompleksa objekata. Proizvodni program obuhvaa dvije klase ovih cijevi, spojnica i fazonskih komada, a klasifikacija je provedena prema minimalnoj tjemenoj nosivosti.

Razlikujemo: laki tip cijevi, s oznakom KC- L($ 350-1100 mm) teki tip cijevi, s oznakom KC- T($ 100-1100 mm).

Duljine cijevi: ~ 100-300 mm, duljine 3,2 i 5,0 m $300- 1100 mm, duljina 5,0 m

Za spajanje cijevi upotrebljavaju se "Dalma- reka" spojnice za KC-L i K C-T cijevi (sL 3.17.).

l_--[- _1_ ~---i--~ I__'~-~'~j ----.Cl---------------

:--1------l---------~ _ i Q p l \t300-"KIOO

a) Spoj je mogu i bez srednjeg prstena

' ' '

-+------'

'

' '

--..-- -~ ' '

'

h\ /'riiel"

58 BOENA TUAR: KUNA KANAUZACUA

'

I ~~

~--'!-

Slika 3.18. Slivnik [4]

SUVIIIK Til" A;

1. l..L)u~o-:oelje.., ,..,~. 1. Arrn\rono-betonS~O po>dlot.. ploa

1. lJ(raden~ oD.O.LM.O.Ri:KA poluspjnlc& ,: Krtk ne clj

60 B02ENA TUSAR: KUNA KANAUZACUA

3.5. Plastine odvodne cijevi 3.5.1. PVC cijevi i PEHD (sustav Pipe-life)

PVC cijevi za kanalizaciju mogu se primijeniti za sve dijelove kune kanali-zacijske mree, ali se najee upotrebljavaju za grane i ogranke, vertikalne vodove, ventilacijske vodove te kine vertikale (HRN G. C6.511, HRN B. C6.521).

Slika 3.22. prikazuje sve dijelove kune kanalizacije te pripadni dvorini dio izveden od PVC cijevi.

Prednosti su im: mala masa-lagane, velika duljina cijevi (do 12 m), glatka povrina, tako da nema inkrustacije niti taloenja, ne korodiraju, lako se obrauju, dobro izgledaju, ne napadaju ih lutajue struje (ne mogu se upotrijebiti za uzemljen je).

Na tritu se danas mogu nabaviti PVC cijevi raznih proizvoaa. Ovdje se prikazuju cijevi od tvrdog PVC-a, s oznakom E, za polaganje u zemlju te cijevi s oznakom HT za kune odvodne sustave.

Nedostaci su plastinih cijevi: osjetljivost na povienu temperaturu (pa ih se ne smije upotrijebiti za odvode od aparata s toplom vodom), rastvaraju ih aceton, anilin, benzol i slini materijali, mekane su i mogu se lako otetiti, pri temperaturi ispod oo e postaju krute i lome/se na udar, termoplastine su.

Proizvode se s naglavkom, fazanski su im dijelovi slini kao i za druge cijevi. Spajaju se gumenim prstenom.

Oznka

lf'fimjer: HT70/1500l KTB J ..

(Primler: HTB70!8n HTEA ... { .. /45

tmA / .. .{67

(Primjer: HTEAl00/70/bn

"' ----w------w-

~ --,-,.-

NO l2 --.-,---,-,---,-,-

---;oo --"-,---.,-,-

~ --"'-

" --,00---"-,---.,-,-

lf'fimjer: HTEA70/40/8n HTOA .. J .. ./67

Slika 3.23. Cijevi i spojni elementi s ugraenom brtvom [2]

[l][IJ

i NO SO)

Dijelovi kune kanalizacije [2]


14 Podrumski sifm {NO 100) 1S Odzrarik YEJtikale {od NO SO do NO 150) 16 Prlvrsna OOujmlca (od OO 32 do KO 150)

PVC kanaltzacljake cijevi 17 Cijev s uliliin kolakom (od NO 100 do NO 500) lB ~ak p:inosllarli 45' (od NO 100 do OO 500) 19 Luk 15', ~. 45", 67"i 87' (od NO 100 do OO 500) 20 Prelazna tijev (od NO 100 do NO 500) 21 ~~ivir s poklgon (oci NO 100do NO SOO) 22 NepoY111na zaklq:Jka (oci NO 100 OO NO 200) 23 ROS sustav za p!tUz cijevi kroZ zid (od NO 100 do NO 250) 24 KM od'lodrik (NO 100) 25 Ov!Xini siloo (NO IDO i NO 150)

62 BOENA TIJSAR: KUNA KAWI.LIZ:ACUA

Oznaka

100/0,5 100/1

~= [)._ ___ _J ~ ~ ~ ~

~ 125/5

Duljina m

0,5

3

0,5

2 3

Slika 3.24. Cijevi s punom stijenkom

m -t-. . ,

Slika 3.25. Kanalizacijska dj e v PE - HD

__._

' --- t--

'l

Slika 3.26. Elektrospojnica, sustav Eurofusion

Slika 3.27. Aparat za elektrino zavarivanje

Oznaka

150/0,5 150/1

~ ~ ~ loii7Q.5

~ ~ ~

~

NO "' 1~1

100 110 125 125 150 160 200 200 250 250 300 315

NO

"' 1~1 100 110 125 125 150 160 200 200

"" 250

300 315

loleronOio toleroncija 1~1 l~ l l~ l +1,0 4,3 .O l +1,2 4,9 .0,7

Slika 3.29. Naini spajanja HDPE -a [l]

Slika 3.30. Aparat za elektrovarne spojnice [l]

zvuno izolirane HDPE cijevne sustave upotrebljavaju se dB 20 cijevi i Kao to im i samo ime kae, maksimalna razina buke u funkciji ne

decibela. Cijevi i fazonski komadi dB 20, za razliku od obinih HDPE, stijenku, a materijal je vee gustoe.

l'roiizvc>dese u dimenzijama$ 56, 63, 75, 90 i IlO mm. Cijevi su dugake 3 m. se kao i HDPE ili steznim obujmicama.

J,pi:oizvoclnji se primjenjuju staodardi DIN 19535, J 9537, 8074, 8075.

66 B02ENA TUSAR: KUNA KANAUZACLJA

3.6. Betonske ci j e vi Klasine betonske cijevi danas se upotrebljavaju jo samo za odvoenje oborinske

ili druge iste vode (tehnoloke) na dionicama ulinih i dvorinih vodova. Proizvode se krune ijajolike (sl. 3.32.1 i sl. 3.32.2). esto se izrauju s podnojem, a spajaju se na pero i utor (sl. 3.32.1), odnosuo klasino s naglavkom (sl. 3.32.3) (HRN U. Nl 050).

SUka 3.32.1. Betonska kruna cijev s podnojem

Slika 3.32.2. Betonskajajolib cijev

a . ' Slika 3.32.3. Betonska cijev s naglavkom

Radi zatite kakvoe podzemne vode danas se za odvodnju otpadne vode moraju upotrijebiti cijevi koje jame vodonepropusnost, pa se stoga i u nas proizvode kanalizacijske vodonepropusne betonske cijevi, dugake 2500 mm, s ugraenom gumenom brtvom ("Samoborka"), prema DIN 4032.

l OG l l Slika 3.33. Betonske kanalizacijske cijevi s ugraenom gumenom brtvom [5]


Tablica 3. 4. Osnovne karakteristike kanalizacijskih betonskih cijevi [5]

[kN/m]

Izraene su vibracijsko-tlanim postupkom od prirodnog agregata, cementa i dodataka. Jame potpuno vodonepropusni kanalizacijski sustav, jednostavno i brzo se ugrauju. Namijenjene su za odvodnju oborinskih, fekalnih i agresivnih voda. Gumena brtva je otporna na prekristalizaciju (DIN 4060).

ZAVIIETA.I(kBSZ

l'l!nN US P/SOCI

IUDUKCIJA Uli BAU IUISlSSo\lSQO"""

NA12oo ....

Slika 3.34. Djelovi kontrolnog okna KBS R sustava [5]

I'RmN Uli P/150

OKNAUS12

j

68 BOENA TUSAR: KUNA KANALIZACIJA

Osim cijevi mogue je primijeniti K.BS (kanalizacijski betonski sustav) koji uz cijevi nudi jo kontrolna (revizijska okna), spojnice "okno-cijev", prstene, zavretak okna i poklopac od lijevanog eljeza. Na slici 3.34. prikazani su kanalizacijska vodonepropusna kontrolno okno - KBS R i pojedini pripadajui djelovi.

Uz ovaj program na tritu se nude i prikladna okna i spojnice.

Literatura:

l. Geberit, tehnika dokumentacija _koncerna, Predstavnitvo Zagreb 2. Pipe life, cijevni sustavi, Proizvodni program, Karlovac 3. Radoni, M.: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Graevinska knjiga Beograd, 1980.,

str. 491 -507. 4. Saloni t Vranjic, Azbestcementne cijevi za ulinu kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement,

katalozi 5. Samoborka, Dioniko drutvo, Samobor, Kanalizacijski betonski sustav K.BS, katalog 6. SMU i SMU- H/B sustav gravitacijske odvodnje za zgrade, CMC Ek.ocon d.o.o. 7. Tadi, D.: Kune instalacije, drugo izdanje, Beograd, 1965., 7-25. 8. Zakon o nonnizaciji, NN br. 55/96.

4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 4.1. Osnovni pojmovi

Kanalizaciju ine graevinski i tehnoloki objekti, koji slue za prihvaanje otpadnih voda i njihovo odvoenje izvan naseljenog podruja, do mjesta gdje se otpadne vode podvrgavaju postupcima proiavanja i isputaju u prirodnu vodnu sredinu, odnosno u okoli.

. Kanalizacijski sustavi urbanih sredina sastoje se od sljedeih dijelova: A) kune (privatne) kanalizacije, koja obuhvaa sanitarne predmete, cijevnu mreu

unutar pojedinog objekta i kanalizacijski prikljuak; B) gradske (javne) kanalizacije, koja sadri:

- mreu pomonih i glavnih kanala u naselju, - ureaj za ienje otpadnih voda i - ispust u prirodni vodni sustav, odnosno u okoli.

Kuna se kanalizacija sastoji od ureajnih i sanitarnih predmeta za zahvaanje otpadne vode te odvodnog sustava u objektima, odnosno na privatnom posjedu. Ona moe biti prikljuena na vlastiti ureaj za ienje otpadne vode i lokalni ispust ili na gradsku kanalizaciju.

Kanalizacijski prikljuak dio je kanalizacij skoga sustava koji spaja glavni sabirni vod kune kanalizacije, od zadnjega kontrolnog okna, do prikljuka s gradskom kanalizacijom.

Gradska (javna) kanalizacija mrea je kanala s prateim objektima za prikuplianje _otpadne vode iz pojedinih ulica ili dijelova naselja, koja tako prikupljene vode glavnim kanalom odvodi do ureaja za ienje otpadne vode. . _ Ureaj za ienje otpadne vode (gradski ili lokalni) objekt je u kojem se otpadna

~oda podvrgava postupcima ienja do takvog stupnja da se moe ispustiti u prirodni .V~ sustav, i to bez tetnih posljedica za nj, a time i za ivi svijet.

" , Razvojem obrtnitva i zanatske proizvodnje, otpadne vode unutamj e kanalizacije sve ee podvrgavati postupku djelominog proiavanja, odnosno postupku Li:~~:tho:xlrtog ienja otpadnih voda u ureajima za predproiavanje.

Postupkom predproiavanja u otpadnim se vodama sniavaju koncentracije '!l~::~~;;i to do razine odreene za javnu kanalizaciju, a radi zatite objekata javne ~ i omoguavanja kvalitetnog rada centralnog ureaj a za ienje otpadnih

lspust je mjesto gdje se proiene otpadne vode isputaju u okoli.

l' il'

70 B02ENA TLJ!iAA: KUNA. KANAUZACLIA

4.2. Kanalizacija naselja Kanalizacijom se rjeava problem odvodnje svih vrsta gradskih otpadnih voda iz

objekata, s prometnica i iz industrijskih pogona do ureaja za proiavanje vode. Na ureaju se otpadna voda isti do stupnja koji nee dovesti do promjene (pogoranja) kakvoe vode prijamnika i na odreenom se mjestu isputa u prirodnu vodnu sredinu (rijeka, prirodno ili umjetno jezero, more, kanal i dr}

Pritom treba nastojati da se sa to veeg dijela slivnog podruja otpadna voda odvodi gravitacijski kako gradnja ne bi bila preskupa i da se postigne odravanje uz to je mogue manje godinje trokove.

U ravniarskim podrujima esto se mora graditi tlana kanalizacija, odnosno ne moe se uvijek izbjei djelomino dizanje vode, jer bi inae dubine kanala postale prevelikim.a, a time i izvedba gospodarski neprihvatljivom.

kucna kanalizacija b.tusar

Documents