l )212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_43.pdfl ) starina t'lat::.t. l~a u...
TRANSCRIPT
l l )
STARINA t'LAt::.t. l~A u IJU!UVU.
LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET PLATA 30 DI . ZA l OZEM.STVO 60 - -
OGLASI PO NAROCITOJ TAR.IFI. l DI A VIII. BROJ 43. Sib nik, 2.J. li ·topada 1937.
RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA
UREDNIATV A I UPRAVE: ai BENIK pp. 17.
Milijarda Ev~nd~lje je blaga vijest; vi
st ko]u )e čovjek primio od Bo.- . On~ _n~ m pripovijeda k~ko se ~Ja RIJec utjelovi/a i prebiva~a :d~ nam~: ~ .1 _kako je otkupila
a~ kOJI ztvtmo, koji su živjeli ed nama i ko)'i će doc" · 1 tza nas.
U ~~ mi ~je rujemo! I to je istiAh ko!t~o ih ima koji zato
u nikad cul1• k ·. · . . . ' 011 nt)esu čuli o,mm]ati niti samo Kristovo ime.
. To su pogani.
T ~10. iza širokih mora sferu _bes~ra)ne pokrajine, nad kojima ~ mkad zasvijet!ilo sunce B ~. me A K. OZJe
· - nst je i radi njih do-na zemlju! l ZaJJ.iih _u, A.o .-l-
IO mrrm ka ez gortmef Krist je, prije nego se A_onač
odijelio od svojih apostola i \
ašao k Ocu, mislio na sve. Mi-o je na one koji će Ga o,d naj•anjega djetinjstva nositi u svom cu i ljubiti Ga najnježnijom /julv~ju, ali je mislio i na sve one ji će ostariti i umrijeti, a da Mu ti zar ime ne domaju. Zato J·e ' ' n /jubavi i •samilosti, naredio:
»Idite i naučavajte sve narode, rsteći ih u ime Oca i Sina i Duha vetoga« ...
Apostoli su Ga poslušali. I etar, i Pavao, i Andrija, i Jakov, i ate j ... T o~ se i danas izvršuje. I
udi koji izvršuju taj Kristov na)g zovu se misionari - poslanici,
djeT,o koje on·i izvršuju jesu miije.
Misije ne smiju biti zadnja tvar u našem životu i radu. Daače, moramo im dati jedno od 1rvih mjesta. - Eto, i Crkva je to činila, kad im jJ posvetila poseb
IU nedjelju u godini i nazvala ju nisijskorn nedjeljom.
Predzadnja listopadska nedjeja jest mis{jska nedje1ja. Ona as živo potsjeća na Kristovu /ju
. av prema ljudima, aM i na našu iužnost da nastavimo Kristov apodolski rad il osvajanju duša za ilaženu vječnost: ' Uvijel<: je bilo [judi koji su se
mali žrtvo,vati i umirati za svijetle i visoke ideale. r Ima ih i danas. _._ Zar nisu to't~:misianari koji, postignuvši visok:u' kt.i~turu u evropskim zeml/anta, polaze medu primitivne poganske nl/rode, da im donesu Boga,•a s Njim pravdu, ljubav i pro~jefu. - Sama malena Holandlfja ih godišnje šalje na sto-
line! 1 •
1
Misionari idu, a mi ostajemo kod kuće. Pa :zar zato mi ne mo-
Pismo preuzv. Milete
Ovogodišnji blagdan bl. Nikole Tavilića " t_kovinu Bl. ilrole Tavilića · mo u S1beniku bi · k ... · ml Boljega kraljev tva rnedli nevJ·ern 1'c1·_
.. t ... , uplJI 1 apo t. ad- rna.' nlln i raCIJI provle ~ d ' . la, ili u n~d ·
1. t:.
0 me večano pro-
L.. Je JU 15. novembra lJe · · · k k po J~ 1 radosno bilo vidjeti
vJer~i~y porodm wadb. ka~~~a Blaženika i na lm I uprJama . ., ..
hvat ili pa r k . . pnrm l l . rrs o plsmo, koje sam u-pravio na ve vete 1936 d . taknuo d v• • • • go . J po-
a . e ozrvr l proširi ku lt pra-rn_a J ru~o ll m kom Mučeniku S'b v mnu. 1 enca-
BL ~i~~ ~~od ine, Bogu hvala, blagdan 19 ' dozvolom v. tolice od vi . marta 193y., p:o la\:iće e, po prd ~pu_t, . po sv lm b t kupi jama u našoj brzav J, I to u .nedjelju 14. novembra a_ nab danj '<II
1Jezove JTI U rPn i Či.-P <:.mrti
no ,•em ra ,J";/ •
P ro lava ovoga dana bi će vugdje nadasve večana. Po mnogim mje tima već. se dižu oltari Bl. ikoJi, potavljaju e sl ike ili kipovi, 1.aziv lje e Tjego zagovor pred Bogom i moli
se za jegovu pomoć.. Pri prave u da-Jde po vim na im bi ku pijama da ova vetkovina u pije što ljepše.
Ova veta akcija, ovaj pokret da e propagi ra štovanje a ega Jentzo-
li rnskog Mučen i ka uvel ike ve el i n jegov rodn i grad, koji je, po S\'Om bi kupu blagupokojnom Antunu Fosco, rad io 1 na tojao te i po tigao da je 25. maja 1889. v. to lica, svoj im vrhovnim a uk-tor itetom, potvrdila javni crkveni kult ko ji se od pamtivi jeka davao slugi Božje mu ikoli Tavili ću , reda v. Frane, Siben čaninu, Muče11 iku Blaženiku .
Ako igd je to ovaj dan mora da bude svečan i radostan za grad Si-ben ik !
U nj em u je Bl. ikoJa u gledao svijetlo Božje. U n je mu ue čuo Božji poziv za redovnički život!
U samostan skim zidinama Sv. f rane u Sibeniku i Br ibira sazrela je u dušt ovoga Heroj a vjere misijska ideja obrane katoličke Crkve i širen ja
žeJno ništa učiniti za miSije? -Možemo i moramo!
Možemo barem molitvom, ako ne i novčanim doprinosima. A moramo radi ljubavi prema samoj ist/ni, radi /jubavi prem.a 1 Bogu i prema bližnjemu.
Naša je vjera istinita . A istina n'ije vlasništvo samo pojedinih [judi, a niti pojedinih naroda. Opća je. Katolička. I čovjek , koji posjeduje istinu, osjeća u sebi po,riv i neodoljivu težnju da je saopći drugima, da je svi upoznaju. -Dakle već rađi same ljubavi prema istini moramo se truditi, da naša sveta v jer a osvoji sva srca i sve krajeve zem~}e.
. . O\ im mje tima najpri.je je 0 _ cutro aš Mučenik žar Bo:-· 1· b · k · . . zJe JU avi OJ~ ga Je JOŠ u mladim godinama
poz!val~ na mučeništva za spa duša 1 IreryJe _katoličke v jere!
Stb nrk_ dak! ~ ima hiti prvi u 0 _ om . ~tovanJu. Srberti !t .i n jegova bik~plJa t_reb~ d~ što· jace ra'2bukte u rclma VJernika kult i po d- ·
0. B v· uz anJe u
'oga OZJe~&' . lugu i tf učenika. :-.
1 edok_ucrv~.. u putevi i osnove
Bo~Je · 1 tortJl katoličke Crkve vidi e l~ no kako e Bog, tokom vijekova luzr~ od~branirn osobama, uzorima i
P?bozno t r ~a da u narodima probud· ~~~mga l Hoba ti Jeruzollrnu, preK6-na~ ih hodoča nika, da naš hrvat ki ..,.,.
rod, koji je u naše doba izložen tolikim i kuš njima te mu prijete sa raznih trana pogibelji za njegovu vjeru, bax učv r ti u katoličkoj vjeJ1i i ljubavi pra ma katoličkoj Crkvi?
1 učenički Lik Bl. ikoJe vijetli dana voj im vetim životom u pogan kom življenju naše dobe; vojom revno ću i žarom u obrani katoličke vjere pr otiv sadanjih modern ih hereza i bezvjerstva koje se šire te vojom mučeničkom mrću u divnoj ljubavi za Krista o poda i jegovu vetu božan ku nauku!
Dragi vjernici ! Poziv ljem as da da ove godine š to svečanije pro Javite ovaj blagdan i t im pokažete kol iko štujete svoga Mučen ika, Blaženika, ina hrva ls kog naroda !
Po svim župama iben ke bi ku pije 1 apo tolske ad rnini tracije laviće zvona t ri dana pr ije svečanosti, naime ll. , 12. i 13. novembra. Na sam i b lagdan , naime u ned jelj u 14. novembra, sl užba Božja mora da bude svečana, a pr eko ove dušobrižn ici i svećenici po crkvama propovijedaće o Bl. i kol i Tavi liću.
U katedra li u $ ibeniku, gdje je već. od god ine l 89 . o ltar Blaženika,
htio roditi u skrajnjem siromaštvu Betlehem-8, radi njih je privolio da Ga razapnu na uzdignuto drvo kri ža. - A mi, ako ljub~mo Boga, moramo Pjubifi i sve što On ljubi. Dakle i duše svojih bližnjih, pa makar oni bili na zadnjem kraju svijeta, makar bili crni kao najcrniji lonci i žuti kao suncokreti.
Sve bi to vrijedilo, i u slučaju da nije rečeno : »Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe<c. A~i kad još i za tu zapovijed znamo, naša se dužnost prema misijama, prema poganskoj braći, povećava i po,dvo -stručuje.
r I Duša je neumrla. Slika je i prili-ka Božja. l Zafb Bos, poslije sebe, naj?i~e ljubi duse! Radi duša se.
U ladici Kristovoj plove mnogi milijuni, ali još više je milijuna izvan nje. Put neba se di žu stoti
tisuća kršćanskih oltara, na kožrtvuje prebijelo i nedužno.
~baviće s~ trodnevna pobožno t i to 1., 1_2. J 13. novembra. a b la dan
mik lrkol~/ tol noj bazilici biće ~on-~ na . lsa u l l sati, a u 6 sati pro
povrJed I blagoslov sa Pre vetirn 'k ~repo;učuje se revno li du obr iž
~! a l S\'ec~n tva da porade te vetko-ln;-. B~. rkole u pije na veću lavu
BozJU 1 duhov_n u korist vjern ika. . Ovo se P1 mo ima pročitati
vtm crkvama u iben koj 'bi k .. J~ ~posto! koj admini traciji u n~g.;~:j~
. novembra o. g.
Sibenik, dn 29. oktobra 1937 .
BI 1\UP i POST ADM.
t DR l ERO TM MILETA
Kako da nas to ne uzbudi i ne gane!?
Misijsk a je nedjelja. Nedjelja po,svećena uzvi enom cilju, da JEDNA PUNA MILIJARDA POGAN A upozna Svijet! o svijeta da i za nju Nazarenac postane put, istina i život .
U tu svrhu ćemo , ako može-mo, dati koji dinar. A onda ćemo moliti dana , btta preko~ufra ..• do slijedeće misijske nedjelje, da sa svih dijel:ova zemlje jedan odliježe glas: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome! ...
I g.
l •
Str. 2. ,,KATOLIK"
bavljeno je 16 hiljada_ noćni h ?d ijenja uz bole n e i po razntm za.v?d tma _dano 19 hiljada 900 l i ječn ičk t h ~v_jeta uz trošak od 1 mil ijuna i 300 hJI;ada, čehos]o,·ački h kruna.
]U1 ACKI CI JeD OO S Eć -IKA
R,al n i sud u a lenciji ne~avno _je 'osudio n a smr t jedrtoga S pan jo lca, j~r je u tanov iloj zgo? i pok~zao v_oJe simpat ije prema . na~IOl~alno J SpanJolskoj, Prije n go je bw_ IL\red en na lr~: tište, zatražio je_, da b~ m?gao g?vor.ttl s jedn im vcćemkom. ZelJa m u je b tla u lišan a .
Redovn ik, koji ga je d ošao pohodi ti n ije do tada ništa znao ? _smr tnoj' o udi. Ci m je . to sazn31-o t JO . k tom u, da je o suden tk otac _cet~ero dj ~ce, u pu ti e ra n? k u pr~vtt~lJU tan:~n~ ce. li jedećega Jutra bto Je dotl <-'11 1 sveć n ik trije ljan . On e sam ponudio u zam jenu mje to iromaynog oca četvero d jece l
ŽIVOT S CRKVOM ~~~~=======
Crkveni kalendar
edjelja, 24 . X.: Dvade ~t i treća nea"je/ja po Dulr<wima. Ova ~e nedjcl_ja posvećena mi ijama, t. j . širenJU v. vjere medu poganima . loga dana ~ našim crkvama propovijeda o misijama l lmr pi se milostinja u tu vrhu . - Dana se slavi blagdan sv. R.a faew, arha.ndcla.
Ponedjeljak, 25. X.: Sv. Kman{ ? sv. Darija, mučenici. Bijahu bračni drugovi: Obojica podniješe mučen ičku s~nr_l u Rtmu_. Na jednoj cesti bijahu za uli 1 pokopam kamenjem. .
Utorak, 26. X.: Sv . E vari ( Papa I mučenik. Proslavio je Crkvu Božju sv~jom neustrašivom mučeničkom smrti za vri-jeme cara Trajana. . .
Srijeda, 27. x.: Sv . Vincencij . BIO J_e mučen zajedno sa sv. Sabinom. ~ v .. Knstetom u španjolskom grad u Avtl!. S~ t tr~je podniješe groznu smrt ~~ lomaČI. Pnje nego su ih spalil i, ra ~vih _su !m zgl_obove, a glave toljagama IStukli ,da su Im vrcali iz glave moždani. . .
Cetvrtak 28. X.: Sv. Suntuz t l ' . Juda! --- , . - , --- s- pv
bješnjeli pogani nijesu uhvatili, na kr iž pro-peli i napolak pre(Yil ili. - Sv. Juda, nazvan Revn itelj, za razliku od nesretn ika J ude izdajnika. Prop(>vijed'ao je sv. vjeru u Mezopo tam iji i Perziji . I on je b!o propet u Araratu, armenskom gradu.
Petak, 29. X.: Sv. Narcis, biskup. Postao je biskup u Jerutolimu g. 180. uzor ustrplj ivosti i blago ti. Um ro je u 11 6. god ini života.
Subota, 30. X.: Sv. !(/audi;. Otac mu Marce l bijaše kapetan u rimskoj vojsci.; Prilikom rođen d ana cara Maksim il ijana dobio je bio nalog, da prikaže žrtvu pogan~ skim bogovima. No Marcel j un ački odbije, pa skinuvši vojn ičk i opasač pred sv im vojnicima reče :"Ja sam vojnik Krista Kralja višnjega, a prezi rem drvene i kamene bogove". Rad! ovog od1 učnog nastupa bio
je osuđen na smrt. Sutradan uhvatiše ~nove njegov.e Klaudija, Luperka i Viktorija. va lri ponoviše oče~ riječ i pred sur;cm, na'to sva tri kupa pogubiše.
Nedjelja XXIII. po Duhovima
Citanje poslanice blaže/toga Pavla Apostola Filipl janima (3, 17- 21; 4 , 1-3). -Braćo! Nasi jed u j tc mene i ugledaj le se n~ one koji žive po Izgledu šlo vam ga mt davamo. jer mnogi, 7A'l koje sam vam često govorio (a sad i p l ačući _govorim), __ žive kao neprijatelji križa Kn tova. Jima je svr etak propa t, njima je ~g trb_uh: oni se hvale sramotom svojom, om zemalJSki misle. tašc je pak življ~enjc na nebesima, otkuda i Spasitelja očekujemo, Gospodina na"ega Isu a l(ri ta, koji će preobrazi ti naše poniženo tijelo, da budie jed~ako sla~no~ mu tijelu jegovu, jakošću ko)om moze I sve sebi pokorili. Dakle, braćo moja, lj ubezna i požcljena, radost i moja i krun? moja, lako stoj te u . G_ospodinu,. ~red'rag:. Evoaij u mol im i Smli hu opominJem, ~a jedno misle u Go pod inu. Takoder moli~1 i tebe, vjerni druiJe, pomozi njima koJe su se sa mnom u Evanđelju trudile s K~mentom i ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi života.
t Sli jedi sv. Ev011delje po Maiej1t ( 9, / 8- 26 ) . - U ono vrijeme, do k je Jsu_s govorio narodu, gle, neki poglavica pr ~stupi i pokloni l\ u se govoreći: Go pod_Ine, kći je moja sad um rla, nego d'od1, metni na nju ruku svoju, i oživjet će . l ustavši Isus pođe za njim s učenicim~ svoj im. I eto žena, koja je dvana:est godtna bolovala od krvotoka, pri tupi otraga i dotače se skuta haljine jegova. j er govoraše u sebi: Ako sc samo dotalrnem haljine jegove, ozdravit ću . A I_sus okrenuvši se i vidjev' i je re : UzdaJ se, kćeri, vjera te je tvoja ozdravi la. I ozdravi žena od onoga časa. I do:(avvi Isu u h-u~u poglavice, i vidjev i svira v ! m~o tv~ . gdJe buč i , reče · Odslupi t-c, jer dJ CVOJka mJe u· mrla, nego spava. I podsmijehivahu Mu se. A kad bi istjcrano mnoštvo, udle i uhvar ti je z.a. ruku, i djevojka ustadle. I olide glas o tom po svem onom kraju.
Konačno oslobođenje
Kr~nstvo je u kinulo ropstvo , ". i TV-> lc _ d.ok le,q()(J hud~Q_žjvi.~.U ... n~ tamnici našega tije la . Duh mo že kroti ti i svlada va ti t ijelo , a li nikad~ d'ok s mo tu na svijetu, ne može se potpuno os loboditi ro p tva tijela.
A_li d?ći će jednom potpuno oslobođenj e , 1 duh će biti jedini gospodar. T o će biti posli je mrti . A kad' se, na sudn jem danu, zbude uskr nuće tije la , neće više tije lo imati nikakve ~la ti. nad ~uhom , jer će biti preobrazeno 1 sas 1rn produho vljeno .
O svemu to mu nać i ćemo gX)vora u današnjo j Misi. - U vim molitvama 1govori se o oslobođenju. A to je oslobodenje iz ropstva t ijela i preobra ženje u vječnosti.
. Svaka Misa počima s početnom pjes~om. A_ . d~ašnja početna !)je ma , kao mtonac11a č1iave Mise, glasi:
JI:) n-T fl 0 d T~ Kako kršćan ska duša može uro-JF-' ({)\.\l u. n J> JI<{\ D.\ niti u tajan s tveno t nekrvne Zrtve i <><><>~ letje ti u visine s pijevo m, svijetlom
1 kadom lituPgije na jbolje nam dbkaKnjiga za sve nas* zuje najnovija zbirka p jesama J. Kor
Danas je Marije Majka na nebo uznC9ella a s n joiTlf! i naša nada i sva želja naša za srećom .
Kristovo evanđelje je životni zakon koji čovjeka usrećuje i o lobađa okova strasti , a n e zarobljuje. Bog je postao čovjekom da nam dbkaže kako Njegovi zakoni nisu samo za nebo, maštu ili izuzetne pojedince, već Z{])
Žl:vot_ sviju. s iromaha i bogat~, mladih 1 stari11. Evanđelje moramo proživljava ti: mis liti, ćuvstvovati i raditi po Uzoru, Is usu Kristu: Bogu-čovjeku.
. LiJurgiia ili život s Crkvom je naJbolji put k praktičnom kršć. životu. Ako li u adventu s osjećajima Crkve očekujemo Spasi telja, o Božiću se veselimo, u korizmi kajemo za Uskrs očistimo . . . i ako li sve ob(ede u Crkvi, osobito sv. Misu, slušamo s ra zumijevanjem i voljnim, čuvstvenim sudjelovanjem - tada ćemo najlak~ u
n er a : "U hramu cisterciia". . J. Korner je mladt pjesnik, iz
r~t.to ~toličkog uvjerenja, pisac četmju zbtrka pjesama, čij i talena t priznava ju 1 svi o bjekt ivn i kritičari nekato~ici. N a jnovija kn j iga i forma lno znači napredak, a o sobito pak sad'r~jno. To je prva zbirka lituJ1gijslcih p jesam a kod nas.
Pjesnik je boravio u slovenskom samostanu cis te rcija i zanosnom dušom prož ivljavao blagdan Uznesenja Marijina koji krasn i obredi b'ijelih redovnika još više uzdižu . Nabujali osjećaj i n jegove duše pre lijevaju se u s kladne pjesme Oficija i Mise.
" G ospod in govori : Ja. ~is~im miJi mira a ne cviljenja, pnztvacete me
1 ja ću vas u lišati , i i z v ešć u ro b ova n je vaš e iz s vih m j es ta ."
Eto, Bog nam svečano <;>bećaje ?a ć:e nas o lo bod iti iz rolYovan Ja. Jegovo obecan je neće o sta ti sam ? kod r i ječ i . Sto On obeća, to će srgurno izvrši t i. .
Jai rova kć i Je. b i~~ u mrla, ~ K~1s! jo j je ipak uskn to ztvo t. T o 1Je JOS jeda n do kaz Njegove božanske ~vem?ć i , koja n am ~lij ev~ ~~rs to ~v)e.rwje u uskrsn uće ttj ela 1 ztvot vjecnt.
l dan a e Evanđelje pokla [Xl s po lanicom. Sto Pava o u po lani~iopćeni to tvrd i, to vid imo u evanđelJU da l(ri t djelom po tvrđu je .
" aš je pak ži_vl j ~nje vna !lebe-ima , otkuda i S pa ItelJa o~ekujem~!
Gospodina n ašega I u~y Kns?, k'OJl će preobraziti naše pomze.~o bjel_o, da bude jed nako s lavnomu l!J elu _N_Je~vu ... " Tako Pavao u p'Oslantct Flli p ljanima . A n ije li Kris~ uskr nuće~ .Jairove kćer i vj_ero~'?st?JnO potvrdiO isti ni to t Pavlo vth nječi?
I mi ćemo, poput Jai rove kće: i ! doživjeti u skr nuće . To će o nda b1_b naše konačno ·i savršeno o lobodenJe tz ro ps tva, o kojemu na m Svemogu ći govori u početnoj pj esmi. - A dok e to n e zbude, nastojmo da se dine
vice sve više oslobađamo ropstva umrlo g a ti jela i živ imo ž ivotom neumrloga duha .
Lit arg
Hrvatski Socijalni Tjedan U Zagrebu
(od 25. - 31. X. 1937.)
U ponedjeljak 25. X.: u -'1 1/2 s. pos . JY: u crkvi sv. Katarine: zaziv Duha Svetoga I govor zagrebačkog ad biskupa-koadjutora d'ra A. S t e p i n e a "Moral no i svrhu naravno značenje obitelji; u 51/2 s. pos. p. u dvoran i biv' e Hrvatske sabornice otvorenje Socijalnoga tjedna. Pozdravi i uvod no predavanje predsjeanika dra Ju rja S ć e t i n e a , prof. Ekonomsko-komercijalne visoh-x: škole u Zagrebu "Obitelj i društvo", .
G 1 1 .. /,vh l• ,'J. A . X " ll'ronim"koi dvoralll
a h s , sveučihšni profesor " Povijesni ra-zv?j obit~j i ", u 5 s. pos. p. dr And'r1ja 2 1 v k o v I ć , sveu čilišni profesor, ,, Ob!helj 1 kršćanstvo", u 6 s. pbs. p. dr Ivo S e hr ee k e i s, liječni k, ,,Obi belj i potomstvo".
U srijedu 27. X. poslije podnJC u Jeronims koj dvorani konferenclijiC i ankete obi telj po staležima i zvanjima" : u 9
11
s. pr. P· " Grada nska obitelj " (dr Velim ir D 1e
ž e l i ć , sin, ravnatelj kancelarije Društva Sv. jeronima), u l O s. pr. p. " Radnička obitelj" (Rudolf P e t e k, predsjedn ik Radn i čkog s trukovnog saveza ). Poslije podn.e u jeronimskoj dvorani predavanja : u 4 s. pos. p. dr Edo L o vri ć, prof. i rektor hrv. sveu čil i ta "Brak u suvremenom zakonodavstvu", u 5 s. pos. p. dr Milan I v š i ć profeso r i prorektor Ekonomsko-kom.crci]atne v1soke škole u Zagrebu "Obiteljska baština", u 7 s. pred veČ!er u franjevačkoj crkvi
vima. Zbor le vita veliča Nju slavnu Djevicu, koja je čistoćom i od~icanjem svladala smrt i bila uznesena da bude "Judita, što lađom Oospod'njom ra vna". I usred svih bjesomučnih vjetrova Ona čuva i vodi ladicu sv. Petra .
Dan se već budi i u crkvu su prispjeli eljaci, krunicom u ruci i djeca ve elom pjesmom na u na~a. Sad se izmjenjuju iz srdaca redovnika ~lja~a, djece i pjesnika, posluje jutre~ nje 1 pohvala , časovi kroz dan u kojima se o~tava divni lik Majke podJ Oolg?tskim križem, koji je oborio srce Njeno, ali ju je i uzdigao iz bolnih uza u luku sp~sa . Tamo Ona zagovara sve nas, o~b1to pr<>g10njene, iskušane, lg'ladn c 1 zapostavljene.
Zato pjesnik moli:
O b_ijela ~lub'ice moja, Kraljice SVJetla i duha • • • l
na Kaptolu Msgr. Miho P u š ić, biskup hvarski, govori : "Nerazrješivosl braka".
U četvrta/t 28. X. prije podrue u Jeronimskoj dvorani konferencijiC i an kete: 111
9 s. pr. p. "Seljačka obitelj" (Pavao M a ... ti j evi ć, župn i'k) , ,,Obi telj i zdra.ylje". u l O s. pr. p. " tan, hrana, odjeća" (D~ Juraj Rebok, liječn i k) , u ~1 s. P:· J:1. " e uvanje zdravlja" (dr Katanna V o J v. od a , liječn ica ) . Poslije podrue u Jeronimskoj dvorani predavanja: u 4 s. pos. p. dt Eugen S l a d o v l ć , prof. Ekon?m~k~ko. mere. vi soke škole u Zagrebu "O!:.htefJ I dr· žava", u 5 s. pos. p. O. Pogl a j e n, D. I. "Komun izam prema obitelj i" .
U pe/ak 29. X. prije podne u Jeronimskoj dvorani kon ferencije i ankete "Za· štita obitelj i": u 9 s. pr. p. "Pravna i ekn no m s ka zaštita obitelj i" (dr Đuro K u n t a · r i ć , odvjetnik), u l O s. pr . p. ,,Moralm zaštita obi telj i" (dr Đuro G ra č a n i !n sveu č . docen t) . Poslije podne u Jeronim skoj dvorani predavanja : u 4 s. pos. p. Lu P er i n l ć , predsjednik Okružja Ii. K. Mu ževa " Obitelj 'i škola" , u 5 s. pos . P· dr lii jacinl B o š k o v i ć , domin ikanac "0 goj na uloga obitelji", u 6 s_- pos. P· ? ·.d Bonifacije P er o v i ć, franJevac .,ObttelJ društva Katoličke Akcije" .
U subotu 30. X. prije podne u ]K ronimskoj dvoran i konferencije i ankete : 9 s. pr. p. "Obiteljski odgoj i djelatno prosvjetnih i športskih društava" (Sal. . _J sip T k a l e e, ravnatelj ad b. orfanotroflJa u 10 s. pr. p. " Upliv knj iževnosti, kazališ i kina na obiteljski živo l" (dr Ljubiom M ar a k o v i ć, profesor) . Poslije podne Jeronimskoj dvorani predav~nja :_ u 4 s. • p. Sofija Br a j š a , predsJednica Okru H. 1(. lena ,,Vjerska i odgojna uloga že1 u obitelj i", u 5 s. pos. p. dr Marijar K r a 1 j , profesorica "Socijalna i ekonor ska uloga žene o obi l-elj i", u 7 s. _pos. u crkvi Oo. lsusovaca Te Deum 1 gov vladike kr iževačkog dr Dionizija N j ar~ d i j a "Kušnje i pobje<k! u obitelji" .
U ned;elju 31. X. poslije pod'ne u s. u dvorani Zagreb. Zbora na proslavi sta Kra lja govor! : l. "Obitelj i narod" (I Or š ani ć , profesor ). 2. "Krist-Kralj - v đa obi telji" (Petar Or g e e, profesor).
Po svijetu - -- - ... - ... - ... 1""\. J. l".MrYl"\. v
NESJ<O-JAPANSKOM RATU vatikan "?_sservatore /?.>Omano" od 17. t. mj . d'on sh~~~ću službenu obavijest : "Evening Star koJI Izlazi u Washingtonu, 14. listopa 1937. objavio je izvještaj, koji je raširi agencija .,,Associated Press" (a po njoj Reuterov ured), u kojemu se tvrd'i već nasl~vima , _da "Vatikan podupire Japan proti crvemm Kinezima" i da je važ li čn~st u Vatikanu priznala, da je" Sve Sto l1ca razaslala biskupima i misionarima Dalekom Istoku posebnu okružnicu s uput ma, ~ko sc treba vladati u sadašnje sporu IZmedu Kineza i Japanaca". V3.tika sko glasilo nato navodi čitav članak ameri· ~oga lista i zaključuje : "Iako neistinito I tendenci_~znost toga članka pada u oči ~ komu, koJI pozna načela, po kojima ruk.o voš.i S\·oje djelovanje Sveta Stolica. u bri radt posljed'ica. što ih takve vijesti lak
Najprife, kao moli:
tona, tr! m·
ZNATNI Uj~ osvaj lo fiuta samih 15 k
npt"•l: .l ruobn~
plljennt .ial.t Ovi
Smiluj se nama, Gospode, l\·id3ciju fron Smiluj se nama, Jaganjče. , . lldnjih dat
.Za~im slavi beskrajno milosrđe 1200 crvenih, Spas1telja: 12 bll~a ih
Ti si odbacio slasti 1 s oruž' ?a nas obogatiš porfirom. ju sa Čtsti , l posljednje haljine svoje otl l oko da nas obogatiš parfirom. u Astur
• l .njegova je duša zanesena, puna lladollol!b~ MI!os~t, JXl. vjeruje ,,ko ono dijete 1 ~ IQ 1-eltb! malent pastir, dobri, u istine vj'ečne lito it akb svete" Kt tsKe
. Najglavniji dio Mise je Lrtva ~te 0:
gd~e. Isu sebe_ prikazuje pravd'i vječ- l~j u ofen·
l 'flO. rno1 Ozrl se 'lU/rod, čuvaj ga grijeha i strasti! Jer netko nema ni kruha a drugi živi u slasti. '
noJ ~ .. tako. daje zadovolj~inu za na- !~Qnd rl4lje ~ ~ g'riJehe 1 slabosti, Seljaci i radnici tiankau i PeJ sav !l~od zaJedno sa misnikom pri~ l Q SUljllansk k:azu.Je žrtvu, ~er su, plodov-i žitnih po- u Honan, ~ lja ~ .s<;>k na~h vinograda vanjski žr- ~'U llol sv tveni hk. :ru Mu, kao nekada jeru- hl~ Vrlo 1 zolemska ~jeca haljine, oni srce i lju,'bav proshru pred dolazak. A Kristova Ij~bav se ne iscrpljuje, već hoće da se ml po bijeloj hostiji pretvorimo u. nebeski kristal.
- Tako je pjesnik na vrlo origina-J život odlučno i iskreno provesti ka
tolicizam.
- Već uoč1 blagdana, za prve večernje, dok se u crkvi Marijin kip zlati posljednjim zrakama sunca, u toj privlačivoj tišini sa kora proviruju 'glave pobožnih redovnika, iz čijih se ustiju izvija molitva smjerna. Srce ti osjeća da po molitvi i hvali Majci "nebo i zemlja {!anas po ve su, posve blizu" (13 . str.) Marija s mrtvim Sinom na krilu je vez koji ih spaja.
Ujutro, na sam blagdan Uzne• jeronim Korner : U hramu Cisterci ja. senja - još s jena pokriva oltar i
Nakl<lda : Narodne Prosvjebe, Zagreb, Kap- klupe - ži~ci se JX1lucaju, molitve o-to! 29. re a duše otvaraju nebeskim mJtzo-
r
Ti iedi.na možeš ga spasti. (Druga noćnica)
Centar kr~nskoga života jesvak?dn~vno, ~ep_restano . Kristovo prikaZI~~je na našim oltar1111a. To je i srž S~IJU. 9lag<;tana, pa nam pjesnik divm~ st1hov1ma izrazuje uzvišenost sv. M1se. ; ·l .
l~ .način. liturgiju jednoga· blagdana. ucmt<? pnstu.(Xlčnom svima, da se w tog 1zvora razbukti u nama ljubav p:ema sv. Crkvi i Kristu: i da se po. pjesmama §to više približimo - Gospodinu.
Zvonimir Malić. .
mzrokuju nada ve oln:irom na katoličke ;Ije u l ini, ona se požurila, da proglasi nim a v taj izv j ' taj, tc j izjavila, da šta od toga, š to se tvrdi u n j el, ne potjcčte od Vatikanskih asti te da je potpuno izmi -
lažno lc očito tenden-
POTR,ES R, O R, 1\A R,EC U S. A. f:>rllikorn ek plozije u rudniku Mulu Alabami poginula u 34 rudara . Ovo treća k.-ttastrofa o~ vr tc u is tom rudni-
1910. g. poginulo je 39, a 1914. g. rudara. RIJ C S . O A JEMACKIJ\1\ l A-
LJCI \A. 14. t. mj. prilikom primanja pine njemackih hodočasnika iz Bavar ·ke Otac Papa je u svom govoru na nj~
kom jeziku alud irao na vjerski polož.1j olika, koji ada vlada u Hitlerovoj je-koj. v. Otac im je zatelio naročitu do
•došlicu, pošto "dolaze iz jemačlre, zee, koja nije odveć daleko, d:~pače je 1grafski do ta blizu", ali mnogi ljudi.
kojih, u mnogo slučajeva, ovisi život mačke, kao da sc dnevno sve više uda
vele Stolice. Izrazio je nato ju čvrstu vjeru, da $e katolici jemačke jek ostati nepokoleb1vo vjerni svetoj Cr-
ITALIJA PO BROJU PODMOR ICA siječnju 193 ., kad će u more spustili "ih 20 podmornica, prestići će Englesku, će tada imati 86 podmornica, a ngl ka
Japan ih imaju svaka samo po 62. Italij~ biti slabija samo od jedinjenih Ame
Jdh Država, koje ih imaju 95. OVI AMERICKI 1 O AC AVIO A
orktown" - golema ratna jedinica - stal je 20 milijuna dolara, a posada mu ji 2 hiljade momaka.
RIM IMA TA OV IKA prema po-ednjim stati tičkim podacima koncem mj~
rujna 1 milijun 236 hiljada i 600. NAORUZAVA JE JEDI JE IH DRVA I FRA CUSKE. U upućenim kruge
na uporno se ši re glasine, prema kojima Rooseveltov govor između ostaloga imao
· u svrhu, da englesku i američku javno t ·premi na objavljivanje jednog orijaškog
ta za naoružanje, za koji se misli izdaokruglo d v i j e m i l i j a r d e d o l a r a
ko 120 miljardi dinara). Ministarstvo jske naručilo je d'aljih 14 bombardera zv. letećih tvrđa a, č!me re se broj ovih jvećlh aviona američke vojslre popeti na . Ovi bombarderi naoružani su sa 5 stroj
pušaka i imaju posadu od 9 ljudt inistarstvo mornarice kani izradiH ! nove
mne hidroavione, koji će svojom vcinom premašili čak najnovije amerlčlre ikorski" bombardere. Težina ovih novih roaviona bit će 50 do 60 tona, d'ok imati kr ila od 57 metara širine, a ak
ni radius od 8 hiljada milja. Troškaizgradnje jed nog ovah'Vog hid'roaviona
ene se na m.l.jun dolara. - Francuski )!ni program za 1938. predvi đa izgrad:u novih ratnih brodova u iznosu od 55 !jada tona, za koje će troškovi i'znosltt i!zu t r l m i l l j a r d e f r a n a k a .
ZNATNI USPJESI NACIONALISTA. )Slije osvajar ja Co l u n g e, Ar i o n d e I nf i e s t a na::ionalističke Ilete udaljene samih 15 km od Gijona te čini se, da jtC
ć zapd'ać:ena njegova sudbina. Pri tome , zarobile veliki broj crvenih vojnika l plijeni le ogromne količine voj noga ma· jala. Ovi uspjesi fl! tako pospješiti 11-idaciju fronte u Asturiji. Računa se, d'a zadnjih dana u ovim borbama poginulo
' 00 crvenih, 1400 bilo ih je zarobljeno, a ' btljada ih se predalo nacionalistima, VIe
m s oružjem na sebi. CTVJCni pokuša-ju sa čestim napadajima na aragons!<Pj ont! l oko Madrida, da spriječe potpuni raz u Asturiji. No u tome ne uspijevaju, - nacionalisti odbijaju sve be njihove nale uz velilre i teške gubitke crvenih. 0-bfto je aktivna nacionalistička avijacija.
KINESKO-JAPANSKI RAT. Dok kiske Ilete osme armije s uspjeh.bm na
~\vljaju ofenzivu u sjeVJernom Sansiju, Jacl dalje napreduju duž pruga: Aeki'ng-
lnkau i Peking~Suijuan te su zau21eli ciu suljuansku prugu i prodr11 u provinci~
Honan, kao i započeli novu veliku oozfvu na svim sektorima oko Sarrgaja. U ku je vrlo krvava borba.
PEK Veliki izbor jesenskih cipela za dame, gospodu i djecu.
ŠIBENIK Kralja Tomislava
"}(ATOLI}("
Moćno oružje protiv ncpri,tatelja Vječnoga
EnciRliRa o sv. Krunici astavak 2. )
. Ali želimo, Ca na Braćo, da o-?btto narednoga mje eca listopada to
čtne sa što u rdnijom pobožnošću svi Kristovi vjernici, koliko u velim zgradama toliko u privatnim kućama. To neka e čini o e godine navla tito zbog' loga, da bi se nepri jatelji Božjeg imena, kolikogod ih poriče i bezočno prezire vječnoga Boga, kolikogod ih ro a ri protiv ka toličke vjere i dužne lobode Crkvi, kolikogod ih napokon luđačkim naporom di/ bunu protiv Božjih i ljudskih prava te na toje da ljud l·:u zajednicu povuku do uništenja i propa ti da bi vi oni, po red tvom veoma moćne molitve Bog'orodi D j evice, napokon već jednom prignuli iju i raskajan i popravili se te povjerili zaštiti i obrani .Marijinoj. na, koja je kao pobjednica o tjerala iz kršćanskih krajeva zlogla nu ektu 1-bigeza, ona ista će, zaziva na u rd n im prošnjama, o tjerati i nove zab lude, u prvom redu komur1isfli, koji nam ne samo zbog jednoga motiva i ne samo jednim činom dozivlju u pamet one tare zablude. Pa kao što je u doba križar kih vojna bio jedan g las i jedna molba naroda Evrope, ta ko neka se i sada, po vemu svijetu, u gradovima, u varo vima, te čak i u elima 1 zaseocima, ud rul nim dušama i snagama, od elike Roditeljke Božje na-toji izmoliti, da e nadvladaju takvi
rušitelji iašćan ke i čovječan ke kulture te da izmorenim i tjeskobnim narodima grane pravi mir. Budu Ji pak vi to pravilno radili, najvećim ufa
;njem i žarkom pobožno ću, irna nade, da će, kao što u predašnje doba, tako i u ovo naše Blažena Djevica od svoga božanskog Sina ispo lo a ti , da valovi oluja popuste, oslabe, utihnu, te da nakon ove hvalevrijedne molitvene utakmice Krista ih vjernika na tupi i nadođe vijetla pobjeda.
im toga Marijina Krunica veoma mnogo vr ijedi, da nadvlada one, koj1 mrze Boga i neprijal !ji su vjere, nego ona takoder evandeoske vrline budi, njeguje i prilagod uje dušama viju. U prvom pak redu hrani kaloličku vjeru, koja zgodnim razmatranjem svet ih otaj tava lako procvate i diže rca k od Boga objavlj nim isti nama. da je ovo veoma spa onosna u ov ir:n našim vremenima, kad nerije tke čak 1 m du Kristovim vjernicima obuzima neka odvra tno t prema duhovmm tvarima i neka zlovolja prema kršćan koj nauci, to će valko uvi djeti.
A ufanJe u besmrtna dobra ona či ni življim, jer nam tr iumf I usa !(ri-la i njegove '1ajke, o kojemu raz
mišljamo u zadnjem dijelu ove pobožne vježbe, pokazuje otvoreno nebo i poziva na , da do tignemo vječn u domovinu . toga, dok duše sm rtnika zahvaća tolika požuda za zemaljskim stvarima, dok danomice ljudi sve žešće čezn u za propadljivi m bogatstvom i prolazmm nasladama, dotle e vi kori no pozivaj u k riznici neb kih stvari, " kuda ne prist iže tat niti moljac k ari" (Mt. 12, 33) i k dobrima vječne trajno ti.
!(ad je dakle o !abila i oh ladnila ljubav u mnogih, zašto e ne bi vi t i ra pali li na novu lj ubav, ako bi, tugom u srcu, razmatral i muk'U: i smrt našeg Otkupitelja te tjeskobe njego-
e PreLa.lo ne Majke, prema običaju, propisanom kod !..Tunice ? Iz ove pak božan ke ljubavi zaista ni je moguće, da ne bi nastala još toplija lj ubav prema bližnjemu, ako se pomno razmišl ja, koliko je napora i bolova podnio Kri t Oo podin, da bi e vi nanovo uvrst ili u izgubljenu bašt inu d jece Božje.
(Svršit će se. )
Ima još ljubavi, idealizma i požrtvovnosti!
Ciljevi • l putevi križarske organiza~ije
(Govor dra Ivana Protulipca na Radiostanici Zagreb 2. listopada 1937 u 8· sati na večer.)
Poštovan e gospođe i gospodo l
Veliki apoleon nekao je one znameni-te riječi: da uzgoj djeteta počima sto godina prije njegova rođenja . Htio je is taći, kako je za život jednoga čovjteka, njegova gledanja i njegove ideale prevažan duh, kojim su disall ne samo otac njegov, nego i njegovi djedovi kroz nekoliko pokoljenja. Ako ova životna istina vrijedi za jednoga čovjeka, onda je ona tim Y!eća i važmja u životu jednoga naroda. Tko hoće, d'a odj.eni vrijednost onih dobara, koje imademo u sadašnjici, taj mora znali, d'a su ta dobra, bila ona duhovna, kulturna ili materijalna - plod stvaralačke djelatnosll daLekih pokoljenja. Ali to s druge strane znači, đa
naša generacija, mi koji danas činimo živo narodno tijelo, grad'imo ill rušimo ne samo za sebe, nego za daleka još nova pokoljenja. A grade se ili ruše ne samo kuće, tvornice, materijalna dobra. Još više i još odgovornije se grad1 ili ruši na polju duhovnih dobara, jer l a for m ir a j u d1 uš u n a r o d a . Gradi se ill ruši napose na izvorima, odakle dolazi novi život narodima, odakle dolaze no~ struje, koje će is.., puniti rijeku narodnog života. To je područje u z g o j a l i z gr a d n j e m l a d l h generacija, omladinle, onih po k o j i m a će m o svoj život protegnuti u nova, nedogledna stoljeća: časno, sretno za nas i ljudsku zajednicu ili po kojhoa će
nam nadoći smrt, strašna i neumoljiva. Kakove će biti be nove naše generaci
je! Sto nam nose oni, koji sc uzdlžu i rastu, da sutra budu zajednica, narod? Teško pitanje i odgovorno pilanje nad1 kim bi morale bdjeli savjesti l skrb svih nas!
Nema važnijeg pitanja od o· vog ni na području politike ni ekonomije ni kulturiC. Ono je pit a n j e n a d p i t a n j i m a i za obitelji l za društvo i za narodnu cjelinu. Kakova će biti domovina naša u onima, koji se Igraju ju po šetalištima, igralištima, lutaju po planinama l sjede u školama, rad'ionlcama ll! rade po poljima našim l U onhna koji đ'o
laze ... Među onima, koji žere odgovoriti na
ovo osudno pilanje nalazi se i mlado j!edno gibanje, o kom se mnogo ču~ a malo znade. O komu Imade dal.eko više krivih ne-
go pravih i valjanih saznanja. Koje je nekima crno jer ga neznaju, ali koje je za to drugima dio života, d:1, cio život, sva nada i sva ljubav. To je naše knža rstvo. Ono kojega ste, Zagrebčani, sudili po njegovim Zborovima u Velikom Zagrebačkom
Zboru, po njegovim nastupima na ulicama, po onim malim vijestima, koje su prodrle u štampu. Oni, koji su mnogima i danas zagonetka i nad kojima i danas mnogi kimaju glavom .. . A Ipak to križarstvo, križarska organizacija, nije ništa tajnovita l ništa neobična! Ona je ~!iki zahvat u dušu mladeti; novog, pokoljenja, sa jed'n im jedinim ciljem : D a t i n ar o d u , n a m a l našoj budućnosti novo pokoljenje, koj1e ć e bili garancija naše sigurne v1elike i č asne budućnosti.
I odmah vam velimo, gospod:~ i gospodo, da mi ne iznosimo pred Vas planove jednoga rada, koji se lick okušavaju, nego vam prikazujemo djelo, koje je u velikom dijelu ostvareno, a dalje se o tvaruje sigurnošću i mirom od koga nema odstupanja. Pred vama se već danas nalazi živi zid' mladeži muške i 2lenske, ukupno 712 društava križarske omladine, sa ukupno ok.o 26.000 pripadnika raznih kategorija, koji su živi svjedoci, k.-tko se mo2Je stvarno, uspješno, sa puno snage l opravdanih nada grad'iti veliku, sigurnu, našu l samo našu narodnu budućnosti
Ta omladina, koja slavi svoj organizacijski dan po svim krajevima ovih d'ana, evo sutra u Zagrebu, Ispovijeda kao polaznu točku svoga uzgojnog i narodno-iz~
gll3dbenog rada jed'nu ~liku istinu : N e m a t eri j a, n e g o d u h mora biti temelj na kom ćemo sve gradili i izgrad'itf.
Covjek, pošten č ovjek, z načajan čovjek prije SVICga i iznad svega!
Uzalud sva kulturna i materijalna d(r bra, ako nema ljudi, koji će hill ljud'i l ostati ljudi. Uzalud će nam škole dati mase inte!ig,enclje, radionice 'dobre rad'nlke, a selo naše uzorniC radnike polja, ako svi oni ne budu najprije ljudi po srcu i d'uš(, poštenju l vFijednostl, po načelu i djelu. Stoga tu valja početi. U carstvu duha, na Izvoru gdje se jedino temeljito i sigurno
Str. 3.
gradi! I evo, zato ova omladina naša tako odrešito 1spov1jl'da svoje opredjel jenje duhu, Bogu I vječnim ;akon una Bo~jirn! Ona 11 vjeri nalat.i izvor snage t.a i.tgradnju svojih duša 1a nesebične, pune ljubavi, uvijek, uvijek stalne i .tnal'a jrv.!, po.icnju i pravici odane ljude. I~ad ·C:i na toj pola.tnoj točci
Kri/arstvo diže mlade/. visoko na goru idcali;ma. Otima ju 11. mo(varne doline, gcfje vlada duh gramtivosti, samoiiv,lva i samoutivanja. I ako neprestano u teš-koj borbi sa okolinom, koja ždere i razara mlade duše, pokazuju ~ sjajni uspjesi. U gradovima, gdje je na fulosl velikim masama mladeži ostao jedini id l novac, žene, i najsurovija nbava, d1žu danas kao svjetionik nad mo(varom toliki mladi ljud1, koji su se odluči li na po-7itivni put izgrađivanja sebe, da bf osigu-rali budućnost sebi i ojoj domovini.
Dr/eći se na tela : t v o r i t i č o v j e-k a , organizacija kn/ara ne ograni čuje se medutim samo na moralno-vjersk i u1goj . Ona pola/e najveću važnost na to, da i u tom uzgoju mladić 1 djevojka ne budu samo objekt, nego da oni sami budu upućeni na teren zdravoga stvaralaštva. Zato organ izacija krlfura nije djelo starijih i odozgo nametnuta, nego je ona djelo same mladeži, koja ju izgrađuje, vod1 i u nJOJ 1 za nju tivi . Po organizacijskim načelfma sama mladet ima vodstvo svojih društava, samo pod kontrolom Ovi odlučni mladići
i djevojke, neobičnim furom paze i rade. da svoju organizaciju ode i izrađuj u. I vrlo su rijetki slučajevi kada stariji l vfša organi7.acijska vlast mora interveni rati ! Koliko se dade postić i samo na ovoj ljubavi l požrtvovnosti mladcii, vidi se posebno u golemom prosvjetnom radu, što ga izvodi krifurstvo.
U izgradnji novog, za život sposobnog narodnog pokoljenja, kritarstvo je postavilo načelo, da valja znat i i umjeti, da bi čo
vjek u životu ispunio dužnost prema sebi, svojoj okolim i svojoj domovi ni. I kako hoćemo ger.eraciju vjere i poštenja, tako h o ć e m o g e n e r a e i j u p r a v o g znanja i prave ku lture.
Dok mase naše mladeži gube vrijeme u flirtu, u zabavama po k rčmama ili besh-onačnim tračevima il ičkih šetnja, postoji u Hrvatskoj dvadesetak ti uća mladih ljudi, koji st postaviše pred oči v e l i k e d u ž n o s t i k o j e i h č e k aj u . I u malim i često neuglednim sobicama drže . e tjedno barem jedamput ku ltumo-socijalrre škole, sa· stanci i predavanja. Prem se o lom ne piše l ne reklamira, mo.l.e se bez pretjenvanja reći da je križarsk.l om ladina u hrvatskim zemljama izvršila n a j o p s e ž n i j i k u ll u r n i rad , o kom najbOlje govori činje
nica, da su ov1h 6 godina opstanka organizacije Križari održali oko 20.000 kulturnih s1slanaka a oko 10.000 predavan ja. A. treba naglasiti, da je i to u glavnom djelo same omladine, koja je u laj rad data dušu i srce, žrtvte i vrijeme. Predavači su obično oni sami, te iz vidika svojih horizonata pretresaju probleme društva, kulture l socijalnih odnosa, da bi izoštr!ll svoje poglede i proširili svoje horizonte f uč
vrstili svoje znanje, kako bi narod i đemo
vina sutra u njima imali čeličnf vez, koji će povezati stanice narodnog bića!
Svi pesimisti, koji vidite oko sebe samo mladiće-šetače, m lad i će-hofirante, mladiće pljača, bluda i razvrata dođite u ove tihe sobe i vidjet &!te, da ima još ljubavi, idealizma i požrtvovnosti! Da ima još volje, kojom se brda valjaju, da bi se sagrad'ila zgrada nove sreće l boljih dana.
U ovo doba socija lnih preokreta, kada se tresu bemelji društva u borbi onih koji imaju i onih koji nemaju - u doba kada mržnja razdvaja staleže i još se jedinim sredstvom za ure~nje socijalnih prilika smatra krv, nož, l puška, izlazi ova omladina pred novo naše pokoljenje sa velikom naukom o socijalnoj pravdi, kao jedinom rješenju lih teških briga. Nauka naša vrlo je jednostavna! Ona traži d a s v a t k o d a d e drugom pr a vedno što mu prlpad a l Radnik da pošteno radi, ali da bude i pošteno pla&!n. Ne otimanje, nego pravedna razdioba aobara i pravedno društveno urecrenje! N i k o m u n i z a m n i s urovi kapitalizam!
Ova omladina znade dobro d a s v a zla na socijalnom području dol a z e o d z l a č o v j e k a l Od' čovjeka, koj l je odbacio poštenje, da se utopi u materiji koja mu je otela l srce l dušu. I takav, zao čovjek, bit će lupež, otimač ako je nosilac kapitala u kapitalističkom društvu, kao i onda ako gospodari i rad~ u ime sovjeta il i komun ističke zajtednice. I središnji problem je stvaranje ljudi umjesto životinja, biie one obojeno bijelo-kap1talisUčkom ill crveno-komunističkom bojom. Stvaranje ljudi, koji će biti n a j pr i j 1e l j u· d l , o n d a p o s I o d' a v e i i r a d n l e i • nosioci rada i kapitala.
1 1alo O\ 1 omladina upir . vc sile da tvori tc lj ude, ljudi;! po'tcnj:1 i pravde! amo ljudi pr;n·dc će voriti soci jalnu prav
du l žcljemim bi čem suzbi ti sodjalne nepra,dc kao i ra zorno t komun 1·Učkc ruemani l nitko neka sc n \':trn, da će ova omlad ina, koja sc uri i muč i, radi i gradi , b ti ikad.1 branitel j bilo koje dru tv~nc n pr:l\'dC!
n a o !v a ruje pravdu u sebi da bi mogla biti no ilac pravde medu drugima. I to prwd '. koja ne6e 1.atvarati oči. nego (-e · iroko ghedati i rn iti nepravdu, m a tko ju no io .
l vo, ovo vam n:wješ ta ovo, n o v o p o k o l j e n j e Ono idJe napr ijed snagom, koju nitko ne mo/e zau taviti ! o,·o pokolj·nje nosi u e bi vj1eru , d.1 i m a d e d u l.-11 o s t p o 111 o ć i s e b i , \' o j o j d o m o -,. i n 1 i s\' o m u tt a r o d u ! Ono gleda na kr.1 nu na•u hrv pro;;Jo. t, koja i ako je bi la tc;ka, troma· na i oskudna, ali je uvijek bi lo če titn i za to igurna ! Ona :1eli gradili na vrednotama koje u grad1la star:t poko ljenja, tc izgracli!t novu lij•epu i veliku budufno l. u tom radu valja tu o-mladi nu pomo(·i
n a n o 110\C dan e.
11 o v o g a č o ,. j e k a z a
:\10\'0 i' A JEDA~JE ' J P ' TINE EN T za počelo je 20. t mj . ra ovoj
prvoj sjednici obiju domova iza brano je novo prcdsjcdn i' tvo 7.a novu radnu godinu. Za izbor novog predsjedništva te n a l a bile su i-taknule dv ije Ji -~ . Jednoj je bio no-ilac do ada;njl pred. jednik dr Đelim i r \a
žurani ć , a drugoj opozicionoj dr Ljubomir Torna~i ć. Gla ala u veg:t 4 enatora, 54 za dra 'laLurani ć:t, a 30 za dra Toma i(;a. Prema lo me j ~ 7A1 predsjednika ponovno izabran dr 2elimir Mažurani , za prvog potpredsjednika dr Duro Kotur, 1.a drugog ,·etozar Tomić, a za tajnike: Toma K<JFočePić, G u lav Oreg()rin i dr Duro \lukolić - svi sa liste dra Mažuranića . - J za izbor novog predsjedni t va k ll p t i n e bile u dv ije II · tJe : jedna JRL a no iocem dosada njim pretsjednikom ~vanom Ciri-rem, a druga opoziciona nosiocem \ilo-vanom Lazarevićem, poslanlkom J S. Glasovalo je ukupno 298 poslanika, 181 za Ciri ća, a 117 za Lazarevića. Prema tome je za pretsjednika ponovno izabran tevan CErić, za polpredsjedn[kJe : Franjo Al arkić, jevrem Tomić i Radisav \fućetfć, a za tajnikJe: Dragomir lojadiJIOFić, dr Dragan Damić,
urija Pozderac, dr Andrija \feble i loja-di n Dirnilrijet,ić - vi a If te Cirl6eve.
fCANO OTI(R,ICE SPOMEt IKA - UG · U l( U 1IC:ICU poznatom hrvatskom književn iku i rodoljubu, u perivoju pned gimnazijom na \ il onovom trgu, izvršeno je ll nedjelju 17. l. mij . uz veliko učešće naroda i najoa l l čn ijih hrvatskih pred tavnika.
pomenik je djoe lo hrvatskog kipara Frane Kršinića.
Hra na duš e
DVIJE o ,
KLADBE U C T BL t !KOLE TIAVELICA
vi se mi ibenčani radujemo i ponosimo, to sc lava i štovanje bl. 'ikole Taveli ća , najvećega sina 11:tšega grada, sve više šin po s'llm krajevima hrvat koga naroda .
Ove će godillt! l l. studenoga po odluci v. Stolice blagdan bl . Nikole Ta~li· ća bili pro lavljen prvi p't1la općenito po svini hr atskim župama viju biskupija naše domovine. Zn tu v proslavu u mnogim mjestima čine t po9eb'ne priprave.
Tako se o jdila i polneba za pjesme koje bl se pjt va le u ča t bl. ikolc. Dvij~ ll0\1e pjc mc skladao je u tu vrhu dr .Josip Andrić: jedna nost naslov " Blaženom ikofi Ta1•eliću", a druga ,.Mučeniče jeru alem!>lli''. Obje su sk ladane za mje ovili zbbl) tt Jag_anom stilu, te 6e ~ lako moći naučiit~ :t g'dJe nema tl crkvi pj;evačkog zbOra, mogu se obje pjevat! i dvogla no uz pratnju orgulja 'J ekst za obje pj.esme slo/.io je kladatclj, d u prvu je na zgodan načiln
upleo i r i ječi one molitvice, koju je dr Vlatko J\\aček, politički voda hrv:~! koga naroda, Z?plsao na spomen Iza hrvatski jeru-alemskr oltar bl. illo le 'J a\llelića .
Obje sc sklad ~ po 5 Di,n dobivaju kod Odbora za v. Zemlju u Zagreb 11 (T J' e n k o v a l . ) , tc ih najtopl~e \Jrepdručamo.
POSEB U MIR.OVI LIJEP -predvidjela je k a n a d s k a vlada u svom novom dr/. proračunu . Prema loj odluci primat će prako 1200 slijepih mjtCSečnu pripomoć od 750 do l 000 dinara .
,,K A T O L I K1'
Š to d r ugi p i š u
Nećemo tako! (Konkordat i Hrvati)
Sara LV -kl "Kalol ćki Tjcditi/. 11 od 3. t. mj . donio je ovaj č l anak, koji preno. nno u cijelo tl radi nj•egovc o obite akt ud n ll i va/no ti:
Bu rna i 71t:l raj na ka m panja protiv konkorda ta , ' to ·u je poveli pravo Javna crkva, jugo !aven k i ., integ ralci' ' i unitarf ll, , ;auktorilal ivci" Ljo t i ć i Jioclcra !, na koncu, da parada hude potpuna, beogr:~ d ka ,Udružena opo t ici ja", dob1la je u zadnj<c doba jedan nada sve inL, r anta n obrat; - obrat, mmio kojega ne sm ije hrvat ka i katoli čka javno l nikako proći be1. komentara .
i\li l1mo na kunozni pokušaj, tla se konkordat kine s dnevnoga rocda, tobože jer ga nc6c Hrvati i jer je proliv njega Dr Ma i:·ek .
O lomu se je tjednima pisalo u na oj ' tampi Na stlu su htjeli da od Dr. \ ačeka iznude izjavu protiv konkordata . Aludimli u na neko njegovo pi mo beograd koj Ud
ruženoj o pOl iCIJ t. puno žive dobrohotno ti apelirali su na njega n tom mi lu pnek'o' .,j avno li' ' i kro1 nov instvo. ugerirali su mu to na vc moguće nač irbC. Dapače, i vlada je, pekro min istra to ov i ća, pol uslužb~no navijestila, da će vrlo rado iza ć i u tt t llrvati ma i Dr. 1ačeku , ako oni neće konkordal:t . ' amo treba da to javno i ja no kaLu.
o dakako, da od toga nije bilo ni"ta. Dr. \ai:-ek nit i je dao tak ~ izjave, niti je misli dali. On je, naprotiv, opelovno (proeko Dr. cholla i preko ,. llrv . nevnika") naglasio, da on nema ništa protiv konkordata.
I dobro je, da je to nagla io. Dr. je Maček tim opet pokazao, da ima realan o jećaj za hrv·at ke in~rese i da sc ne da nav ti na tanak led. On j lim prerezao jednu intrigu, za koju j,e teško reći, je li bila lukavija ili nelojaln(ja .
Zna sva na'a javno t, koje je tanoYi tc DL \ačeka 1 hrvat kog narodnog pokreta prema konkordatu, što ga je jngo !aven ka drž..wna vlada sklopila a velom tolicom . Dr. Maček i 1-lrvalski narod, kojega on predstavlja, nij.esu ni u prego\Orima za konkordat ni pri njegovu sk!ap:lnju imali nikakva udjela, pa oni za nj ne prcuzimlju ni nikakve odgovorno ti i garancije. On mote biti i dobar, i potreban, al i Hrvata moralno ne obvctUje, jer ga oni nije u sklapali.
Sa op ' g politlčko-nac1onalnog gledi la Dr. Mačeka i hrv. narodnog polo-eta to je shvaćanje sa vim logično i potpuno u ti-lu 'eukupnc MaČtekove politike. jemu ne može nitko pametan zamj>eriti. iti su se tim I !rvati izrazili prolfv konkordata u načelu, niti u zauzeli n,egativan stav prema pravima katoličke rkve i vele tolice. To je pitanje ustavnog poimanja i političK!e procedure. Dr. MaČtek e drži u stavu nat'Cinc nezervc i u ulozi mdif ren lnog, pasivnog promatrača . meritum tvari on uopće nije unl§ao.
Vjeran tom svom općem stanovi ' tu Dr. Maček nije forsi rao konkorda ta . l(ao političar nije on loga ni mogao, ni mio . A da lim nije do~o ni u prak t ičnu koliziju :1
svoj im katoli čkim i vjerničkfm osjećajima , jasno je već odallre, što ni crkveni ljud1 kod nas nijesu konkordala forsirali. Upravo je zna(<~jno , kako se je naša katolička štampa, osobito u hrvatskim krajevima, prema konkordaln, i to još odmah od početka , ddala minro i rezerVir ano. katoličke strane nije uopće po tavljan u javnosti taj zahtjev. A jo nam je svima u svjel.oj u pomeni izjava jednoga od najauktoritatlvn· jih predstavnika na e katoličkJe hijerarhije, z.agrebačkog nadbiskupa-koadjulora Dr. Stepinca, u kojoj je on, i kao biskup, tao 1111 i -to stanbvištc i i takao, da katoli čka
rkva nclila razloga da moljaka ili I znuđuje kon ko reial; ona da i bel njega mo~ i ž'ivj~ ti i cvasti.
lgurno je glavni motiv ovakovu držanju ntl katoličkoj strani vrhunaravna samosvijest katoličke Crkve i njet.ino organizacijsko sarttopouzclanjc, uvjetovano uvjerenjem, ela u rkvl tlvi Bog i 'da ona crpe svoju vitalnost i snagu prvotno od noga i iz religiozne svijest! vojfh vjern ika, a ne od privi legija, konoesija i milost!, ko-
je joj daje ili 1 kazuje dr/.ava via t
vjet ka
Radi 1stoga ovog razloga i dana smo mi katolici prakti čno po ve indiferentni prema kona rnon1 i hodu borbe za konkordal izmedu vlade i jugo la~n kilt ili , bo lje, srp kilt inlcgralnca i rp ko-pravoslavne crkve. 1\li 11 toj bo rbi uopće n1e udjelujemo, a kamo li da bi nas ona nervozi rala ili tjera la u trepnju, zabrinulo t ili trastvenu samoobrauu . l propanc li konkorclal, katoli č ka će rkva živjeti l biti opet l najjača, i najvilal nija, i najorganizovan(ja konfesija u državi. Drugdje u mi li čni izvori nj ezi nc snage.
Pod lom perspektivom ne zanimaju nas ni ovi najnoviji poku·aji, da s konkordal obo ri ,,za volju Mačcku i ll rvalima".
Po vc je drugi motiv, radi kojega mo mi od lu čno protiv realizacije toga st rateškog plana nekih beograd kih 1111e·etara .
Pi tanje konkordata nije u ovoj kampanji ostalo na terenu o!Ji čaj 111e crkvene politike, koja je uvijek, \'eĆ po vojoj naravi, ekvilibriranje itmedu crk~nil1 i državnih Inter a. l(roz kampanju protiv konkordata progovorio je, ili, bolje, provalio j~ u na em lu čaju jedan do ad pomno prikr;van kul
turno-polit ič ki mentalilct, koji krupno i direktno tangira sam po ioLaj nas lirvata i katolika u ovoj drl.avi.
Borci protiv konkordata d1gli su e, po ·ve otvoreno, na arnu icLeju vjerske, a, u daljim konseJ.:vencijama, i narodllie ravnopravno ti katolika i Hrvata. Posve je rueuvij no te strane po lav lj,en<Jl ' istaknuta teza, da am princip katolicizma i pripadnl tvo ' rkvl, koja u Papi gleda voju glavu, ni
je u spojivi sa idejom ove države, kako je ti krugovi shvaćaj u . l(atoli cizam bi po njima bio amo privremeno toherirana vjera, a ideal, za koji treba da rad1 država. bio bi velo avsko pravo lavlje, srpska crkva.
Ta ko je u prak i interpretirana, protumačena ideja vjcr ke tolerancije i narodnog jedinstva, sa vim dedukcijama, što odatle nužno slijede i za hrvatsku narodnu indivi-dualno. t, koja e bez svoj~ hi torij-ke kulturno-vjerske tradicije ne da ni za
ml liti. A ela paradok on bttde s:lVršcn olida
risaia se je lim konoepcijama sva ., inlcgrall tička" jugo lavenska javno t razn ih dia· ka, a uz nju, - to je i vi e n.ego karakteri li č no, - "hrvatofilska" Udružena opozicija. 1 ajgrlat ij l pobornici .,jugo lavenstva" pokazali su tim, kako je neisk.neno to njihovo .,jugoslavenstvo" i kako e malo ono razlikuje od vel ikosrpslva i VJCpravoslavlja.
lcd u ll m, dotle jte sve u recflu ; i hvala Bogu, da su e jednem otkriLe karte.
o za to je upravo nelijepo, kaci dana neki mudraci hoće da rea li ziraju te svoje tendcncij , - tendencije surovo protukatoličke i surovo protuhrvatske, - s pomoću nas Hrvata, s na im pri tankom, ,, Hrvatirna za volju". Konkordat neka propane, a neka lrlumfira velikosrpstvo i svepravoslavlje, ali ne na zahtjev srp ke crkve i jugoslavenskih "unitaraca", već na zalttj~ev J-Jrvata . Ono, xto su nam sJ,:uhali četnici i ., 'arodnu dbrana" i 7a lo se a'osacla nije digao nijedan hrvat kl glas, ni liberalni, - nije to u ovakvim okolno tima nikome dalo srce, - to bi mo mi imali efa pr·mimo kao poklon i dar.
1cćemo tako. Tko je za počeo taj po-no, neka ga l završi l ko će konk.ordal
padati u ovakvim okolnostim'a i s ovah-vom motivacijom , neka za lo preuzmu u moralt1u odgovornost pred narodom, državom i ino tran tvom oni, koji u to inscenirali !
Drukčiji postupak sa h1 atske Irane bio bi 11ož u vlas lito me o. Bio bi fatal an ., alto mortale".
Toga J-Jrvati neće nikada uči niti. l-jesu ludi. Dr. ln ."
SVIM 'LA 11CAMA .,Z.!VOO Vl-JETLA" javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći ljeda n (od 25.-3 1 . X.) : z a n aš e kato l i č ke misije i kalol i čk e m i s i o n a re , d a B o g o b i l a t o b J ag o stovi nj i ho v znoj i trud .
Svo..J k s vo ... e! Swo..J k svo ... el
Od1ikovana Tvornica Voštanih Svijeća VLADIMIRA KULICA- NASLJEDNICI
ŠI:&ElWI~
~ROJ 4
~----------~m•~e----
1 t fHH KHSlf BHHMHRIĆ ~ma .. .-maaa~~aa.m~ ...
Pri zak l ju čku reda kcije li ta zadnji ča doznajemo, da je 20 . t_ m'j . Zagrebu poslije duge i te k bole li , 66. god in i 7ivo ta umro na ugradan franjevac Fra l(r to Be lamarić. VJ pokojnik /.adnjih godina je bio ko ultorom beograd k nadb'iskupije koje~ voj tvu je pr d tri godi'ne ~rn rovl)cn. U vom redu obnašao je razJ dužno ti i ča ti. Odlikovao e ri jet ko savje nočlću i revno ću te kao vr t propovjednik. provocl će mu biti 2i t. mj .
Provin ciji i 110dbini jllaše saučeš a dobrom pokojniku vječni pokoj!
Život Šibenika PRF 7V. BI KU P u četvrtak 21.
mj . jutarnjim vlakom otputovao je za greb, da prisustvuje biskupskim konfer cijama.
MI l jSKA EDJELJA. U nedjelju t. mj . slavi se po cijelom katoli čkom 51
jelu mi ijska nedjelja, t. j . dan po ve promicanju i pomaganju misija i mis!ol' ra, koji šire i propovijedaju v. vje medu poganima. Toga dana sjetimo se 1 svojim mol itvama misija i na h misionar da dragi Bog obiJalo blagoslovi njihov zn i Irud .
MILO TI JA Z MI IJE. Po nared preuzv. biskupa u nedjtelju 24. t. mj. kupljaće se milostinja u na im crkvama misij ke potrebe.
S E KR.Il R. ICE I MALE KR.l2A CE u nedjelju 24. l. mj. imaju u erk sv. Ivana u 7 ati kupnu v. '\i u i ~ pričest, koju će namijteniti za mi ije. Popodne 11 3 sata M a l e Kr i ž a r i c1e s triju kola u Katoli čkom Domu imaju skup misijski sa tanak, a č l a n i e e vih trij u st rinstava u 5 sati. Prijatelji mi !ja dob do li! Milodari se primaju a zahvalnoš(
I 1E 10VA JA I PR.Ol\ljE E U V CE rvu. Preuzv. biskup ovih dana illj novao je v l č . don Vladu C v i t a n o v ić a upravitelja župe Vrpolj1 (kod Sibenik<~
pe Ražanac vl č. don R.omana L u k i n ; dekana ražanačkoga dekanata vlč. don mu L u kić a ; za upravitelja župe 1ol vl č. don l vu J u r č e v ; vlč. đon Sreć D i o m ar l i ća za župskoga pomoćnika Vodicama; vlč. don Josu l( r n i ć a upravitelja župe Vrpolje (kod Sibenik~ za upravitelja župe Zaton (kod Sibeni vl č. don Andriju A n t i ć a ; za žup k pomoćn ika u Docu (Sibenik) vlč . don I na T ir i ća.
PROC !JA A VE VETE GR.OBI ~T V. ANE. Ove godine knenu ža lobna proce ija iz katedrale v. Jakova mjesto 3 .. J. ujutro - u 31/2 sata popod na blagdan vih Svet ih te &! poci na gr bi ' le v. Ane, gdjte će e obaviti žalobna luž Božja i dat i odrješenj. svim vjernim r tvima.
BL ODA 1 l U A NAZAR.ANI 'A. varo koj žup koj crh-vi 23. t. mj . Javi I u 1 azaranin. Ujutro u 5 . biće !ek
6 s. pjevana sv. Misa. U 1 O s. s sv. Misa. Popodne u 6 s. blagoslo V. IM ' I JUDA, apostoli, sJa '
sc 2. l. mj . u četvrtak. U ov o j Crk v biće u 6'/~ . v. 1i a a stolom i evanđe ljem .
36 VAG lA SMOLE dovezli vih dana u ibenik motorni brocfovi i .,Velebit".
PR. !(TIC l UC!TELJSKI ISPITI. polaganje praktičnih učiteljskih ispila p mjesnoj učiteljskoj koli prijavilo se kandidata. akon pismenih radnja pripušt je polaganju usmenih 21 kandidat, a 6 ih j odbijeno na 6 mjC9eci.
I<R.12 l l I TECAJEVI. ajavljeni su clrtal će e rečnjevi 31. X., te l . i 2. X 11 ~i bcnik11, Dubrov n i k u i R.i je e i kod l oprivnice. - a tečaj u Dubrov niku imad u do ći rojnici l odbornici d'rušta va iz okruLja Dubrovnik. Prijave se šalj na kru tje, jcmtenište, Dubrovn ik. - Z tečaj u " i b e n i k u šalju prijave na o kružjc ibenik, sj meni te, a imaju do{ odbornici i rojnici iz ohužja Sibenik. Ob. su tečaja tehnička i odbornička .
.-JRO_&_.& ~Uć.AI
Crkovinars tvo Nove Crkve u Sibenlku pro oaje 3 kuće. Sve 3 kuće nala2lC se na Oo rlci. Interesenti neka pošalju svoje molbe ponude do 31. t. mj. na : CR.KOVINA~ STVO NOVE CRKVE (Oradski t upslt.i U· red sv. Jakova - Sibenik, Ul . Krat;a To misla va br. 53 ),
l 'l VLASNIK l ODOOVORNI VRED Nil( : DON ANTE RADIC -S/BEN L/(, Ulica bl. Nlkole Taveut. 1~. - TuW. "!(ACIC": ~O. 8. Bul.f1v'lt.