Gođ. l. ŠIBENII{, 13. srpnja 1930. Broj S.

Vjera je najveće blago l

tobož nt1 outu katolička crkva -

t.reba je poniziti i skučiti. Po onoj

Isusovoj: .udari pastira rDspršit 6e

se ovce", udari na B"slrupe, neke

utamniči, nPke protjera. Nastaje tako

zvnni kulturkam pf poznat u povijesti

Sv. Augustin kaže: "Viera i e po-

&tak spasa". ls11s veli: "Koji uzvje-

nie i ;>okrsti se, sp~tsit ~e se,

koji ne -uzvjeruje, osudit će se". Bez

vjere ne može nitko pripadDti u broj

djece Božie, jer ae bez vjere na o-

Yom svijeht ne mole postići milost

opravdanja, niti u budučem vječni

!ivot posjedovati. Ako za života no

!ivimo po vjeri, po smrti ne ćemo

biti dostojni, da gledamo Boga.

K starcu Agsttonu, pustinjsku e-

gipattke pustinje, dođe jednog dana

više braćf', Culi sa za njegovu ve-

liku poniznost i bijeli su ga iskušati,

da li zbilja imade ta krepost. "Oče"

- rekole mu, - nmnogi se sabla-

lnjuju o tebi i govore, da te je o-

buzela opačin , oholost i da druge

prezireš i ocrni •ješ, til\ se tvoje svijetlo

tim jače sjaji. Mnogi tvrde također,

da svoje aiedine sramotiš nečistim

djelima". A~aton odgovori: "Te po-

griješke su u meni i moje nepravde,

koja je velik3, nemosu zatajili" Za-

tim starac pade ničice na zemlju i

stade zaklinjati braću, da za nj mole

milosrđe Božje. Kad su braća uvi-

djela, da tim iskušanjima ništa ne

postižu. rekoše mu: "Mnogi govore,

da si od katoJičlre vjere otpao i da

ai se podao krivovjerju•. Kad je ča

sni starac to čuo, obuze ga sveta

uzbuđenost i velikom ozbilnošću

reče: n Premda imam velikih grijeha,

ipak od katoličke vjere nijesam ot-

pao; nijesam krivovjerac. To neka

b11de daleko od moje duše." Na to

braća padoše pred nje~a na koljena

moleći ~a za oproštenje. Zatim ga

zapitaše za što je sve osvade mirno

primio, samo one otpadništva i kri-

vovjerja ne? Sveti starac odgovori :

JlOne sam prve osvade iz poniznosti

podnio, jer i bus je sav prezir Ži-

dova snosio, da nam dade primjer

poniznosti. Osvadu, da sam otpadnik

od vjere i krivovjerac, nijesam mo-

gao podnijeti, jer otpadništvo od

~ere je rastava od Boga; krivovje-

rac se rastale od pra vo~ a 1 z1 vo~a

Boga i združaje se s đavlom i nje-

govim pristašama. Tko otpada od

Krista nema više lJo~o, ko~a bi mo-

gao moliti za oprošlznje."

Agaton je pravo imao, jer tko

opada orl vjere, on je prekinuo za-

dnji vez, koji pa je vezao s Bo~om,

i propasje nje~ova neizbježiva. Vjera

je najveće bla~to l - A koliki se u-

prav ipr~ju vjerom l Nelli malo drže

do nie i do njezinih zahijeva; drugi

bi je lako lako promijenW, kako se

mijenja košuljP.

Tko uvijek pobjeđuje? IV.

PrC1bujile su mno~e bure nad ka-

toličkom Crlrvom i došla je francu ka

revolodia, pripravliana đavolskim

pisanjem enciklopedista, koji izrui-

§Jjahu ~\ega i svašta, izvrgavajaći

ro~lu sve što je katoliku sveto. Re-

vnlucija hoće da uništi Crkvu po

savjetu Volterovu ,.uniitife bezsra-

mnicu l" Mjesto Boga štuje se razum,

ubija iu se Bi kupi i sve~enici, za-

branjl!je se služba Božja, vraćaju se

vremena NE' ron ova l

Nu revolucija prođe, Crkve ne

uništi, nego se ona opet pomalja

kao majka i spasiteljica čovječan

stva, dočim krvnici i kolovođe revo-

lucije sami svršiše pod· sjekirom.

Dođe i Veliki Napoleon. Popevši

se na vrhunac slave, kao pobjednik

,od Alpa do piramida, od jednog

do dru~og mora". uzoholi se i hoće

da skuči Crkvu. Dade zarobiti i u-

tamničiti Papu, siiedoga starca, ali

dok se Papa slavno uaća u svoj

Rim, Napoleon bi zatočen i umire

kao prognanik na samotnom otoku

svete Helrne.

kao navala na slobodu katolika i

katoličke crkve. To je jedna Qd tRmnib stranica

povijesti moderne, prosvjetljene Eu-

rope. Ksd su se počeli kovati zakoni

proli crkvi, najprije se je pod pri-

jetnjom tawnice znbranilo svećeni

cima da o tome ne smiju ni govorili

vjernicima . Sve škole biiabu otete

Crkvi i podlofene državnoj vlasti.

Bijahu ukinuti svi redovi, a redovnici

protjerani Prenevši i molbe biskupa

i sv. Oca, vlada bezobzirno izdade

zloglssn~ takozvane svibanjske zako-

ne, koji lezaho vlast crkvenih po-

glav:Jr:l i :labo~u "iere, hntP6i da

ih podloži svjetovnoj vlasU. Biskupi

i svećenstvo nar2vno D P mogahu se

pokoravati ta.kvom nasilju, te nasta-

više da bez obzira na nepravedne

zakone vrše svoju bofa11sku službu.

Nu tek tada nastade prava nevolja,

jer zaredaše globe, tamnice i svako-

jaka pro~an) anja. Mnogi biskupi bi-

jahu zatvoreni ili u svome ~ttanu ili

u tamnici, zaplijenjeno njihovo po-

kaćstvo a svećenstvo porugano i zlo-

stavljeno. Svemožni državni kancelar bebato

je govorio, noe idemo ni u Knnosu",

to jest ne ćemo se poniziti ni po-

pustiti. Ali je i svećenstvo ostalo po-

stoj an o, osim rijetkih kukavica, vra-

čaj ući se na prva vremena kršćan

stva, da obavlja skrovito i po noći

službu Božju. Premda je povij est 11Čiteljica ži-

vota, mnogi od nje ne će ništa da

nauče. Tako i protestanska vlada s

Bizmarkom na čelu ni je ništa na-

učila iz povijesti, što je ka tolička crkva. Još jedno slavodobiće doživi ka-

tolička Crkva u punom vijeku slo-

bode i prosvjete. Kad bi osnovano njemačko car-

stvo, njim trese Bizmark, gvozdeni

kancelar. Njegovim osnovama stoji

Ali kruta zbilja !ivota poučila je

i gvozdenog kancelara, da se gla-

vom kroz zid ne može, o čem drugi

put.

zasto Je Papa TaliJana[ 1 TO se pitanje često čuje dandanas,

u vrijeme probuđenog, često pretle·

ranog narodnog čuvstva. Kod nas, zbog osobitih odnošaja prama su-sjednoj državi, pitanje se izuo•d jo§ češće, pn i zlobno, na štetu katolt-

čkog vjersko!{ osjećaja. Zato nam se čini vrlo shodno, da

donesemo u trvatskom prijevodu članak nedavno tiskan u njemačkoj

reviji llnačke "Quartalschrift", od dr O. Lutza u Speyeru, da se vidi kako sudi o tom učeni sin vellkog nje-

mačkog naroda.

Veliki događaji i jubilejske sveča

nosti prošle godine pobudile su u cijelome svijetu veliki interes za Pa-pinstvo. Pri tome se je gdjegdje na-bacilo pitanje, koje se skoro pri

svakome fzboru Pape opetuje: "Za-Ito se uvijek izabire za Papu Tali-janac'lu. Ovo pitanje ne potiče iz kakva nepovjerenja ili iz suprotiv-štine, ne~o iz srdačnog zanimanja vjernih sinova sv. Crkve za sve po-jave, ustanove i zgode velike Bolle 6bitelji. Ono se uprav samo po sebi namiče svakome katoliku. koji hoče da svijesnim uvjerenjem misli i osje~a s Crkvom, jer Crkva se sastoji od reznih narodnosti. Stoga če mofda neke čitaoce zanimati, ako dademo na to i ako skroman odgovor. Nije nikakva dogma i nikakav crkovni

~ukor. da se uviJek bira za Papu Talijansc. Kardinali su dapa~e u iz-boru Krstova namjesnikR načelno slobodni le nijesu vezani na nijednu narodnost; za njih je pravilom samo

Dd ljubimca varijeteja do kapu~ina Neki mladi, fini, uvijek izvrsno

raspoloženi konterencier prvorazred-nih berlinskih, bečkih i budimpe-štanskih kabareta, poznat i o boža· van u najlirim krugovima, svukao je ovih dana smoking, odložio je svoj monokl, razdijelio svoju bogatu garderobu i obukao oštro kapucin-ako odijelo.

Mnogobrojne obožavateljice ele-gantnog Ferryia (tako se je zvao) ne moJZu se nikako sprijateljiti s tom činjenicom - a ipak je tako. Bez oprosta i rastanka, nestalo je jednog dana Ferryja s pozornice i istom mnogo mjeseci poslije doznala je varietetna publika za nj egovo pre-bivalište u nekom kapucinskom sa-mostanu.

nilhova aavjest i dobrobit Crkve. Ako je ipak vec! od više vijekova izbor uvijek pao na Talljanca, 01ora da ima za to znamenitih razloga; inače se ne da protumačiti ovo po· stojano ~odnu postupanje u l)ravoj bujici izmjenič ih poi.ava na svielskoj političkoj pozornici. Koji su to raz-lozi? Najpoglavitiji bi mogli biti sli-

jedec!i: 1. hpihajuči ovo pihnje treba

krenuti sa dogmatičkoJ{ stanovišta Papina. dotično s načelnog odnolaja Papinstva prama rimsko; biskupsko/

stolici i gradu Rimu. Pap1.1. je po nauku katoličke vjere naaljednik ave-tog Petra, koji ujedinjuje u iedno; osobi, biskupsku vlad oatalih Apo-stola i papinsku puninu vlasti. Nu jer je sveti Petar utemeljio svoju stolicu u Rim.u te je u Rimu i umr'o, zato je Papinstvo nerazdruiivo spa-jeno s rimskom biskupskom stolicom. Valjano izabrani rimski biskup isto-dobno je Papa, nas\iednik je svetog Petra u niel{ova dvo~tr11lcom svoistv11 kao Biskup rimski i vrhovni Pogla-vica cijele Crkve. P11pa 1e dakle za Rim ne samo vrhovni Po~lavica cijele Crkve, nego također i to naj-prijti pravi njegov Biskup.

Koliko je Papinstvo spojeno a

rimskom biskupJkom stolicom, vidi se i iz činjenice što je u staro vrijeme Papa bio biran od svećenstva grada Rima, dotično od upravitelja glavnih rimskih crkava.

Pa i danas se može razabrati taj

"Brat Odilo ne prima nikoga", o~ovara stari samostanski vratar, i razc,čarane odlaze dame, koJe su nekoć tako rado gledale Ferryja sa gospodskih loža. Odkad je u samo· stanu, nije još vidio nikoga iz kruga svojih znanaca i prijatelja. U maloj čeliji sjedi brat Odilo i marljivo llČi. Elegantan stas, skoro mu jtl 30 go-dina, fiai profil i gospodske manire odavaju, što je nekoč bio.

"Cudite se, da me ovdje vidite, dragi prijatelji, i rado bi znati za uzroke, što me navedoše, da sam obukao samostansku haljinu? Moj slučaj nije nikakva senzacija, kako bi mogao tko misliti; ja nijesam došao ovamo slomljena srca, niti iz novčanih razloga, niti su me ovamo dovele prevara, razočaranje ili -ljabav. Istom sada započeo sam moje

običa' u crkvenom pravu. Kardinali naime, koii biraJu Papa, avt 'WU Po-sjednici ili UpravitelJi (tako zvani •

"Kardinali đakoni•,) počasni đakonir koje od starih, rim'lkih c ·ltava ili neposredne okolice; oni imal u u Rimu, kako se kaže, jedna "~aslovnu crkvu". Tako je n. p . Sv. Marko naslo-vna je C-kva beč'to~ Kardinala Pifih,

Sv. Anastazija nulovna crkva mona-kovskog Kardina1a Fanehabera, Sv. Agneza naslovna crkva breslavsk6g Kardinala Bertrama. S1. Quttro Co· rona ti naslovna et"kva kolinskog Kar-dinala Schulte-a. Na ovaj namn s._ Kardinali uvršteni u kler grada RimL

A mofe H se, kad stvar tako stoji,

uzeti za zto Rimljanima, ako fele za Biskupa čovjeka, koji je potekao iz njihove sredine ili daoače iz nji-hove blite domovine, te koji od mla-doati po svome iskustvu poznaje nji-hov jezik, njihove običaje, njihove prilike? Š to bi re lli ka t o lici b ečki ili monakovski, da bt papinsko do-

stojanstvo bilo spoJeno s bi!tlcuo'lkom stolicom bečkom ili monakovskom, pak da bi im dali za Bisk11pa Tćilijanca ill Francuza 'l

Želje zanimanih olemenskih cr-kava jamačno ne odlučuju, ali 11 vrijeme razviJenog nacijonalizma treba se na nlih csvruti te zaslnžli)ll osobit obzir.

2, S ovo~ zadnjeg razloga dolA-zimo na dalnju važnu ok'llnost. koja je više savremena. Unutarnji, crkovtii ugled u očima svijeta, zahvaljuju&

pravo zvanje, koje sam g~jio iz naj-njefnije dobe, a sve drugo bilo je samo tako usput. Moji su roditelji

davno umrli ne ostavši mi sredstava za nauk. Pokušao sam stoga, da si sam priskrbim za življenje i učenje; u zadnjim godinama gimnazije za-

alll!ivao sam pjevanjem koliko mi je bilo dosta za moje potrebe, a za-tim sam postigao lilep uspjeh kao humorist i konterencier. T1jekom go-dina stekao sam velike simpatije i primio vrlo dobre anga!mane. O mnogim velegradovima doživio sam prave triumfe. ali čim mi je !ivljenje postajala bučnije i burnije, tim vile rasla je u mom srcu !elja za samo-stanskim mirom. Svjedodžbu ispita zrelosti imao sam več davno u žepa i nije mi preostalo nego da se malo

po malo odalečim od zvanja, što mi ga

~•obitoj Boljoj Provldnoati. danu je veoma velik; nu izvanfski f materi-jalni pololal prama prijaš.njemu VTlo 1e neoovollan. Papll, kako je pol-nato, od godine 1870., Ulen je svoje .lobode i neodvlsnosU. Papinaki Rim te u vlasti vlade, koja je do oaj-zadnjea vremena bila skroz neprija· leljskog raspololenja prama Crkoi. Ako je sada vlada Muuolinijeva i

l

tralila neka nagodbu, još uvijek je pitanje la koliko je vremena sigurno .gospodstvo fašizma. Osim to"a uprav ovaj režim je do vrhunca razbudio narodni osje~aj i narodne aspiracije. Sada tuđinac u talijansko· faiiatičkom Rimu teško bi amio računati na u· godan prijem. U ovom opasnom iz-vanjskom pololaju, koji može uslijed "UDntarnjih ill vanjskih političkih za--pletaja na poluotoku lako do~i do najtelih neprilika, od velike je zna-menitosti. da Papinstvo bude, da tako rečem, domaće i da ima u puku jak moralni oslon. Inostranac u tu-4oj zemlji i u tuđoj okolini uvijek .. e teško snalazi a osobito ako je ve~ poodmakao aodinama; a u vrijeme političkih krua i ueteža njegov po~ ložaj po!ltaje dvostruko teži i nje-govo tuđinska porijeldo može lako da postane predmetom nacijonali-.stičkog · huškanja. Ako se pak reče, {la Papa mofe i da ostavi pogibeljno tlo te da potraži utočište u druaoj .2:emlji, time se ne poboljšava položaj, nego se dapače otvara put novim neprilikama. Jer takvim korakom

je borba života narinula i u kome sam doživio toliko slavlja l lovo-rika.

Jeli mi bio te!ak prelaz iz bu-čnog ll~ljenja u tišinu samostana ? Da i ne. Bila mi le velika radost i

..duševno zadovoljstvo razvedriti to-like tisuće ljudi, gledati vesela lica, ~lušati njihov smijeh; ali svaki ima -pravo da i sam oćgti mir i nutarnju -vedrinu i eto zato sam otišao. Ne .razočaran od fivota. ne skršen i "Slomljen, ne osje6ajuć kalfva odvrat-nost, nego zato i jedino zato, jer -sam ćutio da sam određen za nešto drugo. Sada se zadubljujem u bo-41oslovlje i .kroz nekoliko godina pri-miti ču sakramenat sv. reda i zatim ću se pojaviti pred publiku, ali sa

KATOLIK l Strana 4 .

o

Iz k.atoličkoga Šibenik.a Dan dobre atampe bio je na svetko-

vinu Sv. Petra i Pavla, kad su se kupili milodar! za dobru ~lampu. I ml bismo svojim skromnim radom željeli doprinijeti kamenčić dobroj svrsi. Našemu je listu zn-daća, da nz.drži i budi katoličku svijest, ne dirajući u politiku, on obranu vjere i ćudoređa. Kao takov nali je list simpatično primljen l rado čitao. Nu štampa zoblj11 novca i slovo. Zato se prepornčamo zn su-radnju i novčanu pripomoć. O prvom rPdU molimo zn redovitu pretplatu i zn širenje lista.

Nekima smo poslali po više istlsnko, pak niti nam ]avlše hoće li ih zadržati olti vratiSP, niti platiae.

Mnogim znancima i poznatijim !~cima poslasmo list, pak nam ga neki vratiše all - tek četvrti broj, a to nam je na štetu.- Uz pomoć prijatelja dobre štampe i pouzda-njem n Boqo, mi ćemo napred : i3linom, pravicom i ljubavlju.

Proslava bl. Ozane u Sibeniku. U crkvi sv. Dominika obavila se je Trodne-volca n čast bl. Ozone n to kno priprava na glavnu svečanost, koja se je održala u nedjelju 6. VII. Crkva je lzgledoln kao mlada nevjesta - napose oltar, na kojem je bila slika bl. Ozone, sav u cvijeću ras-vijetljen elektr. žaruljama. - Cijeli dno od rana jutra do kasne noći svijet je vrvio i molio se blnže nicl našeg roda noše krvi. Interes publike bio je uprav izvnnre-dnn . Jutrom tihe sv. Mise a zatim svečana n trojki. Poslije podne u 7 s. ruzorij te pa-negirik o blaže nici i svečani blugoslov. Pje-vanje Jjece bilo je uprav ganutljivo napose pjesmica uglazbljcnill u čast bl. Ozaoe. Dao Bog, dn ovo štovanje uznapreduje n bl. Ozona nek svojim zagovorom učini dn pra-va ljubav zavlncla među braćom i da čim prije Ispune se I u~ove riječi, te bude jedno pastir l jedno stado.

Blagdan sv. Ćirila i Metoda. Na po-budu Jugoslavenske Matice izvanjska sve-čanost proslave sv. Ćirila i Metoda održala se je n nedjelju 6. o. mj. Mnoge kuće u gradu bile su urešene zastavama. Na 10 sati bila Je u Stolnoj Bazilici svečana ~lagoijnčka misa, koju je odslužio preč. kan. Ivo Ivanović. Pjevao je zbor sjemeništara-co. Uz vlasti prisustvovao je lijepi broj vjernika.

Svetkovina Gospe od Karmela. O doi-doću srijedu je svetkovina Karmelske Go-spe, te je onog dona svečana služba Božja u Stolnoj llazilici. Jutrom u 5 sati počimlje pjevanje lekcija, on 6 sati pjevana misa, a zatim se redaju svako po sata tihe sv. mise. Na ll sati konventnaloa sv. misa. Po-podne u 6 sati procesija, te blagoslov sa Presv. Sll kromentom. Preporučuje se članovima šknpularske bratovštine sv. ispo• vjed i prlčest.

Rad društva za širenje vjere u bisk. sjemeništu kroz školsku godinu 1929-30.

U našim je krajevima misijski pokret skoro nepoznat. Ipak se među sjemeništar-cima oje guje lj obav za misije među nezna-bošcima, eda oni poslije kao budući svećenicl oduševe naš narod za ruisijsku ideju. Kroz školsku je godinu 192lJ-:iO. vod-~tvo i briga za misijski rad bila povjerena novoosoovoooi Morijlooj kongregaciji, 25. 3. 30. Svi su sjemeoištarci postali članovi društva za širenje vjere. Tijekom godine održavana su 32 sastanka s misijskim pre-davanjima i deklomncijama. Na misijski dan priredili su mali misljooari kućnu za-bavu. Da se što više novčano pripomogne misijama bi otvoren dućan devocijonalija uz vrlo jeftine cijene.

Plod rada o društvu je ovaj: sv. Pri-česti 1265; sv. Misa 1606; po boda 6530; sv. Krunica 1423; žr tvica 1099; pobožnih uz-dah n 12,273; S nk uplj eno je još maraka 6 -20; dopisnica 4!!5; stamjoln 697 kom. i novca 1274.50 Dlu.

Razne vijesti Smije ll se grditi Sv. Otac Papa?

Prizivni sud u Berlinu potvrdio je osudu, kojom je sud prvog stepena osudio nekog Kursovskoga zbog pogrđivouja papine o-sobe kaznom na dva mjeseca zatvora ili globu od 1000 marnka (preko U hiljada dinara). Kursovsky je urednik lista" ' ije log Brda'', U svom listu, kad je bio sklopljen iateranski sporazum, Kurso-yky je napisao člonnk pun uvreda on osobu papinu 1 pa-pinstvo. Ove su pogrde i sami njemnćki sudovi ocijenili kao teSke uvrede, te su prema tome i odmjerili svoj kazneni pra-vorijek. (K. Tj .) Ovako u protestsnskoj Njrmoćkoj, n u cos? Odgovor bi nam mo-gao doti koji od učesnika na sobetu od 12 mnja u Hotelu Krk11 l

Naši dopisi Vodice, početkom srpnja.

Sv. Ante. U 4 sata popodne bio je bln~oslov zastave "Sv. Ante", ~to ju je iz zavjeta darovao jedan Vodičanio iz Ame-rike. Zatim je slijedila procesija sn kipom svečevi m.

Tijelovo. I ovaj don se na svečan na-čin proslavio. Po sv. Misl slijedila ie sve-čana procesija. Osobito je lijepo bilo vl-djeti djecu osnovne ~kole koli mušku toli žensku sa svijećnma l cvijećem u narodnoj nošnji. Pred samim Svetotajstvom koracala je 10 malih križnricn u bjelini .

Blagdan B. D. M. Karmelske. Pribli-žuje so blagdan B. D. M. Knrmelske. Vo-dičnni su Njoj u čast podigli crkvicu na brdu "Okit'', no kojem svake treće godine u bndnjoj noći procvate jedna grana sta-bla klena. Cijeli don uoči samog blagdana

Broj 6.

bit će sv. ispovijed. Predveče će biti ras-vjeta i koncerat ,.Vodičke glazbe" na obalL f Jutrom samog blagdana bit će sv. ispovi· jed n mjestu i na samom brdu. Prva sv. Mi sa bit će uf> sati. Tog dana će b itl veze s 10:radom i okolnim mjestima motorom i parobrodom, jer tog dana po običajtl brli na omiljeni Okit silan narod. Tog rlnon je i S'nJilm.

Euharistički kongres u Zagrebu Središnji odbor za Euharistički kon·

gros u Zagrebu, koji se drži 14-17. augusta ove godine, marljivo vodi pripreme za kongres. Oprnvo sada pred kongresom pri-provo su najživlJe, tako da nema sumnje da će kongres biti dobro organizovan. Od-bor će za vremena svladati sve tehničke zahtj~ve oko organiza