l a s n i - amaciz · zahvalnoπÊu. hvala, zdravko, æelimo ti da ne posustaneπ, pred tobom su...

GLASNIK

RijeË urednice

Urednica se umorila. Ponekad joj se Ëini da je do Glasnika stalo samo uredniπtvu. Umaraju je stalne molbe, telefoniranja, iπËekivanja priloga, Ëitanje, ispravljanja. Ali, kada sve ipak pristigne i kada se sredi, kada naπ tehniËki urednik Adi poπalje Glasnik u pdf formatu koji ide u tisak, sve se zaboravi. A kada prolista tiskani primjerak i uvjeri se da je sve u redu, osjeti zadovoljstvo stvaranja. Bez obzira na to πto je rijeË o malom, neuglednom Ëasopisu koji nema financijskih sredstava za tiskanje u boji, premda sama piπe dobar dio Ëlanaka i zna da dio Ëlanova ni ne zaviri u njegov sadræaj. Oprostite na ovom pesimistiËkom

poËetku. ProljeÊe je, sve se budi i buja, popriËajmo o svijetlijim temama. A njih ima i u ovom broju. Profesorica ©tefica Cerjan-

StefanoviÊ prepustila je svoje mjesto predsjednice Druπtva, koje je vodila s entuzijazmom i ljubavlju, novoj predsjednici profesorici Jasenki JelenËiÊ s kojom Êemo porazgovarati o njezinim planovima u jednom od iduÊih brojeva. Zasad nam je obeÊala samo posao. Broj donosi razgovore sa zanim-

ljivim i uspjeπnim kolegama u domovini i izvan nje: Zdravkom

©imunoviÊem i Mirom PetroviÊ. Zbog njegove prezaposlenosti u ovomu je broju izostao razgovor s naπim dekanom Antunom GlasnoviÊem, najavljujemo ga kao udarni prilog za iduÊi broj. Donosimo i program obiljeæavanja 100. obljetnice nobelovca Vladimira Preloga koju Êemo dostojno obiljeæiti.A naπe sekcije i nadalje marljivo

rade. Zbor je svoju 15. obljetnicu sveËano proslavio koncertom, knjiæicom i nosaËem zvuka. Likovnjaci uæivaju u slikanju i izlaganju, a izletnici ne posustaju. Joπ uvijek su najpopularniji godiπnji izleti, ove godine u Delnice i na Petehovac. I na Fakultetu su krenuli novi

programi u skladu s bolonjskim procesom, prijelomna godina uvijek je teπka, ali nastavnici i studenti uspjeπno se nose s problemima. Tu su i novi udæbenici kao pomoÊ studentima. A broj doktora, magistara i diplomiranih inæenjera raste. Rubrika Nekrolozi postala je,

naæalost, neizostavna. Zavrπetak Glasnika je ipak radostan, broj sponzora je iz godine u godinu sve veÊi. Hvala Vam!

Marija Kaštelan-Macan

3

5

7

13

19

19

20

21

21

24

27

29

32

33

35

37

2

Broj 36

Svibanj 2006.

G l a s n i KDRU©TVO DIPLOMIRANIH INÆENJERA I PRIJATELJAKEMIJSKO-TEHNOLO©KOG STUDIJA U ZAGREBU

ALMA MATRIS ALUMNI CHEMICAE INGENIARIAEZAGREBIENSIS (AMACIZ)

8

12

17

Uredniπtvo Glasnika poziva na suradnju i ukljuËivanje u rad Uredniπtva sve koji imaju smisla za pisanje i ureivanje. Poziv se posebice odnosi na mlai naraπtaj AMACIZ-ovaca. Pridruæite nam se, uËinite Glasnik prihvatljivijim i zanimljivijim!

U ovom broju donosimo:

RijeË urednice

IzvjeπÊe s Godiπnje skupπtine

Predstavljamo uspjeπne kolege: Zdravko ©imunoviÊ

2006.-godina Vladimira Preloga

Iz rada sekcija:

Zbor Vladimir Prelog

Likovna sekcija

Planinarsko-izletniËka sekcija

Znanstveno-struËni kolokviji

Iz domovinskih i izvandomovinskih AMAC-a

Razgovor s Mirom PetroviÊ, istaknutom hrvatskom znanstvenicom u Kataloniji

Prikaz publikacije AMAC-SveuËiliπte

S Fakulteta

Zavod za analitiËku kemiju

Zavod za mehaniËko i toplinsko procesno inæenjerstvo

Novi studiji

Nove knjige

Osvrti, prikazi

Glasnik Ëestita

Nekrolozi

Sponzori

GLASNIK

IzvjeπÊe o 16. redovitoj izbornoj Godiπnjoj skupπtini AMACIZ-a

Godiπnja skupπtina odræana je 3.oæujka 2006.u Velikoj predava-onici na MaruliÊevu trgu br. 20 uz 76 Ëlanova Druπtva i sljedeÊi dnevni red:

1. Pozdravi2. IzvjeπÊe predsjednice3. Financijsko izvjeπÊe i izvjeπÊe Nadzornog odbora4. Rasprava i prihvaÊanje izvjeπÊa5. Prijedlog, izbor i potvrivanje novih Ëlanova UO 6. Prijedlog i izbor predsjednika AMACIZ-a7. Priznanja i zahvalnice povodom 15.obljetnice Akademskog

zbora Vladimir Prelog

Prisutne je pozdravio dekan FKIT-a prof.dr.sc. Antun Glas-noviÊ. ProËitao je pozdravno pismo Rektorice SveuËiliπta prof.dr.sc.Helene Jasne Mencer. Prisutne su pozdravili predsjed-nica AMAC-a SveuËiliπta prof.dr.sc. Greta Pifat Mrzljak, prof.dr.sc.Uroπ Peruπko i prof.dr.sc.Ana Marija GrancariÊ. Pred-loæeno je radno predsjedniπtvo u sastavu prof.dr.sc. ©tefica

kolokvija i Glasnika). Finan- cijsko poslovanje Druπtva prika-zala je blagajnica Nada Traj-kov, a izvjeπÊe Nadzornog od-bora podnio je Mladen Jonke. Skupπtina je prihvatila izvjeπÊe predsjednice kao i izvjeπÊe o financijskom poslovanju. Poh-vale dugogodiπnjem radu pred-sjednice i cijelom UO uputili su prof.dr.sc.Branko Kunst, prof.dr.sc.Ana Marija GrancariÊ i prof.dr.sc. Emir HodæiÊ.Predsjednica Druπtva predlo-

æila je da se kao nova predsjed-nica izabere prof.dr.sc. Jasenka JelenËiÊ te kao Ëlanove Upravnog odbora: Mariju Kaπtelan- Macan (FKIT), Antuna Glas-noviÊa (FKIT), Mladena PajniÊa (PLIVA), Davorku PavliËiÊ (PLIVA), Ljerku Kratofil (FKIT), Stjepana LeakoviÊa (Petrokemi-ja Kutina), Zdravka ©imunoviÊa (Narodne novine) i Mladena Proπtenika (INA). Skupπtina je prijedloge jednoglasno prihvatila, kao i prijedlog da dosadaπnja predsjednica ©tefica Cerjan StefanoviÊ pos-tane Ëlanicom Savjeta Druπtva.Izabrani su novi Ëlanovi Nad-

zornog odbora: Ana Marija GrancariÊ, Æeljko KovaËeviÊ, i Nevenka Vrbos. Potvreni su i svi dosadaπnji voditelji sekcija.Predsjednica je podijelila za-

hvalnice zasluænim Ëlanovima Upravnog odbora, te proËitala imena pohvaljenih Ëlanova Akademskog zbora Vladimir Prelog u povodu njegove 15. obljetnice. Nakon zavrπetka Skupπtine svi

Ëlanovi su pozvani na otvaranje izloæbe u Galeriju AMACIZ-a na MaruliÊevu trgu br. 19.Dosadaπnja predsjednica ©tefica

Cerjan StefanoviÊ, Ëiji je sluæbe-ni mandat zavrπio Godiπnjom skupπtinom, sudjelovala je u tom svojstvu i u ostatku pro-grama: sveËanom koncertu u okviru 100.obljetnice roenja nobelovca Vladimira Preloga i

Cerjan StefanoviÊ, prof.dr.sc.Antun GlasnoviÊ i dr.sc. Neven-ka Vrbos. Zapisnik je vodila Nevenka Vrbos.IzvjeπÊe o radu Druπtva ti-

jekom 2005. podnijela je pred-sjednica prof.dr.sc. ©. Cerjan StefanoviÊ, prikazavπi detaljno rad svake pojedine sekcije Druπtva (likovne sekcije, zbora, planinarske sekcije, sportske sekcije, inovatora, znanstvenih

God i πn j a s kup π t i na AMAC IZ -a

I zv jeπÊe s God iπn je skupπt ine2

GLASNIK

15.obljetnice Akademskog zbora Vlad-imir Prelog (11.oæujka 2006.), te izletu u Delnice i na Pethovac (19. oæujka 2006).Predsjednica Druπtva:

Prof.dr.sc. ©tefica Cerjan StefanoviÊ

GLASNIK SRDA»NO ZAHVALJUJE PROF. DR. SC. ©TEFICI CERJAN STE-FANOVI∆ NA DUGOGODI©NJEM PREDANOM RADU NA DOBROBIT DRU©TVA I USPJE©NOM VO–ENJU AMACIZA. ÆELIMO DA KAO »LA-NICA SAVJETA AMACIZ-a NASTAVI POMAGATI RAZVOJU DRU©TVA.

PREDSTAVLJAMO VAM USPJE©NE KOLEGE

ZDRAVKO ©IMUNOVI∆

Zdravko ©imunoviÊ je dokaz da Ëovjek ne mora biti okiÊen titulama da bi postigao uspjeh. Njegov je uspjeh - a ako proËi-tate ovaj razgovor vidjet Êete da ga je pratio tijekom cijelog æivota - rezultat njegove teænje za zna-njem, njegove radoznalosti, nje-gova samopouzdanja. Ali on nije samo poslovan Ëovjek, on voli ljude, æeli pomagati. Ima li bolje-ga primjera mladima? AMACIZ i

Glasnik, kojima je neprestano pomagao, mogu mu se oduæiti samo zahvalnoπÊu. Hvala, Zdravko, æelimo Ti da ne posustaneπ, pred Tobom su joπ godine uspjeha.

Zdravko ©imunoviÊ, roen je 1. prosinca 1955. u Grudama, gdje je zavrπio osnovnoπkolsko i gimnazijsko πkolovanje.Diplomirao je na Tehnoloπkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, a pred zavrπetkom je poslije-diplomskog studija na Ekonom-skom fakultetu u Zagrebu.

Radio je deset godina u INA -Petrokemiji Kutina, Ëetiri godine u MG -Tehnoplinu Kutina. Od 1994. do danas æivi u Zagrebu i radi u Narodnim Novinama. Nagraivan je za svoj struËni i

humanitarni rad. Kao nesueni profesionalni πportaπ danas se rekreira igrajuÊi golf.

Detalje o njegovim poslovi-ma i uspjesima doznat Êete iz razgovora koji je pred vama.

Kako ste se odluËili za upis na Tehnoloπki fakultet i jesu li Vam znanja steËena na studiju pomogla u karijeri?Na Tehnoloπki fakultet od-

luËio sam se upisati nakon πto je moj pokojni otac pomogao rjeπavanju moje velike dileme: upisati se na Fakultet za tjele-snu kulturu, o kojemu sam mladenaËki sanjao, ili upisati se na Tehnoloπki fakultet πto je - prema miπljenju moga oca - znaËilo neπto ozbiljno, neπto odgovorno, neπto πto ima buduÊnost. Danas, trideset i dvije godine kasnije znam da nisam pogrijeπio, dapaËe opet bih uËinio isto, jer znanja koja sam stekao na ovom studiju sud-bonosna su za moj æivotni put i moju poslovnu karijeru.Fakultet je tada pruæao ve-

liku πirinu i velike moguÊnosti stjecanja znanja predavanjima, cjelodnevnim laboratorijskim vjeæbama, ali i sluπanjem pre-davanja na drugim fakultetima:

Predstav l jamo usp jeπne ko lege 3

GLASNIK

Filozofskom, ElektrotehniËkom, RGN-u, FSB-u, gdje smo upo-znavali profesore i studente razliËitih intelektualnih inte-resa i sklonosti, koje sam kas-nije susretao i s njima poslovno suraivao. Sve to obiljeæilo je moje studentske godine, koji su zavrπili izradbom diplomskoga rada pod mentorstvom dr. sc. Helene Jasne Menzer i diplomi-ranjem kod prof. dr. sc. Branka Kunsta.

ZapoËeli ste i petnaestak godina radili u Kutini (INA-Petrokemija, Tehnoplin). Opiπite nam ukratko svoje poËetke i napredovanje u struci. Kakav je æivot u malom industrijskom mjestu?Kutina, malo industrijsko mje-

sto, obiljeæila je moj æivotni i radni vijek od 1980. -1994. U Kutini sam dobio prvu plaÊu, oæenio se i dobio stan. Najvaænije stvari u æivotu mladog Ëovjeka.Svoj pripravniËki staæ poËeo

sam u INA-Petrokemiji Ku-tina kao dipl. inæ. kemijske tehnologije na postrojenju za proizvodnju duπiËne kiseline. Tvornica koja se sastojala od 14 proizvodnih postrojenja pruæala je izvrsnu priliku za primjenu znanja steËenog na fakultetu i nudila velike moguÊnosti stjecanja praktiËnih iskustva i napredovanja u struci. Proπao sam kao pripravnik sva proi-zvodna postrojenja i upoznao cijelu tvornicu kao jedinstvenu proizvodnu cjelinu. Prvo radno mjesto pomoÊnika upravitelja za proizvodnju duπiËne kise-line znaËilo je i prvo struËno priznanje i prvu pravu plaÊu diplomiranog inæenjera. Prve Ëetiri godine proveo sam na staroj “DuπiËnoj kiselini”, iduÊe Ëetiri godine proveo sam na no-voj “DuπiËnoj kiselini”, pa sam mogao pratiti tehnoloπki razvoj katalitiËkog procesa proizvod-nje duπiËne kiseline s dvije ra-

zliËite tehnologije. Na novom postrojenju AMONIJAK-II kao najveÊem i najvaænijem postro-jenju INA-Petrokemije Kutina radio sam kao pomoÊnik upravi-telja, pa kao upravitelj postro-jenja za proizvodnju. Na istom postrojenju napravio sam vaænu inovaciju na rashladnom sustavu izmjenjivaËa 124 A/B za πto sam dobio priznanje i nagradu. Tako je zavrπio moj petroke-

mijski staæ i s desetgodiπnjim iskustvom dolazim u Tehnoplin, na mjesto direktora tvrtke koja se bavi proizvodnjom CO2 i prodajom svih tehniËkih plino-va: Ar, O2, N2, acetilena, NH3, Ne, He, smjesa plino-va, SO2. U toj, nekad jednoj od najboljih kutinskih tvrtki zatekao sam vrlo staru DDR-ovu tehnologiju za proizvodnju Ëis-tog CO2, cisterne za transport tekuÊeg CO2 u stanju raspada, tri puta viπe djelatnika od potre-bitog, zaduæenost, nelikvidnost. Rjeπenje sam vidio u privati-zaciji po modelu da zaposleni i bivπi zaposleni kupe 49% dionica s pripadajuÊim popus-tom, a 51% strateπki partner odabran na meunarodnom natjeËaju. Najbolje je uvjete po-nudila njemaËka tvrtka MESSER GRIESHAM, veliku dokapita-lizaciju, otkup dionica od zaposlenika i bivπih zaposle-nika po punoj cijeni i dobre otpremnine za viπak djelatnika.Nakon Ëetiri godine provedene u

MG-TEHNOPLIN zbog obiteljskih razloga odlazim ujesen 1994. u Zagreb, ali se ponosim svojom ulogom u sudbonosnim danima te tvrtke koja danas posluje iznimno uspjeπno.

U Narodnim ste novinama od 1994. obavljali viπe upravljaËkih poslova, da biste zadnje dvije godine bili predsjednik Uprave. Koliko Vam je u tomu pomoglo Vaπe inæenjersko znanje i iskustvo? Ka-kav je trag ostavio menedæerski posao na Vama?

Raskid menadæerskog ugo-vora prema kojemu nisam Ëetiri godine smio raditi u konkuren-tskoj tvrtci, doveo me 1994. u, tada javno poduzeÊe, Narodne novine na mjesto pomoÊnika generalnog direktora. Bio je to pomalo riziËan potez, ali moje inæenjersko i direktorsko isku-stvo uËinili su me spremnim za nove izazove.Narodne novine izdaju

Sluæbeni list, sve sluæbene tis-kanice, ali i knjige (pravnih i ekonomskih znanosti), zakone, komentare zakona. Pruæaju tiskarske usluge te trguju ured-skim i πkolskim materijalom, repromaterijalom i πkolskim udæbenicima.Ostao sam tamo gotovo punih

12 godina. Danas je to uspjeπna i zdrava tvrtka sa 650 djelatni-ka, vlastitom modernom tiskar-nicom u Savskom gaju, s 50-ak veleprodajnih i maloprodajnih mjesta diljem cijele Hrvatske.Obavljao sam u N.N. duænos-

ti pomoÊnika generalnog di-rektora, zamjenika generalnog direktora i predsjednika Uprave druπtva. Drugi dio radnog vije-ka provedenog u Narodnim no-vinama je bio logiËan nastavak moje inæenjerske i direktorske karijere i moje teænje za novim znanjima i iskustvima. Tehnoloπki fakultet mi je pruæio izvanredan temelj za rad i rukovoenje u kemijskim tvrtkama, proizvod-nim tvrtkama, istraæivaËkim centrima, a strateπka plani-ranja, izdavaπtvo, trgovina, pa i mediji, znanja su koja sam stjecao u hodu i to je razlog πto sam se na tim mjestima zadræao toliko dugo. Nedostajala su mi, meutim, praktiËna eko-nomska znanja u suvremenom træiπnom gospodarstvu, πto sam nastojao nadoknaditi upisom poslijediplomskog studija na Ekonomskom fakultetu, smjer Menadæment i Marketing koji sam gotovo priveo kraju.

Predstav l jamo usp jeπne ko lege4

GLASNIK

Zadovoljan sam, menadæerski su poslovi vrlo dinamiËni poslo-vi, zahtjevni, naporni, stresni i troπe ljude! Ali Ëine pravi okvir mom nemirnom duhu.

AMACIZ-ovac ste od samih poËetaka. Na Godiπnjoj ste skupπtini dobili priznanje za svoj rad, a izabrani ste i u novi Upravni odbor. ©to Vas je privuklo AMACIZ-u?U AMACIZ-u sam od samog

poËetka, punih πesnaest godina. »lanstvo u AMACIZ-u logiËan je slijed mojih aktivnosti na fakulte-tu i izvan njega. Bio sam voditelj nogometne sekcije na fakultetu i sudionik svih Tehnologijada u razdoblju od 1974. - 1979. Diplomirao sam kod prvog i poËasnog predsjednika AMA-CIZ-a profesora Branka Kunsta, koji me oduπevio i kao profesor i kao Ëovjek. Biti Ëlan AMACIZ-a znaËi osjeÊati duh studentskih dana, daπak mladosti, druæe-nja, prijateljstva, laboratorijskih vjeæba, zajedniËkih uËenja, apsolventskog putovanja. ZnaËi i redovito susretanje s generaci-jama i ljudima koji su obiljeæili moju mladost.

Zahvaljujem na priznanju i suradnji dosadaπnjoj predsjed-nici profesorici ©tefici Cerjan StefanoviÊ, a novom Upravnom odboru æelim joπ bolji nastavak rada.

Aktivni ste igraË golfa. Moæe li golf postati jedan od AMACIZ-ovih πportskih grana?Nakon moje velike ljubavi,

nogometa, pronaπao sam sport za zrele æivotne godine, a to je golf. »lan sam Golf i ladanj-skog kluba Zagreb 1995. i ak-tivni igraË golfa.

©to je prema Vaπem miπljenju razlog da se mlaa generacija kemijskih inæenjera nerado ukljuËuje u rad Druπtva?Nedavna proπlost i danaπnja

druπtvena situacija ostavili su dubok trag na mlade gener-acije. Otuenost, internetizaci-ja, individualizacija, opÊenito briga za sebe, briga za sutra, buduÊnost ? Mislim da je ta pasivnost

privremena i da Êe se mladi vratiti AMACIZ-u kao i tradicio-nalnim vrednotama.

Glasnik Vam duguje posebnu zahval-nost jer ste svojim utjecajem omoguÊili njegovo besplatno tiskanje. ©to mislite o Glasniku, koja Vam je najdraæa rubrika, a koju biste izbacili? Imate li kakav pri-jedlog za njegovo unaprijeenje?Glasnik uz ovakve financijske

uvjete izgleda i vizualno i sa-dræajno izvrsno, ali mislim da premalo ljudi sudjeluje u nje-govu stvaranju. Kao poticaj za ukljuËivanje mladih predloæio bih rubriku o aktivnostima na fakultetu, neko zanimljivo pi-tanje, predavanje, vjeæbe, seminarski rad, pohvale, neπto iz fakultetske svakodnevnice, anegdote s predavanja i vjeæbi ... Strip?

Hvala na razgovoru i zanimljivim pri-jedlozima.

Virtualno razgovarala: M.K-M.

2006.- godina Vladimira Preloga

U Hrvatskoj Êe se tijekom 2006. i 2007. pod pokrovi-teljstvom UNESCO-a obiljeæiti 100. obljetnica roenja no-belovca Vladimira Preloga (Sa-rajevo 23. VII. 1906.- Zürich 7. I. 1998.). Vladimir Prelog zaËetnik je

organske sintetske kemije u Hrvatskoj i inicijator proizvod-nje lijekova u tadaπnjoj farma-ceutskoj industriji “Kaπtel d.d.”. U razdoblju 1935. - 1941. bio

je najprije docent pa izvanred-ni profesor organske kemije na TehniËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, danaπnjem Fakulte-tu kemijskog inæenjerstva i tehnologije. U tom je kratkom razdoblju sa svojim mladim suradnicima i studentima posti-gao veliki znanstveni uspjeh i objavio pedesetak znanstvenih radova u tadaπnjim najprestiæni-jim znanstvenim Ëasopisima. Ta je Prelogova grupa istraæivaËa

kasnije prozvana Prelogovom zagrebaËkom πkolom organske kemije. Nakon odlaska na ETH nastavlja intenzivnim znanst-venim radom i 1975. dobiva Nobelovu nagradu za kemiju.Vladimir Prelog je i kasnije,

nakon odlaska na ETH u Zürich, odræavao stalne kontakte sa svo-jim bivπim uËenicima, pozivao njih, ali i veÊi broj mlaih znanstvenika iz Hrvatske, da kod njega borave i znanstveno

2006.-god ina V lad imi ra Pre loga 5

GLASNIK

rade. Velika veÊina njih vratila se u Hrvatsku i zauzela profe-sorska mjesta na katedrama ke-mije na SveuËiliπtu u Zagrebu, ili odgovorna mjesta istraæivaËa na Institutu Rudjer BoπkoviÊ te u najveÊoj hrvatskoj farmaceuts-koj tvornici “PLIVA” . Obiljeæavanje ove obljetnice

nameÊe se kao obveza ne samo ovih institucija, nego cijele znanstvene zajednice u Hrvatskoj. Nositelj projekta obiljeæava-

nja je Fakultet kemijskog inæe-njerstva i tehnologije SveuËiliπta u Zagrebu, a suorganizatori su Hrvatska akademija znanos-ti i umjetnosti, Institut Ruer BoπkoviÊ i PLIVA d.d. Ostali sudionici u izvedbi pro-

jekta su Hrvatsko druπtvo ke-mijskih inæenjera i tehnologa i Ëasopis Kemija u industriji, Hrvatsko kemijsko druπtvo i Ëa-sopis Croatica Chemica Acta, TehniËki muzej, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπte J.J. Stross-mayera, HKD “Napredak”, Prirodoslovna πkola “Vladi-mir Prelog” i Akademski zbor “Vladimir Prelog”.Organizacijski odbor (Mari-

ja Kaπtelan-Macan, koordi-natorica i Ëlanovi Miljenko DumiÊ, Antun GlasnoviÊ, Grace Karminski-Zamola, Krunoslav KovaËeviÊ, Greta Pifat-Mrzljak, Danko ©kare, Nenad TrinajstiÊ, –ura VasiÊ-RaËki i Mladen ÆiniÊ) predloæio je opseæan pro-gram koji Êe se odvijati prema sljedeÊem okvirnom rasporedu:

2006.

Predavanja i radionice pos-veÊene Vladimiru Prelogu na Festivalu znanosti (24.-29. travnja 2006.)Koncert Akademskog zbora

Vladimir Prelog (lipnj 2006.)

Postavljanje vijenca na Pre-logov grob (na dan Prelogova roenja, 23. srpnja 2006.)Postavljanje Prelogove biste u

Osijeku (u organizaciji HAZU i SveuËiliπta J.J. Strossmayer, ru-jan 2006.)Raspis natjeËaja za stipen-

diranje studenata kemijskih i kemijsko-inæenjerskih studija (Hrvatsko kulturno druπtvo Na-predak , akad. god. 2006/07)SveËana sjednica HAZU (listo-

pad 2006.)Znanstveno-struËni skup Vladi-

mir Prelog i hrvatska kemija, Velika predavaonica FKIT- PLIVA (12. i 13. listopada 2006.)Poseban broj Ëasopisa Kemija

u industriji posveÊen Vladimiru Prelogu (prosinac 2006.)

2007. XX. jubilarni hrvatski skup ke-

miËara i kemijskih inæenjera (posveÊen L. RuæiËki i V. Pre-logu) i dodjela tradicionalne Nagrade Vladimir Prelog mla-dim znanstvenicima (26. II.-1.III. 2007.)Nagraivanje najboljeg uËe-

niËkog i studentskog rada iz kemije (svibanj 2007.)Izloæba posveÊena Vladi-

miru Prelogu i hrvatskoj kemiji (TehniËki muzej, rujan-listopad 2007.)Izdavanje knjige sabranih

Ëlanaka o V. Prelogu i njegove bibliografije, (studeni-prosinac 2007.) Sreivanje i prezentiranje

javnosti Prelogove ostavπtine (konac 2007, poËetak 2008.).

Sve gene ra c i j e P r e l ogov i h u Ë en i ka u P l i v i nom K lubu , 1989 .

Sjede s lijeva: dr. Rativoj Seiwerth, dr. Dragutin Kolbach, prof. Vladimir Prelog, ga Kamila Prelog i dr. Mihovil Proπtenik;

Stoje s lijeva: dr. Miljenko DumiÊ, dr. Stjepan Mutak, dr. Berislav GlunËiÊ, dr. Kruno KovaËeviÊ, dr. Branimir Gaπpert, dr. Mladen ÆiniÊ, dr. MiÊe KovaËeviÊ, dr. Stanko BorËiÊ, dr. Vitomir ©unjiÊ i dr. Slobodan –okiÊ (tadaπnji direktor Plivinog IstraæivaËkog instituta).

2006.-god ina V lad imi ra Pre loga6

GLASNIK

Pozvana predavanja istaknu-tih znanstvenika s ETH, Zürich i ICT, Prag (tijekom 2006/07.)Sve Êe akcije biti medijski po-

praÊene s naglaskom pribliæa-vanja æivota i djela toga velika-na hrvatske i svjetske znanosti mladom naraπtaju koji od Pre-loga moæe puno nauËiti. Vladi-mir je Prelog svojim æivotom i radom promicao kemiju kao moÊnu prirodnu znanost koja moæe utjecati na poboljπavanje kvalitete okoliπa i ljudskog æivota i to pokazao i dokazao svojim izumima i znanstvenim radovima, a danaπnja gene-racija njegovih nasljednika to nastavlja, slijedeÊi znanstvene i etiËke principe. Jedan od vaænih ciljeva ovoga

projekta jest naglasiti nuænost sprege prirodnih i inæenjerskih znanosti i gospodarstva u prim-jeni okoliπu prikladnih tehnologi-ja, pri Ëemu je Prelog pokazao pravi put kao preteÊa suradnje sveuËiliπta i gospodarstva, πto je i danas imperativ odræivog razvoja Hrvatske.Vladimir Prelog moæe nam svi-

ma posluæiti kao uzor u promi-canju hrvatskoga identiteta i hu-manih vrednota, jer se ponosio svojim podrijetlom, πkolovao mlade hrvatske znanstvenike na ETH, spremno se odzivao na sve pozive iz Hrvatske i da-rovao svoju ostavπtinu HAZU i Zavodu za organsku kemiju FKIT. Njegov potpis na peticiji nobelovaca protiv agresije na Hrvatsku konaËna je potvrda njegove veliËine kao Ëovjeka, ne samo kao znanstvenika.Najmanje πto moæemo uËiniti

jest oduæiti mu se i slijediti ga.

Uredn iπ tvo

Opπirnije o pojedinim akci-jama moæete pratiti na stranici http://prelog.fkit.hr

IZ RADA SEKCIJA

Akademski zbor Vladimir Prelog koji je zapoËeo radom 14. veljaËe 1991. obiljeæava ove godine svoju 15. obljetnicu. Tim je povodom 11. oæu-jka 2006. odræan sveËani koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu, izdan nosaË zvuka i prigodna knjiæica. Zasluænima za osnivanje i razvoj Zbora dodijeljene su zahvale i priznanja. ProËitajte detalje u tekstu koji slijedi. Doznat Êete poneπto i o radu ostalih sekcija, a razveselit Êe vas prikaz

tradicionalnog godiπnjeg izleta.

Druπtvo diplomiranih inæenjera i prijatelja kemijsko-tehnoloπkog studija SveuËiliπta u ZagrebuAlmae Matris Alumni Chemicae Ingeniari-ae Zagrabiensis- AMACIZ

Prigodom obiljeæavanja 15 godina djelovanja Akademskog zbora “VLADIMIR PRELOG” (prije Chemicae Ingeniariae Alumni), na prijedlog Odbora Zbora, Upravni odbor AMACIZ-a je na sastanku odræanom 6. prosinca 2005. godine donio odluku o dodjeli priznanja i zahvalnica, kako slijedi:

1. Priznanja i zahvalnice zasluænim osobama za osnivanje i podupiranje rada Zbora:* Posebna zahvalnica i priznanje utemeljiteljici Zbora Mariji Kaπtelan-Macan;* Zahvalnica prvom predsjedniku AMACIZ-a Branku Kunstu;* Zahvalnica predsjednici AMACIZ-a ©tefici Cerjan StefanoviÊ;* Posebna zahvalnica i priznanje dirigentici Zbora Ivi Juras, za uspjeπno

voenje i napredovanje Zbora;

2. Priznanja i zahvalnice Ëlanovima Zbora:* Zlatna zahvalnica i priznanje za 15 godina djelovana u Zboru (od njegova

osnutka):Mladen BrajdiÊ, Marija »akara, Mirjana JunaπeviÊ, Kruno KovaËeviÊ, Mario PongraËiÊ,

Jasna Pospiπil, IvanËica ©erman, Jasna VorkapiÊ-FuraË;

* Srebrna zahvalnica i priznanje za 10 - 14 godina djelovanja u Zboru:Ljiljana IvaniπeviÊ, Maja PetkoviÊ, Stjepan Petej, Stojan Trajkov, Mihajlo VlahoviÊ;

* BronËana zahvalnica i priznanje za 5-9 godina djelovanja u Zboru:Æeljka AleksiÊ, Elvira BoæiËeviÊ, Ivana Cota, Nadica JujnoviÊ, Sonja Katanec-FrankoviÊ,

Ana MeπtriÊ, Blaga MiliËiÊ, –urica Peloza, Goran RogliÊ, Jasna Rukavina, Vera Stasenko;

Priznanja i zahvalnice trebaju se javno podijeliti na Godiπnjoj skupπtini AMACIZ-a 3. oæujka 2006. godine i objaviti u Glasniku AMACIZ-a.

U Zagrebu, 6. prosinca 2006.

predsjednica AMACIZ-a:©tefica Cerjan-StefanoviÊ

I z rada sekc i ja 7

GLASNIK

Akadamski zbor “Vladimir Prelog”

JUBILARNI KONCERT ZA 15 GODINA TRAJANJA

11. oæujka 2006. godine bila je obiËna prohladna subota. ObiËna za veÊinu ljudi, ali ne i za “prelogovce”, Ëlanove Akademskog pjevaËkog zbora “Vladimir Prelog”. Za njih je to bio dan pun uzbuenja, jer su u 19.30 sati u Hrvatskom glaz-benom zavodu imali SveËani koncert povodom 15 godina postojanja Zbora i 100. obljet-nice roenja nobelovca Vladi-mira Preloga, Ëije ime Zbor nosi od 2004. Bilo je tu posla i za frizera i za

iglu i konac (da se zadnji Ëas neπto popravi) i za peglu. Jer, na jubilarnom koncertu treba i jubilarno izgledati. Sve je, meutim, moralo biti

gotovo do 18 sati, kad smo se poËeli skupljati pred HGZ-om. I ta je slika bila zanimljiva. Æene su dolazile punih ruku, kako osobne prtljage, tako i one s tanjurima i pladnjevima napunjenim raznim delicijama, koje su same pripremile, a ko-jima je poslije koncerta trebalo

ne moæemo sebi “priuπtiti” neke odore, koje bi bile jedno- obrazne i u kojima bi po tome Zbor djelovao ujednaËeno i prepoznatljivo. Mada to do sad ipak nije bio razlog da naπe pjevanje ne uËinimo pre-poznatljivim. Za ovaj koncert, odræan u dva dijela, pripremili smo vrlo zahtjevan, a pokazalo se i uspjeπan program.Prvi dio poËeli smo s Odako-

vom Svrπi stopi moje, zatim smo izveli Franckov Panis angelicus sa solisticom Mirom ZidariÊ-OreπkoviÊ, naπom dragom” su-radnicom”, koja nam se i sada rado pridruæila. Slijedila su dva stavka iz Rahmanjinovog “CjelonoÊnog bdijenja”: Bogo-rodice, Dijevo, radujsja i ©es-topsalmije (Slava). Ni ovoga puta, kao i uvijek do sada kad smo izvodili ove kompozicije, nije izostao frenetiËan, dugo-trajan pljesak. Slijedila je jedna od najnovijih izvedbi ovog zbo-ra, a to je Saint-Saënsov Ave verum corpus. Potom smo pono-vo oduπevili publiku crnaËkom duhovnom pjesmom Nowbody knows u obradi B. Starca, kod koje je veÊi dio posla odradio naπ bivπi, a sada povremeni Ëlan, ovaj puta solist prekrasnog glasa (bas), Marko RogoπiÊ.I onda je slijedilo neπto, πto je

oduπevilo sve prisutne. Naime, za posljednje dvije kompozicije prvog dijela programa pozvali smo sve bivπe Ëlanove Zbora prisutne na koncertu, da se popnu na pozornicu, pa da zajedno otpjevamo svima nam znane ZajËevu Ave Mariu i MarkoviÊevu VoÊku poslije kiπe. Mislim da nitko ne Êe zaboraviti te trenutke, kad su se dvoranom razlijegali pre- divni zvuci znatno ojaËanog, vrlo skladnog Zbora. Zaista nije na ljepπi naËin mogao zavrπiti taj prvi dio programa.Za vrijeme pauze, kao i uvi-

jek, izmijeπali su se zboraπi i

poËastiti najvjerniju publiku na svijetu. Muπki dio Zbora bio je jako zauzet unoπenjem boca s raznim piÊima, koja su nam darovali velikoduπni sponzori. U dvorani do koncertne ekipa za pripremu cateringa veÊ je bila spremna da sve aranæira i upriliËi za prigodan postkon-certni domjenak. Muvanje je prekinula dirigentica Iva (Juras), koja nas je pozvala na upjevavanje i posljednju provje-ru djelova programa.A onda je poËela stizati pub-

lika. Uglavnom naπi dragi ke-miËari, te njihovi i naπi prijatelji i rodbina. ZaËas je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. I onda se oglasilo i treÊe zvono.Bili smo spremni za izlazak na

pozornicu. U naπim veÊ tradi-cionalnim crnim ”oblekama”, svatko kakvu je uspio i mogao sebi pribaviti. DjelujuÊi ozbilj-no, decentno i elegantno, ipak mislim da ne uspijevamo niko-ga zavarati, da veÊ godinama

Pub l i ka p r ed kon ce r t

I z rada sekc i ja8

GLASNIK

publika, izmjenjujuÊi dojmove, uglavnom vrlo lijepe, gotovo oduπevljavajuÊe s jedne i druge strane. Zato su i naπi CD-ovi, koje smo pod pauzom ponudili na prodaju, u trenu bili razgra-bljeni. Naime, povodom 15. godiπnjice Zbora snimili smo CD s 15 naπih uspjelijih ostva-renja u zadnjih 5 godina.Drugi dio koncerta bio je

veseo, leprπav, zabavan. Za-poËela ga je grupa od po neko-liko pjevaËa u svakoj dionici (tzv. smanjeni sastav), πaljivom πansonom Pierra Passereaua Il est bel et bon (On je lijep i dobar). Ostali Ëlanovi Zbora pridruæili su se za Banchierijevu renesansnu rugalicu Cappricia-ta. Zatim je uslijedila romatiËna Mendelssohnova kompozicija Die Nachtigal (Slavuj). A onda, mi kao operni zbor izvodimo Bizetovu Habaneru iz opere Carmen, prateÊi mezzosopranis-ticu Marijanu ©okËeviÊ (takoer naπu dugogodiπnju suradnicu) u naslovnoj roli. Ne znam jesmo li pritom viπe uæivali mi zboraπi, solistica, ili publika (a usuujem se pridruæiti i naπu dirigenticu). Uslijedio je gromoglasan i du-gotrajan pljesak.A onda slijede kompozicije

naπih i nama najdraæih auto-ra. Najprije Odakova Dremle mi se, dremle u solo izvedbi naπe sopranistice Tajane Glu-hak uz vrlo dojmljivu pratnju Zbora. Opet ovacije, pljesak, oduπevljenje. Slijedila je Make-donska humoreska Skalovskog, Ëudesnog ritma, s interesant-nim izmjenama dinamike i sa solo dionicom Marka Cvetka. Pjesma zavrπava snaænim cre-scendom, πto je publiku gotovo diglo na noge. Za kraj smo izveli Fiovu obradu hvarske narodne U naπeg Marina. Pun pogodak !Da, ali nije kraj kad mislimo

da je kraj. Tako je bar uvijek na ovim naπim koncertima. Nego

je kraj, kad nam to publika dopusti. A ni ovoga puta nisu nas pustili s pozornice bez do-datka. Naravno da smo na to bili spremni. Kao prvi dodatak izveli smo kanon u 6 glasova W.A. Mozarta (time se malo pridruæujuÊi proslavi njegove godine), pod naslovom Wo der perlender Wein (Tamno gdje pjenuπi vino). Bilo je veselo, æivo i vrlo interesantno. A drugi dodatak, ipak i posljednji πto smo ga izveli, bio je Brindisi iz Verdijeve Traviate. Tu smo

se opet iskazali u ulozi oper-nog zbora, prateÊi soliste Ivanu GaliÊ i Marka Cvetka (u uloga-ma Violete i Alfreda), koji su svojim pjevanjem takoer izaz-vali buru oduπevljenja.Treba svakako joπ dodati i Ëi-

njenicu da su uspjehu programa svojom glasovirskom pratnjom pridonijeli Simon Deπpalj i Jasna VorkapiÊ-FuraË.Razdraganost i zadovoljstvo

poslije koncerta prenijelo se i u susjednu dvoranu, gdje je za sve prisutne bio prireen uku-san i bogat domjenak. I sama sam se odjednom naπla sa πampanjskom Ëaπom u ruci, ok-ruæena poznatim i nepoznatim ljudima, od kojih je svatko imao poneπto primjetiti i priupitati. Ali sve bi zavrπavalo pohvalama i Ëestitkama Zboru i mladoj di-rigentici, s naglaπavanjem ve-likog zadovoljastva, πto su bili na ovom koncertu. A to je tako godilo! Baπ jedna divna 15. godiπnjica!

Elvira BoæiËeviÊ

Zbo r u HGZ 2006 .

Zahva la za dugo t ra jn i p l j e sak


GLASNIK

Zahvala utemeljiteljice Zbora

Poπtovani posjetitelji, draga Iva, dragi Zbore, »ini mi se kao da je vrijeme

stalo, sve me podsjeÊa na prvi nastup prije 15 godina. A i ra-zina uzbuenja je podjednaka kao tada. RazmiπljajuÊi ovih dana kako

vam zahvaliti i prisjeÊajuÊi se svoje uloge u nastajanju zbo-ra, zakljuËila sam da je zbor daleko lakπe utemeljiti nego odræati. A zbor su u prvom redu odræali njegovi dirigenti. Vinko GlasnoviÊ koji je svojim golemim pedagoπkim iskust-vom malu skupinu zaljubljenika u pjevanje uËinio reprezenta-tivnim zborom, Zdravko VitkoviÊ s kojim smo osvojili prva odliËja na meunarodnim i domaÊim natjecanjima i, konaËno, mlada, ambiciozna Iva Juras koja je svo-jom sposobnoπÊu i ustrajnoπÊu zbor dovela do gotovo profe-sionalne razine. Zbor je odræala i vjerna publika koja nam je uvi-jek odobravala, pa i onda kada nismo bili savrπeni. GledajuÊi s pozornice punu dvoranu pre-poznajem mnogo istih lica, vi-dim mnoge koji su ovdje sjedili i 1991. Hvala vam na toj ustrajnoj podrπci. Ali, po mom su miπljenju za opstanak zbora ipak naj-zasluæniji pjevaËi. Prvenstveno osmero “veliËanstvenih” koji su mu ostali vjerni svih 15 godina. IvanËica, Marica, Mirjana, Jas-na (tenorica), Jasna (altica), Kru-no, Mladen, Mario divim vam se na ustrajnosti i pomalo vam zavidim.Jer ulaπtena slika koju zbor po-

kazuje na koncertima samo je lijep okvir dugotrajnog vjeæba-nja, odricanja od mnogoËega, voænje u rasklimanim, pregri-janim ili ledenim autobusima, spavanja u neprikladnim pros-torima, ponekog razoËaranja, ali i mnogo lijepih trenutaka koji se ne mogu zaboraviti.

I, stoga, zahvaljujuÊi u ime svih na dodijeljenim nam priznanjima æe-lim Zboru da uspjeπno prebrodi tinejerske godine i u godinama koje dolaze postigne potpunu zrelost, a sebi æelim da na ovoj istoj pozornici budem s vama kada budete obiljeæavali svoju 30. obljetnicu.

M.K-M.

Knjiæica “Uz petnaestu obljetnicu djelovanja”

Kruno KovaËeviÊ, jedan od pjevaËa-veterana, potrudio se okupiti suradnike, urediti i obja-viti malu, ali lijepo opremljenu i vrijednu knjiæicu koja dostojno predstavlja prvih petnaest go-dina rada danaπnjeg Akadem-skog zbora Vladimir Prelog.Odmah poslije rijeËi urednika

u knjiæici je obznanjena odluka Upravnoga odbora AMACIZ-a

o dodjeli priznanja i zahvala za uspjeπan rad zbora. Slijedi kratak povijesni pregled rada zbora u kojemu je urednik na-veo æivotopise dirigenta koji su vodili zbor: Vinka GlasnoviÊa, Zdravka VitkoviÊa i Ive Juras. U poglavlju Iz pera pojedi-

naca iznesena su sjeÊanja onih koji su pridonijeli nastajanju i napredovanju Zbora, od ute-

I z rada sekc i ja10

GLASNIK

meljiteljice M. Kaπtelan-Ma-can i predsjednice AMACIZ-a ©. Cerjan-StefanoviÊ do proËel-nika zbora, S. Trajkova, K. KovaËeviÊa, L. Kaπtelan-Kunst, M. BrajdiÊa, S. Peteja i V. Stasenko, te aktualne dirigen-tice. U tom je bloku i prigodan razgovor s prvim dirigentom V. GlasnoviÊem i pretisak teksta Z. VitkoviÊa iz knjiæice “10 go-dina djelovanja”. Tekstovi nas vraÊaju u proπlost, podsjeÊaju na brojne nastupe i priznanja, lijepe i manje lijepe dogaaje i bit Êe izvrsna podloga za buduÊa sliËna izdanja.Slijedi poglavlje u kojemu se

K. KovaËeviÊ osvrÊe na nastupe Zbora na koncertima, smotrama i natjecanjima, M. PongraËiÊ prisjeÊa se nastupa u brojnim crkvama u Domovini i inozem-stvu, sjeÊajuÊi se prelijepog ozraËja boæiÊnih koncerata i pruæajuÊi usput osnovnu infor-maciju o svakoj crkvi. Iva Juras komentira repertoar Zbora is-tiËuÊi da je on πirok, obuhvaÊa sva povijesno-glazbena razdo-blja, a πto je najvaænije pruæa uæitak u radu i pjevanju.Na kraju su knjige prilozi. U

prvomu su preneseni svi Ëlanci koji su o Zboru objavljeni u Glasniku Druπtva, πto je vrlo do-bra zamisao jer su na jednom mjestu prikupljeni brojni podat-ci, komentari i miπljenja. Drugi prilog daje impozantan popis aktivnih i nekadaπnjih pjevaËa, u treÊemu su kronoloπki nave-deni svi nastupi zbora, a u Ëetvr-tomu repertoar zbora uvjeæban za vrijeme pojedinih dirigenata.Urednik Kruno KovaËeviÊ

zasluæuje Ëestitke za velik trud, ali vjerujem da mu zadovoljstvo pruæa Ëinjenica da je uspjeπno izdao joπ jednu u nizu spomen-knjiga koje Êe o zboru svjedoËi-ti i u iduÊim desetljeÊima.

M.K-M.

Moderni mediji: Zbor izdao prvi CD i prvi DVD

Posjetitelji SveËanog koncerta odræanog povodom 15. ob-ljetnice Zbora imali su priliku nabaviti i naπ prvi CD, nosaË zvuka s petnaest odabranih skladbi u izvedbi naπega zbo-ra. Sada, kada je CD gotov viπe smo nego zadovoljni, ali vjeru-jte, nama amaterima nije bilo jednostavno niti organizacijski, niti financijski upustiti se u tak-ovu avanturu. No, upornoπÊu dirigentice Ive, te angaæmanom proËelnice Vere Stasenko i Ëla- nice Odbora Mirjane Jakop-ËeviÊ, rijeπene su i organizacij-ske i financijske poteπkoÊe i sni-manje je moglo poËeti.Pod struËnim vodstvom ton-

skog majstora g. ©kaleca i uz producentski nadzor Milivoja Jurasa, tijekom veljaËe 2006. snimali smo u prostoru crkve Sv. Jeronima u Maksimiru i u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu. Na CD-u su zabiljeæene i neke ranije snimke Zbora iz Zadra i HGZ-a. Na dvije skladbe nas-tupili su i solisti Milivoj Juras, tenor u Panis Angelicus Cezara Francka, te Marko Mandir, bas, u Eja mater, fons amoris Gioac-china Rossinija. Ukupno je obuh-vaÊeno 15 skladbi, veÊim dije-lom sakralnog karaktera, ali su ukljuËene i tri obrade narodnih napjeva. Bez laæne skromnosti moæemo se pohvaliti da sklad-be zvuËe zaista odliËno, kao da su ih otpjevali profesionalci. Za sve one koji su zainteresirani za ovaj CD, mogu ga nabaviti po cijeni od 40 Kn u prostori-jama AMACIZ-a, uz prethodni dogovor na Vip 091/738-4537.

Thomas Morley (1557-1602)April is In my Mistress. Face

Pierre Passereau (1. pol. 16. st.) Il est bel et bon

Felix Mendelssohn-Bartholdy Die Nachtigall (1809-1847)

Dmitrij Bortnjanski (1751-1825)Ize heruvimi

Gioacchino Rossini (1792-1868) Eja mater, fons amoris solist Marko Mandir, bas

Sergej Rahmanjinov (1873-1943) Bogorodice Djevo, radujsja

Sergej Rahmanjinov (1873-1943) ©estopsalmije (Slava)

César Franck (1822-1890) Panis angelicussolisti Milivoj Juras, tenor Ante Kneπaurek, orgulje

Camille Saint-Saëns (1835-1921) Ave verum corpus

Charles Villiers Stanford (1852-1924) Beati quorum via

Josip Kaplan (1910-1990)OËe naπ

Ivo ParaÊ (1892-1954)La sabbia del tempo

Emil Cossetto (*1918)Joπ jenput

Dinko Fio (*1924)Dobra veËer, ruæo moja

Dinko Fio (*1924)U naπeg Marina

ZahvaljujuÊi bratu naπe pjevaËice Ivane Kozbur, koji je TV-kamerom snimio cijeli koncert u obliku prave dokumentarne reportaæe, svi oni koji nisu bili na koncertu, ili su bili pa bi se htjeli podsjetiti, mogu to uËiniti pomoÊu svog DVD-ureaja i TV-prijemnika. Ovaj moderni medij sve je dostupniji, pa je vrlo dobro da je i ovaj naπ koncert zabiljeæen “za povijest”. Nave-deni DVD moæete nabaviti za 100 Kn u AMACIZ-u, narudæbom na Vip 091/738-4537.

K. K.


GLASNIK

Likovna sekcija

Likovna sekcija je i ove godine nastavila uspjeπno raditi. Imali smo brojne izloæbe, skupne i samostalne, u Galeriji AMA-CIZ, te u drugim galerijama u Zagrebu i izvan njega. Od skupnih izloæbi imali smo u naπoj Galeriji godiπnju skupnu izloæbu Ëlanova Likovne sekcije od 18. veljaËe do 18. travnja 2005., te izloæbu slika s koloni-ja u Maksimiru i Zrinjevcu, koju smo prenijeli iz Starogradske vijeÊnice. Izloæba u Starogradskoj vi-

jeÊnici odræana je od 7. do 16. studenog 2005. zajedno s Grupom 69 i HLD-om u okviru II. Smotre likovnog stvaralaπtva amatera grada Zagreba. Skupnu izloæbu u “Mimari” ima-li smo od 20. do 27. veljaËe 2005., povodom petnaeste obl-jetnice Druπtva. U Galeriji AMACIZ bile su

postavljene dvije samostalne izloæbe Ëlanica Likovne sek-cije: samostalna izloæba slika Nade VojnoviÊ-MusiÊ od 11. studenog 2004. do 11. sije- Ënja 2005. i samostalna izloæ-ba Silverije PrpiÊ od 6. svibnja do 10. lipnja 2005.Dvije su naπe Ëlanice osobito

aktivne te izlaæu na skupnim izloæbama u drugim galeri-jama. To su Danka ©alek koja izlaæe s HLD-om, sudjelovala je na tri skupne izloæbe u raznim galerijama u Zagrebu, te Sil-verija PrpiÊ, koja je sudjelovala na Ëetiri izloæbe u Kostajnici, Petrinji i Glini.Na jednoj je izloæbi uz Danku

©alek izlagala i naπa Ëlanica Nada VojnoviÊ MusiÊ. No naπa aktivnost ne zavrπava

samo na izlaganju slika u raznim galerijama. Mi se takoer odzivamo pozivima na slikarske kolonije, koje se obiË-no organiziraju u dobrotvorne

svrhe. Tako smo sudjelovali na Danima centra za kulturu za Dan grada Zagreba 28. do 30. svibnja 2005., likovnoj koloniji za obnovu tornja crkve Sv. Pe-tra u Orehovcu 3. srpnja 2005., likovnoj koloniji u Kriæevcima u lipnju i ponovno u Kriæevcima na koloniji “U zaviËaju sv. Marka KriæevËanina”, 4.rujna 2005.No svima nam je u najljepπoj

uspomeni ostala likovna koloni-ja u Krasnom za potrebe crkve Majke Boæje od Krasna u ru-jnu 2005. Osim πto smo bili srdaËno primljeni od naπih domaÊina, æupni-ka Nikole Komuπanca i osoblja hotela uz crkvu Majke Boæje od Krasna, mogli smo uæivati dva dana (drugi dan je bila magla) u prekrasnom pogledu na Velebit, naπu najljepπu planinu. Toplo se nadamo da Êemo ponoviti susret. Moram spomenuti joπ tri kolonije na kojima su slikale naπa Silverija PrpiÊ u Petrinji i Topuskom, te Danka ©alek i Silverija PrpiÊ u Rastokama kod Slunja. Na ovu zadnju koloniju nisam mogla iÊi, πto mi je joπ danas æao. Moæete zamisliti, vrijeme prelij-epo, priroda prekrasna, a ti samo sjediπ i slikaπ. Radom nastavljamo u

naπim prostorijama na MaruliÊevu trgu br. 20 svakog Ëetvrtka od 16 do 19 sati, pod vodst-vom naπeg nezamjen-jivog, dragocjenog profesora Aleksandera Forenbachera. Interes za rad u grupi je velik, ali naæalost zbog ograniËenog prostora ne moæemo primiti puno novih Ëlanova. Tako je ujesen 2005. poËelo pohaati teËaj pet novih Ëlanica, koje lijepo napreduju. Koliko Êemo

moÊi uzeti novih sljedeÊe go-dine i hoÊemo li ih moÊi uzeti joπ ne znamo. Naime, onaj tko jednom poËne raditi s nama, ne ostavlja nas viπe. Takvi smo. A grupa raste i raste. A profesor je samo jedan i prostorije su samo jedne i termin je samo je-dan, Ëetvrtkom od 16 do 19.Puno Vas pozdravlja proËel-

nica Likovne sekcije

Vesna Hrust

Crtice iz æivota Likovne sekcije

Nakon zavrπenog teËaja slikarstva pod vodstvom profe-sora Aleksandera Forenbachera polaznici dobivaju diplome, a mene je jedan od tih dogaaja potaknuo da ga za Ëitatelje


GLASNIK

Glasnika detaljnije opiπem. Bilo je to 21.srpnja 2005.

Ëlanica naπe sekcije Jadwiga Grymanowska tom je prilikom zahvalila profesoru A. Foren-bacheru sljedeÊim rijeËima (pri-jevod s poljskog): “Æeljela bih vrlo srdaËno zahvaliti gospodinu profesoru za vrijeme koje mi je posvetio, na radu i strpljenju, te na velikom srcu koje sada sjaji u naπim radovima. Vrlo sam zahvalna πto sam ov-

dje imala priliku susresti srdaËne i prijateljske ljude koji stvaraju ovo prekrasno ozraËje. S vama sam se osjeÊala kao u obitelji. Kad se u Poljskoj budem sjeÊala svoga boravka u Zagrebu, naj-draæa Êe mi uspomena biti naπe vjeæbanje crtanja. Joπ jednom srdaËna hvala”.U tekstu koji je Jadwiga Gry-

manowska proËitala savrπeno je izraæeno ozraËje koje nas vodi u radu i omoguÊava nam postizanje izvrsnih rezultata u brojnim skupnim i samo-stalnim izloæbama te prilikom sudjelovanja na likovnim koloni-jama. Zahvalni smo naπem dra-gom profesoru na izvanrednom, neprekidnom voenju Likovne sekcije AMACIZ od 1993.

Æeljka HodæiÊ

Planinarsko-izletniËka sekcija

Dragi planinari i izletnici AMACIZ-a!Naπ zadnji izlet u 2005. vodio

nas je u naπe lijepo Zagorje. Od Zaboka do Svetog Kriæa ZaËretskog proπetali smo se po hrptu pitomih vinorodnih breæu-ljaka. Da su zaista vinorodni uvjerili smo se putem u jednoj kleti gdje nas je gostoljubivi domaÊin ponudio svojom origi-nalnom kapljicom. VodiË nam je bio prijatelj Habula iz HPD Kapela, koji tako dobro kuha. Rodom iz tog kraja, iz Jurjevca ZaËretskog, dobro pozna kraj i njegove puteve i staze.

Krenu l i smo

Putovali smo vlakom, onako πkolski, na objavu. Skupilo nas se skoro Ëetrdeset, πto za naπe malo druπtvo i nije malo. Bio je prekrasan, sunËan, zimski dan. PosreÊilo nam se da staze nisu bile blatne veÊ ugodne za ho-danje. U ugodnom hodanju i pripovijedanju od Zaboka do Sv. Kriæa proπlo je vrijeme kao u trenu. Na putu prema Svetom Kriæu, s uzvisine kod kapele Blaæene Djevice Marije u Klupc-ima, promatrali smo novodobni

dvorac dolje u Jurjevcu ZaËret-skom, koji izgledom podsjeÊa na dvorac od Lego kocaka.

Zago r sk i v i nog rad i i k l e t i

U Hrvatskom je Zagorju joπ malo naselja koja su uspjela do danas oËuvati svoju mar-kantnu fizionomiju kao πto je to uspio Sveti Kriæ ZaËretje, nekad smjeπten na staroj glavnoj cesti od Zaboka do Krapine, a da-nas malo podalje, s izlazom i ulazom na Pyrinsku autocestu s koje se lijepo vidi kao zbijeno naselje na vidljivom poviπenom platou. Naseljem dominiraju æupna crkva Svetog Kriæa, dvo-rac i malo podalje na sjever-nom rubu suvremena πkola. Mjesto se spominje u popisu æupa 1334., ima puËku πkolu veÊ 1838., Ëitaonicu 1876., dobrovoljno vatrogasno druπtvo djeluje od 1884., a πkolska am-bulanta radi od 1927.Po dolasku u Sveti Kriæ ZaËretje

prvo smo poradili na naπem kulturnom uzdizanju. Pred Etno-grafskom zbirkom i Galerijom slika Ivana LovrenËiÊa u staroj, lijepo renoviranoj æitnici iz 18. stoljeÊa doËekao nas je gospo-din KuËko. Njegova nadahnuta priËa o povijesti zaËretskog kraja podsjetila nas je na bo-gatu povijest Hrvatske. Mnoga su imena povezana uz ovaj dio Hrvatske. U 18. stoljeÊu roena je na dvoru u Svetom Kriæu Za-Ëretju Katarina KegleviÊ udana PataËiÊ - vlastelinka koja je pisala pjesme narodnim hrvats-

Koπa ra s c v i j e Ê em kao zahva l a p ro f e so ru Fo r enba che ru


GLASNIK

kim jezikom. U istom stoljeÊu na æupnom dvoru sluæbuje kao æupnik Ivan KrizmaniÊ, knjiæevnik i bliski roak Ljude-vita Gaja. Na imanju Puhak-ovec, u blizini Sv. Kriæa, umro je 1889. Ivan pl. KukuljeviÊ Sakcinski, hrvatski povjesn-iËar, knjiæevnik i politiËar, ve-liki sin Hrvatske koji je 1843. bio prvi govornik na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. Tu su u dvorcu Vranyczany - graenom u nekoliko etapa tijekom 18.stoljeÊa u stilu kas-nobaroknog klasicizma, æivjeli, radili i umirali vlastelini obitelji KegleviÊ, Sermage, Vranycza-ny-DobrinoviÊ. Danas je dvorac vlasniπtvo obitelji MrπiÊ-Flögel.

Tko s e bo j i p t i Ë j e g r i pe?

Stalni postav slika, crteæa i grafika akademskog slikara Ivana LovrenËiÊa i Etno zbirka - stalni postav izloæbi : Od ko-noplje do narodne noπnje, Hiæa moje bake, BoæiÊ, bio je cilj naπeg dolaska u Muzej Æitnica s Galerijom “Ivan LovrenËiÊ”. Kroz etnografsku zbirku prove-la nas je gospoa JaËmenica, a kroz galeriju gospodin KuËko. Crkva nam je naæalost ostala zatvorena jer je æupnik bio odsu-tan. Oduπevio nas je posjet Et-nografskoj zbirci tog kraja koju je prikupila vrijedna gospoa JaËmenica. Tematski zbirka ima nekoliko cjelina: konoplja - od biljke do gotove noπnje, ruËni-ka, stolnjaka; boæiÊne πtalice, poneke vrlo stare, ali sve briæno Ëuvane. Dio te zbirke naæalost veÊ je bio spakiran i priprem-

ljen za put pre-ma Dubrovniku gdje je bila izloæene uoËi BoæiÊa. Nakon kul-

turnog, slijedio je i gastronom-ski uæitak. Nedjelja za tijelo, duπu i opet tijelo. Zavrπili smo u restoranu “Grof Sermage”. Joπ danas sa sje-tom spominjemo izvrstan i nadasve obilan ruËak i vrlo ljubazne vlasnike restorana.Eto, tako je zavrπila naπa proπlogodiπnja planinarska aktivnost. U

2006. zapoËeli smo s veÊ tradicionalnim godiπnjim izletom u orga-nizaciji Emira HodæiÊa, o Ëemu Ëitajte u njegovu tekstu.SljedeÊi izlet namjeravam povesti na juæne obronke IvanπËice. Pro-

ljeÊe je tu i nema razloga da ne krenemo na nove izlete. Godiπnji plan izleta nalazi se pred vama.

Vaπa Alka Horvat

Za t i j e l o , du πu i ope t t i j e l o


GLASNIK

Godiπnji izlet u Gorski Kotar

Plan izleta za 2006.

izlet

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

datum

19. oæujka 2006. nedjelja

travanj 2006. nedjelja

svibanj 2006.nedjelja

24./25. lipnja 2006.subota/nedjelja

rujan 2006.nedjelja

15. listopada 2006.nedjelja

19.studenoga2006.nedjelja

10. prosinca 2006.nedjelja

cilj

Delnice uz Godiπnju skupπtinu AMACIZ-a

IvanπËica, juæni obronci

Æumberak, Sv. Gera

Velebitdvodnevni izlet

tradicionalnoPlatak-Snjeænik

UËka

zalee Novog Vinodolskog

Meimurje

voditelj izleta

E. HodæiÊ

S. FerinaA. Horvat

S. FerinaA. Horvat

M. Cvelbar

A. Horvat

S. FerinaA. Horvat

S. FerinaA. Horvat

S. FerinaA. Horvat

prijevoz

javni prijevozvlak

iznajmljeni autobus

iznajmljeni autobus

iznajmljeni autobus

iznajmljeni autobus

iznajmljeni autobus

iznajmljeni autobus

iznajmljeni autobus

U nizu aktivnosti 16. redovite iz-borne skupπtine naπega Druπtva planiran je i godiπnji izlet plani-narsko-izletniËke sekcije. Zbog ovogodiπnjeg duæeg zimskog perioda izlet je planiran za 19. oæujka. Upravni odbor Druπtva usvojio je prijedlog da orga-niziramo izlet u Gorski Kotar. Odabrao sam Delnice i uspon na Petehovac (1035 m) gdje je prije dvije godine obnovljen Planinski centar s ureena 24 leæaja u dvokrevetnim sobama, restoran, te skijaπka vuËnica s rasvjetom za noÊno skijanje. InaËe, Petehovac se ubraja u kolijevku hrvatskoga plani-narstva i skijanja, smjeπten na visoravni odakle se pruæaju vid-ici na Delnice, Nacionalni park Risnjak i slovenske Alpe.

De ln i c e - dogovo r p r i j e u spona na Pe t ehova c

Za izlet se prijavilo 115 Ëla-nova i prijatelja Druπtva, iako je prva polovica oæujka obilovala

snjeænim oborinama (na Pete-hovcu je visina snijega bila 1 metar). Posebno iznenaenje


GLASNIK

za sudionike izleta bila je organizacija prijevoza nagibnim vlakom samo za naπ izlet. OËito je HÆ unaprijedio svoj marketing pa nudi i posebne izletniËke vlakove. Mnogi su se pribojavali loπeg vremena, ali 19. oæujka osvanuo je ok-upan suncem kao pravi proljetni dan. Po dolasku u Delnice doËekali su nas predstavnici TuristiËke zajednice i vlas-nik centra na Petehovcu gospodin Dra-gutin Kriæaj. Od kolodvora do poËetka uspona na Petehovac proπli smo kroz centar Delnica, πto je zabiljeæila i ka-mera novinara Novog lista, πto se vidi iz priloga koji je objavljen u istom listu 20.3.2006. Svi su izletnici uspjeπno svladali uspon

na Petehovac, uæivali u suncu i snijegu i vlakom se sretno vratili u Zagreb. Udobnost i komfor nagibnog vlaka in-spirirali su grupu izletnika (redovitih sudionika naπih godiπnjih izleta) pa su organizatoru izleta darovali pjesmu koju su u vlaku u vlastitom aranæmanu i otpjevali.

Eto, proπlo je joπ jedno ugod-no druæenje, susret s prijatelji-ma i poznanicima koje nismo vidjeli od proπlog izleta, a vje-rojatno su nastala i neka nova poznanstva.Do sljedeÊeg druæenja srdaË-

no Vas pozdravlja organizator izleta

Emir HodæiÊ

Emir* Kada jutrom poeπ na izlet iz gradaBrinuti ne moraπ, putujeπ k’o klada.Ne treba ti strka, æivciranje i nemirJer s nama uvijek tu je svemoguÊi Emir!Trebaπ samo osmijeh, pajdaπe koje πtujeπI nekaj za prigristi, samo dok putujeπ.Sve ostalo je pjesma, uz Ëaπu rujna vinaJer nas Emir Ëuva kao otac sina!

Gdjegod da se ide, kudgod noga gaziNe moraπ se brinut, Emir na te pazi. I uvijek svud’ je bilo kave, jela, piÊa, Ako tko pretjera, ma svi smo ljudska biÊa. Za karte brige nemaπ, samo πifru zbori,Reci: To bu Emir zrihtal kak po ænori!Ne treba nam niti osam tamburaπaJer otrag popeva pajdaπija naπa!

Nov i l i s t z ab i l j e æ i o j e na π i z l e t

Pu t okaz za Pe t ehova c I uvijek nam nabavi domaÊeg vodiËaDa ne lutaπ puno do jela i piÊa, A kad izlet mine, kad su noge teπkeEmir uvijek zrihta da nejdemo pjeπke.Kao pastir ovce, sve nas opet skupiI pijane i trijezne po grabama pokupi.A da se ne dogodi da i njeg’ Ëaπa zgaziIma jedna Æeljka koja na njeg’ pazi!

(sklepano u stihozbornici Mladena Ponjana, 19. oæujka 2006.)


*Pjeva se na melodiju Emine

GLASNIK

ZNANSTVENO STRU»NI KOLOKVIJI

U 2006. znanstveni kolokviji AMACIZ-a, uz brojna druga dogaanja i aktivnosti odræavat Êe se u okviru obiljeæavanja 100. obljetnice roenja nobelovca Vladimira Preloga. Pozvani su svi Ëlanovi i prijatelji AMACIZ-a koji mogu pridonijeti obiljeæavanju ove vrijedne obljetnice da se ukljuËe u rad znanstvenih kolokvija, svojim sugestijama, izlaga-njima ili barem ËeπÊim dolascima na kolokvije.

Na 16. godiπnjoj skupπtini Druπtva diplomiranih inæe- njera i prijatelja kemijsko tehnoloπkog studija SveuËiliπta u Zagrebu, odræanoj 3. oæujka 2006. predsjednica Druπtva prof.dr.sc. ©tefica Cerjan- StefanoviÊ podsjetila nas je na 154. odræana znanstvena kolokvija tijekom ovih 16. go-dina i dala pregled odræavanja kolokvija u ovoj godini.

Pregled kolokvija, tema i sadræaja, odræanih od prosinca 2005. do oæujka 2006.

Dr.sc. Muhamed SuÊeska, (Brodarski institut, Zagreb) 5. prosinca 2005.

“Mirnodopska primjena eksplozivnih tvari”Pojmovi eksplozije i eksplo-

zivne tvari kod veÊine ljudi najËeπÊe pobuuju negativne asocijacije, meutim u svom izlaganju autor predstav-lja zanimljive primjere prim-jene eksplozivnih tvari kao specifiËnog izvora energije u stvaralaËkim i proizvodnim djelatnostima Ëovjeka - od ru-darstva i graevinarstva do medicine i umjetnosti. Danas je uloga eksplozivnih tvari u gos-podarstvu vrlo velika. Na temelju koriπtenja energije eksplozivnih tvari iznikle su i nove tehnologi-je - npr. tehnologija udarnog preπanja prahova, tehnologija

Dr.sc. Vanja Kosar, (FKIT, Za-greb) 23. sijeËnja 2006.

“Optimiranje kontinuiranog um-reæenja kabelske izolacije suhim postupkom”Predavanje je organizirano

u suradnji s HDKI, Sekcijom za kemijsko inæenjerstvo. U predavanju mladi znanstvenik iznosi sustavnu analizu i pristup rjeπavanja konkretnog problema u proizvodnji kabelske izolacije od umreæivog polietilena koji se nanaπa u vulkanizacijskoj cijevi pri temperaturi niæoj od temperature umreæenja. Prika-zani su rezultati matematiËkog modeliranja procesa kontinu-iranog umreæenja. Bilanca tvari i topline povezane kinetiËkim Ëlanom tvore sustav parcijal-nih diferencijalnih jednadæbi koje su rijeπene numeriËki za zadane rubne uvjete kako za grijani (reakcijski) dio procesa tako i za hlaenje kabela. Na osnovi provedenih simulacija predvieni su i izraËunati kljuË-ni procesni parametri kao πto su temperatura, brzina linije i reæim hlaenja kabela.kontakt adresa: [email protected]

Dipl.inæ. Davor MilanoviÊ, (Voditelj prodaje odjela Analiti-ka i Procesna Analitika METTLER TOLEDO) 6. veljaËe 2006.

“Nove tehnike u titracijskoj analizi”Predavanje je organizirano u

suradnji s udrugom hrvatskih laboratorija CROLAB. Titracija je πiroko rasprostranjena kla-siËna analitiËka tehnika koja se izvodi dodavanjem titranta iz graduirane staklene birete (preciznost dodavanja 50μl), a promjenom boje utvruje se kraj titracijske reakcije odnosno zavrπna toËka titracije. Ovakve titracije izvode se „ruËno” πto utjeËe na veÊe mjerne pogreπke. PredavaË predstavlja moderene tehnike titracije, koje znatno po-

zavarivanja metala pri sudaru velikim brzinama itd. Procjena je da se u Hrvatskoj godiπnje potroπi preko 7000 tona gospo-darskih eksploziva, uglavnom u cestogradnji.kontakt adresa: [email protected]

Dr.sc. Svea ©vel-CeroveËki, (INA-Sektor strateπkog plani-ranja i razvoja poslovanja, Za-greb) 19. prosinca 2005.

“Korporativna socijalna odgovor-nost, Case study INA-industrija nafte d.d.”U uvodnom dijelu izlaganja au-

torica iznosi povijesni pregled etike koja uz gospodarstvo i politiku do 18. stoljeÊa pred-stavlja dio praktiËne filozofije. Naglim razvojem industrije u 19. st. etika i gospodarstvo odijeljuju se kao dvije zasebne opreËne discipline, a 1980-ih neetiËko ponaπenje velikih kor-poracija odrazilo se negativno na promjene u okoliπu (ozon-ske rupe, klimatske promjene) i druπtvu (korupcija, nezaposle-nost izazvana bankrotom). U danaπnje doba poslovna etika postaje vaæan i neizostavan dio ekonomskog razvoja i po-slovanja. Autorica iznosi iskust-va INE koja od 1996. u svom godiπnjem izvjeπÊu redovno in-formira javnost o aktivnostima koje poduzima u svezi zaπtite okoliπa, zdravlja i sigurnosti. kontakt adresa: [email protected]

Znanstveno-st ruËn i ko lokv i j i 17

GLASNIK

jednostavljuju rad u analitiËkom laboratoriju i omoguÊavaju dobivanje toËnijih i reproduc-ibilnijih rezultata. Demonstriran je rad automatskog titratora, koji omoguÊuje precizno i re-producibilno dodavanje titran-ta, kontrolu i procjenu titracije.kontakt adresa: Davor.Mila-novic @mt.com

Plan odræavanja kolokvija od travnja do listopada 2006. g.

http://www.fkit.hr/hrvatski/osnovno/amaciz/amaciz.htm

PredavaË

Dr.sc. Sandra BabiÊ (FKIT, Zagreb)

Mr.sc. Davorka Pajc Liplin (PLIVA, Zagreb)

Studenti FKIT-a(FKIT, Zagreb)

Mr.sc. Mario ©iljeg(Vodotehnika d.d., Zagreb)

Prof. Nataπa Novak Tuπar(National Institute of Chemistry, Slovenija)

Dr.sc. Lahorija BistriËiÊ (FER, Zagreb)

Tema

“FARMACEUTICI KAO NOVA ZAGA–IVALA U OKOLI©U”

“VALIDACIJA”

“NA©I MLADI NA TEHNOLOGIJADI”

“SLOÆENA OBRADBA PITKE VODE”

“HIERARCHICAL SILICATES FROM ORDERED ZEOLITIC BUILDING UNITS”

“VIBRACIJSKA DINAMIKA ADAMANTANA”

Datum

24.04.06.

22.05.06.

12. 06.06.

xx.10.06.

xx.11.06.

xx.12.06.

Mr.sc. Anita Tarbuk, (TTF, Za-greb) 20. oæujka 2006.

“Adsorpcija ionskih tenzida na tek-stilna vlakna”Adsorpcija sredstava na

povrπinu tekstilnih materijala prva je i najvaænija faza u mokrim procesima predobrade i oplemenjivanja tekstila. Mlada znanstvenica iznosi rezultate istraæivanja meupovrπinskih pojava tekstilnih vlakana u otopinama tenzida, praÊen-jem elektrokinetiËkih pojava odreivanjem zeta potencijala i

specifiËne koliËine povrπinskog naboja. Autorica predstavlja razliËite mehanizme adsorpcije i desorpcije tenzida uvjetovane razlikama specifiËne povrπine i elektriËnog naboja tekstilnih vlakana, kao i razliËitog hi-drofilnog i hidrofobnog dijela molekule tenzida. Utvreno je da vrsta i jaËina veza ovisi o broju i naboju aktivnih skupina na povrπini vlakana, kao i o povrπinski aktivnom ionu ten-zida.kontakt adresa: anita.tarbuk@ ttf.hr

Voditeljica kolokvijaMirela Leskovac

Znanstveno-st ruËn i ko lokv i j i18

GLASNIK

IZ DOMOVINSKIH i IZVANDOMOVINSKIH AMAC-a

U ovom broju predstavljamo istaknutu mladu znanstvenicu Miru Petro-viÊ sa ©panjolskog nacionalnog instituta u Barceloni, koja je studirala, doktorirala i svoje prvo znanstveno zvanje stekla na naπem Fakultetu. Slijedi kratak prikaz novoga broja Glasnika Saveza druπtava bivπih

studenata i prijatelja SveuËiliπta u Zagrebu, AMAC

Razgovor s Mirom PetroviÊ

Mira PetroviÊ (Sarajevo, 19. sijeËnja 1965.) osnovno je i srednje obrazovanje stekla u Zagrebu. Kemijsko-tehnoloπki studij Tehnoloπkog fakulteta upisala je 1983. i diplomirala 1988. Odmah nakon diplome poËela je raditi kao znanstveni novak na Zavodu za analitiËku kemiju, gdje je magistrirala 1991. i doktorirala 1995. U zvanje docenta izabrana je 1999., a iste godine u srpnju odlazi na usavrπavanje u Barce-lonu, gdje na Zavodu za kemiju u zaπtiti okoliπa ©panjolskog nacionalnog istrazivaËkog insti-tuta (CSIC) radi isprva pod nad-zorom profesora D. Barcelóa. Ubrzo se osamostaljuje da bi 2005. stekla zvanje profesora.

Diplomirali ste, magistrirali i doktorirali na FKIT-u. Na Zavodu za analtiËku ke-miju stekli ste prve znanstvene spoznaje i nastavili se samostalno razvijati πto

raznim EU komisijama i odbori-ma, pa relativno malo vremena provodi na Zavodu. Stoga od svojih suradnika prvenstveno traæi samostalnost u radu, od-govornost i uËinkovitost. Mislim da je od mene to i dobio. Uz njega sam puno nauËila, prije svega iz podruËja znanstvenog menadæmenta i marketinga, a rad u njegovoj grupi omoguÊio mi je suradnju s vrhunskim insti-tucijama u Europi.

Bavite se vrlo znimljivim podruËjem analitiËke kemije, njezinom primjenom u rjeπavanju problema okoliπa. Pribliæite naπim Ëitateljima najvaænija podruËja vaπeg istraæivanja? Moje podruËje rada vezano

je uz problematiku farmaceu-tskih spojeva kao zagaivala u okoliπu. Svi mi, kad smo bolesni, uzimamo lijekove i ne razmiπljamo da se velik dio ak-tivne tvari izluËi iz naπega tijela, u prvobinom ili konjugiranom obliku, i dospije u otpadnu vodu i na kraju u povrπinske vode (ri-jeke, jezera ili more). Studije pokazuju da su odreene sku-pine farmaceutskih spojeva, npr. neki antibiotici, analgetici, β-blokatori i regulatori kolester-ola πiroko prisutni u otpadnim i povrπinskim vodama, a u nekim sluËajevima nalazimo ih i u pit-koj vodi. Na CSIC-u trenutaËno radimo na nekoliko EU pro-jekata razvijajuÊi istraæivanje u tri osnovna smjera: (i) razrada metoda za analizu farmaceu-tskih spojeva u okoliπu primjen-om modernih LC-MS tehnika, (ii) razvoj novih tehnologija za uklanjanje farmaceutskih spoje-va iz otpadnih voda, (iii) studija eko-toksiËnosti farmaceutskih spojeva u okoliπu.

Na multidisciplinarnim europskim projektima suraujete s mnogim znanstvenicima drugih struka, πto vam je proπirilo horizonte i pomoglo da u

je rezultiralo vaπim izborom u zvanje docenta. Kakva vas sjeÊanja veæu na to razdoblje vaπega æivota? Imam vrlo lijepa sjeÊanja na

moje prve korake u znanstve-nom istraæivanju. GledajuÊi iz danaπnje perspektive mislim da sam imala veliku sreÊu zapoËeti znanstvenu karijeru na Zavodu za analitiËku kemiju kao surad-nica profesorice Kaπtelan-Macan. Pod njezinim sam vodstvom nauËila znanstveno razmiπljati, sustavski planirati eksperiment i otvoreno pristupati novim prob-lemima i izazovima. Druga oso-ba koja je jako utjecala na moj znanstveni put je dr. Alka Hor-vat, koja me nauËila praktiËno razmiπljati i koja je probudila u meni analitiËkog kemiËara.

Æeljni daljnjeg znanstvenog usavrπa-vanja uspjeli ste ishoditi stipendiju na prestiænom institutu IIQAB-CSIC u Barce-loni, gdje suraujete s D. Barcelóom, jed-nim od najpoznatijih europskih analtiËkih kemiËara. Opiπite nam ukratko svoj raz-vojni put od stipendistice do desne ruke prof. Barcelóa i samostalnog profesora? U Barcelonu sam doπla u

srpnju 1999. i od prvoga tre-nutka vrlo dobro suraivala s prof. Barcelóom. Mislim da je uzajamno razumijevanje bilo rezultat vrlo sliËnog pristupa radu i znanstvenom istraæiva-nju. Profesor Barceló vrlo je za-uzet menadæerskim poslovima πto podrazumijeva puno sas-tanaka, putovanja, Ëlanstva u

I z domovinsk ih i i zvandomovinsk ih AMAC-a 19

GLASNIK

svome istraæivanju sustavski pristupate rjeπavanju ekoloπkih problema. BuduÊi da je Hrvatska veÊ zakoraËila u Europu, predloæite nam kako se najbolje ukljuËiti u njezinu istraæivaËku mreæu? Hrvatski bi znanstvenici tre-

bali viπe sudjelovati na projek-tima financirnim od Europske komisije. Zadnjih je godina bilo nekoliko natjeËaja na kojima su znanstvenici iz Hrvatske mogli predlagati projekte, ali odziv je, naæalost, bio vrlo slab. Mislim da bi fakulteti, kad govorimo o znanstvnicima iz akademskog okruæja, trebali biti aktivniji i kao posrednici poticati svoje Ëlanove da se natjeËu za EU projekte.

Vaπ je institut vrlo privlaËan mnogim mladim znanstvenicima æeljnim usavrπavanja. Kako organizirate posao s njima? Naπa je grupa multinaciona-

lna. TrenutaËno, uz nekoliko ©panjolca, imamo doktorande iz ©vicarske, Srbije, Italije i NjemaËke te postdoktorande iz Brazila, Francuske, ©vedske i Danske. Kao sto sam veÊ spo-menula, zbog velikog se obuj-ma posla, od svih Ëlanova traæi samostalnost, odgovornost i uËinkovitost. To znaËi da je sva-ki Ëlan Zavoda odgovoran za projekt na kojemu radi, πto ne obuhvaÊa samo znanstveni dio posla nego i pisanje izvjeπÊa, organizaciju sastanaka pro-jekta i sl. Sve to ne bi funk-cioniralo tako dobro da se ne poπtuje osnovno pravilo, a to je velika kolegijalnost i uzajamno pomaganje. Unutar zavoda svi znaju da rade za zajedniËko dobro, stoga se stimulira surad-nja i komunikacija.

Vrlo ste plodna znanstvenica, autorica brojnih radova i knjiga. Osim toga orga-nizirate znanstvene skupove i radionice na odreene ekoloπke teme. Kakvi su

vam planovi za buduÊnost? Ostaje li vam vremena za æivot izvan znanosti? Plan za buduÊnost je nastaviti

ovim putem, .... novi projekti, novi studenti, nove suradnje. ©to se æivota izvan znanosti tiËe, uz dobru se organizaciju za sve moæe naÊi vremena. Pa tako i ja nalazim vremena za privatni æivot, prijatelje i putovanja.

Sa Zagrebom i FKIT-om veæu vas us-pomene i prijateljstva. Sada je, zah-valjujuÊi vaπem zalaganju, ostavarena i plodna suradnja na znanstvnom polju. Imate li planova za nastavak suradnje s hrvatskim znanstvenicima? Poæelite li se ponekad vratiti u Hrvatsku?S FKIT-om, PBF-om i Institu-

tom Ruer BoπkoviÊ trenutaËno suraujemo na jednom EU pro-jektu koji se bavi tematikom or-ganskih zagaivala u otpadnim vodama (EMCO projekt). Sto-ga se nadam se Êemo, nakon zavrπetka EMCO-a, predloæiti novi projekt i nastaviti suradnju, i - ovisno o temi i znanstvenom interesu - proπiriti suradnju i na druge istraæivaËke skupine u Hrvatskoj. ©to se povratka u Hrvatsku

tiËe, boravak izvan domovine uvijek ima i ruæne strane i puno puta sam poæelila biti u svome gradu, meu svojim starim prijateljima s kojima sam u re-dovitom kontaku. Ali, dijelom zbog profesionalnih, a dijelom zbog privatnih razloga vidim svoju buduÊnost u Barceloni i trenutaËno nemam planova za povratak. Premda nikad se ne zna....

»itate li Glasnik naπega Druπtva?Povremeno, kad naem vre-

mena, otvorim web stranicu AMACIZ-a i uvijek naem neπto zanimljivo. Posebice mi je inte-resantna tema o znanstvenim kolokvijima koji se redovito odræavaju na FKIT-u. A ovaj Êe

me razgovor svakako potaknuti da to u buduÊnosti ËeπÊe Ëinim.

Hvala na razgovoru, æelim Vam da nas-tavite putem osobnog i profesionalnog uspjeha.

RazgovaralaM.Kaπtelan-Macan

Novi broj glasnika AMAC

U uvodniku Glasnika AMAC (broj 6-7 od 31. oæujka 2006.) Ëitatelji-ma se na kraju svoga rektorskog mandata obraÊa Helena Jasna Mencer analizirajuÊi postizanje postavljenih ciljeva. Naglasila je da se SveuËiliπte na svomu putu prema boljoj kvaliteti susretalo i s inercijom akademske zajednice uzrokovanom otporom prema promjenama te zanemarivanjem temeljnih akademskih vrijednosti. Sa zadovoljstvom je ustvrdila pre-dan rad Povjerenstva za AMAC/AMCA druπtva iz Ëega su proiziπle vrijedne akcije.O radu Povjerenstva izvjeπÊuje

njegova predsjednica profesorica Greta Pifat-Mrzljak istiËuÊi dobar rad domaÊih udruga i neπto teæu koordinaciju udruga AMAC-Mun-dus. Iz izvandomovinskih AMA druπtava javljaju se Nikola Dema-rin, predsjednik AMCA Toronto piπuÊi o programu Hrvatskih studi-ja na sveuËiliπtu u Torontu, Vesna Blaæina o aktivnostima AMCA QUEBEC, Ariana Joos, tajnica AMAC Sydney te Ivica Koπak, predsjednik AMAC NjemaËka i Vlatko MariÊ iz AMCA Francuska. Milan Pospiπil piπe o radu AMCA-

FAZ (Agronomski fakultet), a pred-sjednica AMACIZ-a napisala je lijep Ëlanak o 15. obljetnici Aka-demskog zbora Vladimir Prelog. Objavljen je i program obiljeæa-vanja 100. obljetnice roenja no-belovca Vladimira Preloga tijekom 2006./07., te nekoliko manjih priloga i prikaza.

Ur.

I z domovinsk ih i i zvandomovinsk ih AMAC-a20

GLASNIK

S FAKULTETA

Kao πto smo najavili, u ovom broju poËinjemo s predstavljanjem djelat-nosti zavoda Fakulteta kemijskoga inæenjerstva i tehnologije. KreÊemo s jednim kemijskim i jednim kemijsko-inæenjerskim zavodom koji su, svaki na svoj naËin, udarili temelje danaπnjem Fakultetu i njegovim studijima. Nekoliko smo pitanja uputili i novom dekanu, prof. dr. sc. Antunu

GlasnoviÊu, pred kojim je mnogo posla. Slijede podatci o novim fakultetskim studijima te prikazi novih knjiga.

Poglavlje zavrπavamo s nekoliko prikladnih Murphyjevih zakona.

ZAVOD ZA ANALITI»KU KEMIJU

litiËka kemija I. i II., Instrumental-na analiza, Ispitivanje kvalitete, Karakterizacija nemetalnih ma-terijala, Procesna analiza i Ke-mijska analiza okoliπa.

2. preddiplomski i diplom-ski studij Kemijsko inæenjerstvo (novi program): AnalitiËka ke-mija, Procesna i instrumentalna analiza, Nedestruktivne metode kemijske analize u umjetnosti i arheologiji.

3. preddiplomski i diplomski studij Kemija i inæenjerstvo ma-terijala (novi program): Kemijs-ka analiza materijala, Karakter-izacija materijala, Upravljanje kvalitetom.

4. preddiplomski i diplomski studij Ekoinæenjerstvo (novi pro-gram): AnalitiËka kemija, Kemi-ja okoliπa, Moderne analitiËke tehnike u analizi okoliπa

5. preddiplomski i diplomski studij Primijenjena kemija (novi program): AnalitiËka kemija I., AnalitiËka kemija II., Instrumen-talna analitiËka kemija, Uprav-ljanje kvalitetom, Uvod u kemiju okoliπa, Kemijski i bioloπki pro-cesi u tlu i sedimentima , Ke-mometrija, Napredne separa-cijske tehnike u kemiji okoliπa, Funkcionalne keramike.

Zavod za analitiËku kemiju danaπnjeg FKIT najstariji je visokoπkolski analitiËki zavod u Hrvatskoj. Utemeljen je 1919. kao prvi zavod kemiËko-inæe-njerskoga odjela TehniËke vi-soke πkole, iz koje su 1926. nastali svi danaπnji tehniËki fakulteti. Njegov je prvi predsto-jnik, ujedno i utemeljitelj studija bio Vladimir Njegovan (1884.- 1971.). Povjereniπtvo za pros-vjetu i vjere odobrilo je Statut Zavoda za analitiËku kemiju 18. XII. 1919., pa se taj dan obiljeæava kao Dan Zavoda. Njegovan je pokrenuo nastavu i znanstveni rad na zavodu te uposlio vrsne suradnike, meu kojima treba istaknuti Vjeru Mar-janoviÊ-Krajovan koja je doktori-rala 1928. i tako postala prva doktorica tehniËkih znanosti u Hrvatskoj. Na Zavodu su, osim navedenih, djelovali i bitno pridonijeli njegovu razvitku sljedeÊi nastavnici: Bogdan ©olaja, Gilbert Flumiani, Miroslav Karπulin, Marija Gyiketta-Ogrizek, Zvonimir PinteroviÊ, Sedeslav ÆiliÊ, Miroslav Hlavaty, Konstantin Moskaliuk, Karmen MaæuraniÊ, Ivan Eπkinja, Vladimir Grba, Ljerka BokiÊ, Zorana GrabariÊ, Mira PetroviÊ i Zvonimir ©oljiÊ. Danas u Zavodu rade dr. sc.

©tefica Cerjan -StefanoviÊ, red. prof u trajnom zvanju, dr. sc. Marija

Kaπtelan-Macan red. prof u traj-nom zvanju, doc. dr. sc. Alka Horvat (predstojnica Zavoda), doc. dr. sc. Sandra BabiÊ, doc. dr. sc. Tomislav BolanËa, asistenti mr. sc. Karmen Margeta, mr. sc. Danijela Aπperger, mr sc. Dragana MutavdæiÊ, Melita Regelja, dipl. inæ. i ©ime UkiÊ, dipl. inæ., te tehniËke suradnice Slavica Kos i Tanja ÆidaniÊ.

»lanovi Zavoda odræavaju nastavu na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studi-jima:

1. diplomki studij Kemijsko in-æenjerstvo (stari program): Ana-

S Faku l teta 21

P ro f e so r i c a Ce r j an S t e f anov i Ê s a s u radn i c ima T . Bo l an Ëom, © . Uk i Ê em i M . Lu πa

GLASNIK

6. doktorski studij Inæenjerska kemija: Kemija voda, TekuÊinska kromatografija, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Kemijska ob-radba otpadnih voda, Kromato-grafske metode u analizi okoliπa, Moderni postupci priprave uzor-ka za kromatografsku analizu, Ionska kromatografija u analizi okoliπa, Kemija i tehnologija prirodnih zeolita.

7. interdisciplinarni poslije-diplomski studij Ekoinæenjers-tvo: Kemija voda, Nadzor nad kvalitetom okoliπa, Kemija i tehnologija zeolita, Ionska iz-mjena u analizi okoliπa,

8. meusveuËiliπni meuna-rodni poslijediplomski studij Environmental Management: Waste Water Treatment

Tehn i Ë a rke S . Ko s i T . Æ i dan i Ê , pouzdane su radn i c e u na s t av i i

i s t r a æ i van j u

Za sve kolegije diplomskog studija nastavnici su napisali recenzirane sveuËiliπne udæbe-nike: Osnove analitiËke kemije, AnalitiËka kemija I. dio, Volu-metrija, RaËunanje u kemijskoj analizi, Anorganska kvalita-tivna kemijska analiza, Kvanti-tativna kemijska analiza, Kemi-jska analiza u sustavu kvalitete, te nekoliko internih skripata.

Znanstveni se rad na Zavodu odvijao od samoga poËetka i bio je - prema rjeËima njegova utemeljitelja - nedjeljiv dio nas-tavnog procesa. S vremenom su se znanstvena istraæivanja proπirila izvan granica nas-tavnog programa i obuhvaÊaju prvenstveno primjenu modernih analitiËkih tehnika u zaπtiti okoliπa i ljudskoga zdravlja. U proteklih 10 godina Ëlanovi zavoda radili su na sljedeÊim projektima financiranim od Mini-starstva znanosti: Istraæivanje metoda i tehnika kemijske analize, Postizanje uvjeta za optimal-no kromatografsko razdvajanje, Ionski izmjenjivaËi u zaπtiti voda kemijske industrije, Organske tvari u vodama i novi postupci njihova uklanjanja, Kemometrij-ska optimizacija i procjena sepa- racijskih parametara, Ionska izmjena i membranski procesi u obradi voda kemijske industrije. Istraæivanja u sklopu meuna-

rodnih projekata provode dvije istraæivaËke skupine koje predvode ©. Cerjan Ste-fanoviÊ (Uporaba ionske kro-

matografije za praÊenje efi-kasnosti proËiπÊavanja voda kemijske industrije pomoÊu zeo-lita, sa Slovenijom) i M. Kaπtelan- Macan (Reduction of environ-mental risks, posed by emerging contaminants, through advanced treatment of municipal and in-dustrial wastes, EU FP6). Znanstveno se razvijaju

preteæito moÊne kromatograf-ske tehnike, tekuÊinska kromato-grafija visoke djelotvornosti, ion-ska kromatografija, tankoslojna kromatografija i primjenjuju u kemiji i zaπtiti okoliπa. Ionskom se kromatografijom uglavnom razrauju postupci odreivanja anorganskih zagaivala u vo-dama, dok se tekuÊinskom i tankoslojnom kromatografijom uz prethodnu pripravu uzorka ekstrakcijskim tehnikama raz-vijaju postupci odreivanja or-ganskih zagaivala (pesticidi, antibiotici) u vodama, tlu i hrani. Posebno podruËje istraæivanja je karakterizacija i primjena prirodnih zeolita. Znanstvena is-traæivanja Ëlanova zavoda i nji-hovih suradnika na projektima

S Faku l teta22

K . Ma rge ta s a s t uden t ima u l abo ra t o r i j u

GLASNIK

rezultirala su natprosjeËnim bro-jem znanstvenih radova u ugled-nim svjetskim Ëasopisima, πto znanstvenike Zavoda Ëini pre-poznatljivim na meunarodnoj znanstvenoj sceni. U sklopu Zavoda ustrojen je

Laboratorij za kemijsku analizu okoliπa koji je opremljen najsu-vremenijom opremom, πto uz visoku znanstvenu i struËnu ra-zinu Ëlanova Zavoda i uvoenje sustava kvalitete omoguÊuje planiranje njegove skore akredi-tacije. Osim redovitim obvezama na

Fakultetu Ëlanovi Zavoda svo-jom izrazitom nenastavnom djelatnoπÊu obogaÊuju æivot svoje radne sredine i vlastite æivote. ©. Cerjan-StefanoviÊ: dugogo-

diπnja predsjednica Druπtva diplomiranih inæenjera i prijate-lja studija (do oæujka 2006); su-dionica likovne sekcije Druπtva od njezina osnutka; predsjed-nica Kluba analitiËkih laborato-rija udruge Hrvatski laboratoriji (CROLAB) i Ëlanica UO te udruge; Ëlanica povjerenstva za Nagradu Grada Zagreba.M. Kaπtelan-Macan: uteme-

ljiteljica akademskog zbora “Vladimir Prelog”; glavna ured-nica Glasnika AMACIZ-a; pod-predsjednica udruge Hrvatski

laboratoriji (CROLAB); predsjed-nica Odbora za izdavalaπtvo i Ëlanica uredniπtva Glasnika CROLAB-a; Ëlanica Kluba deka-na; predsjednica Odbora za znanstveni, struËni i umjetniËki rad SveuËiliπta u Zagrebu, koor-dinatorica obiljeæavanja 100. obljetnice roenja nobelovca Vladimira Preloga.A. Horvat: voditeljica plani-

narsko-izletniËke sekcije AMA-CIZ-a; sudionica likovne sekcije; voditeljica galerije AMACIZ-a;

Ëlanica HKD; organizatorica i voditeljica ljetne πkole “ Z n a n o s t mladima”, or-ganizatorica meunarodne EMCO radion-ice.Mlai Ëla-

novi Zavoda (S. BabiÊ, T. BolanËa, K. Margeta, D. Aπperger, D. Mu ta vdæ i Ê ,

M. Luπa, ©. UkiÊ) aktivni su i pre-poznati kao izvrsni organizatori znanstvenih skupova i voditelji radionica, urednici Knjiga ra-dova, Ëlanovi Dræavnog odbora za natjecanje iz kemije, a redo-vito na Smotri Fakulteta i javnim nastupima promiËu njegovo ime prezentacijama i sudjelovanjem. Ali uza svu nastavu, rad na dok-toratima i istraæivanju, nalazi se vremena za pjevanje u klapi ili zboru, bavljenje πportom, planin-arenje, druæenje i smijeh. Nije Ëudo da su aktivnosti Ëla-

nova Zavoda prepoznate i izvan Fakulteta i SveuËiliπta pa su dosad primili dvadesetak nagrada i priznanja od Rektorove nagrade do dræavnih odliËja.©to zakljuËiti? Voen znanjem,

radom i entuzijazmom Zavod za analitiËku kemiju imao je bogatu proπlost, njegova sadaπnjost je stvaralaËka i produktivna, pa se s pravom moæe oËekivati njegova svjetla buduÊnost.

Marija Kaπtelan-Macan

I s t r a æ i va Ëka skup i na p ro f e so r i c e Ka π t e l an -Macan (D . A πpe rge r , D . Mu tavdæ i Ê , S . Bab i Ê i A . Ho rva t )

S Faku l teta 23

GLASNIK

ZAVOD ZA MEHANI»KO I TOPLINSKO PROCESNO INÆENJERSTVO

Teπko da Êe starije generacije studenata Fakulteta pod nave-denim naslovom prepoznati za-vod u kojem su se prvi puta sreli s kemijsko-inæenjerskim sadræa-jima struke, jer se ime Zavoda tijekom vremena mijenjalo. Za predstaviti Zavod potrebno je i ukratko upoznati razvojni put discipline koju je nastavno i znanstveno pokrivao, a to znaËi vratiti se u tridesete go-dine proπloga stoljeÊa. Tada, u Zavodu za anorgansku kemi-jsku tehnologiju i metalurgiju, zapoËinje aktivno djelovati utemeljitelj kemijskog inæenjer-stva u Hrvatskoj prof.dr. Rikard Podhorsky. Redovnu nastavu iz predmeta Operacije kemijske industrije (πto je vjerojatno i najbolji pokazatelj podruËja djelovanja) zapoËinje profesor Podhorsky 1947. uvaæavajuÊi “koncept jediniËnih operacija”, tzv. I. paradigmu kemijskog in-æenjerstva. Iz toga razdoblja potjeËu Ëuvene biljeπke za pre-davanja na osnovi kojih su sas-tavljena prva skripta iz tog ko-legija u naπoj zemlji. Odlaskom prof.dr. R. Podhorskog 1952. s Fakulteta u Zavodu je ostao prof. Ivo LovreËek, koji razvija predmet Kemijsko-tehnoloπko raËunanje i istodobno po odluci Fakultetskog vijeÊa u poËetku “Ëita” predavanja iz Operacija kemijske industrije. Zajedno s Egonom Baumanom i Milivojem PopoviÊem, u teπkom vremenu gospodarskog i tehnoloπkog zaostajanja, unapreuje nas-tavu izgradnjom praktikuma u neadekvatnim podrumskim prostorima. ZadivljujuÊim za-laganjem osoblja Zavoda za anorgansku kemijsku tehnolog-iju, prvenstveno tehniËkog su-radnika Karela Prudeka, utiru temelje buduÊeg Laboratorija

kemijsko inæenjerskih sadræaja pratila zla kob diskontinuiteta u osobi vodeÊeg nastavnika. I profesori Podhorsky i Bauman prerano su napustili Fakultet, πto se normalno moralo odraziti i na promicanje razvoja nove discipline. To je i razlog πto je Zavod za kemijsko inæenjerstvo sluæbeno osnovan tek 1963. Praktikum za vjeæbe iz Oper-acija kemijske industrije dije-lom se premjeπta iz podrumskih prostora u laboratorij na I. katu zgrade, gdje doæivljava dalj-nji razvoj, izgradnjom novih i osuvremenjivanjem starih nas-tavnih jedinica. Asistenti M. Hraste i D. Skansi izabrani su 1970. odnosno 1971. za do-cente. PreuzimajuÊi nastavu iz Operacija kemijske indus-trije svjesni su Ëinjenice da se velikim dijelom empirijski pristup modelu jediniËnih oper-acija promijenio i da se nadopu- njava molekularnim objaπnje-njima makroskopskih pojava (tzv. II. paradigma kemijskog inæenjerstva), pa uz promjene u koncepciji izvoenja nastave iz jediniËnih operacija potiËu istraæivanja mehanizama pri-

za operacije kemijske indus-trije. U tom periodu izrauje se niz diplomskih radova iz kojih su nastala rjeπenja i izvedba ureaja za provedbu me-haniËkih i toplinskih operacija. (Brojne ekskurzije, koje su tada u okviru Zavoda organizirane u cilju upoznavanja kapaciteta kemijske industrije, ostale su u najljepπem sjeÊanju generaci-jama studenata.). Polovicom 1961. prof. Bauman odlazi za nastavnika novoosnovanih Odjela Tehnoloπkog fakulteta u Sisku. Uskoro zatim i M. Popo-viÊ odlazi na Medicinski fakultet u Zagrebu. Po njihovu odlasku uz prof. I. LovreËeka, koji nas-tavlja obavljanje teorijske nas-tave iz Operacija kemijske in-dustrije, u Zavodu poËinju raditi Darko Skansi i neπto kasnije Marin Hraste. Vanjski suradnik bio je Vilim Slukan.OpÊenito se moæe konstatirati

da je Zavod u kojem je potak-nuta i izvoena prva nastava

P ro f . d r . s c . A . G l a snov i Ê u r adno j s ob i

S Faku l teta24

GLASNIK

jenosa tvari i energije (Skansi) i analize vladanja disperznih sustava u procesima mehaniËke pretvorbe (Hraste). U Zavodu se zapoπljavaju asistenti Anica Geræina, Vesna GræetiÊ, Antun GlasnoviÊ i Zvonimir Nuber. 1974. dolazi do reorganizacije Tehnoloπkog fakulteta, pri Ëemu se Zavod proπiruje s istovjet-nim jedinicama ranijih Odjela Tehnoloπkog fakulteta u Sisku. U dijelu nastave vezanom za projektiranje djeluju Æarko OlujiÊ i Ljubica MatijaπeviÊ. 1983. zavrπava proces reorganizaci-je, a sadræaji kojima je nositelj Æarko OlujiÊ izdvajaju se iz Zavoda. Akademske godine 1986/87. suradnici Zavoda, zajedno s nastavnicima drugih temeljnih kemijsko inæenjerskih predmeta (reakcijsko inæenjer-stvo, voenje procesa), uvode Kemijsko inæenjerske vjeæbe, u kojima maksimalno dolaze do izraæaja naËela problemski ori-jentirane nastave, a posredno se promiËu i integracijski procesi u izvedbi nastave na Fakultetu. U meuvremenu, A. GlasnoviÊ i Z. Nuber izabrani su za stalne docente. Uvoenjem nastavnog programa Kemijsko inæenjer-stvo i tehnologija 1996. nas-tavni sadræaji grupiraju se u predmetima Prijenos tvari i en-ergije (do 1986/87 Fenomeni transporta), MehaniËko proces-no inæenjerstvo, Toplinsko pro-cesno inæenjerstvo i Reologija koji Ëine jezgru studija. U to se doba uz poslijediplomski studij Inæenjerske kemije ustrojava i poslijediplomski studij Kemijsko inæenjerstvo, u kojem suradnici Zavoda pokrivaju nastavu viπih kurseva temeljnih predmeta.Kemijsko inæenjerstvo - prvi

naziv zavoda - preuzimaju, uslijed potrebe za profiliranjem djelatnosti Fakulteta, najprije tadaπnji Institut kemijskog pro-cesnog inæenjerstva, a kasnije i Institut kemijskog inæenjerstva,

da bi se 1991. ugradio i u novo ime Fakulteta kemijskog inæenjerstva i tehnologije. U teænji da se jednoznaËno pokri-je πiroko podruËje djelatnosti na naËin uobiËajen u Europi, ustrojbena jedinica mijenja naziv u Zavod za mehaniËko i toplinsko procesno inæenjerstvo.

Novi Ëlanovi Zavoda postaju Gordana MatijaπiÊ, Jasna PrliÊ Kardun, Aleksandra Sander i Krunoslav Æiæek. Nakon prerane smrti Darka Skansi 2001. njegova bliska suradnica A. Sander izabrana je 2003. za docenta.Uvoenjem novih studijskih

programa 2005. proπiruje se

Dr . s c . Ja sna P r l i Ê Ka rdun sa s tuden t ima u i s t r aæ i va Ëkom labo ra to r i j u

Ak tua l na p r ed s t o j n i c a Zavoda do c . d r . s c . A . Sande r

S Faku l teta 25

GLASNIK

broj predmeta koji se sluπaju u Zavodu. Studij Kemijsko in-æenjerstvo obuhvaÊa predmete Mehanika fluida, Prijenos tvari i energije, MehaniËko procesno inæenjerstvo i Toplinsko pro-cesno inæenjerstvo, studij Ke-mija i inæenjerstvo materijala Prijenos tvari i energije i Sus-tavi jediniËnih operacija, studij Primijenjena kemija Procesi prijenosa i separacije, te studij Ekoinæenjerstvo Mehanika flu-ida, Prijenos tvari i energije i JediniËne operacije u ekoinæen-jerstvu. Na poslijediplomskom studiju Kemijsko inæenjerstvo Ëlanovi Zavoda izvode nastavu iz predmeta Inæenjerstvo disper-znih sustava, Separacijski pro-cesi i Prijenos tvari i energije, a na studiju Ekoinæenjerstvo Me-haniËki separacijski procesi. Znanstvena djelatnost Zavo-

da uvijek je bila organizirana tako da podræava nastavni proces i praktiËki je usmjerena u dva smjera: prijenos tvari i energije u homogenim i hete-rogenim sustavima, te inæe- njerstvo disperznih/partikulskih sustava. Istraæivanja, koja se i sada izvode u Zavodu (vodi ih A. GlasnoviÊ), usmjerena su na analizu i modeliranje pro-cesa u populaciji Ëvrstih Ëes-tica (usitnjavanje, kristalizaci-ja, granuliranje, suπenje itd.) teæeÊi zadovoljiti zahtjevane faktore kvalitete proizvoda, uz visoku djelotvornost s materijal-nog i energetskog stajaliπta te ekoloπke aspekte. Za svrhovitu provedbu procesa postavljenih zahtjeva temelj je povezivanje pojava koje odreuju razinu donoπenja odluke o uvjetima provedbe procesa.Suradnici Zavoda cijelo

vrijeme podræavaju pisanim prilozima (prvenstveno u izda-njima Leksikografskog zavoda M. Krleæa) i javnim istupima sve aktivnosti vezane uz promicanje struke. U matiËnom po-

druËju djelovanja rade struËne projekte za potrebe kemijske i srodnih industrija, a posebno znaËenje pridaju promicanju i realizaciji ideje trajno æivotnog obrazovanja. Stariji Ëlanovi uk-ljuËeni su sada u brojne izvan-fakultetske i izvansveuËiliπne aktivnosti: M. Hraste Ëlan je suradnik Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti i dugogodiπnji tajnik najprije Od-bora za proizvodne znanosti, a sada Znanstvenog vijeÊa za tehnoloπki razvoj, Akademije tehniËkih znanosti Hrvatske,

Radn i dogovo r u z kavu ( t ehn i Ë a r Æ . Pav l i n , G . Ma t i j a π i Ê i K . Æ i æ ek )

predstavnik je Hrvatskog druπtva kemijskih inæenjera u EFCE (Eu-ropska federacija za kemijsko inæenjerstvo), Ëlan je redakcije Ëasopisa Kemija u industriji i njegovog Meunarodnog iz-davaËkog savjeta, predsjednik je IzdavaËkog savjeta Hrvatske zajednice tehniËke kulture i Ëlan redakcije Ëasopisa ABC tehnike i TehniËka kultura. A. GlasnoviÊ bio je predsjed-nik i dopredsjednik Hrvatskog druπtva kemijskih inæenjera.

Marin Hraste

S Faku l teta26

GLASNIK

NOVI STUDIJI

U ovomu broju nastavljamo s objavljivanjem prikaza E. Lisac o Bolon-jskom procesu na FKIT. Slijede prikazi novih preddiplomskih i diplom-skih studija u kreiranju kojih su sudjelovali svi nastavnici Fakulteta predvoeni tadaπnjom fakultetskom upravom, dekanicom J. JelenËiÊ i prodekanima E. Lisac i A. GlasnoviÊem te koordinatorima studija V. TomaπiÊ (Kemijsko inæenjerstvo), –. VasiÊ-RaËki (Ekoinæenjerstvo), S. Kurajica (Kemija i inæenjerstvo materijala) i I. Steimberg (Primije-njena kemija). Dok ovo Ëitate u tijeku je prva godina novih programa, nastavnici i studenti privikavaju se na nov reæim studija u daleko teæim radnim uvjetima. Mentorski sustav i manje studentske grupe zahtijevaju veÊi broj nastavnika, viπe opreme i prostora, a pomoÊ Ministarstva

zasad je samo deklarativna. Bolonjski proces na Fakultetu kemijskog inæenjerstva i

tehnologije 1. Preddiplomski i diplomski

studij: KEMIJSKO INÆENJERSTVO

Potreba za daljnjim poboljπa-njem kvalitete postojeÊeg studi-ja Kemijskog inæenjerstva na Fakultetu kemijskog inæenjer-stva i tehnologije i teænja za ukljuËivanjem u europski sustav visokog obrazovanja bili su glavni motiv za izradu prijedlo-ga novog nastavnog plana na studiju Kemijskog inæenjerstva uvaæavajuÊi preporuke Bolonj-ske deklaracije te u skladu s odrednicama novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i viso-kom obrazovanju.ZahvaljujuÊi postojeÊoj tradici-

ji, znanstvenom usavrπavanju u inozemstvu te stalnom praÊenju svjetskih trendova, kvaliteta nas-tave se poboljπava koriπtenjem suvremene nastavne opreme i programskih paketa u nastavi, te poticanjem mentorskog rada i interaktivnog pristupa.Po zavrπetku preddiplomskog

studija student Êe moÊi pri- mijeniti steËeno znanje pri rje-πavanju jednostavnijih prob-lema u struci; pratiti i voditi in-dustrijske procese; steÊi vjeπtine za rad u pogonima i laborato-rijima za upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda.Zavrπetkom diplomskog studi-

ja student bi stekao znanja koja Êe mu omoguÊiti razumijevanje pojava i procesa na razliËitim razinama djelovanja; objedinja-vanje i sintezu znanja i vjeπtina potrebnih za izradu tehnoloπkih projekata u kemijskoj procesnoj industriji kao i pri projektiranju sustava zaπtite okoliπa; interdis-ciplinarni pristup pri rjeπavanju problema i ukljuËivanje u sustav cjeloæivotnog obrazovanja.Studij Kemijskog inæenjerstva

koncipiran je na modularnom principu pa u diplomskom stu-diju (IV. i V. godini studija) ima Bro πu ra FK I T

S Faku l teta 27

GLASNIK

tri modula: Kemijsko-procesno inæenjerstvo (KPI), Kemijsko inæenjerstvo u zaπtiti okoliπa (KIZO) i Kemijske tehnologije i proizvodi (KTP).Programi studija usporedivi su

sa sliËnim studijima na Univer-sity of Karlsruhe, ICT Prag, Uni-versity of Dortmund.

2. Preddiplomski i diplomski studij: KEMIJA I INÆENJERSTVO MATERIJALA

Materijali oduvijek pred-stavljaju jedno od najveÊih dostignuÊa civilizacije i temelj su napretka, sigurnosti i kvalitete æivljenja. Novi materijali ot-varaju vrata novim tehnologi-jama bez obzira pripadaju li kemijskom, graevinskom, strojarskom, biomedicinskom ili nekom drugom inæenjerstvu. Su-vremene znanstvene spoznaje izrazito utjeËu na razvoj novih materijala i unapreenje svo-jstava postojeÊih. Znanstvene spoznaje do kojih svojim is-traæivaËkim radom dolaze znanstvenici na Fakultetu kemi-jskog inæenjerstva i tehnologije prepoznate su u Hrvatskoj i u svijetu. Uspjeπnost znanstvenog rada jamstvo je uspjeπnog uk-ljuËivanja novih sadræaja u nas-tavni proces. Interes studenata za dosadaπnje

module vezane uz materijale na Fakultetu kemijskog inæenjer-stva i tehnologije je konstantan, a diplomirani inæenjeri relativno lako nalaze zaposlenje. Studiji materijala postoje na brojnim inozemnim visokim uËiliπtima u Europi, SAD, Japanu itd. Svi imaju odreenu Ëvrstu jezgru temeljnih prirodnih, posebice kemijskih znanja, inæenjerskih znanja te temeljnih znanja o materijalima. Na ove kolegije pridodaju se specijalistiËka znanja, a o tradiciji fakulteta

i znanstvenim interesima nas-tavnika ovisi kolika Êe biti zastu-pljenost polimera, anorganskih nemetalnih materijala, metala, kompozita, biomaterijala itd. Programi studija usporedivi su

sa sliËnim studijima na: Univer-sity of Kiel, University of Leeds, University of Aveiro, Israel In-stitute of Technology, Imperial College, London i Faculty of Chemical Technology, Prag.

3. Preddiplomski i diplomski studij: EKOINÆENJERSTVO

Posljednja dva desetljeÊa pot-vrdila su shvaÊanje da ni jedan dio svijeta nije imun na po-sljedice koje ljudska aktivnost ostavlja na okoliπ. Inæenjerstvo buduÊnosti, viπe nego ikad, ima moguÊnost djelovanja na okoliπ. Zato postoji potreba za inæenjerima koji Êe inteligentno upravljati i prirodnim izvorima koji se koriste u razvoju i os-tatcima stvorenim iz razvoja. Cilj inæenjerskog obrazovanja jest πkolovati inæenjere koji su tehniËki kompetentni i koji ima-ju svijest o okoliπu. Ekoinæen-jerstvo koristiti razumijevanje o okoliπu i napredak tehnologije da bi se smanjila proizvodnja tvari opasnih i njihov uËinak u tlu, vodi i zraku. Ono se bavi projektiranjem i konstruira-njem procesa i opreme namije-njene smanjivanju nepovoljnog utjecaja ljudske aktivnosti na okoliπ. BuduÊi da se golemi prob-

lemi zbrinjavanja otpada po-miËu u smjeru sprjeËavanja zagaivanja i smanjenja otpa-da, od posebne vaænosti biti Êe inæenjeri sa znanjem o proces-ima i jediniËnim ope-racijama. Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije nudi integrirani program studija s naglaskom na inæenjerstvu koje se brine za

okoliπ i primjenama kemijskih inæenjerskih principa na prob-leme okoliπa. Ekoinæenjeri su uk-ljuËeni u πiroki opseg aktivnosti ukljuËujuÊi razvoj obnovljivih izvora energije, projektiranje opreme za skupljanje i zbrinja-vanje otpada, obradu gradskih i industrijskih otpadnih voda, kontrolu zagaenosti zraka i upravljanje πtetnim otpadom.Programi studija usporedivi su

sa sliËnim studijima na: Bran-denburg University of Technol-ogy Cottbus, University of Tam-pere - Finska, Dublin University - Irska, University of Newcastle, Engleska.

4. Preddiplomski i diplomski studij: PRIMIJENJENA KEMIJA

Primijenjena kemija je kemijska disciplina koja se bavi razliËitim aspektima primjene kemije u razvoju novih napre-dnih tehnologija koje se osla-njaju na podruËja nanoznanos-ti, bioznanosti, naprednih tehnologija ili tehnologija u zaπtiti okoliπa ukljuËujuÊi „ze-lene tehnologije” koje Êe pri-donijeti uËinkovitoj zamjeni fos-ilnih goriva novim alternativnim izvorima sunËeve i vodikove energije. Primijenjena kemija nalazi svoje mjesto i u tradicio-nalnim kemijskim industrijama ukljuËujuÊi farmaceutsku, preh-rambenu, naftno-petrokemijsku, industriju plastiËnih materijala i industriju agrokemikalija.Tradicionalna podjela dis-

ciplina od prirodnih do inæe-njerskih, koja u podruËju ke-mije polazi od Ëiste kemije, a zavrπava s kemijskim inæenjers-tvom, preklapa se u podruËjima primijenjene kemije i kemijskih tehnologija. Upravo u tom po-druËju znanosti i tehnologija Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije ima dugu tradiciju

S Faku l teta28

GLASNIK

i ovaj studij odraæava kontinu-itet razvoja primijenjene ke-mije joπ od vremena TehniËke visoke πkole, a istodobno, u potpunosti prihvaÊa kriterije i preporuke Bolonjske deklara-cije, uz uvaæavanje strategije razvoja buduÊeg integriranog SveuËiliπta. Programi studija usporedivi su

sa sliËnim studijima na: Univer-sity of Strathclyde, Glasgow, Institute of Chemical Technol-ogy, Prag.

Ema Stupniπek- Lisac

Poslijediplomski specijalistiËki studij KOROZIJA I ZA©TITA

Fakultet kemijskog inæenjer-stva i tehnologije koordinator je novog specijalistiËkog posli-jediplomskog studija Korozija i zaπtita koji pruæa cjelovit pregled korozijske problema-tike te daje potrebna znanja od teorijskih osnova korozijskih procesa do metoda i kontrole zaπtite od korozije. Nositelj studija je SveuËiliπte u Zagre-bu.Problemi korozije i zaπtite

konstrukcijskih materijala obuh-vaÊaju vrlo πiroko podruËje ljudske djelatnosti pa je ra-zumljiv πiroki spektar razliËitih struka koje se bave ovom problematikom. Stoga u orga-nizaciji i izvoenju nastave na studiju sudjeluju nastavnici Fakulteta kemijskog inæenjer- stva i tehnologije, Graevinskog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Metalurπkog fakulteta i Rudarsko-geoloπko-naftnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Studij je namijenjen inæenje-

rima razliËitih struka koji se u svom poslu susreÊu s problemom

korozije i zaπtite materijala. Nastava traje dva semestra, a tijekom studija polaznik treba poloæiti najmanje pet ispita (2 temeljna i 3 izborna) te izraditi i obraniti zavrπni rad. Zavrπetkom studija stjeËe se

akademski naziv: specijalist ko-rozije i zaπtite.

Voditeljica studija je prof.dr.sc. Ema Stupniπek-Lisac, a informacije o studiju mogu se dobiti od Ane »rËek, tel:+385 (01) 4597 261, e-mail: [email protected]

NOVE KNJIGE

Ne moæemo se poæaliti na neproduktivnost kemiËara i kemijskih in-æenjera. Danas vam predstavljamo dva udæbenika i novu knjiæicu iz edicije Istaknuti profesori.

Nenad Raos, Silvana RaiÊ-MaliÊ i Mladen Mintas, Lijekovi u pros-toru: farmakofori i receptoriSveuËiliπni udæbenik, znan-

stvena knjiga

Nakladnik: ©kolska knjiga, Zagreb 2005; 232 stranice. Recenzenti: prof. dr. Zlatko Mi-

haliÊ, prof. dr. Kreπimir PaveliÊ, prof. dr. Vladimir RapiÊ, prof. dr. Branka Zorc.U navedenom se djelu na naËe-

lima stereokemije objaπnjava ljekovito djelovanje prirodnih i sintetskih spojeva, a za ove po-tonje pokazuje kako se mogu prirediti u stereokemijski Ëistom obliku. Takoer se pokazuje kako se metodama molekular-nog modeliranja mogu prouËa-vati stereokemijske reakcije aktivnih tvari s receptorima, na

kojima se osniva djelovanje i razvoj buduÊih lijekova. Na temelju poznavanja tih interak-cija moguÊe je razviti novi ak-tivni spoj - okosnicu buduÊeg lijeka.

Iz recenzija: “Ovako detaljni pregled podruË-

ja ukazuje na golemost i sloæenost problema dizajna lijekova danas, a opseæna saznanja o njihovoj stereokemiji i dizajnu objedin-jena su u suvislu i preglednu cjelinu. Racionalni pristup tera-piji bolesti danas podrazumi-jeva razumijevanje normalnih i patoloπkih stanja na razini molekula (proteina, nukleinskih kiselina). S tim znanjima mo-guÊe je odrediti ciljne molekule i pronaÊi naËine zaustavljanja patoloπkih procesa s minimalnim uplivom u normalno fizioloπko stanje organizma. To je moguÊe stvaranjem takvog spoja koji bi se selektivno vezao na ciljnu molekulu. Jedan od najvaænijih koraka u dizajnu takvih spojeva upravo je poznavanje prostorne strukturne ciljne molekule. Ta je Ëinjenica kljuËna za pozitivnu ocjenu rukopisa.”

S Faku l teta 29

GLASNIK

“Rukopis nema samo teorij-ski karakter veÊ nudi izuzetno bogatu biblioteku primjene strukture i djelovanja ljekovitih supstancija koje se koriste u medicini. Primjeri Ëine konzis-tentnu cjelinu. Stoga, rukopis moæe predstavljati temeljno πtivo ili udæbenik za studente dodiplomskog i poslijediplom-skog studija u kolegijima gdje je osnovna problematika dizajn li-jekova, analiza strukture ljekovitih supstancija te prouËavanje meha-nizma djelovanja lijekova.”“RijeË je o izvornom djelu kak-

vo, koliko je meni poznato, ne postoji niti u svjetskim razmjeri-ma. U tom smislu svakako treba razmisliti o prijevodu knjige na strani jezik i njenom plasiranju izvan naπe zemlje. .... RijeË je o iznimnom djelu svjetske klase, kojeg od sveg srca preporuËam za objavljivanje kao udæbenika SveuËiliπta u Zagrebu u nizu Manualia universitatis studio-rum Zagrabiensis.”Cijena knjige je 175,20 Kn, a

moæete je nabaviti u knjiæarama ©kolske knjige. Studenti imaju 10% popusta.

Recenzenti: Prof.dr.sc. Antun GlasnoviÊ, Prof.dr.sc.Ljubica MatijaπeviÊ, Prof.dr.sc. Branko TripaloUdæbenik je namjenjen prije

svega studentima kemijskog in-æenjerstva, kao i onima koji se u okviru programa studija susreÊu s destilacijom. Takoer je namjenjen i diplomiranim inæe-njerima koji se u svojoj praksi bave destilacijom kao projek-tanti ili u okviru tehnoloπkog procesa proizvodnje. U knjizi je dan veÊi broj postupaka i/ili korel-acija za proraËun iste namjene uz komentar o ograniËenjima i preporuka za primjenu. Nije rijedak sluËaj da i pored so-fisticiranih postupaka proraËu-na ponekad najjednostavnije iskustveno pravilo ili kako obiËa-vamo reÊi “pravilo palca”, daje bolji rezultat i preporuËa ga se primjeniti. Moramo biti svjesni da su joπ uvijek prirodni fiziËki procesi opisani matematiËkim modelima, koji samo u danom sluËaju opisuju promatrani pro-ces i da je u primjeni vaæno poznavanje njihovih ograniËen-ja i nedostataka. Ova je knjiga samo dio onoga πto je potrebno da se projektira postrojenje za destilaciju.

Iz recenzija: “Navedeni rukopis je neza-

mjenjiva podloga za predmete koji se bave analizom i sin-tezom tehnoloπkih procesa, pro-jektiranjem te naftom i njezinim proizvodima. Na kolegijima koje studenti zavrπnih godina sluËaju na Fakultetu kemijsk-og inæenjerstva i tehnologije potrebno je nauËiti projektirati, razumjeti tehnoloπke procese u naftnoj i drugim industrijama. Destilacija kao separacijski postupak najËeπÊe se koristi u procesnoj kemijskoj industriji i preradi nafte. Bez obzira πto je o destilaciji napisano mno-go, na hrvatskom jeziku nema udæbenika koji na ovako de-

taljan naËin objaπnjava desti-laciju. Ovakav udæbenik je bio neophodan i ranije. Osim stude-nata Fakulteta kemijskog inæe- njerstva i tehnologije, udæbe-nik s velikim uvaæavanjem mogu koristiti i studenti ostalih tehniËkih fakulteta, zatim pro-cesni inæenjeri u pogonu koji se u svakodnevnom poslu susreÊu s problemima destilacije. Veliko iskustvo autora kao procesnog inæenjera rezultiralo je konkret-nim primjerima iz prakse u samoj knjizi, metodologiji pro-raËuna, moguÊim pogreπkama u procjenama i sliËnim dilemama. Autor upozorava na probleme i savjetuje kako ih rijeπiti.”Cijena knjige je 220,00 kn,

a moæe se nabaviti u redakciji Kemije u industriji, Berislavi-Êeva 6.

Mladen BravarEdicija Istaknuti profesoriUrednica: Marija Kaπtelan-Macan

Eduard Beer, DestilacijaSveuËiliπni udæbenik

Nakladnik: HDKI, BerislavÊeva 6, Zagreb

»lanovima Fakultetskog vijeÊa i uzvanicima 10. travnja 2006. predstavljena je peta knjiæica iz edicije Istaknuti profesori, posveÊena dugogodiπnjem pro-fesoru naπega fakulteta Mla-denu Bravaru. Knjiæica izlazi u godini u kojoj Êe profesor Bra-var obiljeæiti svoj osamdeseti

S Faku l teta30

GLASNIK

Malo πale i zbilje iz Murphyjevih zakona za kemiËare i kemijske inæenjere

Pravilo toËnosti: Kad radiπ na nekom problemu, uvijek pomaæe poznavati rjeπenje.

Korolar:Naravno, pod uvjetom da znaπ πto je problem.

Allenov aksiom:Kad niπta drugo ne uspije, slijedi upute.

Andersonov zakon:Svaki sustav, ma koliko sloæen, promatran na pravi naËin pokazat Êe se joπ sloæenijim.

Zakon nerviranja:Dok radiπ na neËemu, ako odloæiπ alat za koji si siguran da ti viπe ne treba, odmah Êe ti zatrebati.

Brookeov zakon:Kad god neki sustav bude u potpunosti definiran, neka prokleta budala otkrije neπto πto ili sasvim ukine

sustav ili ga proπiri van svake mjere.

Prva maksima raËunala (Turnauckasova primjedba):Grijeπiti je ljudski, ali za istinski “zarib” potrebno je raËunalo.

Croppov zakon:KoliËina obavljenog posla obratno je proporcionalna vremenu provedenom u uredu.

Fettov laboratorijski zakon:Nikad ne ponavljaj uspjeπni pokus.

Hawkinova teorija napretka:Napredak se ne sastoji u mijenjanju pogreπne teorije ispravnom. Sastoji se u mijenjanju pogreπne

teorije manje pogreπnom.

Jonesov zakon:Onaj koji je kadar smijati se kada stvari krenu ukrivo sjetio se nekoga na koga moæe svaliti krivnju.

Kohnov drugi zakon:Svaki pokus je reproducibilan dok ga neki drugi laboratorij ne pokuπa ponoviti.

Parkinsonov πesti zakon:Napredak znanosti obratno je proporcionalan broju Ëasopisa koji se objavljuju.

roendan, pa mu je to i svo-jevrstan poklon. Knjiæicu je na temelju profesorovih sjeÊanja i arhivskih podataka pripravila i uredila M. Kaπtelan-Macan, a o svom su profesoru vrlo lijepo pi-sale njegove bivπe uËenice, da-nas nasljednice na polimernim katedrama, J. JelenËiÊ, V. Vek, V. KovaËeviÊ i Z. Hrnjak-MurgiÊ.

Njegova se dekanskog razdo-blja prisjetila Lj. DuiÊ, a I. »atiÊ je istaknuo svoje poπtovanje nastojanju profesora Bravara da razvije i promiËe polimer-stvo u Hrvatskoj i svijetu. Knjiæica ima 88 stranica, od

kojih gotovo polovica otpada na opπirnu Bravarovu bibliogra-fiju. Opremljena je i zanimljivim

fotografijama iz svih razdoblja profesorova æivota.Knjiæicu moæete dobiti besplat-

no u Zavodu za polimerno in-æenjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju.

S Faku l teta 31

GLASNIK

OSVRTI, PRIKAZI

Ugodna πetnja meu otrovima

(O izloæbi “Svijet otrova” Nenada Raosa, postavljenoj u TehniËkom muzeju u Zagrebu, 14. listopada - 20. studenog 2005)

Nezgodna nuspojava fakul-tetskog obrazovanja na polju kemije ili kemijskog inæenjer- stva jest svijest da nas naπ okoliπ, i to ponajviπe naπom vlastitom zaslugom, moæe ubiti na brojne i zanimljive naËine. »ak i kad zanemarimo popularne no u os-novi bioloπke Ëimbenike kao πto su ptiËja gripa ili teroristi, ostaje nam cijela paleta otrova u hra-ni, vodi i zraku, o raznovrsnim zraËenjima da ni ne govorimo. SreÊom, u ljudskoj naravi je da se ne zabrinjava previπe oko onoga na πto ne moæe utjeca-ti, pa i dalje jedemo, pijemo, diπemo i bivamo gotovo jed-nako bezbriæni kao oni koji za pojam najveÊe dozvoljene doze nikad nisu Ëuli.No baπ ta svijest o otrovima svu-

da oko nas obvezuje kemiËare i kemijske inæenjere da se trude smanjiti njihovu koncentraciju u okoliπu ili im bar preprijeËiti ulaz u ljudski organizam, te da nastoje podijeliti tu svoju svijest

sveÊenu radioaktivnosti. Dugo bi potrajalo da nabrajam sve izloπke koji su mi privukli pozor-nost, neka vam bude krivo ako je i sami niste posjetili! Propusti-li ste ilustraciju moÊi detekcije olova u vodi za razne metode uz pomoÊ kocaka razliËitih di-menzija (onu veliËine kubnog metra za gravimetrijsku metodu taloæenja iz otopine zapazila sam tek nakon Ëitanja legende), lutke u prirodnoj veliËini kako uzgajaju homunkuluse ili lijeËe sifilis parenjem u æivi (autori im na æalost nisu navedeni), diodu kako trepne svaki put kad net-ko na svijetu umre od neËistog zraka, pepeo dobiven æare-njem, izmeu ostalog, perja i mlijeka (!) u mufolnoj peÊi, te prirodno radioaktivnu salatu uz zvuËnu kulisu piπtanja Gei-gerovog brojaËa. Od jednog pouËnog i zabavnog izloπka do iduÊeg, provela sam 45 minuta ne skidajuÊi oduπevljeni osmi-jeh s lica, a onda napravila joπ jedan krug, tek da provjerim jesam li πto previdjela. Osobno mi je najdraæi izloæak bilo jato polikloriranih bifenila koji su pri-jeteÊi visjeli posjetiteljima nad glavama, izraeni, koliko sam mogla vidjeti, rezanjem stare æiËane ograde. Petica za dos-jetljivost i umjetniËku izvedbu!©etnjom kroz ovu izloæbu mo-

glo se ne samo mnogo toga nauËiti i dobro se zabaviti (ba-rem ako dijelite moj osjeÊaj za zabavno), veÊ i nadahnuti. Autori ove izloæbe morali su se suoËiti s istim problemom koji muËi hrvatsku znanost: kako postiÊi dobre i zanimljive rezul-tate usprkos skromnom budæe-tu. I rijeπili su ga dosjetljivoπÊu, snalaæljivoπÊu, dubokim pozna-vanjem teme... i oduπevljenjem za svoj rad. Nadajmo se buduÊim uspjesima!

Jelena Macan

s ostalim puËanstvom i tako ga trgnuti iz blaæenog neznanja. A upravo ovo drugo vrlo je vjeπto postigao Nenad Raos svojom izloæbom “Svijet otrova”.Raos je jedan od rijetkih istin-

skih popularizatora znanosti u Hrvatskoj danas, πto je samo po sebi hvalevrijedno. Uz to je obdaren i obiteljskom lakoÊom pisanja i neprisiljenim humorom koji njegove knjige Ëine vrlo pit-kima, ali tek u izloæbama se potpuno razmaπe, uspijevajuÊi oæivjeti svoje teme ograniËenim sredstvima usprkos, i Ëesto na neoËekivane naËine. Pa je tako bilo i s otrovima...Na samom ulazu posjetiteljevu

pozornost otme cilindar ispu-njen sa 70 kilograma vode i bijele ljigave mase (parafin-sko ulje, kako nas ljubazno obavjeπtava legenda) koji uz sitnije dodatke predstavljaju ele-mentarni sastav ljudskoga tijela. Kad smo veÊ kod elementarnog sastava, nedaleko visi “kemijski portret” autora izloæbe, toËnije rezultat elementarne analize nekoliko vlasi njegove kose. Naravno da legenda uz portret spominje da se na taj naËin u novije doba otkrilo da je Napo-leon na Sv. Heleni umro od tro-vanja arsenom (πto me pak pod-sjetilo na dokumentarac koji je dokazivao da je dotiËni arsen isparavao iz zelene boje na ta-petama u sobi svrgnutog cara... pa onda recite da znanost nije zanimljiva).Nakon tog uvoda πetnja se

nastavlja kroz 4 poËela - vodu, zemlju, zrak i vatru - koji okru-æuju srediπnju komoru po-

Osvrt i , p r ikaz i32

GLASNIK

GLASNIK »ESTITA

Prof. dr. sc. Jasenki JelenËiÊ, novoj predsjednici Druπtva diplomiranih in-æenjera i prijatelja kemijsko-tehnoloπkog studija, uz æelje da nastavi uspjeπnim putem svojih prethodnika i unaprijedi rad Druπtva u iduÊem razdoblju.

Unaprijeenja: Redovitom profesoru dr. sc. Hrvoju IvankoviÊu Izvanrednoj profesorici dr. sc. Vesni TomaπiÊDocentima: dr. sc. Ani LonËariÊ-BoæiÊ, dr. sc. Zoranu MandiÊu, dr. sc. Tomislavu BolanËi, dr. sc. Luciji Foglar i dr. sc. Igoru SutloviÊu

Mr. sc. Zlata DmitroviÊ, Djelovanje kroma otpadnih voda koæarske industrije na morski sediment (kemija), mentorica: dr.sc. ©tefica Cerjan-StefanoviÊ, red. prof.

Diplomiranim inæenjerima (listopad 2005. - travanj 2006.)Danijel ©inko, Napredna kemi-

jska oksidacija bojila u otpad-nim vodama, mentorica: dr.sc. Sanja PapiÊ, doc.Zvonimir KatanËiÊ, Utjecaj

udjela komponenata u SAN/EPDM polimernoj mjeπavini na fiziËko-mehaniËka svojstva, mentorica: dr.sc. Zlata Hrnjak-MurgiÊ, izv. prof.Nikolina KuntariÊ, Utjecaj klo-

rida zemnoalkalijskih kovina na aluminatni cement, mentorica dr.sc. Nevenka Vrbos, doc.Æeljka UjeviÊ, Primjeri raËu-

nalne analize dinamiËkog vladanja procesa, mentor: dr.sc. Zoran Gomzi, red. prof.Ivana Flegar, Sinteza i fotoke-

mija 3- i 5-furiletenilnih derivata 2-stirilfurana, mentorica: dr.sc. Marija ©indler, red. prof.Romana Nota, Optimiranje

uvjeta odreivanja antibiotika tankoslojnom kromatografijom u otpadnoj vodi proizvodnje lijekova, mentorica: dr.sc. Alka Horvat, doc.Astrid KuljaniÊ, Utjecaj ultra-

zvuka na provedbu procesnih operacija, mentor: dr.sc. Marin Hraste, red. prof.Ivana ©oljiÊ, ProraËun i ana-

liza hladnjaka nitroznog plina pri proizvodnji nitratne kise-line, mentorica: dr.sc. Ljubica MatijaπeviÊ, doc.Ivana Roksa, Biokonverzija

fumarne kiseline u L-jabuËnu kiselinu cijelim stanicama pe-karskog kvasca, mentor: dr.sc. Bruno ZeliÊ, doc.

Doktorima znanosti (listopad 2005. - travanj 2006.)Dr. sc. Vanja Kosar, Opti-

miranje kontinuiranog umreæe-nja kabelske izolacije suhim postupkom (kemijsko inæen-jerstvo), mentor: dr.sc. Zoran Gomzi, red. prof.Dr. sc. Lidija FuraË, Karak-

terizacija i svojstva arsena u podzemnim vodama (kemija), mentor: dr.sc. Laszlo Sipos, red. prof. Dr. sc. Zora PiliÊ, Istraæivanje

biokompatibilnih modificiranih povrπina slitina u fizioloπkoj oto-pini (kemija), mentorica: dr.sc. Mirjana Metikoπ-HukoviÊ, red. prof. Dr. sc. Mirjana BukviÊ Kraja-

ËiÊ, Sinteza i bioloπka aktivnost novih ureidoi tioureido-deri-vata iz reda 15-Ëlanih azalida (kemija), mentorica: dr.sc. Mari-ja ©indler, red. prof.

Magistrima znanosti (listopad 2005. -travanj 2006.)Mr. sc. Dubravka Doleæal,

Odreivanje æive u vodenom i nevodenom mediju (kemi-ja), mentorica: dr.sc. ©tefica Cerjan-StefanoviÊ, red. prof.

Mr. sc. Mark Æic, Utjecaj dodataka orto-fenilendiamina na proces elektrokemijske po-limerizacije anilina i na kara-kteristike rezultirajuÊeg sloja (kemijsko inæenjerstvo), men-torica: dr.sc. Ljerka DuiÊ, red. prof.Mr. sc. Franjo JoviÊ, Istraæiva-

nje elektrokatalitiËkih reakcija u vodik/kisik gorivnim Ëlancima (kemijsko inæenjerstvo), men-torica: dr.sc. Mirjana Metikoπ-HukoviÊ, red. prof.Mr. sc. Denis Stjepan Vedrina,

Generator toplinskih obrazaca (kemijsko inæenjerstvo), men-tor: dr.sc. Juraj BoæiËeviÊ, red. prof.Mr. sc. Jagoda UrπiÊ,

ProËiπÊavanje otpadne vode drvne industrije (kemijsko in-æenjerstvo), mentorica: dr.sc. Felicita Briπki, izv. prof.Mr. sc. Sanja Grabar, Sma-

njenje optereÊenja okoliπa atra-zinom - naËela Ëistije proizvod-nje (kemija), mentorica: dr.sc. Natalija Koprivanac, red. prof.Mr. sc. Mario ©iljeg, Vezanje

metalnih kompleksa na prirodne zeolite (kemija), mentorica: dr.sc. ©tefica Cerjan-StefanoviÊ, red. prof.

Glasn ik Ëest i ta 33

GLASNIK

Nikolina Bakula, Zaπtita kon-strukcijskog ugljiËnog Ëelika in-hibitorima korozije, mentorica dr.sc. Sanja Martinez, doc.Tibor VargoviÊ, Kinetika toplin-

ske razgradnje nanokompozita na temelju epoksida i montmo-rilonita, mentorica: dr.sc. Mari-ca IvankoviÊ, red. prof.Adriana TunjiÊ, Karakterizaci-

ja bioloπkih uzoraka metodom cikliËke voltametrije, mentorica dr.sc. Sanja Martinez, docentJudith Siveri, Optimiranje pro-

cesa proizvodnje enzima EVOP metodom, mentor: dr.sc. Bruno ZeliÊ, docentDamir Posavec, Modificiranje

povrπine metala nanostrukturi-ranim samoorganizirajuÊim mo-noslojem alkantiola, mentorica: dr.sc. Mirjana Metikoπ-HukoviÊ, red. prof.Tihomir Hajba, Uklanjanje

farmaceutika iz voda RO/NF membranama definiranih po-roznih karakteristika, mentor: dr.sc. Kreπimir KoπutiÊ, docentNikolina Hruπka, Utjecaj

postupka hidroobrade sirovine za katalitiËko krekiranje na prinose i sastav produkata, mentorica: dr.sc. Katica SertiÊ- Bionda, izv. prof.Marinela MarinoviÊ, Novi

amidino-supstituirani benzimid-azoli i njihova fotokemijska ciklizacija, mentorica: dr.sc. Grace Karminski-Zamola, red. prof.Josip PeniÊ, Sinteza i foto-

kemija 4-fenil-3-stilbenilsidnona, mentorica: dr.sc. Marija ©in-dler, red. prof.Sabina ÆakiÊ, Razgradnja

tenzida primjenom Fenton oksi-dacije, mentorica: dr.sc. Sanja PapiÊ, docent

Ivana GrËiÊ, Novi heterocikli-Ëki kinoloni i njihovo vezivanje na DNA, mentorica: dr.sc. Grace Karminski-Zamola, red. prof.Ana GaliÊ, Sinteza amida iz

benzimidazolske serije, njiho-va ciklizacija i spektroskopska karakterizacija vezivanja na DNA, mentorica: dr.sc. Grace Karminski-Zamola, red. prof.Tanja ©kreblin, Reoloπka svo-

jstva i morfologija mjeπavina PS/HDPE i SEBS blok kopo-limera kao kompatibilizatora, mentorica: dr.sc. Vesna Rek, red. prof.Æeljka RavliÊ, Obrada indus-

trijske otpadne vode iz procesa bojanja tekstila, mentori-ca: dr.sc. Sanja PapiÊ, docentViπnja DragomanoviÊ, Modi-

fikacija zeolita za vezanje kro-movih iona iz bojila, mentorica:dr.sc. ©tefica Cerjan-StefanoviÊ, red. prof.Romano D’Errico, Amperometri-

jsko odreivanje Trolox ekviva-lenata antioksidativnih tvari enzimski generiranim ABTS ra-dikal kationom, mentor: dr.sc. Stjepan MilardoviÊ, docentAna BuËeviÊ-Keran, Sinteza

novih amidino supstituiranih heterocikliËkih spojeva kao potencijalnih interkalatora na DNK, mentorica: dr.sc. Grace Karminski-Zamola, red. prof.Dubravka ©poljariÊ, Apsorpci-

ja NOx na postrojenju HNO3, mentorica: dr.sc. Ljubica MatijaπeviÊ, izv. prof.Umberto Pokrajac, Toplinska

analiza sintezne sekcije proce-sa dobivanja uree, mentorica: dr.sc. Ljubica MatijaπeviÊ, izv. prof.

Kristina JeloveËki, Analiza i karakterizacija SAN/EPDM po-limerne mjeπavine pripremljene ekstrudiranjem, mentorica: dr. sc. Zlata Hrnjak-MurgiÊ, izv. prof. Irena JuriπiÊ, Razvoj metode

odreivanja veterinarskih li-jekova iz grupa sulfonamida, tetraciklina, fluorokinolona i beta laktama tekuÊinskom kro-matografijom visoke djelotvor-nosti, mentorica: dr.sc. Alka Horvat, docent.Jasna Horvat, Odreivanje

djelotvornog koeficijenta difu-zije u Wicke-Kallenbachovoj Êeliji, mentorica: dr.sc. Vesna TomaπiÊ,izv. prof..Karmela Zanki, Polimerna

reoloπka poboljπavala mineral-nih mazivih ulja, mentor: dr.sc. Ante JukiÊ, docent.

Zahvaljujemo na podatcima Kadrovskoj sluæbi (Narcis FuriÊ) i Studentskoj referadi (Elizabeta Prebeg)

Glasn ik Ëest i ta34

GLASNIK

NEKROLOZI

Jedan po jedan dohodu vlastelaU crnom lijesu noπeni od fakinaNa zadnje sijelo, gdjeno znak propelaGrobove kruni pored rusmarina.(iz pjesme I. VojnoviÊa, Na Mihajlu)

Akademik Vinko ©kariÊ(Split, 16. listopada 1923.- Zagreb, 1. sijeËnja 2006.)

Vinko ©kariÊ πkolovao se u rodnom Splitu. TehniËki fakultet, Kemijsko-tehnoloπki odjel upi-suje 1945. te diplomira 1951. pod vodstvom profesora Vik-tora Hahna. Nakon diplome zapoπljava se u Institutu za naftu, a 1953. prelazi na In-stitut Ruer BoπkoviÊ u svojstvu znanstvenoga asistenta. Dok-torsku tezu Kemija i stereo- kemija aminoalkil-glioksala (men-tor profesor Kreπimir BalenoviÊ) obranio je 1957. na Priro-doslovno-matematematiËkom fakultetu Habilitirao je 1960. na TehniËkom fakultetu.Poslije doktorata usvrπava se

1957-59. na National Research Council (Ottawa, Kanada) kod

sikologiju, Kemija u industriji i European Journal of Biochemis-try bio je Ëlan uredniπtva i nad-zornog odbora.Znanstveno se bavio prepara-

tivnom kemijom i stereokemi-jom prirodnih spojeva. Isprva je ispitivao kemizam porfirina i klorofila, da bi se kasnije pos-vetio istraæivanju malo poznate skupine fizioloπki zanimljivih tetra-hidro-indazolonskih i ami-no-ciklo heksanskih kiselina i njihovih peptida sluæeÊi se nuk-learnom magnetskom rezonan-cijom. Nakon toga zapoËeo je istraæivati heterocikliËke sastoj-ke polinukleotida, nukleotide, nukleozide, peptidil nukleo-zide, nezasiÊene nukleozide, te anhidro- i dehidro-nukleo-zide. Ta su istraæivanja pove-zana sa studijem antivirusnih, karcinostatiËkih i antibiotiËkih svojstava tih spojeva. Niz je godina suraivao s Plivom u pripravi modifikacija tetracik-linskih antibiotika, a suraivao je i s Jean-Marie Lehnom, dobit-nikom Nobelove nagrade za kemiju 1987. na problemima sintetiËkih makrocikliËkih recep-tora u interakcijama s nukleo-bazama, nukleotidima i sliËnim spojevima. Objavio je stotinjak znanstvenih radova te prijavio oko 10 patenata iz podruËja antibiotika, peptida i srodnih bioaktivnih spojeva.Za svoj je znanstveni rad

nagraen 1978. Dræavnom nagradom za znanost Ruer BoπkoviÊ, te Nagradom za æivotno djelo 1990.

Prema tekstu N. TrinajstiÊa u CCA 1( 2006).

L. Mariona te 1960-61. na Harvard University kod Rober-ta B. Woodwarda, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1965. Povratkom na Institut Ruer BoπkoviÊ 1961. postaje voditeljem Laboratorija za ste-reokemiju i prirodne spojeve. Od 1970. je seniorni istraæivaË, a ujedno obavlja rukovodeÊe funkcije na Institutu (1964-1966), u nekoliko je navrata u razdoblju 1966-1974. bio predsjednik Znanstvenog vijeÊa i direktor Instituta. Treba spome-nuti da je 1969-1974. bio Ëla-nom Sabora SRH i predsjednik saborskog Odbora za visoko obrazovanje i znanost. Zbog bolesti je umirovljen 1993.Na Prirodoslovno-matematiË-

kom fakultetu pokrenuo je posli-jediplomski studij Organska kemija i predavao od 1963. kolegij Oligonukleotidi i nuk-lenske kiseline. Bio je mentor 25 magistarskih radova i 20 doktorata. Bio je prorektor za znanost SveuËiliπta u Zagrebu (1988-1991) i predsjednik Koordinacijskog tijela matiËnih odbora hrvatskih sveuËiliπta (1982-1993). Bio je Ëlan mnogih hrvatskih

i meunarodnih strukovnih udruga, redovni Ëlan Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti od 1991., gdje je do 1994, bio tajnikom Razreda za matematiËke, fiziËke, kemijske i tehniËke znanosti. U Ëasopi-sima Croatica Chemica Acta, Arhiv za higijenu rada i tok-

Nekro loz i 35

GLASNIK

Prof. dr. sc. –ani MatiÊ (Samobor, 1. X. 1943.- Zagreb, 10. III. 2006.)

–ani MatiÊ bio je dugogodiπnji profesor Fakulteta kemijskog inæenjer-stva i tehnologije. Osnovnu je πkolu i Kemijsku tehniËku πkolu polazio u Za-grebu. Tehnoloπki je fakultet upisao 1962. i diplomskim radom izraenim na Zavodu za elektrokemiju diplomirao 1967. Iste se godine zaposlio na Kemijsko-tehnoloπkom institutu- Odjel za elektrokemiju, ali veÊ 1968. prelazi na Tehnoloπki fakultet na kojemu napreduje od asistenta u zvan-je predavaËa 1973., docenta 1979., viπeg znanstvenog suradnika 1986. do redovitog profesora 1987.Poslijediplomski studij polazio je na Farmaceutsko-biokemijskom

fakultetu, gdje je obranivπi 1973. rad Studij rotirajuÊe cilindriËne elek-trode stekao zvanje magistra u podruËju fizikalne metode u kemiji. Na-ziv doktora kemijskih znanosti stekao je 1977. obranom teze Studij prijenosa mase u elektrokemijskim reakcijama.

U nastavi elektrokemije sudjeluje od asistentskih dana, a nakon izbora u zvanje predavaËa poËinje 1973. uz svoga profesora i mentora Branka LovreËeka predavati kolegij Tehnoloπki elektrokemijski procesi, da bi 1974/75. zajedno uveli novi kolegij Elektrokemijsko inæenjerstvo. Uz navedene predmete –. MatiÊ je na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima predavao i kolegije Procesi bazne anorganske i elektrokemijske industrije, Uloga elektrokemijskog inæenjerstva u zaπtiti okoline i Teorija elektrokemijskih reaktora. Interes prema modernom, tada joπ nerazvijenom elektrokemijskom inæenjerstvu stekao je na specijalizaciji na

ETH kod profesora N. Ibla, jednoga od osnivaËa te znanstvene discipline. Njegov uæi znanstveni interes bilo je povezivanje elektrokemijskih i hidrodinamiËkih karakteristika sustava te modeliranje elektrokemijskih reaktora, a njegova knjiga Elektrokemijsko inæenjerstvo bila je pionirski pokuπaj pisanja sveuËiliπnog udæbenika iz te relativno mlade discipline. Profesor MatiÊ bio je druπtveno vrlo aktivan. Uz brojne duænosti u fakultetskim odborima i sindikatu bio je

u dva navrata (1979-1981. i 1982.- 1984.) predstojnik Zavoda za elekrokemiju, te 1982./83. prodekan Tehnoloπkog fakulteta za poslijediplomski studij i znanstveni rad. 1991. ponovno je otiπao na specijalizaciju u TehniËko-kemijski laboratorij na ETH u Zürichu, a 1993. preki-

nuo je radni odnos na Fakultetu kemijskog inæenjerstva i tehnologije ostavπi raditi na ETH, πto je donekle uspo-rilo razvoj elektrokemijskog inæenjerstva na Fakultetu. Kolegu –anija MatiÊa pamtit Êemo kao jednog od pionira elektrokemijskog inæenjerstva u Hrvatskoj, plodnog

znanstvenika i autora vrijednog udæbenika.

Ur.

Nekro loz i36

GLASNIK

Sponzori AMACIZ-aPopis obuhvaÊa sponzore od 1. sijeËnja - 31. oæujka 2006.

Molimo za ispriku sponzore koji su dali prilog u razdoblju 21. rujna-31. prosinca 2005., zbog prijenosa “vlasti” objavit Êemo ih u iduÊem broju.

Zlatni sponzor (500,00 Kn i viπe)Zlatko VlahoviÊ

Srebrni sponzori (200,00-499,00 Kn)Andy Illich, Ankica VukeliÊ-Medja, Frano Gattin, Antun ∆apeta, Mirko BariπiÊ, Viktorija Uzur, Boæica RadiÊ

BronËani sponzori (100,00-199,00 Kn)Mijo Kedmenec, Jozo AnuπiÊ, Alenka ÆivkoviÊ, Gorjana Lazarevski, Ruæa KonjeviÊ, Dabiπa Jeæina,

Zlatko LjevakoviÊ, Æeljka FilipoviÊ-KovaËeviÊ, Branko Kunst, Vladimir OreπkoviÊ, Tomislav SeletkoviÊ, Damir MarkiÊ, ©tefaniÊ, Gabrijela Kobrehel, Marijana MaroviÊ, Stjepan StopiÊ, »edomir »okor,

Zorica Veksli, Mario Miljavac, Ana Marija GrancariÊ, Milan KrajnoviÊ, Rajka Budin, Alka MiheliÊ, Katica LazariÊ, Radivoje VukoviÊ, –urica »iË, Marijan Tomaπ, Antun JakπiÊ, Snjeæana Zima,

Mirko Budiπa, Arsen PavasoviÊ, Neda Ortner, Ivan MikuliÊ, Josip BeπiÊ, Vladimir ©vob, Ana ©vob, Mirjana Metikoπ-HukoviÊ, Tomislav MatusinoviÊ, Roksanda KrniÊ, Sanko Bakija, Ema Stupniπek-Lisac, Jasna JuraËiÊ, Mladen Cobanov, Ana Lypolt, Antun LovrekoviÊ, Ivan TomiÊ, Branka Katuπin Raæem,

Ante MartinoviÊ, Neda RadiËeviÊ, Vladimir DobriÊ, Ranka Franz ©tern, Antal Kovacs, Nevenka MihoviloviÊ, Vida Jarm, Mladen Glasner, Milica LuliÊ, –urica ©paniËek,

Ivica BlaæiÊ, Marijan HeËej, Danica Besedeπ, Kuzma PetriÊ, Nenad MikuliÊ, Ranka »atiÊ, Sonja ©ilhard MihaljeviÊ, Petar ÆiæiÊ, Æaneta UgarËiÊ Hardi,

Juraj BrusiÊ, Marijan DukiÊ.

»lanovi podupiratelji (51,00-99,00 Kn)Miodrag Samardæija, Drago CrnkoviÊ, Josip LovrenËiÊ, Goranka LjubiÊ.

Svim sponzorima i podupirateljima, kojih je velik broj, najsrdaËnije zahvaljujemo! Sve koji su izostavljeni molimo da se jave tajnici AMACIZ-a Ljerki Kratofil (tel. 4597 121).

Upravni odbor AMACIZ-a

Nakladnik: Druπtvo diplomiranih inæenjera i prijatelja Kemijsko-tehnoloπkog studija u Zagrebu (AMACIZ)

Uredniπtvo: Marija Kaπtelan Macan, glavna urednica (FKIT)

Kruno KovaËeviÊ

Adi »ajeviÊ, grafiËki urednik (Dizajn Studio ADI)

Adresa uredniπtva:

Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije,

10000 Zagreb, MaruliÊev trg br. 19

e-adresa:[email protected]

Tisak: Narodne novine, Zagreb

»itajte “GLASNIK” i na web-stranicama AMACIZ-a!web-stranice: http://www.amaciz.hr

http://www.amaciz.hr/AMACIZ/Glasnik.aspx

37

l a s n i - amaciz · zahvalnoπÊu. hvala, zdravko, æelimo ti da ne posustaneπ, pred tobom su...

Documents