DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆ”

Čavja 49

51219 Čavle

Ravnateljica: Josipa Hlača

KURIKULUM

pedagoška godina 2015./16.

Čavle, rujan 2015. godine

SADRŽAJ

1. POJAM KURIKULUMA_______________________________________ 3

1.1. Svrha i važnost predškolskog kurikuluma _________________________ 3

1.2. Struktura predškolskog kurikuluma ______________________________4

1.3. Područja kompetencijskih dimenzija _____________________________4

1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića __________________________________5

1.5.Kurikulum DV ,,Čavlić'' _______________________________________8

2. PROGRAMI ________________________________________________ 9

2.1. Redoviti programi ___________________________________________11

2.2. Kraći programi _____________________________________________17

2.3. Program predškole __________________________________________20

2.4. Suradnja s roditeljima ________________________________________21

3. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI USTANOVE

3.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece____________________________25

3.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,

posjetima i izletima ___________________________________________26

3.3.Očuvanje kulturne baštine ______________________________________27

3

1. POJAM KURIKULUMA

Jedan od načina definiranja pojma kurikulum je da je to teorijska koncepcija koja se u

praksi određenog vrtića provjerava, modificira, izgrađuje, neprestano mijenja i razvija.

Njegov razvoj podrazumijeva proučavanje, a zatim i mijenjanje okruženja tako da u konačnici

ono omogući interakciju, istraživanje, kretanje i neovisnost. Gradnja kurikuluma znači

prevođenje odgojno-obrazovne koncepcije, njenih osnovnih ideja, načela i prijedloga u

odgojnu praksu. Kurikulum možemo promatrati kroz četiri razine:

1. razina službenog, pisanog teksta s koncepcijom koju zastupa

2. razina ustanove koja ga prihvaća, prerađuje i prilagođava svojim uvjetima ( fizičkim,

organizacijskim, socio-pedagoškim, kulturnim i tradicijskim).

3. razina odgajatelja koji ga prihvaća, ali ga i prerađuje i interpretira na svoj način

4. razina odgajateljeve realizacije programa u praksi (odnos odgajateljeve teorije o akciji i

teorije u akciji).

Možemo reći da su osnovne značajke kurikuluma da je:

- Otvoren, dinamičan i razvojan – mijenja se i razvija na temelju učenja, istraživanja i

suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa

- Sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani – dijete ima ulogu aktivnog sudionika u

procesu vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju

znanja i iskustava

- Holistički- kvalitetno koncipiran predškolski kurikulum treba skrbiti za sva područja

djetetova razvoja i to objedinjeno, kako bi odgovarao prirodi razvoja djeteta

- Humanističi je i razvojno primjeren- usmjeren na razvoj kapaciteta svakog djeteta,

uvažavanje njegovih interesa, potreba i prava.

1.1 SVRHA I VAŽNOST PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA

Osnovna zadaća ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je stvaranje uvjeta za cjelovit

razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti

njegovog obiteljskog života. Smisao kreiranja kurikuluma je osiguranje jednakih mogućnosti

djece i uvjeta koji svakom djetetu osiguravaju razvoj njegovih potencijala. Pri tome se

uvažavaju osobne potrebe djece i obitelji, zajednica, poželjne vrijednosti i zajamčena prava.

U fokusu odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi je osiguranje dobrobiti

za svako dijete.

4

1.2. STRUKTURA PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA

Kako u ovom času ne posjedujemo naputke ( na nacionalnoj razini) za kreiranje

kurikuluma ustanove možemo se osloniti na to da prema postojećim dokumentima temeljna

struktura kurikuluma podijeljena je na tri velika područja u kojima dijete stječe kompetencije:

- Ja (slika o sebi)

- Ja i drugi ( obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica)

- Svijet oko mene ( prirodno i šire društveno okruženje, kulturna baština, održivi razvoj)

Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednog odgojno- obrazovnog rada

ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, kognitivni, psihofizički, emocionalni,

moralni i duhovni razvoj djeteta.

1.3. PODRUČJA KOMPETENCIJSKIH DIMENZIJA

Nacionalnim kurikulumom zacrtana su osnovna područja kompetencijskih dimenzija:

Temeljna znanja: razvoj vještina i sposobnosti, usvajanje i praktična uporaba pojmova i

predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s

drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se

da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju

s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu

prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao

što je, primjerice, polazak u školu.

Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog

mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja

vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;

sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje

inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost

razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih,

komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv

način; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom

i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje

različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima

5

(drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i

okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u

komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i

(samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova

djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima

(okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost

promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i

poduzetničke sposobnosti.

Kurikulumom se predviđa razvoj znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za cjeloživotno

učenja u formi sljedećih kompetencija:komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na

stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju,

inženjerstvu i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti

(osposobljenost za procese učenja, za organizaciju vlastitog i tuđeg vremena, za prikupljanje,

analizu i vrednovanje informacija i sl.), socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i

poduzetnost, njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog identiteta, kreativno i umjetničko

izražavanje. Vodit ćemo računa da u svom radu polazimo od najvažnijih načela cjeloživotnog

učenja:

mogućnost usvajanja unapređenja i/ili proširenja znanja, vještina, stavova i vrijednosti

mogućnost i potrebu razvoja osobnih potencijala u različitim razdobljima života

mogućnost pristupa različitim oblicima i sadržajima učenja radi ostvarenja osobnih

želja i razvoja sposobnosti

pravo na priznanje znanja i vještina stečenih u različitim okruženjima i vrstama

učenja.

Predviđa se njegovanje sljedećih vrijednosti i stavova: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje

vrijednosti obitelji, zajednice i društva.

1.4. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA

Prilikom definiranja kurikuluma našeg vrtića polazimo od kulture ustanove. Ako se pod

kulturom nekog vrtića podrazumijeva način na koji ljudi razmišljaju, osjećaju i rade, oblikuju

i podržavaju vlastite i procese učenja djece, način na koji se ustanovom upravlja, na koji se

organizira i osmišljava fizičko okruženje, na koji se zajednički radi i na koji se promišlja

dijete i njegov proces učenja i razvoja, onda bismo za našu ustanovu rekli da je to do sada bio

6

ženski kolektiv na čelu s odgajateljicom u ulozi ravnateljice. Ta činjenica u mnogome definira

filtar kroz koji prolaze svi procesi u ustanovi. U kolektivu su do sada vladali suradnički i

partnerski odnosi koji su se osjećali svakodnevno, ali su se najviše vidjeli tijekom

osmišljavanja i izrade poticajnog prostorno- materijalnog okruženja i u situacijama

prezentacije rada ustanove roditeljima i članovima lokalne zajednice. Djelatnici DV „Čavlić”

dijele sličnu kompetitivnu crtu koja ih motivira za koračanje ka kvaliteti vlastite i zajedničke

prakse, a sve novine se počinju uvoditi nakon dogovora s geslom: Idemo probati pa ćemo

vidjeti kako to kod nas funkcionira! Vremenom je strah od promjena ustaljene prakse nestao, a

vrata su širom otvorena konstrukciji, sukonstrukciji znanja i iskustava kao i refleksiji prakse.

Kulturu DV „Čavlić ” krasi višedesetljetna tradicija njegovanja običaja i tradicije kraja u

kojem se nalazi.

U trenutku kreiranja ovogodišnjeg kurikuluma smjernice koje su nam na raspolaganju

sugeriraju da se vizija promatra u odnosu na:

DIJETE

Pa nam je cilj:

-sigurnost svakog djeteta

- samopouzdanje i samopoštovanje djeteta

- sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih

- uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima ( sudjelovanje, pregovaranje,

rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima )

-istraživanje i razvijanje kompetencija:

samostalnost u obavljanju aktivnosti – samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i

odlučivanja

usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava

sebe, svoje ponašanje i izbore

stjecanje i razvoj vještina učenja- povezivanje sadržaja, logičkog mišljenja,

argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema

osiguravanje kvalitetne prilagodbe okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove

koji očekuju dijete poput polaska u školu

sposobnost odgovornog ponašanja u prirodnom i materijalnom okruženju

dobrobit svakog djeteta

7

razvijati svako dijete da jednoga dana postane aktivni građanin našega društva ( u

vrtićkom kontekstu osigurati iskustvo demokratskog življenja i pluralizma, omogućiti

djeci sudjelovanje i odlučivanje o njima važnim stvarima, uvažavati osobnost svakog

djeteta, omogućiti ostvarivanje prava predviđenih zakonima i Konvencije o pravima

djeteta, osigurati slobodu i poticati odgovorno ponašanje svih sudionika u odgojno-

obrazovnom procesu, osnaživati djecu da budu poduzetna i imaju inicijativu, poticati

ih da iniciraju, osmišljavaju i organiziraju vlastite aktivnosti i njima su upravljaju

RODITELJE

Pa nam je cilj:

- podrška obitelji u realizaciji roditeljske uloge

- izgrađivanje partnerskih odnosa s članovima obitelji

PROSTORNO-MATERIJALNO OKRUŽENJE I ODNOS PREMA VREMENU

Cilj nam je:

- organizacija prostora tako da bude siguran, funkcionalan, da potiče na susretanje,

komunikaciju i interakciju, osigurava pravo na privatnost djeteta

- bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču

aktivnu konstrukciju znanja

- postizanje i njegovanje estetskih standarda okruženja

- flesibilan dnevni ritam temeljen na poznavanju i uvažavanju djetetovih potreba

- imati okruženje u kojem je jasna kompetencijska dimenzija odgajatelja te njihovo poimanje i

odnos prema djeci

ZA OZRAČJE

Cilj nam je:

-Postići atmosferu skladnog življenja uz poštovanje prava djece, roditelja, djelatnika i članova

lokalne zajednice

- potencijalni utjecaj rizičnih čimbenika svesti na minimum uporabom zaštitnih mjera i

postupaka

- prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva

ZA DJELATNIKE VRTIĆA

Cilj nam je:

8

-osnaživati osobnih i profesionalnih kompetencije svih i poticati primjereno, funkcionalno

djelovanje u međusobnom odnosu, prema djeci i članovima obitelji

- razvijanje svijesti o osobnoj odgovornosti za dobrobit djece i njihov cjelovit razvoj

- razvijanje refleksivne prakse

- promocija humanih vrijednosti

- razvijanje odgovornosti u vlastitoj praksi i međusobnim odnosima s drugim djelatnicima

- razvijanje svijesti o mjestu i ulozi svakog djelatnika u procesu rada ustanove i promocije

kvalitetne prakse

1.5. KURIKULUM VRTIĆA

Kada pogledamo postavke Nove paradigme djetinjstva vidjet ćemo da na djetinjstvo

pokušavamo gledati ozbiljnim i uvažavajućim očima svjesni da je to važno razdoblje

čovjekovog života te da su naša osnovna opredjeljenja u radu usmjerena na djetetovu

osobnost, njeno razumijevanje i uvažavanje.

Program rada naše ustanove i kurikulum temeljimo na:

• načelima konstruktivizma prema kojem je učenje interaktivni proces u kojem je dijete

aktivno biće, a uključuje i odrasle osobe, drugu djecu i cjelokupno okruženje

• oslonjen je na razvojno primjerenu praksu, dakle temeljen je na poznavanju dječjeg

razvoja, na spoznaji da sva djeca u svom razvoju prolaze kroz zajedničke razvojne faze, ali da

je pri tome svako dijete jedinstveno individualno biće

• potrebi za individualizacijom kako prostora tako i plana i programa interakcije odraslih s

djecom jer tek kada je iskustvo individualizirano dijete se može razvijati i napredovati

vlastitim tempom

• učenju kroz igru s obzirom da igra i razvoj teku u ranoj i predškolskoj dobi paralelno

• sudjelovanju obitelji- jer je za djecu u predškolske dobi sudjelovanje članova njihovih

obitelji u programu važno stoga što modelira odnos koji se od njih očekuje i u školi.

• okruženju usmjerenom na dijete koje se promišlja imajući na umu dva načela: važnost

vlastite interakcije djeteta sa svijetom oko sebe i poticaja koje kroz nadogradnju znanja,

interesa, potreba i sposobnosti ono pruža.

9

• prepoznavanju i praćenju darovite djece i djece s teškoćama u učenju i ponašanju

• pružanju pomoći djeci s teškoćama i senzibiliziranju ostale djece za njihove potrebe,

pružanje pomoći i suradnju.

Bitne zadaće su definirane djelovanjem sljedećih čimbenika:

- djetetovim specifičnim razvojnim potrebama

- interesima i sposobnostima djeteta rane i predškolske dobi

- potrebama spoznajnog razumijevanja svijeta u kojem dijete živi

- individualnim razlikama u svim važnim razvojnim područjima

- različitim obiteljskim kulturama djece

- potrebom za početnim razvojem stvaralačkih i izražajnih potencijala djeteta.

2. PROGRAMI

Od ove godine rad se odvija u novom matičnom objektu u kojem postoji 6 jasličkih i 4

mješovite vrtićke skupine i u dva područna objekta: u Čavlima (dvije mješovite odgojne

skupine) i Gradu Grobniku ( jedna mješovita odgojna skupina). U matičnom vrtiću ,,Čavlić” u

Čavlima je u rujnu upisano 103 djece u dobi od 3. do 6. godine u četiri vrtićke mješovite

odgojne skupine i 71 djece u dobi od 1 do 3 godine u 6 jasličkih skupina.

U podružnicu u Čavlima upisano je 49 djece u dobi od 3 – 6 godina u dvije mješovite odgojne

skupine.

U podružnici u Gradu Grobniku u jednu mješovitu skupinu upisano je 20 djece u dobi od 3

do 6 godina.

Za korisnike je organiziran 10 satni program odgoja i obrazovanja. Za ovu godinu nije

predviđen rad u večernjim satima, niti drugačiji oblik kraćeg boravka djeteta u vrtiću jer se za

takvu vrstu usluge nije javio potreban broj roditelja. Planira se roditeljima ponuditi kraći

likovni program i uvodni tečaj učenja engleskog jezika.

U DV „Čavlić” radi se prema koncepciji Vrtić kao dječja kuća, s elementima programa

Korak po korak i Reggio pedagogije te ćemo se toga držati prilikom planiranja i realizacije

rada u vrtićkom i jasličkom programu.

U konačnici cilj nam je cjelovit razvoj, odgoj i učenje svakog djeteta i razvoj njegovih

kompetencija. Pri tome bi se trebalo voditi računa da bi trebalo svakom djetetu osigurati

iskustvo autonomnog ponašanja vodeći računa da se pri tome zadrži okvir funkcioniranja

ustanove u cjelini i njenih dijelova. Autonomija će se ostvarivati u procesima usmjerenim

10

razvoju samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta, neovisnosti, kritičke

sposobnosti, samopouzdanja i racionalnog pristupa životu

Potrebno je osigurati uvjete za usvajanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova, a prema

članku 3 stavak 4 Državnog pedagoškog standarda i preporukama Vijeća EU-a i Europskog

parlamenta iz 2006. to je definirano kao potreba i obveza da se kod djece razvijaju ključne

kompetencija za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu. Cilj će se ostvarivati putem

različitih oblika i načina učenja u kojima će dijete imati ulogu aktivnog sudionika u procesu

vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju znanja i

iskustava− s naglaskom na igri koja je u ovoj dobi prirodan oblik učenja. Ključne

kompetencije na kojima treba raditi su komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na

stranim jezicima ( u našem slučaju radilo bi se i na grobničkoj čakavštini koja za mnogu djecu

predstavlja ''drugi jezik''), matematička kompetencija i osnovne kompetencije u

prirodoslovlju, u tehnologiji, digitalna kompetenciju, kao i osposobljenost za procese učenja,

za organizaciju vlastitog i tuđeg vremena, za prikupljanje, analizu i vrednovanje informacija i

sl., potom socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, njegovanje

kulturne svijesti i nacionalnog identiteta, kreativno i umjetničko izražavanje.

Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene metoda i oblika

rada. Predviđeni su otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji djeci i odgajateljima pružaju

mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi

se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i

odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. U planu

predviđamo ove metode, oblike i načine rada: istraživačka rad, rad temeljen na djetetovom

iskustvu, projektni pristup, multimedijska proučavanje sadržaja, individualizirani pristup

djetetu, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima među

predmetne povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično.

Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojemu dijete, uz podršku odgajatelja samo

istražuje i konstruira svoje znanje.

Važno je na umu imati da ishodi cjeloživotnog učenja trebaju ponajprije voditi ka

ostvarivanju i razvoju osobnih potencijala i u konačnici voditi ka tome da svako dijete postane

aktivni građanin našega društva. Ono što moramo stalno imati na umu su vrijednosti koje

bismo u našem svakodnevnom radu trebali promicati poput znanja, identiteta, humanizma i

tolerancije, odgovornosti, autonomije i kreativnosti.

11

2.1. REDOVITI PROGRAM

Uvjeti za razvoj i učenje kroz igru planiraju se unaprijed, a usmjereni su na:

raznovrsnost poticaja kroz integracijski pristup, aktivnu uključenost djece, razvojnu

primjerenost i poticajnost, kreativnost i izražavanje, mogućnost izražavanja osjećaja,

mogućnost izbora itd. Kroz bogatu ponudu konkretnih i djetetu zanimljivih materijala potiče

se aktivno konstruiranje znanja i iskustava odnosno učenje činjenjem. Raznovrsnost,

dostupnost, količina i način ponude materijala promovira neovisnost i autonomiju učenja i

razvoja djeteta.

Imati ćemo na umu preporučene tematske oblasti unutar kojih dijete stječe navedene

kompetencije, a koje su prema kurikulumu:

Ja – slika o sebi:

Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:

poticanju samostalnosti djece (aktivno sudjelovanje djeteta u aktivnosti svlačenja,

oblačenja, obuvanja, uvježbavanja kulturno-higijenskih navika, pozitivnog odnosa prema

osobnim stvarima, kulture uzimanja obroka, usvajanja radnih navika)

poticanju i usavršavanju prirodnih oblika kretanja kroz elementarne igre i druge oblike

tjelesnih aktivnosti

razvoju samopouzdanja svakog djeteta

razvoju grafomotorike (pravilan hvat olovke, orijentacija na papiru, percepcija,

koncentracija pažnje sukladno razvojnim sposobnostima i individualnim razlikama djece i

njihovim interesima)

uvažavanjem individualnih stilova i strategija učenja djece osigurat će se uvjeti za osobne,

autentične doživljaje i iskustva o sebi, drugima i svijetu

Ja i drugi (obitelj, druga djeca, vrtić i lokalna zajednica)

Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:

dječjem samostalnom istraživanju podataka o sebi i obitelji, imenima roditelja,

rodbinskim odnosima, mjestom stanovanja i ostalim činjenicama relevantnim za dijete

12

razvijanju vještina snalaženja u prometu

upoznavanju sa školom, pojmom učitelja i razreda

obilježavanju važnih datuma i događanja u obitelji i vrtićkoj skupini

poticanju upotrebe govora u opisivanju, pričanju, prepričavanju, objašnjavanju

doživljenog, željenog, predviđenog, zamišljenog

stvaranju uvjeta za različite oblike izražavanje djece (govorno, glazbeno, likovno,

scensko)

razvijanju socijalnih vještina (poticanje primjerenog izražavanja potreba, osjećaja,

mišljenja i stavova, uvažavanje, tolerancija, poštivanje zajedničkih pravila, rješavanje

konflikata, suradnja)

upoznavanju dječjih prava, ali i obveza te njihovog ostvarivanja u konkretnim životnim

situacijama

Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj)

Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:

razvoju sposobnosti uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama: prirodne pojave,

društvena zbivanja, fizičke pojave, stvari

osiguranju uvjeta za razvoj osnovnih (prepoznavanje i imenovanje) i viših misaonih

procesa: klasifikacija, uspoređivanje, povezivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih odnosa,

otkrivanje i istraživanje zakonitosti

osiguranju prilika za doživljaj različitih umjetničkih djela (glazbenih, likovnih, scenskih,

književnih i dr.)

stvaranju uvjeta za razvoj predčitačkih i predmatematičkih vještina

poticanju pravilnog književnog govora, bogaćenje dječjeg rječnika i strukture rečenice

njegovanju grobničke čakavštine

organiziranju što češćeg boravaka i kretanja u prirodi

13

razvijanju pozitivnog odnosa prema prirodi i okruženju

poticanje usvajanja zdravog načina života i s njim povezanih navika

poticanju prepoznavanja i njegovanja vrijednosti održivog razvoja

istraživanju i manipuliranju novim materijalima i njihovoj uporabi na različite načine

prepoznavanju mogućih opasnosti u različitim situacijama: na ulici, vrtiću i roditeljskom

domu.

Vrijednosti kojima kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te

odgovornost.

Znanje– znanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje su temeljni pokretači razvoja društva i

svakoga pojedinca. Omogućuju mu bolje razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i

svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u životu i radu.

Solidarnost – pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece da budu osjetljivi za druge, za

obitelj, za slabe, siromašne i obespravljene, za međugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za

cjelokupno životno okružje.

Identitet – odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga

identiteta pojedinca pri čemu bi čovjek trebao postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati

svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu. Odgoj i

obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujući s

poštivanjem različitosti.

Odgovornost – odgoj i obrazovanje potiču aktivno sudjelovanje djece u društvenomu životu i

promiču njihovu odgovornost prema općemu društvenomu dobru, prirodi i radu te prema sebi

samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i

savjestan odnos između osobne slobode i osobne odgovornosti.

Kada promišljamo ishodište odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi

jednim dijelom ono je definirano kao osiguranje dobrobiti za svako dijete. Kada govorimo o

dobrobiti onda mislimo na:

- osobnu i emocionalnu dobrobit ( da se svakom djetetu osigura da bude zdravo, sigurno

prihvaćeno i zaštićeno i da se dobro osjeća)

14

- obrazovnu dobrobit ( da svako dijete u vrtiću/jaslicama uspješno funkcionira i u punoj

mjeri razvije svoje potencijale − spoznajne, kreativne, motoričke)

-socijalnu dobrobit ( uspješna socijalna interakcija i postavljanje temelja za postupan razvoj

socijalnih kompetencija.

Za ovu pedagošku godinu planiramo raditi na sljedećim zadaćama i područjima:

Zadaća 1.: Raditi na praćenju i bilježenju razvoja i procesa učenja djece u svrhu njihovog

boljeg razumijevanja

Sve odgajateljice koje su do ove godine radile u našoj ustanovi su proteklih godina

počele raditi na osmišljavanju razvojnih mapa djece. U proces ćemo uvesti odgajateljice koje

s tim do sada nisu imale iskustva. Tijekom cijele godine raditi ćemo na tome da mape postanu

što jasnija slika razvojnog procesa svakog pojedinog djeteta. Kako vrijeme protiče one će

postati jedan od važnih oslonaca u planiranju odgojno-obrazovnog rada. Roditelji ih nose kući

i skupa s djecom razgledavaju i komentiraju, a otvorili smo i mogućnost nadopune mapa

materijalima skupljenim od kuće.

Način provedbe:

- svakodnevno brinuti o adekvatnoj strukturi prostora u sobama dnevnog boravka djece kao i

o zajedničkim vrtićkim prostorima uvažavajući aktualne potrebe i interese djece kao i njihove

različitosti

-osigurati bogato, raznovrsno i poticajno materijalno okruženje, odnosno okruženje puno

mogućnosti za igru i učenje

- i dalje razvijati vještine promatranja djece u različitim aktivnostima kao i uvježbavati

tehnike dokumentiranja i bilježenja opaženog

-razvijati komunikacijske vještine odgajateljica i djece

- nastaviti rad na stvaranju uvjeta za integrirano i suradničko učenje djece,

odgajateljica i drugih sudionika odgojno-obrazovnog procesa

- raditi na održavanju dosadašnjih kvaliteta vrtićkog ozračja; povjerenje, prihvaćanje i

podrška u procesu učenja i istraživanja su od prioritetne važnosti

15

- koristiti postojeću i novu dokumentaciju za informiranje roditelja o načinima učenja djece u

vrtiću kao i njihovom napredovanju (razvojne mape,dosjei na nivou skupine)

- slikovni način praćenja usvojenih vještina ( model iz Mengeša)

- u procesu učenja odgajatelja i djece koristiti samorefleksiju i samoevaluaciju kao vid meta-

kognitivnih procesa

Nositelji: odgajateljice , pedagoginja, ravnateljica

Vrijeme provedbe: tijekom godine

Zadaća 2. : Projektni pristupi u radu i unapređenje suvremenih procesa učenja predškolske

djece- tema za cijelu godinu: JA I MOJA OBITELJ ( za neku djecu i odgajateljice nastavlja

se od prethodne godine)

Način provedbe:

- započeti s identitetom svakog djeteta, njegovom slojevitošću i razvojnom karakteristikom

- raditi na uvođenju obiteljskih kultura djece u vrtićko okruženje, skupine i aktivnosti

- osigurati da se rad na projektu odvija uz jasan prethodan plan i uvažavanje faza koje takav

rad predviđa kako se on ne bi pretvorio u rascjepkanu, nasumičnu obradu pojedinih tema

- ukoliko se tema projekta obrađuje na razini ustanove potrebno je zajedničko planiranje svih

odgajateljica

- poticati odgajateljice da na primjeren način organiziraju, podržavaju i razvijaju projekte kao

najprirodniji oblik integriranog učenja

- koncipirati projekte ( pratiti dječje interese i ideje) kao sklop istraživačkih aktivnosti

( tijekom godine raditi pod projekte s različitom tematikom koju iniciraju djeca)

- na što različitije načine dokumentirati sve etape rada na projektu: bilježenje dječjih izjava,

fotografiranje, prisjećanje na ključne događaje povezane s projektom, bilježenje rasprava

,video dokumentacija i objedinjavanje podataka u obliku panoa ili razvojne radne mape

skupine

- osposobljavati djecu da samostalno uče i tragaju za novim spoznajama (stvarati uvjete za

to)

- rješavati eventualne probleme tijekom rada po načelu: suradnja, a ne sukob

- prezentirati projekte zainteresiranim osobama: roditeljima, djeci, lokalnoj zajednici ; na

webu, u časopisu Gmajna i ljetopisu, kao i po pozivu- na stručnim skupovima

16

Nositelji: odgojiteljice, pedagoginja, ravnateljica

Vrijeme provedbe: kontinuirano, tijekom cijele godine

Zadaća 3.: Raditi na razvijanju navika svakodnevne komunikacije odgajateljica-djeca i dijete-

dijete kao dijela dnevnog rituala s naglaskom na proces transformativnog dijaloga

/odgajateljice koje su usvojile ovu tehniku, za ostale tehnika postavljanje pitanja otvorenog

tipa/, rasprave i debate

Kao dio dnevnog rituala potrebno je razvijati naviku svakodnevnog razgovora i dogovora

između djece i na relaciji dijete-odgajateljica. Ovako se može njegovati dobra radna atmosfera

u skupinama i vrtiću kao cjelini, djeca se osjećaju uvaženo, jednakopravno i prepoznato, a

proces planiranja odgojno-obrazovnog rada postaje usklađeniji sa sposobnostima i

sklonostima kao i aktualnim potrebama i interesima djece. Proces transformativnog dijaloga

koji su 'stare' odgajateljice upoznale tijekom jedne od prošlih pedagoških godina, prepoznat je

kao veoma koristan, pa ga je potrebno tijekom ove godine pokušati više koristiti.

Odgajateljice kroz upotrebu pitanja otvorenog tipa i aktivnim slušanjem trebaju raditi na

razvoju kritičkog mišljenja djece.

Način provedbe:

- pokušati uvesti redovito vrijeme tijekom kojeg će se svakoga dana razgovarati s djecom

- u svakodnevnom razgovoru s djecom korititi transformativni dijalog – pripremiti pitanja

za pojedine najkvalitetnije slikovnice

- odabirom promišljenih pitanja i osiguranjem prilika za razgovor svakodnevno razvijati više

misaone procese i kritičko mišljenje djece

Nositelji : odgajateljice, pedagoginja

Vrijeme provedbe : tijekom godine

Zadaća 4.: Nastaviti rad na personaliziranju odgojno-obrazovnog rada : brinuti o višestrukim

inteligencijama i različitim stilovima učenja djece s naglaskom na osmišljavanje poticaja i

aktivnosti koje uvažavaju različitosti

17

Različiti stilovi učenja i višestruke inteligencije djece moraju se uvažiti kroz ponuđene

materijale i sadržaje u svakoj skupini i vrtiću kao cjelini. Tako će vrtić postati mjesto gdje se

dijete osjeća prepoznato, priznato i prihvaćeno.

Način provedbe:

- prilikom rada na nekim zadacima potrebno je imati na umu koncept višestruke

inteligencije i njen utjecaju na aktivnosti, učenje i ponašanje djece

- različite stilove učenja primijeniti na materijalno okruženje u vrtiću

- kontinuirano dokumentirati zapažanja o djeci iz skupine kako bismo saznali njihove

karakteristike (vezane za ova dva prethodno navedena pitanja) i upotpunjavati dječji

dosje/razvojnu mapu

- dobivene podatke koristiti u radu s roditeljima ( informacije, edukacija kako bi što bolje

za svoje dijete odabrali aktivnosti u slobodnom vremenu, igračku i sl).

Nositelji : odgajateljice, pedagoginja

Vrijeme provedbe : tijekom godine

Zadaća 5.: Raditi na osmišljavanju novih sadržaja i aktivnosti koje se nude na vanjskom

prostoru vrtića

Potrebno je prostor zajednički osmisliti, dogovoriti poticaje koje želimo ponuditi djeci i

podijeliti poslove na njihovoj izradi. Sugestija je ovome se posvetiti posebno na proljeće kada

se tako može još privlačnijim učiniti boravak djece u vrtiću. Na taj način će djeca u ovom

prostoru još češće i radije boraviti.

2.2 KRAĆI LIKOVNI PROGRAM

Našim korisnicima i stanovnicima lokalne zajednice, posebno djeci, se planira ponuditi i

kraći likovni program. Namijenjen je djeci predškolske dobi koja su polaznici vrtića kao i onoj

koja to nisu, a žive u lokalnoj zajednici. Odvijao bi se paralelno u dvije grupe od 15 polaznika.

Predviđen raspored likovnih radionica bio bi dva puta tjedno ( za obje grupe), ponedjeljkom i

srijedom, u trajanju od po 90 minuta u popodnevnim satima od 17.30 do 19.00 h. Cilj

programa je da se kroz ponuđene aktivnosti i poticaje ( različite oblike likovnog stvaralaštva)

osiguraju prilike za interpretaciju djetetovog iskustva, tj. njegovog osobnog doživljaja i

18

spoznaje sebe, drugih i svijeta oko sebe kao i ostvarivanje i razvoj osobnih potencijala svakog

djeteta. Provedbom programa realiziralo bi se pravo i zadovoljilo potrebe većeg broja djece i

roditelja iz lokalne zajednice za uključivanjem u neki od oblika organiziranog izvan obiteljskog

ranog odgoja i obrazovanja. Voditeljice programa su Branka Dupor Hasanović, odgajateljica

predškolske djece sa srednjoškolskom diplomom: likovna umjetnosti dizajn, kiparski dizajn i

Gorana Repka, odgajateljica predškolske djece .

Osnovne zadaće programa bi bile:

- Zadovoljavanje razvojnih potreba djece, korisnika programa

- Pružiti priliku za dječje autentično likovno izražavanje, njegovo uvažavanje i prihvaćanje

- Razvoj taktilne percepcije, stjecanje iskustva dodirom (dodir, osjeti, oblici, osobine, veličine,

strukture, teksture, predmeti, materijali, prirodna sredina, oblikovanje)

- Razvoj prirodne osjetljivosti i sposobnosti doživljavanja, primanja, razumijevanja, izražavanja i

stvaranja raznovrsnim tehnikama i likovnim materijalima,

- Razvoj osjetljivosti oblikovanja na plohi ( na papiru, kartonu, pijesku; točka , crta, mrlja,

ploha, tekstura, boja, ton, slučajni oblici, oblici za prikaz, simboli; sklad, kontrast, niz, ritam,

dinamika)

- Razvoj osjetljivosti za oblikovanje (volumen, ploha, površina, boja, prostor, modeliranje,

građenje, konstrukcije, odljevi; cjelina, dijelovi, detalji)

- Razvoj osjetljivosti za oblikovanje prostora ( konstrukcije, kompozicije, cjeline, detalji, nizovi,

ritam, dinamika, grupe, odnosi prostora i volumena, uređenje, organizacija prostora)

- Razvoj vještina svladavanja različitih tehnika oblikovanja (jednostavno i složeno oblikovanje,

rješavanje problema, kako slikati kistom, koncem, komušinom; kako slikati na mokrom ili

suhom papiru, mozaici od papira, sjemenki, komadića keramičkih pločica, tkanje, oblikovanje

slamom)

- Razvoj osjetljivosti za kombinacije (spajanje, sastavljanje, slaganje; nizanje, grupiranje, ritam-

izmjena elemenata: boja, linija, oblika, veličina, materijala; raspored na plohi, u prostoru;

osjetljivost za odnose likovnih elemenata i materijala, estetski izgled)

- Razvoj likovne imaginacije i kreativne apsorpcije ( sposobnost zamišljanja, iskazivanja

slikovnog dojma osjetilnoga i emotivnoga, doživljenog, mašte, oblikovanje na plohi i u

prostoru)

- Razvoj likovne invencije (domišljatost u izražavanju: različitim ili točno određenim

materijalima, ali na drugačije načine)

19

- Kroz zajedničke aktivnosti i druženje poticati upoznavanje i međusobno uvažavanje sve djece

korisnika programa

- Koristiti likovnu radionicu kao mjesto promoviranja vrtića u cjelini, njegovog rada, kulture i

načina na koji promatra partnerstvo sa korisnicima njegovih usluga, ali i stanovnicima lokalne

zajednice.

Programom se predviđa upoznavanje i korištenje sljedećih tehnika:

1. crtačke: ugljen, olovka, flomasteri, lavirani tuš, tuš-pero,

2. slikarske: akvarel (mokro na mokro), akvarel, gvaš, tempera, akvarel na zrnastoj podlozi,

slikanje staklenim ili drvenim kuglicama, batik, pastel, grataž, kolaž,

3. grafičke: kolažni tisak, monotipija, pečatni tisak, otiskivanje pločicama od stiropora,

4. kiparske: kaširanje, plastelin, glina, kaširana papir-plastika, glina,, oblikovanje žicom, rad s

kamenom,

5. arhitektonske tehnike: izrada maketa,

6. primijenjena umjetnost: slikanje na svili, filcanje vune, tkanica, mozaik, izrada scenografije,

oblikovanje spužvom, izrada ginjol lutaka, izrada marionete od papirne ambalaže ili drugih

materijala, šivanje i izrada lutke zijevalice, izrada nakita, oblikovanje papirne pulpe i sl.[1]

Programom se planira individualni, grupni rad, rad u parovima ili manjim grupama.

Uloga voditelja radionica biti će upoznati korisnike s novim tehnikama i materijalima, pratiti

njihove potrebe i interese, utvrđivati partnerske odnose s roditeljima djece koja pohađaju vrtić,

a ostalim korisnicima prezentirati način rada ustanove i sve što ona nudi.

Zbivanja i tijek aktivnosti voditeljice će dokumentirati fotografskim zapisima i video

snimkama koje se mogu upotrijebiti u svrhu promocije programa, ali i ustanove u cjelini.

Korisnici programa mogu izrađivati nove i korisne predmete i poticaje koji imaju uporabnu

vrijednost kod kuće i u vrtiću.

KRATKI PROGRAM UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Na početku pedagoške godine anketirat ćemo roditelje kako bismo utvrdili koji broj djece bi

ove godine bio uključen u uvodni tečaj učenja engleskog jezika koji je zamišljen kao

dvostupnjevit pristup stranom jeziku ovisno o djetetovoj dobi. Već četvrtu godinu bismo

surađivali sa školom za strane jezike ,,Linguae'' koja je po načinu rada i filozofiji odnosa

prema djeci predškolske dobi najusuglašenija s promjenama koje smo proteklih godina uveli u

naš rad. Program je namijenjen uzrastu djece od 4 do 7 godina.

20

2.3. PROGRAM PREDŠKOLE

Tijekom listopada planiraju se upisi djece u program predškole. Očekujemo oko 30

prijavljene djece. Programom predškole za djecu koja nisu polaznici redovitog programa

dječjeg vrtića predviđamo rad u dvije odgojno-obrazovne skupine sa po 20 djece. Program će

trajati 250 sati u razdoblju od 1. studenog do 31. svibnja. Odvijat će se u jutarnjim satima od

8.30 h - 10.00 h za prvu grupu i od 10.30 h -12.00 h za drugu grupu svakoga dana do

ispunjenja zakonom propisane norme. Voditeljica programa bit će naknadno određena

natječajem. Ona je kreator izvedbenog programa i njegov neposredan izvršitelj. U radu

predškole bit će uključeni pedagoginja i viša medicinska sestra vrtića. Pedagoginja će

sudjelovati u planiranju i praćenju neposrednog rada s djecom, organizirati stručno

usavršavanje odgajatelja i različite oblike suradnje s roditeljima i lokalnom zajednicom. Viša

medicinska sestra nadzirat će higijensko stanje i održavanje čistoće prostora, provoditi

higijensko epidemiološke mjere, mjere profilakse i primarne prevencije, sudjelovati u

edukaciji odgajatelja, djece i roditelja na temu zdravlja i zdravstvene zaštite.

Osnovni cilj programa predškole je priprema djeteta za polazak u školu, poticanje njegova

cjelovitog razvoja i socijalizacija u skupini vršnjaka. Osim razvijanja vještina poput

grafomotorike, predčitalačkih i predmatematičkih vještina, naglasak je na razvoju

djetetovih umijeća i znanja u svim razvojnim područjima (tjelesnom, emocionalnom,

socijalnom i intelektualnom) za što će se osigurati sigurno i podržavajuće okruženje.

Zadaća nam je da se kod djece razvijaju ključne kompetencije za cjeloživotno učenje i

funkcioniranje u društvu. Važno je na umu imati da ishodi cjeloživotnog učenja trebaju

ponajprije voditi ka ostvarivanju i razvoju osobnih potencijala i u konačnici ka tome da svako

dijete postane aktivni građanin našega društva. Ono što moramo stalno imati na umu su

vrijednosti koje bismo u našem svakodnevnom radu trebali promicati poput znanja, identiteta,

humanizma i tolerancije, odgovornosti, autonomije i kreativnosti. Cilj i zadaće će se

ostvarivati putem različitih oblika i načina učenja kroz igru, koja je za djecu predškolske

dobi prirodan vid učenja, u kojima će dijete imati ulogu aktivnog sudionika u procesu

vlastitog učenja i razvoja. U tu svrhu predviđeni su fleksibilni didaktičko-metodički sustavi

koji djeci i odgajateljima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za

ostvarivanje programskih ciljeva. Ključne kompetencije na kojima ćemo raditi su

komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima ( u našem slučaju

radilo bi se i na grobničkoj čakavštini koja za mnogu djecu predstavlja ''drugi jezik''),

21

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, u tehnologiji, digitalna

kompetenciju, kao i osposobljenost za procese učenja, za organizaciju vlastitog i tuđeg

vremena, za prikupljanje, analizu i vrednovanje informacija i sl., potom socijalna i građanska

kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog

identiteta, kreativno i umjetničko izražavanje.

Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole definirao je osnovnu zadaću

programa predškole kao razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i

spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike

učenja.

Kompetencije koje dijete u godini dana prije polaska u osnovnu školu će se realizirati

kroz tri područja:

• osnovna znanja

• vještine i sposobnosti

• vrijednosti i stavovi

2.4. SURADNJA S RODITELJIMA

Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija članova djetetove obitelji i

djelatnika vrtića potrebna je zbog toga što se jedino na taj način može osigurati primjeren

odgovor na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potpora njegovom cjelovitom

razvoju. Želja nam je kroz kontinuiranu komunikaciju saznati nešto više o podrijetlu djeteta,

njegovim jakim stranama i potrebama i s tim podacima uskladiti okruženje vrtića.

Bitna zadaća je unaprijediti načine i kvalitetu informiranja roditelja o životu i radu u našoj

ustanovi. Roditelj, kao primarni odgajatelj ima potrebu i pravo biti dobro informiran o tome

kako njegovo dijete živi i razvija se u vrtićkim/jasličkim uvjetima, što se sve čini u cilju

poticanja tog razvoja, te koliko je dijete u vrtiću/jaslicama uistinu sretno i zadovoljno. Kroz

razne oblike suradnje pokušat ćemo ostvarivati partnerski odnos. Planiramo sljedeće zadaće i

poslove:

22

- unapređenje kvalitete individualnog informiranja roditelja o djetetu putem sadržaja iz

individualnih dosjea/razvojnih mapa, plakata i PP prezentacija i web stranice vrtića

- komunikacijski sastanci s roditeljima kao oblik suradnje i edukacije ( odgajateljice uz

konsultaciju s pedagogom)

- unapređenje suradničkih i partnerskih odnosa s obiteljima putem roditeljskih sastanaka,

kutića roditelji za roditelje; termina savjetovališta za roditelje i tematskih tekstova koje se

bave zanimljivim i aktualnim temama

- otvoren poziv roditeljima da sudjeluju u projekti PRIČOPRIČAONICA

- aktivno učešće roditelja i članova obitelji i obilježavanje Dana vrtića 25. svibnja

- upoznavanje s obiteljskom kulturom djece, tradicijom i običajima i traganje za načinima

njihove implementacije u svakodnevni rad i okruženje u vrtiću

- pokušati s uvođenjem nekih ideja koje smo vidjeli u DV „Mengeš ”( svakodnevna

komunikacija prema roditeljima putem pismenog izvješća o tome što se danas zbivalo u

grupi; slikovni način praćenja usvojenih vještina….)

UPOZNAVANJE RODITELJA S ORGANIZACIJOM ŽIVOTA I RADA U VRTIĆU

- inicijalni razgovori s roditeljima pri upisu djeteta u vrtić

- roditeljski sastanak s roditeljima novoupisane djece

- dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa te prezentacija roditeljima (panoi,

prezentacije preko lcd projektora)

- uređenje oglasnih ploča za roditelje; kutak roditelji za roditelje na razini grupe i kutak

dijete-vrtić-obitelj-zajednica na razini vrtića

- dodatak u općinskom listu Gmajna

- web stranica vrtića

Nositelji: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica

Vrijeme provedbe: tijekom godine

UKLJUČIVANJE RODITELJA U PROCES NJEGE I ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

- aktivno uključivanje roditelja u postupno prilagođavanje djeteta na vrtić

23

- poticanje roditelja na sudjelovanje u prikupljanju i nabavi materijala i sredstava za rad i

igru djece

- uključivanje roditelja u neposredan odgojno-obrazovni rad i posjete izvan vrtića

- uključivanje roditelja u realizaciju različitih programa i projekata

( predstavljanje hobija ili profesije kojom se bave)

- Dan vrtića ( sudjelovanje roditelja na otvorenim vratima vrtića koji je sastavni dio

obilježavanja Dana vrtića)

- prema rezultatima ankete- uključiti zainteresirane roditelje u održavanje prostora vrtića

- otvoren poziv roditeljima za sudjelovanje u PRIČOPRIČAONICI

Nositelji: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica

Vrijeme provedbe: tijekom godine

OBLICI: Komunikacijski roditeljski sastanak po skupinama ili po određenoj problematici

više skupina

Sadržaji / teme ( prema rezultatima ankete za roditelje)

- zdravstvena problematika

-kako čitati priču djetetu i kako nakon nje razgovarati

Nositelji: odgajateljice skupine, po potrebi pedagog,

Vrijeme provedbe: tijekom godine

Pedagoginja vrtića prisustvuje roditeljskom sastanku svake skupine po pozivu

odgajateljica i sudjeluje u razgovoru na unaprijed dogovorenu temu. Temu određuju pokazani

interesi roditelja.

Ankete, upitnici, intervjui:

- intervju roditelja novoupisane djece na početku radne godine

- ankete po potrebi- ukoliko nam tijekom godine bude bilo potrebno dobiti mišljenje roditelja

o nekoj temi ili ispitati njihovo mišljenje o sudjelovanju u nekim aktivnostima

Druženja , izleti, zajedničke aktivnosti, natjecanja, svečanosti:

Sadržaji:

24

- druženja vezana uz blagdane i svečanosti

- suradnja vezana uz sudjelovanje na Olimpijadi (postoji mogućnost da mi budemo

domaćini sljedeće Olimpijade)

- zajednički izlet

- sudjelovanje u maškarama

- kreativne radionice za roditelje

Nositelj: ravnateljica, odgajateljice

Vrijeme provedbe : tijekom godine

Individualni razgovori:

Svakodnevno s roditeljima razmjenjivati informacije o djeci, nuditi jednom mjesečno

termine za individualne informacije, a povremeno - po procjeni odgajatelja ili prema potrebi

roditelja ostvariti planski individualni razgovor i dogovoriti suradnju u rješavanju tekućih

problema. Po potrebi konzultirati stručnog suradnika.

Nositelji: odgajateljice skupina, pedagog

Vrijeme provedbe: tijekom godine

OSTALI OBLICI SURADNJE

Sadržaj:

- Dan vrtića 25. svibnja

- roditelj u funkciji izvođenja odgojno-obraz. rada –gostovanje- hobi, profesija, o mojoj

obitelji, čitanje priča

- uključivanje roditelja u oblikovanju i održavanju prostora vrtića

- roditelj u pripremi svečanosti, maskiranju tijekom zime, druženjima , svečanostima

- ogledna prezentacija rada s djecom pred roditeljima/ filmski zapis

Kutići za roditelje, leci, plakati, web stranica vrtića:

- kroz cijelu godinu putem kutića za roditelje informirati ih o aktualnim zbivanjima u skupini, o

razvitku i napredovanju djece i dogovoriti zajedničke strategije u odgoju djece

25

- ako bude vremena raditi na osmišljavanju i poboljšanju sadržaja i izgled centra- dijete-vrtić-

obitelj-zajednica

- u za to određene prostore ponuditi pisane materijale s različitim aktualnim temama

- za roditelje novoupisane djece pripremiti letke s osnovnim informacijama i savjetima o što

lakšem prolasku adaptacijskog perioda u vrtiću

Nositelji: ravnateljica, pedagog, odgajateljice

Vrijeme provedbe: tijekom godine

3. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI

USTANOVE

3.1. RAZVIJANJE EKOLOŠKE SVIJESTI KOD DJECE

Ukoliko bude interesa djece uvest ćemo pojačan rad na eko temama. Cilj takvog programa

bi bio :

-uvrstiti eko sadržaje u odgojno-obrazovni rad

-usmjeravati djecu na odgovorno ponašanje prema prirodi

-ukazati na važnost brige za okoliš i očuvanje okoliša

-razviti vještine očuvanja okoliša u djeci bliskim situacijama

Eko aktivnosti u vrtiću:

-istražujemo kako očuvati biljni i životinjski svijet

-uzgajanje sadnica, sađenje cvijeća

-neoblikovani materijal koristiti u kreativnim radionicama

-skupljanje, selektiranje i zbrinjavanje papirne i pet ambalaže

-korištenje recikliranog materijala

-učenje racionalnog korištenja pitke vode

-obilježavanje eko datuma prigodnim prezentacijama

-provođenje projekata iz područja ekologije u suradnji s roditeljima

Eko projektima nastalim suradnjom djece i odraslih, nastojimo prenijeti eko poruke i djelovati

na razvoj ekološke svijesti i pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj zajednici.

U sklopu eko programa provodit će se različiti projekti, u kojima su dječjim idejama i

timskim radom dogovorene eko zadaće kao što su praćenje ponašanja ljudi u prirodi,

upoznavanje djece s prirodnim okruženjem, upoznavanje problema okruženja, upoznavanje

26

uzročno-posljedičnih odnosa u okruženju, razvijanje poželjnih navika ponašanja, poticanje

istraživačkih ponašanja djece. Rad na projektu pridonijet će je razvoju ekološke svijesti i

pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj zajednici

3.2. OBOGAĆIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

BLAGDANIMA, PROSLAVAMA, SVEČANOSTIMA, PROSLAVAMA I

IZLETI

Prema kalendar značajnih datuma i zbivanja organizirat će se njihovo obilježavanje na

razini ustanove i pojedinačnih skupina.

RUJAN- pozdrav jeseni

LISTOPAD- dani kruha, dan pješačenja, dan jabuka, izlet u bližu okolicu (zanimanja )

PROSINAC- Sv Nikola, Božić

SIJEČANJ- maškare, izlet na Platak

VELJAČA – Valentinovo

OŽUJAK – dan očeva, Dan žena

TRAVANJ- Uskrs, Dan planete Zemlje

SVIBANJ- Majčin dan, završni izlet

LIPANJ- završna svečanost za predškolce

27

3.3. OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE

Poznati po višedesetljetnoj tradiciji njegovanja običaja i povijesnih znamenitosti kraja

(uključujući jezik) cilj nam je uvijek bio:

- upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja • aktivno sudjelovanje u

običajima • upoznavanje grobničkih pjesama i tradicijskih plesova

I ove godine ćemo nastaviti s tim radom s očekivanjem sljedećih rezultata:

- prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost – po potrebi, prezentacije

projekata i stvaralaštva djece) • sudjelovanje u javnim i kulturnim aktivnostima u

organizaciji Općine Čavle • sudjelovanje u aktivnostima Katedre Čakavskog sabora Grad

Grobnik• sudjelovanje na Čakavskim susretima u Kostreni i Matuljima

Bitne zadaće u okviru ovog poglavlja bit će ostvariti nastavak dosadašnje dobre suradnje

sa svim bitnim institucijama i pojedincima u zajednici. Osnovni motiv i dalje je očuvanje

kulturne baštine i tradicije našega kraja kao i obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada novim

sadržajima.

Kontinuirana prošlogodišnja suradnja je ostvarena s Gradskim kazalištem lutaka,

Agencijom za odgoj i obrazovanje, OŠ Čavle, TZ Čavle, karnevalskim grupama, Čakavskom

katedrom, knjižnicom Čavle, KUD Zvir , voćarnom Biž u Čavlima, muzejima u gradu Rijeci,

DV ,,Grobnički tići” i dr. Tekstovima prezentirali smo rad našeg vrtića u glasilu Općine Čavle

„Gmajna” . To planiramo i ove pedagoške godine.

OBLIK: Suradnja, dogovor, informacije:

-Osnivač Općina Čavle

- Susjedni dječji vrtić: „Grobnički tići“

- Centar primarne zdravstvene zaštite Čavle

- Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

Suradnja sa udrugama i društvima:

- Turistička zajednica Čavle

- Čakavska katedra Gromišćine

- Osnovna škola Čavle

- KUD „Zvir“ Jelenje

28

- Turistička zajednica Jelenje

- Glasilo Općine Čavle „Gmajna”

Istraživanje u okruženju i druženje:

- prema potrebi organizacija posjeta raznim obrtnicima

- posjeta knjižnici u Čavlima

- organizacija susreta sa lokalnim kulturnim radnicima, umjetnicima

- posjet nekom muzeju u Rijeci / ili nekim prikladnim izložbama ili manifestacijama

Nositelj: odgojiteljice, pedagoginja , ravnateljica

Vrijeme provedbe: tijekom godine