Kurikulum predmeta Geografija

Doc. dr. sc. Martina Jakovčić

Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek

62. Zimski seminar za geografe

Zagreb 7. i 8. siječnja 2016.

Dionice nakon razvoja inicijalnih inačica dokumenta

2

Kurikulum geografije

Predmetni kurikulum je jedan od dokumenata u Sustavu

kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne

reforme.

Predmetnim kurikulumom geografije određuju se svrha i

ciljevi učenja i poučavanja predmeta, struktura pojedinog

predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali gdje se

određeni predmet uči i poučava te se jasno i jednoznačno

određuju odgojno-obrazovni ishodi, opisi razine njihove

usvojenosti i ključni sadržaji3

Predmetni kurikulum geografije

A. Opis predmeta

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta

C. Domene/makrokoncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma

D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama /

makrokonceptima

E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima i

međupredmetnim temama

F. Učenje i poučavanje predmeta

G. Vrednovanje ishoda učenja u predmetu4

C. Domene/makrokoncepti u organizaciji

predmetnog kurikuluma

Geografija je znanstveno polje u interdisciplinarnom

području znanosti.

Koncepti geografije formiraju se u odnosu na

makrokoncepte prirodoslovnog područja i društveno-

humanističkog područja.

5

Geografija u društveno-humanističkom

području

Makrokoncepti učenja i poučavanja društveno-

humanističkog područja6

Geografija u prirodoslovnom području

Makrokoncepti učenja i poučavanja prirodoslovlja7

Svi koncepti prisutni su u svim

godinama učenja, ali u različitom

obujmu.

C. Domene/makrokoncepti u organizaciji

predmetnog kurikuluma

8

Koncept prostornog identiteta

Obuhvaća prostor kao glavni objekt geografskog

istraživanja.

Mjesto kao dio prostora kojem su ljudi svojim

aktivnostima ugradili značenje,

Regija kao područje koje karakteriziraju određene

značajke.

Stanovništvo i strukture te kulturni fenomeni i

način života.

Nacionalni identitet i svijest o važnosti izrastanja u

odgovornog i savjesnog građanina.

9

Koncept prostorne organizacije i procesa

Obuhvaća ljudske aktivnosti i njihovu organizaciju

u prostoru

Prostorna organizacija – međuovisnost – promjena

– prostorna interakcija.

10

Koncept održivosti

Razvoj u skladu s ograničenim izvorima energije i

sirovina i s prirodom

Aspekt društva – aspekt okoliša – aspekt

ekonomskih aktivnosti.

11

Koncept prostornog obuhvata

Integrativan koncept

Razumijevanjem ostalih koncepata, učenje i

poučavanje geografije ostvaruje se na različitim

prostornim obuhvatima, od neposredne životne

sredine, pokrajine, države, do velikih regija i svijeta

u cjelini.

12

D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i

domenama / makrokonceptima

R.br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada

ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

13

Odgojno obrazovni ishodi – jasni i nedvosmisleni iskazi

očekivanja od učenika u određenom konceptu u pojedinoj

godini učenja i poučavanja.

Određeni su kao znanja, vještine i stavovi / vrijednosti.

Iskazuju se na razini pojedine godine učenja (na kraju

godine).

Razrada ishoda – određuje aktivnosti i sadržaje na

kojima se oni ostvaruju u okviru pojedinog ishoda ili

skupine ishoda.

Razine usvojenosti ishoda – opisno se određuje opseg

znanja, dubina razumijevanja i stupanj razvijenosti

vještina i usvojenosti stavova i vrijednosti.14

R.

br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada

ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

1. GEO 5.A.4. Učenik opisuje oblik, granice i državne simbole RH, vrednuje aspekte položaja te izdvaja prirodnogeografske i upravne regije koristeći geografske karte.

-opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole-opisuje posebnosti položaja Hrvatske (srednjoeuropska i južnoeuropska država, prometno-geografski položaj)-izdvaja i uspoređuje prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske- objašnjava prirodna obilježja kao identitetsku osnovu Hrvatske (panonska, dinarska, jadranska)

Opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole te izdvaja prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske s pomoću geografske karte.

Opisuje položaj Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske smještajući u njih svoj zavičaj.

Opisuje posebnosti položaja Hrvatske koristeći geografsku kartu te uspoređuje prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske.

Vrednuje aspekte položaja Hrvatske i objašnjava elemente identiteta.

5. razred

15

R.

br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada

ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

GEO 5.C.2. Učenik opisuje osnovna obilježja i važnost kopnenih voda na Zemlji i u Hrvatskoj te podržava njihovo održivo iskorištavanje.

- opisuje koncept održivosti (održivi razvoj)-opisuje osnovna obilježja i važnost voda na kopnu-izdvaja i opisuje osnovne elemente tekućice i porječja na primjeru velike rijeke koristeći geografsku kartu* 7-navodi i pokazuje na geografskoj karti veće svjetske i hrvatske rijeke i jezera-opisuje načine iskorištavanja kopnenih voda na primjerima iz svijeta i Hrvatske-istražuje na terenu obilježja dijela lokalne tekućice *8

Opisuje osnovna obilježja i važnost voda na kopnu,navodi i pokazuje na geografskoj karti nekoliko većih svjetskih i hrvatskih rijeka i jezera, navodi barem jedan način njihova iskorištavanja te aktivno sudjeluje u terenskom istraživanju.

Opisuje koncept održivosti, izdvaja i opisuje osnovne elemente tekućice i porječja na primjeru velike rijekekoristeći geografsku kartu.

Navodi i pokazuje na geografskoj karti više primjera većih svjetskih i hrvatskih kopnenih voda, klasificira hrvatske rijeke prema slijevovima te opisuje načine iskorištavanja kopnenih voda na primjerima iz svijeta i Hrvatske.

Objašnjava važnost voda na kopnu za život stanovništva na primjerima iz Hrvatske s posebnim osvrtom na važnost i utjecaj hidroelektrana na okoliš te se ističe samostalnim aktivnim radom na terenskom istraživanju.

16

*8 Učenik sudjeluje u terenskom istraživačkom radu koji se može izvoditi samostalno ili u integraciji s nekim drugim nastavnim predmetom (npr. priroda). Za lokalitet istraživanja preporuča se odabrati lokalnu tekućicu u blizini škole.Primjeri aktivnosti u pripremnom dijelu sata: odrediti i imenovati pomoću TK (1:25000) vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet istraživanja na TK i udaljenost od škole do lokaliteta; odrediti cilj istraživanja i postaviti istraživačka pitanja; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za istraživanje.Primjeri aktivnosti na terenu: odrediti na TK svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu; odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; izmjeriti brzinu rječnog toka; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i načine njenog iskorištavanja nekad i danas; …Aktivnosti nakon terenskog izlaska: pomoću interneta saznati stručne nazive uzorkovanih biljaka te istražiti lokalne nazive; usporediti skicu kretanja po terenu s TK; opisati tijek istraživanja od postavljenih istraživačkih pitanja do zaključaka; ako je škola u GLOBE programu i vrši mjerenja temperature tekućice moguće su usporedbe i analiza kretanja godišnjeg hoda temperature vode.

Dodatak

17

R.

br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada

ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

1 GEO 6.C/A.1.Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskog potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnog vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

-obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske-razlikuje oblike zaštite prirode i imenuje na slijepoj karti hrvatske stroge rezervate (SR), nacionalne parkove (NP), parkove prirode (PP) i regionalne parkove (RP)-objašnjava pojam i važnost baštine -navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj-pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ovog popisa svjetske baštine

Objašnjava pojam i važnost baštine, razlikuje prirodnu od kulturne baštine i prepoznaje na fotografijama nekoliko hrvatskih NP, PP i lokaliteta s UNESCO-vogpopisa svjetske baštine.

Obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske i zavičaja, navodi oblike zaštite (SR ,NP, PP, RP) na tematskoj karti i za svaku pokazuje na geografskoj karti više primjera iz Hrvatske te navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj.

Imenuje na slijepoj karti sve hrvatske SR, NP, i PP, pokazuje smještaj na geografskoj karti i prepoznaje na fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ovog popisa svjetske baštine.

Objašnjava važnost baštine kao gospodarskog potencijala i elementa identiteta.

6. razred

18

R.

br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada

ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

1 GEO 7. A,B. 7.

Učenik analizira utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskih posebnosti na oblikovanje mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga.

- razlikuje Sredozemlje i Sredozemno more

-objašnjava prilagodbu čovjeka životu na mediteranskom kršu i opisuje specifičnosti mediteranskoga kulturno-civilizacijskoga kruga

-analizira gospodarsku važnost turizma i utjecaj na preobrazbu prostora u državama Južne Europe

- analizira posebnosti Italije i njenu ulogu u regiji, Europi i svijetu

Imenuje države Južne Europe, opisuje osnovna obilježja Sredozemnoga mora i mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga te opisuje značaj Italije u Sredozemlju i Europi.

Objašnjava na primjeru Italije utjecaj prirodnogeografskih čimbenika na naseljavanje i životne navike stanovništva.

Obrazlaže specifične djelatnosti sredozemnih država s naglaskom na turističke potencijale i značenje turizma.

Analizira utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskihposebnosti na oblikovanje mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga.

7. razred

19

R.

br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada

ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

1 GEO 8. A.B.6.

Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojem živi. *IR

- navodi primjere svjetskog povezivanja (prometnog, trgovačkog, kulturnog, financijskog, informacijskog)- navodi primjere pozitivnih i negativnih aspekata globalizacije- objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti- opisuje ulogu multinacionalnih kompanija u životu pojedinaca i svjetskom gospodarstvu- imenuje i objašnjava ulogu i značaj važnih svjetskih organizacija (UN, UNESCO, UNICEF, WHO, WTO, FAO, NATO)

Opisuje globalizaciju i navodi primjere utjecaja globalizacije na njegovu svakodnevicu.

Identificira pozitivne i negativne učinke globalizacije, navodi primjere svjetskog povezivanja te objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti.

Objašnjava ulogu multinacionalnih tvrtki u životu pojedinca i svjetskom gospodarstvu te imenuje i objašnjava ulogu važnih svjetskih organizacija.

Iznosi osobne argumentirane stavove o globalizaciji, njenom utjecaju na gospodarski razvoj i identitetpojedinca i prostora u kojem živi.

8. razred

20

R.

br.

Odgojno-

obrazovni

ishod

Razrada ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

1 GEO 1.B(C).8.Učenik objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj na primjerima iz svijeta i Hrvatske, koristeći geografske karte i IKT

- objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske- objašnjava hidroenergetsku ulogu rijeka u svijetu i RH te navodi pozitivne i negativne posljedice izgradnje velikih akumulacija- objašnjava uzroke i posljedice poplava te različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske- uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj- razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske

Opisuje naseljenost u dolinama, načine korištenje rijeka, posljedice poplava, ulogu temeljnice u vodoopskrbi te otjecanje u krškom dijelu Hrvatske.

Opisuje prometnu važnost dolina, objašnjava hidroenergetskuulogu rijeka u svijetu i RH te navodi pozitivne i negativne posljedice izgradnje velikih akumulacija,objašnjava uzroke i posljedice poplava.

Objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske, objašnjava različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske, opisuje važnost natapanja u svijetu, objašnjava važnost temeljnice u vodoopskrbi, opisuje poteškoće u vodoopskrbi krškog dijela Hrvatske.

Objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj, uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj te razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske.

1. razred

21

R.

br.

Odgojno-

obrazovn

i ishod

Razrada ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolja-

vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna

1 GEO 2.B.10.

Učenik primjenjuje geografska znanja i vještine u rješavanju pitanja iz svakodnevnog života vezanih uz prostorno planiranje.

-navodi osnovnu funkciju gruntovnice i katastra te razlikuje katastarsku općinu od katastarske čestice-navodi ciljeve i načela prostornog uređenja RH u skladu s važećim zakonskim odredbama- na odabranim primjerima opisuje proceduru provedbe zahvata u prostoru primjenjujući geografska znanja i vještine -služi se informacijskim sustavom prostornog uređenja (ISPU)-služi se preglednikom katastarskih podataka za pronalazak kat. čest. na katastarskom planu -upotrebljava aplikaciju za pregled zemljišnih knjiga

Učenik navodi ciljeve i načela prostornog uređenja RH, navodi osnovnu funkciju gruntovnice i katastra te sudjeluje u istraživačkom radu. *5

Učenik razlikuje gruntovnicu od katastra, razlikuje katastarsku općinu od katastarske česticete opisuje proceduru provedbe zahvata u prostoru u skladu s važećim zakonskim odredbama.

Učenik se služi informacijskim sustavom prostornog uređenja kako bi detektirao probleme vezane uz prostorno planiranje i uređenje u zavičaju.

Učenik se služi informacijskim sustavom prostornog uređenja, preglednikom katastarskih podataka te aplikacijom za pregled zemljišnih knjiga za rješavanje projektnog zadatka kroz istraživački rad.

2. razred

22

R.

br.

Odgojn

o-

obrazov

ni ishod

Razrada ishoda

Razina usvojenosti

Zadovolj

a-vajućaDobra

Vrlo

dobraIznimna

1 GEO 3.A/B.10.Učenik istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže demografsku (ne)održivost te

argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera populacijske politike.

- objašnjava provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva- uspoređuje promjenu broja stanovnika RH i upravno-teritorijalnih jedinica po popisnim godinama- izrađuje i analizira tematsku kartu gustoće naseljenosti RH po županijama, izdvaja područja različite naseljenosti te obrazlaže najvažnije razloge neravnomjerne naseljenosti - objašnjava utjecaj migracija na promjenu broja stanovnika RH- objašnjava specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske i posljedice za demografsku održivost- analizira promjenu biološke strukture te objašnjava posljedice senilizacije na održivost- objašnjava problematiku polarizacije naseljenosti - kritički vrednuje mjere populacijske politike i predlaže mjere demografske obnove

Objašnjava osnovne demografske pokazatelje te provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva.

Prikuplja odgovarajuće demografske podatke koristeći se digitalnim bazama podataka te ih samostalno interpretira.

Izrađuje grafičke prikaze na temelju prikupljenih statističkih podataka o stanovništvu te ih samostalno prezentira.

Istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže njenu demografsku održivost i mjere populacijske politike te argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera za ublažavanje negativnih demografskih trendova.

3. razred

23

R.

br.

Odgojn

o-

obrazov

ni ishod

Razrada ishoda

Razina usvojenosti

Zadovoljavaj

ućaDobra

Vrlo

dobraIznimna

1 GEO 4.B.4. Učenik analizira utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskihčimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Republike Hrvatske i svijeta.

-analizira prirodnogeografske i društvenogeografske faktore koji utječu na zdravlje ljudi*11

-analizira prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije

- razlikuje prostorni aspekt i navodi primjere endemije, epidemije i pandemije

-uspoređuje podatke o indikatorima zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini *12

-obrazlaže značenje i ulogu edukacije, WHO, liječnika bez granica na suzbijanje bolesti.

Opisuje prirodnogeografske i društvenogeografske faktore koji utječu na zdravlje ljudi, razlikuje prostorni aspekt i navodi primjere endemije, epidemije i pandemije.

Analizira prirodnogeografske i društvenogeografskefaktore koji utječu na zdravlje ljudi te obrazlaže značenje i ulogu edukacije, WHO, liječnika bez granica na suzbijanje bolesti.

Uspoređuje podatke o indikatorima zdravljapopulacije na primjerima Hrvatske i svijeta.

Analizira prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije.

4. razred

24

D1. Ishodi po razredima i domenama za

strukovne škole

Navedeni su ishodi za nastavu geografije prema

nastavnom planu:

70 sati

105 sati

140 sati

25

E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim

područjima i međupredmetnim temama

Značajna pažnja posvećena je povezanosti s drugim

odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim

temama.

Pretpostavka – na koji način geografija doprinosi

ostalim područjima i temama.

26

Područja kurikuluma

Jezično-komunikacijsko područje

Matematičko područje

Prirodoslovno područje

Tehničko i informatičko područje

Društveno-humanističko područje

Umjetničko područje

Tjelesno i zdravstveno područje

Međupredmetne teme

Građanski odgoj i obrazovanje

Održivi razvoj

Zdravlje

Poduzetništvo

Učiti kako učiti

Osobni i socijalni razvoj

Uporaba IKT-a27

F. Učenje i poučavanje

Glavna načela u učenju i poučavanju Geografije usmjerena su

prema razvoju učenika kao cjelovitih osoba, pri čemu su učenici

aktivni dionici u procesu učenja.

Iskustva učenja - razvoj geografskih kompetencija, usložnjavanje

ishoda, prostorni obuhvat kroz načelo od bližeg prema daljem

Uloga učitelja i nastavnika - učitelj kao medijator i voditelj procesa

Materijalni izvori - naglasak na IKT

Okruženje - izvanučionička nastava naglašena i u ishodima

Vrijeme - vrijeme određuje nastavnik

Grupiranje učenika

28

G. Vrednovanje ishoda učenja u predmetu

Što se vrednuje u predmetu (koji su elementi vrednovanja)?

Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja

odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu?

Kako se određuje zaključna (pr)ocjena u predmetu?

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim

školama RH

29

Tri su osnova pristupa vrednovanju:

vrednovanje naučenoga - procjena razine usvojenosti znanja, vještina i

stavova

• Elementi vrednovanja: geografska znanja, geografsko istraživanje i

vještine te kartografska pismenost

vrednovanje za učenje - služi unaprjeđivanju i planiranju budućeg učenja i

poučavanja

vrednovanje kao učenje - implicira da je proces vrednovanja zapravo

integriran u sam proces učenja, dakle vrednovanje postaje prilika za

učenje, za samoanalizu i samovrednovanje

30

Članovi stručne radne skupine

Alenka Bujan

Suzana Nebeski Hostić

Ana Pejdo

Josip Faričić

Danijel Jukopila

Zoran Ljubić

Danijel Orešić

Krunoslav Rukelj

Martina Jakovčić

Vesna Milić, JSAP

Ružica Vuk, ERS

31

32Hvala na pažnji!!

Pitanja?

Komentari…