lalić-pitanja

8/18/2019 Lalić-pitanja

1/5

1. Radikalni egalitarizam2. Drustveni problemi3. Broj umirovljenika, nezaposlenih, zaposlenih4. Globalizaija!. "ranziija

#. Drustvene vrijednosti$. Relativna deprivaija%. 2 tipa kapitalizma& usporedi'. 2 tipa vrijednosti& npr. (rv i )*1+. indrom heroizma11. -lemeska i zadruzna kultura12. 1'#+.& plavi ovratnii&& sporazumi radnike klase i nomenklature13. egalnost& legitimitet&& usporedi14. -ostotak rba u (rvatskoj danas1!. /utobiogra0ja upanova

1#. egativan rast BD-&a& do koje godine do 1'''.51$. oijalna bomba 2++3.1%. astav drustva1'. 6snovne ideje i proesi integraije2+. oijalni bunt21. ova elita22. -oduzetniki i politiki kapitalizam23. 7rkva protiv kapitalizma24. -romjene vrijednosnog sustava& 3 razine2!. Glavni akteri u kapitalizmu danas

2#. "omasi& predavanja2$. 8odernizaija i europeizaija

-itanja !.'.2++%.1.-rijelaz iz plemenskog u kap.dru9tvo, :gornji;2.-romjena u dru9tvenoj strati0kaiji u (rvatskoj u zadnjih 1+ god.po kog ? poduzetni>kog kapitalizma!."ranziija u postkomunisti>kim zemljama#.Broj umirovljenika

$.-rosjek djee ra=anja u (rvatskoj

dru9tvena vrijednost prema klukhohnu je konepija po@eljnog stanja u dru9tvukoja pru@a opAa mjerila pona9anja i slu@i za opravdavanje ili osu=ivanjeodre=enog stanja u dru9tvu, a sastoji se od dva aspekta valorizaijskog iideolo9kog.Crijednosti se pojavljuju u dva oblika kao ekspliitne izrijekom ormulirani i javnoprogla9eni konstrukti5 i impliitne konstrukti destilirani iz promatranja stvarnogljudskog pona9anja5.! razina dru9tvenosti na kojima su entrirane dru9tvene vrijednosti E koje su

vrijednosti u hrvatskoj dominantne na individualnoj, naionalnoj i soijetalnojrazini to bi onda valjda bio odgovor na 24. pitanje5


2/5

15individualna razina & individualni utilitarizam25grupna razina35naionalna razina & herojski kodeks45soijetalna razina & radikalni egalitarizam, solidarnost, autoritarnost!5opAeljudska i ekolo9ka razina

)vo ijeli koliko se sjeAam-lemenska kulturane9 u vezi @ena5 kod "oma9iAa.a9to je njegovo djelo va@no za soiologijuFto je sekularizaijae9 iz potopa...nek netko napi9ene sjeAam se jer nisam to pisala5

Drugi kolokvij6bilje@ja soiokulturnih kontinuiteta u ugi i danas

Dezindustrijalizaija kroz bilanu upravlja>ke eliteBroj zaposlenih u (rv6dnos (rvata i rba u CukovaruHardov5

Ja se sjećam ovih pitanja:

* Definiraj nacionalizam.* Društvene vrijednosti (ne razine!).* U emu se sastoji ontrast prelasa ljudi iz plemense ulture iz sela u "radove (ur#ananaselja)$* %ostota atolia prema popisu stanovništva iz &''. "odine.* upanov & faze tranzicije i opisati jednu.* +ocioulturni disontinuiteti u ,-.* upravljaih elita u tranziciji od //'. do &''. "odine0 upanov. (nisam si"uran0 alimislim da je tao neao išlo pitanje).

1 još jedno je #ilo oje" se ne mo"u sjetiti. Uupno 2 pitanja za nas oji smo pisali ispit.

D grupa

zna>enje skup>ine, objasniti pojamkoje su psiholo9ke i kulturne zna>ajke pri prijelazu iz plemenske kulture uzapadno demokratsko drustvo po tomasiu, oblii tih posljediarazlika izmedu umrlih i rodenih u 2++'broj5drustvene vrijednosti na individualnoj razinitudmanova ostavstina u 1+ godina tranziije u odnosu prema manjinama i srbima

uspjesi i neuspjesi nove politike elite u hrv u prelasku s polumodernog u modernisustav


3/5

konsolidaija

6vo su bila moja pitanjaRazlog selja>ke bune u 1! st "oma9iA5Hoje strukture plemense kulture prelaze u gradove i kakvi su ako do=u na vlast

toma9iA5Broj umirovljenika u svibnju 2+1+Hoje dosezi modernizaije su postignuti u soijalisti>ko dobaHak ki kapitalizam i koliko se on ostvaio u (rvatskoj

(D&ov odnos prema demkratizaiji za vrijeme "u=mana obergDe0niraj ivilno dru9tvoHoje su karakteristike treAe aze hrvatske tranziije prema obergu

1. * so. doba postignuta su 2 temeljna ilja najveAi dio BD-&a vi9e se ne

proizvodi u agraru i masovni transer stanovni9tva bitno je izmjenio strukturustanovni9tva

8odernizaija u to vrijeme je zasnovana na soijalisti>kom kolektivizmu idr@avnom vlasni9tvu

2. 3 osnovna elementa, iz kojih Ae se sastojati gornji slojevi neke zajednie, koja je na prelazu iz plemenske kulture u kapitalisti>ko dru9tveno ure=enje i zapadno&europsku iilizaiju, a to su vojnii, trgovi i proesionali I politi>ari. /ko se izovako sastavlejnih gornjih slojeva ormira pravna vlast, tj.ako do=e do osnivanja

dr@ave, onda je jasno, da Ae se i vladajuAa skupina sastojati iz istih elemenata stim, da u vezi sa raznim okolnostima, jedan ili drugi element mo@e prevagnutinad ostalima. 6vakva dr@ava Ae pokazivati jake ekspanzivne te@nje i da Ae se utom slu>aju pravna vlast oslanjati prvenstveno na vojnike i trgove, dok AezadaAa politi>ara biti, da ormiraju ideologije i teorije, kojima Ae opravdatiekspanzivne te@nje ovakve zajednie. 8ilitarizam i naionalni imepreijalizam Aenajvjerojatnije postati vodeAe vrijednosti javnog @ivota.

3. ovak, ovo nisam siguran al najloginije je ovo

pozitivni uini modernizaije demograska kretanja stanovni9tva, urbanizaijasela, naionalizam, nova podjela rada, veliki bum na podru>ju obrazovanja,stvaranje moderne ind.strati0kaije, o>ekivanja rasta standarda, transormaijaobitelji

negativni * posljednjoj dekadi pojavili su se trendovi dezindustrijalizaije idevoluije dru9tvenog sustava. "rendovi retradiionalizaije hrv.dru9tvanastavljaju se ne samo na sektoru materijalnog @ivota dru9tva nego i u nekimdrugim podru>jima dru9tvenog @ivota.

zaklju>ak ?skustvo (R pokazuje, da promjena pliti>kog vodstva i novausmjerenja u prvi mah ne mijenjaju mnogo na dubinskim dru9tv.strukturama iproesima. ove instituije, ma kakav bio njihov normativni obraza, pokazuju


4/5

te@nju da se u na>inu unkioniranja pribli@e starima.

4. pojam stigme &&5 povezan sa soijalnom devijatno9Au shvaAenom u naj9iremsmislu kao svako odstupanje od nekog standarda dru9tvene JnormalnostiK.

3 vrste stigmatiziranih15 moralno stigmatizirani I prekr9itelji zakona i propisaL25 0zi>ki hendikepirani I vrlo debeli ili vrlo ru@ni, 0zi>ki hendikepirani i slijepi,tako=er i mentalni bolesnii, ponekad i osobe 9to boluju od rakaL35 Jplemenska stigmaK rasne ili etni>ke pripadnosti.tigma bitno utje>e na kavalitetu ljudske interakije.3 tipa stigme15 diskreditirani25 diskreditabilni35 JnonpersonsK neosobe5.

kao primjere ja bi tu naveo umirovljenike kao moralno stigmatizirane i romskemanjine u plemenskoj stigmi

!. ajte@i problem nastaje u azi kada se znanstvenik mora izravno suo>iti sbirokraijom.Ca@an doprinos think tankova dono9enju politi>kih odluka jest raskrinkavanjela@nih ideja u prihvaAenim pretpostavkama i utvr=ivanje inovativnih i o>itosuperiornih narta politi>kih odluka. 6ni su poprili>no neugodni i >estokontraproduktivni i za birokrate i politi>are.

"hink tankovi temelje svoj rad na znanstvenom znanju i proesionalnoj analizi./ko su u tome uspje9ni, oni podrivaju legitimaiju veAine birokrata, zasnovanu naiskustvu, povre=ujuAi njihovu sliku o samima sebi, kao i njihov vanjski image.*kratko, koliko god think tankovi obeAavaju kad ih promatramo kao >iste modele,nije ih lako integrirati u sustave politi>kog odlu>ivanja i oni su stvaran tro9ak izperspektive politi>kih i birokratskih instituija.

/ grupa

ukupan broj umirovljenika i nezaposlenih u velja>i 2+11.god

soijetalna dru9tvena razina , koja je glavna zna>ajkarelativna deprivaija , kako to


5/5

!.znaaj koji vukovar ima za razvoj hrvatskog identiteta i sta nan znaidanas,tako nesto#.aspekti na koje je utjeala upravljaka elita u privh 1+god postojanja hr,takonesto..odg je ona retradiionalizaija,dezindustrijalizaija,desientizaija i losabirokraija pa to objasnit

-itanja sa zadnjeg roka iz moje grupe1. Razlike u odnosu prema @enama u plemenskoj i zadru@noj kulturi2. )lementi pobune seljaka prema "oma9iAu3. Honstrukijske pogre9ke samoupravnog soijalizma, navesti i objasniti jednu4. e9to u vezi tranzije kao marketizaije!. oio&kulturni kontinuiteti, ali samo iz soijalizma u postsoijalizam mislim da

je trebalo samo one to>ke komunisti>kog naslje=a navesti5#. Dru9tvena strati0kaija, tj. promjene u dru9tvenoj strukturi u zadnjih 2+ g.

$. 6dnos (D&a za vrijeme "u=mana prema demokratizaiji%. Razlika politi>kog i poduzetni>kog kapitalizma i kakva je situaija u (rvatskojod 2+++. ne znam to>no kak je i9lo5'. 6dnosi (rvata i rba u Cukovaru.1+. Broj ubijenih ivila i vojnika na 6v>ari11. 7ivilno dru9tvo

lalić-pitanja

Documents