kulturne potrebe zadra – sociološko istraživanje public24042015
TRANSCRIPT
KULTURNE POTREBE ZADRA –
SOCIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE
Krešimir KroloSven MarcelićŽeljka Tonković
(Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru)
Akademski razlozi vezani za nužnost znanstvene ovjere, analize i
razumijevanja stanja radi osmišljavanja strateških akcija
Koliko svoje potrebe zadovoljavaju u drugim sredinama?
Koje bi sadržaje htjeli vidjeti u većoj ili manjoj mjeri?
Koliko je (ne)zadovoljstvo kulturno-zabavnim sadržajem povezano s
njihovim razmišljanjima o trajnom napuštanju grada?
„Online” i putem tiskanih anketa
Financiranje iz osobnih znanstvenih sredstava
Ukupni trošak: 3,162kn
Primarno: naglasak na SREDNJOŠKOLCIMA –
reprezentativan uzorak
Sekundarno: „ŠIRA populacija mladih” – prigodni uzorak
Zašto takav uzorak? = komparativna analiza ukusa i potrošnje
Srednjoškolci = vrijednosti vrijede za populaciju
Ostali = samo kao indikator nekih širih trendova i procesa
POSEBNO HVALAPokroviteljima: HNK Zadar, Muzej antičkog
stakla i Maraschino bar Zadar(popusti na proizvode i programe za
sudionike u istraživanju)
Ravnateljima, profesorima i pedagozima srednjih škola u Zadru i Biogradu
Srednjoškolci najčešće posjećuju Gradsku knjižnicu Zadar i kino
(odnosi se na učestalost posjećivanja u posljednjih 12 mjeseci)
•91% nije bilo ni na jednom jazz koncertu
•89,1% nije vidjelo nijednu izvedbu suvremenog plesa
•79,8% nije bilo ni na jednom koncertu klasične glazbe
•73,6% nije bilo ni na jednom rock koncertu ili slušaonici
•71,2% nije bilo na hip-hop/rap koncertima
•80% nije bilo na punk ili metal koncertu ili slušaonici
•55,9% ni jednom nije bilo u kazalištu
•51% nije bilo u muzejima i galerijama
Rezultati istovremeno govore o manjku pojedinih sadržaja (npr. jazz)
Ali i o načelnoj nezainteresiranosti većine srednjoškolaca
Općenito se pokazuje MANJA sklonost internacionalnim glazbeno-kulturnim proizvodima
Veća orijentiranost na žanrovsku i jezičnu bliskost (domaća i regionalna narodno-zabavna glazba)
Odnosno prevladava
SINTEZA GLOBALNOG I LOKALNOG=
Tradicionalno-konvencionalni stil pomiješan s potrošačkim spektaklom
GLOBALNI utjecaj je vidljiv samo kroz NAČIN potrošnje – internacionalni i multikulturalni
kulturni sadržaji slabo zastupljeni
LOKALNI utjecaj je pak vidljiv kroz SADRŽAJNE dimenzije – preferiranje domaćih/regionalnih tradicionalnih i narodno-zabavnih programa i
žanrova
Struktura kulturne potrošnje izvan Zadra vrlo vjerojatno odražava programske okvire školovanja
(izleti, ekskurzije)
Ali i potrebe koje se nadovezuju na potrošnju u Zadru (koncerti zabavne glazbe)
Kao i posjećivanje sadržaja kojih u Zadru više nema u većoj mjeri (koncerti/festivali elektronske glazbe)
(visoka) cijena ulaznica nije se pokazala presudnim čimbenikom
informirani su, ali nezainteresirani i nemaju vremena za kulturne sadržaje
Izvjestan dio (11%) srednjoškolaca drži da većina rock/blues slušaonica nema zadovoljavajuću razinu kvalitete
što onda i objašnjava slabiju razinu posjete (samo 3,72% koji redovito odlaze)
U odnosu na 15% srednjoškolaca koji često obilaze slušaonice regionalne narodno zabavne glazbe
4. Koncerti domaće alternativne glazbe 47,8%
5. Koncerti domaće pop-rock glazbe 47,7%
6. Koncerti/party elektronske glazbe 44,1%
Tko želi manju zastupljenost turbo-folka?
Nezadovoljni kulturnom ponudom grada (64,1%)
Učenici gimnazija (57,3%)
Učenici iz Zadra u prosjeku manje zadovoljni kulturnom ponudom u
odnosu na učenike iz drugih mjesta
33,8% naspram 50,7%
Učenici gimnazije u prosjeku manje zadovoljni kulturnom ponudom
32,2% zadovoljnih iz gimnazija
46,7% iz strukovnih škola
Apolitični – više od 60% ne izjašnjava se niti lijevo niti desno
15.9% izjašnjava se lijevo22.6% izjašnjava se desno
Religiozni (74%)
Idu u crkvu mjesečno ili češće (49,6%)
Ne toleriraju homoseksualce (55,9%)
Deklariraju se desno (25,1%)
Ateisti ili agnostici (20%)
Ne idu ili rijetko idu u crkvu (46,9%)
Toleriraju homoseksualce (45,7%)
Deklariraju se lijevo (22,9%)
domaći pop-rock, strana komercijalna glazba, turbofolk i klape
kino, sportski događaji, koncerti zabavne glazbe
rock, punk, hip hop i indie glazba
knjižnica, kazalište
rock i metal koncert i party elektronske glazbe
48,4% nezadovoljnih razmišlja o TRAJNOM odlasku iz Zadra
18,4% zadovoljnih razmišlja o TRAJNOM odlasku iz Zadra
Iako uzorak nije reprezentativan, vidljiva su preklapanja i jasna
grupiranja pa tako imamo
4 TIPA KULTURNE POTROŠNJE
Tradicionalno-konvencionalniNajmlađi u uzorku
Slabije obrazovani roditeljiKlape, turbofolk, domaća zabavna glazbaRoditelji slušaju klape i zabavnu glazbu
Najmanja tolerancija prema homoseksualcimaNajviše desnoNajreligiozniji
Najzadovoljniji
Rokersko-alternativniNajstariji tip
Prosječni na svim kategorijamaSlušaju rock, punk, blues
Najbrojniji u uzorku
Elektronički
Prosječni prema većini pokazateljaDrugi najstariji tipNajviše zaposlenih
Najviše samozaposlenihHip hop, techno
Visoka kulturaNajobrazovaniji roditelji
Najveći konzumenti kulturnih sadržajaPretežno žene
Najtolerantniji prema homoseksualcimaNajviše lijevo
Najnezadovoljniji
Većinu srednjoškolaca kulturni sadržaji ne zanimaju
Prevladava sklonost komercijalnoj, popularnoj i narodno-zabavnoj kulturi
Uglavnom zadovoljni kulturnom ponudom ili neodlučni
Pojedini pokazatelji i kod starije populacije istovjetni s nalazima kod srednjoškolske
populacije
Nezadovoljni su oni koji su više alternativni i liberalniji
Istovremeno im je kulturna potrošnja usmjerena na visoku i popularnu kulturu
Zabilježeni pokazatelji zabrinjavajući
Slabi potencijali suvremenog urbanog i kulturnograzvoja
Nezadovoljni su potencijalna kreativna klasa razvojni resurs grada
Odlaze potencijalni pokretači razvojnih potencijala(obrazovaniji, kreativniji, tolerantniji)
Dugoročne posljedice – kulturno zatvaranje i stagnacija
Kulturna ponuda nedovoljno profilirana i raznolika
Uzrok dijelom i neadekvatna kulturna politika i komunikacija grada prema privatnom,
civilnom i nezavisnom kulturnom sektoru
Dugoročno problemi i za privatne inicijative – homogenizirano tržište (ulaganje u alternativne sadržaje neisplativo)
Potrebno promijeniti način upravljanja i komunikacije javne i lokalne uprave dosadašnji model neučinkovit i kontraproduktivan
Izrada strategije kulturnog razvoja i identiteta koja će uključiti sve relevantne dionike javnog, privatnog i civilnog sektora
Promišljanje suvremenog urbanog i kulturnog identiteta grada kao prostora otvorenosti i autonomije
Povijesne i tradicionalističke dimenzije ne smiju biti jedini i isključivi temelj izgradnje kulturnog identiteta