kurikulum dv ,,Čavlić” pedagoška godina 2019./20....4. razina odgajateljičine realizacije...
TRANSCRIPT
DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆˮ
Čavja 49
51219 Čavle
Ravnateljica: Arlin Haramija Popović
KLASA:601-01/19-01/44 URBROJ:2170/01-54-02-19-1
KURIKULUM DV ,,Čavlić” pedagoška godina 2019./20.
Kurikulum Dječjeg vrtića „Čavlić“ za pedagošku godinu 2019./2020. donesen je na 28. sjednici Upravnog vijeća dana 30.rujna 2019.godine, KLASA:003-06/19-01/01, URBROJ:2170/01-54-02-19-28.
Čavle, rujan 2019. godine
1
SADRŽAJ 1.POJAM KURIKULUMA ____________________________________ 2
1.1. Svrha i važnost predškolskog kurikuluma _________________________ 3
1.2. Struktura predškolskog kurikuluma ______________________________ 3
1.3. Područja kompetencijskih dimenzija _____________________________ 4
1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića __________________________________ 5
1.5. Kurikulum DV ,,Čavlić” ______________________________________16
2. PROGRAMI 2019./20.________________________________________17
2.1. Redoviti programi ___________________________________________20
2.2. Kraći programi _____________________________________________ 20
2.3. Program predškole __________________________________________ 21
2.4. Suradnja s roditeljima ________________________________________22
2.5. Stručno usavršavanje ________________________________________ 25
2.6. Vrednovanje _______________________________________________ 28
3. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI
USTANOVE
3.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece____________________________ 32
3.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,
posjetima i izletima ___________________________________________32
3.3.Očuvanje kulturne baštine _____________________________________ 38
4. Etički kodeks vrtića __________________________________________ 39
5. Sigurnosno- preventivni program ________________________________ 48
6. Pravilnik o kućnom redu DV ''Čavlić'' ____________________________ 77
2
1. POJAM KURIKULUMA Jedan od načina definiranja pojma kurikulum je da je to teorijska koncepcija koja se u praksi
određenog vrtića provjerava, modificira, izgrađuje, neprestano mijenja i razvija. On obuhvaća
sva područja djetetova kako bi odgovarao prirodi djeteta i njegovu podučavanju te je stoga
nužno integrirani, a to znači (prema Slunjski): • aktivnosti djeteta ne strukturiraju se prema
izdvojenim metodičkim područjima niti se na bilo koji način sadržajno i vremenski odjeljuju,
• integrirani kurikulum je odstupanje od pozitivističke koncepcije učenja tj. korištenja
kontroliranih metoda poučavanja i prenošenja razlomljenih čestica znanja u korist
omogućavanja svrhovite aktivnosti za dijete, osiguranja kvalitete njegovih iskustava i
ostvarenja dinamičnog pristupa učenju, • djetetu se osiguravaju različiti izbori te se osnažuje
samoorganizacijski potencijal njegovih aktivnosti tj. osnažuje se njegova neovisnost i
samostalnost u aktivnostima. Kurikulum možemo promatrati kroz četiri razine:
1. razina službenog, pisanog teksta s koncepcijom koju zastupa
2.razina razvijenosti ustanove koja ga prihvaća, prerađuje i prilagođava svojim uvjetima
(kadrovskim, fizičkim, organizacijskim, sociopedagoškim, kulturnim i tradicijskim).
3. karakteristika odgajateljica koje ga prihvaćaju, ali ga i prerađuju i interpretiraju na svoj način
4. razina odgajateljičine realizacije programa u praksi (odnos odgajateljičine teorije o akciji i
teorije u akciji).
Možemo reći da su osnovne značajke kurikuluma da je:
Otvoren, dinamičan i razvojan – mijenja se i razvija na temelju učenja, istraživanja i suradnje
svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa
Sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani – dijete ima ulogu aktivnog sudionika u procesu
vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju znanja i iskustava
Holistički − kvalitetno koncipiran predškolski kurikulum treba skrbiti za sva područja djetetova
razvoja i to cjelovito, kako bi odgovarao prirodi razvoja djeteta
Humanistički je i razvojno primjeren − usmjeren na razvoj kapaciteta svakog djeteta,
uvažavanje njegovih interesa, potreba i prava.
Uz sve navedeno ostaju neke dileme i tu se moramo složiti s B.P.- Sočo ( jer činjenica je da
smo ipak u obvezi pisati ovaj dokument):
Mogu li se kurikulumom p(r)opisani sadržaji obrazovanja, uz pomoć didaktičko-metodičkih
“alata”, univerzalno primijeniti na svu djecu?
3
...ili se u takvom konceptu kurikuluma, ipak, primarno polazi od sadržaja poučavanja koje
djetetu treba prenijeti?
Je li transmisja znanja uopće moguća i, ako jest, koja se uloga u tako koncipiranom
kurikulumu dodjeljuje djetetu – naročito ako se odgojno-obrazovni proces shvaća kao
interakcijsko-komunikacijski, tipično ljudski, neponovljiv i stvaralački proces, koji se odvija
između djece i odraslih, u kojem bi oni, podjednako i ravnopravno, trebali participirati, ako se
taj proces odvija u različitim institucijskim, socio-kulturnim i drugim uvjetima, i uvaži razvojna
teorija socijalnog konstruktivizma!
Može li se, uistinu, p(r)opisani kurikulum „odozgo” jednako ostvarivati u različitoj,
dinamičnoj, višeslojnoj i kompleksnoj odgojno-obrazovnoj praksi?
1.1 SVRHA I VAŽNOST PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA
Smisao kreiranja kurikuluma je osiguranje jednakih mogućnosti i uvjeta koji svakom
djetetu osiguravaju razvoj njegovih potencijala. Pri tome se uvažavaju osobne potrebe djece i
obitelji, zajednice, poželjne vrijednosti i zajamčena prava.
U fokusu odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi je osiguranje dobrobiti
za svako dijete. Oblikovanje kurikuluma ranog odgoja zahtijeva visoku razinu fleksibilnosti,
tj. prilagodljivosti konkretnim mogućnostima, potrebama i interesima djece. Ta se fleksibilnost
odnosi na odabir sadržaja, ali i na duljinu trajanja i dinamiku izmjene odgojno-obrazovnih
aktivnosti unutar neke skupine. Nijedan oblik unificiranja u oblikovanju kurikuluma ranog
odgoja nije poželjan.
1.2. STRUKTURA PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA
Prema raspoloživim službenim dokumentima temeljnu struktura kurikuluma podijelili smo
na tri velike tematske cjeline u kojima dijete stječe kompetencije:
Ja (slika o sebi)
Ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica)
Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okruženje, kulturna baština, održivi razvoj).
U oblikovanju kurikuluma vodit ćemo se stavom da je primjerenije planirati ono što djeca
mogu učiti nego ono što trebaju činiti. Primjerenije je oblikovati uvjete i situacije koje
pogoduju učenju negoli same aktivnosti, tj. njihov tijek.
4
Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednog odgojno-obrazovnog rada
ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, kognitivni, psihofizički, emocionalni,
moralni i duhovni razvoj djeteta. Sve navedeno nalazi se, definirano prema zadaćama, u
Godišnjem planu i programu za novu pedagošku godinu.
1.3. PODRUČJA KOMPETENCIJSKIH DIMENZIJA
Nacionalnim kurikulumom zacrtana su osnovna područja kompetencijskih dimenzija i mi
ćemo im se pokušati što više približiti:
Temeljna znanja: razvoj vještina i sposobnosti, usvajanje i praktična uporaba pojmova i
predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s
drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se
da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju
s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu
prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao
što je, primjerice, polazak u školu.
Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog
mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja
vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;
sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje
inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost razumijevanja
vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i
potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način; sposobnost
uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima
(sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje različitosti među
ljudima; sposobnost zajedničkoga djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima);
sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom);
etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost
(samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti; samostalnost
u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost
prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i
zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i
postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.
5
Predviđa se njegovanje sljedećih vrijednosti i stavova: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje
vrijednosti obitelji, zajednice i društva.
Kurikulumom se predviđa razvoj znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za cjeloživotno
učenja u formi sljedećih kompetencija:
komunikaciju na materinskom jeziku
komunikaciju na stranim jezicima
matematičku kompetenciju
osnovne kompetencije u prirodoslovlju, inženjerstvu i tehnologiji
digitalnu kompetenciju
kompetenciju učiti kako učiti (osposobljenost za procese učenja, za organizaciju
vlastitog i tuđeg vremena, za prikupljanje, analizu i vrednovanje informacija i sl.)
socijalnu i građansku kompetenciju
inicijativnost i poduzetnost
njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog identiteta
kreativno i umjetničko izražavanje.
1.4. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA
Prilikom definiranja kurikuluma našeg vrtića polazimo od kulture ustanove. Ako se pod
kulturom nekog vrtića podrazumijeva način na koji ljudi razmišljaju, osjećaju i rade, oblikuju
i podržavaju vlastite i procese učenja djece, način na koji se ustanovom upravlja, na koji se
organizira i osmišljava fizičko okruženje, na koji se zajednički radi i na koji se promišlja
dijete i njegov proces učenja i razvoja, onda bismo za našu ustanovu rekli da se ona, poput
djeteta, razvija se na temelju potencijala svojih djelatnika uz napomenu da ove godine prolazi
proces redefiniranja promjenom osobe koja je na njenom čelu. Najvažnije nam je ostvariti
krajnji cilj, a to je dobrobit djece koja su nam povjerena.
DIJETE
Pa nam je cilj:
- sigurnost svakog djeteta
6
- samopouzdanje i samopoštovanje djeteta
- sposobnost razumijevanja i uvažavanja
potreba drugih
- uspostavljanje kvalitetnih odnosa s
drugom djecom i odraslima (sudjelovanje,
pregovaranje, rješavanje sukoba,
razumijevanje i poštivanje različitosti među
ljudima)
- istraživanje i razvijanje kompetencija:
samostalnost u obavljanju aktivnosti
– samostalnost djetetova djelovanja,
mišljenja i odlučivanja
usvajanje i praktična uporaba
pojmova i predodžbi kojima dijete
razumije i objašnjava sebe, svoje
ponašanje i izbore
stjecanje i razvoj vještina učenja-
povezivanje sadržaja, logičkog
mišljenja, argumentiranja,
zaključivanja i rješavanja problema
osiguravanje kvalitetne prilagodbe
okruženju i kvalitetno
osposobljavanje za izazove koji
očekuju dijete poput polaska u školu
sposobnost odgovornog ponašanja u
prirodnom i materijalnom okruženju
dobrobit svakog djeteta.
Razvoj svakog djeteta kao budućeg
aktivnog građanina našeg društva, što u
vrtićkom kontekstu znači:
7
osigurati iskustvo demokratskog
življenja i pluralizma
omogućiti djeci sudjelovanje i
odlučivanje o njima važnim stvarima
uvažavati osobnost svakog djeteta,
omogućiti ostvarivanje prava
predviđenih zakonima i Konvencije
o pravima djeteta
osigurati slobodu i poticati
odgovorno ponašanje svih sudionika
u odgojno-obrazovnom procesu
osnaživati djecu da budu poduzetna i
imaju inicijativu, poticati ih da
iniciraju, osmišljavaju i organiziraju
vlastite aktivnosti i njima
suupravljaju.
RODITELJE
podrška obitelji u realizaciji
roditeljske uloge
izgrađivanje partnerskih
odnosa s članovima obitelji.
PROSTORNO-MATERIJALNO OKRUŽENJE I ODNOS PREMA
VREMENU
Cilj nam je:
- organizacija prostora tako da bude siguran,
funkcionalan, da potiče na susretanje,
komunikaciju i interakciju, osigurava pravo
na privatnost djeteta
8
- bogata ponuda raznovrsnih, razvojno
primjerenih i stalno dostupnih materijala
koji potiču aktivnu konstrukciju znanja
- postizanje i njegovanje estetskih standarda
okruženja pri čemu se uvijek mora vidjeti
dijete koje je u vrtiću
- fleksibilan dnevni ritam temeljen na
poznavanju i uvažavanju djetetovih potreba
- imati okruženje u kojem je jasna
kompetencijska dimenzija odgajatelja te
njihovo poimanje i odnos prema djeci.
Organizacija vremenskog konteksta mogla
bi biti fleksibilna u smislu usklađivanja
djetetovih potreba, interesa, njegovog
biološkog ritma i rutine koju zahtjeva
organizacija rada u vrtiću. U promišljanju
vremenskog konteksta osnovno je načelo da
svaki trenutak življenja djeteta u
vrtiću ima jednaku važnost i jednak
odgojno-obrazovni potencijal.
OZRAČJE
Cilj nam je:
- postići atmosferu skladnog življenja uz
poštovanje prava djece, roditelja, djelatnika
i članova lokalne zajednice
- potencijalni utjecaj rizičnih čimbenika
svesti na minimum uporabom zaštitnih
mjera i postupaka
- prihvaćanje, njegovanje i razvijanje
vrijednosti obitelji, zajednice i društva.
9
DJELATNIKE VRTIĆA
Cilj nam je:
- osnaživati osobnih i profesionalnih
kompetencije svih i poticati primjereno,
funkcionalno djelovanje u međusobnom
odnosu, prema djeci i članovima obitelji
- razvijanje svijesti o osobnoj odgovornosti za
dobrobit djece i njihov cjelovit razvoj
- osiguranje prilika za refleksiju prakse
- promocija humanih vrijednosti
- razvijanje odgovornosti u vlastitoj praksi i
međusobnim odnosima s drugim djelatnicima.
Bitne OPĆE zadaće programa za djecu rane dobi nalaze se u Godišnjem planu rada
ustanove. Iznimno je važno naglasiti da našu koncepciju rada tako malom djecom odlikuje
orijentacija ka najnovijoj ISSA definiciji kvalitetne prakse. Pokazalo se da, kada se djeca rane
dobi osjećaju sigurno, kada su blizu skrbnika, uključeni u dijaloge koji olakšavaju visoku
razinu intersubjektivnosti, oni postaju odlučna u dužoj igri koju su odabrala i pokazuju
primjetan porast veza s vršnjacima. Tada su u mogućnosti osjetiti vlastito djelovanje u
socijalnom kontekstu. Djeca mlađa od tri godine su rođena kao cjelovita ljudska bića koja su
aktivni sudionici u rutinama i procesima svakodnevnog života. Ona samo trebaju vrijeme i
prave uvjete da procvjetaju. Kako svako dijete ima svoje preferencije, potrebe i prohtjeve/želje,
odrasli koji se o njima skrbe moraju ih vidjeti kao jedinstvene osobe s vlastitim
temperamentima i razvojnim karakteristikama. Odrasli koji se skrbe o takvoj djeci moraju
imati sposobnost odražavanja − tumačenja i odgovaranja na često suptilne znakove koje
odašilju u različitim kontekstima − kako bi najbolje odgovorili na njihove potrebe i inicijative.
Fokus ćemo usmjeriti na kvalitetne interakcije koje potiču razvoj i učenje i koje se odvijaju
kada su odrasli fizički i emocionalno prisutni, kada aktivno slušaju ili obraćaju pozornost te su
usmjereni ka djetetu i njegovom iskustvu.
Za djecu rane dobi (u našoj ustanovi se radi o djeci od 1. -3. godine života), planirani
sadržaji u odgojno- obrazovnom radu s djecom će se realizirati kroz:
- dnevne rutine poput hranjenja i njege,
10
- aktivnosti namijenjenih tjelesnom i psihomotornom razvoju poput razvoja koordinacije i
preciznosti baratanja predmetima, razvoja koordinacije i preciznosti pokreta, razvoja
koordinacije i ravnoteže pri pokretima i kretanju, razvoju fine motorike šake,
- aktivnosti namijenjenih socio-emocionalnom razvoju i razvoju ličnosti poput razvoja
pozitivnih emocionalnih stanja, razvoja sposobnosti postepenog prepoznavanja i izražavanja
emocija, postupnog razvoja pojma o sebi, razvoja kompetentnosti u socijalnim odnosima,
početka rada na reguliranju emocija, samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba,
razvoju odnosa s vršnjacima, upoznavanje s pravilima i granicama i sl.
Prepoznavanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama bit će zadaća vanjske
stručne suradnice. Prema Državnom pedagoškom standardu definicija djeteta s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama bi bila:
− dijete s teškoćama − dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne
skrbi, koje je uključeno u redovitu/posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću
− darovito dijete − dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više
područja uključeno u jasličke i vrtićke programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
O uvjetima pod kojim će djeca s težim teškoćama nakon perioda opservacije boraviti u
vrtiću odredit će ravnateljica i vanjska stručna suradnica.
Bitne zadaće programa rada s djecom vrtićke dobi navedene su u Godišnjem planu i
programu rada ustanove.
11
Poticanje socio –
emocionalnog razvoja
Poticanje razvoja pozitivnih osobina ličnosti i emocionalne inteligencije svakog djeteta Razvijanje svijesti o osobnom identitetu i jačanje samopoštovanja;
pozitivan stav prema sebi i drugima, poštivanje vlastitih i prava drugih, samopouzdanje, samostalnost, inicijativnost, stjecanje vještina zauzimanja za sebe, poticanje upornosti i rad na razvijanju izvršne funkcije Razvijanje samokontrole i primjerenih oblika interakcije;
prihvatljivo izražavanje emocija, poticanje dogovaranja i pridržavanja pravila, poticanje na sudjelovanje u igri i interakciji s drugom djecom, stjecanje socijalnih vještina potrebnih za uspješno snalaženje u školi, ali i budućem životu, primjereno nošenje s uspjehom i neuspjehom Razvijanje socijalnog ponašanja; usvajanje određenih normi
ponašanja, poticanje vještina i razvijanje navika pomaganja i dijeljenja s drugima, razvoj empatije , suradnje i vještina pregovaranja dogovaranja, primjena usvojenih vještina nenasilnog rješavanja konflikata, ohrabrivanje na preuzimanje odgovornosti, ukazivanje na ravnopravnost spolova i uočavanje i uvažavanje različitosti Razvoj odgovornog ponašanja; prepoznavanje i pravilno reagiranje
u situacijama koje se prepoznaju kao opasne
Poticanje spoznajnog
razvoja
Ovladavanje komunikacijom na materinjem jeziku (slušanje pročitanog i izgovorenog s razumijevanjem, korištenje govora tako da bude razumljiv slušateljima, izražavanje misli i osjećaja govorom, eksperimentiranje s riječima i glasovima, pričanje priče u slijedu, prepoznavanje povezanosti između govornog i pisanog teksta, poticanje interesa za pisanje) Ohrabrivanje djece i njihovo poticanje na rješavanje problema -
promatranje i istraživanje, poticanje znatiželje i interesa za rješavanje problema: pretpostavljanje, planiranje, zaključivanje, razvoj kritičkog mišljenja uz, razvoj stvaralačkog mišljenja Razvoj logičko- matematičkog mišljenja -grupiranje predmete
prema različitim osobinama, rekonstruiranje i uočavanje slijeda događanja, rješavanje logičkog niza, razumijevanje količinskih, prostornih odnosa i vremenskih pojmova, prepoznavanje i imenovanje geometrijskih oblika, boja Vježbanje predmatematičkih vještina i vještina predčitanja i
predpisanja Stjecanje iskustva i spoznaja o prirodnoj (svijet biljaka i životinja,
godišnja doba) i društvenoj sredini (moje mjesto Čavle, moj zavičaj, snalaženje u prometu, kulturno-higijenske navike, zanimanja ljudi, povijesna i kulturna baština)
12
Poticanje tjelesnog razvoja
Razvijanje navika zdrave prehrane, uočavanje i jačanje svijesti o važnosti kretanja i bavljenja sportskim aktivnostima; aktivno bavljenje nekim od sportova prema prostornim mogućnostima (nogomet, košarka, badminton, tenis, atletika) Svakodnevno uvježbavanje samostalnog održavanja osobne higijene i
obavljanja fizioloških potreba, poticanje samostalnosti u oblačenju i svlačenju i održavanju higijene prostora Svakodnevnim tjelesnim vježbanjem jačati opću psihofizičku kondiciju i
osnovne motoričke vještine, poticati pravilan rast i razvoj djeteta, te razvijati koordinaciju oka i ruke i finu motoriku prstiju
Poticanje umjetničkog izražavanja
i stvaralaštva
Svakodnevno poticanje radoznalosti i aktivnog stvaralačkog odnosa Razvijanje kreativnosti i poticanje mašte Poticanje različitih oblika izražavanja i stvaranje: govorno, glazbeno,
scensko, likovno, tjelesno... Uočavanje ljepote umjetničkih djela i različitih oblika stvaralaštva.
Prostori soba dnevnog boravka bit će podijeljeni u centre aktivnosti: centar za likovno
izražavanje, za obiteljske i dramske igre, za početno čitanje i pisanje, za matematiku i
manipulativne igre, za građenje, za igre pijeskom i vodom, za glazbu i istraživanje prirode( za
ovu pedagošku godinu prema interesu djece. Predviđaju se materijali koji potiču djecu na
aktivnost i istraživanje u svim centrima:
U centru za likovno izražavanje
materijali koji djecu potiču na razvijanje i
istraživanje vlastite kreativnosti, istraživanje
novih materijala te razvijanje taktilnih
sposobnosti; boje, papiri raznih vrsta, škare,
različite vrste boja i bojica, krede u boji,
različite vrste ljepila, konac i vuna, štapići,
kistovi, materijali za kolaž, materijali koji se
mogu reciklirati kao što su žica, ljepljiva
traka, spajalice, glina, glinamol, plastelin,
različite vrste tijesta, slikarski stalak, zaštitne
kute itd. U centru će stajati i različiti prirodni
13
materijali kao što su drvo, lišće i pijesak,
kamenčići i obluci i sl.
U centru za građenje
kocke različitih veličina i oblika, cilindri,
duge i kraće daske, polukrugovi, trokuti,
kartoni različitih debljina i veličina,
automobili igračke, kamioni, životinje, ljudi,
avioni, čamci i brodovi, različite figurice itd.
U obiteljskom centru- kuhinjski dio
pećnica, štednjak, stol i stolice, pribor za jelo,
kuhalo, mikser, plitka posuda za pečenje
kruha, lonci s poklopcima (veliki i mali),
kuhinjska vaga, tava, cjediljka i sito, lijevak,
zaimača, sokovnik, lopatica, mjerne šalice,
mjerne žlice, pjenjača, zdjele, kuhače,
drobilica za krumpir, valjak za tijesto,
tanjuri, šalice, čaše, ručni mikser za jaja i šlag
i sl.
U centru dramske i obiteljske igre
razne lutke, krune, stara auto truba, stari
volan, stari telefon, zvona, kocke, gumbi,
karton, papir u boji, odjeća za preoblačenje,
haljine, bubnjevi, lijevak, rukavice, ljepilo,
šeširi, glazbeni instrumenti, kuhinjske
potrepštine i pribor, veliko ogledalo, velike
prazne kocke, kozmetika, maske, prostirači,
stari nakit, papirnati tanjuri i vrećice,
papirnati ubrusi, slike životinja, pjesme,
lonci i zdjele, snimke životinjskog glasa,
šalovi, kutije od cipela, stara obuća, čarape
za izradu lutaka, štapovi, karton ambalaža,
14
knjige, kravate, alati, crijevo za vodu, perike,
papir za omatanje, konac, predivo, naočale,
rekviziti za igre sa životinjama (repovi, uši,
nosovi), lažni brkovi, štap, značke i
zviždaljke, stetoskop, gaza, zavoji, boce,
vata, lažni novac, blagajna, košare, ambalaža
voštano voće i povrće, metle, spužve, krpe,
ubrusi itd
U centru za početno čitanje i pisanje
prostor za pisanje, stol za izrađivanje knjiga,
centar za slušanje, olovke, flomasteri i
bojice, papire s i bez crta, slikovnice, priče,
enciklopedije, spajalice, bušilica za papir,
plakati, brošure, reklamni leci, pisma – sve
različite veličine, debljine i oblika slova
U centru za matematiku i manipulativne igre
jedinične kocke, brojevi na podu, oprema za
mjerenje, brojevni nizovi, parket, kocke s tri
obilježja (atributne kocke), kovanice, sat,
puzzle i slagalice, umetaljke s čavlićima,
Lego i Duplo kocke, domino, perlice u boji,
magneti u boji i sl.
U centru za glazbu
prazne plastične posude s poklopcima,
konzerve, kutije s rižom, grahom, gumbima i
sl., prirodni materijali, sjemenke i tikvice,
gumene trake, kutije, cijevi, žica, kocke,
brusni papir, sve što lupa, plastične boce,
cijevi i sl, glazbeni instrumenti, note i
15
crtovlje od drveta, CD player, radio aparat,
snimke poznatih melodija i zvukova iz
prirode, glazbeni memory itd.
U centru za istraživanje prirode
mali akvarij, vagu, barometar, baterije,
sjemenke, kantice, svijeće, satove, limenke,
kompas, ambalaže, boje za hranu, lijevak,
oruđe za vrt, ljepilo, čekić, povećalo, zmaja,
deterdžent, ključeve i brave, magnete,
mjerne šalice, čavle, stare časopisi, plastične
vrećice i šalice, kliješta, zemlju za lončanice,
prizmu, koloture, kamenje, gumene trake,
odvijače, vijke, kutije za cipele, spužve,
stetoskop, konopac, termometar, kanticu za
zalijevanje, konac, gumbe itd. fotografije
životinja, tragove koje ostavljaju, nastambe u
kojima žive, veterinarska ambulanta, i sl.
u vrtu:
ograđeni prostor za sijanje i sađenje, pribor
za vrtlarenje i zalijevanje biljaka
Centar za igru s pijeskom i vodom
mjerne šalice, kalupe, pjenjače, deterdžent,
pluto, spužve, čamce i brodiće, pribor za
gradnju splavova od različitih materijala,
kamenje, lopatice, četke, kantice, posuđe,
lutke, lijevke, vage, štapiće, cjediljke, sita
itd.
16
Postoji mogućnost kreiranja i drugih centara: za njegovanje baštine, likovni atelje i mala
galerija te centar posvećen određenim sportovima i praćenju promjena u okruženju tijekom
izmjene godišnjih doba.
Svi prethodno navedeni materijali će biti logički grupirani i smješteni u odgovarajućim
centrima koji su jasno odvojeni. Police, tepisi, ormari, pregrade, stolovi i sl. će se koristiti za
razdvajanje prostora. U centrima gdje se sluša glazba, čita i razmišlja trebali bi postojati jastuci
i mekani namještaj, a na podu tepih. Soba dnevnog boravka organizirat će se tako da odgajatelj
može vidjeti centre aktivnosti i djecu u njima. Materijali i dječji radovi bit će izloženi na
posebnim panoima. Osigurat će se mjesto gdje djeca mogu držati osobne stvari, a što je svakako
ne manje bitno je da će se voditi računa da djeci bude omogućeno slobodno kretanje po
prostoru. To je sadržajno i smisleno u skladu sa sigurnosno- zaštitnim i preventivnim
programom vrtića.
1.5. KURIKULUM VRTIĆA
Kada pogledamo postavke Nove paradigme djetinjstva vidjet ćemo da na njega
pokušavamo gledati ozbiljnim i uvažavajućim očima svjesni da je to važno razdoblje
čovjekovog života te da su naša osnovna opredjeljenja u radu usmjerena na djetetovu osobnost,
njeno razumijevanje i uvažavanje.
Program rada naše ustanove i kurikulum temeljimo na:
• načelima konstruktivizma prema kojem je učenje interaktivni proces u kojem je dijete
aktivno biće, a uključuje i odrasle osobe, drugu djecu i cjelokupno okruženje
• oslonjen je na razvojno primjerenu praksu, dakle temeljen je na poznavanju dječjeg
razvoja, na spoznaji da sva djeca u svom razvoju prolaze kroz zajedničke razvojne faze, ali da
je pri tome svako dijete jedinstveno individualno biće
• potrebi za individualizacijom kako prostora tako i plana i programa interakcije odraslih s
djecom jer tek kada je iskustvo individualizirano dijete se može razvijati i napredovati vlastitim
tempom
• učenju kroz igru s obzirom da igra i razvoj teku u ranoj i predškolskoj dobi paralelno
17
• sudjelovanju obitelji- jer je za djecu u predškolske dobi sudjelovanje članova njihovih
obitelji u programu važno stoga što modelira odnos koji se od njih očekuje i u školi
• okruženju usmjerenom na dijete koje se promišlja imajući na umu dva načela: važnost
vlastite interakcije djeteta sa svijetom oko sebe i poticaja koje kroz nadogradnju znanja,
interesa, potreba i sposobnosti ono pruža
• prepoznavanju i praćenju darovite djece i djece s teškoćama u učenju i ponašanju
• pružanju pomoći djeci s teškoćama i senzibiliziranju ostale djece za njihove potrebe,
pružanje pomoći i suradnju.
Bitne zadaće su definirane djelovanjem sljedećih čimbenika:
djetetovim specifičnim razvojnim potrebama
interesima i sposobnostima djeteta rane i predškolske dobi
potrebama spoznajnog razumijevanja svijeta u kojem dijete živi
individualnim razlikama u svim važnim razvojnim područjima
različitim obiteljskim kulturama djece
potrebom za početnim razvojem stvaralačkih i izražajnih potencijala djeteta.
2. PROGRAMI
Ove godine rad se odvija u matičnom objektu u kojem postoji 4 skupine djece rane dobi
(1.-3. godine) i 6 vrtićkih skupina djece različite dobi i u dva područna objekta: u Čavlima
(dvije odgojne skupine djece različite dobi i jedna skupina djece rane dobi) i Gradu Grobniku
( jedna odgojna skupina djece u dobi od 3-6 godina). Za korisnike je organiziran 10 satni program odgoja i obrazovanja. Za ovu godinu je
predviđen rad u večernjim satima za polaznike programa predškole jer za drugačiji način
organiziranja rada nemamo slobodnih prostora. Pojačano će se raditi na sportu, njegovanju
baštine i likovnosti djece.
Kurikularni pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene metoda i oblika rada.
Predviđeni su otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji djeci i odgajateljima pružaju
mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva.
Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojemu dijete, uz podršku odgajatelja, često
kroz igru, samo istražuje i konstruira svoje znanje. Važno je na umu imati da ishodi
18
cjeloživotnog učenja trebaju ponajprije voditi ka ostvarivanju i razvoju osobnih potencijala i u
konačnici ka tome da svako dijete postane aktivni građanin našega društva. Ono što moramo
stalno imati na umu su vrijednosti koje bismo u našem svakodnevnom radu trebali promicati
poput znanja, identiteta, humanizma i tolerancije, odgovornosti, autonomije i kreativnosti.
2.1. REDOVITI PROGRAM
Uvjeti za razvoj i učenje kroz igru planiraju se unaprijed, a usmjereni su na: raznovrsnost
poticaja kroz integracijski pristup, aktivnu uključenost djece, razvojnu primjerenost i
poticajnost, kreativnost i izražavanje, mogućnost izražavanja osjećaja, mogućnost izbora itd.
Kroz bogatu ponudu konkretnih i djetetu zanimljivih materijala potiče se aktivno konstruiranje
znanja i iskustava odnosno učenje činjenjem. Raznovrsnost, dostupnost, količina i način
ponude materijala promovira neovisnost i autonomiju učenja i razvoja djeteta.
Vrijednosti kojima kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te odgovornost.
Imat ćemo na umu preporučene tematske oblasti unutar kojih dijete stječe navedene
kompetencije, a koje su prema kurikulumu:
Ja – slika o sebi:
Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:
poticanju samostalnosti djece (aktivno sudjelovanje djeteta u aktivnosti svlačenja,
oblačenja, obuvanja, uvježbavanja kulturno-higijenskih navika, pozitivnog odnosa prema
osobnim stvarima, kulture uzimanja obroka, usvajanja radnih navika) - SVA DJECA
poticanju i usavršavanju prirodnih oblika kretanja kroz elementarne igre i druge oblike tjelesnih aktivnosti (u 'sportskim skupinama' pojačani sadržaji vezani uz RAZLIČITE SPORTOVE + SVA DJECA)
razvoju samopouzdanja SVAKOG djeteta
razvoju grafomotorike (pravilan hvat olovke, orijentacija na papiru, percepcija,
koncentracija pažnje sukladno razvojnim sposobnostima i individualnim razlikama djece i
njihovim interesima) – SVA DJECA
uvažavanjem individualnih stilova i strategija učenja djece osigurat će se uvjeti za
osobne, autentične doživljaje i iskustva o sebi, drugima i svijetu ( kroz pojačan rad na
LIKOVNOSTI djece + SVA DJECA).
19
Ja i drugi (obitelj, druga djeca, vrtić i lokalna zajednica)
Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:
dječjem samostalnom istraživanju podataka o sebi i obitelji, imenima roditelja,
rodbinskim odnosima, mjestom stanovanja i ostalim činjenicama relevantnim za dijete
(naglašeno kroz NJEGOVANJE BAŠTINE I OBIČAJA KRAJA + SVA DJECA)
razvijanju vještina snalaženja u prometu - SVA DJECA
upoznavanju sa školom, pojmom učitelja i razreda - PREDŠKOLCI
obilježavanju važnih datuma i događanja u obitelji i vrtićkoj skupini - SVA DJECA
poticanju upotrebe govora u opisivanju, pričanju, prepričavanju, objašnjavanju
doživljenog, željenog, predviđenog, zamišljenog- SVA DJECA
stvaranju uvjeta za različite oblike izražavanje djece (govorno, glazbeno, LIKOVNO-
POJAČANO U PODRUŽNICI PETEŠIĆ, SCENSKO- KROZ PREDSTAVU U VRTIĆU +
SVA DJECA PREMA AFINITETIMA I INTERESU)
razvijanju socijalnih vještina (poticanje primjerenog izražavanja potreba, osjećaja,
mišljenja i stavova, uvažavanje, tolerancija, poštivanje zajedničkih pravila, rješavanje
konflikata, suradnja) – SVA DJECA
upoznavanju dječjih prava, ali i obveza te njihovog ostvarivanja u konkretnim životnim situacijama – SVA DJECA
upoznavanju svojeg mjesta i djelatnosti ljudi koji u njemu žive i rade (kroz pojačan rad na njegovanju BAŠTINE I OBIČAJA KRAJA + SVA DJECA).
Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj)
Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:
razvoju sposobnosti uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama: prirodne pojave,
društvena zbivanja, fizičke pojave, stvari – PREMA INTERESU DJETETA/GRUPE DJECE,
SVA DJECA, pojačano u dvije skupine
osiguranju uvjeta za razvoj osnovnih (prepoznavanje i imenovanje) i viših misaonih
procesa: klasifikacija, uspoređivanje, povezivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih odnosa,
otkrivanje i istraživanje zakonitosti - SVA DJECA U SKLADU S DOBI
20
osiguranju prilika za doživljaj različitih umjetničkih djela (glazbenih, likovnih, scenskih,
književnih i dr.)- pojačano DJECA IZ PETEŠIĆA + SVA DJECA
stvaranju uvjeta za razvoj predčitačkih i predmatematičkih vještina – OD NAJRANIJE
DOBI ZAPOČINJEMO S PRIPREMOM ZA ŠKOLU
poticanju pravilnog književnog govora, bogaćenje dječjeg rječnika i strukture rečenice- SVA DJECA
njegovanju grobničke čakavštine – skupina DJECE I RODITELJA i ostala djeca prema
želji i afinitetima
organiziranju što češćeg boravaka i kretanja u prirodi (kroz pojačanu SPORTSKU AKTIVNOST)
razvijanju pozitivnog odnosa prema prirodi i okruženju poticanju usvajanja zdravog
načina života i s njim povezanih navika – SVA DJECA
poticanju prepoznavanja i njegovanja vrijednosti održivog razvoja – SVA DJECA
istraživanju i manipuliranju novim materijalima i njihovoj uporabi na različite načine SVA DJECA
prepoznavanju mogućih opasnosti u različitim situacijama: na ulici, vrtiću i roditeljskom domu – SVA DJECA u skladu s dobi.
KRATKI PROGRAM UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Na početku pedagoške godine anketirat ćemo roditelje kako bismo utvrdili koji broj djece
bi ove godine bio uključen u uvodni tečaj učenja engleskog jezika. Već više godina
surađujemo sa školom za strane jezike ,,Linguae'' iz Rijeke koja je po načinu rada i filozofiji
odnosa prema djeci predškolske dobi najusuglašenija s našim radom. Program je namijenjen
uzrastu djece od 4 do 7 godina.
OSTALI PROGRAMI DRUGIH NOSITELJA
U trenutku pisanja dokumenta u planu imamo samo suradnju s vanjskim nositeljem u
organiziranju zimovanja za djecu čiji su roditelji spremni za to izdvojiti određena novčana
sredstva. Pratit će ih odgajateljice iz vrtića po uvjetima koji će se naknadno dogovoriti.
21
2.3. PROGRAM PREDŠKOLE Tijekom prosinca planiraju se upisi djece u program predškole. Očekujemo oko 12-15
prijava. Program će trajati 250 sati u razdoblju od 1. veljače do kraja svibnja. Odvijat će se u
popodnevnim satima u matičnom objektu vrtića jer ove pedagoške godine nemamo drugačijih
prostornih mogućnosti. Voditeljica programa bit će naknadno određena natječajem s ugovorom
na pola radnog vremena. Ona se vidi kao kreator izvedbenog programa i njegov neposredan
izvršitelj.
U radu predškole bit će, po potrebi i prema mogućnostima biti uključene pedagoginja i viša
medicinska sestra vrtića. Pedagoginja će sudjelovati u planiranju i praćenju neposrednog rada
s djecom. Viša medicinska sestra nadzirat će higijensko stanje i održavanje čistoće prostora,
provoditi higijensko epidemiološke mjere, mjere profilakse i primarne prevencije.
Osnovni cilj programa predškole je završna priprema djeteta za polazak u školu,
poticanje njegova cjelovitog razvoja i socijalizacija u skupini vršnjaka. Osim rada na
grafomotorici, predčitalačkim i predmatematičkim vještinama (što je često najvažnije
pitanje roditelja) dominantan naglasak je na razvoju djetetovih umijeća i znanja u svim
razvojnim područjima (tjelesnom, emocionalnom, socijalnom i intelektualnom) za što će
se osigurati sigurno i podržavajuće okruženje. Zadaća nam je da se kod djece razvijaju
ključne kompetencije za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu. Važno je na umu imati
da ishodi cjeloživotnog učenja trebaju ponajprije voditi ka ostvarivanju i razvoju osobnih
potencijala i u konačnici ka tome da svako dijete postane aktivni građanin našega društva. Ono
što moramo stalno imati na umu su vrijednosti koje bismo u našem svakodnevnom radu trebali
promicati poput znanja, identiteta, humanizma i tolerancije, odgovornosti, autonomije i
kreativnosti. Cilj i zadaće će se ostvarivati putem različitih oblika i načina učenja kroz igru,
koja je za djecu predškolske dobi prirodan vid učenja, u kojima će dijete imati ulogu aktivnog
sudionika u procesu vlastitog učenja i razvoja. U tu svrhu predviđeni su fleksibilni didaktičko-
metodički sustavi koji djeci i odgajateljima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika
i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva.
Kompetencije koje dijete treba imati u godini dana prije polaska u osnovnu školu će se
razvijati u tri područja:
- vještine i sposobnosti
- vrijednosti i stavovi
- osnovna znanja
22
2.4. SURADNJA S RODITELJIMA
Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija članova djetetove obitelji i djelatnika
vrtića potrebna je zbog toga što se jedino na taj način može osigurati primjeren odgovor na
individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potpora njegovom cjelovitom razvoju. Želja
nam je kroz kontinuiranu komunikaciju saznati nešto više o podrijetlu djeteta, njegovim jakim
stranama i potrebama i s tim podacima uskladiti okruženje vrtića. Naravno, iznimno je važno
pobrinuti se da se članak 11 Etičkog kodeksa ustanove primjenjuje u službenoj komunikaciji i
dogovaranju s roditeljima.
Bitna zadaća je unaprijediti načine i kvalitetu informiranja roditelja o životu i radu u našoj
ustanovi. Roditelj, kao primarni odgajatelj ima potrebu i pravo biti dobro informiran o tome
kako njegovo dijete živi i razvija se u vrtićkim/jasličkim uvjetima, što se sve čini u cilju
poticanja tog razvoja, te koliko je dijete u vrtiću/jaslicama uistinu sretno i zadovoljno. Kroz
razne oblike suradnje pokušat ćemo ostvarivati partnerski odnos. Planiramo sljedeće zadaće i
poslove:
- individualno informiranje roditelja o djetetu i onom što ono radi u vrtiću putem sadržaja
iz individualnih dosjea, plakata i PP prezentacija i web stranice vrtića
- komunikacijski sastanci s roditeljima kao oblik suradnje i edukacije ( odgajateljice uz
konsultaciju s pedagoginjom)
- izgrađivanje suradničkih i partnerskih odnosa s obiteljima putem roditeljskih sastanaka,
kutića roditelji za roditelje i tematskih tekstova koje se bave zanimljivim i aktualnim
temama
- otvoren poziv roditeljima da sudjeluju u projektu PRIČOPRIČAONICA
- aktivno učešće roditelja i članova obitelji i obilježavanje Dana vrtića 25. svibnja
- upoznavanje s obiteljskom kulturom djece, tradicijom i običajima i traganje za načinima
njihove implementacije u svakodnevni rad i okruženje u vrtiću
- komunikacija prema roditeljima putem pismenog izvješća o tome što se danas zbivalo u
grupi; slikovni način praćenja usvojenih vještina….
UPOZNAVANJE RODITELJA S ORGANIZACIJOM ŽIVOTA I RADA U VRTIĆU
- inicijalni razgovori s roditeljima pri upisu djeteta u vrtić- PEDAGOGINJA I
ZDRAVSTVENA VODITELJICA
23
- roditeljski sastanak s roditeljima novoupisane djece − ODGAJATELJICE i po potrebi
STRUČNI TIM
- dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa te prezentacija roditeljima (panoi,
prezentacije preko LCD projektora) − ODGAJATELJICE
- uređenje oglasnih ploča za roditelje; kutak roditelji za roditelje na razini grupe -
ODGAJATELJICE
- tekst u općinskom listu Gmajna – SKUPINA ODGAJATELJICA, RAVNATELJICA,
PEDAGOGINJA
- web stranica vrtića − ODGAJATELJICE, RAVNATELJICA, PEDAGOGINJA,
ZDRAVSTVENA VODITELJICA
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
UKLJUČIVANJE RODITELJA U PROCES NJEGE I ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
- aktivno uključivanje roditelja u postupno prilagođavanje djeteta na vrtić - JASLICE
- poticanje roditelja na sudjelovanje u prikupljanju i nabavi materijala i sredstava za rad i
igru djece- SVI RODITELJI
- uključivanje roditelja u neposredan odgojno-obrazovni rad i posjete izvan vrtića- SVI
RODITELJI
- uključivanje roditelja u realizaciju različitih programa i projekata – SVI RODITELJI
( predstavljanje hobija ili profesije kojom se bave)
- Dan vrtića ( sudjelovanje roditelja na manifestaciji koja će biti naknadno dogovorena na
razini ustanove, a koja je sastavni dio obilježavanja Dana vrtića) – SVI RODITELJI
- prema rezultatima ankete − uključiti zainteresirane roditelje u održavanje prostora vrtića –
SVI RODITELJI
- otvoren poziv roditeljima za sudjelovanje u PRIČOPRIČAONICI – SVI RODITELJI
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
OBLICI: Komunikacijski roditeljski sastanak po skupinama ili po određenoj problematici
više skupina
Sadržaji / teme ( prema rezultatima ankete za roditelje)
Nositelji: odgajateljice skupine, po potrebi pedagoginja,
24
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
Pedagoginja vrtića prisustvuje roditeljskom sastanku svake skupine po pozivu
odgajateljica i sudjeluje u razgovoru na unaprijed dogovorenu temu. Temu određuju pokazani
interesi roditelja.
Ankete, upitnici, intervjui: - intervju roditelja novoupisane djece na početku radne godine
- ankete po potrebi- ukoliko nam tijekom godine bude bilo potrebno dobiti mišljenje roditelja
o nekoj temi ili ispitati njihovo mišljenje o sudjelovanju u nekim aktivnostima.
Druženja , izleti, zajedničke aktivnosti, natjecanja, svečanosti: Sadržaji: - druženja vezana uz blagdane i svečanosti
- suradnja vezana uz sudjelovanje na Olimpijadi
- zajednički izlet -za odobrenje destinacije koja u potpunosti mora biti usklađena s
trenutnim interesima djece u skupini potrebno je ispuniti protokol koji ide u razmatranje
- sudjelovanje u maškarama
- kreativne radionice za roditelje
- akcije na održavanju vanjskih prostora svih objekata vrtića
- radionice za izradu didaktike.
Nositelj: ravnateljica, odgajateljice, zdravstvena voditeljica, pedagoginja
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
Individualni razgovori: Svakodnevno s roditeljima razmjenjivat će se informacije o djeci, nudit će se jednom
mjesečno termini za individualne informacije, a povremeno - po procjeni odgajatelja ili
prema potrebi roditelja, ostvarit će se planski individualni razgovor i dogovoriti suradnja u
rješavanju tekućih problema. Po potrebi konzultirat će se stručni suradnik odgovarajućeg
profila.
25
Nositelji: odgajateljice skupina, pedagoginja, zdravstvena voditeljica, vanjska suradnica
edukacijski rehabilitator
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
OSTALI OBLICI SURADNJE
Sadržaj:
- Dan vrtića 25. svibnja
- roditelj u funkciji izvođenja odgojno-obraz. rada –gostovanje- hobi, profesija, o mojoj
obitelji, čitanje priča
- uključivanje roditelja u oblikovanju i održavanju prostora vrtića
- roditelj u pripremi svečanosti, maskiranju tijekom zime, druženjima , svečanostima.
Kutići za roditelje, leci, plakati, web stranica vrtića: - kroz cijelu godinu putem kutića za roditelje informirati o aktualnim zbivanjima u skupini,
o razvitku i napredovanju djece i dogovoriti zajedničke strategije u odgoju djece
- u za to određene prostore ponuditi pisane materijale s različitim aktualnim temama
- za roditelje novoupisane djece pripremiti letke s osnovnim informacijama i savjetima o što
lakšem prolasku adaptacijskog perioda u vrtiću
Nositelji: ravnateljica, pedagoginja, odgajateljice, zdravstvena voditeljica
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
2.5. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Godišnji Planom predviđena su minimalno 64 sata stručnog usavršavanja, od toga oko 40 (
4 h mjesečno bez 2 mjeseca GO) sati individualnog rada na proučavanju stručne literature,
periodike i internet stranica s odgovarajućim sadržajima. Pratit ćemo ponudu edukacija u
organizaciji AZOO-a. Nastojat će se osigurati svim našim djelatnicama imaju prilika za
sudjelovanje na nekim od njih prema vlastitim interesima i potrebama.
26
SADRŽAJI Mjesec i trajanje
MJESTO NOSITELJ
1. ODGAJATELJSKO VIJEĆE Godišnji plan i program rada Kurikulum vrtića Radni dogovor CILJ: POSTAVITI OKVIR I PRAVILA RADA U PEDGOŠKOJ GODINI 2019./20.
26.IX 2019.
120 min
DV ,,Čavlić''
ravnateljica
RADIONICA ZA ODGAJATELJE Predstavljanje programa Rastimo Zajedno CILJ: SAZNATI NEŠTO VIŠE O PROGRAMU KAKO BI VIDJELI POSTOJI LI NETKO TKO BI SE ŽELIO DODATNO EDUCIRATI ZA NJEGOVO PROVOĐENJE
X 2019.
60 min
DV ,,Čavlić''
. Adela Karlovčan Helena Žagar
RADIONICA ZA ODGAJATELJE Partnerstvo s roditeljima-fraza ili realna opcija CILJ: RAZMOTRITI POJAM I ZNAČENJE PARTNERSTVA, UVJETE I PREPREKE U NJEGOVOM USPOSTAVLJANJU, ZAUZIMANJE STAVA I STRATEGIJE NA RAZINI USTANOVE TIPOVI RODITELJA I MOGUĆI NAČINI SURADNJE
XI 2019.
90 min
DV ,,Čavlić''
A . Fabrio
RADIONICA ZA ODGAJATELJE Roditelji i kako s njima surađivati ( uz predstavljanje Wanda metode kroz analizu jednog slučaja) CILJ: UZ UPOZNAVANJE I PRAKTIČNU PRIMJENU WANDA METODE
XII 2019.
120 min
DV ,,Čavlić''
A. Fabrio
27
PROMOTRITI MOGUĆE RJEŠENJE JEDNOG SLUČAJA IZ PRAKSE
RADIONICA ZA ODGAJATELJE Djeca s autizmom CILJ: II RADIONICA O RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA; SAZNATI NEŠTO VIŠE O AUTIZMU I RADU S DJECOM KOJA IMAJU TU DIJAGNOZU
I 2020.
120 min
DV ,,Čavlić''
Brankica Žagar
2. ODGAJATELJSKO VIJEĆE Polugodišnje izviješće po skupinama CILJ: REFLEKSIJA O RADU SKUPINA NAKON POLA GODINE
II 2020.
120 min
DV ,,Čavlić''
ravnateljica
RADIONICA ZA ODGAJATELJE Rad s vunom CILJ: NAUČITI RADITI S VUNOM (MOKRA I SUHA)
III 2020.
90 min
DV ..Čavlić''
Dogovara ravnateljica
RADIONICA ZA ODGAJATELJE AZOO CILJ: ZADOVOLJITI NEKI SPECIFIČAN PROFESIONALNI INTERES DJELATNIKA
Prema ponudi
6 h
RADIONICA ZA OODGAJATELJICE KOJE IMAJU POTREBU ZA INFORMATIČKO OPISMENJAVANJE CILJ: STEĆI OSNOVNA ZNANJA I VJEŠTINE
Tijekom godine
120 min
DV Čavlić
Maja T.K. Aleksandra S. Tea Kordiš
3. ODGAJATELJSKO VIJEĆE
28
Tekuća pitanja i Dan vrtića CILJ: RADNI DODOVOR
V 2020. 120 min
DV ,,Čavlić'' ravnateljica
4. ODGAJATELJSKO VIJEĆE Godišnje izviješće 2019./20. CILJ: RAZMATRANJE I USVAJANJE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O RADU USTANOVE, PLAN RADA U LJETOM RAZDOBLJU Eventualno jedno OV u V mjesecu CILJ: U SKLADU S POTREBOM
VIII 2020. 120 min
DV ,,Čavlić'' ravnateljica
2.6. VREDNOVANJE Odgojno-obrazovni proces u ustanovi za rani odgoj izuzetno je dinamičan i kompleksan,
te ovisi o nizu čimbenika (veličini, uvjetima, lokaciji, viziji, ljudskim potencijalima, osnivaču,
ustroju itd.), specifičnih za svaku pojedinu ustanovu, pa i za svaku odgojno-obrazovnu
skupinu. Zajednički važeći parametri (kriteriji/indikatori/standardi) referentna su točka
prema kojoj se poduzima unutarnja procjena kvalitete, tj. unutarnje vrednovanje. Važan
element unutarnje procjene kvalitete ustanove jest osposobljenost svih čimbenika
odgojno-obrazovnog procesa (odraslih i djece) za stalnu i kvalitetnu (samo)procjenu.
Trajan „rad na sebi” s ciljem unapređenja osobnoga i profesionalnog djelovanja osigurava
izgradnju adekvatnog modela za djecu kako bi se ona osposobila za samounapređivanje
svojih postignuća, tj. za samoregulaciju vlastitog ponašanja i građenje kvalitetnih odnosa s
vršnjacima i ostalim osobama u ustanovi i izvan nje.
Stalno promišljanje i vrednovanje kvalitete odgojno-obrazovne prakse, pretpostavka je
kontinuiranog unapređivanja i razvoja ustanove. Svrha vrednovanja u ustanovi jest:
- promicanje samoodgovornosti svih pojedinaca u ustanovi, kao i ustanove u cjelini
(praktičari znaju da su odgovorni za napredak, odgoj i učenje djece, ustanove su
svjesne da su odgovorne za osiguranje uvjeta za odgovarajući napredak, a svi
zajedno da su odgovorni za cjelokupnu kvalitetu i razvoj ustanove)
29
- osiguranje korisnih pokazatelja onoga što je već postignuto i onoga što bi trebalo unaprijediti
(prepoznavanje dobrih strana i „kritičnih točaka” polazište je za poboljšanje kvalitete)
- jamčenje jednakih uvjeta za svu djecu (npr. mlađoj djeci u odnosu prema starijoj, jednoj
etničkoj skupini u odnosu prema drugoj, djeci slabijega socijalnog statusa i
djeci s teškoćama u odnosu prema drugoj djeci i sl.)
- određivanje trendova u unapređenju kvalitete ustanove (praktičari, ali i ustanova u
cjelini moraju znati pogoršava li se njihova kvaliteta ili se poboljšava s obzirom na
povijest, kontekst i kulturu ustanove).
Proces (samo)vrednovanja djece, Te Whāriki, koji se čini prihvatljivim olakšava se nizom
pitanja koja odražavaju ključne vrijednosti, tj. filozofiju kurikuluma. To su sljedeća pitanja:
Pripadanje: „Poznaješ li me dobro?” (Poštuješ li moje interese i mogućnosti, kao i mogućnosti
moje obitelji?)
Dobro osjećanje: „Mogu li ti vjerovati?” (Zadovoljavaš li moje svakodnevne potrebe brižno i
pažljivo?)
Istraživanje: „Omogućuješ li mi da letim?” (Potičeš li me na razmišljanje i omogućuješ li mi
dovoljno izazova za širenje vidika?)
Komunikacija: „Čuješ li me?” (Pozivaš li me na komunikaciju, razumiješ li moja pitanja i
potrebe?)
Doprinos: „Je li ovo mjesto napravljeno za mene?” (Omogućuješ li mi da se ovdje dobro
osjećam, kao vrijedan član grupe?)
Ukoliko se budemo bavili pitanjima kvalitete u različitim područjima našeg rada, života i
djelovanja možemo se poslužiti pitanjima koje se nalaze u priručniku Centra za vanjsko
vrednovanje i predstavlja okvir za rad tima za kvalitetu:
Ima li naša ustanova razvijenu viziju i misiju?
Odgovaraju li vizija i misija onome što jesmo i što želimo biti?
Jesu li svi sudionici upoznati s njima?
Čine li vizija i misija našu ustanovu prepoznatljivom?
Živimo li svakodnevno viziju i misiju ustanove?
Na koji način to činimo?
Je li organizacijsko vođenje naše ustanove uspješno?
30
Jesu li mi dostupne sve informacije važne za moj rad u ustanovi?
Je li ravnatelj naše ustanove otvoren za prijedloge?
Potiče li se u ustanovi timski rad?
Rješavamo li u našoj ustanovi problemske situacije timski?
Mogu li i ja pridonijeti ostvarenju zajedničkih ciljeva?
Je li ozračje u kojemu radim ugodno i poticajno?
Je li mi ozračje ustanove važno?
Jesam li zadovoljan komunikacijom s odgojiteljima, stručnim timom, ravnateljem,
administrativno-tehničkim i ostalim osobljem?
Razvijamo li suradničke odnose?
Odnosimo li se jedni prema drugima kao prema profesionalcima?
Poštujemo li međusobno tuđu individualnost?
Jesu li moji odnosi s kolegama više podržavajući nego konfliktni, kooperativni češće
nego natjecateljski, osjećam li češće povjerenje nego sumnjičavost?
Zadovoljava li prostor naše ustanove potrebe djece (svih odgojno-obrazovnih skupina)?
Je li prostor naše ustanove poticajan za djecu (svih odgojno-obrazovnih skupina)?
Osiguravamo li dovoljno materijala za kvalitetan rad?
Je li naša ustanova dobro opremljena?
Jesmo li zadovoljni uređenjem i opremljenošću vanjskog prostora ustanove?
Jesmo li zadovoljni uređenjem i opremljenošću unutarnjih prostora ustanove?
Je li organizacija vremena u ustanovi fleksibilna?
Je li radno vrijeme ustanove prilagođeno potrebama djece i roditelja?
Jesu li prostori naše ustanove (vanjski, unutarnji) sigurni?
Jesu li djeca u ustanovi sigurna?
Imamo li sigurnosne protokole?
Pridržavamo li se sigurnosnih protokola u svome radu?
Provodimo li redovito mjere zdravstvene zaštite?
Planira li se prehrana u skladu s preporukama stručnjaka?
Djelujemo li dovoljno na prevenciji?
Prilagođavam li način rada različitim sposobnostima djece?
Poštujem li u neposrednom radu različite načine učenja djece?
31
Ima li svako dijete slobodu biranja sadržaja i aktivnosti?
Potičem li djecu na samoprocjenu svojih aktivnosti i postupaka?
Omogućuje li okruženje naše ustanove raznovrsne interakcije među djecom i odraslima?
Volim li posao koji radim?
Osjećam li da je moj posao smislen i svrhovit?
Jesam li sposoban/sposobna odgovoriti na sve zahtjeve posla?
Je li mi važno kontinuirano poboljšavati svoj rad?
Imam li kompetencije koje su mi potrebne u radu s djecom, roditeljima i kolegama?
Što činim kako bi se moje kompetencije kontinuirano razvijale?
Primjenjujem li znanja stečena tijekom profesionalnog usavršavanja u neposrednom radu?
Je li moje profesionalno usavršavanje kontinuirano?
Jesam li zadovoljan/zadovoljna suradnjom s roditeljima?
Je li mi važna dobra suradnja s roditeljima?
Nudi li naša ustanova roditeljima različite oblike uključivanja u njezin rad?
Razmjenjujem li otvoreno i obostrano informacije o djetetu s roditeljima?
Nudi li naša ustanova roditeljima programe potpore?
Pruža li naša ustanova potporu roditeljima u ostvarenju roditeljske uloge?
Je li naša ustanova prepoznata i cijenjena u lokalnoj zajednici?
Sudjelujemo li na različitim manifestacijama i događajima u gradu/mjestu?
Daje li lokalna zajednica potporu radu naše ustanove?
Jesam li zadovoljan/zadovoljna suradnjom naše ustanove s nadležnim institucijama i
odgojno-obrazovnim ustanovama?
Razumijem li svrhu dokumentiranja procesa djetetova učenja?
Pomaže li mi propisana pedagoška dokumentacija u svakodnevnom radu?
Koristim li se dokumentacijom kao smjernicom za planiranje daljnjih aktivnosti?
Promišljam li i evaluiram li svakodnevno svoj rad u ustanovi?
Jesam li spreman/spremna prihvatiti dobronamjerne primjedbe o radu?
Jesam li spreman/spremna iznijeti dobronamjerne primjedbe o radu?
Možemo li u našoj ustanovi otvoreno raspravljati o kvaliteti rada?
Razmjenjujemo li međusobno ideje o tome kako našu ustanovu učiniti boljom?
Smatram li samovrednovanje korisnim?
32
Smatram li vanjsko vrednovanje korisnim za unapređenje kvalitete rada naše ustanove?
3. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI
USTANOVE
3.1. RAZVIJANJE EKOLOŠKE SVIJESTI KOD DJECE
Ukoliko bude interesa djece uvest ćemo pojačan rad na eko temama. Cilj takvog programa
bi bio :
- uvrstiti eko sadržaje u odgojno-obrazovni rad (naš mali vrt i cvjetnjak)
- usmjeravati djecu na odgovorno ponašanje prema prirodi
- ukazati na važnost brige za okoliš i očuvanje okoliša
- razviti vještine očuvanja okoliša u djeci bliskim situacijama
Eko aktivnosti u vrtiću: - istražujemo kako očuvati biljni i životinjski svijet
- uzgajanje sadnica, sađenje cvijeća
- sijanje i sadnja biljaka u našem vrtu
- neoblikovani materijal koristiti u kreativnim radionicama
- skupljanje, selektiranje i zbrinjavanje papirne i PET ambalaže
- korištenje recikliranog materijala
- učenje racionalnog korištenja pitke vode
- obilježavanje eko datuma prigodnim prezentacijama
- provođenje projekata iz područja ekologije u suradnji s roditeljima
Eko projektima nastalim suradnjom djece i odraslih, nastojimo prenijeti eko poruke i
djelovati na razvoj ekološke svijesti i pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj
zajednici.
U sklopu eko programa provodit će se različiti projekti, u kojima su dječjim idejama i
timskim radom dogovorene eko zadaće kao što su praćenje ponašanja ljudi u prirodi,
upoznavanje djece s prirodnim okruženjem, upoznavanje problema okruženja, upoznavanje
uzročno-posljedičnih odnosa u okruženju, razvijanje poželjnih navika ponašanja, poticanje
istraživačkih ponašanja djece. Rad na projektu pridonijet će je razvoju ekološke svijesti i
pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj zajednici.
33
3.2. OBOGAĆIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA
BLAGDANIMA, PROSLAVAMA, SVEČANOSTIMA I IZLETIMA
Prema kalendaru značajnih datuma i zbivanja organizirat će se njihovo obilježavanje na
razini ustanove i pojedinačno po skupinama. Vodit će se računa da nam je od prioritetne
važnosti zadovoljiti interese djece.
Prije odlaska iz vrtića odgajateljice skupina moraju popuniti posebno kreiran protokol koji
ide na razmatranje i odobrenje.
VRTIĆ ,,Čavlićˮ Čavja 49, Čavle
PLANIRANJE ODLASKA VAN VRTIĆA SKUPINA:________________________________________ DATUM :___________________________________ DESTINACIJA: ___________________________________________________________ PLANIRANO TRAJANJE: a) za roditelja: _________________________________ b) za vrtić: ____________________________________ CILJEVI odlaska van vrtića U ODNOSU NA: a) DIJETE: 1. mlađa djeca:______________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 2. starija djeca:______________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 3. skupina: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ b) ODGAJATELJE: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
34
C) VRTIĆ KAO USTANOVU:_______________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ OBRAZLOŽITE ODABIR LOKACIJE ( dijelovi vašeg tromjesečnog plana koji su temelj za odabir lokacije): ___________________________________________________________________________NAVEDITE ŠTO JE SVE PRETHODILO OVOM ODLASKU DJECE VAN VRTIĆA ( aktivnosti, poticaji, teme razgovora, debate, istraživačke aktivnosti- ŠTO? KADA? GDJE? KAKO?): __________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ PLANIRANI TIJEK ODLASKA DJECE VAN VRTIĆA ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ NAČIN PRAĆENJA TIJEKA I OSTVRENJA PLANIRANIH ZADAĆA: ___________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ŠTO ĆE USLIJEDITI NAKON ODLASKA DJECE VAN VRTIĆA (aktivnosti, poticaji, dalja istraživanja. Što? Kako? Gdje?): ___________________________________________________________________________ NAČIN VREDNOVANJA KAVALITETE OSTVARENOG I RAZINE POSTIGNUTIH CILJEVA: ___________________________________________________________________________ NAČIN PREZENTIRANJA ZAINTERESIRANIM ČIMBENICIMA: ___________________________________________________________________________
35
MJESEC AKTIVNOSTI VREMENSKI
OKVIR
NOSITELJI i
CILJANA
SKUPINA
RUJAN prve šetnje izvan
vrtića
Svi
LISTOPAD - pozdrav jeseni – posjet voćnjacima Brod na Kupi
- lutkarska predstava
u GKL Avanture
maloga Juju
- Posjet Atletskom
klubu Kantrida
dani kruha, dan
pješačenja, dan
jabuka,
X
14.X
Žabice i Skakvci
Zečići i Sovice
Petešić
Žabice i Skakavci
sve skupine
STUDENI Posjet Konjičkom
klubu Pegaz
Revija lutkarskih
predstava HKD
Sušak, GKL Rijeka
- posjet
Odbojkaškom klubu
Čavle
Početak mjeseca
prema odabiru
po dogovoru
Sovice i Zečići
Vrtićke skupine
Žabice i Skakavci
36
PROSINAC - Sv Nikola, Božić,
predstava u izvedbi
djece i odgajateljica
- Platak
6.XII
Prema vremenskim
prilikama
Vrtićke i starije
jasličke skupine
Skakavci i Žabice
Ostale skupine
SIJEČANJ maškare, izlet na
Platak (zimske
radosti)
- skijaško trčanje
Tijekom mjeseca Vrtićke skupine
Skakavci i Žabice
VELJAČA -zimovanje
- rasplesano
Valentinovo
14.II
Prema interesu
Vrtićke i jasličke
skupine, roditelji
OŽUJAK dan očeva, Dan žena
turnir za očeve
Prema datumu Sve skupine
TRAVANJ Uskrs, Dan planete
Zemlje Prema datumu Vrtićke skupine
SVIBANJ Majčin dan
završna svečanost za
predškolce po
skupinama- prema
dogovoru
završni izlet- prema
dogovoru
II nedjelja u mjesecu
Krajem mjeseca
Najkasnije
početkom mjeseca
Vrtićke skupine
pozivaju majke
predškolci
37
NAPOMENA:
NA RAZINI VRTIĆA DOGOVOREN su dva poludnevna i dva cjelodnevna izleta
Pojačan rad na sportu znači posjete klubovima i upoznavanje još nekih sportova
poput nogometa, rukometa, plivanja, vaterpola, borilačkih sportova i jedrenja.
Pojačan rad na likovnim sadržajima znači potencijalne odlaske u muzeje, na izložbe,
rad u vrtićkom ateljeu, sudjelovanje na natječajima, izradu scenografije za predstave
i td.
Pojačan rad na njegovanju baštine znači otvorenost za suradnju s roditeljima i
njihovo uključivanje. Očekujemo grupu od 25 roditelja s djecom i odgajateljica
skupina koji su za ovu tematiku pokazale interes.
Pojačan rad na temi Moj zavičaj u četiri godišnja doba znači češće izlaske van vrtića
s ciljem promatranja, bilježenja i rasprave o uočenim promjenama i karakteristikama
prirodnog okruženja .
38
3.3. OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE
Poznati po višedesetljetnoj tradiciji njegovanja običaja i povijesnih znamenitosti kraja
(uključujući jezik) cilj nam je uvijek bio:
- upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja • aktivno sudjelovanje u
običajima • upoznavanje grobničkih pjesama i tradicijskih plesova.
I ove godine ćemo nastaviti s tim radom s očekivanjem sljedećih rezultata:
- prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost – po potrebi, prezentacije
projekata i stvaralaštva djece) • sudjelovanje u javnim i kulturnim aktivnostima u
organizaciji Općine Čavle • sudjelovanje u aktivnostima Katedre Čakavskog sabora Grad
Grobnik • eventualno sudjelovanje na Čakavskim susretima u Kostreni i Matuljima
Bitne zadaće u okviru ovog poglavlja bit će ostvariti nastavak dosadašnje dobre suradnje
sa svim bitnim institucijama, udrugama i pojedincima u zajednici. Osnovni motiv i dalje je
očuvanje kulturne baštine i tradicije našega kraja kao i obogaćivanje odgojno-obrazovnog
rada novim sadržajima.
Sve skupine će nastaviti povremenu suradnju s vanjskim čimbenicima iz svog okruženja i
šire poput (nabrojat ćemo samo neke): Gradskog kazališta lutaka, Općinom Čavle, OŠ Čavle,
ljekarnom u Čavlima, knjižnicom Čavle, AZZO, Mesopusnom kumpanijom Grada Grobnika,
DV Zlatna ribica, DV Matulji, DV Orepčić, Udrugom Palentar, Grobničkim dondolašima,
drugim maškaranim skupinama, Čakavskom katedrom Gromišćine, MINERAL IGM-om,
pekarom Liščevica, siranom Frankulin, Prirodoslovnim muzejom, DVD Čavle, farmom
''Vodičajna'', Udrugom ''Foliot'' iz Rijeke, Azilom za životinje u Rijeci, OŠ u Brodu na Kupi,
veterinarkom u Mavrincima, pčelarom g. Burić, Autotransom i drugim prijevoznicima,
METIS-om, motornim brodom ''Mala Maris'' Senj, knjižnicom Stribor u Rijeci, TWD klubom
Čavle, turističkom agencijom Prolingue, Udruga Mići sportaši- Čavle, Učiteljskim fakultetom
u Rijeci, Učiteljskim fakultetom u Puli, Centrom za darovite u Rijeci, pjesnikinjom N. Kralj,
ZOO vrtom u Zagrebu, raznim kazališnim grupama, policajcima iz Čavala, sjemenarnom
Terra, cvjećarom u Čavlima, stadionom na Mavrincim. HAK-om, HŽ-om, OŠ Jelenje, Art
kinom; slastičarnicom ''Slatka tajna'' , TZ Jelenje i TZ Čavle, KUD-om Zvir i td.
39
OBLIK: Suradnja, dogovor, informacije:
- Osnivač Općina Čavle
- Susjedni dječji vrtić: „Grobnički tići“ . DV Zlatna ribica, DV Matulji, DV Orepčić
- Centar primarne zdravstvene zaštite Čavle
- Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Suradnja sa udrugama i društvima: - Turistička zajednica Čavle
- Mesopusna kumpanija Grada Grobnika
- Čakavska katedra Gromišćine
- Osnovna škola Čavle
- KUD „Zvir“ Jelenje
- Turistička zajednica Jelenje
- Glasilo Općine Čavle „Gmajna”
- Palentar
Istraživanje u okruženju i druženje: - prema potrebi organizacija posjeta raznim obrtnicima
- posjeta knjižnici u Čavlima - organizacija susreta sa lokalnim kulturnim radnicima, umjetnicima - posjet nekom muzeju u Rijeci / ili nekim prikladnim izložbama ili manifestacijama
Nositelj: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica Vrijeme provedbe: tijekom godine
4. ETIČKI KODEKS VRTIĆA
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Etički kodeks ( u nastavku dokumenta Kodeks) svojim sadržajem definira osnovna pravila i načela moralnog i etičnog djelovanja kojih bi se svi djelatnici DV „Čavlić ″ ( u nastavku teksta Vrtića ) u svojoj profesionalnoj i javnoj domeni funkcioniranja trebali pridržavati. Na određen način se načela Kodeksa odnose i na sve ostale osobe koje nisu djelatnici Vrtića i to u situacijama kada se njihovo djelovanje može dovesti u izravnu vezu s ustanovom.
40
Članak 2.
Kodeks se oslanja na neke temeljne odrednice rada Vrtića koje su, između ostalih općepriznatih dokumenata, definirane Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.), Konvencijom UN o pravima djeteta (1995.) i psihološkim pravima djeteta koja su prije svega standard ponašanja odraslih prema djeci i to standard koji izvire iz subjektiviteta djeteta.
Polazište je definiranje djetinjstva kao izuzetno važnog razdoblja u životu svakog čovjeka. Kako bi se ostvario primarni cilj odgojno-obrazovnog rada, a to je dobrobit svakog djeteta, važno je osigurati uvjete za ostvarivanje njegovih potencijala, osjećanja prihvaćenosti, uvažavanja i osjećaja sigurnosti u vrtiću. Stoga je važno voditi računa o njegovim individualnim i razvojnim karakteristikama, višestrukim identitetima kao i obiteljskoj kulturi kojoj pripada. Načela Kodeksa su temelj za preispitivanje svakodnevne prakse i načina suradnje s roditeljima. Krajnji cilj Kodeksa, kao i ostalih sličnih dokumenata je, uz ostalo, podizanje kvalitete odgojno obrazovnog rada Vrtića.
Članak 3.
Postupci propisani Kodeksom ne uređuju prava, obveze i odgovornosti osoba koje u njima sudjeluju na način da služe kao alternativa građanskim, kaznenim, upravnim ili disciplinskim postupcima uređenim zakonima i/ ili drugim propisima i aktima Vrtića. Kodeks djeluje tako da svojim autoritetom služi definiranju, tumačenju i promociji etičkog ponašanja u Vrtiću. On ne veže druga tijela i nije upravni akt. SADRŽAJ KODEKSA
Članak 4.
Kodeksom se propisuju temeljna etička pravila ponašanja i odgovornosti svih djelatnika koji na posredan ili neposredan način rade s djecom. Ona impliciraju postojanje odgovornosti prema:
radu i obavljanju radnih zadataka postupanju prema djeci roditeljima odnosno članovima obitelji ustanovi i suradnicima osnivaču i široj zajednici Kodeks propisuje i :
odgovornost ravnatelja nadzor primjene i poštivanja Kodeksa određuje prijelazne i završne odredbe.
ETIČKA NAČELA I VRIJEDNOSTI PRI OBAVLJANJU RADNIH ZADATAKA
Članak 5.
41
Kompetentnost, profesionalno postupanje, objektivnost i nepristranost su etičke vrijednosti koje bi svakom djelatniku trebale biti osnovni radni postulati. Njihovu prisutnost i razinu treba neprekidno vrednovati i samovrednovati. Življenje ovih etičkih vrijednosti na radnom mjestu i njihova primjena pri svakom obavljanju ugovorenih radnih obveza preduvjet je ostvarenja ostalih etičkih načela.
Članak 6.
Pravodobno i učinkovito obavljanje radnih zadataka je temeljna radna obveza propisana ugovorom o radu sukladno općim aktima ustanove. Izvršavanjem radnih obveza zaposlenik afirmira etičke vrijednosti poput odgovornosti, poštovanja, požrtvovnosti i uvažavanja.
Članak 7.
Poticati izvrsnost je osnova svakog afirmativnog odnosa prema radu pa djelatnici koji svojim radnim rezultatima pokazuju iznimne doprinose u podizanju razine kvalitete time iskazuju važnost kako odgojno-obrazovnog rada i radnih rezultata tako i etičkih vrijednosti poput razvoja potencijala (osobnih i ustanove), požrtvovnosti, uvažavanja i pozitivnog pristupa.
Članak 8.
Kolegijalnost i podrška je važno etičko načelo temeljeno na brojnim etičkim vrijednostima poput uvažavanja, tolerancije, empatije, uzajamnog pomaganja, ravnopravnosti i otvorenog odnosa.
Članak 9.
S obzirom na promjene koje se događaju na razini pojedine struke, ali i ne promjene u društvenom okruženju od iznimne je važnosti neprekidno unapređivati svoje radne postupke. Obveza i pravo svakog pojedinca je dodatno se educirati i usavršavati. To usavršavanje može se odvijati kako na inicijativu ustanove, tako i na osobnu inicijativu. Time se promoviraju etičke vrijednosti poput uvažavanja potreba, pozitivnog pristupa, prilagodljivosti i unapređenja osobnih i potencijala ustanove.
Članak 10.
Primjereno komuniciranje i međusobno uvažavanje je etičko načelo čija primjena utječe na oživotvorenje ostalih načela. Kroz primjereno verbalno i neverbalno komuniciranje s djecom i djelatnika međusobno, kao i djelatnika s ostalim osobama s kojima dolaze u kontakt, skreće se pozornost na važnost svih njihovih postupaka u svakom trenutku tijekom radnog vremena, a konačan učinak je izgrađivanje, održavanje i modeliranje dobrih međusobnih odnosa. Primjenom ovog načela afirmiraju se etičke vrijednosti poput poštovanja, uvažavanja, empatije, ravnopravnosti, otvorenog odnosa i prilagodljivosti.
Članak 11.
42
Potrebno je izbjegavati situacije u kojima postoji mogućnost sukoba interesa i pogodovanja. To je etično načelo koje ima za cilj osvijestiti da osobni interesi i potrebe koje nisu vezane za obavljanje ugovornih obveza, moraju biti strogo odvojeni od radnih obveza i zadataka, te se na osobnoj razini ne smije ni na koji način pogodovati nikome od zaposlenika, roditelja, djece ili članova zajednice. Time se afirmiraju etičke vrijednosti poput poštovanja, objektivnosti, nepristranosti, iskrenosti i uvažavanja.
Članak 12.
Zabrana svakog oblika diskriminacije ili uznemiravanja je nužna posljedica primjene više zakona koji reguliraju ovo područje. Međutim to je i važno etičko načelo koje ima za posljedicu življenje etičkih vrijednosti poput ravnopravnosti, uvažavanja različitosti i tolerancije.
Članak 13.
Vrtić je ustanova od javnog interesa te podliježe primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama. Sukladno primjeni ovog zakona i Pravilnika o pravu na pristup informacijama Vrtić je dužan, prema predviđenoj proceduri, na zahtjev svakog građanina dostaviti dostupnu informaciju. Kod primjene ovog načela izuzetno je važno pridržavati se etičkih vrijednosti poput profesionalnosti, odgovornosti, povjerenja i sigurnosti.
Članak 14.
Povjerljivost i zaštita osobnih podataka građana je načelo kojeg se svi zaposleni, pogotovo oni koji posjeduju povjerljivu informaciju, moraju pridržavati. Navedene informacije je strogo zabranjeno iznositi iz Vrtića. Način na koji se koriste neki od ovih podataka je pod strogo određenim postupkom i za njih mogu odgovarati samo ravnatelji ili, u dogovoru s ravnateljem, osoba zadužena za informiranje. Svi drugi zaposlenici ne smiju ni na koji način iznositi bilo kakve informacije, a posebno su zaštićene informacije o djeci. Razmjena informacija s roditeljima, za što je na razini ustanove određeno u čijoj se odgovornosti nalazi, treba se s pažnjom i osjetljivošću odvijati na profesionalan, odgovoran i povjerljiv način.
POSTUPANJE I ODGOVORNOST PREMA DJECI
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
posjedovati osnovna znanja o njezi, odgoju i obrazovanju djece u razdoblju ranog djetinjstva, te se dalje cjeloživotno obrazovati,
program rada temeljiti na suvremenim znanjima o razdoblju ranog djetinjstva i na određenim spoznajama karakterističnim za svako pojedino dijete,
prepoznati i cijeniti jedinstvenost i potencijal svakoga pojedinog djeteta,
43
stvarati i održavati sigurno i zdravo okruženje koje će poticati dječji socijalni, emocionalni, intelektualni i fizički razvoj; koje će poštovati njihov dignitet i pružati priliku za aktivan doprinos njegovom osmišljavanju i kreiranju,
podržavati pravo svakog djeteta na igru i učenje u okviru predloženog programa za razdoblje ranog djetinjstva, a koji uključuje najbolje interese za sve,
integrirati djecu s poteškoćama u ista okruženja u kojima bi boravila kada ne bi imala poteškoće,
osigurati da sva djeca s poteškoćama imaju mogućnost dobivanja prikladne podrške okoline te pribaviti sredstva koja su neophodna za stvaranje odgovarajućeg okruženja za svu djecu,
poštovati djetetov pogled na svijet, njegovo razumijevanje stvari i događaja i ne pobijati njegovo mišljenje kao neutemeljeno ili nepravilno,
upozoravati dijete na neprimjereno ponašanje sukladno djetetovom-ljudskom dostojanstvu.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela:
nećemo ni na koji način štetiti djeci,
nećemo koristiti riječi ili mjere koje dijete mogu povrijediti, poniziti, ismijati ili zastrašiti.
nećemo sudjelovati u aktivnostima koje diskriminiraju djecu, bilo da im uskraćuju prava, daju posebne privilegije ili ih isključuju iz programa ili aktivnosti s obzirom na rasu, etičku pripadnost, religiju, spol, nacionalno podrijetlo, jezik, sposobnosti, društveni status, ponašanje ili uvjerenja njihovih roditelja,
brinut ćemo o zadovoljavanju tjelesnih potreba djece za hranom, održavanjem higijene, kretanjem i odmorom,
osigurat ćemo prostor, vrijeme i sredstva za spontanu igru,
brinut ćemo za sigurnost prostora u kojemu borave djeca te sprava i igračaka na vanjskom prostoru,
stvarat ćemo uvjete kako bi djeca razvijala sposobnosti razumijevanja sebe i drugih, razvijala samokontrolu i sposobnost razlikovanja primjerenog od neprimjerenog ponašanja prema ljudima, stvarima i prirodi,
44
svakom ćemo djetetu prilagoditi strategije poučavanja i učenja, okruženje u kojem uči, te kurikulum, konzultirati se s obitelji te zatražiti mišljenje stručnjaka u cilju maksimalnog razvoja njegovog potencijala,
ukoliko postoje osnovane sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta, prijavit ćemo to odgovarajućoj instituciji unutar zajednice.
ODGOVORNOST PREMA RODITELJIMA ODNOSNO OBITELJI Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
poštivati i uvažavati roditelja kao partnera,
uvažavati prava roditelja da budu informirani o programu Vrtića kao i prava na aktivno sudjelovanje u realizaciji programa, ne zadirući pritom u stručnu kompetenciju Vrtića,
pružati stručne pomoći roditeljima u odgoju njihove djece,
poštivati posebnosti svake obitelji.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :
upoznavat ćemo roditelje s ciljevima kojima Vrtić teži, sadržajima, metodama te sredstvima odgojno-obrazovnog rada,
poticat ćemo roditelje na aktivno uključivanje u planiranje i realizaciju raznih aktivnosti,
upoznavat ćemo roditelje o specifičnostima predškolskog odgoja i značaju pravilnih odgojnih postupaka prema djeci,
njegovat ćemo otvoreni dijalog i pružati mogućnosti suodlučivanja u značajnim pitanjima koja su vezana za njihovo dijete,
uvažavat ćemo različita uvjerenja u vezi odgoja djece,
uvažavat ćemo opažanja i prijedloge koje roditelji daju o svojoj djeci prilikom planiranja i provođenja odgojno-obrazovnog rada,
u slučajevima kada se uvjerenja roditelja u potpunosti razilaze s usmjerenjem Vrtića, nastojat ćemo pronaći najprihvatljivija rješenja za dijete,
s informacijama o djetetu i obitelji koje nam roditelji ili djeca povjere, postupat ćemo odgovorno i pohraniti ih kao povjerljive.
45
ODGOVORNOST RUKOVODEĆEG KADRA Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
oblikovati i stvarati radne uvjete koji kod zaposlenika njeguju kompetenciju, samopoštovanje i samopouzdanje, kao i uvjete za razvijeno socijalno partnerstvo unutar ustanove.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :
rukovoditelj će ostvarivati radno ozračje i odnositi se prema ostalim djelatnicima stručno, objektivno i s poštovanjem,
motivirat će osoblje i omogućavati im stvaralački rad, slobodno izražavanje stavova, mišljenja i ideja,
rukovoditelj će pri vrednovanju rada svih djelatnika davati povratne informacije, pružati stručnu pomoć te davati potporu u rješavanju mogućih problema ili poteškoća,
svaka ocjena, preporuka ili prijekor rukovoditelja prema djelatniku(ici) temeljit će se na stručnim argumentima s pozicija interesa djeteta, njegovih roditelja i programa Vrtića,
upoznavat će nove djelatnike s kurikulumom Vrtića i svojim očekivanjima od djelatnika,
ODGOVORNOST DJELATNIKA PREMA USTANOVI I SURADNICIMA Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
poštivati i savjesno provoditi program rada Vrtića,
razvijati poštovanje i povjerenje među suradnicima.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :
poštivat ćemo stručnu autonomiju, kompetencije te inicijative među suradnicima, kao i redovitu poslovnu hijerarhiju,
njegovat ćemo dobre međuljudske odnose među djelatnicima bez predrasuda u pogledu rase, vjere, nacionalne pripadnosti, spola, starosti, političkih uvjerenja, socijalnog i materijalnog statusa,
nećemo svjesno iznositi neistine,
46
službene stavove iznosit ćemo samo u skladu s ovlastima,
prilikom pribavljanja službenih informacija potrebno je pridržavati se redovitog puta komuniciranja s nadređenima odnosno ovlaštenima za njihovo iznošenje,
ako primijetimo da se djelatnik neetički ili nekompetentno ponaša dužni smo ga upozoriti,
njegovat ćemo timski oblik rada,
sa suradnicima ćemo izmjenjivati stručnu literaturu, iskustvo i informacije iz struke,
sudjelovat ćemo u planiranju i provođenju zajedničkih zadaća odnosno projekata Vrtića.
ODGOVORNOST PREMA OSNIVAČU I ŠIROJ ZAJEDNICI
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
doprinositi stvaranju uvjeta za kvalitetno djetinjstvo u sredini u kojoj Vrtić djeluje raznim aktivnim uključivanjem,
zajednički s osnivačem doprinositi unaprjeđivanju kvalitete života djece u ustanovi.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela:
stvarat ćemo kvalitetne programe uvažavajući socijalne i kulturne posebnosti kraja,
poticat ćemo suradnju među institucijama u neposrednoj okolini,
raznim aktivnostima djelovat ćemo na širu zajednicu, na proširivanje svijesti o značaju razdoblja ranog djetinjstva,
osnivaču jamčimo zakonitost i učinkovitost rada, redovito izvješćivanje i konzultiranje,
ukazivat ćemo na potrebu osiguravanja optimalnih uvjeta za boravak djece u Vrtiću i provođenje kvalitetnih programa,
podupirat ćemo, u suradnji s osnivačem, razvojnu politiku i propise za dobrobit djece, a zalagati se za ukidanje onih koji to nisu,
pridonosit ćemo razvoju predškolskog odgoja općenito, zalagati se za realizaciju ciljeva i načela iz ovog Kodeksa, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta donesenim na najvišim razinama (UN, UNESCO, Vijeće Europe) i prihvaćenim u nacionalnim okvirima,
47
bit ćemo otvoreni prema verificiranim oblicima vanjskog vrednovanja i samovrednovanja.
NADZOR POŠTIVANJA ETIČKOG KODEKSA
Poštovanje etičkog kodeksa nadzire Etički odbor kojeg čine predsjednik i dva člana. Etički odbor imenuje i razrješuje Upravno vijeće.
Predsjednik Etičkog odbora imenuje se iz reda osoba nedvojbenog javnog ugleda u lokalnoj zajednici. Predsjednika Etičkog odbora imenuje Upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost izvršnog tijela osnivača. Predsjednik Etičkog odbora ne može biti djelatnik ustanove, niti član Upravnog vijeća. Članove Etičkog odbora imenuje Upravno vijeće iz reda djelatnika ustanove na prijedlog Odgajateljskog vijeća. Ravnatelj ustanove ne može biti član Etičkog odbora.
Etički odbor izdaje mišljenja, preporuke i upozorenja povodom pritužbe ili na zahtjev roditelja, djelatnika, upravnog vijeća, predstavničkoga ili izvršnog tijela osnivača ili na vlastitu inicijativu.
O pritužbi na ponašanje koje podnositelj smatra protivnim Kodeksu, Etički odbor upoznaje djelatnika na kojeg se pritužba odnosi, dajući mu mogućnost da se o pritužbi očituje u roku od 15 dana. Etički odbor odlučuje većinom glasova u roku od 30 dana od zaprimanja pritužbe ili zahtjeva.
Mišljenja, preporuke i upozorenja Etičkog odbora dostavljaju se Upravnom vijeću, podnositelju pritužbe ili zahtjeva, osobi na koju se pritužba odnosi te se objavljuju na oglasnim pločama u svim objektima ustanove. Kada je potrebno odlučiti o postupanju člana Etičkog odbora, taj član ne sudjeluje u odlučivanju. Etički odbor podnosi tromjesečna izvješća o svom radu izvršnom tijelu osnivača, u roku od 30 dana od završetka pojedinog tromjesečja. Etički odbor podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće o svom radu do kraja mjeseca kolovoza za prethodnu pedagošku godinu. Prihvaćeno izvješće objavljuje se na oglasnim pločama u svim objektima ustanove te se dostavlja izvršnom tijelu osnivača.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Poslodavac stvara uvjete i donosi mjere koje omogućuju i olakšavaju ostvarivanje standarda postavljenih Kodeksom.
48
Ravnateljica ustanove dužna je s Kodeksom upoznati djelatnika koji se zapošljava u ustanovi. Kodeks stupa na snagu 15 dana nakon objave na oglasnoj ploči ustanove. Kodeks se objavljuje i na oglasnim pločama u svim objektima ustanove te na web stranici Vrtića.
5. SIGURNOSNO-PRVENTIVNI PROGRAM
1. UVOD
Od prvog dana boravka djeteta u DV,, Čavlićˮ (u nastavku teksta: vrtić) roditelji očekuju
da je ono sigurno i zaštićeno dok u njemu boravi. Odgovornost za djetetovu sigurnost dijele
svi djelatnici vrtića. Namjera ovih Mjera i protokola je pojasniti i osvijestiti uloge svih
djelatnika vrtića u osiguravanju sigurnog okruženja za rast i razvoj djece.
Protokolima postupanja definirane su:
- redovite mjere sigurnosti u ustanovi
- obvezni postupci djelatnika ustanove u kriznim situacijama
- interna dokumentacija i način čuvanja (pripadajuće izjave koje treba popuniti i čuvati
u arhivi uz svaki protokol i datum postupanja po istom).
Možemo govoriti o sljedećim postavkama cilja ovog programa:
Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i
svjesnog izbjegavanja rizika te osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje. • Afirmacija
potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane
vrijednosti. • Sigurnost djece kao profesionalna obveza zaposlenika regulirat će se
funkcionalnim mjerama sigurnosti usklađenih sa zakonskom regulativom,
posebnostima ustanove i programskim okvirom. Bitne zadaće odgojno-obrazovnog
rada će se planirati, ostvarivati i valorizirati sukladno Konvenciji o dječjim pravima.
Oni će se ostvarivati kroz nekoliko razina:
ODGAJATELJI: • timskom suradnjom odgajatelja i stručnog tima treba utvrditi rizike i
procijeniti postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću; • u okvirima stručnog
usavršavanja odgajatelja prednost treba dati temama koje su usklađene s ciljevima ovih Mjera
i protokola;
DJECA: • kroz odgojno-obrazovne sadržaje i projekte treba osnaživati dijete u odgovornom i
samozaštitnom ponašanju (razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u smislu
49
samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima, odgoj za zdrave
stilove života itd.).
RODITELJI: • informiranje roditelja o sigurnosno-zaštitnim programima u dječjem vrtiću,
utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika; • pružanje podrške i jačanje
roditeljske kompetencije u području odgoja i poticanja dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i
sretnog odrastanja (uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces, edukativni rad s
roditeljima - tematske radionice i predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)
Voditelj programa je ravnatelj vrtića.
Koordinatori programa su članovi stručnog tima - pedagog i zdravstvena voditeljica.
Predviđeno je da se provode kroz stručno usavršavanje na dvije razine:
• stručno usavršavanje svih djelatnika na nivou ustanove i individualno, osobito iz područja
sigurnosti i zaštite djece, kako se nositi u kriznim situacijama i nakon njih, pružanja prve
pomoći • stručno usavršavanje izvan ustanove na ovu tematiku
Predvidjeli smo evaluacija programa i to kao:
• stalnu superviziju i praćenje provođenja programa i predviđenih aktivnosti od strane
ravnatelja i stručnog tima • mijenjanje i dorađivanje Mjera i protokola ukoliko se u praksi
pokaže da je to potrebno
Važniji telefonski brojevi- svi važni telefonski brojevi (policije, hitne službe, vatrogasne
službe, Centra za socijalnu skrb Rijeka, ravnatelj, stručni tim, zaposlenici s položenim
ispitom iz prve pomoći) vezani za primjenu ovih Mjera i protokola moraju biti dostupni u
svim skupinama i uredima.
Neizostavan dio programa su zapisnici za koje se predviđa sljedeće:
• Nakon svake rizične situacije u kojoj se postupalo prema odredbama Sigurnosno - zaštitnih
mjera i protokola postupanja u rizičnim situacijama, svi sudionici dužni su sastaviti zapisnik
o događaju. • Zapisnik se dostavlja ravnatelju ili koordinatorima.
Zapisnik koji se dostavlja ravnatelju ili koordinatorima sadržava:
- Datum, vrijeme, objekt, odgojnu skupinu ili prostor odvijanja situacije
- Imena odgajateljica i ostalih uključenih djelatnika
- Imena djece ili korisnika, ovisno o situaciji
- Kraći opis situacije
- Korake postupanja
- Sat i osobu koja je telefonskim putem obaviještena
- Rješenje situacije
50
- Ime i prezime osobe, potpis osobe koja je sastavila zapisnik, sat predaje i potpis osobe
koja je zapisnik primila.
Zapisnik će se čuvati u sklopu pedagoške dokumentacije odgojne skupine i u arhivi
ravnatelja.
Protokoli su podložni promjenama ukoliko se za to pokaže potreba. Oni su trajno izloženi na
oglasnim pločama u kabinetima objekata vrtića. Ukoliko do izmjena dođe o njima će biti
obaviješteni svi djelatnici istog dana, a oni će svojim potpisom na listi koja se uz promjene
dostavi, potvrditi da su upoznati s tim i da promjene razumiju.
2. REDOVNE MJERE SIGURNOSTI
Ovim mjerama definiramo sljedeće:
Radno vrijeme DV ,,Čavlićˮ je od 6.30 do 17.00 h.
U vrtiću se odvija redovni odgojno-obrazovni program u trajanju od 10 sati dnevno. Kraći
programi odvijaju se prema rasporedu i u dogovorenom trajanju za tekući pedagošku godinu.
Vrtić je zaključan u vrijeme trajanja programa osim u terminima dolaska i odlaska djece s
roditeljima.
MJERE POSTUPANJA KOD PREUZIMANJA I PREDAJE DJETETA RODITELJIMA
1) Prilikom inicijalnog intervjua s roditeljima novoprimljene djece informiraju roditelje
o dogovorenim pravilima naše ustanove i radnjama koje moraju obaviti kod predaje i
preuzimanja djeteta.
2) Odgajateljica preuzima i predaje dijete punoljetnoj osobi opunomoćenoj za to
posebnom potpisanom izjavom roditelja.
3) Ukoliko po dijete dolazi osoba za koju ne postoji potpisana suglasnost roditelja,
odgajateljica traži njene osobne podatke, potpis na izjavu o preuzimanju djeteta
(nakon što telefonskim putem provjeri suglasnost roditelja).
4) Rastavljeni roditelji ili roditelji u postupku rastave ravnateljici dostavljaju rješenje o
rastavi i skrbništvu nad djetetom pri upisu ili u trenutku pokretanja postupka i
dobivanja rješenja u bilo kojem obliku. Rješenje treba kopirati i zadržati u pedagoškoj
dokumentaciji.
5) Do izdavanja rješenja o skrbništvu oba roditelja imaju jednako pravo dolaziti po dijete
u vrtić i donositi odluke vezane uz njega.
51
6) Ako postoji potreba da odgajateljica u određeno doba dana djecu preda odgajateljici
druge skupine, dužna je dostaviti i popis djece s naznakom koja je odgojna skupina i
eventualnim specifičnostima o djetetu.
7) Odgajateljice najmanje dva puta godišnje provjeravaju podatke o telefonskim
brojevima roditelja i ovlaštenih osoba.
8) Za djecu upisanu u kraće programe: odgajateljica predaje djecu voditelju programa, a
voditelj evidentira nazočnost prisutnost preuzete djece.
9) Kada se prilikom prijema djeteta uoči fizička povreda ili simptomi bolesti
odgajateljica je dužna od roditelja zatražiti pojašnjenja o događaju, zapisati to u
dnevnik i obavijestiti zdravstvenu voditeljicu.
10) S ovim mjerama odgajateljice moraju upoznati roditelje tijekom prvog roditeljskog
sastanka.
MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SDB I DRUGIM PROSTORIMAVRTIĆA
1) Osnovna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece
2) Odgajateljice su dužne biti prisutne u prostoru u kojem borave djeca
3) Ako odgajateljica iz bilo kojeg razloga napušta taj prostor mora odgovorno procijeniti
važnost i dužinu izbivanja te za to vrijeme ( ako je to potrebno) osigurati prisutnost druge
odrasle osobe
4) Za vrijeme preklapana radnog vremena odgajateljica obje moraju provoditi odgojno-
obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini.
5) Odgajateljice moraju odgovorno koristiti mobilne telefone, a tijekom napuštanja sobe zbog
poziva s fiksnog telefona moraju osigurati nadzor djece od strane odrasle osobe.
6) Prostorije trebaju biti pregledne- u svakom trenutku dijete treba biti u vidokrugu
odgajateljica
7) Namještaj treba imati zaobljene rubove, a ukoliko se koristi neki komad starog namještaja
on mora stajati uza zid ili u kutu sobe
8) Električne utičnice, kablovi i aparati moraju biti zaštićeni od dohvata djece
9) Materijali namijenjeni djeci moraju biti netoksični i atestirani
10) Prilikom unosa neoblikovanog materijala u sobu odgajateljice procjenjuju potencijalnu
štetnost (konzultirati pedagoginju i zdravstvenu voditeljicu).
11) Tapisoni u sobi moraju imati ne klizajuću podlogu
52
12) Odgajateljica je dužna pregledavati igračke i odstraniti oštećene
13) Police s igračkama moraju biti stabilne
14) Prozorska stakla i ogledala moraju biti cijela
MJERE I POSTUPANJE U VRIJEME DNEVNOG ODMORA DJECE
1) Odgajateljice imaju obvezu dobrog poznavanja općih i posebnih potreba djeteta
2) Takve potrebe za dnevnim odmorom obavezne su zadovoljavati kontinuirano, bez
odlaganja neovisno o dobi djeteta
3) U skupini s različitim potrebama djece za dnevnim odmorom potrebno je planirati i
organizirati aktivnosti za djecu koja se ne odmaraju tako da ne ometaju onu koja spavaju
4) Prostor za odmor mora biti primjereno pripremljen ( dovoljno zraka, topline, bez propuha,
ne posebno zatamnjen, s prikladnom posteljinom, označenim krevetima za svako dijete)
5) Djeca se presvlače u pidžamu prije spavanja
6) Posebnu pozornost treba posvetiti usnoj šupljini i provjeriti je li u njoj ostalo još ne
progutane hrane
7 ) Za vrijeme dnevnog odmora djeca nikada ne smiju ostati bez nadzora odgajateljice
8) Ukoliko se primijeti neuobičajeno ponašanje djeteta tijekom odmora ( promjenu u disanju,
povraćanje i sl.) djetetu treba odmah pružiti pomoć i pozvati zdravstvenu voditeljicu.
SIGURNOSNE MJERE NA VANJSKOM PROSTORU
1. Sva igrališta trebaju biti ograđena, označena kao dječje igralište s oznakom da je to dječje
igralište i informativnom pločom o potrebi čuvanja sprava i okoliša
2. Zelene površine i prilazi vrtiću trebaju se redovito održavati
3. Boravak djeteta na zraku svakodnevna je potreba djeteta i mora se zadovoljavati kad god to
vremenske prilike dozvoljavaju- nadležnost odgajateljica
4. Prije izlaska djece odgajatelji ( ili osoba koju odredi ravnateljica) su dužni unaprijed
provjeriti sigurnost vanjskog prostora i ukloniti opasne predmete
5. Ukoliko su uočeni nedostaci i oštećenja sprava potrebno je o tome obavijestiti odgovornu
osobu
53
6. Odgajateljice borave na dvorištu prema unaprijed dogovorenom rasporedu. Obavezne su
dnevnim planom predvidjeti poticaje i aktivnosti za dječju igru
7. Prije izlaska odgajateljice upućuju djecu na odlazak u WC , a potom provjeravaju je li
odjeća djece u skladu s vremenskim prilikama
8. Prije izlaska na igralište odgajateljice s djecom dogovaraju pravila i granice korištenja
igrališta
9. Odgajateljice moraju biti u blizini svake sprave koju djeca koriste, tj. u svakom trenutku
moraju vidjeti svu djecu radi sprječavanja guranja, padova i sl.
10. Odgajateljice se ne zadržavaju u grupama ukoliko to ne zahtijeva aktivnost koja se
provodi
11. U slučaju manje nezgode potrebno je umiriti dijete, pomoći mu i procijeniti trebate li se
vratiti u vrtić
12. Svaka odgajateljica sa svojom odgojnom skupinom sprema sredstva koja su koristili na
vanjskom prostoru
13. Tijekom šetnje bližom okolicom jedna odgajateljica vodi najviše 12 djece
14. Sve posjete u lokalnoj zajednici se moraju unaprijed planirati
SIGURNOSNE MJERE TIJEKOM SPORTSKIH PROGRAMA IZVAN VRTIĆA 1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za sudjelovanje djeteta u takvoj aktivnosti
2. Prijevoz u svrhu programa može biti grupno organiziran autobusom ili djeca dolaze u
pratnji roditelja vlastitim prijevozom
3. U slučajevima grupnog prijevoza autobusom ravnateljica imenuje vođu puta
4. Ako roditelji dovezu dijete predaju ga odgajateljici i nakon programa ga od odgajateljice
ponovno preuzima
5. Ovisno o dogovoru tijekom puta za putnike vrtić (ili roditelj) osigurava piće i hranu MJERE POSTUPANJA KADA RODITELJ NE DOĐE PO DIJETE NAKON RADNOG VREMENA 1. Ako roditelj do 17.00 ne dođe po dijete odgajateljica će pokušati telefonski stupiti u
kontakt s roditeljima ili osobama koje je roditelj ovlastio da preuzmu dijete ( na kućnu
adresu, radno mjesto ili mobitel).
2 U takvoj situaciji odgajateljica umirujuće djeluje na dijete
3. Ukoliko je time situacija riješena svi daljnji koraci se ne poduzimaju.
54
4. Ukoliko se ne uspostavi kontakt s roditeljima ili roditelj ne dođe po dijete, odgajateljica
obavještava ravnateljicu i po potrebi policiju.
5. Cjelokupnu situaciju odgajateljica evidentira u knjigu pedagoške dokumentacije
6. Ukoliko roditelji učestalo kasne po dijete, stručni tim će s njima provesti razgovor kako bi
se utvrdili razlozi kašnjenja.
VAŽNI BROJEVI TELEFONA
Žurna pomoć 112
Ravnateljica 099 733 0302
Pedagoginja 098 50 59 16
POSTUPANJE U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ VRTIĆA
1. Od trenutka primjećivanja da nema djeteta, slijedi traženje
2. Zabilježiti vrijeme kada je primijećeno da nema djeteta
3. U odgojnu skupinu djeteta kojeg nema ulazi zamjena za odgajateljicu (druga
odgajateljica, pedagoginja)
4. Odgajateljica traži dijete najprije u svim prostorijama vrtića, a zatim na vanjskom
prostoru- neposrednoj okolini
5. U traženje se uključuju svi raspoloživi djelatnici, a jedna osoba dežura na glavnim
ulaznim vratima
6. Ukoliko se dijete pronađe od strane djelatnika vrtića o događaju je potrebno
razgovarati s roditeljima
7. Ukoliko dijete nije pronađeno u roku od cca.15 min formira se krizni tim
(ravnateljica, odgajateljica skupine, pedagoginja) koji po dojavi dolazi u objekt u
kojem se dogodio bijeg; krizni tim obavještava roditelje i policiju)
8. Podnosi se pismeno izviješće o događaju; piše ga odgajateljica i prosljeđuje
ravnateljici
9. Komunikaciju s medijima i nadležnim ustanovama obavlja samo i isključivo
ravnateljica ili osoba koja je za to dobila suglasnost ravnateljice
55
10. Po završetku krizne situacije provodi se kratka krizna intervencija, timska refleksija
na događaj, sastavlja se izviješće i ispunjava zapisnik.
MJERE POSTUPANJA S AGRESIVNIM DJETETOM U DJEČJEM VRTIĆU
1. Postupci odgajateljica kada uoče dijete s agresivnim ponašanjem ili kada je dijete van
kontrole emocija (npr. napadaji bijesa) u odgojnoj skupini su sljedeći:
- Ako odgajateljica ne može smiriti dijete u sobi treba ga izvesti van iz sobe uz obvezno
osiguranje druge osobe koja ostaje s djecom
- Potrebno je ukloniti sve predmete kojima se dijete može ozlijediti
- U slučaju nasilja među djecom odgajateljica treba odmah poduzeti sve mjere kako bi
se zaustavilo i prekinulo aktualno nasilno ponašanje, a u slučaju potrebe zatražiti
pomoć stručnog suradnika
- Potrebno je odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, obavijestiti
roditelje (ili skrbnike), te pružiti pomoć djeci svjedocima nasilja
- Potrebno je što žurnije razgovarati s djetetom koje je počinilo nasilje, isti dan
dogovoriti razgovor s njegovim/njenim roditeljima ili zakonskim skrbnicima i
upoznati ih s događajem, te savjetovati
- Odgajateljice i pedagoginja moraju sročiti službenu zabilješku o događaju
2. Ako uobičajeni postupci ne pomažu i obje odgajateljice odgojne skupine procjenjuju
kako problem zahtijeva uključivanje stručnog suradnika, obavještavaju ga predočujući
''dnevnik'' ponašanja djeteta kojega su prethodno vodili minimum kroz tjedan dana
DNEVNIK
1. Što je prethodilo agresivnom ponašanju
2. Opis ponašanja
3. Kako se situacija razriješila tj. kakve su bile intervencije odgajateljica
4. Pedagoginja zajedno s odgajateljicama donosi plan opservacije i interventnih
postupaka s djetetom
56
POSLOVI ODGAJTELJICA su da uz podršku pedagoginje izrade plan rada s djetetom koji
uključuje:
- Promjene u organizaciji rada i prostora
- Plan individualiziranog rada s djetetom
- Plan odgojno-obrazovnih sadržaja s ciljem suzbijanja agresivnog ponašanja
- Plan suradnje s roditeljima
- Plan edukacije i rada na sebi
POSLOVI PEDAGOGINJE SU:
- S odgajateljicama osmišljavati aktivnosti u grupi kojima bi se prevenirala agresivna
ponašanja djece ( igre relaksacije, razvoja pozitivne slike o sebi, usvajanje socijalno-
emocionalnih vještina) te pratiti njihovo provođenje i učinke
- S odgajateljicama sudjeluje u izradi individualiziranih programa za dijete s
agresivnim ponašanjem te prati njihovo provođenje i učinak
- Pomaže odgajateljicama u praćenju i dokumentiranju svih relevantnih podataka o
djetetu
- Edukacija i podrška odgajateljicama i roditeljima
Jednom mjesečno sastanak stručne suradnice i odgajateljica na timskim dogovorima u kojima
razmjenjuju informacije, evaluiraju dosadašnje postupke i dogovaraju nove; po završetku
opservacije donosi se zaključak i preporuke za dalje postupanje (po hodogramu opservacije).
POSTUPANJE U SLUČAJU SUKOBA S RODITELJEM/ RODITELJIMA ILI MEĐUSOBNI SUKOB RODITELJA
1. Mjere se primjenjuju kod svakog sukoba s roditeljem
2. Odgajateljica će pokušati smiriti roditelje, ali ne pred djecom ili drugim roditeljima,
već ga odvesti na drugo mjesto i osigurati drugu osobu iz ustanove za pomoć kod djece
57
3. Zavisno o problemu o kojem je riječ može se pozvati i odgovorna osoba ili roditelja
uputiti na razgovor s odgovornom osobom zaduženom za problem (ravnateljica,
pedagoginja)
4. U slučaju fizičkog napada roditelja na odgajateljicu ili pomoćno osoblje potrebno je
pozvati policiju- bilo tko iz ustanove na broj 112
5. Odmah po prestanku slučaja, prije odlaska s posla, potrebno je načiniti zapisnik i
navesti očevice
6. Tim za potporu u takvim slučajevima čine: ravnateljica, pedagoginja ; bar jedna treba
odmah djelovati po saznanju za događaj
7. Nikad ne komentirati trenutnu situaciju pred djecom ili drugim roditeljima
MJERE POSTUPANJA KADA JE RODITELJ U ALKOHOLIZIRANOM ILI NEKOM DRUGOM NEPROMJERENOM PRIHOFIZIČKOM STANJU
Ako odgajateljica procijeni da je osoba u takvom psihofizičkom stanju da nije u stanju
odvesti dijete doma iz vrtića, treba poduzeti sljedeće mjere:
1. Osigurati osobu koja će ostati u odgojnoj skupini s djecom
2. Telefonski kontaktirati drugog roditelja i izvijestiti ga o situaciji, te zamoliti da
druga osoba dođe po dijete
3. Ako se ne uspije dobiti drugi roditelj kontaktirati s ostalim osobama za koje
postoje izjave da mogu doći po dijete
4. U slučaju da se ne može nikoga dobiti, kontaktirati policiju 112, te ih informirati o
slučaju
5. Odgajateljica ostaje s djetetom do okončanja situacije na prethodni poziv
6. Ukoliko je roditelj agresivan ili ne surađujući, ne ulaziti s njim u konflikt, već o
svemu obavijestiti policiju, ravnateljicu, pedagoginju
7. U pedagošku dokumentaciju unijeti kratak opis situacije
58
8. Pedagoginja drugog dana obavezno treba pozvati oba roditelja na razgovor (
prisustvuju i odgajateljice)
MJERE POSTUPANJA U SLUČAJU SUKOBA RADNIKA 1) Rješavanje konflikata među radnicima verbalnom ili fizičkom agresijom nije
dozvoljeno i regulirano je odredbama povrede Zakona o radu i Pravilnikom o radu.
2) Nazočni najbliži radnik dužan je sukobljene strane udaljiti od djece i roditelja te
sukob na vlastitu procjenu prijaviti ravnateljici.
3) Ravnateljica određuje daljnje mjere postupanja.
MJERE POSTUPANJA I NADZORA KRETANJA OSOBA PO VRTIĆU
1. Svi djelatnici vrtića dužni su voditi brigu o kretanju osoba unutar i oko vrtića, osobito
ako iste nisu korisnici usluga vrtića
1. Ni jedna nepoznata osoba ne smije se kretati vrtićem bez pratnje nekog od djelatnika
vrtića, te svaku takvu osobu koja se zatekne u vrtiću treba upitati o njezinim
namjerama i službenim dopuštenjem
2. Ukoliko vam se kretanje osobe učini sumnjivim o tome obavijestiti ravnateljicu ili
pedagoginju te dotičnu osobu ispratiti do izlaza
3. Ako nepoznata osoba postupa protuzakonito, odmah se obavijesti policija
4. Ovlaštene osobe redovito (na kraju radnog vremena) provjeravaju sva vrata i prozore,
kako bi se spriječio neovlašten ulaz, odnosno provala u vrijeme kada u ustanovi nema
nikoga
MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE DJETETOVG ZDRAVLJA
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA
POSTUPCI U SLUČAJU POVREDA I PRUŽANJA PRVE POMOĆI 1. Prvu pomoć treba pružiti primjenjujući stečena znanja o pružanju prve pomoći (povišene
temperature, povraćanja, proljeva, boli, malih nezgoda i povreda, gubitka svijesti, febrilnih
59
konvulzija, epi - napadaja, gušenja stranim tijelom, većih tjelesnih povreda, stranog tijela u
nosu, uhu, oku, grlu, alergijskih reakcija...).
2. Ponašanje u slučaju da se dijete ozlijedi:
- Ostati miran i sabran
- Dijete ni u kom slučaju ne ostavljati samo, bez nadzora odrasle osobe
- Umiriti dijete
- Procijeniti težinu povrede i postupiti prema procjeni:
a) Kod lakše ozljede djetetu pružamo prvu pomoć u vrtiću, a odgajatelj koji je bio nazočan
obavještava roditelja.
b) Kod ozljeda koje zahtijevaju pregled ili intervenciju liječnika, pružamo prvu pomoć i
zovemo roditelja, a odgajatelj ili zdravstveni voditelj roditelju nudi svoju pratnju.
c) Kod težih ozljeda ili pogoršanja zdravstvenih stanja zovemo Hitnu medicinsku pomoć.
Dijete odlazi u bolnicu u pratnji odgajatelja ili zdravstvenog voditelja. Odmah obavještavamo
roditelja.
- Odgajatelj će pozvati najbližu odgajateljicu ili dostupnu odraslu osobu da brine o djeci
odgojne skupine i pozvati zdravstvenu voditeljicu ili člana stručnog tima.
3. Ako je dijete potrebno prevesti u Dječju bolnicu Kantrida, prijevoz obavlja roditelj uz
pratnju odgajatelja. Ako roditelj nije dostupan, nije u mogućnosti doći ili nema prijevoz, dijete
se prevozi taxi službom u pratnji odgajatelja.
4. U svim objektima Dječjeg vrtića nalaze se ormarići Prve pomoći koje zdravstvena
voditeljica redovito popunjava potrebnim materijalom.
5. U svim situacijama pružanja hitne pomoći treba paziti na osobnu zaštitu (obavezno koristiti
lateks rukavice kada se pruža prva pomoć djetetu koje krvari, osobito ako imate otvorenu ranu
na rukama).
6. Odgajatelj je dužan povredu evidentirati u knjigu evidencije povreda i ispuniti obrazac
izvješća o povredi.
PRVA POMOĆ U VRTIĆU – NAPUTAK O POSTUPANJU I NAJEŠĆE SITUACIJE :
1. Povišena temperatura (više od 37 C, mjereno ispod pazuha). Djeci starijoj od jedne godine
temperaturu mjerimo ispod pazuha.
2. Povraćanje (dva ili više puta).
3. Proljev (više od 2 proljevaste stolice za redom ili primjese krvi u stolici)
4. Bol koja ne prolazi – traje duže od pola sata (zubić, glava, trbuh, grlo, uho i ostalo).
5. Manje nezgode (čvoruge, masnice).
60
6. Manje ozljede (ogrebotine, posjekotine, krvarenja iz takvih ozljeda, krvarenja iz nosa).
7. Blaži udarci o podlogu pri padu.
8. Promjene po koži (osip, svrbež, promjene boje kože,...).
9. Svrbež vlasišta.
10. Sumnja na neku dječju zaraznu bolest (vodene kozice, šarlah,...).
ŠTO UČINITI?
- Ostati miran i sabran
– ne paničariti
- umiriti dijete
- pomoći – primijeniti stečeno znanje
- pozvati-zatražiti savjet i pomoć –zdravstvene voditeljice, ravnateljice, liječnika, iskusnije
kolegice, članove stručnog tima ustanove
- obavijestiti roditelje.
a) ODMAH :
- kod povišene temperature (svaka temperatura 37-38,5*C je povišena a iznad 38,5*C je visoka
tjelesna temperatura)
- povraćanja više od dva puta
- proljev (više od 2 proljevaste stolice za redom)
- bol koja ne prolazi (traje duže od pola sata)
- sumnja na zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah,...)
b) PRILIKOM DOLASKA RODITELJA PO DIJETE U VRTIĆ - roditelja obavještava
odgajatelj ili zdravstvena voditeljica
OZBILJNE SITUACIJE :
1. Gubitak svijesti
2. Febrilne konvulzije (temperaturni grčevi)
3. Epileptični napadaj
4. Gušenje stranim tijelom
5. Jače krvarenje, veće tjelesne ozljede
6. Strano tijelo u uhu, oku, nosu
7. Alergijske reakcije na ubode kukaca
8. Toplinski udar.
ŠTO UČINITI –OPĆE RADNJE :
- Ostati miran i sabran
– Ne paničariti
61
- Umiriti dijete
- Pomoći – primijeniti stečeno znanje u koje ste sigurni
- Pozvati (ako su dostupni): zdravstvenu voditeljicu, iskusniju kolegicu odgajateljicu, pozvati
hitnu pomoć na broj telefona: 112 (zovu: odgajatelj, ravnatelj, zdravstvena voditeljica)
obavijestiti roditelje odmah – obavještava odgajatelj.
NE OSTAVLJATI DIJETE SAMO, BEZ PRISUTNOSTI ODRASLE OSOBE
1. Ako hitna pomoć nema raspoloživ prijevoz, dijete vozi UZ SUGLASNOST DEŽURNOG
LIJEČNIKA HITNE POMOĆI (redoslijedom dostupnosti) - ravnatelj, radnik vrtića – taxijem
2. U pratnji djeteta ide (redoslijedom dostupnosti) – ravnatelj, odgajatelj (skupina djece ne
ostavlja se sama, provjerava ih drugom odgojitelju u skupini).
3. Kad god možete, treba koristit lateks rukavice kad se pruža prva pomoć djetetu koje krvari
ikad god postoji mogućnost doticaja s krvlju, osobito ako imate otvorenu ranu na rukama.
POSTUPCI KOD POJAVE BOLESTI 1. Pri upisu djeteta u dječji vrtić, roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom liječničkom
pregledu. Potvrda treba sadržavati podatke o obaveznom cijepljenju, kroničnim bolestima i
sve što može biti važno za zdravlje djeteta.
2. Zdravstvena voditeljica (i stručni suradnici) upoznaju odgajatelje s važnim činjenicama o
zdravlju djece, upućuju ih u situacije na koje treba obratiti posebnu pažnju, a tijekom godine
prate stanje i razmjenjuju informacije.
3. Dječji je vrtić ustanova u kojoj borave isključivo zdrava djeca, odnosno kada je dijete
bolesno ostaje kod kuće na roditeljskoj skrbi dok ne ozdravi. Bolesno dijete je izvor zaraze pa
se povećava rizik većeg pobolijevanja u grupi, ono zahtijeva više pažnje i njege koja mu u
dječjem vrtiću ne može biti pružena.
4. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev, akutne
zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah, mononukleoza), razni osipi po koži, bol u trbuhu,
angina, konjunktivitis, dječje gliste, uši u kosi, veće imobilizacije i sl.
5. U slučaju sumnje na jednu od ovih bolesti ili stanja, odmah se pozivaju roditelji, kako bi se
dijete zbrinulo na kućnu njegu.
6. Roditelj je dužan obavijestiti vrtić o izostanku i razlozima izostanka djeteta.
7. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu liječničku
potvrdu.
8. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti ili nekog drugog razloga u trajanju duljem od
60 dana, potrebno je da roditelj predoči liječničku potvrdu da dijete može boraviti u vrtiću.
62
9. Ukoliko dijete mora primati terapiju (lijekove), roditelji trebaju voditi računa da se terapija
daje u vrijeme kada je dijete kod kuće jer se lijekovi u dječjem vrtiću ne daju. U iznimnim
situacijama, kada roditelji nisu dostupni ili su spriječeni, a lijek treba dati hitno (npr. kod jako
visoke temperature), može ga dati zdravstvena voditeljica ili odgojitelj (uz suglasnost
roditelja koji potpisuje obrazac.)
10. Roditelji su dužni obavijestiti odgajatelje ili zdravstvenu voditeljicu ukoliko dijete uzima
neki lijek.
11.U slučaju kroničnih bolesti (npr. dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija…) u stabilnoj
fazi, uz dopuštenje liječnika dijete može boraviti u Dječjem vrtiću. Ako dijete treba primati
lijekove, njih daje isključivo roditelj, a samo iznimno u hitnim slučajevima zdravstvena
voditeljica ili educirani odgajatelji uz pismeno dopuštenje roditelja i uputu nadležnog
liječnika koje mora sadržavati sve važne podatke, dijagnozu, naziv lijeka, način primjene i
doziranje lijeka te što učiniti u slučaju pogoršanja.
12. Ponašanje u slučaju pogoršanja stanja kronične bolesti:
- ostati miran i sabran
- pozvati najbližu odgojiteljicu ili drugu odraslu osobu da se brine o ostatku skupine
- pružiti djetetu pomoć u skladu sa znanjem i liječničkom uputom o djetetovoj kroničnoj
bolesti
- pozvati zdravstvenu voditeljicu ili nekog od članova stručnog tima
- obavijestiti roditelje
- ni u kom slučaju ne ostavljati dijete samo, bez nadzora odrasle osobe
POSTUPANJA PRI EPIDEMIOLOŠKOJ INDIKACIJI
Primjenjuje se kod svake pojave zarazne bolesti.
ODGAJATELJ:
1. Kod prvih simptoma dijete izolirati i pozvati roditelja.
2. Svaku pojavu bolesti dojaviti zdravstvenoj voditeljici.
3. Pratiti zdravstveno stanje druge djece.
4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere (ovisno o vrsti
bolesti.)
ZDRAVSTVENI VODITELJ:
1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih postupaka.
2. Obavijestiti dežurnog epidemiologa.
3. Stupiti u kontakt s pedijatrom.
63
4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera.
5. Pratiti pobol u skupini.
6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak u suradnji s epidemiologom
POSTUPAK U SLUČAJU KADA DIJETE IMA ŠEĆERNU BOLEST 1. Zdravstvena voditeljica pri upisu djeteta u vrtić provodi individualni razgovor s
roditeljima.
2. Zdravstvena voditeljica upoznaje ostale članove stručnog tima i voditeljicu Centra sa
zdravstvenom dokumentacijom i stanjem djeteta.
3. Stručni tim provodi individualni razgovor s roditeljima.
4. Prije dolaska djeteta u skupinu zdravstvena voditeljica organizira individualni razgovor s
odgajateljima i roditeljima.
5. Zdravstvena voditeljica izrađuje individualizirani zdravstveni plan djeteta. U suradnji s
roditeljima vrtićki jelovnik se prilagođava potrebama djeteta, jelovnik se prosljeđuje kuhinji i
ulaže se u zdravstveni karton djeteta).
6. Zdravstvena voditeljica nabavlja stručnu literaturu i organizira edukaciju (svih odgajatelja,
stručnih suradnika i kuharica) koja uključuje skrb o djetetu (odgovarajuća prehrana, mjerenje
i praćenje GUK –a, prepoznavanje znakova i postupaka kod hipo i hiperglikemije).
7. Odgajatelji u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom pripremaju djecu odgojne skupine na
dolazak djeteta s dijabetesom.
8. Ostvaruje se dnevna izmjena informacija na relaciji zdravstvena voditeljica - odgajatelji -
roditelji.
PROTOKOL POSTUPANJA KOD ALERGIJE ILI INTOLERANCIJE NA HRANU
1. Zdravstvena voditeljica provodi razgovor s roditeljima djeteta nakon dobivene informacije
od liječnika (liječnička potvrda) i roditelja. Dogovara s roditeljima promjene u jelovniku.
Dogovara dostavljanje lijeka koji je eventualno propisan od strane odabranog liječnika, a
preporuke dostavlja odgajateljima uz upute o davanju, mogućim simptomima kod djeteta i o
načinu spremanja lijeka. Roditelj potpisuje obrazac o suglasnosti za primjenu lijeka.
2. Pisane preporuke o promjenama u jelovniku i po potrebi izrađen prilagođeni jelovnik
zdravstvena voditeljica prosljeđuje odgajateljima i kuharicama.
3. Odgajatelji spremaju preporuke o prehrani i eventualnoj terapiji koji propisuje odabrani
liječnik uz imenik djeteta i obvezno prenose podatke u slučaju zamjena, promjena sobe ili
objekta. Zdravstvena voditeljica podatke pohranjuje u zdravstvenom kartonu djeteta.
64
4. Kuhar koji je zadužen za pripremu obroka djeci s alergijama ili intolerancijom na hranu,
zdravstveni voditelj te odgajatelji (u slučaju donošenja namirnica u skupinu) moraju
provjeriti sastav u svakoj gotovoj namirnici.
5. Svi kuhari uključeni u proces pripreme hrane zaduženi su za provjeru svakog
pripremljenog obroka.
6. Svi uključeni u proces pripreme, transporta i podjele obroka moraju se pridržavati
higijenskih propisa (križna kontaminacija).
7. Kuhari i ekonom odgovorni su da transport obroka bude u posebnim posudama
označenima imenom i prezimenom djeteta.
8. Odgajatelj provjerava obrok kod dolaska u skupinu i daje obrok određenom djetetu.
9. Zdravstveni voditelj i odgajatelji dužni su od roditelja dobiti informaciju o reakcijama
djeteta na alergene i saznati postupke u slučaju reakcije.
10. U slučaju alergijske reakcije djeteta, odgajatelji postupaju po preporukama, obavještavaju
zdravstvenu voditeljicu, roditelje i po završenom događaju pišu izvješće.
11. Svaku promjenu u preporukama liječnika svi sudionici u procesu dužni su proslijediti
ostalim sudionicima u najkraćem mogućem roku.
MJERE SIGURNOSTI U PREHRANI
1. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje su odgovorni odgajatelji: - U vrtić nije dozvoljeno unošenje hrane pripremljene u obitelji niti hrane koja nema
deklaraciju proizvođača, ali niti kremastih kolača koji imaju deklaraciju.
- Odgajatelji su odgovorni za unošenje i podjelu hrane koja može izazvati gušenje (žvakaće
gume, bomboni, grickalice) ili teže alergijske reakcije.
- Prije obroka odgajatelj je dužan potaknuti djecu na pranje ruku, pomoći djeci kojoj je
pomoć potrebna i provjeriti jesu li sva djeca oprala ruke.
- Odgajatelji su odgovorni za osiguravanje dovoljne količine tekućine (vode) tijekom dana.
- Odgajatelji imaju stalni nadzor nad djecom za vrijeme uzimanja obroka.
2. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje je odgovorno ostalo osoblje: - Spremište hrane mora udovoljavati propisima: lako čišćenje, provjetravanje i pranje, mreža
na prozoru kao zaštita od kukaca i glodavaca, svakodnevno održavanje čistoće u skladu s
važećim mjerama pranja i dezinfekcije.
- Prijenos hrane mora biti organiziran da ne može doći do križne kontaminacije i za to je
zadužena glavna kuharica.
65
- Posuđe korišteno u procesu pripreme hrane treba prati odvojeno od posuđa iz kojeg su djeca
jela.
- Čišćenje, pranje i dezinfekcija prostorija za pripremu hrane obavlja se svakodnevno nakon
što su završeni svi poslovi pripreme i raspodjele hrane, kao i pranje i spremanje posuđa.
- Spremišta, sve radne prostorije za pripremanje hrane moraju biti zaštićeni od glodavaca i
zato treba ukloniti sve otpatke hrane, održavati opću higijenu i zaštitu.
- Žlice za provjeru pripremljenih obroka ne smiju se više vraćati u hranu.
- Kuhinja se ne smije koristiti kao prolaz u vrtić.
- U kuhinju ulazi samo kuhinjsko osoblje i zdravstvena voditeljica u propisanoj odjeći.
- Zabranjeno je kroz kuhinju pronositi prljavo rublje.
- Tekućine za pranje, čišćenje i dezinfekciju treba držati na posebnom mjestu označenom
jasnom, čitljivom i vidljivom etiketom o sadržaju bez drugih natpisa na boci. Čuvati u
bocama koje se jasno razlikuju od boca sa sokom, uljem i sl. te na mjestu udaljenom od boca
sa sokom, uljem i sl., odnosno u zasebnom prostoru (prostoriji).
- Zaposlenici koji spremaju, prevoze i preuzimaju hranu moraju dva puta godišnje izvršiti
sistematski sanitarni pregled, a oni koji poslužuju jedanput godišnje, a to im se upisuje u
zdravstvenu knjižicu
- Osobe koje rukuju hranom ne smiju do ozdravljenja raditi u kuhinji ako su oboljele od
prehlade, angine, upale grla i dušnika, bronhitisa, imaju proljev, povraćaju ili imaju visoku
temperaturu, te rane ili ozljede na koži.
- Evidenciju i provjeru rokova tečajeva i zdravstvenih knjižica obavlja zdravstvena
voditeljica.
- Zaposlenici koji rukuju s hranom moraju pažljivo održavati osobnu higijenu, a posebno
čistoću treba posvetiti čistoći ruku i noktiju – nije dozvoljen nakit, dugi nokti i lak, te
nepokrivena kosa.
- Zaposlenici moraju imati čistu odjeću tijekom rada s hranom koja se održava iskuhavanjem.
- Prilikom rukovanja s hranom ne smije se jesti, piti ili žvakati žvakaća guma.
- Za mjere sigurnosti u prehrani odgovara glavna kuharica uz ostalo osoblje prema zaduženju,
a vozač za prijevoz hrane i održavanje vozila što dokumentiraju listama praćenja.
66
PSIHOSOCIJALNE MJERE ZAŠTITE
POSTUPAK DJELOVANJA U SLUČAJU SUMNJE NA ZANEMARIVANJE I/ILI ZLOSTAVLJANJE DJETETA OD STRANE RODITELJA ILI OSTALIH ČLANOVA OBITELJI
Prema članku 108 st. 1 Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03) „svatko je
dužan obavijestiti CZSS o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima
tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja ili nehajnog
postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.“
POSTUPAK : Odgajatelj ili stručni suradnik koji uoči kod djeteta znakove zlostavljanja i/ili zanemarivanja,
dužan je odmah obavijestiti stručni tim vrtića :
1. Ako je kod djeteta evidentna tjelesna povreda, odgajatelj odmah o tome traži
informaciju/objašnjenje od roditelja. Ako povredu otkrije kasnije, u trenutku otkrivanja,
kontaktira roditelja, obavještava stručni tim i pravi bilješku o viđenom.
2. Ako je dijete povrijeđeno u stanju koja zahtijeva liječničku intervenciju ili pregled,
potrebno je odmah pozvati službu hitne medicinske pomoći ili osigurati pratnju djeteta
liječniku te pričekati liječničku preporuku o daljnjem postupanju.
3. Ako kod djeteta ne postoje jasni znakovi zlostavljanja/zanemarivanja, no odgajatelj
procijeni da je potrebno pomnije pratiti dijete kako bi se isključila ili potvrdila sumnja na
zlostavljanje/zanemarivanje, u suradnji sa stručnim timom provodi se opservacija djeteta (u
trajanju prema potrebi, a najduže 1 mjesec). Ukoliko je potvrđena sumnja, postupa se prema
protokolu:
- Stručni tim među sobom bira osobu za kontakt s vanjskim ustanovama.
- Osoba za kontakt pisanim putem izvještava ravnateljicu (dopis 1) o potrebi podnošenja
prijave nadležnim tijelima od strane Ustanove.
- Ravnateljica vrši službenu prijavu sumnje na zlostavljanje i/ili zanemarivanje nadležnim
tijelima, uz priloženo mišljenje stručnih djelatnika (dopis 2).
- O svim poduzetim mjerama sastavlja se službena bilješka. Svi relevantni podaci, kao i
preslike dopisa spremaju se u dosje djeteta.
- Stručni tim dogovara s oba odgajatelja suradnju i daljnje postupanje prema djetetu i
roditeljima. Ako se radi o težem obliku, intenzitetu ili duljem trajanju nasilja koje je izazvalo
67
traumu, potrebno je djetetu osigurati psihosocijalnu pomoć, uključujući rad stručne službe
ustanove te suradnju s vanjskim institucijama.
- Odgajatelji i stručni tim i dalje prate dijete u skupini uz obvezno unošenje podataka u dosje
djeteta.
- Osoba za kontakt prema potrebi dogovara sastanak stručnog tima s predstavnicima CZSS i o
tome obavještava ravnateljicu (usmeno).
- Ako druga osoba izrazi sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta, tu ćemo osobu
upoznati sa zakonskom obvezom o poduzimanju koraka s ciljem zaštite djeteta.
POSTUPAK KOD ZANEMARIVANJA DJETETA : 1. Ukoliko odgajatelj zamjećuje zanemarivanje primarnih potreba djeteta: fizički neuredno,
prljavo dijete, pothranjeno, često bolesno (kao i kad je dijete bolesno, a roditelj ne dolazi u
vrtić po pozivu više od jednog sata), sve to bez mjera odgovornog ponašanja od strane
roditelja, kao nadalje i ponašanje koje upućuje na emocionalno i psihičko zanemarivanje
(izraziti strah, povučenost, samookrivljavanje,...), pozvat će ravnatelja ili odgovornog
odgajatelja na uvid, ovisno o području.
2. Oni će s roditeljima obaviti razgovor i istražiti moguće uzroke.
3. Ukoliko se situacija ponovi, a roditelji ne poduzimaju mjere zaštite i otklanjanja uočeni
problema, ravnatelj / stručni suradnici ustanove izvijestit će CZSS, a sve bilješke o
konkretnom slučaju voditi u pedagoškoj dokumentaciji.
4. Svaku sumnju odgajatelj će evidentirati u pedagoškoj dokumentaciji, također i o mjerama
poduzetim prema roditeljima ili u suradnji sa stručnim suradnicima ustanove. Svi uključeni
dužni su sastaviti zapisnik o konkretnom slučaju i poduzetim mjerama, shodno svom
djelokrugu rada.
PRIMJER: Dopis 1 DJEČJI VRTIĆ ''ČAVLIĆ''
Predmet: Obavijest ravnateljici o sumnji na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta
Na temelju zapažanja stručnih djelatnika/opservacije djeteta (Ime i prezime djeteta;
adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja) stručni tim utvrdio je da postoji
osnovana sumnja o zanemarivanju i/ili zlostavljanju djeteta, te smatra potrebnim
dostaviti prijavu CZSS. Svi relevantni podaci nalaze se u dosjeu djeteta.
68
Osoba za kontakt
____________________________________________________________________
Datum
___________________
Dopis 2 DJEČJI VRTIĆ ''ČAVLIĆ''
Prijava:
Temeljem članka 108 st. 1 Obiteljskog zakona te zapažanja stručnih djelatnika/provedene
opservacije djeteta
(Ime i prezime djeteta; adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja), a u svezi sumnje na
zlostavljanje i/ili zanemarivanje molimo Vas da poduzmete mjere i postupke zaštite djeteta u
skladu s vašom nadležnošću.
Osoba za kontakt u Centru predškolskog odgoja ____________________________ .
Telefon _________________
Ravnateljica
____________________
Datum
_______________
Mišljenje o djetetu Ime i prezime djeteta; rođ. __________________________________________________
Mišljenje treba sadržavati sljedeće elemente:
- djevojčica/dječak
- objekt (adresa); skupina
- razdoblje boravka u vrtiću (pedagoška godina upisa)
- učestalost dolazaka u vrtić (navesti ako je uočen značajno kraći ili duži boravak od
uobičajenog i razlog tome)
- zapažanja o psihofizičkom razvoju djeteta s naglaskom na uključenost djeteta u vrtićke
aktivnosti i prihvaćenost među vršnjacima (u skladu s očekivanjima/ uočena odstupanja)
69
- tko skrbi o djetetu, dojam o kvaliteti skrbi (zdravlje, prehrana, higijena)
- suradnja roditelja s vrtićem (uključivanje i odazivanje u različite oblike suradnje i
eventualne poteškoće u suradnji)
- osoba za kontakt u vrtiću (voditelj/član stručnog tima)
- zaključno napomenuti da se mišljenje temelji na zapažanjima, praćenju i dokumentaciji
odgajatelja i stručnog tima
Odgajatelji:
Stručni tim:
HODOGRAM OPSERVACIJE U DV ČAVLIĆ o Opservacija se provodi kada se kod upisa ili tijekom djetetovog pohađanja vrtića
pojavi sumnja ili zapažanje o njegovoj razvojnoj poteškoći
o U pokretanju opservacije defektologinja obavještava ravnateljicu i roditelje djeteta
koje po potrebi upućuje na potrebne specijalističko-medicinske pretrage (prikupljanje
potrebne dokumentacije)
o Defektologinja planira i izrađuje plan opservacije ( što, tko, kada, način vođenja
bilježaka/protokola …)
o Opservaciju provode odgajateljice djeteta i stručna suradnica
o Kod pokretanja opservacije defektologinja pomaže odgajateljicama na način da
zajedno sastavljaju kriterije praćenja djeteta, preporučuje stručnu literaturu i nudi
konsultacije
o Zabilješke praćenja djeteta (odgajateljica i pedagoginje) dio su dosjea o djetetu
o Pri kraju razdoblja opservacije ( 3 mjeseca) defektologinja izrađuje mišljenje i daje
prijedlog za upis u odgovarajuću grupu ili program
o Mogući prijedlozi nakon opservacije su:
- da dijete ostaje gdje je upisano uz argumentaciju
-premještanje djeteta u drugu skupinu
-prijedlog boravka djeteta u skupini uz asistenta
70
Prijedlog za ispis djeteta daje se samo u slučaju kada vrtić nema uvjeta u kojima se
može osigurati dobrobit djeteta.
o Pismeno mišljenje koje pri kraju opservacije sastavlja defektologinja sadrži sljedeće
podatke:
- Tko je sudjelovao u opservaciji (ime, prezime, zvanje)
- Vrijeme trajanja opservacije
- Sažetak opservacije
- Prijedlog
Pismeno mišljenje potpisuje ravnateljica.
Ukoliko je prijedlog da se angažira asistent potrebno je dogovoriti sastanak s roditeljima i
provjeriti mogućnost njegovo angažmana i načini financiranja. Ukoliko se ostvari suradnja s
asistentom potrebno je precizirati njegove zadaće, način vođenja dnevnika rada i termine
sastanaka s odgajateljicama i defektologinjom radi razmjene zapažanja i eventualnog
planiranja.
IZJAVA DJELATNIKA U SLUČAJU PROVALE ILI NEOVLAŠTENOG ULASKA U PROSTORIJE USTANOVE DATUM I SAT UOČENOG ULASKA: ___________________________________________________________________________ OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA ILI PROSTOR: ___________________________________________________________________________ PODUZETE MJERE I RADNJE ZA SIGURNOST DJECE, IMENA OSOBA KOJE SU IZVIJEŠTENE O DOGAĐAJU, VRIJEME PRIJAVE, TKO JE IZVRŠIO PREGLED SOBA ZA UOČAVANJE POTENCIJALNO OPASNIH PREDMETA ZA DJECU: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ PODUZETE MJERE I RADNJE ZA EVIDENCIJU ŠTETE (NEDOSTACI ILI ŠTETE) : ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ULAZAK DJECE U SOBU ODOBRIO: __________________________________________________________________________
71
TKO UPUTIO POZIV POLICIJI I KADA:____________________________________________________________________ JE LI OBAVLJEN OČEVID, VRIJEME DOLASKA POLICIJE: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ OSTALE RADNJE:_____________________________________________________________ DATUM I SAT PREDAJE IZJAVE IME, PREZIME I POTPIS ZAPOSLENIKA
IZVJEŠĆE O POVREDI
Ime i prezime:
______________________________________________________________________
Datum rođenja:
_____________________________________________________________________
Skupina:
___________________________________________________________________________
Datum i vrijeme nastanka povrede:
__________________________________________________________________________
Vrsta povrede:
__________________________________________________________________________
Kako je nastala i gdje:
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Mjere poduzete u vrtiću:
__________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Način prijevoza(roditelj, odgajatelj):
_____________________________________________________
72
Obrada u zdravstvenoj ustanovi:
_______________________________________________________
Tretman:
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Odgajatelj: -
_________________________________________________________________________
Zdravstveni
voditelj:_________________________________________________________________
IZVIJEŠĆE PO PROTOKOLU POSTUPANJA U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ VRTIĆA
VRTIĆ, OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA:
___________________________________________________________________________
ODGAJATELJI:
________________________________________________________________
IZVIJEŠĆE PROTOKOLA POSTUPANJA:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
BIJEG DJETETA:
IME I
PREZIME
DJETETA
DATUM I
SAT
OVLAŠTENA
KONTAKT
OSOBA
KRIZNI
TIM
RODITELJ
MOBITEL
KONTAKT
POLICAJAC
(ime, prezime,
mobitel)
73
ODGAJATELJ:
ZAPISNIK O POSTUPANJU U KRIZNIM SITUACIJAMA DATUM: ____________________________________________________________
OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA ILI PROSTOR:
_____________________________________________________________________
IMENA ODGAJATELJICA I OSTALIH UKLJUČENIH OSOBA
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
IME DJETETA ILI KORISNIKA:
_________________________________________________
KRAĆI OPIS SITUACIJE:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
KORACI
POSTUPANJA:______________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
SAT I IME OSOBE KOJA JE TELEFONSKI IZVJEŠTENA
___________________________________________________________________________
RJEŠENJE
SITUACIJE:_________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
ZAPISNIK SASTAVILA ČLAN STRUČNOG TIMA
74
DV ''ČAVLIĆ''
Čavja 49
51219 Čavle
Predmet: Opći obrazac suglasnosti
Trajanje suglasnosti: sve dok je roditelj /dijete korisnik usluga vrtića/jaslica (do ispisa djeteta
iz ustanove)
Ja ___________________________________________(ime i prezime roditelja),
roditelj djeteta __________________________________________ (ime i prezime djeteta),
korisnik usluga DV ''Čavlić'' dajem svoju suglasnost ( tijekom razdoblja njegovo/njenog
pohađanja vrtića/jaslica) za sljedeće: (zaokružiti Da ako se slažete i Ne ako se ne slažete)
1. da se u prostoru vrtića (na ormarićima, oglasnim pločama, popisu djece u skupini i sl.,
ispod likovnih radova, na plakatima kojima se ilustrira rad i aktivnosti skupine) nađe ime i
prezime moga djeteta i po potrebi podatak o njegovoj dobi.
Da Ne
2. da moje dijete (vrtićke dobi) u pratnji odgajateljica može odlaziti u razne posjete van vrtića
i da se po potrebi prijevoz obavlja autobusom.
Da Ne
3. da se u svrhu dokumentiranja odgojno obrazovnog rada, procesa učenja i razvoja mog
djeteta tijekom boravka u vrtiću, te ilustriranja rada skupine i pojedinih aktivnosti u
vrtiću/jaslicama, ono snima audio-vizualnim sredstvima ( kamera, fotoaparat, diktafon).
Da Ne
4. da se fotografski zapisi na kojima je moje dijete mogu naći u prostoru skupine,
zajedničkim prostorima vrtića,
75
Da Ne
5. da moje dijete u pratnji odgajateljica odlazi u šetnju i na igru van kruga vrtića.
Da Ne
6. da se mom djetetu u hitnom slučaju može primijeniti lijek za snižavanje povišene
temperature do dolaska roditelja.
Suglasna/san sam i u potpunosti preuzimam osobnu odgovornost za primjenu lijeka te
dopuštam da odgojitelj ili zdravstvena voditeljica u hitnom slučaju primjeni lijek prema
propisanim uputama.
Izjavljujem da za bilo koju posljedicu primjene lijeka ne odgovara Ustanova niti njeni
zaposlenici te ih neću pravno ni materijalno teretiti.
Da Ne
7. da se osobni podaci roditelja i djeteta koriste za:
- potrebe provedbe postupka upisa djece rane i predškolske dobi u programe predškolskog
odgoja i obrazovanja
- za potrebe ostvarivanja prava i obveza korisnika usluga programa predškolskog odgoja i
obrazovanja u vrtiću
- za vođenje propisane pedagoške i zdravstvene dokumentacije djece u vrtiću.
- za potrebe prikupljanja statističkih podataka za nadležna ministarstva
Da Ne
Čavle, __________________ _______________________________
Potpis roditelja
76
NAPOMENA: TIJEKOM TRAJANJA KORIŠTENJA USLUGA USTANOVE BILO KOJA
OD SUGLASNOSTI SE MOŽE POVUĆI PISMENIM OČITOVANJEM.
DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆˮ ČAVLE 51219 Čavja 49
IZJAVA
Ja, roditelj djeteta ________________________________________(ime djeteta) suglasan sam da dolje navedene tri punoljetne osobe mogu u pedagoškoj godini 2019 ./20 .dovoditi i odvoditi moje dijete iz vrtića ,, Čavlić ˮ . IME I PREZIME OSOBE BROJ TELEFONA TE OSOBE
Čavle, rujan 2019 . godine potpis roditelja
__________________________________
DJEČJI VRTIĆ ,,Čavlić'' List za evidentiranje razgovora s roditeljem Stručni suradnik:______________________________ Datum:______________________________________ Vrijeme:_____________________________________ Razgovor inicirao:_____________________________
77
Razlog/svrha:______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Dijete (ime i prezime, dob, odgojna skupina): ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ BILJEŠKE: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ZAKLJUČAK/ plan djelovanja: __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Potpis stručnog suradnika:________________________
Upravno vijeće vrtića je, temeljem članka 50. Statuta Dječjeg vrtića "Čavlić", Čavja 49, 51219
Čavle (u daljnjem tekstu Vrtić), na sjednici održanoj 06.09.2017. godine usvojilo
PRAVILNIK O KUĆNOM REDU
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Pravilnikom o kućnom redu (u daljnjem tekstu Pravilnik) uređuju se pravila ponašanja u Vrtiću.
Članak 2.
78
Odredbe Pravilnika se primjenjuju na sve djelatnike Vrtića, na roditelje- korisnike usluga i sve
druge osobe tijekom njihovog boravka u ustanovi.
Članak 3.
Ravnatelj i odgojitelji će na prikladan način (putem roditeljskih sastanaka, individualnih
razgovora u skupini, internet stranice vrtića, odnosno oglasnih ploča) upoznati korisnike usluge
s odredbama Pravilnika.
Izvadak iz Pravilnika nalazi se na vidljivom mjestu u ustanovi.
2. PEDAGOŠKA GODINA I ODMORI
Članak 4.
Pedagoška godina u Vrtiću počinje 1. rujna i traje do 31. kolovoza.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tijekom ljeta (od sredine lipnja do kraja kolovoza.)
Vrtić zadržava pravo utvrđivanja optimalne organizacije rada.
Za vrijeme vjerskih i državnih blagdana tijekom godine, a prema potrebama roditelja, Vrtić će
posebnim odlukama prilagoditi organizaciju rada, odnosno godišnje odmore djelatnika.
3. TJEDNO- DNEVNO RADNO VRIJEME
Članak 5.
Tjedno radno vrijeme vrtića je raspoređeno u pet radnih dana (ponedjeljak- petak).
Dnevno radno vrijeme u centralnom objektu "Čavlić" i podružnicama "Petešić" i „Grad
Grobnik“ započinje u 6.30 h i traje do 17.00 h pri čemu se vodi računa da dijete u ustanovi ne
boravi duže od 10 h dnevno.
U 9.00 h se zaključavaju vanjska vrata i ona ostaju zatvorena do 15.00 h. Otvaranje istih
regulirat će se putem zvona.
79
4. BORAVAK U PROSTORIMA VRTIĆA
Članak 6.
Roditelji- korisnici usluga, djelatnici i povremeno neke druge osobe po službenoj dužnosti
mogu boraviti u prostoru Vrtića samo tijekom radnog vremena ustanove. Ukoliko se dogodi
da navedene osobe trebaju boraviti u ustanovi izvan službenog radnog vremena njihov boravak
mora biti najavljen, obrazložen i odobren od strane ravnatelja.
Članak 7.
U prostoru Vrtića zabranjeno je:
– pušenje
– nošenje oružja (izuzev službenih osoba MUP-a)
– unošenje i konzumiranje alkohola, opijata i drugih narkotika,
– unošenje sredstava, opreme i uređaja koji mogu izazvati požar i eksploziju,
– obavljanje bilo koje druge opasne radnje.
Članak 8.
Dužnost je djelatnika, roditelja- korisnika usluga i drugih osoba koje borave u Vrtiću skrbiti se
o imovini Vrtića prema načelu dobrog gospodara tj. s istom pažnjom i odgovornošću kao prema
osobnoj imovini. Korištenje telefona je dozvoljeno samo za potrebe Vrtića.
Članak 9.
Djelatnici Vrtića moraju racionalno koristiti sredstva Vrtića koja su im stavljena na
raspolaganje. Svaki uočeni kvar i štetu na imovini bilo koje vrste u unutarnjim i vanjskim
prostorima obvezni su, u skladu sa sigurnosnim programima Vrtića, prijaviti nadležnoj službi.
Članak 10.
Djelatnici Vrtića obvezni su nositi propisanu i zaduženu radnu odjeću i obuću.
80
Članak 11.
Djelatnici Vrtića dužni su se, u skladu s normama ponašanja u odgojno-obrazovnim
ustanovama, uljudno i profesionalno odnositi prema roditeljima i drugim osobama koje borave
u Vrtiću, dok se od roditelja i ostalih osoba u Vrtiću očekuje to isto.
4. MEĐUSOBNI ODNOSI RODITELJ- VRTIĆ
Članak 12.
Prijem djece u Vrtić reguliran je odredbama članka 20. Zakona o predškolskom odgoju i
naobrazbi, aktima Osnivača i općim aktima Vrtića.
Članak 13.
Za prijem djeteta u Vrtić potrebno je priložiti pristupni zahtjev za upis (ispunjava ga roditelj ili
skrbnik) i dokumentaciju navedenu na obrascu zahtjeva.
Članak 14.
Međusobni odnosi Vrtić- roditelj definirani su Ugovorom o međusobnim pravima i obvezama
davatelja i korisnika usluge predškolskog odgoja, obrazovanja i skrbi.
Članak 15.
Prema članku 14. ovog Pravilnika prilikom sklapanja ugovora Vrtić je obvezan upoznati
roditelje s općim pedagoškim načelima i programima koji se provode u ustanovi, radnom
vremenu, sigurnosnim mjerama te organizacijom rada Vrtića kao javne ustanove. Roditelj ima
pravo na podnošenje zahtjeva za prijem djeteta u ustanovu te na predlaganje i izbor svog
predstavnika u Upravnom vijeću.
Prema važećem Obiteljskom zakonu roditelj je dužan ispuniti i potpisati izjavu o punoljetnim
osobama koje mogu dovoditi i odvoditi dijete iz Vrtića.
Kod dolaska djeteta u skupinu obavezno je javiti se osobno odgojitelju skupine i predati dijete.
81
Isto je obvezno učiniti prilikom odlaska djeteta kući.
Roditelj je dužan osigurati djetetu adekvatnu odjeću i obuću, zaštitna sredstva za boravak na
zraku, kao i rezervnu odjeću. Natikače bilo koje vrste ugrožavaju sigurnost djeteta i nisu
prihvatljive.
Roditelji su dužni pratiti informacije objavljene na oglasnim pločama skupina ili na web
stranici Vrtića. Oni imaju priliku sudjelovati u nekim segmentima provedbe odgojno-
obrazovnog plana skupine ili Vrtića kroz prisustvo na radionicama, gostovanje u skupini kao
čitač ili pripovjedač, kroz predstavljanje svog zanimanja ili hobija, prikupljanje pedagoški
neoblikovanog materijala, kao pratnja na izletima, sudjelovanje na roditeljskim sastancima,
akcijama koje se organiziraju u vrtiću i sl.
Pred vratima odgojnih skupina ili putem telefona dopušteno je razmijeniti samo najnužnije
informacije. Za detaljan razgovor o djetetu i drugim bitnim temama predviđeno je vrijeme
tijekom termina individualnih informacija.
Članak 16.
Za ostvarenje dobrobiti djeteta u vrtićkom okruženju roditelji su obavezni surađivati s Vrtićem
na sljedeći način:
- pridržavati se pravila o radnom vremenu ustanove
- ne dovoditi dijete u vrtić/jaslice s povišenom temperaturom, ušima glave, proljevom ili u bilo
kojem drugom zdravstvenom stanju koje narušava njegov siguran boravak u vrtiću i sigurnost
druge djece
- na dan povratka djeteta u vrtić/jaslice, potrebno je donijeti liječničku ispričnicu
- ukoliko se bolovanje nastavlja idućeg mjeseca obaveza roditelja je postupiti kao s doznakama
za bolovanje
- ukoliko dijete nije na vrijeme procijepljeno, potrebno je priložiti potvrdu i obrazloženje
izabranog pedijatra
- ukoliko roditelj ne želi cijepiti dijete iz osobnih ili nekih drugih uvjerenja, ono neće biti
primljeno u vrtić iz sigurnosnih razloga
- najkasnije 5 dana prije željenog termina potrebno je obavijestiti Vrtić o ispisu djeteta
- u trenutku kada roditelj ili osoba koja je navedena u izjavi (osoba od povjerenja) preda dijete
odgojitelju skupine Vrtić preuzima odgovornost za dijete koja traje do trenutka predaje djeteta
roditelju (ili osobi navedenoj u izjavi). Ako se roditelj ostane igrati s djetetom na vanjskom
prostoru Vrtić za njega ne preuzima odgovornost.
82
- prilikom aktivnosti koje se odvijaju za vrijeme boravka u Vrtiću, ali van vrtićkih prostora,
odgovornost vrijedi kao da se dijete nalazi u zgradi
- zbrinjavanje eventualnih povreda ili oboljenja djeteta u Vrtiću isključuje davanje
farmakoterapije,
- u slučaju da su roditelji u procesu rastave braka, roditelj s pravom skrbništva određuje tko
može dovoditi i odvoditi dijete. Vrtić kao ustanova kojoj je dobrobit djeteta na prvom mjestu
ne može i neće biti treća strana u roditeljskim sporovima.
- o svakoj promjeni adrese prebivališta i / ili broja telefona/mobitela, roditelj/skrbnik obavezan
je izvijestiti odgojitelja (po potrebi i stručnog suradnika ili ravnatelja)
- ukoliko je roditelj nezadovoljan radom Vrtića, obraća se odgojitelju ili stručnom timu kako
bi se u što kraćem roku riješila problematična situacija. Ukoliko roditelj nije zadovoljan
rješenjem, tada pismenim putem upućuje žalbu ravnatelju i/ili Etičkom povjerenstvu Dječjeg
vrtića „Čavlić“.
- Pravilnikom o kućnom redu DV ''Čavlić'' i Etičkim kodeksom jasno je definirano pravo na
iznošenje primjedbi na rad pojedinih djelatnika ili ustanove u cjelini kao i predviđene procedure
kojima se ono primjereno realizira. Svako kršenje navedene procedure (čl. 16. Pravilnika) u
vidu komentara na javnim mrežama, na mjestima ili u situacijama koje za to nisu primjerene
smatrat će se zlonamjernim jer izravno narušava ugled pojedinca, ustanove u cjelini i dignitet
struke. Takve osobe bit će pozvane na očitovanje od strane nadležnih tijela i/ ili Etičkog
povjerenstva
Članak 17.
Pravilnik o kućnom redu Vrtića podliježe dopunama i izmjenama prema potrebama djece,
djelatnika i korisnika usluga, te mjerama sigurnosti, novim zakonskim odredbama ili po nalogu
osnivača.
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića.
83
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika isti će se nalaziti na oglasnoj ploči Vrtića, a izvadak
iz Pravilnika bit će postavljen na vidno mjesto na uvid roditeljima i ostalima.