kurikularno planiranje i programiranje_igk 8-2014_03-ravnatelj
DESCRIPTION
Definiranje obrazovnih postignuća - ishoda učenja za nastavne cjeline i nastavne jediniceTRANSCRIPT
![Page 1: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/1.jpg)
KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
Osnovna škola “I. G. Kovačić”, Slavonski Brod, 25.8.2014.
![Page 2: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/2.jpg)
Sadržaj
1. Hrvatski kvalifikacijski okvir– Uvod– Osnovni pojmovi: kompetencije, ishodi učenja, kvalifikacije
2.Nacionalni okvirni kurikulum– Usmjerenost prema kompetencijama– Odgoj i obrazovanje usmjereni na dijete i učenika– Odgojno-obrazovne razine i ciklusi– Odgojno-obrazovna područja
3. Kurikularno planiranje i programiranje4. Definiranje obrazovnih postignuća - ishoda učenja za
nastavne cjeline i nastavne jedinice
![Page 3: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/3.jpg)
Očekivani ishodi učenja izlaganja
Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:• Objasniti vezu HKO i EKO• Opisati što podrazumijeva pojam kompetencije i
ishoda učenja.• Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima
obrazovanja.• Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za
pisanje ishoda učenja na razini predmetnog kurikuluma, nastave cjeline i nastavnog sata.
![Page 4: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/4.jpg)
1. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)
• Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF) instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj, kao i povezivanja razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a i QF-EHEA
• HKO predstavlja bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnog učenja
• Europski kvalifikacijski okvir – EKO (engl. European Qualifications Framework – EQF) je instrument uspostave razina kvalifikacija ustrojen tako da djeluje kao sredstvo prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira.
![Page 5: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/5.jpg)
Osnovni pojmovi• Kompentencije (engl. Competences) označavaju cjeloviti skup svega što pojedinac
može stjecati učenjem. Sve ono što učenici trebaju steći i moći pokazati po završetku određenoga odgojno-obrazovnoga ciklusa: znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost. Kompetencije su stoga nešto poput značajki neke osobe koje se očituju u njenom djelovanju.
• Ishodi (engl. Learning Outcomes) su rezultati učenja. Opisuju udio kompetencije (znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.
![Page 6: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/6.jpg)
Osnovni pojmovi – KVALIFIKACIJA• Kvalifikacija (engl. Qualification) je formalni naziv za skup kompetencija
određenih razina, obujma, profila i kvalitete, koja se dokazuje svjedodžbom ili diplomom odnosno drugom javnom ispravom
![Page 7: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/7.jpg)
Ishodi učenja i razine kvalifikacija HKO-a
Razina 1: osnovno obrazovanje
Razina 2: strukovno osposobljavanje
Razina 3: jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovnoobrazovanje
Razina 8.1: poslijediplomski znanstveni magistarski studiji;Razina 8.2: poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obranadoktorske disertacije izvan studija.
![Page 8: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/8.jpg)
2. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM (NOK)
• Obuhvaća predškolski odgoj i obrazovanje, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje
• NOK je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja, vrjednovanje učeničkih postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.
• Središnji dio NOK-a čine učenička postignuća za odgojnoobrazovna područja, te opisi i ciljevi međupredmetnih tema.
• NOK pridonosi planiranju i organiziranju rada škola, uključujući donošenje školskoga kurikuluma.
![Page 9: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/9.jpg)
Usmjerenost prema 8 temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje:
1. Komunikacija na materinjem jeziku2. Komunikacija na stranim jezicima3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u
prirodoslovlju i tehnologiji4. Digitalna kompetencija (ICT)5. Učiti kako učiti6. Socijalna i građanska kompetencija7. Inicijativnost i poduzetnost8. Kulturna svijest i izražavanje
![Page 10: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/10.jpg)
NOK promiče odgoj i obrazovanje usmjeren na učenika
Oni podrazumijevaju:
1. prilagođivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika,
2. odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja djetetove/učenikove osobnosti
3. planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje, različitu organizaciju i tempo nastave
4. prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta/učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito
5. uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga
6. uporabu različitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti
7. stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju djeteta/učenika za učenje te će im pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja.
8. prepoznavanje i praćenje darovite/tih djece/učenika i djece/učenika s teškoćama u učenju i ponašanju
9. pružanje pomoći djeci/učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe, pružanje pomoći i suradnju.
![Page 11: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/11.jpg)
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene:
• Predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima, pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima koji omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja.
• Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i načini rada: - istraživačka nastava, - nastava temeljena na učenikovom iskustvu, - projektna nastava, - multimedijska nastava, - individualizirani pristup učeniku, - interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, - problemsko učenje,- učenje u parovima, - učenje u skupinama i slično.
• Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojemu učenik, uz podršku učitelja i nastavnika, sam istražuje i konstruira svoje znanje.
• Potrebna je stalna suradnja i dogovor učitelja• podrazumijeva redovitu i trajnu suradnju s roditeljima/skrbnicima u smislu jasno
podijeljene odgovornosti.
![Page 12: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/12.jpg)
Odgojno-obrazovne razine i ciklusi• Odgojno-obrazovne razine jesu:
- predškolski odgoj i obrazovanje, - osnovnoškolsko opće obvezno obrazovanje i- srednjoškolsko opće obvezno obrazovanje.
![Page 13: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/13.jpg)
Struktura NOK-a
![Page 14: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/14.jpg)
Odgojno-obrazovna područja1. jezično-komunikacijsko područje2. matematičko područje3. prirodoslovno područje4. tehničko i informatičko područje5. društveno-humanističko područje6. umjetničko područje7. tjelesno i zdravstveno područje.
• Uza svako odgojno-obrazovno područje stoji:- opis područja (svrha i važnost područja)- odgojno-obrazovni ciljevi područja, - očekivana učenička postignuća, odnosno očekivani ishodi za svako područje i za svaki ciklus
PRIMJER: Drugi ciklus - 3.Prirodoslovno područje
I. PRIRODA I ČOVJEK
1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije
Učenici će:
- na određenim primjerima analizirati odnos čovjeka i prirode
- usporediti razvoj civilizacije tijekom povijesnih razdoblja
- opažati prirodne pojave i usporediti njihova objašnjenja s onima iz različitih povijesnih razdoblja.
![Page 15: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/15.jpg)
3. Kurikularno planiranje i programiranje
Kurikularni pristup bazira se na određenju:• Što treba naučiti? NPiP: sadržaji, ciljevi, ishodi• Koliko? RAZINE• Kako? STRATEGIJE i METODE• Kojim sredstvima? • Gdje? MJESTA UČENJA• Kako provjeriti postignuto? VREDNOVANJE i OCJENJIVANJE• Gdje to primijeniti? UČENJE ZA ŽIVOT
![Page 16: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/16.jpg)
RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNOG PLANIRANJA I KURIKULUMSKOG
• TRADICIONALNI nije temeljen na proučenim životnim
situacijama jednostrani, centralizirani sadrže formule učenja koje se mogu
različito tumačiti odvojeni od društvene stvarnosti podržavaju tradicionalnu ulogu
nastavnika i direktivno vođenje GLAVNA TEŽIŠTA -
SADRŽAJ, ZADACI
• KURIKULUMSKI temeljen na analizi životnih situacija
i potreba tržišta rada proces donošenja programa teži
demokratizaciji, procesi su “vidljivi” omogućuje naknadno preispitivanje aktivna i promijenjena uloga učenika
(odgovornost), nedirektivno vođenje GLAVNA TEŽIŠTA –
CILJ – ISHODI (OČEKIVANA RAZINA ZNANJA)
![Page 17: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/17.jpg)
OSNOVNI SADRŽAJ KURIKULUMA:
• Ciljevi učenja (očekivana učenička postignuća: koja znanja svaki učenik treba usvojiti te koje vještine, sposobnosti i stavove treba razviti, koje kompetencije za određene kvalifikacije se nastoje postići)
• Sadržaji (odgojno-obrazovna područja)
• Metode (sredstva i načini za postizanje ciljeva)
• Situacije i strategije (okupljanje sadržaja i metoda, te planiranje situacija)
• Ocjenjivanje i vrednovanje (konkretnih postignuća učenika i škole, objektivna mjerenja)
![Page 18: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/18.jpg)
Proces planiranja predmetnog kurikuluma
Definiranje ishodaučenja
Izborkompetencija
Nastavne metode Postupci procjene znanja
Evaluacijauspješnosti
Nastavni sadržaji
Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja
Ciljevi predmetnogkurikuluma
18
![Page 19: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/19.jpg)
Povezivanje ishoda ucenja i provjeravanja
• Tri su glavne svrhe procjene znanja:1. omogućavanje prelaska na viši stupanj,2. razvrstavanje učenika po uspješnosti i3. poboljšavanje učenja.
![Page 20: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/20.jpg)
Provjera efikasnosti učenja je u funkciji ciljeva - ishoda
• Nema objektivnog testa• Često procjenjujte: Individualni napredak i napredak razreda utvrđuje se procjenom i
ocjenom postignuća cilja - ishoda. - AKO JE BIO CILJ DA UČENICI NEŠTO RAZUMIJU – PROVJERAVAMO RAZUMIJEVANJE. - AKO JE BIO CILJ DA NEŠTO OPIŠU – PROVJERAVAMO OPISIVANJE. - AKO JE BIO CILJ DA PRAKTIČNO IZVEDU NEŠTO – PROVJERAVAMO IZVEDBU.• Da bi povratna informacija bila djelotvorna dajte je što prije• Koristite različite oblike provjere• Vodite i koristite bilješke o napredovanju• Vaš cilj je pomoći učenicima tako što ćete im ponuditi način na koji mogu pokazati što su
naučili
KATEGORIJE PROCJENE1. Krajnji rezultat: Što je to što učenici stvaraju? Koja je to vrsta kvalitete? Učenik pita:”Što ja znam? Što s time činim?”2. Proces učenja: Proces koji je učenik prošao da bi postigao rezultat je podjednako važan, a ponekad i važniji od samog rezultata.3. Znanja, vještine i sposobnosti: Možemo nazvati “stopom napretka”. Pitanje je koliko je daleko učenik dospio u danim okolnostima?
![Page 21: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/21.jpg)
Samoprocjena učitelja nakon realiziranog nastavnog sata
• Zadovoljan/na sam….• U svom daljnjem nastavnom radu pokušat ću drugačije….• Procijenite razinu postignuća (1-nije ostvareno, 5-ostvareno u
potpunosti) * zadani cilj nastavnog sata uspješno je realiziran * nastavne metode primjerene su nastavnom sadržaju i usklađene
s ciljem * izbor oblika rada usklađen je s ciljem sata * pitanja i zadaci sukladni su znanju i sposobnostima pojedinih učenika * učenici se osjećaju kompetentnima/subjektima * učenicima dajem jasnu povratnu informaciju o njihovom radu na satu * nastavno gradivo je sistematizirano zajedno s učenicima * upute za rad dane su jasno i jednoznačnoOstala zapažanja….
![Page 22: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/22.jpg)
4. Definiranje obrazovnih postignuća - ishoda učenja za nastavne cjeline i nastavne jedinice
• Važnost definiranja ishoda učenja- učiteljima – određivanje sadržaja, aktivnosti, načina vrednovanja- učenicima – jasan okvir i očekivanja- roditeljima – slika o radu njihove djece, osnova za praćenje napredovanja- poslodavcima - informacije o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja
Ishodi (engl. Learning Outcomes) su rezultati učenja. Opisuju UDIO kompetencije (znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.
![Page 23: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/23.jpg)
ŠKOLSKI KURIKULUM
PREDMETNI KURIKULUM
PODRUČJA – CJELINE PREDMETNOG KURIKULUMA
PROCES UČENJA NEPOSREDNA NASTAVA NASTAVNI SAT
23
IU proizlaze iz svrhe i ciljeva školskog kurikuluma, upućuju na željene opće i stručne kompetencije
IU proizlaze iz ciljeva predmetnog kurikuluma, upućuju na željene opće i stručne kompetencije
IU proizlaze iz ciljeva nastavne cjeline, upućuju na željene opće i stručne kompetencije
IU postupci koji se kroz definirane zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati prema zadanom kriteriju
Razine definiranja ishoda učenja
PLANIRANJE
REALIZACIJA
![Page 24: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/24.jpg)
Veza između ciljeva i ishoda učenja?• Ciljevi učenja mogu se opisati kao ishodi. Ishodi učenja
označavaju pokazivanje naučenog, a ciljevi učenja sročeni su tako da budu smjernice za nastavnike, koje mogu, ali i ne moraju, proizvesti željeno učenje.
PRIMJER 1.:Cilj: Cilj ovog modula je analizirati pitanje discipline u učionici u jednoj osnovnoj školi. Analizirat ćemo uzroke problematičnog ponašanja te strategije discipline i kontrole. Ishod učenja: Na kraju modula od polaznika se očekuje da bude sposoban objasniti najčešće uzroke problematičnog ponašanja u učionici kod djece osnovnoškolske dobi, uključujući i standardne tehnike za poboljšanje takvog ponašanja.
PRIMJER 2.:• Obrazovni cilj: Opisati sudionicima Učiteljskog vijeća definiranje ishoda učenja
temeljenih na aktivnim glagolima prema HKO-u.• Ishod učenja: Nakon uspješno završenog predavanja sudionik će moći primijeniti
aktivne glagole u definiranju ishoda učenja za nastavni predmet prema HKO-u.
![Page 25: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/25.jpg)
Kako napisati očekivane ishode učenja?
• 1. Definirati što je najvažnije što učenik nakon savladavanja programa mora znati, razumjeti ili biti sposoban učiniti/izraditi.
• 2. Ishode učenja definirati korištenjem aktivnih glagola vodeći računa o razini postignuća.
Tri su osnovna procesa tijekom kreiranja ishoda učenja:1. pisanje – stavljanje na papir ishoda učenja2. kritički osvrt na postavljene ishode učenja3. provjera provedivosti postavljenih ishoda učenja.
![Page 26: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/26.jpg)
Razine postignuća - Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva/ishoda
• Prema Bloomovoj taksonomiji, rezultati poučavanja kategorizirani su u tri povezana područja:
(1) kognitivno područje znanja i razumijevanja(2) afektivno područje stavova(3) psihomotoričko područje vještina.
• VAŽNO: Kod definiranja ishoda učenja, učitelj mora objaviti svoja očekivanja o tome što će učenici morati demonstrirati kako bi potvrdili da su nesto naučili, razumjeli, usvojili i slično.
![Page 27: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/27.jpg)
(1) kognitivno područje znanja i razumijevanja
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
![Page 28: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/28.jpg)
(2) afektivno područje stavova
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
![Page 29: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/29.jpg)
(3) psihomotoričko područje vještina.
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
![Page 30: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/30.jpg)
Glagoli koje ne smijemo upotrebljavati:
JER SU NEMJERLJIVI: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna znanja; imati snažan smisao za; naučiti; ovladati; osposobljavati se za; osvijestiti; postići; poznavati; primijenjivati znanje; rabiti činjenično znanje; razumjeti; razviti potrebe; upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti događaj i pojave mogu različito tumačiti; spoznati osnovna načela; steći znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te slične nemjerljive glagole.
![Page 31: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/31.jpg)
Sastavnica dobro definiranog ishoda učenja treba sadržavati:
• Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnim glagolom (Bloom).
• Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti čin
• Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od učenika koju je moguće mjeriti i ocjenjivati.
Definiranje ishoda za učenike
![Page 32: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/32.jpg)
Kontrolna lista za pisanje ishoda učenja
• Jesam li započeo svaki ishod aktivnim glagolom?
• Izbjegavam li NEMJERLJIVE glagole kao što su znati, razumjeti, učiti, biti upoznat s, biti izložen, biti svjestan ?
• Jesam li uključio ishode učenja sukladno razinama Bloomove taksonomije?
• Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi?
• Da li su svi ishodi u skladu s ciljevima i sadržajem predmeta?
• Jesam li koristio samo jedan glagol po ishodu u učenja?
![Page 33: Kurikularno Planiranje i Programiranje_igk 8-2014_03-Ravnatelj](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022062314/55cf92be550346f57b9932b3/html5/thumbnails/33.jpg)
Više o svemu …
• Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, RH MZOS, ZG 2013. (NN 22/2013.)
• PRIMJENA ISHODA UČENJA, četvrta publikacija iz serije o Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF), RH MZOS, ZG 2013.
• Sanja Loncar-Vickovic, Zlata Dolacek-Aiduk, ISHODI UČENJA priručnik za sveučilišne nastavnike, Sveučilište Josipa Jurja Štrossmayera u Osijeku,Osijek, 2010.