Kujava i Jelena Nelipi, dvije kraljice jednog kralja

Kujava i Jelena Nelipi, dvije kraljice jednog kraljaNakon vladavine kraljice Jelene Grube, za kralja biva izabran Stjepan Ostoja koji je vladao u dva perioda i to najprije od 1399. do 1404. godine, a potom od 1408. do 1416. godine. Kralj Ostoja najprije je bio oenjen Vitaom, s kojom se razveo vjerovatno protiv svoje volje. Ve u septembru 1399. godine u dubrovakim spisima Vitaa se naziva odputenicom sadanjega gospodina kralja bosanskoga. Kralj je nakon toga uzeo drugu enu, Kujavu, roakinju kneza Pavla Radinovia, koja se prvi put spominje u Povelji dubrovana od 5. februara 1399. godine. (... imave svit i zgovor s privisokom gospojom bogom darovanom mi kir Kujavom i vlasteli i velmoami kraljevstva mi ...).

Sredinom mjeseca maja 1404. godine, dio bosanskih velikaa, predvoen vojvodom Hrvojem, dolazi u Bobovac gdje je boravio kralj Ostoja sa kraljicom Kujavom i djecom, da zbace Ostoju s prijestolja. Kralj je uspio pobjei ostavivi kraljicu i djecu, ime je zavreno razdoblje prve Ostojine vladavine. Potom je izabran novi kralj Tvrtko II. Kralj Ostoja se nedugo zatim, uz pomo Ugarske vojne pomoi koju mu je dao kralj Sigismund, uspio vratiti u Bobovac i provesti tu vie godina ne gubei nadu u povratak na vlast.

U oktobru 1408. godine Ostoja je ponovo izabran za kralja od strane dravnog Sabora. Potom Ostoja popravlja odnose sa predstavnicima Dubrovake republike. Naredne godine su bile teke za Bosnu a karakterizirala ih je stalna borba za prevlast koja je slabila Bosnu i ila u korist velikim silama tog vremena. Jedan od teih udaraca koji je Bosna podnijela je bila smrt kneza Pavla Radinovia, roaka kraljice Kujave. Sigurno su poslije tog atentata izvedenog na Parenoj Poljani 1415. godine izbile nesuglasice i sukobi izmeu kralja i kraljice. Taj sukob je prouzrokovao da se Ostoja razvede od Kujave te krajem maja 1416. oeni Jelenom Nelipi. Ova plemkinja bila je sestra monog cetinskog kneza Ivania Nelipia. Prvi brak je sklopila 1401. godine sa hercegom Hrvojem Vukiem Hrvatiniem, a nakon njegove smrti, 1416. godine udajom za kralja Ostoju, postaje kraljica Bosne. Malo je poznato o ovoj bosanskoj kraljici, tek toliko da je bila izuzetno razvijenog poslovnog duha i da se ukljuivala u niz poslovnih transakcija. Potrebno je istai da ovaj brak, u teritorijalnom pogledu, nije Ostoji nita donio. Tek kasnije e na pravnim osnovama ovog braka, Jajce, sastavni dio Hrvojevih zemalja ui u sastav kraljeve zemlje i postati kraljevski grad.

Negdje krajem marta ili poetkom aprila mjeseca 1418. godine umire kralj Stjepan Ostoja. Bosanska gospoda, koja su pristajala uz Ostoju, za naslljednika su izabrali njegovog sina Stjepana Ostojia. Promjenom na prijestolju ponovo do asti i vlasti dolazi Kujava, sada kao kraljica majka, dok kraljica Jelena Nelipi, udovica Hrvojeva i Ostojina, gubi ugled i pada u nemilost Kujavinu. Kujavin sukob sa Jelenom Nelipi dodatno izaziva smetnje i nemire u dravi, koja tako dodatno slabi i dovodi do eeg uplitanja Osmanlija u bosanske poslove. Ovaj sukob zavren je u ljeto 1419. godine kada je biva kraljica Jelena baena u tamnicu, nesumnjivo na poticaj kraljice Kujave, gdje je uskoro i umrla. Kujava ponovo dolazi u centar politikih zbivanja i vlada zajedno sa svojim sinom, kraljem Stjepanom Ostojiem, sve do njegove smrti. Buran odnos ovih dviju kraljica jedna je od jako interesantnih epizoda bosanskog srednjovjekovlja.