kurikulum djeČjeg vrtiĆa · web viewdječji vrtić „en ten tini“ ulica 144. brigade hrvatske...

Dječji vrtić „En ten tini“ Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8 Zagreb, 10 360 Sesvete

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA

„EN TEN TINI“

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./2020.

Rujan 2019.

Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i članka 42. Statuta Dječjeg

vrtića „En ten tini“, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „En ten tini“ je na sjednici održanoj 26.09.

2019. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića „En ten tini“ za

pedagošku godinu 2019./2020.

KLASA: 601-02/19-04/01 UR. BROJ: 251-607-04-19-1 Zagreb, Sesvete 26.09.2019.

2

SADRŽAJ

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA………………………………………………………………………………………………….4

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA…………………………………………………………………………………………..5

3. PROGRAMI………………………………………………………………………………………………………………………7

3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM.............................................................................................

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE DV „EN TEN TINI“...................................................................................

3.3. POSEBNI PROGRAMI................................................................................................................

3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAM.......................................................................................

3.3 2. KRAĆI PROGRAMI.................................................................................................................

3.4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI PROGRAM...................................

3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ.....................................

3.4.2. IZVEDBENI PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ GRAD MLADIH - GRANEŠINA ............................

3.4.3. PROGRAM PATHS RASTEM...................................................................................................

3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA ZLOSTAVLJANJA DJECE).............................................................................................................................................

3. 4. 5. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO“...........................67

3.4. 6. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO PLUS“....................................

3.4.7. PREVENTIVNI PROGRAMI.....................................................................................................

4. OSIGURANJE KVALITETE………………………………………………………………………………………………..82

a) UNUTARNJA PROCJENA KVALITETE............................................................................................

5.PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA...............................................................

a) Stručno usavršavanje djelatnika u ustanovi...............................................................................

b) Stručno usavršavanje djelatnika izvan ustanove..................................................................

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE…………………………………………………………………………………..88

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA

3

Dječji vrtić „En ten tini“ je javna ustanova predškolskog i ranog odgoja i obrazovanja osnovana

2009. godine. Odgojno - obrazovni proces Dječjeg vrtića „En ten tini“ održava se u centralnom

objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8) koji ima kapacitet 20 odgojnih skupina: 8 jasličkih

i 12 vrtićkih skupina, te u područnom objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 2) s

kapacitetom od 9 odgojnih skupina: 3 jasličke i 6 vrtićkih. Oba objekta suvremeno su

arhitektonski dizajnirana i opremljena. Matični objekt ima dvije polivalentne dvorane - jednu za

djecu od 1.- 3. godine starosti, a drugu za djecu od 3.-7. godine starosti; bazen, igralište, likovni

atelje, istraživački atelje, dva prostora za istraživanje svjetla i sjene, sportsku terasu, terasu za

istraživanja i stvaranje, eko terasu dok područni objekt ima dvoranu za motoričke aktivnosti,

igralište, prostor za aktivnosti stvaranja i izražavanja. U Dječji vrtić „En ten tini“ u pedagoškoj

godini 2019./2020. upisano je 509 djece. Ukupan broj radnika je 120 što uključuje 73 odgojitelja,

administrativno, tehničko i pomoćno osoblje i stručno razvojnu službu (pedagoga, psihologa,

logopeda, višu medicinsku sestru te kineziologa).

Predškolski odgoj i obrazovanje čini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma.

Dječji vrtić „En ten tini“ provodi djelatnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dva

ciklusa:

a) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života (podrazumijeva uključenost

djece u mlađe, starije i mješovite jasličke skupine)

b) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu (podrazumijeva

uključenost djece u mlađe, srednje, starije i mješovite vrtićke skupine)

U vrtiću se provode programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i

socijalne skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni interesima, pravima, razvojnim

potrebama djece, te njihovim mogućnostima.

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA

4

Dječji vrtić „En ten tini“ u tekućoj pedagoškoj godini ustrojava i provodi odgojno obrazovni rad s

djecom predškolske dobi sukladno važećim propisima za predškolske ustanove. Vrtić kroz

planirane programe ostvaruje djelatnost njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite,

pravilne prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim i

aktualnim potrebama djeteta, njegovim interesima i potencijalima. Istodobno se održava visoki

standard poštivanja prava djeteta i njegove obitelji kao i prava radnika Vrtića.

Nadalje, kroz timsko djelovanje želimo doći na što kvalitetniju razinu suradničkih odnosa. Želimo

postati organizacija koja uči, koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju osobne prakse. Naša želja

da determiniramo i izgradimo osobnu kulturu, a kojom želimo postići autentičnost u pristupu

odgojno – obrazovnoj praksi ujedno je i poticaj da promišljamo o svim dimenzijama stvaranja

organizacije koja uči.

Naša vizija razvoja kurikuluma je temeljno se naslanjati na sve dimenzije zajedničkog oblikovanja

i prilagodbu službenoj programskoj koncepciji, koja je temelj našeg rasta i razvoja k zajednici

koja uči.

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini je stvaranje optimalnih vremenskih uvjeta za življenje,

razvoj, odgoj i učenje djece rane i predškolske dobi i odraslih kroz fleksibilnu organizaciju rada

predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe, preferencije, potencijale i prava

djeteta.

Djelovanje će se odnositi na stvaranje uvjeta za kvalitetniju participaciju svakog pojedinca u

smislu stvaranja i provođenja fleksibilne organizacije rada.

Na temelju upisa djece i izraženog interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini planiramo

organizirati i provoditi sljedeće programe koji će obogaćivati primarni 10 – satni prihvat djece.

Posebni programi:

1. Cjelodnevni programi:

1.1. Program engleskog jezika (rano učenje stranog jezika – 1 odg.skupina)

1.2. Cjelodnevni programi Montessori koncepcije:

• za djecu od 1 do 3 godine života

• za djecu od 3 do 7 godine života

5

2. Kraći programi – izvan redovitog programa:

2.1. Plivanje – kraći program obuke neplivača

2.2. Kraći Športski program

2.3. Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena

2.4. Rano učenje engleskog jezika

2.5. Rad s potencijalno nadarenom djecom

Pored navedenih programa u našem Vrtiću posebnu pozornost fokusirat ćemo na promišljanje, obogaćivanje i provedbu sljedećih programa:

2.6. Program “Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš“ u suradnji s Udrugom

„Lijepa naša“

2.7. Program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih Granešina

2.8. Program „Paths – Rastem“ u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom

2.9. Program “Prevencija zlostavljanja djece“ u suradnji s Udrugom roditelja „Korak po korak“-

CAP program

2.10. „Rastimo zajedno“- UNICEF-ov program za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

3.6. "Rastimo zajedno plus" - UNICEF-ov program podrške roditeljima djece s teškoćama u

razvoju 3.7. „Preventivni program mjera unapređivanja sigurnosti i zaštite djece u dječjem

vrtiću „En ten tini“

3. PROGRAMI 3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM

6

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno - primjerenom kurikulumu

usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači:

osigurati pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajnu materijalnu sredinu koja doprinosi

razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu, poštivati zakonitosti rasta i razvoja djeteta u

skladu s čim stručni djelatnici planiraju svoj rad, omogućiti učenje kao interaktivan proces koji

uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje, poticati partnerske odnose s

roditeljima kao najviši oblik suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja

djeteta, poticanja tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati

uključivanje i socijalizaciju djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove), kontinuirano

stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih

znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada s djecom

predškolske dobi.

Specifičnost primarnog desetsatnog programa DV „En ten tini“ jest i provođenje integriranog

kurikuluma otvorenih vrata, čije je provođenje zamišljeno i omogućeno samom arhitekturom i

opremljenošću prostora pomičnim pregradnim stijenama. Koncepcija se temelji na poticanju

suvremenih procesa učenja djece, poticanju suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na

svim razinama te adekvatnog prostornog, materijalnog i vremenskog okruženja koje zadovoljava

potrebe i interese djece te potiče djecu na suradnju, igru i učenje. Koncepcija integriranog

kurikuluma otvorenih vrata predstavlja djetetovo prirodno okruženje za rast, razvoj i odgoj.

Otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali su kao produkt

zajedničkog planiranja i omogućavaju slobodno kretanje djece i biranje prostora za igru te

potiču suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno - obrazovnog procesa. Postizanje

kvalitete zajedničkog življenja djece i odgajatelja smatramo našom osnovnom zadaćom.

Nastojimo to ostvariti živeći integrirani kurikulum otvorenih vrata. To je termin koji govori o

načinu rada koji podrazumijeva višestruku mogućnost izbora za svako dijete i poštivanje interesa

i potreba svakog djeteta: organizacija prostornog, materijalnog i vremenskog konteksta u našem

vrtiću, te naša promišljanja o ulozi odraslih u odgojno - obrazovnom radu polaze upravo od ovih

postavki.

7

CILJEVI PROGRAMA

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova

odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji

jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran,

nedirektivni stav odgojitelja

• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju

NAMJENA PROGRAMA

Primarni desetsatni program provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu.

Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1. do 3.

godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine).

NOSITELJI

U realizaciju odgojno - obrazovnog dijela programa uključeno je 40 odgojitelja u centralnom i 18

odgojitelja u područnom objektu te 5 dodatnih odgojitelja.

NAČIN REALIZACIJE

Primarni program Vrtića provodi se u vremenu od (5:30) 6 – 17,30 sati. Provođenje aktivnosti u

vrtiću vremenski je usklađeno s zadovoljavanjem osnovnih dječjih potreba za jelom i

popodnevnim odmorom te je u službi djeteta, njegovih potreba i preferencija. Glavni sudionici

provođenja programa su dijete, odgojitelj i roditelj te u odnosu na njihove potrebe planiramo

realizaciju programa, inovacije i promjene u provođenju programa.

Provođenje redovitog programa realizira se kroz:

• individualizirani pristup

• rad s djecom u manjim grupama

• rad s cijelom skupnom jedinicom

• situacijski rad s djecom

8

• različite oblike suradnje s roditeljima (roditeljski sastanci, individualne konzultacije,

radionice, priredbe i različita događanja)

• različite oblike rada s odgajateljima (stručna usavršavanja, rad u timu, radni sastanci) • suradnju s užom i širom lokalnom zajednicom

VREMENIK

Vrijeme (h):

Aktivnost:

5:30 / 06: 00- 06:30

Ranojutarnje okupljanje: prostor mlađe skupine

06:45-07:00

Zajutrak

07:00-08:00

Aktivnosti okupljanja, individualne aktivnosti odgojitelja s

djecom u sobama dnevnog boravka

07:00-08:30

Doručak (sve dobne skupine)

09:30-10:30

Voćna užina (sve dobne skupine)

09:00 – 10:00 10:30 / 11:45

Provedba različitih aktivnosti

11:00 - 12:00

Ručak (intervali od 15 minuta); prema dobnim skupinama -

od najmlađih ka najstarijima)

12:00-14:00

Popodnevni odmor

12:00-14:00

Mirne aktivnosti u vrtićkim skupinama, za djecu koja

nemaju potrebu za popodnevnim odmorom

14:00-15:30

Popodnevna užina (sve dobne skupine)

15:30 / 16:00 – 17:30

Poslijepodnevno okupljanje (odlazak djece kući)

9

NAČIN VREDNOVANJA

• dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i uratci

djeteta i sl.).

• instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada: protokoli za

samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog

kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece

• skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja

djeteta

• upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa, procjena zadovoljstva programom /

vrtićem

• Zajedničke analize kvalitete različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada odgajatelja i

stručno razvojne službe

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Kontinuirano nastojanje stručno razvojne službe dječjeg vrtića jest uključivanje što većeg broja

djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, pri čemu se posebna pažnja posvećuje

kvaliteti samog procesu inkluzije/integracije. Sama priprema konteksta za navedene procese

započinje mnogo prije nego li se dijete uključi u proces, a s daljnjih tijekom procesa još se

intenzivnije nastavlja. Integracijom i inkluzijom djece s posebnim potrebama i teškoćama u

razvoju djeci bez teškoća omogućava se rast u okolini u kojoj je različitost norma, a ne iznimka.

Elementi uključivanja, koji se mogu koristiti kako bi prepoznali visoko kvalitetni program i usluge

za rano djetinjstvo, su pristup širokom spektru prilika za učenje, sudjelovanje i potpora.

Inkluzija/integracija daje djeci priliku da razvijaju socijalne i komunikacijske vještine,

osamostaljuju se, nauče prihvaćati sebe i svoje posebnosti. Ostala djeca uključena u program

uče nove socijalne vještine interakcije s djecom različitih sposobnosti, čime postaju osjetljivija

prema potrebama drugih općenito, bolje razumiju različitosti i prema njima postanu

10

tolerantnija. Ovogodišnja zadaća u tom smislu jest sustavno, kroz odgojno - obrazovne sadržaje i

opću informiranost, djelovati na formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja

djece s teškoćama u razvoju i posebnih potreba, kako bi se zadovoljila prava i mogućnosti

svakog djeteta. Misija odgojnih radnika i članova stručnog tima je omogućiti svoj djeci, a

naročito djetetu s teškoćama u razvoju, kroz svakodnevne situacije i planirane situacije, učenje i

razvoj osobnih kompetencija.

Za djecu s određenim posebnim potrebama organizira se individualizirani rad u skupini i/ili

individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja

njihova optimalnog razvoja. Djeca s posebnim potrebama također su kao i drugi polaznici

vrtića uključeni u cjelodnevne i kraće posebne programe.

OPĆI CILJ

Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju/ posebnim

potrebama i njihovih roditelja u sve aspekte odgojno – obrazovnog rada.

Ciljevi rada s djecom s

posebnim potrebama

Strategije Nositelji

Poticati cjelovit razvoj

djetetove osobnosti,

očuvanjem stečenih

sposobnosti i

sprečavanjem nastanka

novih poteškoća

pravodobnim

rehabilitacijskim radom i

praćenjem razvoja djece.

Promicanje inkluzije

Izrada programa opservacije za djecu s teškoćama u

razvoju

Praćenje tijeka opservacije, prikupljanje i

obrada podataka o djetetu na opservaciji

Praćenje tijeka prilagodbe djece na vrtić

Prikupljanje podataka u svrhu izrade

anamneze

Odabiranje instrumentarija za identifikaciju

po odgojnim skupinama

Izrada individualiziranog programa rada za

djecu s posebnim potrebama i teškoćama u

razvoju

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,

psiholog, zdravstveni

voditelj, odgojitelji

11

djece s privremenim i

stalnim posebnim

potrebama i teškoćama

u razvoju, osiguravanje

njihovih prava na

prihvaćanje,

razumijevanje.

Stvaranje pozitivnog

ozračja i uvažavanje

različitosti dobro

osmišljenim radom u

skupini, s odgojiteljima i

roditeljima.

Prisustvovanje odgojnom procesu s ciljem

utvrđivanja indikacija s pojedinim djetetom

Poduzimanje odgovarajućih mjera u radu s

djecom s teškoćama u razvoju

Utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta i

izrada nalaza i mišljenja (posebno djeca s

faktorom

rizika, djeca s teškoćama i posebnim

potrebama)

Upućivanje djeteta na dodatnu

dijagnostičku obradu u specijalizirane

ustanove

Izrada individualnog programa rada za dijete

s teškoćama u razvoju

Vođenje dosjea o djeci (individualizirani

odgojno- obrazovni plan, procjena i

bilježenje razvojnog potencijala)

Otkrivanje i praćenje djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju

Neposredan rad s djecom s teškoćama i

posebnim potrebama u razvoju -

sistematsko praćenje razvoja djeteta s

teškoćom ili posebnom potrebom i

utvrđivanje statusa pojedinog područja

razvoja

Izrada mišljenja o psihofizičkom statusu

djeteta

Priprema odgojitelja i

dodatnih odgojitelja za

kvalitetan prihvat sve

djece.

Informiranje odgojitelja o karakteristikama

novoupisanog djeteta

Dogovor o izboru odgovarajućih postupaka

u procesu prilagodbe djeteta na vrtić

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,

12

Senzibilizacija odgojitelja

na djecu s posebnim

potrebama.

Senzibilizacija i edukacija

odgojitelja za

prepoznavanje i

zadovoljavanje potreba

djeteta s teškoćom u

razvoju te poticanje

njegova cjelovitog

razvoja

Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju

posebnih potreba djeteta

Pomoć pri dokumentiranju procesa

Planiranje i refleksije, individualne

konzultacije i savjetovanje, praćenje u

skupinama

Upoznavanje s psihofizičkim osobinama i

potrebama djeteta s teškoćama u razvoju

Upoznavanje s posebnim oblicima rada,

metodama rada i specifičnim pomagalima

(po potrebi)

Pomoć u procesu zadovoljavanja posebnih

potreba djeteta s teškoćom

Sudjelovanje u konkretizaciji razvojnih

zadataka za pojedino dijete s teškoćom i

posebnim potrebama

Dogovori o suradnji s roditeljima djece s

posebnim potrebama

Razmjena informacija o razvojnim

osobitostima tijekom valorizacije odgojno-

obrazovnog rada

Izrada sistema evidencije i vođenja

dokumentacije o praćenju razvoja djece s

TUR-om

Individualni stručni dogovori i konzultacije

Stručno usavršavanje djelatnika (radionice)

Sudjelovanje u provođenju internih oblika

stručnog usavršavanja.



13

Suradnja s roditeljima:

Zajedničko djelovanje na

zadovoljavanju posebnih

potreba u procesu

inkluzije

Provođenje razgovora i intervjua radi

prikupljanja podataka o razvojnim

osobitostima djeteta

Podrška roditeljima tijekom prilagodbe

djece s teškoćama u razvoju i posebnim

potrebama razvojnih potreba djeteta

Sudjelovanje roditelja u izradi

individualiziranog programa za dijete

Sudjelovanje i upućivanje roditelja na

stručnu literaturu

Upućivanje na dodatne specijalističke

preglede, dijagnostike i tretmane u

specijalizirane ustanove

Kontinuirana suradnja i obostrano

Informiranje o teškoćama i postignućima

djeteta

Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim

sastancima za nove roditelje

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,



14

Suradnja s društvenom

sredinom: kvalitetniji

prijenos informacija

relevantnih za

integracijski proces

djece s privremenim i

stalnim posebnim

potrebama u vrtićke

skupine

Suradnja sa Centrom za socijalnu skrb s ciljem uključivanja djeteta u kategorizaciju prema vrsti teškoće

Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu dijagnostike i tretmana djeteta

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz područja

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz područja rehabilitacijskih znanosti

Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom sa svrhom stručnog usavršavanja

Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim predavanjima, seminarima, aktivima i sekcijama

Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, te Ministarstvom znanosti, obrazovanje i sporta, Gradskim uredom

Suradnja sa stručnim suradnicima drugih vrtića, stručnjacima drugih profila, školom i kulturnim i sportsko rekreativnim ustanovama

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,

psiholog,

zdravstveni voditelj,

Usklađeno djelovanje

stručnog tima s ciljem

zadovoljavanja potreba

djece s posebnim

potrebama .

Zajednički rad na

Programima, projektima

i uvođenju dodatnog

odgojitelja za djecu s

TUR-u

Zajednička priprema i

Suradnja u osiguravanju uvjeta za optimalno

provođenje njege, odgoja i zaštite djece s

posebnim potrebama i TUR-u

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgoj djelatnika (individualno i grupno)

Stručno usavršavanje članova stručnog tima

Praćenje i proučavanje stručne literature

Educiranje i usavršavanje za primjenu i izbor

odgovarajućih metoda tehnika za praćenje

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,

psiholog,

zdravstveni voditelj

15

potpora u izradi

individualiziranih

programa. Zajedničko

pisanje mišljenja za

djecu s posebnim

potrebama.

djece s TUR

NAČIN VREDNOVANJA

Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama

Zapažanje odgajatelja o dječjim reakcijama, mišljenju

Dokumentacija odgojitelja i stručnih suradnika

Povratne informacije roditelja

Ispitivanje spremnosti za školu

Praćenje djetetova psihofizičkog razvoja

Razvojne i druge liste praćenja

Inicijalno stanje u skupinama procjenama, anketama

Povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad

Uvid u dokumentiranje odgojitelja

Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i individualnim

razgovorima

Procjena i anketiranje tijekom rada, izvješća

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE DV „EN TEN TINI“

16

Program predškole je obavezni program odgojno-obrazovnoga rada za svu djecu u godini

prije polaska u školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu.

Program predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se svakodnevno u okviru

odgojno – obrazovnog rada. Za djecu koja nisu uključena u redoviti 10-satni program,

program predškole za njih se organizirao u koordinaciji s drugim vrtićima u lokalnoj zajednici.

Program predškole počiva po načelu poticanja cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece.

Odgojno-obrazovni proces ostvaruje se kroz individualizirani pristup svakom djetetu te se

učenju pristupa kao nestandardiziranom procesu koji se događa u svrhovitome kontekstu.

Stoga je naglasak stavljen na stvaranje primjerenog konteksta za spontano bogaćenje

rječnika, kvalitetnu komunikaciju, razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina, za

uočavanje odnosa među predmetima i pojavama, poticanje istraživačkih interesa djece za

matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti. Pri tome se polazi od samog interesa djeteta

i potiče se samoinicirano učenje djece kako bi se stvorili preduvjeti za upravljanje vlastitim

procesom učenja. Djecu se potiče na razvoj kritičkog mišljenja, kreativnog izražavanja u

raznim umjetničkim područjima te poštovanja vlastite kulturne i povijesne baštine. Posebna

pozornost pridaje se razvoju socijalnih kompetencija, odnosa s vršnjacima, suradničkog

učenja, nenasilnog rješavanje sukoba, timskog rada...

CILJEVI PROGRAMA

S obzirom na aktivnu, integriranu i istraživačku prirodu učenja djece te razvojne, integrirane,

humanističke i su konstruktivistički orijentirane značajke programa, cilj je stvoriti takve

kontekstualne uvjete za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje

raznovrsnih iskustava djece u svrhu razvijanja i unaprjeđivanja tjelesnih, emocionalnih,

socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za

nove oblike učenja.

NAMJENA PROGRAMA

Program predškole u okviru redovnog programa namijenjen je za djecu u godini pred polazak u

17

osnovnu školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu. Ove

pedagoške godine to su djeca iz sljedećih odgojnih skupina:

,,Slonići'', ,,Vrapčići'', ,,Medvjedići'', ,,Leptirići'', ,,Vučići'', ,,Bubamare'', ,,Tintilinići'', ,,Maslačak''

i ,,Potočnice''. Ove pedagoške godine bit će formirane četiri skupine predškole za djecu koja nisu

obuhvaćena redovitim programom.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojitelji starijih i mješovitih vrtićkih skupina koji rade u neposrednom

radu s djecom koji su u godini pred polazak u osnovnu školu: D.Carić, D. Totić, A. Jurić, M. Kučko,

A. Ćapin, Ž. Juranović, S. Hajsek, Lana Guja, N. Večerin, P. Sever, I. Hajtek Legin, M. Lončarević,

N. Arambašić, N. Hrgetić, A. Bilal, I. Čutura, S. Bezeredi Komin, N. Čačić. Nositeljica programa za

četiri skupine predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom bit će odgojiteljica

Katarina Biškup.

Odgojitelji će program održavati u suradnji s djelatnicima stručne službe vrtića: psihologinjom

Marinom Dropulić, logopedinjom Sanjom Andabaka, pedagoginjom Sanjom Mušan.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Organizacija programa predškole je fleksibilna i prilagođava se potrebama djece i roditelja. U

neposrednom radu s djecom kombinirat ćemo i primjenjivati različite metode i oblike rada,

bazirane na humanističko – razvojnoj koncepciji našega programa odgoja i obrazovanja

predškolske djece: verbalne metode, metode otkrivanja, metode istraživanja, problemske

metode, metode promatranja, metoda demonstracije, igra, metode pokazivanja kroz zajednički

rad u skupini, rad u manjim skupinama, rad u parovima, individualni rad. Rad ćemo organizirati

tako da se izmjenjuju dinamične i statične aktivnosti djeteta, vodeći brigu, prije svega, o

zadovoljavanju općih i posebnih potreba djeteta. U svrhu realizacije postavljenih ciljeva sadržaji

i aktivnosti će se provoditi tako da se ono što se uči prilagođava djetetovim interesima, da se

uvode raznolikosti i inovacije u igru, učenje i rad, da dijete aktivno sudjeluje u programu i dolazi

do brze povratne informacije, da se kod djeteta njeguje njegova prirodna radoznalost i da se

sadržaji i aktivnosti povezuju sa stvarnim životom.

18

VREMENIK

Program će se provoditi od 1. listopada 2019. do 31. svibnja 2020. Program predškole odvijat će

se u turnusima, odnosno svaka skupina će jedan tjedan biti ujutro, a jedan tjedan popodne.

Prikaz u tablici ispod.

1. TJEDAN

UJUTRO PONEDJELJAK SRIJEDA

1. skupina 8,00-10,45 8,00-10,45

2. skupina 11,00-13,45 11,00-13,45

UJUTRO UTORAK ČETVRTAK

3. skupina 8,00-10,45 8,00-10,45

4. skupina 11,00-13,45 11,00-13,45

2. TJEDAN

POPODNE PONEDJELJAK SRIJEDA

1. skupina 13,00-15,45 13,00-15,45

2. skupina 16,00-18,45 16,00-18,45

POPODNE UTORAK ČETVRTAK

3. skupina 13,00-15,45 13,00-15,45

4. skupina 16,00-18,45 16,00-18,45

Skupina Dani u tjednu Dnevno vrijeme

Tjedno Mjesečno(sati)

Godišnje(sati)

Druge aktivnosti

Druge aktivnosti

Ukupno godišnje sati

19

provođenja u programu

(sati)

izvan vrtića (mjesečno)

izvan vrtića

(godišnje)

provođenja u programu

1. i 2. Ponedjeljak 2,45 5,5 22 176 1,15 9 185

1. i 2. Srijeda 2,45

3. i 4. Utorak 2,453. i 4. Četvrtak 2,45

NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA

Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces provođenja

programa predškole. Stoga će se tijekom provedbe programa koristiti uobičajeni oblici

dokumentiranja i vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska i video dokumentacija, izjave

djece, dječji uratci...), samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao

kontinuitet vrednovanja tijekom provedbe programa.

Osim toga, koristit će se skale, upitnici i protokoli kao što su: protokol za samoprocjenu postupaka

odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu

postupaka odgojitelja u aktivnostima djece, skale i protokoli za procjenu dobrobiti i aktiviteta

djeteta. Psihologijski instrumenti i tehnike koristit će se za evaluaciju ishoda, odnosno

učinkovitosti programa u užem smislu- u odnosu na postavljene ciljeve za skupinu djece i za

svako dijete ponaosob (npr. sociometrijsko ispitivanje za utvrđivanje socijalnog statusa djece u

odgojnoj skupini, skale procjene općeg psihomotornog razvoja djeteta, Test spremnosti za školu,

Upitnik fonološke svjesnosti i ostali testovi i upitnici u skladu s razvojnim ciljevima pojedinog

djeteta). Koristit ćemo i upitnike za roditelje za procjenu kvalitete sudjelovanja roditelja u

aktivnostima djece ili odgojne skupine, za procjenu kvalitete Programa i ostalo – prema

potrebama i razvojnom tijeku programa.

20

3.3. POSEBNI PROGRAMI 3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAM

3.3.1.1. POSEBAN 10 – SATNI PROGRAM ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA U DJEČJEM

VRTIĆU S ENGLESKIM JEZIKOM

U današnjem suvremenom društvu smatra se uobičajenim poznavanje stranog jezika pa se tako

javlja i potreba za ranim učenjem stranih jezika. Ovladavanjem komunikacijom na materinskom

jeziku i njenoj osnovi dijete već u ranoj predškolskoj dobi ima povoljne uvjete za usvajanje

stranog jezika.

Razvijanjem senzibiliteta za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na jezično

- govorne sposobnosti i percepciju. Uz to, učenje stranog jezika u predškolskoj dobi može biti

dodatno sredstvo stimuliranja kore velikog mozga, odnosno promišljenog obogaćivanja djeteta.

Većina istraživanja pokazala je da je najbolji period za učenje stranog jezika od djetetove

navršene treće godine života i da djeca koja tada počnu učiti strani jezik iskoriste najpovoljnije

razdoblje za usvajanje izgovora, bolje razumiju svoj vlastiti jezik (jer postaju svjesna postojanja

jezika kao fenomena) te da je etnocentrizam mnogo manje prisutan (jer poznaju kulturu i

običaje drugog naroda i na taj način shvaćaju da biti drugačiji ne znači biti lošiji).

Program ranog učenja engleskog jezika je namijenjen djeci koja vladaju bazom materinskog

jezika pa se u poticajnim i bogatim kontekstualnim uvjetima očekuje interes i pozitivan stav

prema stranom jeziku. U tom smislu, rano usvajanje stranih jezika u predškolskoj dobi treba biti

u funkciji razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti i spremnosti za učenje drugih

stranih jezika.

CILJEVI PROGRAMA

• Razvijanje radoznalosti i senzibiliziranje djeteta za engleski jezik te upoznavanje i

približavanje engleske kulture i običaja

• Poticanje sposobnosti slušanja stranog fonološkog sustava - razvijanje slušne

osjetljivosti, stvaranje navike slušanja i razumijevanja drugog jezika te sposobnosti

oponašanje zvukova i tonova glasa

21

• Poticati na usvajanje osnovnog jezičnog rječnika, jezične strukture i jezične funkcije

putem komunikacijskih sadržaja primjerenih dječjem uzrastu

• Njegovanje kod djeteta ispravnog izgovora, ritma i intonacije

• Kroz svakodnevne životne situacije: poticanje djece da se koriste i izražavaju engleskim

jezikom, spontano, jednostavnim rečenicama i frazama

• Razvijanje kognitivnih sposobnosti logičnog i brzog zaključivanja te mogućnosti

vizualnog i situacijskog pamćenja riječi, rečenica i fraza na engleskom jeziku

• Ostvarivanje i razvijanje bliskosti, osjetljivost jednih za druge, empatije, altruizma,

sposobnosti na suživot, pozitivne emocionalne klime, slobodne komunikacije, aktivno

sudjelovanje svakog djeteta u različitim aktivnostima te situacijsko učenje.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci od 3,5 – 7 godina života, a provodit će se u jednoj odgojnoj skupini

u koju je upisano 20 djece.

NOSITELJI PROGRAMA

Skupina

Nositelji (odgojitelji)

MEDVJEDIĆI

A. Ćapin, Ž. Juranović


Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

• grupne aktivnosti

• manje grupe

• individualno

• situacijski

22

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i uporabu

fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

• vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

• slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje

uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

• situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 02.09.2019. do 30.06.2020. godine.

Program je cjelodnevni i to u trajanju od 7 – 10 sati dnevno, u prostoru odgojnih skupina,

ateljeima (istraživalački, likovni), i u vremenu između 7 i 17 sati.

NAČIN VREDNOVANJA

• dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi,

izričaji i uratci djeteta i sl.)

• instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno obrazovnog rada - protokoli za

samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog

kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece

• indikatori razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost za učenje, izgovor,

bogatstvo rječnika, razumijevanje riječi i izraza, kvaliteta izgovora, kvaliteta

komunikacije na engleskom jeziku),

• skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja

djeteta

• upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa

• vrednovanje i interpretacija rezultata

23

3.3.1.2. CJELODNEVNI PROGRAM MONTESSORI KONCEPCIJE ZA DJECU OD 1 DO 3 GODINE

ŽIVOTA I OD 3 DO 7 GODINA ŽIVOTA

Polazeći od značaja obitelji, a samim time i obiteljskog odgoja, uvažavajući prava i slobodu

roditelja na izbor vrste, sadržaja i oblika programa za dijete i njihovo djelotvorno sudjelovanje u

njima, izradili smo Montessori program, koji je već afirmiran kao humana tradicija u nas i u

svijetu, te postao potreba velikog broja djece i roditelja.

Pridržavajući se cjelovite koncepcije Montessori programa, želimo poticati cjeloviti razvoj

djeteta u ostvarivanju njegova cilja, prenošenjem primjerenih znanja, vještina i navika,

omogućavanjem djetetu razvijanja individualnih snaga i sposobnosti u skladu s njegovim

interesom.

Utemeljenost programa nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima predškolskog

odgoja, u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br. 10/97), Zakonu o

izmjenama i dopuni zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br.

107/07,94/13), Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik

Ministarstva prosvjete i kulture RH 7-8/1991) i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja

i naobrazbe (“Narodne novine”, br. 63/08).

Ovim programom želimo da dijete stekne iskustva kao temelje budućeg razvoja: usklađenost

pokreta - spretnost, koncentraciju, sposobnost slobodnog izbora, volju, ustrajnost u radu, red i

unutrašnju motivaciju, govorne sposobnosti, intelektualne sposobnosti, pozitivne osobine

ličnosti, volje i karaktera.

CILJEVI PROGRAMA

Osnovni cilj Montessori pedagogije je osposobiti dijete da bude samostalna, samosvjesna,

socijalno kompetentna i kreativna osoba jer se samo takva osoba može razviti u korisnoga i

vrijednoga člana svoje sredine i društva u cijelosti.

Montessori pedagogija razvija kod djeteta samostalnost, moralne osobine ličnosti, estetski

ukus za uočavanje, doživljavanje i ostvarivanje lijepog u životu, okolini i prirodi, razvija

24

sigurnost i samopouzdanje, pozitivnu sliku o sebi, odgovornost prema sebi i drugima,

poštivanje ljudskih prava, tako da svako dijete može zadovoljiti svoje opće i posebne potrebe,

ne ometajući druge, potiče cjeloviti razvoj djeteta (tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-

emocionalni i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i stvaralaštvo),

poštuje djetetovu osobnost, a osobito individualnu snagu i sposobnost. lntegracijom djece s

posebnim potrebama i s teškoćama u razvoju, pažljivom opservacijom i praćenjem njihovih

potreba maksimalno potiče cjeloviti razvoj njihove osobnosti.

NAMJENA PROGRAMA

• Neposredni korisnici programa su djeca od 1-3 godine života i od 3-7godina života

• Posredni korisnici su roditelji te ostali djelatnici vrtića

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa za djecu od 1-3 godine života ove pedagoške godine su 2 odgojiteljice:

• Martina Kuprešak, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja

Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3) u sklopu Stručno-razvojnog centra

Montessori

DV Srčeko u Zagrebu

• Koraljka Kovačić Klemen, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja

Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3) u sklopu Stručno-razvojnog centra

Montessori DV Srčeko u Zagrebu

Nositelji programa za djecu od 3-7 godina života ove pedagoške godine su:

Odgojitelji :

• Ana Kuljak, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori

pedagogije za djecu rane dobi (0-3) i za djecu od 3.-7. godine života u sklopu Stručno-

razvojnog centra Montessori DV Srčeko u Zagrebu

• Ana Topić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja

Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3) i za djecu od 3.-7. godine života u sklopu

Stručno-razvojnog centra Montessori DV Srčeko u Zagrebu.

25


Montessori program provoditi ćemo s 14 djece u jednoj mješovitoj skupini u dobi od 1-3 godine

života i u jednoj mješovitoj vrtićkoj skupini sa 20 djece uz uključivanje djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju, prema osobnom interesu djece i roditelja, a u skladu s

individualnim potrebama i interesom djeteta.

Prostor

Montessori određuje vrlo stroge norme ponašanja u strukturiranju i oblikovanju materijalne

sredine i ponašanje odraslih.

U uređenoj okolini, ključnu ulogu za nesmetani razvoj djeteta imaju: igračke, sredstva, pomagala

i ostali pribor koji je potrebno strukturirati i objediniti za poticanje cjelovitog razvoja djeteta.

Pravilnim korištenjem tih pribora dijete pamti, produbljuje i usavršava svoja znanja za budući

život.

Pribor mora biti postavljen tako da vodi dijete od jedne lakše do sve težih vježbi, od konkretnog

ka apstraktnom, od jedne lakše prema zahtjevnoj razini. Da bi se osigurala sloboda izbora i

vremenska neograničenost korištenja pribora, sve mora biti postavljeno na dohvat ruku djetetu

u uređenoj okolini i to tako da ga potiče na korištenje, istraživanje i kombiniranje.

Sav pribor izrađen je prema strogim pravilima, tako da potiče cjelokupni razvoj djeteta.

Pripremljena okolina utječe i na socijalne odnose, mora odgovarati određenoj kulturi i običajima

i unositi osjećaj ljepote i sklada. U tako uređenoj okolini odgojitelj ima uvjete za individualni rad,

rad u manjim grupicama.

U pripremanju okoline potrebno je poštivati slijedeće zahtjeve:

• Ljepota i atmosfera - prostor mora biti čist i uredan, ispunjen umjetničkim slikama, biljkama i

životinjama (ribice, ptice, hrčak) koje djeca njeguju

• Prostor, namještaj i veličina - prostor mora biti uredan i ugodan za boravak, ne prevelik, s

dovoljno mjesta za kretanje, zidovi svjetlo obojeni s puno prirodnog svjetla, pod drven,

namještaj prilagođen visini djeteta (stolovi i stolice) svijetlih boja, police niske, pregledne i

otvorene, kako bi djeca sve mogla koristiti bez pomoći odraslih.

26

• Mješovite dobne skupine - potiču socijalni razvoj, djeca si međusobno pomažu (stariji

mlađoj, mlađa uče promatrajući stariju, a starija uče podučavajući mlađu)

• Red - svaki predmet u sobi ima svoje mjesto, odgojitelj je uzor djetetu i podučava ga kako

treba održati red

Namještaj i oprema trebaju biti primjereni dobi djece, a osobito stolice i stolovi. U prostoru je

potrebno postaviti biljke, o kojima brinu i djeca, a po mogućnosti i kućni ljubimci o kojima djeca

brinu.

Pribor

Pribor je strogo složen i mora se održavati njegova urednost.

U Montessori prostoru nalazi se uvijek samo jedan primjerak pribora za vježbanje, pa se dijete,

koje želi upravo taj isti materijal suočava s rješavanjem problema. Tako razvija svoju toleranciju,

strpljivost, jača volju, čekajući i odlažući želju za rad s tim materijalom.

Montessori prostor uključuje i biološki pojam razdoblja posebne osjetljivosti koja tijekom

razvoja periodično nadolaze:

• Razdoblje posebne osjetljivosti za govor

• Razdoblje posebne osjetljivosti za red

• Razdoblje posebne osjetljivosti za uočavanje manjih dijelova cjeline

• Razdoblje posebne osjetljivosti za poboljšanje osjetilnih sposobnosti

• Razdoblje posebne osjetljivosti za spretnost u kretanju

• Razdoblje posebne osjetljivosti za društveno ponašanje

Pribor koji Montessori priprema za djecu ima važnu ulogu, a strukturiran je tako da zadovoljava

pet osnovnih zahtjeva:

1. ako dijete naiđe na teškoće u rukovanju priborom ili napravi pogrešku, treba je svesti na

jednu njegovu osobinu. Na taj način se problem brzo sagledava i rješava, a pojam o toj

osobini lakše oblikuje, (npr. ako slažu kockice u boji traže samo jednu osobinu, npr.

veličinu, ali ne boju i oblik).

2. pribor svojim izgledom i načinom korištenja treba slijediti jednu progresiju - od

jednostavnog ka složenom.

27

3. pribor treba indirektno pripremati dijete za učenje koje mu predstoji, (npr. izbočine na

priboru ga pripremaju za motoričku radnju potrebnu za pisanje).

4. pribor koji se daje djetetu treba u početku imati konkretan izraz neke ideje, a zatim se koristi predstavljen na sve apstraktniji način.

5. pribor koji se daje djetetu treba biti ,,autokorektivan", što znači da kontrola grešaka leži

u njemu samom, a ne da bude jedan od poslova odgojitelja. Pribor je podešen tako da

omogućava djetetu da otkrije svoje pogreške i ispravlja ih ukoliko je dostiglo potreban

stupanj razvoja.

Maria Montessori je svoj didaktički pribor razvrstala u pet skupina, prema različitim područjima:

1. pribor s kojim se provode vježbe za praktičan život

2. osjetilni pribor

3. pribor za matematiku

4. pribor za jezik

5. pribor za svemirski odgoj

Korištenje ovih pribora višestruko je korisno za dijete: preko manualnog rada, ponavljanja i

osjetilnog iskustva djeluje na njegov duhovni razvoj. Tijekom aktivnosti, kontrolom pogrešaka,

dijete može samo sebe kontrolirati, pa prema Montessori predstavlja “ključ koji otvara vrata u

svijet”.

Odgojno-obrazovni rad

Montessori program odgojno-obrazovnog rada usmjeren je na individualne sposobnosti i interes

djeteta, ali i na uređenu okolinu, a osobito na pribor.

Montessori odgojno obrazovni rad organizira se kroz pet vrsta vježbi:

• vježbe praktičnog života

• vježbe za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila

• vježbe govora

• vježbe matematike

• vježbe kozmičkog odgoja

28

Svako odgojno-obrazovno područje ima definirane ciljeve i zadaće, tako se ciljanim radom u

dobro pripremljenoj okolini potiče cjeloviti razvoj djeteta uvažavajući njegove razvojne potrebe i

mogućnosti. To podrazumijeva poticanje tjelesnog i psihomotornog razvoja djeteta,

socioemocionalnog i razvoja ličnosti, spoznajnog razvoja, govora, komunikacije, izražavanja i

stvaralaštva. Najvažniji razvojni aspekt je njegovanje onoga što dijete nosi u sebi, njegovih

unutarnjih potencijala koji će se razvijati samo u povoljnim uvjetima.

U pripremljenoj okolini pribor je izložen tako da je pripremljen za izvođenje određenih vježbi,

koje se provode temeljnim pedagoškim principima pa je prema tome određen i slijed aktivnosti:

• Od lakšeg ka težem

• Od jednostavnog ka složenom

• Od konkretnog ka apstraktnom

• Od cjelovitog ka pojedinačnom

NAČIN VREDNOVANJA

Vrednovanje ovog programa evidentirati će se u obrascima koji su propisani Zakonom o

predškolskom odgoju i naobrazbi i Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije

i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN83/01).

Odgojitelji-provoditelji programa ostvarivat će procjenu Montessori programa u kontekstu

odgojne skupine koristeći različitu dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno-

obrazovnog rada i razvoj svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi, foto i video zapisi, uradci djece

i sl.)

Prema načelima Nacionalnog kurikuluma provodit će se unutarnje i vanjsko vrednovanje.

Vanjsko vrednovanje provodit će se u suradnji s nadležnim institucijama, a procesom

samovrednovanja uvažiti će se područja kvalitete identificirana od strane Nacionalnog centra za

vanjsko vrednovanje obrazovanja u Projektu samovrednovanja u koji je vrtić uključen

(prostorno-materijalni i tehnički uvjeti rada, zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnost,

suradnja s užom i širom društvenom zajednicom, proces praćenja i vrednovanja itd.).

29

Vrednovanje programa provodit će i pedagoški savjetnici i nadzornici Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, savjetnici za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje te stručne

osobe s licencom za nadzor Montessori programa- Sandra Pokos.

3. 3. 2. KRAĆI PROGRAMI

3.3.2.1. KRAĆI PROGRAM „METODIKA OBUKE NEPLIVAČA“

Program obuke plivanja provodi se u našem vrtiću 9 godina. Predviđen je za djecu predškolske

dobi od 5-7 godina koji su polaznici našeg vrtića.

OPĆI CILJ

Cilj programa obuke neplivača je navikavanje djece na medij vode kroz igru i razonodu.

SPECIFIČNI CILJEVI

Usvajanje bazične plivačke motorike, upoznavanje sa tehnikama plivanja i osposobljavanje za

samostalan boravak u vodi.

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića.

PLAN DJELOVANJA

Poticanje i podržavanje cjelovitog psihofizičkog razvoja motoričkih sposobnosti (razvoj opće

motorike s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije, snage ruku i nogu) te razvoja

funkcionalnih sposobnosti organizma ( krvožilnog, koštanog i plućnog aparata ).

Kompleksnim pokretima velikih mišićnih skupina osnažiti organizam bez velikog napora i

mogućnosti povrede.

30

ZADAĆE

Očuvati i unaprijediti zdravlje, razviti kreativnost i samostalnost kroz pokret, razviti pozitivnu

sliku o sebi, ojačati samopouzdanje te razviti ostale osobine ličnosti.

OBLIK RADA

Program se realizira kroz 20 sati obuke plivanja koja se provodi 2 puta tjedno u periodu od 2

ciklusa.

METODE RADA

Program je podijeljen u 11 programskih cjelina:

1.Vježbe navikavanja na vodu

2. Vježbe disanja

3. Vježbe ronjenja i gledanja u vodi

4. Vježbe plutanja

5. Vježbe klizanja

6. Vježbe kretanja u vodi

7. Plivanje svojom tehnikom

8. Vježbe za skokove u vodu

9 . Vježbe sigurnosti

10. Vježbe na suhom

11. Provjera usvojenog znanja

U programu se koristi frontalni oblik rada s manjim skupinama djece (6 - 8). Rad s malim brojem

djece omogućava individualizirani pristup radu. Mali broj djece u grupi za vrijeme obuke plivanja

omogućava kvalitetniji rad, a samim time donosi bolju realizaciju, odnosno, uspjeh u usvajanju

bazične plivačke motorike znanja i kretanja u vodi.

31

VREMENIK

Program se provodi u 2 ciklusa – 1. ciklus od listopada 2019. god. do veljače 2020. god. te drugi

ciklus od veljače do lipnja 2020. god.

VREDNOVANJE PROGRAMA

Vrednovanje programa provodi se nakon završene obuke plivanja sa završnom

prezentacijom prema modelu usvajanja znanja plivanja.

Redovito praćenje i evaluaciju rada programa provodi se na slijedeći način:

praćenjem toka procesa obuke u inicijalnom, tranzitivnom i finalnom dijelu

vrednovanjem procesa u cjelini

Dokumentacija i praćenje vrši se pismenim putem, fotografijom, videozapisom itd.

3. 3. 2. 2. KRAĆI ŠPORTSKI PROGRAM ZA PREDŠKOLSKU DOB

Predškolsko doba je bitan period u kojem se izgrađuje ljubav prema kretanju i sportu, a stvaraju

se i zdrave prehrambene navike.

OPĆI CILJ

Poticanje optimalnog rasta i razvoja s unapređenjem tjelesnih, motoričkih i funkcionalnih

obilježja.

SPECIFIČNI CILJ

Razvoj svijesti o ulozi i značaju tjelesnog vježbanja u toku razvoja a i kasnije u životu.

Usavršavanje motoričkih znanja i vještina presudnih za početak školovanja.

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića i odgojiteljica Martina Barić

32

PLAN DJELOVANJA

• Razvoj koordinacije i preciznosti u ophođenju s opremom i rekvizitima

• Razvoj pokretljivosti i spretnosti kroz razne zadatke i poligone

• Razvoj psihomotornih sposobnosti

ZADAĆE

• Pozitivan razvoj svih kinantropoloških obilježja djece.

• Poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja.

• Pozitivno djelovanje na emocionalni razvoj djece.

• Poticanje socijalnog ponašanja. Ž

OBLIK RADA

Program se provodi 2x tjedno po 60 min

METODE RADA

Frontalni oblik rada s manjom skupinom djece, individualizirani pristup.

VREMENIK

Program se provodi od listopada 2019. god. do lipnja 2020 .god.


Provjeru programa kao i redovito praćenje i evaluaciju rada vršit će kineziolog vrtića. Način praćenja

obuke biti će prikazan u inicijalnom i finalnom dijelu te vrednovanjem procesa u cjelini.

Dokumentacija i praćenje vršiti će se pismenim putem, fotografijom i videozapisima.

33

3. 3. 2. 3. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Djeca uče jezik na spontan, opušten način u kreativnoj atmosferi. Velika pozornost pridaje se

potrebama djece za igrom i učenjem kroz različite aktivnosti primjerene sposobnostima i dobi

djeteta. Istraživanja pokazuju da mlađa djeca lakše oponašaju izvorni govor te tako brže i bolje

usvajaju fonološke jezične razine i razvijaju povoljne stavove o stranom jeziku i kulturi.

Etnocentrizam je mnogo manje prisutan u djece koja poznaju kulturu i običaje nekog drugog

naroda i koja na taj način shvate da biti drukčiji ne znači biti lošiji. (Postignuća u teoriji i praksi

predškolskog odgoja, zbornik radova, Opatija, 2003.). Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik

utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na jezično - govorne sposobnosti i percepciju.

CILJEVI PROGRAMA

• Poticanje formiranja pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanja i osjećaja

kompetentnosti

• Podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, hrabriti na otvorenost i slobodu u

izražavanju

• Razvijanje slušne osjetljivosti

• Spontano usvajanje jezične funkcije u situacijama koje su bliske interesima i iskustvu

predškolskog djeteta

• osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i

stvaranja na stranom jeziku

• Razvijanje sposobnosti razumijevanja drugih

• Bogaćenje govorne komunikacije uz govor tijela, mimike, pokreta

• Upoznavanje kulture drugog naroda

• Omogućavanje doživljaja uspjeha

34

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i

roditelja u područnom objektu.


Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.


• grupne aktivnost

• manje grupe

• individualno

• situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i uporabu

fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika: • vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

• slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje

uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje


•

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad na

području ranog učenja engleskog jezika.

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2019. do 30.06.2020.

Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.

35


• procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena

uspješnosti

• procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

• procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

• dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

• stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

• samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

• procjena rada odgajatelja

3.3.2.4.KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA

OPĆI CILJ

Poticati učenje njemačkog jezika kao stranog jezika, interes za njemački jezik i njegovu aktivnu

primjenu u svakodnevnim spontanim igrama i aktivnostima te upoznati elemente kulture

njemačkog govornog područja.

SPECIFIČNI CILJEVI

Osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i stvaranja na

stranom jeziku te podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, otvorenosti i slobode u

izražavanju.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i roditelja.

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa je odgojitelj sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad na

području ranog učenja njemačkog jezika (odgojitelj: Daniela Carić).

36

PLAN DJELOVANJA

Polazna osnova za kreiranje konkretnih planova i realizaciju programa bit će procjena razvojnog

statusa upisane djece s podacima o razini usvojenosti njemačkog jezika. Uz pretpostavku da

većina djece ne razumije niti govori njemački jezik, on će se uvoditi postupno, kroz sve odgojno-

obrazovne sadržaje. Posebnu pažnju pridavat ćemo usklađivanju uporabe njemačkog jezika s

djetetovim materinjim jezikom.

Zadaće

• razvijati interes i pozitivnu motivaciju za početno učenje njemačkog jezika

• razvijati osjetljivost na drugi fonološki sustav

• poticati razvoj osjetljivosti djeteta za ritam, intonaciju i izgovor njemačkog jezika kao

osnovnih jezičnih elemenata

• poticati dijete na različite oblike kreativnog izražavanja i stvaranja

• razvijati osjećaj sigurnosti i samopouzdanja u spontanom izražavanju na njemačkom jeziku

• razvijati interes djeteta za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet strane

kulture

• razvijati motivaciju za daljnjim učenjem stranog jezika

• utjecati na smanjenje straha od komunikacije i društvene procjene radeći na socijalizaciji

s vršnjacima

• brinuti o stilu i strategijama učenja djeteta.


• grupne aktivnosti

• manje grupe

• individualno

• situacijski U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i uporabu

fraza na hrvatskom i njemačkom jeziku.

37

Metodološki načini ranog učenje njemačkog jezika:

• vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

• slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje uz

pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje


VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2019. do 30.06.2020.

Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.

VREDNOVANJE

• tromjesečno kroz tromjesečnu valorizaciju koja obuhvaća ponudu materijala, aktivnosti i

sadržaja ponuđenih djeci te njihove interese

• osvrnut ćemo se na organizacijske uvjete rada i suradnju s roditeljima te suradnju sa

svim vanjskim suradnicima

• pomoću različitih instrumenata procjene

• pomoću protokola za praćenje djetetovog cjelokupnog te posebno jezičnog razvoja


• izradit će se jezični portfolio ovisno o dobi djece pomoću upitnika za roditelje prema

potrebama i razvojnom tijeku Programa (procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem

njihovog djeteta u Programu)

38

3. 3. 2. 5. KRAĆI PROGRAM “DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA SCENSKA

PRIMJENA”

Doživljaje iz djetinjstva ljudi pamte cijeli život. Iz ranog doba u sjećanju ostaju mnogi zvukovi,

mirisi, ugođaji... Vrijeme nedvojbeno pokazuje što je vrijedno. Zato djeci predstavljamo glazbu,

pokret, običaje kojima je vrijeme potvrdilo svoju vrijednost. Bogateći dječje doživljaje

sudjelovanjem u narodnim običajima, poticanjem na aktivno sudjelovanje u življenju tih običaja

razvijamo ljubav i pozitivne stavova prema kulturnoj baštini naše zemlje.

Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja

pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima

Budući da potiče osjećaje, zaokuplja pažnju i angažira cijelo biće; potiče na pokret i

individualnost te razvija osjećaj za govor, sluh, ritam i dakako, kulturu uopće, važno je upoznati i

približiti glazbu djetetu od najranije dobi osobito ukoliko prepoznamo da dijete pokazuje interes

CILJEVI PROGRAMA

• doprinijeti da dijete izraste u odraslu osobu koja voli, poznaje i čuva svoju kulturu i

tradiciju identiteta, te koja s radošću upoznaje i poštuje tradiciju drugih.

• bogatiti dječje doživljaje sudjelovanjem u narodnim običajima, razvijati ljubav i pozitivne

stavove prema njima i poticati na aktivno sudjelovanje u življenju tih običaja

• otkrivati i upoznavati tradicijsku kulturu vlastite obitelji, tradiciju kraja u kojem živimo,

obilježja drugih kultura

• istraživati obilježja i posebnosti drugih kultura

• razvijati osjećaj pripadnosti i ljubavi prema folklornoj baštini

• osvještavati djetetovo pravo na različitost i zaštićivati od mogućih izražavanja

netrpeljivosti ili neprimjerenih reagiranja

• koristiti ples za usklađivanje i estetsko oblikovanje pokreta, koordinaciju ritmičkih i

plesnih potencijala i poticati kreativno izražavanje

• stvarati ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja kod djece

39

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i roditelja.


Polazište odgojno obrazovnog rada ovog programa je u razvojnim potrebama djece, u

potrebama svojstvenim dobi djece, ali uz uvažavanje specifičnih individualnih potreba djeteta.

Ovisno od psihofizičkih osobina i interesa djeteta, ali i o vrsti djelatnosti, karaktera aktivnosti,

sadržaja rada, program će se ostvarivati :

• u malim skupinama

• u individualnim aktivnostima

• u zajedničkim aktivnostima •NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad na

području folklornog stvaralaštva (odgojitelj Nikolina Večerin)

VREMENIK

Program će se provoditi kontinuirano kroz pedagošku godinu od 01.10.2019. do 30.06.2020. i

odvijati se dva puta tjedno po sat vremena u prostoru sobe i prostorima dvorana za vježbanje.


• procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena

uspješnosti


• procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

• dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

40

• stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…) procjena rada

odgajatelja

3.3.2.6. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE DOBI

Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi odvija se kao posebni program s

visokim stupnjem poštivanja načela individualizacije i diferencijacije. S obzirom na posebne

potrebe darovite djece (akceleriran spoznajni razvoj, potreba za kreativnošću, specifičan

emocionalni razvoj sa znakovima preosjetljivosti) u ovom programu naglasak će se stavljati na

rad vlastitim tempom, obogaćivanje informacijama, većem osjećaju prilagođenosti djeteta u

homogenoj grupi, radu na razini prilagođenoj znanju i sposobnosti darovitih, partnerstvu i

dijalogu s vršnjacima na istoj mentalnoj i kronološkoj dobi. Posebna će se pažnja posvetiti

osjećaju sigurnosti, prihvaćenosti i ugode u igri i učenju unutar vrtića.

S obzirom na to da je nadarenima potreban bogat, sadržajan i metodički raznolik program

učenja, koji bi poticao razvoj nadarenosti nastojat ćemo osigurati program koji bi bio fleksibilan i

individualan, osnovan na višim misaonim procesima kao što su divergentno mišljenje i

zaključivanje, usmjeren na razvijanje kreativnosti, ali i kreativan u isto vrijeme, te orijentiran

prema budućnosti.

CILJEVI PROGRAMA

Cilj programa jest poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece posebno

organiziranim i osmišljenim programom koji kroz individualiziran pristup zadovoljava njihove

posebne odgojno – obrazovne potrebe i potiče razvoj njihovih potencijala. Osnovne zadaće su:

razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj socio- emocionalnih kompetencija, razvoj osnovnih i viših

razina misaonih procesa te povećanje znanja i vještina u svrhu budućeg razumijevanja svijeta i

pojava u njemu.

41

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen identificiranoj darovitoj djece od 4. do 7. godine. U obzir će biti uzeta šira

definicija potencijalne darovitosti koja uključuje gornjih 5-10% populacije i koristi blaži „cut off“

skor na testovima, s mogućnošću uključivanja pojedinog darovitog djeteta u program i tijekom

godine slijedeći načelo kontinuiranog prijema.

NOSITELJI

Nositelji programa su odgojiteljica Jelena Korbar i Ana Palaić Hadžija koje su prošli stručnu

edukaciju za rad s darovitom djecom u organizaciji Centra za poticaje darovitosti djeteta

„Bistrić“ iz Zagreba pod stručnim vodstvom Jasne Cvetković Lay, savjetnice i specijalistice za

obrazovanje darovitih uz podršku psihologinje Marine Dropulić.


Program za potencijalno darovitu djecu ostvarivat će se kroz aktivnosti koje potiču aktivno

učenje, kreativno mišljenje i višu razinu misaonih procesa kroz rad u malim grupama,

individualno i situacijski. Posebna pozornost će se posvetiti tome da se aktivnosti odvijaju u

poticajnom i kvalitetno strukturiranom prostoru. Naglasak će biti na sljedećim metodama i

aktivnostima:

• logičko-kombinatoričke aktivnosti („mozgalice“, pitalice, povezivanje, kategorizacije),

istraživačke igre i pokusi,

• igre i vježbe za poticanje kreativnog mišljenja i divergentnu produkciju, raznovrsne

stvaralačke igre

• edukativne igre na računalu

• igre za poticanje pred-čitalačkih i matematičkih vještina, zahtjevne stolne didaktičke igre

i perceptivne igre

• projektni rad koji počiva na specifičnim interesima darovitog djeteta i iste produbljuje te

omogućuje širenje znanja i stjecanje novih spoznaja

VREMENIK

RADNJE

VRIJEME REALIZACIJE

NOSITELJI

prepoznavanje darovite djece kroz rujan, listopad odgojitelji srednjih i

42

popunjavanje lista za opažanje

ponašanja svojstvenih bistrom djetetu

od strane odgojitelja svih skupina

djece u dobi od 4- 7 godina

starijih vrtićkih skupina

Psihološka procjena intelektualnih

sposobnosti djece od strane psihologa

listopad

psihologinja M. Dropulić

Radionica za roditelje

listopad

odgojiteljica J. Korbar i


Primjena upitnika za roditelje

listopad


Povezivanje sa značajnim čimbenicima

izvan ustanove (Centar za poticanje

darovitosti djece „Bistrić“, Dječji vrtić

„Mali Princ“, Dječji vrtić „Vjeverica“)tijekom pedagoške godine



Timski rad na planiranju diferenciranog

programa koji sadrži obogaćene

aktivnosti i projekte

listopad, studeni i

tijekom pedagoške

godine kontinuirano



Obogaćivanje okruženja i aktivnosti u tijekom pedagoške odgojitelji vrtićkih skupina

svim odgojnim skupinama u cilju godine kontinuirano u suradnji sa stručnim

43

zadovoljavanja aktualnih i specifičnih

potreba potencijalno darovitog djeteta

timom

Provedba diferenciranog programa u

igraonici za identificiranu darovitu

djecu

od studenog 2019. do

svibnja 2020. godine

Odgojiteljica J. Korbar i


Provjera ranije ostvarene dijagnostike tijekom pedagoške Psiholog i odgojitelji

tijekom edukativnih postupaka

godine kontinuirano

Kontinuirano procjenjivanje od listopada 2019. do odgojitelji nadarene djece

potencijalno darovite djece tijekom

provedbe obogaćenog programa

svibnja 2020. godine

i stručni suradnici

Timsko vrednovanje pojedinih etapa tijekom pedagoške odgojitelji nadarene djece

provedbe programa

godine kontinuirano

i stručni suradnici

NAČIN VREDNOVANJA

Provoditelji programa ostvarivat će procjenu u kontekstu skupine koristeći različitu

dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojni- obrazovnog rada i razvoj svakog

djeteta ponaosob.

(pisani zapisi o događajima, foto i video zapisi, izričaji i uradci djece i sl.). Isto tako, koristit će se

različiti instrumenti za procjenu različitih segmenata odgojno- obrazovnog rada, npr. protokoli

za samoprocjenu voditelja programa, ispitivanje samopoimanja djeteta, upitnici i ankete za

roditelje. Kontinuirano će se timski vrednovati realizirani sadržaj te planirati i prilagođavati

razvojne zadaće djetetovom napredovanju u čemu će sudjelovati svi članovi stručnog tima, ali

prvenstveno psiholog, koji je jedan od konstruktora i provoditelja programa. U procjeni

44

kvalitete postignuća sudjelovat će svi su konstruktori ovog Programa – dijete, odgojitelji,

roditelji i stručni suradnici vrtića.

3.3.2.7. KRAĆI PROGRAM GLAZBENE KULTURE

UVOD

Dijete uživa u ritmu i glazbi. Rano uvođenje glazbe i glazbenih igara za djecu ima pozitivne

posljedice na kasnije djetetovo opće učenje jer glazba pogoduje razvoju centara u mozgu koji

su zaduženi za uspješnost u učenju. Glazbena iskustva povećavaju buduću sposobnost

apstraktnog mišljenja, posebice u području prostornosti. Osim toga, pjesme, pokret i glazbene

igre u ranom djetinjstvu predstavljaju neurološke vježbe koje pomažu djetetu da nauči obrasce

govora i da razvije motoričke vještine. Osobito dobro na djecu utječe klasična glazba.

Slušanjem klasične glazbe jačaju se moždane veze koje se koriste za matematiku.

Glazba ima daleko veći značaj u razvoju djeteta nego što smo ponekad svjesni i ne smijemo

dopustiti njezino marginaliziranje. Pjevanje primjerenih pjesmica, sviranje - improviziranjem ili

sviranjem poznatih sadržaja, ritmičke igre, igre prepoznavanja zvuka - ili igre zvukovima

općenito, izrađivanje različitih glazbala od pedagoški neoblikovanih materijala, brojalice, igre s

pjevanjem, slušanje glazbe - sve su to sadržaji kroz koje razvijamo glazbenu kulturu djeteta,

potičemo njegovu kreativnost, senzibilitet za umjetnički izričaj, ali i puno više od toga. Baš kao

što zdrava i uravnotežena prehrana uvjetuje pravilan rast, razvoj i zdravlje organizma, tako i

određeni elementi glazbe blagotvorno utječu na ljudski mozak i cijeli živčani sustav. Važnost

kvalitetnih ranih iskustava naglašava se u svim razvojnim područjima - tjelesnom i

psihomotornom, socio-emocionalnom, intelektualnom, razvoju govora.

Upoznavanjem djece s glazbom od najranije dobi postavljamo čvrste temelje za kasnije učenje,

razvoj jezika i muzičkih sposobnosti koje će mu pomoći da ostvare svoje iznimne i jedinstvene

potencijale.

OPĆI CILJ

Cilj rada u glazbenom programu je osigurati poticajno okruženje koje će pobuditi kod djece

zanimanje za različite glazbene sadržaje, želju za pjevanjem, slušanjem kvalitetnih djela

45

glazbene umjetnosti, izvođenjem pokreta uz glazbu te eksperimentiranjem zvukovima na

ritamskim i melodijskim udaraljkama.

SPECIFIČNI CILJEVI

• Pridonositi kvaliteti cjelovitog razvoja djeteta

• Voditi stalnu brigu o zadovoljavanju potreba djeteta

• Razvijati djetetovu glazbenu sposobnost kroz četiri osnovna elementa: ritmiziranja, pjevanja, slušanja glazbe i pokreta uz glazbu

• Slušanjem glazbe i pjevanjem razviti kod djece osjećaj i smisao za glazbu te na taj način

utjecati na cjelokupan razvoj djeteta

• Osigurati optimalne uvjete, kreirati povoljne mogućnosti za asimiliranje određenih

iskustava kroz djetetovu vlastitu aktivnost u njoj, da se u svakom trenutku izraze

glazbom, da ju osjete, čuju i na taj način obogate dječje iskustvo

• Glazbenom kulisom uticati na ozračje u skupini

• Osposobiti dijete rane dobi za izražavanje glazbom i pokretom.

NOSITELJI PROGRAMA

Sanja Hajsek – Osnovna glazbena škola

PLAN DJELOVANJA:

GLAZBENO

PODRUČJE

SADRŽAJ

A)Igre tišine - osluškivanje i prepoznavanje zvukova iz okoline

RAZVOJ SLUHA

B)Igre opažanja osobina tona

RAZVOJ A)Igre govorom

OSJEĆAJA ZA

RITAM

B)Sviranje na udaraljkama

46

PJEVANJE

A) Igre za pravilno disanje

B )Vježbe za zagrijavanje glasa:

C) Postava glasa

D) Vježbe za pravilan izgovor riječi ( dikcija )

E) Pjevanje pjesama

F) Igre s pjevanjem - igre u kojima djeca uz pjevanje

usvajaju i pravila igre

A) Kratke vokalne skladbe u izvedbi odgojitelja SLUŠANJE B) Vokalno – instrumentalne izvedbe pjesama za djecu GLAZBE

C) Kratke instrumentalne skladbe (solističke, orkestralne)

DJEČJESTVARALAŠTVO

A) U području pjevanja

B) U području slušanja glazbe

C) U području slobodnih pokreta djece

ZADAĆE PROGRAMA

• Pobuditi i razvijati kod djeteta osjećaj i smisao za lijepo u glazbi

• Pobuditi interes kod djece za sve zvučno što ih okružuje

• razvijati njihovu radoznalost, senzibilitet i radost osluškivanja te tako stvoriti

temelje za razvoj sposobnosti auditivne pažnje i razlikovanje zvukova, uvesti ih u

svijet oplemenjenih zvukova i raznovrsni glazbeni opus

• Utjecati na razvoj glazbenog sluha djeteta primjenom igara za razvoj sluha

• Razvijati osjećaj za ritam polazeći od ritma govora, ritmičkim izgovaranjem dječjih

brojalica i pjesmica, prenositi na udaraljke i izvoditi ritmička trajanja, a zatim izvoditi

ritam u pokretu

47

• Poticati djecu da osjete, zapaze i na različite načine izraze razlike u vremenskom

trajanju zvukova i tonova, govorom, pljeskanjem, kucanjem, hodanjem

• Usvajati pojmove „visok“ i „nizak“ uz vizualno, prostorno, kao i vokalno i manipulativno prezentiranje tih pojmova

• Upoznati djecu s dinamikom (razlikovanjem jakosti tona) i usvajanjem pojmova:

šaptati – umjereno govoriti – glasno govoriti ; izgovarati kratke dječje stihove u sva

tri stupnja dinamičke jakosti, dinamičke razlike izraziti i u pokretima, uz sviranje;

riječima opisivati jakost zvuka – upoznati djecu s pojmovima piano i forte

• Provoditi vježbe disanja

• Provoditi vježbe za postavu i razvoj glasa, pravilne artikulacije i sjedenja pri pjevanju

Pridonijeti razvoju glazbenih sposobnosti djece, glazbenog sluha, osjećaja za ritam i

• razvoju glasovnih mogućnosti djece pjevanjem pjesama

• Utjecati na razvoj emocionalnog života djeteta, na razvoj njegove estetske kulture i

glazbenih sposobnosti slušanjem instrumentalnih skladbi

• Kroz glazbene igre razvijati motoriku kod djece, držanje tijela, koordinaciju pokreta

ruku i nogu, te kvalitetu trčanja i hodanja

• Glazbom utjecati na kvalitetu pažnje te pamćenje i mišljenje

• Utjecati na formiranje pozitivne slike o sebi – samopouzdanje, pravednost

• Poticati djecu da iznesu svoje predodžbe glazbe, da daju oduška svojoj mašti u

glazbenom izrazu


Program će se provoditi sa skupinama od 20 djece. Program će se održavati tempom od dva

puta tjedno po sat vremena.

NAČIN VREDNOVANJA

Redovito praćenje i evaluacija rada na Programu provodit ćemo na slijedeći način:

• Uvidom u proces prema indikatorima kvalitete

• Uvidom u rad odgojitelja prema indikatorima kvalitete

• Praćenje same evaluacije

48

• Praćenjem i procjenjivanjem kontekstualnih uvjeta

3. 4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI PROGRAM 3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ

Ove pedagoške godine nastavljamo raditi projektnom metodom rada u okviru Međunarodnog

programa odgoja i obrazovanja za okoliš. Nastaviti ćemo s odgojem i obrazovanjem djece i

odraslih unutar cjelina „Otpad“, „Voda“, „Energija“, „Promet“, „Zdrav život“, „Kulturna baština i

tradicija“ te „Biološka raznolikost“.

U projektnom pristupu učenju naglasak se stavlja na učenju čineći i zajedničkim raspravama

djece i odgojitelja. Aktivnosti djece temelje se na istraživanju, suradničkom učenju i

pronalaženju odgovora. Djeca aktivno sudjeluju u promišljanju i planiranju novih iskustava

učenja: dijete ima mogućnost odabira, načina i smjera teme ili problema koji će istraživati; djeca

skupljaju informacije, interpretiraju ih i nastoje ih povezati sa prethodnim znanjima i iskustvima.

Stoga je potrebno osigurati kvalitetno okruženje koje slijedi dječje interese i poziva na

samostalno istraživanje i učenje te omogućuje iskustveno učenje koje vodi ostvarenju

postavljenih ciljeva, odnosno cjelovitom razvoju djeteta. Rad na projektu djeci omogućuje

stjecanje i primjenu praktičnih upotrebljivih znanja, razvoj intelektualnih i socijalnih vještina,

osnaživanje organizacijskih sposobnosti i doživljaj sebe kao uspješnima.

Neke od važnijih uloga odgojitelja u radu na projektima su: dobro upoznati individualne potrebe,

interese i potencijale djeteta, stvarati ozračje tople komunikacije, opskrbljivati prostor s mnogo

različitog materijala, pratiti i stalno procjenjivati individualni napredak djeteta, podržavati

učenje djece pribavljanjem potrebnih resursa, dokumentirati zajedničke rasprave i aktivnosti

djece. Odgojitelji postaju podrška u učenju djece: postavljaju poticajna pitanja koja djeci

olakšavaju ustanoviti postojeća znanja, produbiti razumijevanje, primijeniti nova znanja, uočiti

odnose među pojavama i donijeti zaključke. Potiču djecu na dokumentiranje i evaluaciju vlastitih

aktivnosti. U radu na projektu roditelji se smatraju ravnopravnim sudionicima, pozivani su na

uključivanje u projekt, razmjenu iskustava i razumijevanja djeteta te na taj način doprinose

ostvarenju kvalitetnih projekata.

49

OSNOVNI CILJ

Osnovni cilj programa je razvoj svijesti i spoznaja djece (i odraslih) o prirodi i važnosti očuvanja

prirode, izgradnja pozitivnih stavova i odgovornog ponašanja prema okolišu.

SPECIFIČNI CILJEVI

Specifični ciljevi su osigurati uvjete za odgovorno ponašanje prema okolišu, poticati i osmisliti

akcije koje doprinose očuvanju okoliša, razviti osjetljivost djece i odraslih za pitanja okoliša i

aktivno sudjelovanje u njegovoj zaštiti.

NOSITELJI PROGRAMA

Konstantno zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način na nivou ustanove provodit će sve

skupine i pojedinci. Ciljani rad na projektu na temu otpada provodit će se u starijim jasličkim

skupinama. Cjeline „Voda“, „Energija“, „Promet“, „Zdrav život“ , „Kulturna baština i tradicija“ te

„Biološka raznolikost“ birat će vrtićke skupine prema interesima i preferencijama djece i

odgojitelja.

PLAN DJELOVANJA

Ciklička struktura projekta:

1) Odabir teme i početna faza razrade

2) Ustanovljavanje postojećih znanja djece

3) Zajednička refleksija odgojitelja i promišljanje primjerenih intervencija i resursa

4) Realizacija i praćenje dogovorenih aktivnosti

5) Evaluacija o prethodno održanim aktivnostima – daljnja razrada teme

Zadaće

• 1. VODA

o otkrivanje i upoznavanje ljepota i bogatstava vode na Zemlji

50

o upoznavanje biljnog i životinjskog svijeta koji živi u vodi

o usvajanje spoznaja o važnosti vode za ljudski organizam

o usvajanje spoznaja o osnovnim svojstvima vode i njenim agregatnim stanjima

o razvijanje sposobnosti izvođenja jednostavnih pokusa

o razvoj spoznaja o mogućim zagađenjima vode te kako ih spriječiti

o upoznavanje i otkrivanje mogućnosti štednje vode

o razvoj odgovornog ponašanja i korištenja vode kao vrijednog resURSA

2. ENERGIJA

o upoznavanje djece s pojmovima obnovljivi i neobnovljivi izvori energije

o razlikovanje utjecaja obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoliš

o upoznavanje osnovnih vrsta obnovljivih izvora energije – sunce, voda, vjetar

o upoznavanje sunca kao izvora svjetlosne i toplinske energije

o istraživanje načina na koji sunčeva energija utječe na razvoj različitih oblika

života na Zemlji

o istraživanje korisnih načina upotrebe sunčeve energije bez štetnog utjecaja

na ljude i okoliš

o stjecanje spoznaja o načinu i mogućnostima iskorištavanja energije vode,

energije sunca, energije vjetra

o stjecanje spoznaja o načinu funkcioniranja vodenice i vjetrenjače i njihove

važnosti u životu čovjeka

o upoznavanje s prednostima koje donose obnovljivi izvori energije u smislu

zaštite okoliša

3. ZDRAV ŽIVOT

51

o osvještavanje djece o važnosti pravilne prehrane i njezinom utjecaju na njihov

razvoj

o upoznavanje s piramidom zdrave prehrane

o promocija različitih zdravih namirnica u cilju motiviranja djece za njihovu

konzumaciju (voće, povrće, mliječni proizvodi i žitarice)

o upoznavanje s pojmovima „vitamini“ i „minerali“ te njihovoj zastupljenosti u

voću i povrću koje konzumiramo

o osiguravanje svakodnevne voćne užine

o intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog

psihomotornog razvoja i prevencije bolesti

o osiguravanje svakodnevnog boravka na zraku s ciljem očuvanja zdravlja djeteta

o osvještavanje djece i razvoj spoznaja o važnosti tjelovježbe i sportskih

aktivnosti za cjelokupno zdravlje čovjeka

o usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja ( poštivanje pravila, timski

rad, pozitivan natjecateljski duh)

4. KULTURNA BAŠTINA

o razvijanje interesa djeteta za upoznavanje vlastite kulturne baštine i tradicije

te tradicije drugih kultura

o razvijanje spoznajnih mogućnosti - širenje znanja o vlastitoj i drugim

kulturama i njihovoj tradiciji

o razvijanje osjećaja poštovanja prema vlastitoj kulturi i tradiciji

o razvijanje tolerancije i međusobnog uvažavanja različitosti

52

5. PROMET

o Osvještavanje i usvajanje znanja i vještine potrebnih za odgovorno ponašanje u

prometu

o Upoznavanje djece sa pravilima u prometu, prometnim znakovima, vrstama

prijevoznih sredstava, opasnostima u prometu

o Usvajanje načina orijentacije u prostoru

o Razvijanje svijesti o važnosti zaštite okoliša (prometna sredstva zagađuju okoliš)

6. FLORA I FAUNA

o Usvajanje znanja o različitim biljnim i životinjskim vrstama

o Upoznavanje djece sa staništima pojedinih biljnih vrsti, o različitim podnebljima te

utjecaju klimatskih promjena na biljke

o Upoznavanje djece sa različitim životinjskim vrstama, njihovim staništima i

načinom preživljavanja

o Razvijanje svijesti o očuvanju pojedinih biljnih i životinjskih vrsta

VREMENIK

U jasličkim skupinama tijekom cijele pedagoške godine cjelina je „Otpad“. Cilj nam je djeci

jasličke dobi osvijestiti važnost, razloge i mogućnosti sakupljanja, selektiranja, zbrinjavanja i

smanjivanja količine otpada.

U vrtićkim skupinama (djeca od 3 do 7 godina) planirat će se primjerene aktivnosti kroz različita

područja interesa djece u odgojim skupinama:

RB. PODRUČJE INTERESA NOSITELJI VRIJEME

53

1.„Čarobni svijet priča“

Djeca, roditelji i odgojitelji

odgojne skupine „Ribice“Tijekom godine

2.„Od sjemena do biljke“


odgojne skupine „Tigrići“Tijekom godine

3.„Zdravi stilovi života u vrtiću“


odgojne skupine „Žabice“Tijekom godine

4.„Godišnja doba“


odgojne skupine „Kaktusi“Tijekom godine

5. „Životinje na selu, u šumi i

divljini“


odgojne skupine „Jaglaci“Tijekom godine

6.„Hrvatska“


odgojne skupine „Pčelice“Tijekom godine

7.„Energija u našem tijelu“


odgojne skupine „Tintilinići“Tijekom godine

8.„Reduce, reuse, recycle“


odgojne skupine „Medvjedići“Tijekom godine

9.„Voda oko nas“


odgojne skupine „Tratinčice“Tijekom godine

10. „Škrinja zaboravljenih igračaka i

igara“


odgojne skupine „Pužići“Tijekom godine

11.„Životinje u našem gradu“


odgojne skupine „Mišići“Tijekom godine

12.„Život nekad i sad“


odgojne skupine „Vrapčići“Tijekom godine

13.„Otpad nije smeće“


odgojne skupine „Slonići“Tijekom godine

14.„Lijepom našom“


odgojne skupine „Leptirići“Tijekom godine

15. „Klimatske promjene“ Djeca, roditelji i odgojitelji Tijekom godine

54

odgojne skupine „Maslačak“

16.„Lijepa naša Hrvatska“


odgojne skupine „Potočnice“Tijekom godine

17. „Sigurni u prometu – od vrtića

do škole“


odgojne skupine „Bubamare“Tijekom godine

18.„Djeca, čuvari baštine“


odgojne skupine „Vučići“Tijekom godine

Uz navedeno, prema ponudi i mogućnostima činit ćemo sljedeće:

• Sudjelovat ćemo u projektima Udruge Lijepa naša

• Educirat ćemo djelatnike u području ekologije

• Organizirat ćemo posjete i izlete eko imanjima i seoskim domaćinstvima, kulturnim

ustanovama te ćemo organizirati boravak djece u sklopu programa „Djeca u prirodi“

• Roditelje ćemo informirali o obilježenim datumima i svečanostima prema eko kalendaru

u kutićima za roditelje kroz panoe i eko mape te na mrežnoj stranici Vrtića

• Roditelje ćemo nekoliko puta godišnje pozivali na brojne kreativne radionice na kojima

su se izrađivali dekoracije, nakit, igračke i sl. povodom blagdana i za potrebe

organiziranih humanitarnih sajmova

• Odazivat ćemo se na humanitarne sajmove i inicirati ih

VREDNOVANJE

• etnografska analiza –kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

• dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

• zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i preferencija

55

• rasprava ili diskursi svih sudionika o problemima provođenja projekata u odgojnim

skupinama tj. analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojne skupine

• analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i materijalnog

okruženja pri provedbi projekata, utjecaj okruženja na aktivno konstruiranje znanja,

socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema, refleksivni praktičar,

uloga i educiranje roditelja o samom provođenju projekta i njihova participacija u životu i

radu vrtića)

• evaluacija rada: procjena uspješnosti provođenja projekta

3. 4. 2. IZVEDBENI PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ GRAD MLADIH - GRANEŠINA ZA

DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama koje se

odnose na područje zdravog odrastanja djeteta. Pri tome mislimo na:

• nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku,

• skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom, nedostatak čistih i

uređenih površina za sigurnu igru djece, previše vremena koje dijete provede u

zatvorenom prostoru uz TV ili računalo, skromno bavljenje djeteta športsko-rekreativnim

aktivnostima i sl.

Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se

stvaraju temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za

cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema

okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu. Grad mladih u Granešini

pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom, zdravom i

sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u neposrednom

kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima,

steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na

etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici.

56

CILJEVI PROGRAMA

• Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao

osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom,

poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, pro aktivno i zabavno učenje i

stjecanje pozitivnih iskustava.

• Jačanje i unapređenje zdravlja djece kroz boravak i kretanje u prirodi i izloženost utjecaju

čistog zraka i umjerenog sunca.

• Razvoj psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke

spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja kroz šetnje, igre u šumi, aktivnosti

na otvorenim športskim terenima i u dvorani.

• Osamostaljivanje djece - životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o se i zalaganje

za sebe i druge

• Razvoju emocionalne inteligencije - razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija drugih,

kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije – vještine nenasilne

komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja.

NAMJENA PROGRAMA Program je namijenjen svoj djeci školskim obveznicima u tekućoj pedagoškoj godini.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgojitelji skupina koji idu u Grad mladih.

PLAN DJELOVANJA

Program „Djeca u prirodi“ realizira se u petodnevnim vremenskim intervalima (od ponedjeljka

do petka) u unaprijed dogovorenim terminima s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i

šport, a uz suglasnost roditelja s organiziranim prijevozom iz Dječjeg vrtića „En ten tini“ i

povratkom u Dječji vrtić „En ten tini“. Dnevni ritam uključuje zadovoljavanje djetetovih bazičnih

potreba za jelom, odmorom, higijenom, spontanu igru, ciljane aktivnosti istraživanja u okviru

57

odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, športsko - rekreativne i društveno- zabavne

aktivnosti. Boravak djece i odgojitelja organiziran je u paviljonima, koji uz prostore za boravak

djece imaju i sobu za odgojitelje. Aktivnosti i sadržaji su u okviru odgoja i obrazovanja djece za

okoliš i održivi razvoj a konkretiziraju se i prilagođavaju potrebama i interesima djece,

uvažavajući spontane situacijske poticaje djece, interese djece, kalendar događanja i godišnje

doba.

VREMENIK DATUM POLASKA ODGOJNE SKUPINE (broj djece)

07.-11.10.2019. Leptirići, Slonići, Medvjedići, Vučići (50 djece)

18.-22.05.2019. Bubamare, Vrapčići, Maslačak, Potočnice (49)

VREDNOVANJE

• analiza boravka Gradu mladih u smislu zajedničke refleksije odgajatelja i pedagoga s

ciljem boljeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i

metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko

učenje.

• evaluacijski listić procjene kvalitete uvjeta programa u svim aspektima za odgojitelje koji

se provodi u Gradu mladih

• liste pitanja za djecu

• raznolika dokumentacija: plakati dječjih projekata, foto i video - zapisi, dnevnici boravka

djece, poruke u sobi uspomena i dr.

58

3.4.3. PROGRAM PATHS RASTEM

PATHS program čiji se akronim Promoting Alternative Thinking Strategies odnosi na Razvijanje

Alternativnih Strategija Mišljenja razvili su M. Greenberg i C. Kusché ranih 80-tih godina 20.

stoljeća, motivirani potrebom za sveobuhvatnim razvojno utemeljenim kurikulumom

univerzalne prevencije koji će pomoći u prevenciji ponašajnih i emocionalnih problema djece.

Iako je namijenjen provedbi u predškolskom i školskom okruženju, naše iskustvo u provedbi

ovog programa nam govori da je program moguće i korisno provoditi i s djecom nešto mlađe

dobi (od 3,5 godina nadalje), uz manje prilagodbe sadržaja programa.

Generalni cilj PATHS programa je smanjivanje agresije i problema u ponašanju. Kao što je već

naglašeno, aktivnosti programa odnose se na popularno zvanu emocionalnu inteligenciju, a

specifični zaštitni čimbenici na koje se nastoji djelovati su samokontrola, svjesnost o vlastitim

emocijama, pozitivno samopoštovanje, dobri odnosi s drugima i interpersonalno rješavanje

problema. Brojna su istraživanja pokazala da ove vještine omogućuju bolje funkcioniranje djece

među vršnjacima, utječu na povećanje akademskog uspjeha te imaju veliki utjecaj na razrednu

klimu te tako olakšavaju procese učenja.

CILJEVI PROGRAMA

• povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog postupka;

posebno kada je dijete uznemireno,

• razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o

emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje

drugih, promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u

našoj okolini

• poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu

• primjenu: prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja u

akademskom okruženju

59

• promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u razredu

i kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni stavovi

prema školi, zajednici i životu općenito.

NAMJENA PROGRAMA

Iako je program namijenjen djeci predškolskog uzrasta, naše iskustvo tijekom četiri godine

provođenja programa govori da se vrlo uspješno može primijeniti i na nešto mlađu djecu u dobi

od 3,5 godine do polaska u školu. Ove pedagoške godine nastavljamo rad programa Paths -

Rastem te ćemo uključiti odgojitelje s licencom za provođenje programa: Ivanu Kušenić, Petru

Koledić, Martinu Barić kao nositeljice programa i djecu skupina: : ,,Pužići'', ,,Mišići, ,,Tratinčice''

i ,,Tintilinići''.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgajatelji s licencom za provođenje programa: Ivana Kušenić, Petra Koledić, Martina Barić kao

nositeljice programa te pedagoginja Sanja Mušan i psihologinja Marina Dropulić kao suradnice u

provođenju programa.

NAČIN REALIZACIJE

Program provode prethodno educirane odgojiteljice kao redovni program u odgojnim

skupinama jedan puta tjedno po 30 minuta. Provođenje programa određeno je lekcijama unutar

kojih su glavni likovi životinje, u provedbi lutke – kornjača Grga, jež Helena, pas Duje i patka

Dora, s kojima se djeca lako poistovjećuju i vrlo brzo se uz njih vežu. Integracija Paths programa

kroz cjelodnevni život djece u vrtiću provodit će se kroz pripremu i kreiranje materijalnog

okruženja koje podržava program i omogućuje stalnu povezanost djece i likova i stalno podsjeća

na ono što su djeca čula, doživjela i naučila kroz lekcije. Time potiče da se naučeno i primjeni u

situacijama sukoba ili neslaganja među djecom i to na način da se razgovara o osjećajima –

svojim i tuđim, prepoznaju vlastiti i osjećaji drugih, uvažavaju osjećaji drugih i stvara svijest da

su i negativni osjećaji OK i da se oni mogu kontrolirati. Važnost uključivanja odraslih tijekom

provođenja programa je također vrlo velika jer time djeca dobivaju dodatnu potvrdu i podršku

osvještavajući pritom da je njihovo znanje a time i ponašanje vrijedno, dobro i značajno.

60

PATHS - RASTEM program se u cijelosti bavi pitanjima prijateljstva i odnosa među vršnjacima

kroz razumijevanje osjećaja (npr. ljutnje, straha itd.) i kroz igranje uloga te razmišljanje o

načinima rješavanja problema s kojima se djeca suočavaju u odnosima s prijateljima.

Za uspješnost provođenja programa (u smislu konkretne upotrebe i primjene naučenog) od

velike važnosti tri faktora:

• Integracija PATHS – programa u svakodnevni život i učenje djece u vrtiću kroz cijeli dan, a

ne samo tijekom provođenja lekcija

• Uključivanje svih odraslih ljudi koji žive i rade u vrtiću a svakodnevno se susreću s djecom

(stručna služba, spremačice, kuhinja), kao i obitelji

• Konstanta u radu na programu – i kada su lekcije završene, i iduće godine, a idealna bi

bila poveznica sa školom u koju će djeca krenuti

VREMENIK RADNJE VRIJEME

REALIZACIJE

NOSITELJI

Radni sastanak za odgojitelje-priprema programskih sadržaja i dogovor oko načina provedbe programa.

rujan Odgojiteljice Ivana Kušenić, Petra Koledić i Martina Barić te odgojitelji skupina Pužići'', ,,Mišići, ,,Tratinčice'' i ,,Tintilinići'', pedagoginja i psihologinja

Primjena upitnika za procjenu početnog stanja

listopad odgojitelji skupina Pužići'', ,,Mišići, ,,Tratinčice'' i ,,Tintilinići''

Primjena upitnika za odgojitelje i roditelje o uspješnosti provođenja programa u odnosu na ciljeve programa

svibanj Pedagog i psiholog

Analiza upitnika za roditelje i odgojitelje svibanj Psiholog i pedagog

61

Radni sastanak za odgojitelje -

evaluacija provođenja programa

(rezultati analize upitnika za roditelje i odgojitelje, etnografski prikazi)

lipanj Pedagog, psiholog i odgojitelji skupina Pužići'', ,,Mišići, ,,Tratinčice'' i ,,Tintilinići''


• dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije projekta – kvalitetna implementacija

• analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i materijalnog

okruženja pri provedbi programa, utjecaj okruženja na aktivno konstruiranje znanja, socijalni

odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema, uloga i educiranje roditelja o samom

provođenju programa i njihova participacija u životu i radu vrtića)

• opservacija ponašanja i emocionalnih reakcija djece u skupini od strane odgojitelja i stručnih

suradnika

• Upitnici za roditelje i odgojitelje o uspješnosti provođenja programa u odnosu na ciljeve

programa

• Razvojne liste za procjenu na početku i na kraju programa

3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA ZLOSTAVLJANJA DJECE)

UVOD

CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci u godini pred polazak u školu.

Istraživanja i literatura o zlostavljanju i zanemarivanju djece u Hrvatskoj i u svijetu konzistentno

62

pokazuju visoke postotke izloženosti djece zlostavljanju. Tako podaci istraživanja Poliklinike za

zaštitu djece Grada Zagreba iz 2006. godine pod nazivom „Prevalencija zlostavljanja i

zanemarivanja djece u Hrvatskoj“ pokazuju da je 15,9% djece bilo je izloženo tjelesnom

zlostavljanju, 16,5% emocionalnom te 13,7% spolnom zlostavljanju.

OPĆI CILJ

Cilj CAP programa je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima zlostavljanja

kroz: pružanje kvalitetnih informacija, poučavanje učinkovitim prevencijskim strategijama te

osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže kvalitetniju podršku.

SPECIFIČNI CILJEVI

1. CILJ: Poboljšati kvalitetu pripremnih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim odgojnim

skupinama

2. CILJ: Poboljšati kvalitetu podržavajućih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim

skupinama

3. CILJ: Animirati roditelje na veći odaziv roditeljskom sastanku

4. CILJ: Ostvariti cjelokupni obuhvat djece u godini pred polazak u školu

NOSITELJI PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI

Nositelji programskih aktivnosti su posebno educirani odgojitelji i stručni suradnici koji su završili

edukaciju za provedbu CAP programa. Ove pedagoške godine u vrtiću će biti formirana dva CAP

tima te će program provoditi odgojitelji: Iva Pavić, Adam Bilal i Anita Ivković.

PLAN DJELOVANJA

SPECIFIČNE ZADAĆE

U ODNOSU DIJETE:

• jačanje osjećaja samoefikasnosti i samopouzdanja te smanjivanje osjećaja

bespomoćnosti i straha

• informiranje djece o potencijalno opasnim situacijama

• jačanje pozitivnih strategija kod djece za sprečavanje vlastite viktimizacije

63

• učenje djece o njihovim pravima te načinima kako mogu zaštiti svoja prava

• usmjeravanje djece na socijalnu mrežu i povećavanje vjerojatnosti traženja pomoći u

situacijama nasilja, zlostavljanja i slično

• poboljšati komunikaciju između djece i odraslih sudionika odgojno - obrazovnog procesa

•

U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

• pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove

• osnažiti odgojitelje i ostale sudionike procesa te im pružiti informaciju o tome kako

mogu zaštiti dijete

• educirati odgojitelje o identifikaciji djece koja su možda bila zlostavljana

• educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

• jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija

ojačavanja djece

• razvoj vještina komunikacije u slučajevima ako se dijete povjeri odrasloj osobi

U ODNOSU NA RODITELJE I LOKALNU ZAJEDNICU:

• pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove

• osnažiti roditelje te im pružiti informaciju o tome kako mogu zaštiti svoje i tuđe dijete • educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

• jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija

ojačavanja djece

• osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz znanja o pravima djece

AKTIVNOSTI I VREMENIK RADNJE VREMENIK NOSITELJI

Priprema tima, koordinacija

voditelja i Udruge roditelja Korak

po korak

Siječanj

ožujak

CAP tim 1: psihologinja M. Dropulić, , I.

Pavić, A. Bilal

CAP tim 2: pedagoginja S. Mušan, A.

Bilal/I. Pavić, A. Ivković

64

Radionica za matične odgojitelje:

"Pripremne i podržavajuće

aktivnosti"

siječanj Psihologinja, pedagoginja

Provođenje pripremnih aktivnosti

za provođenje CAP programa u

odgojnim skupinama: Slonići,

Leptirići, Vrapčići

Siječanj

Veljača

ožujak

odgojitelji odgojnih skupina: Slonići,


Roditeljski sastanak za roditelje

djece odgojnih skupina: Slonići,


siječanj CAP tim 1: psihologinja M. Dropulić, , I.

Pavić, A. Bilal

Provođenje trodnevnih radionica

u odgojnim skupinama: Slonići,


siječanj CAP tim 1: psihologinja M. Dropulić, , I.

Pavić, A. Bilal

Provođenje podržavajućih

aktivnosti u odgojnim skupinama:

Slonići, Leptirići, Vrapčići

Siječanj,

veljača

2020. te

tijekom

godine

Odgojitelji odgojnih skupina: Slonići,


Provođenje pripremnih aktivnosti za

provođenje CAP programa u

odgojnim skupinama Potočnice i

Maslačak

Veljača

ožujak

odgojitelji odgojnih skupina Potočnice i

Maslačak

Roditeljski sastanak za roditelje djece

odgojnih skupina: Potočnice i

Maslačak

veljača Pedagoginja S.Mušan

Provođenje trodnevnih radionica u

odgojnim skupinama Potočnice

i Maslačak

ožujak CAP tim 2: pedagoginja S. Mušan, A.

Bilal/I. Pavić, A. Ivković

65

Provođenje podržavajućih

aktivnosti u odgojnim skupinama

Potočnice i Maslačak

ožujak odgojitelji odgojnih skupina Potočnice i

Maslačak

Odgovornost uključenih i oblici

podrške zlostavljanoj

i zanemarenoj djeci

ožujak Vanjski suradnici iz Poliklinike za zaštitu

djece Grada Zagreba

Diseminacijske aktivnosti i suradnja s

Udrugom roditelja Korak po korak

tijekom

godine te po

potrebi

svibanj i lipanj

Psihologinja M. Dropulić

PRAĆENJE PROCESA I EVALUACIJA ISHODA

• prisutnost roditelja predavanjima za roditelje

• evaluacijski upitnici za predavanja za roditelje i odgajatelje • evaluacije od strane odgojitelja nakon provedenih radionica za djecu

• etnografski prikazi (fotografska i video- dokumentacija, izjave djece, dječji crteži)

3. 4. 5. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO“

Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” nastao je kao dio Programa za rani razvoj

djece i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!”, koji je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj započeo

2006. godine, a dalje je Program razvijen je uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje

Republike Hrvatske. Program je utemeljen i na najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama

koje govore o roditeljstvu koje poštuje i promiče prava djeteta u obitelji te relacijskom

66

shvaćanju socijalizacije, te na postavkama o optimalnome roditeljskom kontekstu koje nudi

teorija samoodređenja te postavke o poželjnim obilježjima odnosa roditelja prema djetetu.

Svrha programa radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” jest omogućiti protok informacija,

znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih

odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja, tako i djeteta. Tako jača odnos roditelja i

djeteta koji podržava razvoj djeteta, a i slabe čimbenici koji mogu voditi u zanemarivanje ili

zlostavljanje djeteta. Na radionicama se preispituju vrijednosti na kojima roditeljstvo počiva, uči

se o potrebama djece i roditelja te o načinima njihova zadovoljavanja, vježbaju se

komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za koja roditelji izraze interes.

CILJEVI PROGRAMA

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje

roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao

roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa

znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na

dobrobit djeteta (i roditelja).

NAMJENA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" namijenjen je roditeljima najmlađe djece u

dobi od prve do četvrte godine života koji se uključuju u program dobrovoljno. U Program se

mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En ten tini“.

Program je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja jer takva

veličina grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog pojedinog

roditelja, razvoj međusobnog povjerenja članova.

67

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojiteljice Ana Kuljak i Jelena Korbar koje su završile edukacijski seminar

i uključene su u Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno“. Navedeni nositelji Program ostvaruju u

suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i

Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.


Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest tema, jedanaest

radionica. Iako je svaka od tema cjelina je za sebe one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju te

slijede jedna drugu te se nijedna radionica ne može se održati samostalno. Stoga je preporuka

da roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim radionicama ciklusa.

1. Roditelji 21. stoljeća

2. Četiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kao ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.

Metode rada s roditeljima su sljedeće:

a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog

okruženja,

68

b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz prikazivanje

edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama, razmjena iskustva

kao razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka, četvorka...)

c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za završavanje i

opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom susreta, a koje potiču

zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s djetetom

d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj obitelji te

isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.

VREMENIK AKTIVNOSTI PROGRAMA

RADNJE VRIJEME

REALIZACIJE NOSITELJI

Koordinacija voditelja programa mrežom

voditeljica „Rastimo zajedno“, suradnja s

Agencijom za odgoj i obrazovanje

Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“

kontinuirano tijekom pedagoške godine

Stručni suradnici,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar

Radni dogovor za animiranje roditelja na radionice „Rastimo zajedno“

siječanj Stručni suradnici,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s odgojiteljima jasličkih skupina

Obavještavanje roditelja o početku provedbe ciklusa radionica „Rastimo zajedno“ na internet stranici, kutićima za roditelje i ulaznim vratima

siječanj Stručni suradnici,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s

odgojiteljima jasličkih skupina

Provedba ciklusa od 11 radionica

„Rastimo zajedno“

veljača, ožujak, travanj, svibanj

Stručni suradnici,


69

Diseminacijske aktivnosti u vrtiću i izvan vrtića

kontinuirano tijekom

Stručni suradnici,



• Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje

na određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se

evaluacija se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na

prvoj i zadnjoj radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak

programa usporedbom početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni

podaci nadopunjuju se kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti

radionica koji se prikupljaju

• Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju Programa.

• Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se

voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše usporedne

analize na evaluacijskim seminarima.

• Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja),

samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao kontinuitet

vrednovanja tijekom procesa vođenja radionica

3.4. 6. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO PLUS“

Program radionica „Rastimo zajedno Plus“ razvijen je kao odgovor na potrebu da se pozitivna

iskustva stečena u četverogodišnjem razdoblju provedbe radionica „Rastimo zajedno“ s općom

populacijom roditelja djece u dobi od 1 do 4 godine učine dostupnima i roditeljima djece s

70

teškoćama u razvoju tako što će uzeti u obzir i njihove specifične potrebe i interese. U skladu s

time, tijekom 2012. i 2013. godine, pod okriljem Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, razvijen je ovaj

„sestrinski“ program radionica „Rastimo zajedno Plus“ usmjeren pružanju podrške roditeljstvu

djeci s teškoćama predškolske dobi. Roditelj djeteta s teškoćama u razvoju u svom roditeljstvu

ima mnoštvo „dodataka“ – proživljava više strepnje i stresa, više izazova i pobjeda te treba više

informacija, više razumijevanja, više stručnog rada, više brige društva. Svi ti „dodaci“ nazvani su

„plus“. Stoga su ove radionice namijenjene osnaživanju roditelja da bi njihov dodatak

roditeljstvu koje žive imao pozitivan predznak. Program „Rastimo zajedno Plus“ promiče isti

pristup roditeljstvu i podršci roditeljima kao i program „Rastimo zajedno“, s kojim dijeli osnovne

vrijednosti i ciljeve. No ostvarivanje ovih vrijednosti i ciljeva pretpostavlja uvažavanje činjenice

da se roditelji djece s teškoćama u svom roditeljstvu susreću s različitim dodatnim zahtjevima

vezanim uz dijete, članove obitelji i širu zajednicu te različite institucije. Svrha Programa

radionica s roditeljima „Rastimo zajedno Plus“ je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i

podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču

osobni rast i razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta.

CILJEVI PROGRAMA

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima: razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje

roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja i prepoznaju učinkovite načine kako se nositi s

dodatnim opterećenjima pod kojima žive, kao i načine na koje se odnose prema svom djetetu te

doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa

znanstvenim stajalištima o razvojno poticajnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu

na dobrobit djeteta i roditelja.

NAMJENA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno plus" namijenjen je roditeljima djece s

teškoćama u razvoju u dobi do osam godina života koji se uključuju u program dobrovoljno. U

Program se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En

ten tini“. Program je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja

71

jer takva veličina grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog

pojedinog roditelja, razvoj međusobnog povjerenja članova.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su stručni suradnici i odgojiteljice Nikolina Večerin i Andreja Novak koje su

završile edukacijski seminar i uključene su u Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno Plus“. Navedeni

nositelji Program ostvaruju u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske,

uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.


Program radionica s roditeljima djece s teškoćama u razvoju „Rastimo zajedno Plus“ sastoji se

od jedanaest dvosatnih konceptualno i tematski povezanih radionica koje provode posebno

educirani voditeljski timovi stručnjaka za podršku ranom razvoju. Iako je svaka od tema cjelina je

za sebe one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju te slijede jedna drugu te se nijedna radionica

ne može se održati samostalno. Stoga je preporuka da roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim

radionicama ciklusa.

1. Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban

2. Između očekivanja i prilagodbe

3. Četiri stupa roditeljstva

4. Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi

5. Sva naša djeca i kako ih volimo

6. Slušanje – važna vještina roditeljstva

7. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

8. Granice: zašto i kako?

9. Roditeljske odgovornosti

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.

Metode rada s roditeljima su sljedeće:

72

a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog

okruženja,

b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz

prikazivanje edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama,

razmjena iskustva kao razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka,

četvorka...)

c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za završavanje i

opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom susreta, a koje potiču

zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s djetetom

d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj obitelji te

isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.

VREMENIK AKTIVNOSTI PROGRAMA

RADNJE

VRIJEME

REALIZACIJE NOSITELJI

Koordinacija voditelja programa mrežom voditeljica „Rastimo zajedno plus“, suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“

kontinuirano tijekom pedagoške godine

Stručni suradnici i odgojiteljice

Nikolina Večerin i

Andreja Novak

Obavještavanje roditelja o početku provedbe ciklusa radionica „Rastimo zajedno plus“ na internet stranici, kutićima za roditelje i ulaznim vratima

siječanj Stručni suradnici i odgojiteljice

Nikolina Večerin i

Andreja Novak

Provedba ciklusa od 11 radionica

„Rastimo zajedno plus“

veljača, ožujak, travanj, svibanj

Stručni suradnici i odgojiteljice

Nikolina Večerin i

Andreja Novak

Diseminacijske aktivnosti u vrtiću i izvan kontinuiran Stručni suradnici i odgojiteljice

73

vrtića o tijekom ped. godine

Nikolina Večerin i

Andreja Novak


• Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje na

određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se

evaluacija se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na

prvoj i zadnjoj radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak

programa usporedbom početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni

podaci nadopunjuju se kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti

radionica koji se prikupljaju

• Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju Programa.

• Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se

voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše usporedne

analize na evaluacijskim seminarima.

• Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja),

samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao kontinuitet

vrednovanja tijekom procesa vođenja radionica

3.4.7. PREVENTIVNI PROGRAMI

3.4.7.1. Sigurnosni i zaštitni program

Cilj:

• Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samo zaštitnog odgovornog ponašanja i

svjesnog izbjegavanja rizika, osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje

• Afirmacija potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane

vrijednosti

74

Ciljevi ovog programa ostvariti će se kroz nekoliko razina:

ODGOJITELJI:

• Timskom suradnjom odgojitelja i stručnih suradnika utvrditi rizike i procijeniti postojeću

situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću

• U okvirima stručnog usavršavanja odgojitelja prednost dati temama koje su usklađene s

ciljevima ovog Programa

• Uključiti odgojitelje u izradu protokola postupanja u rizičnim situacijama ( uvažiti njihovo

iskustvo, stavove, prijedloge)

DJECA:

• Kroz odgojno – obrazovne sadržaje i projekte osnaživati dijete u odgovornom i samo

zaštitnom ponašanju ( razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u smislu

samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima, odgoj za

zdrave stilove života itd.)

RODITELJI:

• Informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću, utvrđivanje

prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika

• Pružanje podrške i jačanje roditeljske kompetencije u području odgoja i poticanja dječjeg

razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja ( uključivanje roditelj u neke odgojno-

obrazovne sadržaje s djecom, edukativni rad s roditeljima – tematske radionice o

predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)

FIZIČKA SIGURNOST DJETETA:

• Utvrđivanje i pridržavanje jasnih pravila u vezi dovođenja djeteta u vrtić i dolaska po

dijete ( utvrđeno Ugovorom)

75

• Kod boravka djece u vrtiću ( u sobi dnevnog boravka i ostalim prostorijama vrtića)

• Kod boravka djece izvan vrtića ( šetnje, posjete, izleti, boravak u Gradu mladih itd.) s

aspekta fizičke sigurnosti: broj odraslih osoba u pratnji, izbor prijevoznika, suglasnost

roditelja

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA:

• Postupanje kod povrede djece i pružanje prve pomoći

• Postupanje kod bolesnog djeteta

• Postupanje kod epidemija

• Mjere sigurnosti u prehrani

• Standardi higijene i čistoće unutarnjeg i vanjskog prostora

MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SOBI DNEVOG BORAVKA I DRUGIM PROSTORIJAMA

VRTIĆA • Primarna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece

• Odgojitelj treba biti prisutan u prostoriji u kojoj borave djeca

• Ako odgojitelj iz bilo kojeg razloga napušta prostoriju dnevnog boravka treba odgovorno

procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno osigurati prisutnost druge

odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan

• U periodima preklapanja odgojitelja, obveza je i jednog i drugog odgojitelj provoditi

odgojno-obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini

• Odgojitelji tijekom rada s djecom trebaju odgovorno koristiti telefone, ne smiju napuštati

sobu radi obavljanja telefonskih poziva bez osiguravanja nadzora nad djecom u tom

periodu

• Djecu koja su upisana u kraće specijalizirane programe, voditelj istih treba djecu pratiti

do sobe u kojoj se program održava

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA

Postupci u slučaju povreda ( pružanje prve pomoći)

• Najčešći slučajevi pružanja prve pomoći su:

76

• Gubitak svijesti

• Febrilne konvulzije

• Epi napad

• Gušenje stranim tijelom

• Veće tjelesne povrede

• Strano tijelo u nosu, uhu, grlu

• Alergijske reakcije

• Toplinski udar

Prvu pomoć treba pružiti i kod:

• Povišene temperature

• Povraćanja

• Proljeva

• Boli ( raznih lokacija i intenziteta) • Malih nezgoda i povreda

Postupci u slučaju povrede djeteta:

• Pomoći djetetu ( primjenjujući stečena znanja o pružanju prve pomoći)

• Ostati miran i sabran, umiriti dijete

• Pozvati najbližu odgojiteljicu da brine o ostaloj djeci u skupini

• Pozvati zdravstvenu voditeljicu

• Ako je stanje hitnosti visoko pozvati roditelja i hitnu medicinsku pomoć

• Dijete ni u kom slučaju ne ostavljati samo, bez nadzora odrasle osobe

• Uz ove postupke potrebno je proučiti priručnik za pružanje prve pomoći u dječjem vrtiću

„ Trebam tvoju pomoć“

Postupanja pri epidemiološkoj indikaciji ( primjenjuje se kod svake pojave zarazne bolesti)

ODGOJITELJ:

1. Kod pojave prvih simptoma dijete izolirati

2. Obavijestiti zdravstvenu voditeljicu i roditelja

77

3. Pratiti zdravstveno stanje druge djece

4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere

ZDRAVSTVENA VODITELJICA:

1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih mjera

2. Obavijestiti epidemiologa

3. Stupiti u kontakt s pedijatrom

4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera

5. Pratiti pobol u toj skupini kao i u ostalim skupinama u vrtiću

6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak

Postupci kod pojave bolesti

1. Pri upisu djeteta roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom liječničkom pregledu

2. Zdravstvena voditeljica ( i ostali stručni suradnici) informiraju odgojitelje o zdravlju djece,

upućuju ih u situacije na koje treba obratiti pažnju

3. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev, akutne

zarazne bolesti, razni osipi po koži, bol u trbuhu, gliste u stolici, uši u kosi

4. U slučaju sumnje na pojavu bolesti odmah se pozivaju roditelji kako bi se dijete zbrinulo

na kućnu njegu

5. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu liječničku

potvrdu

6. Ukoliko dijete treba primati terapiju to mu daje isključivo roditelj kod kuće osim u

iznimnim situacijama kada roditelji nisu dostupni a lijek treba hitno dati ( npr. kod visoke

temperature) tada ga može dati zdravstvena voditeljica ili odgojitelj ( uz suglasnost

roditelja)

7. U slučaju kroničnih bolesti ( npr. dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija) uz uputstvo

nadležnog pedijatra o imenu lijeka i načinu primjene iznimno lijek može dati zdravstvena

voditeljica

78

3.4.7.2. Program prevencije zlouporabe sredstava ovisnosti U Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2006.-2012. u Republici

Hrvatskoj navodi se kako je neosporno da slobodno vrijeme i njegovi preventivni sadržaji za

zdrav psihološki, emotivni i fizički razvoj pojedinca predstavljaju važan čimbenik u prevenciji

ovisnosti kod djece.

Djeci je potrebno podići razinu svijesti o štetnosti droga, alkohola, cigareta, ali i svega ostalog

što štetno utječe na zdravlje, kao što je na primjer prekomjerno provođenje vremena u igranju

računalnih igara, praćenju medijskih sadržaja putem računala, mobitela i tableta i sl. Djeca su

posebno ranjiva skupina jer su nedovoljno upućena u rizike koje smatraju bezazlenim.

CILJ: Unaprijediti zaštitu zdravlja djece predškolske dobi putem metoda rada s djecom,

roditeljima, odgojiteljima i stručnim djelatnicima kojima će se unaprijediti cjelokupan zdrav

razvoj djeteta te spriječiti pojava poremećaja u razvoju i ponašanju, uključivši i pojavu ovisnosti

u kasnijima fazama razvoja.

ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE:

• Razvijati sigurnost, samopouzdanje i pozitivnu sliku djeteta o sebi, svojim osobitostima,

mogućnostima, te osjećaj da je voljeno, zbrinuto i prihvaćeno u svojoj obitelji, u grupi, od

odgojitelja, od djece

• Razvijati osjećaj pripadnosti i privrženosti svojoj obitelji, grupi, vrtiću

• Razvijati samostalnost i kompetenciju u odnosu na svoje postupke, osobito one kojima

se postiže zadovoljavanje svojih potreba, čuvanje svojeg i zdravlja drugih

• Razvijati samokontrolu djeteta, osobito opasnih ponašanja za sebe i druge, te

neprihvatljivih načina izražavanja neugodnih stanja i rješavanja sukoba

79

• Poticati optimistično doživljavanje života i temeljno povjerenje u sebe

• Poticati dijete na iskreno izražavanje svojih potreba, osobitosti, osjećaja, opažanja,

zamisli, radoznalosti

• Njegovati potrebu djeteta za različitim vrstama tjelesnih aktivnosti

• Razvijati naviku zdravog načina života

ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE :

• Informiranje i edukacija odgojitelja i stručnih suradnika o prevenciji zlouporabe sredstava

ovisnosti, o zdravim stilovima života

• Osiguravanje uvjeta za siguran boravak djeteta u vrtiću i optimalne uvjete razvoja

ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

• Njegovanje dvosmjerne komunikacije između obitelji i vrtića o zdravlju, razvoju,

navikama i osobitostima svakog pojedinog djeteta

• Informiranje i edukacija roditelja o razvojnim mogućnostima djece predškolske dobi, o

potencijalnim opasnostima, o posebnim potrebama, o zdravlju djece

• Uključivanje roditelja u različite segmente rada

• Upućivanje u specijalizirane ustanove i Centar za socijalnu skrb obitelji kojima je

potrebna njihova pomoć

STRATEGIJA RADA:

• primjena sadržaja i aktivnosti u radu s djecom koji osnažuju dijete da se odupre lošim

izazovima

• stručno usavršavanje odgojitelja, stručnih suradnika i svih zaposlenika

• intervjui s roditeljima svakog novoprimljenog djeteta

80

• svakodnevna razmjena bitnih informacija između odgojitelja i roditelja

• savjetodavni rad

• edukacija roditelja putem pisanih materijala

NAČIN UNAPRJEĐIVANJA:

Kurikulum otpornosti po Rescur modelu (Cefai i sur., 2015.) kroz akcijsko istraživanje

stručnog suradnika psihologa (13 odgojnih skupina - srednje, starije i mješovite vrtićke

skupine)

PATHS program jačanja socijalno emocionalnih kompetencija u 4 srednje vrtićke skupine

CAP program - Program prevencije zlostavljanja djece u 5 starijih vrtićkih skupina.

Tematske radionice (uskršnja radionica, božićna radionica, radionica „Mala škola za veliku

školu“) s roditeljima i djecom

Izrada individualiziranih odgojno-obrazovnih programa rada za djecu

Suradnja Centrom za socijalnu skrb:

a) Prilikom upisa djece koja žive u teškim socijalnim i zdravstvenim prilikama

b) Kod zanemarivanja i ugrožavanja dječjih prava

Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš- promicanje zdravih stilova života

Provođenje interaktivnih predavanja na temu pravilnog disanja (zdravstveni voditelj)

Panoi za roditelje i radionice za roditelje - educiranje o zdravim stilovima života.

Predavanje za roditelje o utjecaju medija na razvoj djeteta

4. OSIGURANJE KVALITETE Jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast, pa u DV „En ten tini“ stalno

promišljamo, diskutiramo i evaluiramo kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelujemo u

smjeru njezina stalnog unapređivanja.

U našemu Vrtiću kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa sustavno unapređujemo unutarnjom i

vanjskom procjenom kvalitete.

81

a) UNUTARNJA PROCJENA KVALITETE

ČIMBENICI VREDNOVANJA : INDIKATORI KVALITETE

Odgojitelji

Stručno razvojna služba

Refleksije

Samorefleksije

analize postignuća i zajedničke rasprave i diskusije

informacije s individualnih savjetodavnih sastanaka s

roditeljima i s odgojiteljima

diskusije i zapisnici s radnih dogovora

razmjena informacija i zapisnici s odgojiteljskih vijeća

analize čestine održavanja roditeljskih sastanaka,

odaziva roditelja, raznolikosti ponuđenih tema...

analize i zapisi sa sastanaka stručnog tima

Djeca etnografski prikazi (različiti dječji uradci , izjave djece,

fotografije i video zapisi)

praćenje i procjena razvoja djece

Roditelji zapisi s individualnih savjetodavnih

sastanaka s odgojiteljima i članovima

stručno razvojne

službe

dokumentiranje roditeljskih

sastanaka i radionica za roditelje

evaluacije odgojno-obrazovnog procesa od

strane roditelja putem anketa

82

b) VANJSKA PROCJENA KVALITETE

ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Unaprijed određeni kriteriji

Agencija za odgoj i obrazovanje Unaprijed određeni kriteriji

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba Unaprijed određeni kriteriji

5.PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA

Kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika našeg vrtića

nezaobilazna je pretpostavka za osiguranje i unapređenje kvalitete našeg odgojno-obrazovnog

procesa. Profesionalni razvoj odgojitelja treba rezultirati ne samo pomacima u znanju, nego i

promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. Praksa je pokazala da je u radu s odgojiteljima

primjereniji onaj oblik profesionalnog usavršavanja koji ima transformacijski potencijal, odnosno

istraživačko obilježje te mogućnost propitivanja uvjerenja, iskustava i svakodnevne prakse.

Razlog je tome što uvjerenja filtriraju znanje i upravljaju ponašanjem odgojitelja, pa se

unapređenje prakse neće dogoditi ako nije povezano s propitivanjem i mijenjanjem tih uvjerenja

i cjelokupne odgojne filozofije odgojitelja.

Kako bi se mogla ostvarivati i razvijati kvalitetna praksa vrtića, odgojiteljima i drugim stručnim

djelatnicima potrebno je osigurati primjereno kontinuirano profesionalno učenje i razvoj. U DV

83

„En ten tini“ tu misiju ispunjavamo stručnim usavršavanjem djelatnika u dva aspekta : stručno

usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove.

a) Stručno usavršavanje djelatnika u ustanovi

1. RADNI DOGOVORI I RAD U TIMU KOJI OMOGUĆUJE KONTINUIRANE

REFLEKSIJE I SAMOREFLEKSIJE, DISKUSIJE

2. STRUČNE RADIONICE ZA ODGOJITELJE

3. AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA I PROGRAMI ZA UNAPREĐIVANJE ODGOJNO -

OBRAZOVNOG PROCESA

4. ODGOJITELJSKA VIJEĆA

b) Stručno usavršavanje djelatnika izvan ustanove

1. KONGRESI

2. PREDAVANJA

3. SEMINARI I RADIONICE

4. PROJEKTNI DANI / DANI OTVORENIH VRATA DRUGIH VRTIĆA

DV „En ten tini“ svake pedagoške godine, ovisno o prepoznatim potrebama procesa iz proteklih

godina i uočenim slabostima u odgojno-obrazovnom procesu kreiramo akcijska istraživanja i

stručne radionice. Teme akcijskih istraživanja uvijek povezujemo s temama individualnog i

kolektivnog stručnog usavršavanja odgojitelja. Na taj način osiguravamo kontinuirani rast

kvalitete odgojno-obrazovnog rada propitujući i analizirajući promjene u uvjerenjima i stavovima

odgojitelja, te konačno u samoj praksi. Odgojitelj tada zaista postaje refleksivni praktičar,

odnosno prepoznaje samoga sebe kao krucijalnu kariku u unapređenju odgojno-obrazovne

prakse.

Ove pedagoške godine centar interesa akcijskih istraživanja jest rani razvoj djece. Provodit ćemo

dva akcijska istraživanja, pod nazivima : 1. “Poticanje razvoja psihološke otpornosti kod djece“;

2. ,, Prostorno materijalni kontekst kao podrška učenju djeteta''.

Teme kolektivnih stručnih usavršavanja su:

84

VREMENIK:VODITELJ/VODITELJI: TEMA:

Listopad 2019. Logopedinja

„Rana pismenost i kako je poticati“

Listopad 2019. Zdravstvena voditeljica „Izazovi u prehrani djece vrtićke

dobi"

Studeni 2019. Psihologinja „Izrada individualiziranog odgojno-

obrazovnog programa“

Studeni

2019. Pedagoginja „Vođenje službene pedagoške

dokumentacije“

Prosinac

2019.

Logopedinja „Oralna motorika i vještine

hranjenja“

Prosinac

2019.

Zdravstvena voditeljica "Prevencija pobola u jaslicama"

Siječanj

2020.

Psihologinja „Najčešći razvojni poremećaji“

Siječanj 2020. Pedagoginja „Dokumentiranje razvoa djeteta

razvojnim mapama“

Veljača

2020.

Logopedinja „Netečnosti u jezično-govornom

razvoju“

Veljača

2020.

Zdravstveni voditelj "Kako se ponašati u stresnim

situacijama?"

Ožujak 2020. Psihologinja „Poticanje tolerancije i uključivanje

djeteta s posebnim potrebama u

odg.obraz. rad“

Ožujak 2020. Pedagoginja „Osmišljavanje, planiranje i

dokumentiranje rada na projektu“

85

Travanj 2020. Logopedinja „Nadomjesna komunikacija – treba li

nam u vrtiću?“

Travanj 2020. Zdravstveni voditelj "Ovisnost kod djece o slatkoj grani i

piću"

Svibanj 2020. Psihologinja „Poticanje razvoja potencijalno

darovite djece unutar odgojne

skupine“

Svibanj 2020. Pedagoginja „Planiranje i programiranje odgojno-

obrazovnog rada u dobno mješovitim

skupinama“

Osim navedenog, provodimo programe za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada, poput:

• CAP programa i program PATHS – RASTEM u okviru kojih kontinuirano osiguravamo

prisustvovanje odgojitelja i stručnih suradnika edukacijama u svrhu dobivanja licence za

provođenje ovih programa.

• u sklopu provođenja programa za roditelje „Rastimo zajedno“ i "Rastimo zajedno Plus"

odgojitelji i stručni suradnici prolaze edukacije i superviziju u suradnji sa Centrom

Rastimo zajedno.

• Odgojiteljska vijeća također predstavljaju platformu za kontinuirano stručno

usavršavanje svih pedagoških djelatnika vrtića. U suradnji s vanjskim suradnicima

koncipiraju se teme u skladu s potrebama procesa, a pojedine stručne teme prezentiraju

i članovi stručnoga tima vrtića.

86

• Sustavnim poticanjem i informiranjem odgojitelja i stručnih suradnika o održavanju

edukacija i radionica za individualno stručno usavršavanje dodatno i se potiče na aktivitet

i rad na osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Na temelju članka 39. Stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine

br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 42. Statuta Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno vijeće je na

sjednici održanoj 26.09.2019. raspravljalo i utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića „En ten tini“ za

pedagošku godinu 2019./2020.

Sesvete, 26.09.2019.

Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća

_________________________ ___________________________

87

/Mirjana Čuljak, dipl. pedagog/ / Jelena Korbar odg. pred. djece/

88

kurikulum djeČjeg vrtiĆa · web viewdječji vrtić „en ten tini“ ulica 144. brigade hrvatske...

Documents