članove skupštine - privrednakomora.me · ne čeka spore i ravnodušne ukoliko se blagovremeno ne...

Damir DavidovićMORT

Slavoljub PopadićRudnik uglja Pljevlja

Xhemal RavjaVeterinum Ulcinj

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 7-8

Jul

- Av

gust

201

9.

Sjednice najviših organa Privredne komore

Raspisani izbori začlanove SkupštinePrivredne komore

Turizam će prihodovati do1,15 milijardi eura

U znaku rekordnihposlovnih rezultata

Izvoznici hrane za pčele

IMPR

ESU

M

3

Broj 7-8Jul - Avgust 2019.

10 Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović za agenciju Mina BusinessDalji razvoj podrazumijeva efikasniju upotrebu resursa


IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Damir Davidović, State Secretary at the MSDTTourism revenues up to EUR 1,15 billion

The Customs AdministrationProtection of the‚ intellectual property rights

Slavoljub Popadić, Executive Director of the Coal Mine PljevljaIn the spirit of record business results

Elvir Klica, director of the Public Enterprise National Parks of MontenegroWe protect ecosystems and develop the economy and villages

Zorka Šljukić, CEO of the Dairy "Srna", NikšićThe quality appreciated by the customers

Xhemal Ravja, Director of V.U. Veterinum UlcinjThe bee food exporters

Duško Milanović, Executive Director of hotel "Onogošt", NikšićRestoring Onogošt's old splendour

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

33

40

46

62

70

76

102

107

4

Broj 7-8 Jul - Avgust 2019.

Damir Davidović, državni sekretar u MORT

Turizam će prihodovati do 1,15 milijardi eura

Slavoljub Popadić, izvršni direktor Rudnika uglja PljevljaU znaku rekordnih poslovnih rezultata

Xhemal Ravja, direktor V.U. Veterinum UlcinjIzvoznici hrane za pčele

Elvir Klica, direktor JP Nacionalni parkovi Crne GoreČuvamo ekosistem irazvijamo privredu iselo

Humanost članica Privredne komoreKliničkom centrudonirali 50.000 eura

Zorka Šljukić, izvršna direktorica Mljekara "Srna", NikšićKvalitet koji kupci cijene

44

30

74

58

1368

5


Listajući Glasnik...

1980.Zajednica korisnika i proizvođača računara

Na inicijativu Privredne komore Crne Gore - Odbora za istraživanje, razvoj i primjenu nauke i Jugoslovenskog udruženja korisnika sredstava za automatsku obradu podataka, pokrenuo je osnivanje zajednice za međusobnu saradnju korisnika i proizvođača računara Crne Gore, prenio je Glasnik iz decembra 1980.

- Sigurno je da naša zemlja zaostaje u organizaciji informacionih sistema iza razvijenih država i bilo bi nerealno pomišljati da se napre-čac može u toj oblasti uhvatiti korak sa onima koji su znatno ispred. Međutim, Crna Gora je znatno iza bolje organizovanih u okvirima Jugoslavije i, ono što je najgore, nema aktivnosti koje bi barem obećavale da će se nešto pokrenuti na tim područjima - ocijenjeno je iz Privredne komore Crne Gore.

Navedeno je i to da je u nekim republikama već donijet zakon o informatici, a postoje i udruženja informatičara i korisnika računara. U Grnoj Gori toga nema. Kod nas su rade ovi sistemi u preduzećima i republičkim institucijama, a postoji i određen broj stručnjaka koji se bave informatikom. Međutim, nema međusobne komunikacije, saradnje, dogovaranja o koncepciji razvoja.

1986.Vrijeme ne čeka spore i ravnodušne

Brži tehničko-tehnološki napredak je najneposrednije uslovljen primjenom nauke u sferi materijalne proizvodnje. Stoga vrijeme ne čeka spore i ravnodušne ukoliko se blagovremeno ne uključe u brži tehničko-tehnološki razvoj, navodi se u tekstu objaljenom u Glasniku 1986. godine.

Bržem privrednom hodu i većoj produktivnosti može doprinijeti samo znatnije oslanjanje na nauku i prodor inovacija u tehnologiji proizvodnje, kao i veća selektivna primjena vlastite pameti i domaćih izuma u procesu proizvodnje. Naravno, to zahtijeva promjenu dosadašnjeg ponašanja prema nauci koja se još uvijek svrstava u potrošnju. Jedino je tako moguće napraviti privredni zaokret u nare-dnom periodu.

6


Brojnim aktivnostima Komora je djeluje u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta, doprinoseći konkurentnosti ekonomije i dinamičnom privrednom razvoju.

Raspisani izbori za članove Skupštine Privredne komore

Sjednice najviših organa najstarije poslovne asocijacije

Skupština Privredne komore raspisala je 19. jula 2019.godine

izbore za članove tog najvišeg organa ove poslovne asocija-cije. Na sjednici su verifikovane odluke o izboru članova od-

bora udruženja, te razmatran Izvještaj o polugodišnjem radu.

Sjednicu je vodio Vojo Banović, predsjednik Skupštine Privredne komore, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Vla-stimir Golubović, potpredsjednici Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, generalni sekretar Pavle D. Radovanović, direktori sektora i sekretari Odbora udruženja.

Skupština Komore ima 51 člana, od kojih odbori udruženja biraju 38. Predsjednici odbora udruženja su po funkciji članovi Skupšti-ne.

Izbori će se obaviti u roku 90 dana od donošenja Odluke.

- Zahvaljujem članovima dosadašnjeg saziva Skupštine Privre-dne komore na značajnom doprinosu razvoju poslovnog ambijen-ta koji su dali kroz rad ovog organa i odbora udruženja - rekao je predsjednik Vlastimir Golubović.

7


Verifikovan izbor članova 13 odbora udruženja

Skupština je verifikovala odluke o izboru članova odbora udruže-nja koje je Upravni odbor Privredne komore Crne Gore donio na sjednici 18. jula 2019. godine.

Podsjetimo, Odluka o raspisivanju izbora za članove odbora udru-ženja donijeta je 21. marta 2019. godine kojom je, između ostalog, definisano da se vodi računa o strukturi preduzeća, uticaju na pri-

vredu, odgovarajućoj granskoj i teritorijalnoj zastupljenosti, eko-nomskoj snazi, do sada iskazanoj spremnosti da učestvuju u radu Komore.

Na osnovu navedenog, Upravni odbor je izabrao članove odbora udruženja: energetike i rudarstva, metalurgije i metaloprerađivač-ke industrije, šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke dje-latnosti, poljoprivrede i prehrambene industrije, saobraćaja, građe-vinarstva i industrije građevinskog materijala, trgovine, turizma i ugostiteljstva, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, bankar-stva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja, informacionih

8


i komunikacionih tehnologija, špeditera, te komunalne privrede.

- Čestitam članicama Komore koje će u na-rednom četvrogodišnjem mandatu, na or-ganizovan, argumentovan i stručan način, iskazivati zajedničke interese i predlagati mjere organima zakonodavne i izvršne vlasti a sve u cilju unapređenja uslova rada i poslovanja. Osim toga, biće u mogućnosti da kreiraju Program rada Privredne komo-re, u skladu sa svojim potrebama i intere-sima, i na taj način koriste usluge koje, u skladu sa Zakonom i Statutom, Komora može pružiti – rekao je predsjednik Golu-bović.

Polugodišnji izvještaj

Polugodišnji izvještaj o radu predstavili su direktori sektora za: analize i istraživanja dr Nina Drakić, obrazovanje i kvalitet prof. dr Mladen Perazić, međunarodnu saradnju Željko Baltić, projekte Tanja Radusinović, pravne i opšte poslove Bojan Jovović, saob-raćaj Zoran Nikolić, marketing Novica Bu-latović i koordinator za saradnju sa među-narodnim komorskim asocijacijama Balša Ćulafić.

U Izvještaju se, između ostalog, navodi da je ova asocijacija brojnim aktivnostima djelovala u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta doprinoseći konkurentnosti ekonomije i dinamičnom privrednom ra-zvoju.

U periodu januar-jun zasijedali su Skup-ština, Upravni i Nadzorni odbor Komore, a održano je 17 sjednica odbora udruženja, osam grupacija i tri koordinacionih odbora na kojima su razmatrane aktuelne teme u cilju iznalaženja rješenja za bolje poslova-nje pojedinih sektora privrede.

Radi otklanjanja ograničenja i jačanja kon-kurentnosti privrede, organi i tijela Komo-re inicirali su donošenje novih ili izmjene i dopune važećih zakona i podzakonskih akata. Razmatrani su, među ostalim, zako-ni o privrednim društvima, komunalnim djelatnostima, akcizama, javnim nabavka-ma, zaštiti potrošača, upravljanju otpadom, porezima i drugi.

Analizom fiskaliteta na državnom i lokal-nom nivou ukazano je na postojanje viso-kih administrativnih i loklanih komunal-nih taksi koje stvaraju značajne troškove privredi. Na inicijativu Komore donijeti su novi zakoni o administrativnim i lokalnim komunalnim taksama. Time su smanjene

72 takse i ukinuto 49.

Komora je u navedenom periodu pripre-mila informacije o poslovanju privrednih subjekata u opštinama Podgorica, Danilo-vgrad, Nikšić, Cetinje, Žabljak, Berane, Ko-lašin, Bijelo Polje, Pljevlja, Rožaje, Šavnik, Plužine, Andrijevica, Mojkovac, Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi. Finasij-ske iskaze za 2018. godinu predalo je 21.989 privredna subjekta, 22,5% više u odnosu na prethodnu. Oni su zapošljavali 124.966 lica, iskazali ukupan prihod od 8.814,2 miliona eura ili 7% više u odnosu na 2017, te dobit od 639,7 miliona eura što je za 15,8%, više.

Učestvovala je u pripremi nacrta Industrij-ske politike 2019-2023. i Akcionog plana za period 2019-2020, u izradi Strategije pame-tne specijalizacije, a ključni je partner u sertifikaciji opština sa povoljnim poslov-nim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE).

U cilju promocije domaćih kompanija, njihovih proizvoda i usluga, Komora je tradicionalno dodjelila godišnje nagrade najuspješnijim preduzećima, te realizova-la projekte "Dobro iz Crne Gore", "Kupujmo domaće", "Domaći ukusi" i Excellent SME. Organizovano je zapaženo predstavljanje privrede na međunarodnim sajmovima u Novom Sadu i Mostaru. Delegacija crno-gorskih privrednika, predstavnika državne uprave i lokalnih samouprava boravila je u Tešnju tokom sajma privrede u tom gradu.

Komora je organizovala je 37 edukativ-nih aktivnosti sa 2414 polaznika. Aktivno učestvuje u promociji i realizaciji dualnog sistema obrazovanja u okviru kojeg se kod 285 poslodavaca u 19 opština školuje 570 učenika.

Intenzivne su bile međunarodne aktivnosti Komore realizovane kroz poslovne forume sa Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom i Azerbejdžanom, sastanke sa međunaro-dnim delegacijama - predstavnicima dr-žava i privrednih društava. Veoma je bila aktivna u radu međunarodnih komorskih asocijacija Eurochambresu, Komorskom investicionom forumu Zapadnog Balkana (izdvajamo da je 21. februara pri Komori otvorena Kancelarija Generalnog sekreta-ra KIF ZB6), Forumu AIC (organizovala IV forum strategije EUSAIR i drugu zajednič-ku Konferenciju Foruma komora, gradova i univerziteta Jadransko-jonske regije u Budvi). Organizovala je Ekonomski forum malih zemalja Evrope i okrugli sto njihovih privrednih komora u Budvi, učestvovala u sastancima inicijative 16+1.

Komora realizuje 15 projekata, među koji-ma su: BACAR, SHIPmEnTT, ODEON, BRE, HISTEK, inTERaCt 4.0, EcoInn Danube, LE-ARNING BY DOING, COSME, MARDS, PRO-DIGY, Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori, KET4CleanProduction.

Centar za edukaciju vozača u drumskom saobraćaju pri Privrednoj komori je u za prvih šest mjeseci organizovao 17 obuka za menadžere i vozače na kojima je obučeno 436 kandidata. Organizovao je 11 ispita za menadžere i sertifikate su stekle 63 osobe odgovorne za prevoz. Na 22 ispita za voza-če sertifikate je steklo 678 vozača. Komora usklađuje redove vožnje u međumjesnom i međunarodnom saobraćaju, a izdala je 14TIR i 138 ATA karneta.

Memorandum o saradnji Arbitražnog suda koji djeluje pri Privrednoj komori Crne Gore i Šangajskog međunarodnog arbitražnog centra potpisan je 29. marta u Podgorici. Ovaj dokument je osnov ne samo saradnje pomenute dvije institucije, već i najava ja-čanja veza privrednih komora te dvije eko-nomije.

U toku je formiranje Odbora za vansudsko rješavanje sporova potrošača pri Privre-dnoj komori.

Informativne aktivnosti su se odvijale kroz nastupe u medijima, informisanje putem sajta Privredne komore Crne Gore i mje-sečnika Glasnik. Bilo je 2115 medijskih ob-java koje se odnose na nastupe predstav-nika Komore ili privrednika koji aktivno učestvuju u radu organa i tijela Komore. Na sajtu je objavljeno 187 članaka vezano za aktivnosti asocijacije koje je pregledalo 106.121 osoba. Objavljeno je pet brojeva ča-sopisa Glasnik, na ukupno 452 strane.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović smatra da rezultati plodo-tvornih aktivnosti ove asocijacije mogu biti od koristi Vladi da, osluškujući zahtjeve privrede, poboljša ambijent za rad poslov-nih subjekata.

- Komorska analiza poslovanja privrednih subjekata po opštinama, i podaci prikazani u njoj, mogu mnogo koristiti resornim mi-nistarstvima i doprinijeti proširenju baze poreskih obveznika, odnosno smanjenju poreza i doprinosa koji opterećuju poslova-nje, za što se Komora odavno zalaže – re-kao je Banović.

Ranko Nikolić, predsjednik Odbora udruže-nja metalurgije i metalske industrije, ocije-nio je da analitični polugodišnji izvještaj o radu pokazuje da Komoru odlikuje kvalitet

9


i stručnost kadrova.

Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbo-ra udruženja turizma, govorio je o velikom uticaju Komore na unapređenje ambijenta za poslovanje, naročito u ovoj privrednoj grani. Posebno je afirmativno govorio o no-vom sastavu Odbora za turizam, u kojem su reprezentativni hotelijeri, restorateri i predstavnici agencija, čiji će glas itekako biti snažan kada je u pitanju doprinos rje-šavanju izazova u ovoj strateškoj djelatno-sti. Oni će istovremeno nastaviti zalaganje za zapošljavanje domaćeg kadra i izvoz crnogorskih proizvoda kroz turizam. Po-sebno je apostrofirao značaj toga što je na inicijativu Komore formiran Savjet za turi-zam kojim predsjedava premijer. Ovo tijelo će kontunirano raditi na unapređenju tu-rističkog proizvoda i kvaliteta destinacije.

Nedeljko Čović, Bonesa, ocijenio je da Pri-vredna komora pravi odlične rezultate u svim segmentima poslovanja te konstato-vao da se ova asocijacija sve više afirmiše kao partner Vlade u nastojanju da obezbi-jedi stimulativnu poslovnu klimu za rad svojih članica.

Predsjednik Vlastimir Golubović je kazao da ova asocijacija sa punom pažnjom za-stupa interese svih poslovnih subjekata kod donosilaca odluka, čemu je kvalitetan normativni okvir dao krajem 2017. godine usvojeni novi Zakon o Privrednoj komo-ri. Njime je uspostavljeno institucionalno partnerstvo Komore sa donosiocima odlu-ka na državnom i lokalnom nivou, a da ono uspješno funkcioniše, potvrđuje činjenica da nijedan akt koji se odnosi na poslovni sektor ne može biti usvojen na Vladi bez mišljanja privrede.

Osvrćući se na probleme koji opterećuju privredu, Golubović je akcentovao Zakon o radu.

- Nijesmo još zadovoljni predlogom ovog akta, jer nije liberalizovano otkazivanje ugovora o radu – kazao je predsjednik Ko-more.

Ponovio je zahtjev privrede da se umanje doprinosi na zarade zaposlenih, intenziv-nije radi na riješavanju problema sive eko-nomije, nelojalne konkurencije i nedostat-ka kvalifikovanog kadra.

- Pozivam privrednike da aktivnije uče-stvuju u donošenju legislative i tako dopri-nesu unapređenju ambijenta za poslovanje - zaključio je predsjednik Komore.

Upravni odbor

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, na sjednici 18. jula 2019. godine, donio je odluke o izboru članova odbora udruže-nja, usvojio izmjene i dopune Pravilnika o kolektivnom žigu, te razmotrio polugodi-šnji Izvještaj o radu ove poslovne asocija-cije.

Predsjednik Upravnog odbora i Privredne komore Vlastimir Golubović čestitao je članicama odbora udruženja koje će u na-rednom četvrogodišnjem mandatu, na or-ganizovan, argumentovan i stručan način, iskazivati zajedničke interese i predlagati mjere organima zakonodavne i izvršne vlasti, a sve u cilju unapređenja uslova rada i poslovanja. One će biti u mogućnosti da kreiraju Program rada Privredne komore, u skladu sa svojim potrebama i interesima, i na taj način koriste usluge koje im ova aso-cijacija može pružiti.

U fokusu ove sjednice bile su izmjene i do-pune Pravilnika o kolektivnom žigu, koje je predstavila potpredsjednica Komore Ljilja-na Filipović.

Kako bi u narednom periodu proces dodjele prava na korišćenje kolektivnog žiga "Do-bro iz Crne Gore" u svim fazama – od apli-kacije do donošenja konačne odluke – bio još kvalitetniji, brži, jednostavniji i stimu-lativniji, pristupilo se izmjenama i dopuna-ma pomenutog pravilnika.

Filipović je kazala da je na temeljima is-kustvenih saznanja i uvida u određene aspekte uspješne desetogodišnje prakse dodjeljivanja prava korišćenja kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore”, ocijenjeno da je neophodno da se u kriterijume za vredno-vanje i afirmisanje najboljeg što stvara crnogorska ekonomija, u odgovarajućoj mjeri ugrade i standardi održivog razvo-ja i društveno odgovornog poslovanja, na kojima posebno insistira državna politika u završnoj fazi ispunjavanja kriterijuma za potpuno integrisanje u Evropsku uniju. Takođe, na određene korekcije i dopune sa-držaja Pravilnika o kolektivnom žigu oba-vezuju i nova zakonska rješenja, nastala u međuvremenu.

Pravo korišćenja kolektivnog žiga je ostva-rilo 25 firmi za 119 proizvoda i usluga, a većina od njih je, nakon pet godina, isko-ristila pravo da produži pravo njegovog korišćenja. To govori da te kompanije ko-lektivni žig tretiraju kao značajan pozitivni element sopstvenog brendiranja i poslov-nog uspjeha na tržištu. Ovim kao i novo-

formiranim kompanijama kao i tehničkim komitetima Komora je uputila dopis da dostave mišljenja, predloge i sugestije za izmjene i dopune u cilju unapređenja Pra-vilnika.

Visok je procenat građana/potrošača koji tvrde da su važnu ulogu u rastu njihovog povjerenja u domaće proizvode i usluge imale promotivne kampanje koje je vodila Privredna komora u okviru realizacije pro-jekta "Dobro iz Crne Gore". Visok je stepen interesovanja domaćih firmi, među kojima su i one sa najvišim ugledom i remomeom i najdužom tradicijom, za sticanje prava ko-rišćenja kolektivnog žiga.

Posebno u proteklih par godina, uočljiv je rast interesovanja za korišćenje kolektiv-nog žiga od strane novoformiranih predu-zeća i kompanija, koje odlikuje moderana organizacija i menadžment mlade – nove generacije visokoobrazovanih stručnjaka, kao i najsavremeniji pristup korišćenju marketing koncepta i strategija konkuren-tnosti na globalizovanom tržištu.

- Sa zadovoljstvom mogu konstatovati da je period duži od jedne decenije realizacije projekta Dobro iz Crne Gore potvrdio nje-govu opravdanost i uspješnost, vitalnost, vrijednost i održivost – kazala je potpreds-jednica Filipović.

Predsjednik Komore Golubović pozvao je privrednike da kandiduju svoje proizvode i usluge za sticanje ovog prestižnog kolek-tivnog žiga.

Članovi Upravnog odbora su afirmativno govorili o polugodišnjem Izvještaju o radu Komore.

- Prezentovani izvještaj potvrđuje da je Pri-vredna komora jedna od najozbiljnijih in-stitucija u Crnoj Gori – ocijenio je direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić.

Direktorica Instituta "Dr Simo Milošević” dr Gordana Rajević zahvalila je Komori što je inicirala veći angažman njegovih pred-stavnika u kreiranju i realizaciji aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta. Po-sebno je riječ o oblasti zdravstvenog turiz-ma, gdje je Institut brend već 70 godina. Po-menula je da i ove godine bilježe rekordne poslovne rezultate, te da trenutno imaju 1.300 gostiju.

Direktor kompanije Stadion Vojin Žugić ocjenjuje da je Komora i u prvoj polovini godine pokazala nastavak kontinuiteta ve-oma kvalitetnog i uspješnog rada, sa čim se saglasio i Predrag Perković iz Crnogorskog Telekoma.

10


Građevinarstvo i transport, ICT i poslovne usluge mogu pružiti neophodnu podršku strateškim sektorima.

Dalji razvoj podrazumijeva efikasniju upotrebu resursa

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović za agenciju Mina Business

Održiv ekonomski rast za Crnu Goru

podrazumijeva dalji razvoj i efika-sniju upotrebu sopstvenih resursa,

naročito prirodnih, ocijenio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Go-lubović i dodao da postoji jak potencijal za povećanjem izvoza u energetici i prehram-benoj industriji.

Kakva je Vaša ocjena ekonomske situacije u ovoj godini i koji su najveći rizici po cr-nogorsku privredu?

V. Golubović: Nakon dinamičnog rasta po stopi od 4,9% u 2018. ekonomija Crne Gore je nastavila da raste i u ovoj godini. U pr-vom kvartalu 2019. zabilježen je rast od 3,0%, a imajući u vidu raspoložive makro-ekonomske pokazatelje trend rasta se oče-kuje i do kraja godine.

Rastu najviše doprinose sektori turizma, maloprodaje, građevinarstva. U prvih šest mjeseci 2019. ostvareno je 23,6% više do-lazaka i 12,5% više noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Promet robe u trgovini na malo je u ovom periodu povećan za 6,2%. U drugom kvartalu 2019 godine, građevinska aktivnost, mjerena vrijednošću izvršenih građevinskih ra-dova, bilježi rast od 12,3% u odnosu na isti period 2018. godine, dok je za 27,3% veća u odnosu na I kvartal 2019.godine.

Važno je pomenuti i otvaranje novih ra-dnih mjesta u privatnom sektoru. U prvih šest mjeseci 2019. zaposlenost je veća 8,9% u odnosu na isti period prethodne godine, prvenstveno u sektoru stručnih naučnih i tehničkih djelatnosti 26,6%, sektoru građe-vinarstva 21,3% i sektoru usluga smještaja i ishrane 18,1%. Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja, i početkom avgu-sta 2019. godine iznosila je 14,9%, dok je u istom mjesecu prethodne godine iznosila 17,9%.

Značajan uticaj na Crnu Goru, kao malu i otvorenu ekonomiju, ima međunarodno okruženje kroz kretanje kapitala i stranih direktnih investicija. Tokom pet mjeseci 2019. neto priliv stranih direktnih investi-cija veći je 115,5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupna robna razmjena Crne Gore sa ino-stranstvom za šest mjeseci 2019. godine, veća je 1,9% u odnosu na isti period pre-thodne godine i karakteriše je pad izvoza (3,8%) i povećanje uvoza (2,8%).

Industrijska proizvodnja u periodu janu-ar–jun 2019. godine, u odnosu na isti period prethodne, bilježi pad od 12,2%. Smanjenje proizvodnje zabilježeno je u sektoru pre-rađivačke industrije 3,4% i sektoru snabdi-jevanja električnom energijom, gasom i pa-

rom 25,4%, dok je rast zabilježen u sektoru vađenje ruda i kamena od 13,5%. Primjetan pad u sektoru snabdijevanja električnom energijom u velikoj mjeri je pruzrokovan nepovoljnim hidrometeorloškim prilikama i manjkom padavina.

Rizici koji bi mogli negativno uticati na ostvarenje makroekonomskih projekcija za 2019. godinu, a koje se odnose na fiskal-nu i finansijsku stabilnost: usporavanje ra-sta u Evropskoj uniji, moguće pooštravanje uslova finansiranja i regionalna politička situacija, usporavanje investicionog ciklu-sa mimo planirane dinamike, potencijalne vremenske nepogode koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike.

U cilju smanjenja pomenutih rizika, osigu-ranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, neophodno je ubrzati proces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastavati sa implemen-tacijom mjera fiskalne konsolidacije i za-držati stabilnost finansijskog sistema, kao preduslova održive srednjoročne stabilno-sti ukupnog sistema.

Kako komentarišete spoljnotrgovinski de-ficit države i koji su sektori pokretači eko-nomskog rasta?

V. Golubović: Visoka uvozna zavisnost, ni-

11


zak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa neke su od karakteristika spoljnotrgovinskog poslovanja. Deficit u robnoj razmjeni dijelimično se pokriva prihodima od usluga, prije svega prihodima sektora turizma. Visoka uvozna za-visnost crnogorske privrede posljedica je slabe diverzifikovanosti izvoza, te visoke korelacije između uvoza robe i turizma.

Održiv ekonomski rast za Crnu Goru, prije svega, podrazumije-va dalji razvoj i efikasniju upotrebu sopstvenih resursa, naročito prirodnih. Ključni sektori u kojima Crna Gora posjeduje kompa-rativne prednosti sa jakim potencijalom za povećanje izvoza su: energetika, prehrambena industrija, metalna industrija, drvna industrija i turizam. Pored ovih, važno je istaći i značaj građevi-narstva i transporta, ICT i poslovnih usluga, kao sektora koji mogu

pružiti neophodnu podršku strateškim sektorima.

Crna Gora je prepoznala niz oblasti kao ključne za obezbjeđenje budućeg održivog rasta crnogorske ekonomije:

• razvoj sektora energetike - značajni energetski potencijali i obnovljivi izvori energije (sunca, vjetra i biomase) čijom se valorizacijom mogu u potpunosti podmiriti domaće potrebe za energijom i povećati energetska efikasnost;

• prerađivačka industrija - kroz restrukturiranje preduzeća u industriji prerade boksita, aluminijuma i čelika, drvne indu-strije zbog kvalitetnog i jeftinog drvnog resursa, razvoj pre-hrambene i farmaceutske industrije koje raspolažu značaj-nim izvoznim potencijalom;

12


• saobraćaj i razvoj efikasnog sistema transporta;

• sektor građevinarstva i efikasnost građevinske i stambene infrastrukture;

• razvoj poljoprivrede u dijelu prozvodnje organskih proizvoda, promocije i brendiranja domaćih proizvoda u cilju poboljša-nja kvaliteta i konkurentnosti kao i dostizanja EU standarda kako bi se domaći proizvodi kvalifikovali za plasman na EU tržište;

• šumarstvo i efikasno korišćenje i upravljanje šumama;

• ICT sektor ima značajan potencijal rasta, kroz realizaciju pro-jekata iz oblasti informacionog društva i elektronskih komu-nikacija.

Kako komentarišete donošenje Zakona o unutrašnjoj trgovini, ko-jim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima?

V. Golubović: Inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla je od Odbora udruženja trgovine Privredne komore, odnosno inicija-tivu je pokrenuo jedan broj privrednih subjekata iz sektora, a ista je usvojena na sjednici Odbora u oktobru prethodne godine. Sa tim stavom i zaključcima smo se obratili Ministarstvu ekonomije, koje je kasnije kroz izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini definisalo ovo pitanje.

Predstavnici sektora trgovine koji su inicirali donošenje ove odlu-ke, iznijeli su argumente, da će neradna nedjelja u znatnoj mjeri uticati na povećanje produktivnosti rada, radnici će biti zadovolj-niji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodiće i planirati više vremena sa porodicom, poslodavci će razviti mnogo veću društvenu odgovornost, smanjiće se troškovi angažovanja doda-tne radne snage, smanjiće se tekući troškovi održavanja i redov-ni troškovi usluga (električna energija, grijanje, komunalije i sl..). Posmatrano u kratkom roku moguće je da će doći do smanjenja prihoda, ali u dužem vremenskom periodu prihodi će se preliti na druge dane kojima će se obavljati kupovina.

Možete li prokomentarisati nove izmjene i dopune Zakona o zašti-ti potrošača, kojim će oni biti zaštićeni na nivou onih u državama članicama Evropske unije (EU)?

V. Golubović: Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača Crna Gora se svrstala u krug zemalja EU koje u potpunosti preuzi-maju najnovije direktive čijom implementacijom će se podsticati potrošačko unutrašnje tržište, obezbijediti veća sigurnost potro-šača/trgovaca, olakšati poslovanje trgovaca, smanjiti troškovi za trgovca, olakšati prekogranična kupovina i poslovanje potrošača. Novim rješenjima će se pozitivno uticati na povećanje prodaje pre-ko granice sa ugovorima na daljinu i ugovorima zaključenima van poslovnih prostorija sa unificiranjem prava na ravni svih država Evropske zajednice.

Sve će to omogućiti da se potrošači u Crnoj Gori osjećaju podjedna-ko zaštićeni kao što su to potrošači u EU zemljama i da uživaju podjenak nivo potrošačkih prava.

Predlogom Zakona preuzimaju se direktive kojima Crna Gora upo-tpunjuje svoju pravnu regulativu i ispunjava obaveze preuzete u cilju potpune harmonizacije propisa u procesu pristupanja EU, i prilazi korak bliže zatvaranju poglavlja 28. Zaštita potrošača i zdravlja.

Imajući u vidu značaj rješavanja potrošačkih sporova i unapređe-nje ove oblasti, izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potroša-ča predviđeno je podsticanje vansudskog rješavanja sporova po-trošača. Privredna komora Crne Gore je shodno Zakonu o zaštiti potrošača obezbijedila administrativno-tehničke uslove za rad Odbora za vansudsko rješavanje sporova potrošača, u kojem kao arbitri ravnopravno participiraju predstavnici privrednih društava i potrošača. Odbor predstavlja vid alternativnog, efikasnog i jefti-nog načina rješavanja potrošačkih sporova, koji je počeo sa radom krajem 2008. godine. Postupci koji su do sada vođeni pred Odbo-rom za vansudsko rješavanje sporova potrošača pri Privrednoj ko-mori, riješeni su u većini slučajeva u korist potrošača. Postupak pred Odborom vodi se na način koji strankama omogućava da rav-nopravno iznesu činjenice, dokaze, pravna stanovišta i zahtjeve, te se time ne uskraćuje pravo ni jednoj od stranaka da naknadno koriste i mogućnost rješavanja spora pred redovnim (državnim) sudom.

Koji su ključni problemi sa kojima se privrednici susrijeću u svom poslovanju i kako se oni mogu na najbolji način prevazići?

V. Golubović: Najvažniji preduslovi za rast i održiv razvoj domaćih preduzeća su adekvatan regulatorni okvir, pristup finansijskim sredstvima, smanjenje sive ekonomije i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.

Crna Gora bilježi napredak kada je u pitanju unapređenje regula-tornog okvira. Ipak, izazovi uvijek postoje i potrebno je kontinuira-no raditi na njihovom prevazilaženju. Tu se, prije svega, misli na značajnu opterećenost poslodavaca troškovima rada. S tim u vezi, u okviru Analize poslovanja privrede 2018, koja je razmatrana sa najvišim predstavnicima Vlade, uputili smo predlog da se smanje doprinosi na zarade, te da se poveća minimalna cijena rada. Kao što znate, s tim u vezi, Vlada je povećala minimalnu zaradu na 222 eura, i smanjila doprinos za zdravstveno osiguranje za 2 procentna poena. Smatramo da treba nastaviti u pravcu rasterećenja poslo-davaca, smanjenjem troškova rada, uz istovremeno proširenje po-reske osnovice, kao rezultat pojačane borbe protiv sive ekonomije.

Takođe, Komora je prepoznala da ograničenje poslovanju predsta-vljaju brojne takse i naknade na lokalnom nivou. S tim, u vezi ini-cirali smo donošenje novih Zakona o administrativnim taksama, i Zakona o lokalnim komunalnim taksama. Novim Zakonom o ad-ministrativnim taksama smanjene su 72 takse ili 11% od ukupnog broja i ukinuto 49 taksi odnosno 7% od ukupnog broja. Zakonom o lokalnim komunalnim taksama ukinute su mogućnosti lokalnim samoupravama da uvedu takse po pet osnova, kao npr. za drža-nje (priređivanje) muzike u ugostiteljskim objektima, za držanje asfaltnih betonskih baza i baza za drobljenje i preradu kamena i proizvodnju pijeska, i slično.

Konkurentnost preduzeća jedan je od izazova sa kojim se susreće domaća privreda. Upravo prepoznajući značaj jačanja konkuren-tnosti Vlada je usvojila Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2019. godinu kojim je predviđeno sprovođenje šest li-nija finansijske podrške za: unapređenje inovativnosti, uvođenje međunarodnih standarda, modernizaciju prerađivačke industrije, razvoj klastera, podsticaj direktnih investicija, te razvoj zanatstva. Nefinansijska podrška se odnosi na linije za pružanje mentoring usluga i razvoj preduzetništva. Uporedo će se sprovoditi dvije pro-gramske linije - Uredba o biznis zonama i promocija povećanja konkurentske sposobnosti proizvoda i usluga.

13


Kliničkom centru donirali 50.000 eura

Humanost članica Privredne komore

Crnogorske kompanije – članice Privredne komore obezbi-jedile su donaciju u vrijednosti od 50.000 eura Kliničkom centru, za nabavku ultrazvučnog aparata neophodnom In-

stitutu za bolesti djece, kao i rekonstrukciju Interne klinike.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović uručio je 12. jula 2019. godine ček sa pomenutim iznosom direktoru Kliničkog centra Crne Gore Jevtu Erakoviću.

Uručenju su prisustvovali predstavnici najvišeg rukovodstva poje-dinih kompanija donatora: Đorđije Goranović, MI Goranović, Ana Marojević i Danijel Bošković, Fly Montenegro Ground Handling, Vojin Žugić Stadion d.o.o i Rajko Malović, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Direktor Eraković je istakao da je ovo važan dan za Klinički centar.

- Privrednici su se organizovali i preko svoje Komore dodijelili zaista vrijednu donaciju Kliničkom centru koju ćemo upotrijebiti za nabavljanje najsavremenijeg ultrazvučnog aparata za potrebe Instituta za bolesti djece, a dio sredstava iskoristiti za rekonstruk-ciju Klinike za interne bolesti. Inicijativa Privredne komore pred-stavlja sjajan pokazatelj ostalim društveno odgovornim kompani-jama i institucijama u Crnoj Gori na koji način treba podržavati zdravstveni sistem Crne Gore i njegovu krovnu instituciju Klinički centar – rekao je Eraković.

Istakao je da su sve donacije jednako važne za Klinički centar, a riječi posebne zahvalnosti uputio je kompanijama Elektroprivreda Crne Gore i Fly Montenegro Ground Handling, koje su ovog puta uplatile najveće iznose.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, u ime poslovne zajednice, uputio je riječi poštovanja Kliničkom cen-tru, koji je nazvao srcem našeg zdravstvenog sistema, kao i medi-cinskoj profesiji za doprinos dobrobiti građana, što najčešće prate velika lična odricanja, istrajno cjeloživotno učenje i usavršavanje.

On je izrazio uvjerenje da će ova i donacije koje će uslijediti do-prinijeti boljim uslovima rada u Kliničkom centru i drugim zdra-vstvenim ustanovama, uticati na povećanje kvaliteta pružanja usluga građanima, te zaustaviti odliv medicinskog kadra iz Crne Gore.

- To je sada prisutan trend, ne samo u našoj zemlji, već i u regionu, ali sam siguran da ćemo većim izdvajanjima koje država opred-jeljuje za zdravstveni sistem iz budžeta, kao i kontinuiranim do-nacijama doprinijeti da poboljšate uslove rada, kako kadrovi ne bi imali razlog za odlazak iz Crne Gore - rekao je predsjednik Komore.

On je saopštio da Crna Gora ostvaruje visoke stope ekonomskog rasta, razvija se dobrom dinamikom, te da je to garancija budžet-skih prihoda i većih izdvajanja za zdravstveni sistem Crne Gore.

Iskazujući zahvalnost kompanijama donatorima koje su na ovaj način još jednom potvrdile odgovornost prema društvenoj zaje-dnici, Golubović je posebno istakao da je Fly Montenegro Ground Handling ovim humanim gestom obilježila 10 godina postojanja i uspješnog rada.

Predsjednik je svim zaposlenima u Kliničkom centru i građanima naše države čestitao Dan državnosti.

Kompanije donatori su na ovaj način još jednom potvrdile odgovornost prema društvenoj zajednici.

14


Analiza mogućnosti razmjena energije na mjestu konekcije

Stručni skup u Privrednoj komori

Privredna komora Crne Gore, Ministarstvo ekonomije i UNDP organizovali su 25. jula 2019. okrugli sto na temu "Analiza mogućnosti razmjena energije na mjestu konekcije u Crnoj

Gori, postojeće stanje i preporuke za unapređenje ambijenta”.

Cilj skupa bilo je upoznavanje relevatnih subjekata sa regulator-nim i pravnim okvirom u oblasti distribuirane prozvodnje, tret-mana prosumera i pregled analize zakonodovstva Evropske unije. Predstavljen je projekat "Razvoj zelenih biznisa u Crnoj Gori", koji je finansirao Globalni fond za životnu sredinu (GEF). U okviru pro-jekta je pripremljena analiza "Omogućavanje integracije elektrana male snage koje koriste obnovljive izvore energije". Ona identifi-kuje ograničavajuće faktore za integraciju malih solarnih elektra-na uz preporuke za njihovo otklanjanje.

Uvodna izlaganja imali su potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, stalna predstavnica UNDP Daniela Gasparikova i gene-ralni direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Marko Radulović.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da je ener-getski sektor u Crnoj Gori stub sveukupnog, održivog i stabilnog razvoja. Pravci razvoja energetike su sve veća proizvodnja ener-gije iz obnovljivih izvora primjenom najnovijih tehnologija, te di-stribucija kroz projekat energetskog kabla sa Italijom, uz čvršće povezivanje u regionu.

- Crna Gora je ispunila tražene uslove koji se odnose na udio ener-gije iz obnovljivih izvora i višestruko ih premašila. Nadamo se da ćemo nastaviti sa tom tendencijom – rekao je Saveljić.

Crna Gora se na putu pristupanja EU opredijelila da doprinese ak-tivnostima koje se sprovode u okviru njene energetske politike, a koje imaju cilj prelazak na tzv. čistu energiju. Potpisujući Ugovor o osnivanju Energetske zajednice u obavezi smo da pratimo pro-cese i smjernice EU sa ciljem stvaranja stabilnog regulatornog i tržišnog okvira.

On naglašava da su zajednički energetski izazovi sa kojima se suočavaju EU, zemlje regiona i Crna Gora sve veća zavisnost od uvoza električne energije, visoke i nestabilne cijene, rastuća glo-balna potražnja, spori napredak u pogledu energetske efikasnosti, te prijetnje od klimatskih promjena.

Prema Saveljićevim riječima, nova pravila u Energetskoj zajednici u fokus stavljaju ulogu prosumera (proizvođač+kupac=prosumer), imajući u vidu da će koncept proizvodnje iz obnovljivih izvora za sopstvenu potrošnju i predavanje viškova u mrežu postati obave-zujući i za Crnu Goru u okviru Četvrtog energetskog paketa EU, po-znatog pod nazivom "Čistija enegergija za Evropljane".

- Nadam se da će Crna Gora kroz zakonsku regulativu olakšati ovaj proces i da će potrošaču biti data aktivna uloga na organizovanom tržištu električne energije, gdje će on moći da proizvodi struju i za

15


Crna Gora je ispunila tražene uslove koji se odnose na udio energije iz obnovljivih izvora i višestruko ih premašila, kazao je potpredsjednik Komore Ivan Saveljić.

sebe i tržište, uz smanjenje troškova i povećanje prihoda – rekao je potpredsjednik Komore.

Prema riječima Daniele Gasparikove, stalne predstavnice UNDP, ovaj događaj označava važnu prekretnicu u napretku koncepta zelene ekonomije, prepoznaje promjene koje utiču na energetsku politiku EU i dodatne korake za uključivanje pozitivnih preporuka u cmogorski sistem i praksu.

- Predložene izmjene i dopune u okviru paketa Čista energija za sve Evropljane pokazuju predanost EU da spriječi ozbiljnije utica-je klimatskih promjena, kroz brzu dekarbonizaciju energetskog sistema. Novi okvir naglašava i postavlja klijente (individualna domaćinstva, male biznise, itd.) na prvo mjesto. Klijent ima više izbora, ojačana prava, a uloga onih koji proizvode električnu ener-giju iz obnovljivih izvora i isporučuju je mreži je bolje definisana i ojačana – navela je Gasparikova.

Prema njenim riječima, zahvaljujući poboljšanom regulatomom okviru, obnovljivi izvori energije postaju troškovno konkurentniji i fleksibilniji, a tehnologija sada omogućava građanima da se aktiv-no uključe, i pojedinačno i kolektivno, kroz energetske inicijative zajednice.

- Istraživanja pokazuju da bi do 2050. godine gotovo polovina do-maćinstava u EU mogla proizvoditi obnovljivu energiju. Pored toga, 83% građana Evrope moglo bi biti aktivno uključeno u ener-

getski sektor do 2050. godine. Da bi Evropa ostvarila taj potenci-jal, potrebno je promijeniti regulativu i politiku. Isto važi i za Crnu Goru – navela je predstavnica UNDP.

Marko Radulović, generalni direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost, Ministarstvo ekonomije, podsjetio je da je u Crnoj Gori razmjena energije na mjestu konekcije omogućena zakonskim rješenjem iz 2016. godine, po čemu je naša zemlja bila među pionirima u regionu. Primijećeno je da ima dosta prostora za razradu i proširenje ove ideje, te da je potrebno da fokus proizvo-dnje energije bude u urbanim sredinama uz maksimalno imple-mentiranje njene razmjene.

- Sunčeva energija predstavlja značajan resurs i, uzimajući u ob-zir cijene tehnologija i električne energije, ozbiljan je potencijal za otvaranje ne malog broja radnih mjesta u našoj zemlji, kao i zna-čajne benefite za građane u vidu smanjenja troškova – rekao je Radulović, koji se tokom izlaganja osvrnuo i na učešće prosumera u oblasti tranzicije ka čistoj energiji.

Projekat "Razvoj zelenih biznisa u Crnoj Gori" predstavio je Borko Vulikić, projektni menadžer, UNDP, dok je rezultate analize "Mo-gućnosti razmjena energije na mjestu konekcije u Crnoj Gori, po-stojeće stanje i preporuke za unapređenje ambijenta", prezentovao nezavisni konsultant Dalibor Muratović.

16


"Stanove na dan" uvesti u legalne tokove

Sastanak sa nadležnima

Vlasnici stambenih objekata koji nelegalno izdaju svoje smještajne kapacitete, ne spadaju u kategoriju koja ispunjava standarde da bi pružali usluge smještaja definisane Zakonom o turizmu.

Nelegalno izdavanje privatnog smje-štaja je problem crnogorskog turiz-ma koji negativno utiče na imidž

naše destinacije, ocijenjeno je na sastanku organizovanom u Privrednoj komori Crne Gore 24. jula 2019. godine.

Tema razgovora predstavnika Komore, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Glavnog grada, Turističke organizacije i Udruženja hotelijera bila je suzbijanje sive ekonomije u dijelu nelegalnog izdavanja smještaja u Podgorici i pronalaženje meto-da za efikasnije implementiranje Zakona o turizmu i ugostiteljstvu.

Vlasnici stambenih objekata koji nelegalno izdaju svoje smještajne kapacitete, ne spa-daju u kategoriju koja ispunjava standarde da bi pružali usluge smještaja definisane Zakonom o turizmu. Zbog nelegalnog iz-najmljivanja stanova štetu ne trpe samo hotelijeri, već i državni te lokalni budžet zbog neplaćanja poreskih i drugih obaveza stanodavaca. Ovakvim vidom rentiranja onemogućava se evidencija gostiju kao i

prihoda od tih stambenih jedinica.

Za razliku od rent-a-stanova, da bi pružali usluge smještaja, registrovani hoteli mora-ju ispuniti kriterijume definisane zakoni-ma i podzakonskim aktima počev od same kategorizacije objekta, vrste usluga koje mogu da pružaju, do pitanja bezbjednosti gostiju u objektima, a to je veoma bitan do-prinos u vidu zapošljavanja velikog broja ljudi kao i plaćanja PDV-a i drugih poreskih obaveza.

Rješavanje ovog problema je kontinuirani posao koji zahtjeva zajedničko djelovanje nadležnih državnih i lokalnih institutucija, te privrede. Glavni grad od aprila sprovodi pojačanu akciju koja je rezultirala da oko stotinu stanodavaca uđe u legalne poslov-ne tokove. Riječ je o pozitivnom trendu, s tim što je još mnogo stanova koji su u sivoj zoni. Na sastanku je ocijenjeno da je po-trebno pojednostaviti procedure registro-vanja i oporezivanja privatnog smještaja, te ojačati kapacitete inspekcijskih organa na-dležnih za ovaj vid djelatnosti. Ocijenjeno

je da je još uvijek veliki problem oglašava-nje neregistrovanih smještajnih kapaciteta za iznajmljivanje putem interneta, te da je potrebno ojačati zakonske kapacitete kako bi se tome stalo na put.

U radu sastanka učestvovali su potpreds-jednica Privredne komore Crne Gore Ljilja-na Filipović, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marković, generalni direktor Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Armend Milla, predstavnici Glavnog gra-da - sekretar Sekretarijata za preduzetni-štvo Glavnog grada Kemal Grbović i Enis Ljuljanović, Ana Jovanović iz Turističke organizacije Podgorice, izvršna direktorica kompanije "Čelebić City" Milena Brajović, direktor hotela "Hemera" Nikola Radomi-rović.

Izvještaj sa ovog sastanka biće predsta-vljen Komisiji za praćenje turističke sezo-ne, a praćenje aktivnosti na ovu temu ra-diće se u kontinuitetu.

17


Pretvaranje konflikta u konstruktivni dijalog

Edukacija

Razumijevanje potreba i interesa druge strane otvara šansu za dijalog i obostranu korist.

Privredna komora Crne Gore orga-nizovala je 10. jula 2019. godine, u saradnji sa kompanijom Balance to

Business, seminar na temu "Pretvaranje konflikta u konstruktivni dijalog”.

Predavačica je bila Jelena Vuletić, izvršna direktorica za rizike Hipotekarne banke AD Podgorica i Eriksonov timski biznis kouč.

Seminar je bio namijenjen liderima, mena-džerima i njihovim članovima tima, osoba-ma koje se bave prodajom i žele da unapri-jede svoja znanja o uspješnoj komunikaciji sa različitim strukturama ličnosti, da otkri-ju i nauče više o sebi i drugima, kako da is-koriste međusobne razlike, snage i poten-cijale i uspiju na lakši i efikasniji način da upravljaju i organizuju sve potrebne korake za ostvarenje cilja.

S obzirom da je u današnjim okolnostima sve prisutniji stres koji dovodi do konflik-ta, poznavanje načina prevazilaženja istog i pretvaranje u konstruktivni dijalog pred-stavlja vještinu koja određuje dalji uspjeh kompanije.

Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore prof. dr Mladen Perazić naveo je da konflikti nastaju kao posledi-ca činjenice da različiti ljudi (sa različitim vrijednostima i interesima) rade i žive za-jedno i često u komunikaciji sukobljavaju mišljenja i suprostavljaju stavove.

- Kroz ove sukobe mišljenja i konflikte mi upoznajemo medjusobne razlike i tragamo

za načinima kako da ih prevaziđemo. Ra-zumijevanje potreba i interesa druge strane otvara šansu za dijalog i obostranu korist. Stvaranje uslova za razgovor o potrebama strana u konfliktu otvara mogućnosti za nalaženje novih rješenja i najčešće dovodi do konstruktivnog dijaloga i premošćiva-nja izazova – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, ubrzanost tempa života, rad pod pritiskom, ograničeni roko-vi, zahtjevi da se brzo završi posao često dovode do stresa i konfliktnih situacija.

- Pretvaranje konflikta u konstruktivni di-jalog vještina je koja određuje dalji uspjeh. Kako bismo izbjegli stres važno je da svo-je, kao i psihološke potrebe ljudi sa kojima komuniciramo, zadovoljimo na pozitivan način – saopštio je on.

Istraživanja pokazuju da više od 20% vre-mena menadžeri provode u rješavanju konfliktnih situacija.

- Razumijevanje prirode konflikata, kako nastaju i kako ih je moguće prevazići, jeste ključ koji nam pomaže da se lakše nosimo sa konfliktnim situacijama što će pomoći održavanju dobrih međuljudskih odnosa i doprineti boljem uspjehu organizacije – zaključio je Perazić.

Predavačica Jelena Vuletić poručila je pri-vrednicima da se konflikt može spriječiti i prevazići boljim razumijevanjem ponaša-nja različitih struktura tipova ličnosti.

Naglašava da je riječ o vrlo aktuelnoj temi u zemljama članicama Evropske unije, po-sebno u regionu - Hrvatskoj i Sloveniji.

- Veliki je izazov ispred nas. Crnogorski pri-vrednici polako hvataju korak sa pomenu-tim zemljama. Doprinos tome su i radioni-ce koje Privredna komora organizuje kako bi privrednici naše države počeli sa imple-mentiranjem evropskih standarda u ovoj sferi. Raduje me što se kod nas organizuje sve više radionica sličnog tipa i uvjerena sam da će od njih benefite imati kako po-jedinci, tako i kompanije – rekla je Vuletić.

Tokom svog predavanja ona je govorila o PCM (Process Communication Model) ti-povima ličnosti (Harmoniser, Thinker, Per-sister, Imaginer, Rebel, Promoter), komuni-kaciji u stresu, sa naglaskom da se dobar komunikator prilagođava drugima, a ne očekuje suprotno, te o upravljanju konflik-tom kroz usklađivanje.

Četiri su načina rješavanja konflikta. Po-vlačenju pribjegavaju uglavnom osobe osjetljive kako za svoja tako i za tuđa os-jećanja. One ne žele da dođu u situaciju da nekog povrijede i budu povrijeđeni. Pobje-da je čest način kod osoba koje međuljud-ske odnose dijele na pobjedničku i gubi-tničku stranu. Tu je i kompromis kada obje strane osjećaju da nijesu zadovoljile svoje potrebe, odnosno osjećaju se prevareno. Na kraju tu su win -win rješenja gdje su obje strane pobjednici.

18


Banke da otvore vrata za investicije u agrar

Poljoprivreda i prehrambena industrija

U okviru IPARD-a je potpisano 205 ugovora za 19,3 miliona eura investicija. Od tih 205 ugovora, 75 korisnika je počelo sa investiranjem a vrijednost tih projekata iznosi 9,1 milion eura.

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije raz-motrio je na sjednici održanoj 4. jula 2019. godine Izvještaj o relizaciji prvog i drugog javnog poziva za IPARD II. Prezen-

tovani su dualni sistem obrazovanja, projekat "Domaći ukusi”, te Informacija o sajamskim aktivnostima.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnik Ministarstva poljoprivrede i rural-nog razvoja Blagota Radulović, sekretarka Odbora udruženja tu-rizma i ugostiteljstva Sanja Marković, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković, te Ivana Parača, savjetnica u Sektoru za međunarodnu saradnju.

IPARD

Generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja Blagota Radulo-vić kazao je da se u Crnoj Gori ovaj projekat implementira preko godinu dana.. IPARD, naglašava on, nije fleksibilan i karakteriše ga ozbiljan sistem kontrola podnijetih zahtjeva koji se moraju pošto-vati. Zato je u fokusu Ministarstva smanjenje rizika da Evropska komisija povuče novac zbog neusaglašenosti sa zahtjevima pro-jekta, naveo je Radulović.

On je prezentovao SWOT analizu IPARD projekta – snage, slabosti, prilike i prijetnje koje se odnose na naš agrar u ovom projektu.

- Poljoprivrednici su ti koji nose proces IPARD-a uz podršku na-dležnih. Sama činjenica da je tokom prva dva poziva za IPARD, za

mjeru 1 i 3, bilo više od 400 zahtjeva u vrijednosti od preko 50 mili-ona eura potražnje investicija, dovoljno govori o tome gdje se naš sektor poljoprivrede i prerade nalazi u ovom momentu – kazao je Radulović.

On je izrazio zadovoljstvo zbog iskazane volje poljoprivrednika da učestvuju u pozivima za IPARD, uz ocjenu da će se vremenom po-većati procenat uspješnosti njihovih aplikacija.

Konstatovao je da su vidljiva ulaganja u stočarstvo, ali da postoji još mnogo prostora da se investira u biljnu proizvodnju i preradu. Ukazao je da je potrebno implementirati međunarodne standarde u agraru, raditi na edukaciji, te iskoristi priliku i što bolje se pozici-onirati na rastućem tržištu u ovoj oblasti.

- U ovom momentu u okviru IPARD-a imamo 205 ugovora za 19,3 miliona eura investicija. Od tih 205 ugovora, 75 korisnika je počelo sa investiranjem a vrijednost tih projekata iznosi 9,1 milion eura. Riječ je o velikom investicionom talasu u sektoru poljoprivrede. Nadam se da će ovih 9,1 milion eura privući pažnju banaka, prema agraru. Apelujem na banke da otvore vrata za poljoprivrednike i aplikante koji su stvorili uslove da investiraju u primarnu proizvo-dnju – rekao je Radulović.

On je najavio da da će treći IPARD javni poziv za mjeru 3- "Investi-cije u fizički kapital za preradu i marketnig poljoprivrednih i ribljih proizvoda" Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objaviti do kraja ovog mjeseca, kao i da će do kraja godine biti raspisan i novi javni poziv za mjeru 1 -"Investicije u fizički kapital poljopri-vrednih gazdinstava"

19


- Poručujem svima koji planiraju da se pri-jave po javnom pozivu za mjeru 3 - počnite odmah da pribavljate potrebnu dokumen-taciju, izradu glavnih revidovanih projeka-ta ako je investicija građevina, kao i biznis planova – riječi su predstavnika Ministar-stva.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je ocijenio da IPARD nudi brojne prednosti, ali da je prije svega neophodno da ulaganja budu opravdana i održiva sa aspekta profi-ta, jer kredite treba vraćati.

Sekretarka Lidija Rmuš ocijenila je da je potrebno promovisati potrebu većih ula-ganja u voćarstvo, gdje postoji značajna mogućnost supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom.

Predstavnik Ministarstva je odgovorio da je razumljivo što poljoprivrednici ulažu najvi-še u oblasti koje imaju brži povrat ulaganja. Voćarstvo, prema njegovim riječima, može biti interesantno velikim kompanijama i naveo je primjer novog velikog voćnjaka jabuka u Župi nikšićkoj, kao i zasade dunja te maslina.

sticiono-razvojni fond i Privredna komora Crne Gore, potpisali su Sporazum o sara-dnji u cilju promovisanja saradnje proi-zvođača, distributera i turističke privrede u realizaciji druge faze projekta "Kupujmo domaće” pod nazivom "Domaći ukusi”.

Cilj projekta je supstitucija uvoza i poveća-nje potrošnje domaćih proizvoda kroz turi-zam i ugostiteljstvo.

Fokus projekta je na preduzimanju aktiv-nosti u oblasti plasmana crnogorskih pro-izvoda na domaćem turističkom tržištu, koje se odnose na: povećanje učešća do-maćih proizvoda u turizmu i ugostiteljstvu; jačanje svijesti o značaju povezivanja do-maćih proizvođača sa privrednim subjekti-ma iz oblasti turizma i ugostiteljstva u cilju razvoj ukupnog privrednog ambijenta u Crnoj Gori; promovisanje crnogorskih pro-izvoda na nacionalnom i međunarodnom planu; unapređenje poslovnog ambijenta.

Program ima četiri međusobno povezane komponente implementacije koje objedi-njavaju postavljene ciljeve i ciljne grupe. One se odnose na: analizu proizvodnje hra-ne i potencijala za plasman kroz turizam i ugostiteljstvo; unapređenje kvaliteta i efikasnije povezivanje proizvođača i kom-panija iz oblasti turizma i ugostiteljstva; podsticanje razvoja preduzetništva; bren-diranja i promocije gastro ponude.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je kazala da su u ovoj godini opredijeljena značajna sredstva za aktivnosti u okviru projekta "Domaći ukusi” u iznosu 120.000 eura, koje treba da doprinesu boljoj pozi-cioniranosti domaćih proizvoda i njihovoj većoj potrošnji u turizmu.

Sekretarka Odbora poljoprivrede i pre-hrambene industrije Lidija Rmuš ocijenila je da je u svijetu nezamisliva turistička bez gastro-ponude, te da se mora raditi na nji-hovom povezivanju.

Tadija Šljukić, mljekara Nika, ukazao je na nedovoljnu zastupljenost crnogorskih mliječnih proizvoda u hotelima. Prema njegovim riječima, hoteli prilikom nabavke najviše uzimaju u obzir cijenu, a crnogorski mlječni proizvodi nastaju od sirovine koja je do 30 osto skuplja nego u pojedinim ze-mljama okruženja.

Sanja Marković je kazala da će se tokom realizacije projekta naći način kako da cr-nogorski proizvodi budu istaknuti u hoteli-ma, kao I da se osoblje edukuje da najprije preporuči gostima domaću hranu.

Dualno obrazovanje

Direktor Centra za stručno obrazovanje Du-ško Rajković ocijenio je da su Ministarstvo prosvjete, institucija kojom rukovodi i Pri-vredna komora Crne Gore postigli "odlične pomake u reformi stručnog obrazovanja".

- Novi modularizovani obrazovni programi su upravo ono što privredi treba i što predu-zetnici traže – smatra Rajković.

U odnosu na prije dvije godine, trogodišnje programe zanimanja upisuje 1000 učeni-ka više, dodaje on. To govori da su stručne škole sve više izbor mladih koji naročito interesovanje pokazuju za dualni sistem obrazovanja.

Rajković je pozvao predstavnike agrara da se uključe u dualno obrazovanje.

- Očekujemo da vaša vrata budu otvorena za tu djecu, jer je to najbolji način da kre-irate kadar koji vam je potreban – rekao je direktor Centra.

U dualnom sistemu su 22 od 24 opštine, 26 škola, 577 učenika (plan je da ih u školskoj 2019/2020 bude 800) i 285 poslodavaca.

- Dualno obrazovanje je dobra prilika da dođemo do kvalitetnog kadra u mjeri naših potreba – ocijenio je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

Bekim Hadžalić, Franca, smatra da je sa dualnim obrazovanjem trebalo ranije kre-nuti imajući u vidu sve veći odlazak struč-nog kadra u inostranstvo.

Nadovezujući se na tu temu, Milko Beljkaš iz Inpeka, smatra da je potrebno iznaći me-hanizme da se kadar koji se školuje kod po-slodavca i zadrži. On smatra da je potrebno bolje informisati građane i tako doprinijeti većem upisu djece na pojedina deficitarna zanimanja.

Domaći ukusi

Projekat "Domaći ukusi" prezentovala je Sanja Marković, sekretarka Odbora udruže-nja turizma i ugostiteljstva.

Povezivanje turizma i poljoprivrede od izu-zetnog je značaja za crnogorsku ekonomi-ju. Tradicionalni domaći proizvodi dodaju na vrijednosti turizmu, a pozitivni efekati na ekonomiju ostvaruju se kroz povećanje njihove potrošnje i smanjenje uvoza.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, Inve-

20


Odbor udruženja malih i srednjih pre-duzeća i preduzetnika Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici 8. jula,

razmatrao je Program za unapređenje kon-kurentnosti privrede za 2019. godinu i In-formaciju o poslovnom ambijentu u ovom sektoru. Prezentovani su dualni sistem obrazovanja kao i projekti u kojima uče-stvuje Privredna komora.

Sjednicu je vodila zamjenica predsjednika Odbora Nevena Petrović a u radu su, pored članova, učestvovali, predstavnice Direkto-rata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ivana Zečević i Jelena Obradović, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Raj-ković, te direktorica Sektora za projekte Privredne komore Tanja Radusinović.

Unapređenje konkurentnosti

Predstavnica Direktorata za investicije, ra-zvoj malih i srednjih preduzeća i upravlja-nje EU fondovima u Ministarstvu ekonomi-je Ivana Zečević rekla je da taj Vladin resor ove godine realizuje Program za unapređe-nje konkurentnosti privrede, koji, kroz de-set programskih linija, ima za cilj stvaranje konkurentnih, izvozno orjentisanih i ino-vativnih privrednih subjekata.

Ona je istakla da su, uvažavajući potrebe privrednika, pojednostavljene procedure apliciranja, a istovemeno ubrzane one za odobrenje podrške. Opredijeljena budžet-ska sredstva, koja će se dodjeljivati u vidu bespovratnih subvencija, iznose 1,64 mili-ona eura.

Programom za unapređenje konkurentno-sti privrede za 2019. godinu je predviđeno sprovođenje šest linija finansijske podrške i to za: unapređenje inovativnosti, uvođe-nje međunarodnih standarda, moderniza-ciju prerađivačke industrije, razvoj klaste-ra, podsticaj direktnih investicija, te razvoj zanatstva. Nefinansijska podrška se odnosi na linije za pružanje mentoring usluga i ra-zvoj preduzetništva.

Uporedo će se sprovoditi dvije programske linije - Uredba o biznis zonama i promocija povećanja konkurentske sposobnosti proi-

Programom za unapređenje konkurentnosti privrede za 2019. godinu je predviđeno sprovođenje šest linija finansijske podrške.

Informacija o sajmovima

Ivana Parača, savjetnica u Sektoru za međunarodnu saradnju, predstavila je Pro-gram sajamskih aktivnosti za 2019. godinu koji će Komora relaizovati u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministar-stvom turizma i održivog razvoja, Nacio-nalnom turističkom organizacijom i Inve-sticiono razvojnim fondom Crne Gore.

Učestvovanje na sajmovima je jedna od ak-tivnosti koja značajno doprinosi intenziv-nijem uključivanju crnogorske privrede u međunarodne ekonomske tokove i pobolj-šanju saradnje. Učešće na sajmovima ima širu višedimenzionalnu promotivnu funk-ciju privrednih potencijala Crne Gore i kon-kretnih preduzeća međunarodnoj javnosti.

Komorin Program za 2019. godinu obuhva-ta zajedničko učešće crnogorske privrede na sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Ce-lju, Prištini i Tirani.

Poseban fokus je na sajmu u Celju – MOS, koji se održava od 10. do 15. septembra 2019. godine. MOS je poslovni i sajamski događaj koji svake godine privuče preko 1.000 izla-gača, 130.000 posjetilaca i više od 34 zemlje učesnice. Manifestaciju prate predavanja, događaji i radionice iz različitih oblasti, gdje se mogu dobiti korisne informacije za poslovanje. Tradicionalno, sajam svake godine ima partnersku zemlju, što još više olakšava uspostavljanje ekonomskih veza između zemalja. Ove godine zemlja partner sajma je Crna Gora.

Cilj učešća na MOS-u je povećanje spoljno--trgovinske razmjene i stranih direktnih investicija putem prezentacije i promocije crnogorske privrede, odnosno njenih eko-nomskih potencijala i investicionog ambi-jenta. Organizovanje zajedničkog štanda gdje bi bio izložen reklamno propagandni materijal Privredne komore kao i različiti materijali i proizvodi crnogorskih kompa-nija, je način da se predstavimo, upoznaju novi partneri i obave poslovni razgovori. Kroz seminare i ekonomske konferencije renomirani stručnjaci će podijeliti svoje znanje i iskustvo sa izlagačima i posjetio-cima kako bi se lakše susreli sa izazovima i povećali konkurentnost svojih proizvoda.

Članovi Odbora su pozvani da daju predlo-ge i rješenja koji će doprinijeti što boljem predstavljanju naših proizvoda i države u Sloveniji.

zvoda i usluga.

Program za unapređenje konkurentnosti privrede je usklađen sa Programom eko-nomskih reformi za period 2019-2021 i Pravcima razvoja Crne Gore 2018-2021.

Direktno će doprinijeti ostvarivanju stra-teških i operativnih ciljeva postavljenih u Akcionom planu za 2019. godinu za spro-vođenje Strategije za razvoj MMSP, kao i onih definisanih Industrijskom politikom Crne Gore do 2020. godine, te niza strate-ških dokumenata koji se odnose na ovu oblast.

Dualno obrazovanje

Dualno obrazovanje u Crnoj Gori je predsta-vio direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković.

Riječ je o modelu koji se realizuje dvije go-dine, kod koga poslodavci organizuju i rea-lizuju praktičnu edukaciju učenika. Učenik (odnosno njegov roditelj tj. staratelj), koji se odluči za ovaj oblik obrazovanja sklapa sa poslodavcem ugovor, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze. U ovom proce-su poslodavac ne ustupa samo svoj prostor i opremu za praktičnu nastavu, već je od-govoran za praktično obrazovanje učenika u cjelini, bezbjednost i odgovarajuće preno-šenje znanja, u skladu sa obrazovnim pro-gramom. Uključenjem u ovaj vid realiza-cije obrazovanja učenika, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja. U ovaj proces, prema podacima Ministarstva pro-svjete, ove godine se uključilo 17 škola iz 12 crnogorskih opština, i to sa 14 obrazovnih programa tj. smjerova.

U dualno obrazovanje je uključeno 585 po-slodavaca iz 22 od 24 opštine, a cilj je da ove godine 800 učenika pohađa nastavu po ovom programu.

Poslovni ambijent

Informaciju o poslovnom ambijentu u sek-toru MSP predstavio je sekretar Odbora Ve-selin Dragićević.

21


Za unapređenje konkurentnosti 1,64 miliona eura

Mala i srednja preduzeća

je Crna Gora.

Projekti

Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Tanja Radusinović predstavila je Odboru EU fondove i projekte koji se reali-zuju preko ove poslovne asocijacije.

U okviru EU pretpristupnih fondova sred-stva su dostupna kroz Instrument pretpri-stupne podrške za period 2014-2020 (IPA II) i različite programe EU namijenjene člani-cama i kandidatima za članstvo.

Ključni dokument koji definiše prioritete na nacionalnom nivou za podršku iz sredsta-va IPA II jeste Indikativnistrategijskidoku-ment Crne Gore za IPA 2014-2020 – ISDCG. Njime se definišu konkretni oblici podrške koja je potrebna za ostvarenje predviđenih ciljeva u odabranim sektorima, pri čemu planirana podrška mora biti utemeljena na prioritetima definisanim u nacionalnim strategijskim dokumentima, strategijskim dokumentima EU i odnositi se na oblasti u kojima su potrebna značajnija unapređe-nja za pripremu za članstvo.

Crna Gora učestvuje u devet prekogranič-nih i transnacionalnih programa, zatim u Erasmusu +, koji se odnosi na obrazova-nje, mlade i sport, Horizontu 2020, bazira-nom na izvrsnosti u nauci, industrijskom liderstvu i društvenim izazovima, zatim COSME - EU programu za konkurentnost preduzetništva i MSP. Pored toga postoji mogućnost apliciranja za EUREKA - među-narodni program za inovacije, develoPPP, sredstvima iz programa Norveška za vas, KET za čistiju proizvodnju.

U tekstu se navodi da ovaj sektor pokazu-je dinamičan razvoj, imajući u vidu rast relevantnih indikatora. Broj mikro, malih i srednjih preduzeda (MMSP) u Crnoj Gori u 2018. iznosio je 29.534 (Poreska uprava) i veći je za 10,4% u odnosu na 2017. Istovre-meno, porastao je broj zaposlenih - mikro, mala i srednja preduzeća zapošljavaju 138.839 radnika, 6,4% više nego u 2017, od-nosno 76% od ukupnog broja. Kontinuirani trend rasta broja MMSP u Crnoj Gori rezul-tat je i sve većih ulaganja u ovaj sektor, koji je programima finansijske podrške dobio u 2018. podržan sa 60% više sredstava u odnosu na prethodnu. Posebna pažnja po-svećuje se razvoju ženskog preduzetništva, a promovisani su i novi finansijski instru-menti kreditnih garancija i ulaganja u ri-zični kapital. Ipak, u sektoru MMSP i dalje je prisutan problem pristupa finansijama. U kontekstu prevazilaženja ovog izazo-va, u tekućoj godini se realizuje pomenuti Program za unapređenje konkurentnosti privrede.

U okviru aktivnosti na otklanjanju prepre-ka za jačanje poslovnog ambijenta, između ostalog, radi se na iznalaženju rješenja za dalje smanjenje poreskih i opterećenja za-rada (od 1.jula smanjeni su doprinosi na za-rade na teret poslodavca - od 4,3% na 2,3%), kao i na smanjivanju troškova administra-tivnih postupaka i skradivanju dužine nji-hovog trajanja. Troškovi poslovanja će se smanjiti kroz primjenu nižih taksi, uz manji broj plaćanja i procedura. Započeta je im-plementacija mjera na daljem unapređenju poslovnog ambijenta na lokalnom nivou. Doneseni su Zakon o administrativnim ta-ksama i Zakon o lokalnim komunalnim ta-ksama, kojim se značajan broj administra-

tivnih taksi smanjuje ili ukida, a akcenat je na unificiranju komunalnih taksi na lokal-nom nivou. Fiskalna politika je usmjerena i na stvaranje podsticajnog poreskog i in-vesticionog ambijenta čime se omogudava otvaranje novih radnih mjesta. Sprovede se programi obrazovanja i osposobljavanja odraslih za 1.295 nezaposlenih lica u cilju bržeg usklađivanja ponude i potražnje za radnom snagom.

Sajam u Celju – MOS

Sekretar Odbora Veselin Dragićević je predstavio Program sajamskih aktivnosti za 2019. godinu koji će Komora relaizova-ti u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvom turizma i održivog razvoja, Nacionalnom turističkom organi-zacijom i Investiciono razvojnim fondom Crne Gore. Komorin Program za 2019. godi-nu obuhvata zajedničko učešće crnogorske privrede na sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani. Posebno je is-taknuto učešće crnogorskih privrednika na sajmu u Celju – MOS, koji se održava od 10. do 15. septembra 2019. godine i članovi Od-bora su dobili osnovne informacije o prijavi učešća na ovom sajmu. MOS je poslovni i sajamski događaj koji je prethodne godi-ne privukao preko 1.000 izlagača, 130.000 posjetilaca i više od 34 zemlje učesnice. Manifestaciju prate predavanja, događaji i radionice iz različitih oblasti, gdje se mogu dobiti korisne informacije za poslovanje. Tradicionalno, sajam svake godine ima partnersku zemlju, što još više olakšava uspostavljanje ekonomskih veza između zemalja. Ove godine zemlja partner sajma

22


Odbor udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, na sjednici 2. jula 2019. godine, razmotrio je poslovni ambijent za realizaciju špediterskih poslova - admistrativnu taksu za

izmjenu podataka u jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI), raspodjelu poljoprivrednih kvota, te CEFTA odluku 3/2015/ koja se odnosi na punu kumulaciju i duty drawback. Članovima Odbora predstavljen je dualni sistem obrazovanja.

Sjednicu je vodio potpredsjednik Odbora Saša Simonović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović i predstavnici Uprave carina Stojanka Milošević, Tatjana Vujisić, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kri-stina Lapčević, Ministarstva finansija Danko Dragović i direktor Centra za stručno osposobljavanje Duško Rajković.

Predsjedavajući Simonović je pojasnio da je Zakonom o admini-strativnim taksama ponovo uvedena taksa, u iznosu pet eura, koja se naplaćuje u slučaju izmjene pogrešnih podataka u jedinstvenoj carinskoj ispravi. Prema podacima Uprave carina Crne Gore, to-kom maja je upućeno 424 zahtjeva za izmjenu podataka u jedin-stvenoj carinskoj ispravi.

Privrednici koji se bave izradom carinskih deklaracija saopštavaju da pomenuta taksa predstavlja veliki trošak, a njen iznos je često veći nego faktura koja sa naplaćuje od uvoznika za istu JCI. Pome-nuta administrativna taksa je već jednom ukinuta na inicijativu Odbora udruženja špeditera.

Ova taksa se ne naplaćuje u Sloveniji i Hrvatskoj, članicama Evrop-ske unije, te Srbiji i Albaniji. Naplaćuje se u Sjevernoj Makedoniji i to u iznosu od devet do 10 eura i u Bosni i Hercegovini u slučaju kada je vozilo na carinskom terminalu (taksa za ispravku JCI iz-nosi 10,23 eura), odnosno kada vozilo napusti carinski terminal i naknadno se pristupi ispravci JCI (taksa iznosi 30,67 eura).

Ukinuti taksu za izmjenu podataka u JCI

Špediteri

Tatajna Vujisić iz Uprave carina ocjenjuje da taksa treba da ostane jer je njena svrha da se smanje greške koje špediteri prave prili-kom popunjavanja jedinstvene carinske isprave.

- Smatramo da ova taksa ne predstavlja veliki namet špediterima. Cilj je da bude što manje grešaka, a onda će svima posao biti mno-go lakši – rekla je Vujisić.

Prema riječima, Rajka Mijatovića iz Capital Tradea, greške koje špaditeri prave ne utiču na obračun carina i najčešće se odnose na zemlju porijekla robe i tablice kamiona prevoznika.

- Taksa je dodatni pritisak na špeditere i trebalo bi da se utvrdi nivo greške za koji se ona naplaćuje – smatra Mijatović.

Vladimir Karanikić, PSG Montenegro, smatra da greške špeditera nijesu namjerne i krupne, te da propuste prave i carinici.

Branislav Zenović, Zenšped, ocjenjuje da je odluka o uvođenju ta-ksi opravdana, jer je svaka greška izuzetno bitna, ali da treba raz-motriti njihovu visinu.

Darko Globarević iz Zetatransa ukazao je da izvozne deklaracije iz inostranstva dolaze sa greškama.

- Nije u redu kažnjavati nas zbog sitnica. Ovo je veliki namet, po-sebno ako znamo da su cijene naših usluga male – rekao je Glo-barević.

Snežana Terzić, Stadion smatra da greške u deklaracijama one-mogućavaju druge učesnike u lancu da efikasno obave posao, pa je korisno da taksa ostane kao korektivni faktor, ali ipak treba raz-misliti o njenoj visini.

Među ograničenjima u poslovanju sa kojima se svakodnevno su-srijeću špediteri saopštena je raspodjela poljoprivrednih kvota. Posebno je naglašena neodgovarajuća raspodjela kvota za sireve,

Privrednici koji se bave izradom carinskih deklaracija saopštavaju da pomenuta taksa predstavlja veliki trošak, a njen iznos je često veći nego faktura koja sa naplaćuje od uvoznika za istu JCI.

23


odnosno 65 tona, što je jako nisko za potrebe crnogorskog tržišta.

Ukazano je da se svake godine, od 1. do 3. januara javlja velika bor-ba na tržištu prilikom korišćenja ove kvote po principu hronolo-škim redom, odnosno ko prvi zauzme raspoloživu količinu. Povla-šćena carina u kvoti na ovaj proizvod je niža, odnosno 6%, što je za ovu životnu namirnicu značajno za postizanje povoljnije cijene na tržištu, zbog čega postoji veliko interesovanje za korišćenje ovog preferencijala.

Carinske kvote za uvoz poljoprivrednih proizvoda utvrđene među-narodnim sporazumima raspodjeljuju se prema hronološkom redu datuma prihvatanja carinskih deklaracija; srazmjerno količinama proizvoda koje su zatražene prilikom podnošenja zahtjeva za dod-jelu kvote; na osnovu tradicionalnih trgovinskih tokova utvrđenih uvidom u službene evidencije organa uprave nadležnog za poslo-ve carina.

Raspodjela kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda do 100 tona, vrši se prema hronološkom redu dana prihvatanja carinskih de-klaracija. Raspodjelu kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda vrši organ uprave nadležan za poslove carina, odnosno Uprava carina Crne Gore.

Raspodjelu kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda preko 100 tona, vrši organ državne uprave nadležan za poslove poljoprivrede, odnosno Ministarstvo poljoprivrede ruralnog razvoja.

Raspodjela kvota vrši se na osnovu javnog poziva, koji se raspisuje najkasnije do 30. oktobra tekuće za narednu godinu za koju se vrši raspodjela kvota.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kri-stina Lapčević upoznala je Odbor sa evropskim propisima sa ko-jima treba da se usklade naši privredni subjekti, a odnose se na poljoprivredne proizvode. Ona je kazala da u aktuelnoj primjeni

kvota sistem funkcioniše realativno dobro i saopštila spremnost za njegovo unapređivanje kako bi privreda imala što više koristi. Sa uvođenjem garancija naredne godine, shodno EU modelu, neće biti problema za ispunjavanje kvota. Pozvala je Privrednu komoru da bude partner na ovom poslu, te je ukazala da se regulativa može prilagođavati zahtjevima poslovnog sektora.

- Želja nam je da pripremimo privredu za evropske propise koji će važiti kada uđemo u EU – rekla je Lapčević.

Od 1. jula 2019. godine počela je primjena Odluke 3/2015 CEFTA Za-jedničkog komiteta, kojom se uvodi puna kumulacija i ukida za-brana povraćaja dažbina.

Ključna rješenja ove odluke su: uvođenje pune kumulacije porije-kla robe u okviru CEFTA, čime će biti omogućeno lakše sticanje porijekla robe i dublja regionalna integracija; mogućnost prošire-nja zone pune kumulacije i na ostale trgovinske partnere CEFTA strana, odnosno EU, države EFTA, i Tursku (ukoliko se saglase); u bilateralnoj trgovini između CEFTA strana neće se primjenjivati zabrana povraćaja ili oslobođenja od plaćanja carine za sve pro-izvode što će pojednostaviti postojeće procedure, doprinijeti kon-kurentnosti i olakšati trgovinu u okviru CEFTA regiona.

Primjena ovih novih instituta u pravilima porijekla predstaviće značajno olakšanje u poslovanju privrednih subjekata. Naime, pri-mjenom pune kumulacije, roba proizvedena u Crnoj Gori će u po-ređenju sa primjenom dijagonalne kumulacije porijekla, na lakši način sticati crnogorsko preferencijalno porijeklo, jer se kumulira-ju procesi proizvodnje obavljeni u više CEFTA strana.

Dodatno, direktni finansijski benefiti su takođe značajni, jer pri-vredni subjekti više neće morati da za robu bez porijekla, koja je učestvovala u proizvodnji proizvoda koji stiče crnogorsko prefe-rencijalno, plaćaju carinski dug.

Stojanka Milošević iz Uprave carina pozvala je privrednike da učestvuju u radu seminara na ovu temu koji će u saradnji sa Pri-vrednom komorom organizovati 9. jula 2019. godine u cilju pruža-nja informacija o duty drawback-u, smjernicama za integrisanu implementaciju kumulacije (CEFTA), olakšanja regionalne imple-mentacije odluke CEFTA 3/2015, kao i tehnička pitanja o punoj ku-mulaciji i duty drawback-u i povećanje svijesti o svim prednosti-ma i nedostacima koje donosi.

Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković kazao je da se u proces dualnog obrazovanja, prema podacima Ministarstva prosvjete, ove godine uključilo 17 škola iz 12 crnogorskih opština, i to sa 14 obrazovnih programa. U nastavnoj 2018-2019. godini imali smo 580 učenika i više od 250 poslodavaca u ovom obliku obrazo-vanja. Ono što je posebno važno jeste da u trećem razredu imamo 56 učenika kod poslodavaca.

Rajković je naglasio veliki doprinos Ministarstva prosvjete i Pri-vredne komore Crne Gore u razvoju sistema dualnog obrazovanja.

- Pomenute institucije i Centar za stručno obrazovanje, omogućili su da izgradimo kvalitetan sistem za obrazovanje učenika u proi-zvodnji – rekao je Rajković.

Podsjetio je da već postignut napredak i na trećoj godini obrazova-nja gdje se sada upisuje mnogo više učenika.

Rajković je saopštio da je u proces dualnog obrazovanja uključeno 585 poslodavaca iz 22 od 24 crnogorske opštine. Cilj je da se ovaj značajan proces kontinuirano proširuje i sadržajno obogaćuje.

24


Nekvalitetni krediti više nijesu sistemski rizik

Banke, finansijske organizacije i osiguranje

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organiza-cija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 5. jula 2019, razmatrao je informaciju Centralne

banke o kretanjima u ovom sektoru i privredi, te izvještaj o stanju na tržištu osiguranja za prvi kvartal ove godine. Raspravljano je o Nacrtu Zakona o kreditnim institucijama sa implikacijama na rad i postupanje banaka. Promovisana je knjiga "Investiciona analiza na finansijskim tržištima", autora prof. dr Dragoljuba Jankovića.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mladen Rabrenović.

Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku CBCG navela je da je ova insti-tucija prognozirala privredni rast za 2019. u rasponu od 2,5 do 3,2 odsto što je usaglašeno sa projekcijama MMF i Evropske komisije. Projektovni rast je niži od prosjeka regiona.

- Mjere fiskalne konsolidacije će usporiti kako privatnu tako i jav-nu potrošnju pa su projektovane stope rasta BDP-a niže – rekla je ona.

Govoreći o podacima koji se odnose na pet mjeseci 2019. godine,

25


Zakonom o kreditnim institucijama dobiće se detaljniji, razrađeniji i moderniji regulatorni okvir prije svega za rad banaka.

navela je pad u prerađivačkoj i elektroindustriji, a rast vađenja rude i kamena, proizvodnji metalnih proizvoda, turizmu, građevi-narstvu.

- U prvih pet mjeseci broj dolazaka turista 342.340 ili 30,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine – rekla je Mitrović Mijato-vić, dodajući da je broj noćenja 18,6 odsto veći nego u uporednom periodu.

Bankarski sistem je stabilan i bilježi pozitivan rezultat od 26 mi-liona eura.

U crnogorskom bankarskom sistemu posluje 13 banaka. Bilansna suma zabilježena u maju 2019. godine iznosila je 4,3 milijarde eura što je rast 0,5 odsto u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

Ukupan kapital banaka na kraju aprila 2019. godine iznosio je 527 miliona eura i bilježi rast od 2,7%. Ukupno odobreni krediti banaka na kraju aprila 2019. godine iznosili su 2,939 milijardi eura što je rast 1,5 odsto. Nekvalitetni krediti su značajno smanjeni i iznose 139,6 miliona, odnosno 4,7 odsto ukupnih.

- Centralna banka više ne posmatra nekvalitetne kredite kao sis-temski, već kao rizik pojedinih banaka – rekla je ona.

Depoziti u bankama u maju 2019. godine iznosili su 3,303 milijarde eura, i veći su za 1,8 odsto u odnosu na maj 2018. Kamatne stope su u padu ali i dalje iznad prosjeka regiona. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je 6,18%. i prema riječima predstavnice CBCG nikada nije bila niža od tog iznosa.

Milica Marojević, Agencija za nadzor osiguranja, navela je da su društva za osiguranje su u prvom kvartalu 2019. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 22,1 milion eura, što predstavlja rast od 20,2% u odnosu na isti period u 2018. godini, kada je iznosila 18,4 miliona eura. Bruto fakturisana premija u neživotnim osigu-ranjima iznosila je 18,7 miliona eura, što predstavlja rast od 20,8% u odnosu na uporedni period (15,4 miliona eura). Bruto fakturisana premija životnih osiguranja je ostvarila rast od 17,2% i iznosila je 3,4 miliona eura, dok je u uporednom periodu u prethodnoj godini iznosila 2,9 miliona eura.

U ukupno ostvarenoj bruto premiji na nivou tržišta na kraju I kvar-tala 2019. godine, i dalje je dominantno učešće neživotnih osigura-nja od 84,5%. Učešće bruto premije životnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji iznosi 15,5%.

Veljko Pavićević, Erste banka, predstavio je Nacrt Zakona o kre-ditnim institucijama, čije se usvajanje očekuje do kraja godine a primjena od 1. oktobra naredne. On počiva na Direktivi EU 36/2013.

- Ovim zakonom dobićemo detaljniji, razrađeniji i moderniji regu-latorni okvir prije svega za rad banaka – rekao je Pavićević, na-vodeći da zakon ima oko 400 članova, dok je važeći sa svega 170.

Najznačajnija novina odnosi se na uvođenje dualističkog koorpo-rativnog upravljanja, koje bi trebalo da ubrza donošenje odluka u bankama.

- Radujemo se ovom rješenju koje će omogućiti dinamičnije i striktnije upravljanje bankama – dodao je on, pojašnjavajući da će nadzorni i upravni odbori zamijeniti odbore direktora.

On je potencirao kompleksnost zakona i pozvao banke da se na vrijeme pripreme za njegovu primjenu.

Nikola Kaluđerović iz Lovćen banke saglasio se sa istaknutim značajem nove regulative.

- Banke će morati da ispune značajne uslove u relativno kratkom roku. – rekao je on, dodajući zakon u poseban fokus stavlja zaštitu potrošača.

Zbog novih kapitalnih davanja, koja se predviđaju ovim zakonom, može doći do ukrupnjavanja na bankarskom tržištu, ocjena je ovog člana Odbora.

Knjiga "Investiciona analiza na finansijskim tržištima – kamate, prinosi i vrednovanje hartija od vrijednosti" sadrži praktičnu pri-mjenu investicione analize kod proračuna prinosa, kamata i vre-dnovanje finansijskih instrumenata na finansijskim tržištima.

Uz pomoć Excela, profesionalnog finansijskog kalkulatora i formu-la, kroz primjere iz prakse, uvodi vas u proračunu svih elemenata hartija od vrijednosti – prinose, cijene, trajanje, periodične isplate i dr.

Knjiga je namijenjena analitičarima, menadžerima i svim profesi-onalcima u finansijama koji rade u: bankama, investicionim fon-dovima, brokerskim i dilerskim firmama, velikim i malim kompa-nijama, državnim finansijama...

Posebno se preporučuje studentima na osnovnim i postdiplom-skim studijama za grupu predmeta iz finansija.

Savremene finansije za osnovu imaju vremensku vrijednost nov-ca, tj. jednostavnu činjenicu da se slobodna sredstva uvijek mogu ukamatiti u banci. Iz te činjenice slijedi zaključak da sadašnja vri-jednost za iznos kamate se uvećava u nekom budućem periodu. Finansijski sistem omogućava da investitor (fond, kompanija, dr-žava, građanin...) očekuje prinos na plasirana sredstva. Ključni ele-menti investitora na finansijskom tržištu su: visina prinosa, period ostvarivanja prinosa i rizik koji prati investiciju. Hartije od vrije-dnosti omogućavaju da se preko finansijsko tržišta plasiraju sred-stva i ostvari prinos uz prateći nivo rizika. Neke hartije od vrije-dnosti, poput državnih ili vrhunskih kompanija, nemaju rizik ili je vrlo nizak. S druge strane, nove kompanije kojima trebaju sredstva emituju hartije od vrijednosti koje imaju uvećani rizik. Na finansi-jskim tržištima javljaju se različiti tipovi investitora od onih koji ne žele da rizikuju ili da rizikuju što je moguće manje, do onih in-vestitora koji se specijalizuju za rizična ulaganja, očekujući da po tom osvnovu ostvare visoke prinose uz neizbježno prisutne visoke rizike, koji se odnose ne samo na visinu očekivanog prinosa, nego i na uloženu glavnicu. Dakle, današnje obrazovanje iz finansija zah-tijeva dobro poznavanje konkretnih kalkulacija u operacijama na finansijskim tržištima, na što ova knjiga u dobroj mjeri upućuje.

26


Izdvojiti veća sredstva za podršku investicijama

Metalurgija

Odboru udruženja metalurgije i metaloprerađivačke indu-strije Privredne komore Crne Gore, na sjednici 8. jula, pre-zentovani su Program za unapređenje konkurentnosti pri-

vrede za 2019. godinu, dualni sistem obrazovanja, kao i projekti u kojima učestvuje Privredna komora.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Nikolić, a u radu su, pored članova, učestvovali, potpredsjednik Privredne komore Da-nilo Gvozdenović, predstavnik Ministarstva ekonomije Lazar Ne-nezić, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković, te direktorica Sektora za projekte Privredne komore Tanja Radusino-vić.


Savjetnik u Direkciji za investicije i unapređenje poslovnog ambi-jenta u Ministarstvu ekonomije Lazar Nenezić kazao je da se ove godine realizuje Program za unapređenje konkurentnosti privrede

Članovi Odbora su pozvali Ministarstvo da razmotri povećanje obima finansijske podrške prerađivačkoj industriji kako bi se nabavile mašine koje izrađuju proizvode većeg stepena prerade i time doprinose supstituciji uvoza.

kroz deset programskih linija u cilju stvaranja konkurentnih, izvo-zno orjentisanih i inovativnih privrednih subjekata.

Procedure apliciranja su pojednostavljene i ubrzane. Opredijeljena sredstva za bespovratne subvencije iznose 1,64 miliona eura.

Predviđeno je šest linija finansijske podrške za: unapređenje ino-vativnosti, uvođenje međunarodnih standarda, modernizaciju prerađivačke industrije, razvoj klastera, podsticaj direktnih inve-sticija, te razvoj zanatstva. Nefinansijska podrška se odnosi na linije za pružanje mentoring usluga i razvoj preduzetništva. Upo-redo će se sprovoditi dvije programske linije - Uredba o biznis zo-nama i promocija povećanja konkurentske sposobnosti proizvoda i usluga. Prema riječima predstavnika Ministarstva, interesovanje privrede za ova sredstva je veoma značajno.

Članovi Odbora su pozvali Ministarstvo da razmotri povećanje obi-ma finansijske podrške prerađivačkoj industriji kako bi se naba-vile mašine koje izrađuju proizvode većeg stepena prerade i time doprinose supstituciji uvoza. Takođe, smatraju da je potrebno u

27


Rast pokazatelja u prvom kvartalu

Saobraćaj

Na sjednici Odbora udruženja sao-braćaja 16. jula 2019. prezentovani su statistički podaci za ovaj sektor

u prvom kvartalu ove godine. Razmatrane su aktuelne teme iz oblasti pomorskog i drumskog saobraćaja.

Sjednicu je vodio dr Deda Đelović, preds-jednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici Ministarstva sao-braćaja i pomorstva Dino Tutundžić i Bojan Radoman, te direktor Sektora saobraćaja u Komori Zoran Nikolić.

Poslovanje u sektoru saobraćaja predstavio je Savo Barović, sekretar Odbora koji je is-takao da je željeznicom u prvom kvartalu 2019. prevezeno je 192 hiljade putnika 1,1% više nego u I kvartalu 2018. Prevoz robe je iznosio 229 hiljada tona, odnosno 24,7% manje nego za isto vrijeme 2018. Drum-skim saobraćajem je transportovno 1,6 miliona putnika (0,5% više), a robe 209 hi-ljada tona (4,5% više). Vazdušnim putem je u ovom periodu prevezeno 256,3 hiljade putnika što u odnosu na 2018. predstavlja rast od 6,4%. Transport robe vazdušnim sa-obraćajem iznosio je 202 tone i veći je za 9,2% nego u uporednom periodu prethodne godine. Ukupni promet u lukama je iznosio 419 hiljada tona što je za 13,6% manje u od-nosu na 2018. godinu. Prosječan broj zapo-slenih u saobraćaju iznosio je 12,2 hiljade

(12,3% više), dok su prosječne bruto zarade bile 831 eura, (22 eura veće), a neto plate 555 eura (15 eura veće).

- Podaci su, što se tiče prometa robe u lu-kama, bolji u drugom kvartalu. Manjak iz prvog kvartala je anuliran, a nivo pretovara robe je veći nekoliko procenata u odnosu na isti period 2018. – kazao je predsjednik Odbora Deda Đelović.

Odbor je razmotrio pristigle komentare na Predlog izmjena i dopuna Zakona o lu-kama. Nela Vitić, Ocean Montenegro nije saglasna sa komentarom koji se odnosi na dodatno definisanje ko može dobiti konce-sije za lučke poslove. Ona smatra da je riječ o nepotrebnoj liberalizaciji te da je nužno primjenjivati Zakon o koncesijama. Dino Tutundžić, samostalni savjetnik u Direk-toratu za pomorsku privredu, kazao je da će pitanje koncesija biti usaglašeno sa za-konima o koncesijama i javno privatnom partnerstvu.

Članovi Odbora upoznati su sa izmjenama i dopunama Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju kojima su, između ostalog, po-sebno precizirane usluge limo servisa - posebnog oblika javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju koji se obavlja iz-najmljenim putničkim vozilom sa uslugom vozača.

ove programe podrške uključiti i velika pre-duzeća. Takođe, smatraju da su nedovoljna sredstva opredijeljena za podršku imple-mentaciji standarda, naročito u oblasti za-štite životne sredine.

Dualno obrazovanje

Direktor Centra za stručno obrazovanje Du-ško Rajković predstavio je sistem dualnog obrazovanja koji se realizuje dvije godine i postiže značajne rezultate. Riječ je o mode-lu koji se realizuje dvije godine, kod koga poslodavci organizuju i realizuju praktičnu edukaciju učenika. Primjetan je trend rasta pokazatelja vezanih za ovaj vid obrazova-nja, pa su tako u prvoj godini bila uključena 102 poslodavca a u 2018/2019. njih 285 i 577 učenika u 22 opštine.

Planirano je da u školskoj 2019/2020. godini u ovaj sistem bude uključeno 800 učenika 18 obrazovnih programa, te poslodavci iz 23 od 24 opštine. Kako je za deficitarna za-nimanja opredijeljeno 300 stipendija, Raj-ković ističe da to znači da je 1100 učenika pohađati nastavu uz nadoknadu.

Rajković je pozvao predstavnike metalur-ških i metaloprerađivačkih kompanija da, u saradnji sa Centrom za stručno obrazo-vanje, rade na kreiranju obrazovnih pro-grama po mjeri sektora i aktivno učestvuju u kreiranju potrebnih kadrova kroz dualno obrazovanje.

Projekti

Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Tanja Radusinović predstavila je Odboru EU fondove i projekte koji se reali-zuju preko ove poslovne asocijacije.

U okviru EU pretpristupnih fondova sred-stva su dostupna kroz Instrument pretpri-stupne podrške za period 2014-2020 (IPA II) i različite programe EU namijenjene člani-cama i kandidatima za članstvo.

Crna Gora učestvuje u devet prekogranič-nih i transnacionalnih programa, zatim u Erasmusu +, koji se odnosi na obrazova-nje, mlade i sport, Horizontu 2020, bazira-nom na izvrsnosti u nauci, industrijskom liderstvu i društvenim izazovima, zatim COSME - EU programu za konkurentnost preduzetništva i MSP. Pored toga postoji mogućnost apliciranja za EUREKA - među-narodni program za inovacije, develoPPP, sredstvima iz programa Norveška za vas, KET za čistiju proizvodnju.

28


Podrška uvođenju međunarodnih standarda

Informaciono-komunikacione tehnologije

Odbor udruženja informacionih i komunikacionih tehnolo-gija, na sjednici održanoj 17. jula 2019. godine, razmatrao je dualno obrazovanje, međunarodni standard za upravljanje

IT uslugama MEST ISO/IEC 20000-1:2017, Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2019. godinu - programsku liniju za uvođenje međunarodnih standarda, te planove za učešće Oddbora na INFOFEST-u 2019. godine.

Sjednicu je vodio Dragan Ratković, zamjenik predsjednika Odbo-ra, a u radu su, pored članova učestvovali predstavnici Instituta za standardizaciju Ivana Vlahović, sekretarka nacionalnog teh-ničkog komitata ISME/TK E 013: Informacione tehnologije i Željko Gurešić, šef odjeljenja za informaciono-dokumentacione poslove. Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2019. godinu, odnosno programsku liniju za uvođenje međunarodnih standarda prezentovala je Jelena Obradović iz Ministarstva ekonomije, dok je Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje, govorio o dualnom obrazovanju.

Dualno obrazovanje

Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković zahvalio je Odboru ICT sektora na zajedničkom osmišljavanju programa za novo zanimanje web i tehničar mobilne aplikacije. Ocijenio je da je za ovo četvorogodišnje zanimanje zainteresovan veliki broj lu-čonoša.

Govoreći o trogodišnjim programima zanimanja, on je naveo da ih sada upisuje 1000 učenika više nego prije dvije godine. To govori da su stručne škole sve više izbor mladih koji naročito interesova-

nje pokazuju za dualni sistem obrazovanja.

U realizaciju dualnog sistema obrazovanja uključeni su privredni-ci iz 22 od 24 opštine, odnosno 285 poslodavaca, 26 škola, 577 uče-nika a plan je da ih u školskoj 2019/2020 bude 800.

Izrazio je očekivanje da privrednici u još većoj mjeri uključe u du-alno obrazovanje, jer je to najbolji način da kreiraju kvalitetan ka-dar koji im je potreban.

Upravljanje IT uslugama

Predstavnica ISME Ivana Vlahović upoznala je Odbor sa organi-zacijom i aktivnostima Instituta za standardizaciju. Od osnivanja Institut je osnovao 18 stručnih tijela – tehničkih komiteta kroz čiji rad je usvojeno oko 24000 standarda.

Ona je pozvala privrednike da učestvuju u radu Tehničkog komite-ta koji donosi standarde vezane za informacione tehnologije.

Njen kolega Željko Gurešić, prezentovao je međunarodni standard ISO/IEC 20000 koji se odnosi na različite aspekte upravljanja IT uslugama.

Ovaj međunarodni standard određuje zahtjeve za sistem upra-vljanja uslugama (SMS), koji obuhvata planiranje, uspostavljanje, primjenu, rad, praćenje, preispitivanje, održavanje i poboljšavanje sistema upravljanja uslugama. Što se tiče samog sistema, SMS podržava upravljanje životnim ciklusom usluga (planiranje, di-zajn, tranzicija, isporuka i poboljšanje usluga) kroz uključivanje konteksta organizacije, vođenja, planiranja, podrške i rada SMS-a

29


Članovi Odbora upoznati sa međunarodnim standardom koji određuje zahtjeve za sistem upravljanja uslugama (SMS), a obuhvata njegovo planiranje, uspostavljanje, primjenu, rad, praćenje, preispitivanje, održavanje i poboljšavanje

i njegovih procesa i procjenu učinka. Ovo može pružiti bolje razu-mijevanje potreba kupaca i ponuditi bolju vrijednost za klijente u pružanju usluga, dajući trajnu vidljivost i omogućujući stalno po-boljšanje.


Jelena Obradović, predstavnica Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministar-stvu ekonomije, navela je da taj Vladin resor ove godine realizuje Program za unapređenje konkurentnosti privrede, koji, kroz deset programskih linija, ima za cilj stvaranje konkurentnih, izvozno or-jentisanih i inovativnih privrednih subjekata.

Posebno se fokusirala na Programsku liniju za uvođenje međuna-rodnih standarda. Cilj uvođenja ove linije je da obezbijedi podršku preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima naročito iz manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, da u što većoj mjeri povećaju svoju konkurentnost prvenstveno kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda.

Dvije su komponentne podrške – prva se odnosi na akreditaciju tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, koja se odnosi na refundaciju od 60% do 70% opravdanih troškova u zavisnosti da li je riječ o mi-kro, malom ili srednjem preduzeću. Druga komponenta se odnosi na uređenje poslovanja u skladu sa zahtjevima međunarodnih ISO standarda i podržava implementaciju standarda, sertifikaciju i re-sertifikaciju. U ovoj godini fokus je na podršci uvođenju standarda 20000 i 27001, u skladu sa potrebama privrede. Ministarstvo je ugo-vorilo subvencije za 10 preduzeća za uvođenje standarda 27001.

Sredstva će se dodjeljivati bespovratno preko otvorenog Javnog poziva, odnosno do utroška raspoloživih sredstava za programsku liniju.

Ukupan budžet za realizaciju Programske linije za uvođenje međunarodnih standarda iznosi 140 hiljada eura.

Javni poziv je raspisan 4. aprila a predviđa dostavljanje prijava do 30. septembra 2019. godine.

Do sada je sklopljeno 48 ugovora o podršci preduzećima. Pred-stavnica Ministarstva je pozvala privrednike da ih kontaktiraju jer sredstava za ovu namjenu još ima.

INFOFEST 2019

Sekretarka Odbora Nada Rakočević je, uz podsjećanje na uspješan prošlogodišnji zajednički nastup kompanija, koji je nagrađen i pri-znanjem programskog odbora INFOFEST-a, obavijestila članice Odbora da će, kao i prošle godine, Privredna komora snositi tro-škove učešća kompanija na ovom najznačajnijem festivalu infor-matičkih dostignića u regionu. Kompanije će imati priliku da na izložbenom prostoru svih dana festivala preko svog predstavnika promovišu kompaniju, zatim, u okviru prezentacionog dijela pred-stave svoje proizvode, te, u saradnji sa drugim asocijacijama koje se bave digitalnom transformacijom, učestvuju u radu okruglog stola na temu digitalne transformacije. Kompanije su pozvane da daju predloge i sugestije na koncept učešća.

30


Turizam će prihodovati do 1,15 milijardi eura

Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma

Glasnik: Glavna ljetnja turistička sezona je pri kraju. Da li može-te da ocijenite uspješnost sezone u odnosu na prethodne godine i imate li već procjenu dolazaka, noćenja i drugih rezultata?

D. Davidović: Kao prvo želim da izrazim zadovoljstvo što kada govorimo o turizmu kao privrednoj grani ova godina protiče bez većih izazova koji bi ozbiljnije uticali na odvijanje zimske ili ljetnje sezone, kao i perioda pred-sezone. Pored navedenog, rezultati koji-ma raspolažemo daju razlog za zadovoljstvo i osvrnuo bih se samo na neke kvantitativne pokazatelje jer kada saopštavamo stavove jasno je da ih moramo potkrijepiti realnim brojkama. Preliminarni podaci o posjetama u kolektivnom i privatnom smještaju u prvoj polovini godine govore o rastu broja turista od 23,68% (ili +144.294) i rastu broja noćenja od 17,12 % (ili +506.538). Kada sagledamo či-njenicu da smo u 2018. godini, a očekujemo da slično bude i u 2019, u ovom periodu ostvarili oko 28% ukupnog godišnjeg prometa, ovi podaci zaista ohrabruju i upućuju na dobre rezultate na nivou go-dine. Posebno je važno istaći da ako pratimo trendove za kolektiv-ni smještaj imamo zabilježen novi rast u julu mjesecu, u odnosu na jul prošle godine, što ukupno znači da je za sedam mjeseci ove objekte posjetilo 693.066 turista koji su ostvarili 2.460.571 noče-nje. To je 108.122 turista više nego u istom periodu prošle godine i 216.229 noćenja više nego u istom periodu prošle godine. Puno je bilo debate u javnosti da li su podaci o rastu koji se evidentira istiniti, tako dozvolite da potkrijepim ove podatke još nekim činje-nicama, jer je važno istaći da osim osnovnih statističkih podata-ka i svi drugi pokazatelji upućuju na snažan rast turizma. Tako su Aerodromi Crne Gore zaključno sa 25.08.2019. opslužili preko 1,8 miliona putnika što je oko 8% ili 132.000 putnika više nego u istom periodu prošle godine. Regionalni vodovod je isporučio 6,4% više vode nego u istom periodu prošle godine, te i pored rekordne posje-te, vodosnabdijevanje, koje je ranije bilo veliki problem, danas nije percipirano kao ograničavajući faktor razvoja turizma. Poreska uprava je u ljetnjim mjesecima prosječno naplatila oko pet miliona eura više mjesečno u primorskim opštinama. Nacionalni parko-vi očekuju da sredinom septembra prodaju 500 hiljaditu ulaznicu, što će biti apsolutni rekord, ali neće predstavljati njihov konačan rezultat za ovu godinu. Na crnogorskim granicama je evidentiran veći broj prelazaka. Boravišna taksa je zaključno sa 29. avgustom 2019. naplaćena u iznosu od gotovo 6,9 miliona eura, skoro isto ko-liko je naplaćeno u čitavoj 2017. godini ili oko 1,2 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

Kada sagledamo ove podatke i uporedne pokazatelje koje dobija-mo od LTO, koje u posljednje dvije sedmice avgusta evidentiraju prosječan rast gostiju od 39%, optimista sam da ćemo ove godi-

ne zabilježiti oko 2,5 miliona turista i preko 14 miliona noćenja. Istovremeno očekujem da do kraja godine naše hotele posjeti do 1,25 miliona gostiju, koji će ostvariti preko 4,5 miliona noćenja. Fi-nansijski podaci malo kaskaju za statistikom, međutim posljednji sa kojima raspolažemo pokazuju ukupan rast prihoda po stopi od 13% i lično očekujem da ove godine ostvarimo direktne i indirektne prihode od turizma u iznosu od 1,1 do 1,15 milijardi eura.

Glasnik: Kakva je struktura gostiju, da li se promijenila u odnosu na prethodne sezone, s obzirom na to da se često govori o povratku zapadnoevropskih gostiju nakon učlanjenja naše države u NATO?

D. Davidović: Trend promjene strukture gostiju je primijetan već nekoliko godina i na njega utiče niz faktora: od onog koji ste vi po-menuli i koji je suštinski važan, jer simboliše bezbjednost i sistem vrijednosti, do unapređenja naše ponude na svim nivoima. U pr-vih šest mjeseci u kolektivnom i privatnom smještaju evidentirali smo 35% gostiju iz zemalja EU, što je potvrdilo da, već treću godinu imamo sve snažiji trend rasta sa najznačajnijih i najrazvijenijih evropskih emitivnih tržišta, ali i iz SAD. Vjerujem da će se taj trend nastaviti i da moramo u narednom periodu da se pripremimo za taj rast, jer su to zahtjevniji gosti koji očekuju određeni nivo i stadard usluge, te prirodno imaju svoje specifične prohtjeve prema čemu ne treba imati zadršku, jer sam uvjeren da najveći dio privrede bez problema može da ispuni i veće zahtjeve od tih. Kod nas možemo govoriti o velikom napretku koji je ostvaren posebno u hotelijer-stvu koje je pokazalo da može da bude veoma konkurentno, ali i u drugim segmentima moramo ostvariti potreban nivo. Ono što ohrabruje je da u navedenom periodu, pored velikih emitivnih tr-žišta, bilježimo snažan rast i sa skandinavskih, ali i iz manjih EU članica. Međutim, posjete koje danas ostvarujemo sa tih tržišta su još uvijek takve da prostora za snažan rast ima i ja vjerujem da on tek predstoji jer postojeće stanje nije ono što je naš maksimum već samo ozbiljan početak. Potencijal koji svi vidimo moramo pre-tvoriti uz pravu promociju i ponudu u konkretne posjete gostiju i prihode, uz blisku saradnju privrede i nadležnih institucija na dr-žavnom i lokalnom nivou.

Glasnik: Prema Vašem mišljenju u kojoj je mjeri Crna Gora tokom 2019. unaprijedila turističku ponudu, poboljšala infrastrukturu od-nosno uslove za boravak gostiju? Koliko je otvoreno novih hotela?

D. Davidović: Ovu godinu ćemo završiti sa preko 40 novih hotela i značajnim povećanjem kapaciteta u već postojećim objektima. Do danas je otvoreno 38 novih hotela sa ukupno 974 sobe i 323 apart-mana, odnosno 3.001 krevetom. U ukupnoj ponudi u kolektivnom smještaju snažno smo se približili cifri od 44.000 kreveta što je za-

31


Procjenjuje se da će prihodi od turizma iznositi 1,1 do 1,15 milijardi eura i rasti po stopi od 13 odsto.

ista dobar rezultat. Vjerujem da će uskoro preko 54% svih smještaj-nih kapaciteta biti u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica. Od 38 otvorenih hotela ove godine četiri su sa pet zvjezdica, 29 je sa četiri i pet sa tri zvjezdice. Povećanje kapaciteta naravno da treba da prati i ade-kvatno prilagođavanje ostale ponude. Ukupna infrastruktura na-preduje na nivou čitave države i ovo je period ubrzanog razvoja, ne samo na jugu već i na sjeveru, gdje imamo velika očekivanja i gdje Vlada u kontinuitetu ulaže mnogo sredstava i time konkretnim aktivnostima potkrepljuje svoju politiku razvoja sjevera. Ono što je naš potencijal je mnogo više od rekorda koje ostvarujemo danas. Na nama je da ga ostvarimo i politika Ministarstva je da budemo otvoreni partneri u tom procesu. Uspješan turizam znači uspješne hotelijere i ukupnu turističku privredu, kao i zadovoljne zaposlene.

Glasnik: Hotelski turizam je u očiglednom zamahu, ali da li po-većanje vanpansionske potrošnje prati takve trendove?

D. Davidović: Nažalost, konkretnim aktuelnim podacima o van-pansionskoj potrošnji još ne raspolažemo, procjene imamo, ali moramo biti fokusirani na proizvodnju podataka kako bi smo u potpunosti mogli usmjeravati politiku turizma i zakonska rješenja ka najboljem rezultatu. Mi u Ministarstvu uz pomoć kolega iz na-dležnih institucija i Privredne komore radimo na godišnjem nivou analizu poslovanja u okviru ovog sektora, ali to su podaci koji nam pomažu da razumijemo i reagujemo u odnosu na trendove, a naša destinacija treba više od toga. Ono što nas čeka ove zime u pripre-mi za narednu turističku godinu je svakako analiza podataka koji su nam na raspolaganju i definisanje aktivnosti za narednu godi-nu koje treba da nam omoguće bliži uvid u ovaj segment. Na nivou podataka o naplati poreza koje dobijamo od strane Poreske uprave možemo govoriti generalno o rastu potrošnje, ali sa druge strane nakon sezone stavićemo sve podatke o prihodima u kontekst po-većanih kapaciteta, ne samo u objektima kolektivnog i privatnog smještaja već i u ostalim objektima ugstiteljstva.

Glasnik: Turistički poslenici godinama pominju sivu ekonomiju, buku i privremene objekte kao probleme koji najviše opterećuju

crnogorsku destinaciju. Da li je ove godine primjetan pomak u rje-šavanju ovih izazova?

D. Davidović: Značaj napredak je ostvaren ove godine posebno kada je u pitanju evidencija gostiju i naplata boravišne takse. Vidljiv je pomak i kada su u pitanju rezultati naplate poreza. Međutim, ovo je problem koji je nastajao jako dugo i ostaje još mnogo da se uradi na ovom planu. Razloga za umjereno zadovoljstvo ima, ali fokus na ovoj temi će svakako biti prioritet Ministarstva, te Savjeta za turizam kojim predsjedava premijer g. Marković, kao i Komisije za praćenje turističkih sezona kojom predsjedava ministar Radulović i u kojoj učestvuju predstavnici najvažnijih organa državne upra-ve, ali i gradonačelnici najznačajnijih turističkih opština. Takođe, ove aktivnosti se redovno prate kroz rad Komisije za suzbijanje sive ekonomije kojom predsjedava potpredsjednik Vlade g. Simo-vić. Ono na šta je važno ukazati je da i pored ostvarenih rezultata nema prostora mijenjanju fokusa već upravo treba uložiti još više energije od strane svih odgovornih kako bi se ovaj problem i nare-dne godine sveo na još manju mjeru. Prostor postoji i on se možda najbolje ogleda u jednom podatku. U periodu 2007. do 2016. godine broj evidentiranih turista u Crnoj Gori je porastao za oko 700.000, dok, ako se ispune projekcije Ministarstva za ukupne rezultate za ovu godinu, što očekujem da će se desiti, od početka 2017. zaključ-no sa ovom godinom evidentiraćemo novih oko 700.000 turista. Tri puta smo ubrzali proces u protekle tri godine. Kada govorimo o buci, tu mora postojati snažnija posvećenost loklanih samouprava. Prekoračenje buke nije bilo dozvoljeno ni prethodnim zakonskim rješenjima i ona su prije limitatora bila dovoljna da se u nekim op-štinama ovaj problem generalno svede na prihvatljivu mjeru ili u nekima koje predstavljaju i simbol tog problema da u trenucima, u jednoj noći, ozbiljno kazne svi koji nisu ispoštovali zakonske nor-me. Suština je u odgovornosti i svako mora da preuzme svoj dio. Po pitanju privremenih objekata, ove godine je bilo izazova, imajući u vidu komplikovaniju proceduru koja je propisana novim zakonom o planiranju i izgradnji objekata, koji je usvojen prije gotovo dvi-je godine tako da su privrednici realno imali vremena da se upo-

32


znaju sa novim pravilima, ali i nešto kasnijem usvajanjem plana i stvaranja uslova za raspisivanje tendera. Jasno je da te izazove nećemo imati naredne godine jer svi zakupci imaju vremena da urede dokumentaciju do početka nove sezone i da će ona po ovom pitanju proći bez većih problema.

Glasnik: Domaća radna snaga je i ove godine deficitarna u turizmu, a angažovanje inostrane radne snage je trend u cijelom regionu. Da li ćemo u skorije vrijeme stvoriti uslove za veće zapošljavanje crnogorskih radnika i šta je potrebno da bi se to ostvarilo?

D. Davidović: Veće zapošljavanje crnogorskih radnika je svakako interes kako privrede tako i države. Radna snaga, po mom mišlje-nju, je jedini pravi strateški izazov za kontinuiran rast i razvoj cr-nogorskog turizma. Sve je više novih objekata i sve više ljudi traži ostvarenje svojih poslvnih ciljeva u turizmu. Međutim kapacitet radne snage za sada to ne prati na odgovarajući način. Ako tom pitanju dodamo broj mladih ljudi koji odlaze da rade u inostran-stvo, što je regionalni problem, te percepciju izražene sezonaslo-nosti koju smo donekle umanjili ili umanjujemo svake godine, dobijamo kompleksnu situaciju koje smo svi svjesni. Vjerujem da ovo ne smije biti tema o kojoj ćemo razgovarati krajem godine ili početkom naredne već da ozbiljan dijalog treba otvoriti odmah po sezoni i u kontinuitetu analizirati stanje i tražiti rješenja. Moramo raditi i na stvaranju uslova za veće profitne stope privrede čime će ona biti u mogućnosti da ponudi i konkurentija primanja. Produ-žetak turističke sezone, uz još neke sistemske modele koje treba pažljivo analizirati i doći do zajedničkog zaključka šta primijeniti a šta ne, mogu dati bolji rezultat. Veće zapošljavanje naših radnika će doći samo iz percepcije sigurne perspektive u nekoj djelatnosti, boljih uslova, redovnog posla, jer ovo nikako nije pitanje koje se može riješiti političkom ili administrativnom odlukom institucija.

Glasnik: "Domaći ukusi" je projekat koji povezuje crnogorske proi-zvođače hrane sa turizmom. Da li već imate podatke o rezultatima ovog vida "izvoza na kućnom pragu", odnosno o plasmanu naših proizvoda turistima?

D. Davidović: Konkretne prve rezultate još nemamo i mislim da je rano i pored snažne posvećenosti i ministarstva, PKCG, NTO i IRF. Ovo je kompeksan projekat koji uključuje više važnih aktera i koji po mom mišljenju ima više nivoa realizacije. Prvo što treba da uradimo jeste da se vidljivost naših proizvoda poveća u kam-panjama koje vodimo u inostranstvu i da oni postanu sastavni dio promocije tj. dio motiva inostranog turiste da dođe kod nas na odmor. Rješenje "Dobro, bolje, domaće" kao kampanja koju je za-počela NTO je na dobrom putu i vjerujem da ćemo dogovorenim aktivnostima i dinamikom njihove realizacije u narednom periodu početi da ostvarujemo puni potencijal ovog segmenta ponude. Mi sagledavamo mogućnosti da pospješimo direktnu komunikaciju proizvođača hrane i hotelijera i vjerujem da ćemo naredne godine imati znatno bolji rezultat. Pomaci su vidljivi, ali naše težnje su znatno veće i vjerujem da imamo snažno utemeljenje za njih.

Glasnik: Kakva očekivanja imate od post-sezone?

D. Davidović: O svim informacijama kojima raspolažemo očeku-jemo da post-sezona bude jako dobra. Ovo mišljenje temeljimo na razgovorima sa najvećim crnogorskim hotelijerima i predstavnici-ma turističkih agencija. Ono što je značajno je da post-sezona već nekoliko godina bilježi kontinuiran rast, da sve veći broj događaja se pomjera za taj period, da se stvaraju posebne ponude i vjeru-jem da će to dati dobar rezultat. Očekujem da rast bude u skladu

sa stopama koje smo imali u pred-sezoni, jer ipak stope rasta koje ostvarujemo u špicu turističke sezone po pravilu moraju biti manje zbog tradicionalno dobre popunjenosti naših kapaciteta.

Glasnik: Hrvatska je, barem u julu, objavila da je sezona u toj zemlji podbacila u odnosu na prethodne godine. Kao jedan od razloga na-vodi se sve veća konkurentnost crnogorske destinacije. Šta može-te reći na tu temu?

D. Davidović: Kada govorimo o padu turističke sezone u Hrvat-skoj mislim da to prije možemo nazvati korekcijom nego padom. Kada se sagleda stanje ta korekcija, koja se kreće, kada su noćenja u pitanju, u niskim jednocifrenim stopama, mislim da nije za bri-gu hrvatskih kolega jer i tamo korekcija nije zabilježena u svim djelovima ili segmentima tržišta. Svaka korekcija otvara pitanja o uspješnosti promocije, uslovima poslovanja, dosadašnjem radu privrede i stanju na tržištu, ali vjerujem i da mi ta pitanja treba da otvorimo i pored činjenice da bilježimo rast. Priroda tih pitanja je kvalitativna i tiče se vizije razvoja i standarda ponude, te politike cijena, a složićemo se da i hrvatske kolege iz državnih organa, kao i mi, na tom planu ipak imaju ograničene mogućnosti s obzirom da je značajan dio tih pitanja u stvari usmjeren ka privredi. Vraćamo se na početak da je ovo zajednički posao, a ne posao koji sa jedne strane treba da ima privredu, a sa druge državne i lokalne orga-ne. Konkurentnost crnogorske destinacije je nesporno u porastu i to je vidljivo svakome ko želi da pogleda, ali nezaboravimo da je kapacitet naše i hrvatske turističke destinacije veoma različit, mada su izazovi često slični jer dijelimo isti prostor. Ne moramo ići dalje nego pogledati elementarne kvantitativne parametre i vidjeti razliku, a pogledati kvalitativne i vidjeti zajedničke izazove. U mnogim segmentima mi puni potencijal vjerujem da možemo ostvariti zajedničkim djelovanjem na pojedinim tržištima, a na tradicionalnim ipak je razlika takva da vjerujem da nam posveće-nim radom naša veličina može dati komparativnu prednost ako predano budemo posvećeni tome. Turizam je globalna privredna grana koja je toliko velika da smatram da ne može biti govora o konkurenciji naše dvije destinacije. O razmjeni iskustava možemo da pričamo, da sagledamo pojedine segmente i razmjenimo do-bre prakse, da ostvarimo veći prihod na kontinuirano održiv način je ono što mora biti vodilja. Prihodi koji se ostvare od turizma su jako važni za nas i oni direktno utiču na život svakog građanina i privrednika ma kakva njegova percepcija bila. Ne zaboravimo da pričamo o privrednoj grani koja čini oko 24% GDP-a naše zemlje.

Glasnik: Kakvi su kratkoročni pravci razvoja crnogorskog turiz-ma i kakve poteze možemo očekivati od Ministarstva u cilju una-pređenja poslovanja u ovom sektoru?

D. Davidović: U Ministarstvu se a prvom mjestu trudimo da bude-mo u redovnom kontaktu sa privredom kako kroz resorne organe PKCG tako iu direktnim kontaktima. Vjerujem da je pravac koji je zauzeo crnogorski turizam i koji predstavlja rezultat djelovanja već duži niz godina dobar, ali da mu svi nijesmo jednako posveće-ni. Naša namjera u Ministarstvu je da budemo apsolutno transpa-rentni i predvidljivi prema privredi oko poteza koje ćemo povlačiti, smatramo da politika u ovako važnoj oblasti mora da bude predvi-dljiva kako bi privreda imala vremena da se prilagodi ako se za tim ukaže potreba. Politika se koriguje i rješenja mijenjaju isključivo nakon analize rezultata. U toj analizi mi, PKCG i ukupnu turističku privredu i administraciju na svim niovima, vidimo kao partnere sa kojima imamo jedan zadatak, snaženje Crne Gore kao turističke destinacije.

33


Tourism revenues upto EUR 1,15 billion

Damir Davidović, State Secretary at theMinistry of Sustainable Development and Tourism

Glasnik: The main summer tourist season is almost over. Can you rate the performance of the season compared to the previous year, and have you already estimated arrivals, overnights and other re-sults?

D. Davidović: First of all I would like to express my satisfaction, because when we talk about the tourism industry, there are no major challenges this year which could seriously affect the winter or summer season, as well as the preseason period. In addition, the available results are satisfactory, and I would mention only some quantitative indicators, because communicated attitudes needs to be supported with the real figures. Preliminary data in terms of visits in collective and private accommodation establi-shments in the first half of the year mostly show the increase in the number of tourists by 23.68% (or +144,294) and overnights by 17,12% (or +506,538). When we consider the fact that during this period in 2018, and we expect the similar results to be achieved in 2019, total annual turnover amounted to about 28%, this data is re-ally encouraging and indicates good results at an annual level. It is especially important to note that based on the trends in collective accommodation establishments we have recorded a new growth in July, compared with the same period last year, which means that during seven months 693,066 tourists stayed at these faciliti-es and account for 2,460,571 overnights. This indicates the increa-se in the number of tourists and overnights by 108,122 and 216,229 respectively this year in comparison to the same period last year.

The accuracy of the recorded data on growth was publicly deba-ted, so allow me to support these data with some other facts, be-cause it is important to note that in addition to basic statistical data all other indicators point to strong growth in tourism as well. By 25 August 2019 the Airports of Montenegro served over 1.8 mil-lion passengers, which represents an increase by 8%, or 132,000 passengers in comparison to the respective period last year. The Regional Waterworks for the Montenegrin Coast has supplied 6.4% more water in comparison to the same period last year, and despi-

te the record-breaking number of tourist, the water supply, which used to be a major problem, today is not perceived as a limiting factor for the tourism development.

During summer, the Tax Administration collected about EUR 5 million more in the coastal municipalities. The National Parks are expected to sell 500.000th ticket in mid-September, which will be an absolute record, but will not represent their final result for this year. Also an increase was recorded in terms of number of people crossing over Montenegrin borders. By 29 August 2019 nearly 6.9 million were collected in terms of sojourn fees, almost the same amount as throughout 2017, or about 1.2 million more than in the same period last year.

When we look at this data and comparative indicators received from the local tourism organization, which in the last two weeks of August record an average increase in the number of guests by 39%, I am optimistic that about 2.5 million visitors and over 14 mil-lion overnights will be recorded in our country. At the same time I expect that by the end of the year 1.25 million visitors will stay at our hotels, which will account for more than 4.5 million overni-ghts. Financial data are lagging behind the statistics, however, the last available show revenue growth at the rate of 13%, and I perso-nally expect that this year’s direct and indirect tourism revenues will range from EUR 1.1 to 1.15 billion.

Glasnik: Has the structure of visitors changed in comparison to the previous season, due to the fact that we often talk about the return of the Western-European guests after our country joined the NATO?

D. Davidović: The trend in changing the structure of guests has been noticeable for several years and influenced by a number of factors such as the essential one that you mentioned, because it symbolizes safety and value system and improving our offer at all levels. During the first six months the collective and private accommodation establishments recorded 35% of guests from EU

34


countries, which confirmed that for the third successive year we have stronger growth trend from the most important and most de-veloped European source markets, but also from the United States.

I believe that this trend will continue and that in the upcoming period we need to be prepared for this growth, as they are more de-manding guests, who expect a certain service level and standard and naturally have their own specific demands which should be responded to right away, because I am convinced that the majo-rity of businesses can seamlessly meet even greater demands. In Montenegro we can talk about the great progress, especially in the hotel industry, which has shown that it can be very competitive, but we must achieve the required level in other segments as well.

In addition to the large source markets, the strong growth recorded from the Scandinavian, but also from smaller EU markets is enco-uraging. However, regarding the visits recorded from these mar-kets, there are still so many opportunities for strong growth and I believe that it is going to be achieved soon, because the current si-tuation does not reflect our maximum efforts, but represents only a serious start. We need to do the right promotion, create an offer and improve the cooperation between businesses and relevant pu-blic and local authorities in order to exploit the potential in terms of revenue and tourist visits.

Glasnik: In your opinion, to what extent has Montenegro improved the tourist offer, infrastructure and conditions for the tourist stay during 2019? How many new hotels have been opened?

D. Davidović: By the end of the year there will be over 40 new hotels and capacities in the existing facilities will be significan-tly increased. To date, 38 new hotels with 974 rooms, 323 apart-ments and 3,001 beds were open. The collective accommodation offer involves capacities of nearly 44,000 beds, which is really good result. I believe that soon 4- and 5-star hotels will account for over 54% of all accommodation capacities. Regarding 38 hotels opened this year, there are four five-star hotels, 29 four-star ho-tels and five three-star hotels. Increasing the capacities, of course, should be accompanied by appropriate adjustment of offers. Total infrastructure has been improving throughout the country and this is a period of rapid development, not only in the south but in the north, where we have high expectations and where the Gover-nment continually invests a lot of resources thus supporting deve-lopment policy of the north with specific activities. Our potentials go beyond the record achieved to date. It is up to us to exploit this potential and the Ministry’s policy entails being open partners in this process. Successful tourism means successful hoteliers and overall tourism industry, as well as satisfied employees.

Glasnik: Hotel industry is obviously booming, but has the increase in non-accommodation consumption followed these trends?

D. Davidović: Unfortunately, specific information on the current non-accommodation consumption have not been available yet, we have only estimates, but we need to focus on the data collecti-on in order to aim the tourism policy and legal solutions towards the best results.

We in the Ministry in cooperation with colleagues from the rele-vant authorities and the Chamber of Economy are working on an annual business analysis in this sector, but it is information which helps us understand and act in relation to trends, and our destina-tion needs more than that.

In order to prepare for the next tourist year, this winter we need to make an analysis of the available data and define activities for the next year, which should give us a closer insight into this segment.

The tax collection data obtained from the Tax Administration in-dicate that there has been an increased consumption, but on the other hand when the season finishes, all the revenues data will be put in the context of increased capacities both in terms of collec-tive and private accommodation and the hospitality and catering facilities.

Glasnik: The tourism managers mention the gray economy, noi-se and temporary structures as issues which are burdensome for Montenegro. Is a progress in addressing these challenges notice-able this year?

D. Davidović: The important progress has been made this year, especially when it comes to guest records and collection of the sojourn fees as well as the tax collection results. However, this is-sue has been present for a very long time and there is still much to be done in this area. We can be satisfied generally, but this issue will certainly be a priority of the Ministry, and the Tourism Council chaired by the Prime Minister Mr. Marković, as well as the Com-mission for the Monitoring of Tourist Season, chaired by Minister Radulović, which involves the representatives of the most impor-tant state administration bodies, as well as the mayors of the most significant tourism municipalities.

These activities are also regularly monitored by the Commission for Combating Gray Economy, chaired by Deputy Prime Minister Mr. Simović. It is important to point out that despite the results achieved, the focus should not be changed, but all stakeholders need to put more energy in order to cope with and alleviate this problem in the following year. There are opportunities in this re-spect, which is probably best reflected in one data. From 2007 to 2016 the number of registered tourists in Montenegro has incre-ased by about 700,000. On the other hand, if this year’s overall re-sults projected by the Ministry are achieved, as I expect so, about 700,000 new tourists will be recorded in the period from the be-ginning of 2017 to the end of this year. We have speeded up the process three times in the past three years.

When it comes to noise, there must be a stronger commitment of the local governments. Exceeding the limited noise levels was not allowed by the previous legal regulations which, before the intro-duction of the noise limiter, were sufficient for reducing this pro-blem to a reasonable level in certain municipalities or imposing severe penalties, in just one night, to all those who did not comply with legal norms in some municipalities where noise represents the major issue. The responsibility is crucial and everyone must assume their share. Regarding the temporary facilities, this year was challenging, given the complicated procedure prescribed by the new Law on Planning and Construction, adopted almost two years ago, so the businessmen had time to learn the new rules, as well as a later adoption of the plan and the creation of conditions for the tenders.

It is clear that we will not face these challenges next year, because all the tenants have time to prepare documentation by the start of the new season, which will not be marked by bigger issues.

Glasnik: There is a shortage in the domestic labour force in to-urism this year as well, and hiring foreign workforce is a trend throughout the region. Are we soon going to create conditions for

35


greater engagement of Montenegrin workers and what needs to be done in order to make this happen?

D. Davidović: Greater engagement of the Montenegrin workers is certainly the interest of both the business community and the Government. In my opinion, workforce is the only real strategic challenge for the continued growth and development of the Mon-tenegrin tourism. More and more new facilities are constructed and more people are looking for the achievement of the business objectives in tourism, which has not been adequately followed by the capacity of the labour force so far. If we added the number of young people who take job opportunities abroad, which is a re-gional issue, as well as the perception of expressed seasonality, which has been diminished to some extent, we get a complex si-tuation which we are all aware of. I believe this should not be a topic discussed later this or early next year, but we should open the serous dialog immediately after the season and continuously analyze the situation and look for solutions. We must create condi-tions for higher profit rate of the economy, thus enabling it to offer more competitive incomes. A better result can also be achieved by the tourist season extension along with some system models that have to be carefully analyzed in order to come to a common conclusion what should be or shouldn’t be applied.

A secure future in a business, better living conditions, regular job will provide greater employment of our workers, because this is not an issue which can be solved by political or administrative de-cision of the institution.

Glasnik: "Homemade flavors" is a project connecting the Montene-grin food producers and tourism. Do you already have information on the results of this project and the placement of our products to tourists?

D. Davidović: We still do not have first concrete results and I think it is too early despite the strong commitment and ministries, the CEM, NTO and IDF. This is a complex project involving a number of important stakeholders and in my opinion there are several levels of implementation. First it is necessary to increase the visibility of our products in campaigns conducted abroad and make them an integral part of the promotion i.e. a reason of foreign tourists to opt for Montenegro during holidays. The project "Good, better, home-made" as a campaign initiated by NTO is developing in the right direction and I believe that agreed activities and the dynamic in the coming period will result in achieving the full potential of this segment of the offer. We are looking at opportunities to enhance direct communication between food producers and hoteliers, and I believe that next year we will have much better result. Progress is visible, but we have high aspirations and I believe a strong foun-dation in this respect.

Glasnik: What do you expect from the post-season?

D. Davidović: Based on all available information, we expect pret-ty good post-season. This opinion is based on discussions with the biggest Montenegrin hoteliers and representatives of tourist agencies. It is significant that for several years the post-season has been recording consistent growth, that some events are po-stponed for that period, special offers are created and I believe that this will produce a good result. I expect the growth in line with the pre-season rates, because the growth rate achieved in the peak to-urist season as a rule must be lower due to the traditionally good availability of our capacities.

Glasnik: In July Croatia announced that the season in that count-ry did not meet expectations unlike the previous year. One of the reasons lies in the increasing competitiveness of Montenegro as a destination. Can you comment this on?

D. Davidović: When talking about the tourist season in Croatia, in my opinion, it is rather a correction than a decrease. When you look at the situation, I don’t think this correction, which is expressed in the single-digit rates when it comes to overnights, should concern counterparts from Croatia, because it is not recorded in all parts or segments of the market. Each correction raises issues about the success of promotions, business conditions, previous economic activities and the market situation, but I believe that we need to open these issues despite the fact that we record growth. These issues are related to the development vision, standards of the offer and pricing policy, and we'll agree that Croatian counterparts in the public authorities, as we do, still have limited opportunities in this area given that a significant part of these issues refers to the economy. Therefore, as I have already said, this is a common task, not the activity which should be conducted by either economy on the one side and the public and local authorities on the other side. Montenegro is undoubtedly becoming more competitive and it is obvious to anyone, but let’s not forget that Montenegro and Croatia as tourist destinations have different capacities, but the challen-ges are often similar, because they share the same area.

We do not need to go beyond elementary quantitative parame-ters to see the difference and qualitative parameters to see the common challenges. In many segments we believe that we can achieve the full potential by conducting joint activities in certain markets. However, the traditional markets make the difference, so I believe that the size of our country can provide a competitive ad-vantage if we are strongly committed to. Tourism is a global indu-stry which is great, so I think that our two destinations cannot be competitive. We can talk about the exchange of experiences and analyzing the individual segments and the exchange of best prac-tices, achieving higher revenues on a continuous sustainable way should be the guiding principle. Revenues generated from tourism are very important to us and directly affect the life of every citizen and businessman regardless of their perception. Let’s not forget that we're talking about an industry which accounts for about 24% of the GDP of our country.

Glasnik: What are the short-term development directions of Mon-tenegrin tourism and which activities is the Ministry going to con-duct in order to improve doing business in this sector?

D. Davidović: First of all we in the Ministry are trying to maintain the regular contacts with the business community both through relevant bodies of the Chamber and direct communication. I beli-eve that Montenegrin tourism is taking the right direction, which is the result of activities conducted for many years, but not all of us are equally committed. The Ministry intends to be absolutely transparent and predictable to business community regarding the future activities. We believe that policy in such an important fie-ld must be predictable in order for the economy to have time to adjust if necessary. Policy is corrected and solutions are changed only after analysis of the results. When developing the analysis, we consider the CEM, overall tourism industry and administration at all levels to be our partners and our goal is to strengthen Monte-negro as a tourist destination.

36


Gradi se hotel sa pet zvjezdica u Baru

U Baru će se graditi hotel sa pet zvjezdica, a Vlada je dala saglasnost za prodaju nepo-kretnosti sa investicionim ulaganjima.

Kako je saopšteno, riječ je zemljišnoj par-celi ukupne površine 29.071 metara kva-dratnih.

Tenderska komisija treba da sprovede po-stupak prodaje nepokretnosti putem priku-pljanja ponuda, pri čemu je minimalna ci-jena zemljišta u postupku prodaje 132 eura po metru kvadratnom.

Kao jedan od kvalifikacionih uslova za uče-šće na tenderu predviđeno je dostavljanje od strane ponuđača Pisma o namjerama, potpisanog sa renomiranom kompanijom koja u svom vlasništvu ili suvlasništvu i pod upravljanjem ima najmanje dva ho-tela i rizorta u kategoriji od minimum pet zvjezdica. Minimum investicionih ulaga-nja je određen u iznosu od 50 miliona eura za period od 5 plus 3 godine.

U raspravi je naglašeno da Bar, kao turistič-ka destinacija, nema ni jedan hotel visoke kategorije sa pet zvjezdica, te da bi izgra-dnja takvog hotela doprinijela bržem ra-zvoju opštine i države u cjelini.

Otvoren pogon flaširane vode

Kompanija Diva je otvorila je novi pogon flaširane vode u Gornjoj Bukovici, kod Šav-nika.

Pogon je svečano puštio u rad predsjednik Vlade Duško Marković.

- Otvaranje novog pogona fabrike Diva, vrijednosti tri miliona eura sa novim prio-izvodnim programom, koji će biti prisutan ne samo na domaćem već i na međuna-rodnom tržištu zaposliće i desetak novih Šavničana. Vjerujem da kroz definisane prioritete na nekim krupnim kapitalnim projektima Šavnik nastaviti ovakav tempo razvoja - rekao je premijer.

U novi investicioni projekat, prema riječi-

ma vlasnika Dive Ljuba Perišića, uloženo je više od tri miliona eura, sa većim dijelom sredstava iz kreditnog aranžmana Mini-starstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kapacitet novog pogona je 12.000 boca na sat.

Perišić je pdsjetio da je prva punionica iz-vorske vode Diva otvorena prije 10 godina. To je bila investicija vrijedna oko pet mili-ona eura danas zapošljava 26 ljudi.

-Nova investicija od tri miliona dodatno će zaposliti sedam radnika - kazao je Perišić.

Pored već prepoznatljive prirodne izvorske vode Diva, na tržištu će se ta kompanija predstaviti sa novom niskomineralnom gaziranom vodom Diva i vodom sa različi-tim ukusima.

Spajanje dvije banke važan čin za Crnu Goru

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Mar-ković razgovarao je sa Šandorom Čanjijem, predsjednikom Odbora direktora i izvršnog direktora OTP Grupe koja je nedavno kupila banku Societe Generale Montenegro i time ojačala svoju poziciju vodeće banke u našoj zemlji, prenosi CdM.

Čestitavši OTP Grupi na uspješnoj akvizi-ciji Premijer je ocijenio da to predstavlja važan čin i za Crnu Goru koja je dobila još snažnijeg partnera za nastavak uspješne saradnje prije svega na našim razvojnim projektima.

- Vjerujem da će jača pozicija Vaše banke imati pozitivan efekat na Crnu Goru i da ćete u novoj ulozi biti još snažniji akter cr-nogorske ekonomije - rekao je predsjednik Marković izrazivši zahvalnost OTP Gru-pi što je u svakoj fazi preuzimanja veoma pažljivo sagledavala zahtjeve crnogorske strane.

Premijer je informisao sagovornika o odlič-nim rezultatima Vladine ekonomske politi-ke koja uključuje visok rast bruto domaćeg proizvoda i snažne investicione aktivnosti uz istovremenu fiskalnu konsolidaciju i

smanjenje javnog duga.

U tom smislu bilo je riječi i o razvojnim projektima za koje bi OTP Grupa mogla biti zainteresovana kao i o predstojećoj emisiji hartija od vrijednosti koju je Vlada najavila.

CKB Banka je kupila 16. jula na Montene-groberzi 87.602 akcije (90,55 odsto) banke Societe Generale Montenegro vrijednosti 35.629.692,37 eura.

Crna Gora bi mogla postati značajan izvoznik nafte

Crna Gora bi, ukoliko se u njenom podmor-ju pronađe sirova nafta, mogla postati zna-čajan izvoznik tog derivata, saopštio je di-rektor grčkog Hellenic Petroleuma, Roberto Karahannas.

On je za Televiziju Crne Gore rekao da potražnja goriva u Crnoj Gori bilježi rast, čemu u velikoj mjeri doprinose i uspješne turističke sezone.

"Crna Gora nema rafinerije, tako da ukoliko se pronađe sirova nafta, ona se neće kori-stiti za potrebe države, već za izvoz", rekao je Karahanas.

On smatra da izgradnja rafinerija ne bi bio isplativ posao, jer se na desetine njih zatva-raju širom Evrope.

"Pronalazak bi svakako imao veliki uticaj i državi bi donio prihode od prodaje sirove nafte", zaključio je Karahanas.

Ugljovodonike u crnogorskom podmorju istražuju kompanije Eni i Novatek i Ener-gean. U februaru naredne godine bi, prema ranijim najavama, trebalo da počne buše-nje na dvije lokacije.

Crna Goravijesti

37


Liberalizacija trgovine sa Turskom

Dva protokola o trgovini uslugama kojima se mijenja i proširuje postojeći Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Re-publike Turske, potpisali su u Ministarstvu trgovine u Ankari ministarka ekonomije Dragica Sekulić i sa turske strane mini-starka trgovine Ruhsar Pekcan.

Kako se ističe u saopštenju Ministarstva ekonomije, predmet protokola je dodatna liberalizacija međusobne trgovine poljo-privrednim proizvodima i pristup tržištu usluga.

"Imajući u vidu da je postojećim sporazu-mom liberalizacija trgovine poljoprivre-dnim proizvodima bila na veoma niskom nivou, strane su dogovorile dodatnu libe-ralizaciju kroz izmjene Protokola I. Pro-tokoli će doprinijeti jačanju trgovinskih odnosa dvije zemlje i imati važnu ulogu u povećanju investicija Republike Turske u Crnoj Gori i obratno. Osim toga, otvorene su nove mogućnosti za jačanje međusob-ne trgovine poljoprivrednim proizvodima čime je našim proizvođačima obezbijeđen povoljniji pristup tržištu Turske", navodi se u saopštenju, koje prenosi RTCG.

U "Radi" uskoro sokovi, u pripremi izvoz vode

Suvlasnik kolašinske firme Water group Boris Rašković, kazao je Dnevnim novina-ma da se do sada nijesu bavili izvozom, jer su se fokusirali na domaće tržište.

- U planovima su nam od početka i neki drugi proizvodi. Ta priča je u razradi i ići će vrlo brzo. Što se tiče sokova, vode sa uku-sima i eventualno energetskih napitaka, to je druga faza koja će ići, nadam se, već i u narednoj godini. Pravimo planove za izvoz u narednom mjesecu, a do sada nijesmo radili na tome, već smo se bavili tržištem Crne Gore - ukazao je Rašković.

Water group, koja je prošle godine kupila bjelopoljsko preduzeće Bjelasica Rada, pla-nira da do kraja ove godine i u narednoj što

bolje pokrije crnogorsko tržište "Radinim” proizvodima i da izveze nešto od postoje-ćih.

Suvlasnik Water grupe, koja u vlasništvu ima i kolašinsku vodu "Suza”, navodi da ih u Crnoj Gori očekuje puno posla za pokri-vanje tržišta.

- Nijesmo zadovoljni sa ovim što smo tre-nutno postigli, jer je tržište mnogo veće, može mnogo bolje da se pokrije. Zadovoljan sam sa našim planovima i sa onim što smo uradili za par mjeseci. Ali, tržište je živi or-ganizam i moramo se baviti njime na duži rok - istakao je Rašković.

On je naveo da posluju u skladu sa planovi-ma, iako je proizvodnja kasnila četiri mje-seca.

- Jako smo zadovoljni, iako smo kasno krenuli. Ušli smo u pripremni dio sezone i tu smo, samim kašnjenjem, sebi napravili problem. Nije bilo lako ući u tom trenutku na tržište. Početak sezone koji je vremen-ski bio dosta diskutabilan, ne mogu reći da nas je obeshrabrio, ali nam nije išao na ruku. Međutim, odradili smo i preko plano-va koje smo zacrtali - kazao je Rašković.

U Water grupi ističu da su zadovoljni reak-cijom kupaca.

- Jako smo zadovoljni, jer su i naši kup-ci zadovoljni. Oni već vraćaju povjerenje "Radi” koja je nekada bila kvalitetna i dobra. Čekamo ostatak sezone, očekujemo da sep-tembar i oktobar budu j aki. Ne bismo sada donosili neki sud, već krajem godine - re-kao je Rašković.

U bjelopoljskoj fabrici vode trenutno je oko 20 zaposlenih. Otvaranjem drugih tržišta, kako je naveo Rašković, taj će broj rasti sa novim proizvodima i pojačanjem kapacite-ta.

- Očekujemo da će već u narednoj godini da bude otprilike 30 zaposlenih. Prošire-nje proizvodnje iziskuje novčana ulaga-nja. Neće biti mala, ali ne bih sada o njima govorio, jer još nijesmo odredili šta ćemo, kako i na koji način. Definitivno će biti još dosta ulaganja u samu fabriku, infrastruk-turu, prodajnu mrežu - rekao je Rašković.

Radu će, kako je dodao Rašković, izvoziti u region, a od otvaranja fabrike u februaru Water grupa održava kontakte sa drugim tržištima.

- Što se tiče regiona, imamo kontakte i od-ržavamo ih od samog otvaranja. Riječ je o jednom dijelu Srbije, eventualno Kosovu,

Bosni i Hercegovini. Crna Gora nam je bila i dalje je prioritet. S obzirom da jenjava sezona, ostavlja nam se i proizvodni i vre-menski prostor da se pozabavimo izvozom - zaključio je Rašković.

Od septembra proizvodnja struje na Možuri

Rezultat dosadašnjeg funkcionalnog ispi-tivanja 23 vjetrogeneratora na Možuri po-zitivan je i od septembra se očekuju poče-tak komercijalne proizvodnje, saopštili su investitori tog elektroenergetskog objekta.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić i sekretar za budžet i finansije Sead Osma-nović imali su sastanak sa predstavnici-ma kineske kompanije Shanghai Electric Power Engineering i malteške firme Ene-malta.

"Investitori su upoznali predstavnike opšti-ne da su u aprilu počeli sa probnim radom, provjerom usklađenosti sa mrežom, te da rezultat dosadašnjeg funkcionalnog ispi-tivanja 23 vjetrogeneratora na Možuri po-zitivan i da od septembra očekuju početak komercijalne proizvodnje struje", navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika op-štine Ulcinj, javlja Mina Business.

Sagovornici su kazali da su zadovoljni do-sadašnjom kvalitetnom saradnjom i par-tnerskim odnosom između Vlade i kine-sko-malteške firme i razmijenili mišljenja o nastavku saradnje, koja je podsticajna za Ulcinj i buduće investitore.

Za izgradnju vjetroelektrane instalisane snage 46 megavata utrošeno je 89 miliona eura, a zemljište je zakupljeno na 20 go-dina. Prvobitno je ugovor bio zaključen sa konzorcijumom španske firme Fersa Ener-gias Renovables i Čelebića, a 2017. je prene-šen na maltešku firmu Enemalte.

Država se ugovorom obavezala da će struju iz ove vjetroelektrane 12 godina otkupljiva-ti za 95,99 eura za megavatsat.

38


Zaštita prava intelektualne svojine

Uprava carina

Trgovina krivotvorenom i piratskom robom uzrokuje značajne ekonom-ske posljedice, nanosi štetu držav-

nom budžetu, dovodi do gubitka radnih mjesta i utiče na smanjenje stranih inve-sticija. Osim ekonomske štete, neke od ovih roba poput kozmetike, hrane, ljekova i pesticida, mogu predstavljati ozbiljnu pri-jetnju po zdravlje i sigurnost potrošača, što je jasan dokaz potrebe za snažnim napori-ma carinskog organa u borbi protiv ove kri-minalne aktivnosti, saopštavaju iz Uprave carina.

Globalna prodaja krivotvorenih i neovla-šćeno distribuiranih proizvoda godišnje dostiže iznos od 460 milijardi eura, što predstavlja čak 3,3 % svjetske trgovine. O tome svjedoče podaci za 2019. godinu Orga-nizacije za intelektualnu svojinu Evropske unije (EUIPO) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koji pokazuje zna-čajan rast udjela krivotvorene robe u odno-su na procjenu iz 2016. godine, kada je njen udio u globalnoj trgovini iznosio 2,5%.

Podaci Europola i EUIPO-a iz Izvještaja za intelektualnu svojinu za 2019. godinu po-kazuju da se kriminal od povrede prava intelektualne svojine i dalje razvija i sada pokriva gotovo svaki sektor proizvodnje. Krivotvorena i piratska roba čine čak 6,8% uvoza u EU u iznosu od oko 121 milijardi eura.

Uprava carina Crne Gore, je još 2005. godine prepoznala svoju ulogu u borbi protiv krivo-tvorenja kada je donijet prvi carinski propis

Krivotvorenje i piraterija predstavljaju glavnu prijetnju privrednom rastu i inovacijama, kako na nivou Evropske unije, tako i na globalnom nivou.

iz ove oblasti, a sada se može konstatovati da mjere zaštite prava intelektualne svoji-ne preduzima na isti način kao i moderne carinske službe EU. Ovo potvrđuju i ocjene Evropske komisije u izvještajima u napret-ku i ekspertske misije za Poglavlje 7- Pravo intelektualne svojine, koja je realizovana krajem oktobra prošle godine, kada su po-hvaljeni napori i ostvareni rezultati Uprave carina.

Carinski organ, u skladu sa Carinskim za-konom i Uredbom o postupanju carinskog organa sa robom za koju postoji osnovana sumnja da povrjeđuje prava intelektualne svojine, koja je usklađena sa EU Regulati-vom 608/13, može da zadrži robu za koju postoji sumnja da povređuje pravo inte-lektualne svojine prilikom prijavljivanja za stavljanje u slobodan promet, izvoz ili ponovni izvoz, unošenja ili iznošenja iz ca-rinskog područja Crne Gore, i stavljanja u carinski postupak sa odlaganjem ili u slo-bodnu zonu ili slobodno skladište.

Roba, za koju carinski službenici posu-mnjaju da je krivotvorena se privreme-no zadržava pod carinskim nadzorom do okončanja postupka. Carinski organ o za-državanju robe obavještava uvoznika/ de-klaranta, kao i nosioca prava intelektualne svojine tj.vlasnika žiga, odnosno njegovog pravnog zastupnika u Crnoj Gori, koji ima pravo pregleda i identifikacije zadržane robe. Nosilac prava snosi sve troškove od trenutka zadržavanja robe, uključujući skladištenje i uništenje robe, osim ako sud

u sudskom postupku ne donese odluku da troškovi padaju na teret uvoznika i/ili de-klaranta.

Ukoliko se nosilac prava izjasni da je za-držana roba krivotvorena ima mogućnost da, u propisanim rokovima, podnese Upravi carina zahtjev za pojednostavljeni postupak uništenja krivotvorene robe uz saglasnost uvoznika, odnosno u odsustvu njegovog prigovora. Ako uvoznik, u propi-sanom roku, podnese prigovor, uslovi za pojednostavljeni postupak uništenja nijesu ispunjeni, i nosiocu prava kao jedina mo-gućnost ostaje da pokrene sudski postupak.

Posljednjih godina ovi se postupci najčešće okončavaju po pojednostavljenom postup-ku uništenja, jer su uvoznici postali svjesni da povrjeđuju prava intelektualne svojine i da u ovim slučajevima postupak kraće traje i nosioci prava snose sve troškove, za raz-liku od sudskih postupaka kada troškove snosi strana koja je izgubila spor (uvoznik/deklarant i dr.). Roba za koju se u postupku utvrdi da je krivotvorena se trajno oduzima i uništava pod carinskim nadzorom uz pri-sustvo Komisije za uništenje robe Uprave carina i zastupnika nosioca prava. Tokom poslednje tri godine pod carinskim nadzo-rom uništena je krivotvorena roba u količi-ni od 167.186 komada robe komada robe, od čega je u 2019. godini uništena roba u koli-čini od 21.364 komada robe.

Uprava carina ne može naložiti trajno oduzimanje robe i njeno uništenje ukoliko nosilac prava tj. vlasnik žiga nije preduzeo

39


propisane mjere, odnosno nije zaintereso-van za zaštitu svojih prava ili se u postupku utvrdi da je roba originalna. U tim slučaje-vima, carinski organ odobrava nastavak carinskog postupka i pušta robu, ako su ispunjeni ostali propisani uslovi. Nije rije-dak slučaj da se nosioci prava izjasne da nemaju pravni interes da preduzmu mje-re, najčešće zbog male količine zadržane robe, te i pored činjenice da je krivotvorena, zahtijevaju da se odobri njen uvoz ili drugi započeti postupak, što i pored uloženih na-pora carinskog organa rezultira da se ipak dio takve robe nađe na našem tržištu.

Uprava carina prekida carinske postupke i po službenoj dužnosti , o čemu obavještava nosioca prava koji ima pravo da podnese zahtjev za preduzimanje carinskih mjera u roku od četiri radna dana od dana prijema obavještenja o zadržavanju robe. Nakon usvajanja zahtjeva ima mogućnost pre-gleda, identifikacije i preduzimanja daljih mjera za utvđivanje povrede prava intelek-tualne svojine.

• krivotvorene dječje patike zadržane od strane Carinske ispostave Rožaje ‘’AIR MAX”

• 192 seta krivotvorenih igračaka ''Tur-tles", zadržane kod CI Slobodna zona Bar

Evidentno je da je sve više kompanija zain-teresovano da štite svoja prava intelektual-

ne svojine pred Upravom carina, i samim tim primjetan je trend rasta podnijetih zahtjeva kompanija koje su prethodno za-štitile svoja prava za teritoriju Crne Gore, nacionalno kod Ministarstva ekonomije, ili međunarodno kod Svjetske organizaci-je za intelektualnu svojinu. Broj usvojenih zahtjeva je, primjera radi u 2014. godini bio 60, a u 2018. godini 178 usvojenih zahtjeva. Trenutno su u važnosti 139 odobrenja kojim su usvojeni zahtjevi za zaštitu prava inte-lektualne svojine.

• 51 komada krivotvorenih ranaca ‘’Hel-lo Kitty’’ zadržani kod Ci Terminal Podgorica

U odnosu na EU gdje se ovi postupci pre-kidaju uglavnom po zahtjevima nosilaca prava 98%, a da su postupci po službenoj dužnosti svega 2%, Uprava carina bilježi značajan broj prekida po službenoj dužno-sti. Specifičnost za Crnu Goru su mješovite pošiljke obilježene raznim robnim marka-ma pa se često dešava da se za tu pošilj-ku za jedan dio roba prekine postupak i po zahtjevu i po službenoj dužnosti.

Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu i znanju carinskih službenika, koji prolaze stalne obuke u zemlji i inostranstvu kad je o intelektualnoj svojini riječ, Uprava cari-na bilježi zapažene rezultate, pa je tokom posljednje tri godine po osnovu sumnje u povredu prava intelektualne svojine preki-nuto 156 postupaka i privremeno zadržana roba u ukupnoj količini od 32.538.960, od čega 32.500.000 komada cigareta i 38.960 komada robe (odjeća, obuća, torbe, satovi, igračke, nakit, tekstil, baterije i punjači za mobilne telefone, djelovi za automobile i dr.) .

Luksuzni proizvodi, odjeća i dodaci odjeći tradicionalno su među najpopularnijim ka-tegorijma krivotvorene robe, a osim toga i igračke, mobilni telefoni i njihova oprema, rezervni djelovi za automobile, i dr.

• Prikaz zadržane robe po kategorijama u 2018.godini

• Prikaz zadržane robe po kategorijama u 2019.godini zaključno sa 10. 09. 2019.godine

Među najčešće krivotvorenim žigovima su ''NIKE'', ''adidas'',''PUMA'', "GUCCI'', ''LOU-IS VUITTON'', ''UGG'', ''TOMMY HILFIGER'', ''HUGO BOSS'', ''CHANEL'', "Armani" , "LA-COSTE", "DSQUARED", "DIOR" i dr.

Kina je i dalje ključna zemlja porijekla za sve vrste krivotvorene robe, iako se neke posebne kategorije proizvoda krivotvore u drugim zemljama, pomenućemo odjeću iz Turske. Pored Kine, iz Turske je najviše uvoza ove robe, zabilježila je crnogorska carina.

• Prikaz zemalja porijekla krivotvorene robe u 2018.godini

Za prevoz ove robe se često koriste složeni trgovački putevi iz zemlje proizvodnje do odredišne. Iako se isporuka krivotvorene robe u EU još uvijek vrši zbirnim teretnim prevozom, posljednjih godina snažan je porast ekspresnih pošiljki. To je prvenstve-no rezultat velikog broja malih narudžbi putem interneta, koje se naknadno dosta-vljaju preko poštanske ili kurirske pošte.

40


Slična situacija je i u Crnoj Gori, pa je Upra-va carina, fokus stavila na kontrolu poštan-skih i ekspresnih pošiljki, što je rezultiralo značajnim brojem prekida na carinskim ispostavama Aerodrom Podgorica i Pošta Podgorica.

U ovoj oblasti Uprava carina ostvaruje veo-ma dobru saradnju sa Ministarstvom eko-nomije, Tržišnom inspekcijom, Upravom policije, CALIMS-om, pravosudnim organi-ma, kroz razmjenu informacija, iskustava, organizovanje zajedničkih akcija, obuka, i dr. u cilju što efikasnije borbe protiv po-vreda prava intelektualne svojine. Takođe, aktivno učestvuje i u međunarodnim ope-racijama koje se sprovode pod pokrovitelj-stvom Svjetske carinske organizacije, EU-ROPOL-a, SELEC-a i dr.

Bitan segment borbe protiv krivotvorenja robe je i podizanje svijesti građana pa sto-ga carina posvjećuje pažnju informisanju javnosti o značaju zaštite prava intelektu-alne svojine i ulozi carine. Ove aktivnosti se ostvaraju kroz saopštenja za javnost, učešće na okruglim stolovima, seminarima i dr. te kampanjama u tržnim centrima i trgovima širom Crne Gore gdje se na pro-motivnim štandovima distribuiraju infor-mativni materijali iz ove oblasti i zaintere-sovanim građanima prezentuju primjerci zadržane krivotvorene robe.

Privredna komora je prepoznata kao stra-teški partner koji sa Upravom carina sa-rađuje u ovoj oblasti. Prethodnih godina u više navrata proizvođači, uvoznici, špedite-ri i zainteresovani građani, su u Privrednoj komori upoznati sa sistemom zaštite prava intelektualne svojine u Crnoj Gori, praksom u dosadašnjim postupcima, a ukazano im je na štetne efekte koji nastaju kršenjem ovih prava. Privredna komora Crne Gore, je i u maju 2018. organizovala okrugli sto: "Ja-čanje konkurentnosti proizvoda kroz pri-mjenu intelektualne svojine i modela šema kvaliteta", sa ciljem da predstavnici Uprave carina i drugih nadležnih organa ukažu na koristi koje intelektualna svojina donosi društvu, a naročito potrošačima, uvećava-njem vrijednosti i obezbjeđivanjem garan-cije kvaliteta proizvoda. Slične aktivnosti su planirane i u ovoj godini.

Nosioci prava intelektualne svojine, uvoz-nici i svi zainteresovani subjekti, se mogu obratiti stručnim službama Uprave carina za pitanja i konsultacije u vezi ove proble-matike.

Trading in counterfeit and pirated goods causes significant economic consequences, damages the state

budget, leads to job losses, and affects the reduction of foreign investments. In additi-on to the economic damage, some of these goods, such as cosmetics, food, medicines and pesticides, can pose a serious threat to the health and safety of consumers, which is clear evidence that the customs authori-ties need to invest strong efforts to combat this kind of criminal activity, said the Cu-stoms Administration.

Global trading in counterfeit and illegally distributed products annually reaches the amount of EUR 460 billion, accounting for as much as 3.3% of the world trade. The data for 2019 collected by the European Union Intellectual Property Organization (EUIPO) and the Organization for Econo-mic Cooperation and Development (OECD) show a significant increase of the counter-feit products share in comparison to the estimates from 2016, when their share in the global trade was 2.5%.

The data from the Intellectual Property Re-port for 2019 prepared by the Europol and EUIPO show that the criminal activity ari-sing from the infringement of intellectual property rights continues to develop and now covers almost all production sectors. The counterfeit and pirated goods now ac-count for as much as 6.8% of EU imports amounting to around EUR 121 billion.

In 2005, the Customs Administration of Montenegro recognized its role in comba-ting against counterfeiting when the first customs regulation in this area was adop-ted, while now it can be concluded that it is taking the measures of intellectual proper-ty rights protection in the same manner as modern EU customs services. This is also confirmed by the European Commission's progress reports and the expert missions for Chapter 7- Intellectual Property Rights, which was implemented at the end of Oc-tober last year, when the efforts and the achieved results of the Customs Admini-stration were praised.

The customs authority, in compliance with the Customs Law and the Decree on the customs authority treatment of goods for which there is a reasonable doubt of the infringement of the intellectual property rights, which is aligned with the EU Regu-lation 608/13, may detain goods suspected of infringing intellectual property rights when applying for release for free circula-

tion, export or re-export, entry or removal from the customs territory of Montenegro, and placing in a customs procedure with a delay or in the free zone or free storage.

Goods suspected to be counterfeit by the customs officers shall be temporarily de-tained under the customs supervision un-til the completion of the procedure. On the detention of goods, the customs authority informs the importer/declarant, as well as the intellectual property right holder that is a trademark owner or his legal representa-tive in Montenegro, who has the right to in-spect and identify the detained goods. The holder of the right shall bear all costs from the moment of the detention of goods, in-cluding the storage and destruction of the goods, unless the court in a court procee-ding decides that the costs shall be borne by the importer and/or the declarant.

If the right holder declares that the detain-ed goods are counterfeit, he/she shall have the possibility to, within the prescribed deadlines, submit to the Customs Admini-stration a request for a simplified procedu-re for destruction of the counterfeit goods with the consent of the importer, or in the absence of his/her complaint. If the impor-ter files a complaint within the prescribed deadline, the conditions for simplified de-struction procedure are not fulfilled, and the right holder remains the only option left to launch the legal proceedings.

In recent years, these proceedings have most often been terminated by a sim-plified destruction procedure, given that importers have become aware that they are infringing intellectual property rights and that in these cases the proceedings are shorter and the right holders bear all costs, unlike court proceedings where the costs are borne by the losing party (im-porter/declarant, etc.). Goods found in the proceedings to be counterfeit are perma-nently detained and destroyed under cu-stoms supervision in the presence of the Commission for the Destruction of Goods of the Customs Administration and the ri-ght holder's representatives. Over the past three years, the counterfeit goods in the quantity of 167 186 pieces of goods have been destroyed under the customs control, of which, 21 364 pieces of goods have been destroyed in 2019.

The Customs Administration cannot or-der the permanent detention of goods and their destruction if the right holder, or the trademark owner has not taken the pre-

41


Protection of the intellectual property rights

The Customs Administration

Counterfeiting and piracy as a major threat to the economic growth and innovations, both at the European Union level and globally.

scribed measures, that is, he/she is not in-terested in protecting his/her rights or it is established in the process that the goods are genuine. In such cases, the customs authority shall approve the continuation of the customs procedure and release the goods, provided that the other prescribed conditions are met. It is not uncommon for right holders to declare that they have no legal interest in taking action, mainly beca-use of the small quantity of goods detained, and despite the fact that it is counterfeit, they require its import or other initiated proceedings to be approved, which despite the efforts of the customs authority, results in that part of such goods can be found on our market.

The Customs Administration shall ter-minate the customs procedures ex offi-cio, informing the right holder entitled to submit a request for undertaking customs measures within four working days from the date of receipt of the notification of de-tention of goods. Following the adoption of

the request, it has the possibility to review, identify and take further measures to de-termine the infringement of intellectual property rights.

• counterfeit children’s trainers "AIR MAX” detained by the Customs Office in Rožaje

More and more companies are becoming interested in protection of the intellectual property rights before the Customs Admi-nistration. Therefore, a growing trend was recorded with respect to submitted ap-plications of the companies, which have previously protected their rights at the Mi-nistry of Economy at the national level or at the World Intellectual Property Organi-zation internationally. For instance, in 2014 there were 60 approved applications, while 178 applications were approved in 2018. Currently, 139 applications for intellectual property rights protection are valid.

In relation to the EU where 98% of these procedures are terminated mainly upon the request by the right holder and 2% fall on procedures terminated ex officio, the Customs Administration records a signifi-cant number of terminated procedures ex officio. Combined shipments marked by various brands are very specific for Mon-tenegro, but often the procedure is termi-nated for one part of the goods within the

42


shipment both upon the request and ex officio.

• 192 sets of counterfeit toys "Turtles”, detained at the Customs Office Free Zone Bar

• 51 pieces of counterfeit backpacks "Hello Kitty”, detained at the Customs Office Terminal Podgorica

Thanks to years of experience and kno-wledge of the customs officers, who under-go continuous training in the country and abroad, the Customs Administration re-cords outstanding results when it comes to the intellectual property. Over the last three years based on a suspicion concerning an infringement of intellectual property ri-ghts, 156 procedures were terminated and a total of 32,538,960 goods were temporarily detained, of which 32.5 million pieces of cigarettes and 38,960 pieces of merchandi-se (garment, footwear, handbags, watches, toys, jewellery, textiles, batteries and char-gers for mobile phones, car parts, etc.).

• Chart of detained goods by categories in 2018

Luxury products, garments and accessori-es thereof are traditionally among the most

popular categories of counterfeit goods, as well as toys, mobile phones and accessori-es thereof, spare parts for cars, etc.

• Chart of detained goods by categories in 2019 by 10. 09.2019.

The most frequently counterfeit trade-marks include "NIKE”, "adidas”, "PUMA”, "GUCCI”, "LOUIS VUITTON”, "UGG”, "TOMMY HILFIGER”, "HUGO BOSS”, "CHANEL”, "Ar-mani”, "LACOSTE”, "DSQUARED”, "DIOR” etc.

China remains a key country of origin for all kinds of counterfeit goods, although some specific categories of products are counterfeit in other countries, just to men-tion the garments from Turkey. In addition to China, these garments are mostly im-ported from Turkey, as recorded the Mon-tenegrin Customs.

• Chart of the countries of origin of co-unterfeit goods in 2018

These goods are often transported by complex trade routes from the country of production to the final destination. Altho-ugh the delivery of counterfeit goods in the EU is still performed by cumulative freight transport, in recent years express shipments record a strong increase, pri-marily as a result of the large number of small orders via the Internet, which are subsequently delivered via post or by co-urier. The similar situation takes place in Montenegro, so the Customs Administrati-on is focused on the control of postal and express consignments, which resulted in a significant number of the terminations at the Customs Offices Airport Podgorica and

Postal Podgorica.

In this area, the Customs Administration has very good cooperation with the Mini-stry of Economy, the Market Inspection, the Police Administration, CALIMS, judi-cial authorities, which is reflected in the exchange of information and experience, organization of joint actions, training, etc in order to effectively combat infringe-ments of the intellectual property rights. It also actively participates in international operations, which are conducted under the auspices of the World Customs Organizati-on, EUROPOL, SELEC etc.

Combating counterfeit goods also requires raising awareness of citizens. Therefore the Customs Administration dedicates at-tention to informing the public about the importance of the intellectual property ri-ghts protection as well as their role. These activities are presented through press re-leases, the round tables, seminars as well as the campaigns in shopping malls and squares around Montenegro where the pro-motional material is distributed at the in-formation booths and detained counterfeit goods are present to interested citizens.

The Chamber of Economy of Montenegro has been recognized as a strategic par-tner, which cooperates with the Customs Administration in this field. The system of the intellectual property rights protection in Montenegro, the practice in earlier pro-ceedings and the harmful effects arising from an infringement of these rights were presented to the manufacturers, importers, freight forwarders and interested citizens at the Chamber of Economy of Montenegro in previous years.

In May 2018 the Montenegrin Chamber organized a round table: "Strengthening the competitiveness of products through the application of the intellectual proper-ty rights and models of quality schemes” during which the representatives of the Customs Administration and other com-petent authorities indicated the benefits, which the intellectual property brings to the society, especially consumers by inc-reasing the value and providing products quality assurance. Similar activities are planned for this year.

The intellectual property rights holders, importers and all interested entities may contact the departments of the Customs Administration for questions and consul-tations related to this issue.

43


Puna kumulacija i duty drawback

Seminar u saradnji sa Upravom carina

Privredna komora je, u saradnji sa Upravom carina Crne Gore, 9. jula 2019. godine organizovala seminar na temu "Puna ku-mulacija i duty drawback".

Učesnike seminara je pozdravio savjetnik u Sektoru udruženja Privredne komore Filip Vujović. Predavačice su bile Stojanka Mi-lošević, načelnica Odsjeka za vrijednost i porijeklo robe Uprave carina i Ana Vulić, samostalna savjetnica u istom organu.

Cilj seminara je bio pružanje informacija uvoznicima i proizvođa-čima o punoj kumulaciji i povraćaju dažbina (duty drawbacku), upoznavanje sa svim prednostima i nedostacima koje donose ova dva nova instituta, kao i sa implementacijom CEFTA odluke 3/2015.

Odluka 3/2015 CEFTA Zajedničkog komiteta, kojom se uvodi puna kumulacija i ukida zabrana povraćaja dažbina, primjenjuje se u međusobnoj trgovini između CEFTA članica od 1. jula 2019. godine. Primjena ovih instituta u pravilima porijekla predstavlja značajno olakšanje u poslovanju privrednih subjekata. Naime, primjenom pune kumulacije, roba proizvedena u Crnoj Gori će u poređenju sa primjenom dijagonalne kumulacije porijekla, na lakši način stica-ti crnogorsko preferencijalno porijeklo, jer se kumuliraju procesi proizvodnje obavljeni u više CEFTA strana. Direktni finansijski benefiti su takođe značajni, jer privredni subjekti, primjenom uki-

danja zabrane povraćaja, više neće morati da za robu bez porijekla koja je učestvovala u proizvodnji proizvoda koji stiče crnogorsko preferencijalno porijeklo plaćaju carinu.

Puna kumulacija je manje restriktivna i ima fleksibilnije mo-gućnosti od bilateralne i dijagonalne kumulacije što će omogućiti bolju povezanost privrednih grana unutar CEFTA regiona, a time i povećanje obima trgovine u ovom regionu. Mogućnost da se ne plaća/vraća carina (DDB) stvara jednake uslove između privrednih subjekata širom CEFTA zone kumulacije.

Kako bi kompanije u potpunosti primijenile korist pune kumulaci-je i DDB, potrebno je razumjeti sve funkcionalnosti koje ti instituti nose i sve prednosti i nedostatke. Uloga carine u primjeni pune kumulacije i DDB je značajna, prije svega u edukaciji privrede, a onda, dalje, i njenoj nadležnosti u kontroli pravilne primjene ovih noviteta.

Na seminaru je iskorišćena prilika da se polaznicima ukaže na iz-mjene PEM konvencije (Regionalna konvencija o pan-euro-medi-teranskim preferencijalnim pravilima porijekla).Revidirana PEM konvencija će donijeti olakšavanje trgovine između PEM strana, atraktivniji ambijent za investicije jer donosi lakša pravila za sti-canje preferencijalnog porijekla.

44


U znaku rekordnih poslovnih rezultata

Slavoljub Popadić, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja

S obzirom da je TE Pljevlja bazna elektrana i daleko najveći proizvođač električne energije u Državi, značaj Rudnika u sektoru energetike je nesporan. Ponosimo se činjenicom da

smo radeći 24 sata dnevno, 365 dana godišnje, uspjeli da u svim uslovima obezbijedimo potrebne količine uglja za nesmetano po-slovanje TE Pljevlja, naveo je Slavoljub Popadić, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja.

Glasnik: Rudnik uglja Pljevlja već decenijama predstavlja znača-jan stub crnogorske energetike. Kako vaša kompanija doprinosi stabilnom snabdijevanju potrošača električnom energijom?

S. Popadić: Rudniku uglja Pljevlja cijelih 37 godina uredno snabd-jeva Termoelektranu osnovnim energentom, direktno doprino-seći stabilnosti napajanja crnogorskih potrošača električnom energijom. S obzirom da je TE Pljevlja bazna elektrana i daleko najveći proizvođač električne energije u Državi, značaj Rudnika u sektoru energetike je nesporan. Ponosimo se činjenicom da smo za svo ovo vrijeme radeći 24 sata dnevno, 365 dana godišnje, uspjeli da u svim uslovima obezbijedimo potrebne količine uglja za nesmetano poslovanje TE Pljevlja.

Glasnik: Osvrnite se kratko na dosadašnje poslovanje Rudnika i saopštite proizvodne i finansijske trendove u ovoj godini.

S. Popadiću: Poslovnu 2018. godinu su obilježili stabilno poslovanje, značajno povećanje proizvodnje uglja i ot-krivke u odnosu na prethodnu godinu i realizacija ključnih investicionih aktivnosti. U 2018. godini je proizvedeno ukupno 1.539.122 tona uglja, što je za oko 8,4% više nego u prethodnoj godini. U istom pe-riodu otkrivka je realizovana u iznosu od 5.671.154 m3čm što je za 24,2% više u odnosu na prethodnu

Ova godina bi mogla biti rekordna u realizaciji otkrivke jer je za prvih šest mjeseci njena proizvodnja porasla za 35%, a poslovni rezultat skoro dupliran, u odnosu na isti period 2018. Očekuju se još bolji finansijski rezultati na kraju 2019. godine.

45


potrebne količine se uvoze, za šta se izdvajaju značajna finansij-ska sredstva. Izgradnjom cementare, Crna Gora može od uvozni-ka postati značajan izvoznik cementa koji je tražen na svjetskom tržištu.

Strategija razvoja građevinarstva u Crnoj Gori predviđa izgradnju kapaciteta za proizvodnju cementa uz puno poštovanje ekoloških standarda zaštite životne sredine i kvaliteta života. Fabriku ce-menta bi trebalo graditi u Pljevljima, što je bio i zaključak sa sa-stanka koji pominjete, jer je opština bogata laporcem, ugljem, ele-ktrofilterskim pepelom, gipsom. Optimalan model za realizaciju ovog projekta vidim u partnerstvu četiri subjekta: države, Opštine Pljevlja, Rudnika uglja i investitora koji mora pored novca imati tehnologiju i zastupljenost na tržištu cementa koje je prilično za-tvoreno. Ono što je poseban benefit i što Pljevlja kao poziciju bu-duće fabrike cementa, postavlja na neprikosnoveno prvo mjesto, jeste činjenica da je količina od preko 100 milona tona kvalitetnog laporca već otkopana, samljevena i deponovana na poziciji koja je lako dostupna budućoj cementari.

Glasnik: U najavi je i gradnja fabrike kamena na ovom području. Imate li informacije o tome i kako gledate na značaj tog poslovnog poduhvata?

S. Popadić: Cijenim da prirodna bogatstva Pljevalja treba na pravi način valorizovati, kroz angažovanje ozbiljnih, dokazanih inve-stitora, što će omogućiti dalji održiv razvoj ove sredine i doprini-jeti otvaranju novih radnih mjesta. Rudnik u svojim dugoročnim razvojnim planovima razmišlja o proširenju spektra proizvodnih aktivnosti, i u tom planu pored cementa, značajno mjesto ima i proizvodnja kamena.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Rudnika uglja za period koji sli-jedi?

S. Popadić: U narednom petogodišnjem periodu, Rudnik će prije svega biti fokusiran na dalju optimizaciju poslovanja ali i poboljša-nju uslova rada i standarda zaposlenih. Iako smo smanjili troško-ve na svim nivoima i višestruko povećali prihode sa tržišta široke potrošnje, prostora za dalje unaprjeđenje poslovanja ima. Za dalje stabilno poslovanje je neophodno jedinstvo, motivacija i odgovo-ran odnos zaposlenih. Posebno ćemo se fokusirati na poboljšanje uslova rada zaposlenih i rješavanje ekoloških pitanja.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa Elektroprivredom Crne Gore?

S. Popadić: Mislim da smo u uslovima crnogorske privrede dobili najboljeg mogućeg vlasnika. EPCG je poslovno jako zainteresova-na za stabilno i održivo poslovanje Rudnika i u tom dijelu imamo punu podršku. Međutim podrška nije bezuslovna, trebamo voditi računa o našem strateškom planu dostizanja prizvodne cijene od 17,8 eura na kraju 2026. godine, kako bi poslovanje termokomple-ksa bilo dugoročno održivo. U tom smislu je neophodno sprovesti sve planirane aktivnosti optimizacije, od zamjene neproduktivne mehanizacije i sredstava, preko dalje racionalizacije potrošnje energenata i rezervnih djelova, preko podizanja efektivnosti u ko-rišćenju mehanizacije i opreme, pa sve do optimizacije troškova zaposlenih kroz nove runde reorganizacije.

U posljednjih nekoliko godina Rudnik ostvaruje dobit od preko šest miliona eura, tako da će EPCG relativno brzo biti u prilici da, kroz isplatu dividende povrati sredstva koje je uložila u Rudnik, ali i da dio tog iznosa reinvestira u dalje smanjenje proizvodnih troškova i stabilno poslovanje termokompleksa u Pljevljima.

godinu. RUP je prethodnu poslovnu godinu završio sa dobiti u iz-nosu od 6.584.828 eura, što je za 3,7 % bolje nego u 2017. godini. U strukturi ukupnih prihoda koji su u 2018. godini iznosili 43.662.532 eura, najznačajnije mjesto pripada prihodima od prodaje uglja u iznosu 42.581.839 eura, što je za 4,3% više u odnosu na prethodnu godinu. Aktivnosti na optimizaciji troškova su nastavljene i tokom 2018. godine, tako da su i pored povećanog obima proizvodnje ra-shodi na kraju godine bili na nivou prethodne i iznosili 36.209.777 eura. Poslovnu 2018. godinu su obilježile i značajne investicione aktivnosti koje su tokom godine realizovane u iznosu 12.703.077 eura, od čega je 4.315.362 eura na investicijama u toku.

Očekujemo da će finansijski rezultati na kraju 2019. godine biti još bolji, uz značajno bolje rezultate na otkrivci. Ukoliko nas vrijeme posluži, ova 2019. godina bi mogla biti rekordna u realizaciji otkriv-ke, što je veoma važno sa aspekta daljeg stabilnog poslovanja. U prilog ovome govore i rezultati za prvih 6 mjeseci, koji pokazuju da je proizvodnja otkrivke porasla za 35% a poslovni rezultat skoro dupliran u odnosu na isti period prethodne godine.

Glasnik: Aktuelna je ekološka rekonstrukcija termoenergetskog kompleksa u Pljevljima. Šta ona obuhvata i kako će se odnositi na Rudnik uglja Pljevlja?

S. Popadić: Elektroprivreda je u Pljevljima započela izuzetno va-žan projekat ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja. Projekat je proci-jenjen na 45 miliona eura uz dodatnih 20 miliona eura za rekulti-vaciju postojećeg odlagališta pepela i šljake.

Pored neupithin benefita koji se odnose na rješavanje ekoloških pitanja i poboljšanja uslova zaštite životne sredine, ulaganjem u rekonstrukciju i modernizaciju postojećeg bloka, stvoriće se uslo-vi za nesmetan rad TE Pljevlja u narednih nekoliko decenija, što je direktni benefit za Rudnik. Dodatno, obezbjediće se i izvor za toplotno napajanje grada, što je višedecenijski san Pljevljaka. Pa-ralelno sa ekološkom rekonstrukcijom TE Pljevlja, Rudnik radi na izgradnji sopstvenih sistema koji će doprinijeti boljoj zaštiti vaz-duha, zemljišta i voda u Pljevljima, tako da ćemo nakon svih ovih investicija imati termo energetski kompleks u Pljevljima koji će u potpunosti zadovoljavati sve standarde Evropske Unije. Dok sve ovo ne zaživi, Rudnik i TE moraju nastaviti da funkcionišu, da bi bili u prilici da finansiraju izgradnju svih tih skupih sistema, i svi zajedno moramo imati strpljenja i povjerenja u započeti proces.

Glasnik: Projekat rekonstrukcije između ostalog predviđa i zastoj u radu Termoelektrane Pljevlja. Kako će se to odraziti na poslova-nje Rudnika uglja?

S. Popadić: Realizacija projekta ekološke rekonstrukcije postoje-ćeg bloka TE Pljevlja, trebalo bi da bude u periodu 2020-2022 godine uz periodične zastoje u radu. S obzirom na značaj TE za energet-ski sistem Crne Gore zastoji će biti svedeni na najmanju moguću mjeru. Uslovi poslovanja Rudnika su prepoznati u tom ambijen-tu, sadržani su u postojećem ugovoru i mogu se za slučaj potrebe aneksirati u skladu sa Projektom rekonstrukcije. Rudnik će se u periodu zastoja TE fokusirati na ključne infrastrukturne i razvojne aktivnosti koji će omogućiti nižu proizvodnu cijenu u budućnosti.

Glasnik: Učestvovali ste na sastanku u Privrednoj komori gdje su privrednici, pomognuti strukom, ocijenili da bi izgradnja cementa-re u Pljevljima omogućila valorizaciju laporca koji u eksploataciji uglja predstavlja jalovinu. Kakvi su Vaši stavovi po tom pitanju.

S. Popadić: U Crnoj Gori trenutno ne postoji fabrika cementa, sve

46


In the spirit of record business results

Slavoljub Popadić, Executive Director of the Coal Mine Pljevlja

This year could be the record one for the realization of the coal overburden layers, given that in the first six months its production increased by 35% and the business result almost doubled, compared to the same period in 2018. We expect even better financial results at the end of 2019.

47


Glasnik: The Coal Mine Pljevlja has represented a significant pil-lar of the Montenegrin energy sector for almost seven decades. How does your company contribute to a stable electricity supply to consumers?

Considering that the Pljevlja Thermal Power Plant is the base power plant and by far the largest electricity producer in the sta-te, the importance of the Coal Mine in the energy sector is indis-putable. We are proud of the fact that by working 24 hours a day, 365 days a year, we were able to provide under all conditions the necessary quantities of coal ensuring the undisturbed operating of the Pljevlja Thermal Power Plant, said Slavoljub Popadić, the Executive Director of the Coal Mine Pljevlja.

S. Popadić: For the last 37 years, the Pljevlja Coal Mine has been regularly supplying the Thermal Power Plant with the basic ener-gy, directly contributing to the stability of the Montenegrin con-sumers' electricity supply. Considering that the Pljevlja Thermal Power Plant is the base power plant and by far the largest elec-tricity producer in the state, the importance of the Coal Mine in the energy sector is indisputable. We are proud of the fact that by working 24 hours a day, 365 days a year, we were able to provide under all conditions the necessary quantities of coal ensuring the undisturbed operating of the Pljevlja Thermal Power Plant, said Slavoljub Popadić, the Executive Director of the Coal Mine Plje-vlja.

Glasnik: Could you give us a brief review of the Coal Mine opera-ting so far and what are the production and financial trends in this year?

S. Popadić: The business year 2018 was characterized by stable operations, a significant increase in coal production and coal overburden layers when compared to the previous year and the realization of the key investment activities. In 2018, a total of 1.539.122 tons of coal was produced, which is by 8.4% more than in the previous year. In the same period, the coal overburden la-yers were realized in the amount of 5.671.154 m³čm, which is by 24.2% more than in the previous year. TPP Pljevlja ended the pre-vious business year with a profit of EUR 6,584.828, which is by 3.7% higher than in 2017. In the structure of total revenues, which amounted to EUR 43.662.532 in 2018, the most significant place belongs to the revenues from the sale of coal in the amount of EUR 42.581.839, which is by 4.3% more than in the previous year. The cost optimization activities continued throughout 2018, so that despite the increased volume of production, year-end expen-ditures were at the level of the previous year and amounted to EUR 36.209.777. The business year 2018 was also characterized by significant investment activities that were realized during the year in the amount of EUR 12.703.077, of which EUR 4.315.362 was invested in ongoing operations.

We expect even better financial results at the end of 2019, especi-

48


ally when it comes to coal overburden layers. If the weather serves us, this 2019 could be a record breaking year for the realization of overburden layers, which is very important for further stable bu-siness operating. This is supported by the results for the first six months, which show that overburden production increased by 35% and the business result almost doubled compared to the same pe-riod of the previous year.

Glasnik: Ecological reconstruction of the thermal power complex in Pljevlja is ongoing. What does it include and how will it relate to the Coal Mine Pljevlja?

S. Popadić: The electric power plant in Pljevlja has started an extremely important project of ecological reconstruction of TPP Pljevlja. The project is estimated at EUR 45 million with an addi-tional EUR 20 million for the reclamation of the existing ash and slag landfill.

In addition to non-disputed benefits related to addressing enviro-nmental issues and improving environmental conditions, inve-sting in the reconstruction and modernization of the existing unit, the conditions for the smooth operating of the Pljevlja TPP will be created over the next few decades, which is a direct benefit to the Mine. Moreover, a heating supply source for the town will be provi-ded, which is a decades-long dream of the Pljevlja’s population. In parallel with the ecological reconstruction of the TPP Pljevlja, the Mine is engaged in building its own systems that will contribute to better protection of air, land and water in Pljevlja, so that final result of all these investments will be a thermal power complex in Pljevlja that will fully meet all European Union standards. Until all this becomes operational, the Mine and TPP must continue func-tioning in order to be able to finance the construction of all these expensive systems, all of us must have patience and confidence in the initiated process.

Glasnik: The project of reconstruction foresees, among other thin-gs, a stoppage in the operation of the Pljevlja Thermal Power Plant. How will this affect operating of the Coal Mine?

S. Popadić: The implementation of the ecological reconstruction project of the existing block of TPP Pljevlja should take place in the period 2020-2022 with periodic work stoppages. Considering the importance of TPP for the Montenegrin power system, the stoppa-ges in work will be minimized. The Coal Mine’s operating conditi-ons are recognized in that environment, included in the existing contract and can be annexed in case of need in accordance with the Reconstruction Project. During this period, the Coal Mine will focus on key infrastructure and development activities that will allow for a lower production cost in the future.

Glasnik: You attended the meeting in the Chamber of Economy of Montenegro where businessmen, assisted by their profession, estimated that the construction of the cement factory in Pljevlja would enable valorisation of the marl, which in coal exploitation represents overburden. What is your standpoint when it comes to this matter?

S. Popadić: Currently, there is no cement factory in Montenegro; all necessary quantities are imported which requires allocation of significant funds. By building a cement factory, Montenegro, from an importer, can become a significant exporter of cement for whi-ch there is a demand on the world market.

The Montenegrin Construction Development Strategy foresees

the construction of cement production capacities with full respect for environmental protection standards and the quality of life. The cement factory should be built in Pljevlja, which was the conclusi-on of the meeting you have mentioned, given that this municipali-ty is rich in marl, coal, fly ash and gypsum. I see the optimal model for the implementation of this project in the partnership of four entities: the state, the Municipality of Pljevlja, the Coal Mine and an investor who, in addition to the money, must have a technology and presence on the cement market, which is pretty much closed. A special benefit which puts Pljevlja, as the location for the future cement factory, in the first place is the fact that the quantity of over 100 million tons of high quality marl has already been exca-vated, ground and deposited in a position easily accessible to the future cement factory.

Glasnik: The construction of a stone factory in this area is also an-nounced. Do you have an information about it and how important is, in your opinion, this business venture?

S. Popadić: The natural resources of Pljevlja should be properly valorised through the engagement of serious, experienced inve-stors, which will enable further sustainable development of this environment and contribute to job creation. In its long-term de-velopment plans, the Coal Mine Pljevlja is considering to expand its range of production activities, and in addition to cement, stone production also plays an important role.

Glasnik: What are the development plans of the Coal Mine for the period to come?

S. Popadić: In the next five-year period, the Mine will primarily be focused on further optimization of business operations and impro-vement of working conditions and standards of employees. Altho-ugh we have cut costs at all levels and multiplied our revenues from the consumer market many times over, still there is room for further business improvement. Further stable operating requires unity, motivation and responsible employee attitude. In particular, we will focus on improving employee working conditions and ad-dressing environmental issues.

Glasnik: Are you satisfied with the cooperation with the Electric Power Industry of Montenegro?

S. Popadić: I think that under the current conditions of Montenegro’s economy, we got the best possible owner. The Electric Power Indu-stry of Montenegro has a strong business interest in the stable and sustainable operation of the Mine and we have their full support in this part. However, this support is not unconditional, we need to keep in mind our strategic plan to reach a production price of EUR 17.8 by the end of 2026 in order to make the thermal complex business operating sustainable in the long term. In this regard, it is necessary to carry out all planned optimization activities, from the replacement of unproductive mechanization and equipment, through further rationalization of energy consumption and spare parts, through raising the efficiency in the use of mechanization and equipment, up to the optimization of the staff costs through new rounds of reorganization.

In the past few years, the Coal Mine has been making profit of over EUR 6 million, so that EPCG will soon be able to recover relatively quickly, through dividend payment, the investments it invested in Coal Mine, but also to reinvest part of that amount in further re-duction of production costs and stable operations of the thermal power complex in Pljevlja.

49


Podmorski kabl za veći energetski potencijal

Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Dragan Kujović

Komercijalna upotreba podmorskog energetskog kabla može se očekivati krajem godine, a njegovo puštanje u pogon je šansa i dobar preduslov za realizaciju energetskih potenci-

jala regiona, ocijenio je izvršni direktor Crnogorskog elektropreno-snog sistema (CGES) Dragan Kujović.

"Komercijalna upotreba kabla se može očekivati krajem tekuće go-dine, odnosno nakon završetka testiranja konvertorskog postro-jenja i podmorskog kabla, koje realizuje strateški partner CGES-a, italijanski operator prenosnog sistema-Terna Rete Internaziona-le", rekao je Kujović u intervjuu agenciji Mina-business.

Podmorski kabl dužine 433 kilometra, koji energetski spaja Italiju i Crnu Goru, postavljen je početkom juna.

"CGES je realizovao projekte trafostanice 400/110/35 kilovolti (kV) Lastva i dalekovoda 400 kV Lastva-Trebinje i Lastva-Podgorica na dionici Lastva-Čevo kako bi obezbijedili uslove za povezivanje ele-ktroenergetskih sistema Crne Gore i Italije", kazao je Kujović.

On je naveo da se podmorskim kablom između Crne Gore i Italije uspostavlja novi tranzitni pravac kojim se povezuju elektroener-getski sistemi regiona, zapadne i istočne Evrope, odnosno Italije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Rumunije, čime Crna Gora postaje jedno od najznačajnijih energetskih čvorišta Evrope.

"Tim povezivanjem se stvaraju preduslovi za ulaganja u proizvo-dne i prenosne kapacitete u Crnoj Gori i regionu", dodao je Kujović.

Tim povezivanjem se stvaraju preduslovi za ulaganja u proizvodne i prenosne kapacitete u Crnoj Gori i regionu.

Prema njegovim riječima, korisnicima crnogorskog prenosnog sistema će taj projekat pružiti značajno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže, omogućavajući pretpostavke za kva-litetnije obavljanje djelatnosti i dalji razvoj.

"Zatim, dobijamo mnogo pouzdanije napajanje crnogorskog pri-morja, gdje će se stvoriti uslovi za dalji razvoj tog dijela Crne Gore, posebno kada je u pitanju turizam", kazao je Kujović.

Benefit je, kako je ocijenio, i direktna veza Crne Gore sa tržištem električne energije u EU.

"Njegovo puštanje u pogon, vidimo i kao šansu, kao dobar predu-slov za realizaciju energetskih potencijala regiona. Pored toga, prihodi od tranzita i zakupa prenosnih kapaciteta, uticaće na sma-njenje troškova koji plaćaju korisnici prenosnog sistema", smatra Kujović.

Dodatno, biće obezbijeđeni i značajni prihodi po osnovu 20 odsto udjela CGES-a u ukupnom kapacitetu kabla.

Kujović je, odgovarajući na pitanje koliko je CGES u ovoj godini opredijelio za investicije i koliko je trenutno izvršenje plana ula-ganja, kazao da je planirano da se tokom ove godine u investicione projekte uloži 27,7 miliona eura.

"Trenutna realizacije je oko 35 odsto u odnosu na planiranu", dodao je Kujović.

50


Eureka program: Način prijavljivanja i učešće

Info dani u Komori

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo nauke Crne Gore su 3. jula 2019. godine organizovali info dan na temu "Eureka program: Način prijavljivanja i učešće".

Osnovni cilj događaja je bio da se zainteresovani predstavnici pri-vrede i univerziteta upoznaju sa benefitima, iskustvima i načinom učešća u ovom programu.

Eureka je evropska mreža za finansiranje tržišno orijentisanih projekata istraživanja i razvoja s ciljem jačanja evropske konku-rentnosti kroz podršku preduzetništvu, istraživačkim centrima i univerzitetima. Namjera ovog programa je da podstakne mala i srednja preduzeća na saradnju sa međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih i inovativnih aktivnosti, kao i na ulaganje u istraživanje i razvoj u cilju jačanja njihovog inova-

Projekti koji dobiju etiketu EUREKA postaju međunarodno prepoznati i priznati, te konkurentni na evropskom tržištu.

tivnog kapaciteta.

Ministarstvo nauke godišnje objavljuje Konkurs za sufinansiranje naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti. Na taj način se sufi-nansiraju projekti saradnje istraživačkih ustanova i preduzeća iz Crne Gore, koji se odnose na učešće ovih ustanova/preduzeća u svojstvu koordinatora ili partnera na EUREKA projektima.

Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore prof. dr Mladen Perazić pojasnio je da je EUREKA evropski program međunarodne saradnje privrednih subjekata, naučno istraživač-kih centara i univerziteta država koje su njegove članice. Riječ je o panevropskoj mreži za tržišno orjentisana industrijska istraži-vanja i razvoj.

- EUREKA koja kroz svoju fleksibilnu i decentralizovanu mrežu

51


nudi projektnim partnerima brz pristup najnovijim informacija-ma, naučnim dostignućima, znanjima, vještinama i iskustavima iz Evrope i otvara dostupnost nacionalnim, javnim i privatnim iz-vorima finansiranja – kazao je Perazić.

Dodaje da EUREKA podstiče projekte koji promovišu saradnju pri-vredu i nauke i u tom smislu daje podršku projektima koji za rezul-tat imaju novi proizvod ili uslugu.

- Projekti koji dobiju etiketu EUREKA postaju međunarodno pre-poznati i priznati, te konkurentni na evropskom tržištu. Veliki broj kompanija koje su učestvovale na ovim projektima, ostvarile su značajan porast godišnjeg prometa – naglasio je predstavnik Ko-more.

Program je pokrenut 1985. godine u cilju unapredjenja konkuren-tnosti i inovativnosti evropskih firmi. Danas okuplja i povezuje kompanije i istraživačke institucije u 41 zemlji članici EUREKE. Crna Gora je postala punopravna članica programa 22. juna 2012. godine, a za saradnju u sklopu ovog programa zaduženo je Mini-starstvo nauke, dok je iz Privredne komore izabran visoki pred-stavnik za EUREKU za Crnu Goru.

Učestvovanje u projektima međunarodne saradnje putem progra-ma EUREKA nudi firmama, istraživačkim institutima i institucija-ma visokog obrazovanja niz prednosti a prije svega to da fleksibil-ni i decentralizovani pristup programa EUREKA omogućuje kratak i sažet postupak prijave uz minimalno izvještavanje – rekao je Perazić.

Za kreiranje projekta mreže EUREKA moraju postojati najmanje dva partnera iz dvije različite EUREKA zemlje. Partneri mogu biti mala i srednja poduzeća, velike firme, istraživačke institucije i uni-verziteti. Mreža nacionalnih koordinatora projekata nudi savjete i podršku u traženju projektnih partnera, pokretanju projekta, izradi predloga EUREKA, pronalaženju sredstava i svih drugih projekata. srodnih pitanja. Ona promoviše rezultate projekta kada proizvod istraživanja stigne na tržište.

- Vrijednost EUREKA programa se ogleda izmedju ostalog i u tome da je od 1985. podržano više od 6.800 projekata. EUREKA bila u sre-dištu velikog broja razvojnih projekata i dostignuća, uključujući mnogobrojne tehnologije počev od mobilnih telefona, brzog inter-neta pa do filmskih specijalnih efektata. Vrijednost se može sagle-dati iz različitih uglova, bilo da se radi o osiguravanju okvira koji olakšava zemljama da sarađuju bilo da pružaju ekonomsku korist za kompanije – zaključio je Perazić.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica za inovacije i infra-strukturu, istakla je da Ministarstvo nauke Crne Gore još od 2012. godine značajno finansijski podržava učešće u EUREKA projekti-ma.

- Od 2016. godine, kada je uspostavljen zakonodavni strateški okvir za inovacije, dodatno smo pojačali naše aktivnosti u ovom segmentu. U svijetlu nedavno usvojene Strategije pametne speci-jalizacije i tri prioriteta razvoja Crne Gore, EUREKA će dobiti na drugačijem značaju, imajući u vidu da će sva buduća ulaganja u projekte i programe iz nacionalnog budžeta biti usmjerena upravo na pomenute prioritete – kazala je Lanzardi.

Ona je dodala da je ove godine budžet povećan za 30.000 eura.

- Putem našeg konkursa za sufinansiranje naučno istraživačke djelatnosti ove godine za EUREKA imamo na raspolaganju 90.000

eura. Po projektu je moguće na godišnjem nivou ostvariti podršku u iznosu 15.000 eura – rekla je predstavnica Ministarstva.

Ivan Tomović, samostalni savjetnik, Direkcija za inovacije i infra-strukturu, Ministarstvo nauke Crne Gore, predstavio je Eureka pro-gram. On je rekao da je od početka realizacije EUREKA 1985. godi-ne do danas kroz ovaj program finansirano više od 7.100 projekata ukupne vrijednosti veće od 43 biliona eura.

- EUREKA ciljevi su: rast inovativnog kapaciteta kompanija, među-narodna saradnja, globalno konkurentni novi proizvodi i usluge, međunarodni tržišni plasman (izvoz) i evropska tehnološka kon-kurentnost – naveo je Tomović.

Prvih pet tehnoloških oblasti koje se finansiraju iz ovog programa su IT, biološke nauke i tehnologije, industrijska proizvodnja ma-terijali i saobraćaj, tehnologije iz oblasti energije, kao i za zaštitu čovjeka i životne sredine. Kada je riječ o tržišnim oblastima, radi se o medicini, industrijskoj proizvodnji, ICT, energiji i saobraćaju.

- Motivacija za učešće u EUREKA projektima su međunarodna saradnja, nove mogućnosti za biznis, visok stepen fleksibilnosti, sloboda u formiranju konzorcijuma, snažan pristup odozdo prema gore. Standardni projekat EUREKA mreže u prosjeku obuhvata tri učesnika, iz dvije ili tri države, traje 28 mjeseci i ima budžet od 1,3 miliona eura – naveo je Tomović.

On je naglasio da ustanova/preduzeće – koordinator ili partner na projektu može ostvariti ostvariti pravo na sufinansiranje samo je-dnog EUREKA projekta od strane Ministarstva nauke u toku 2019. godine. Trajanje projekta je do tri godine, a u opravdan i su troškovi honorara, opreme, ekspertskih usluga, putovanja, te ostali koji se razvojnog tipa.

- Podnosioci prijava za učešće u EUREKA programu - mikro, mala, srednja i velika poduzeća, naučno-istraživačke ustanove - su u obavezi da budu upisani u Registar inovativnih organizacija – na-glasio je Tomović.

Cilj projekata je razvoj novih proizvoda, tehnologija u proizvodnji, procesa ili usluga s jasno izraženom tehnološkom inovativnošću, bitno poboljšanje postojećeg proizvoda i tehnologije, prototip; nove metode; novi genetski materijal i slično.

Prijava se vrši preko portala e-Uprave uz dostavljanje zahtjeva za sufinansiranje EUREKA projekta, popunjenog obrasca za prijavu, originalnog popunjenog obrasca na engleskom jeziku (aplikaciju na sajtu Eureke popunjava glavni nosioc projekta - https://www.eurekanetwork.org/eureka-project-application-form), izjave o usklađenosti sa uslovima konkursa, sklopljenog ugovora o kon-zorcijumu partnera na projektu i dokaza o upisu u Registar inova-tivnih organizacija.

Iskustva sa uspješno realizovanog Eureka projekta "Eldoro" pre-zentovao je Radovan Sekulić, menadžer Eureka projekta, MG Soft d.o.o. Projekat je rezultirao aplikacijom koja je implementirana na medicinskom fakultetu u Češkoj, a omogućava da ljekari na tablet uređaju imaju sve potrebne podatke o pacijentima.

- EUREKA projekat se pokazao vrlo korisnim jer smo upoznali partnere sa kojima smo uspostavili dugoročnu saradnju, usvojili nove tehnologije i došli do sredstava za finansiranje istraživanja i razvoja. Na osnovu projekta Eldoro implementirali smo projekat ezdravlje.me – naveo je Sekulić.

52


Grantovi za inovativne projekte

Info dan u Privrednoj komori

Ministarstvo nauke Crne Gore i Privredna komora Crne Gore organizovali su 12. jula 2019. godine Info dan o Kon-kursu za dodjelu grantova za inovativne projekte.

Predstavnici Ministarstva nauke Crne Gore, mr Marijeta Barjak-tarović Lanzardi, načelnica Direkcije za inovacije i infrastrukturu, dr Ivan Tomović, samostalni savjetnik i za transfer tehnologija i realizaciju saradnje u okviru EU platformi za inovacije i Marina Roganović, Direkcija za inovacije i infrastrukturu, predstavili su pojedinosti Konkursa za dodjelu sredstava.

Riječ je o pozivu za dodjelu grantova za inovativne projekte, kojim se opredjeljuju sredstva za sufinansiranje inovativnih projekata u ukupnom iznosu od 700.000 eura, na period do dvije godine.

Cilj Programa je jačanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća, koja imaju veliki potencijal za komercijalizaciju i tržišnu primjenu, pružanje podršku prenosu inovativnih ideja iz naučnoistraživač-kih ustanova na tržište, kroz saradnju sa partnerima iz privrede ili kroz otvaranje novih preduzeća/spin-off kompanija u Crnoj Gori, kao i kreiranje novih radnih mjesta.

Konkursom za dodjelu grantova biće podržani inovativni projekti u skladu sa prioritetim oblastima utvrđenim u Strategiji pametne specijalizacije (2019-2024): održiva poljoprivreda i lanac vrijedno-sti hrane; energija i održiva životna sredina; održivi i zdravstveni turizam, te informaciono-komunikacione tehnologije kao hori-zontalni sektor.

Ministarstvo nauke Crne Gore će odobriti po prihvaćenom grantu sufinansiranje u iznosu do 100.000 eura, koje će trajati od 12 do 24 mjeseca.

Implementacija projekata obuhvataće period od decembra 2019/januara 2020. godine, najkasnije do decembra 2021/januara 2022. godine.

Visina opredijeljenih sredstava iz državnog budžeta za grantove za inovativne projekte utvrđuje se u zavisnosti od vrste opravda-nog troška i veličine privrednog subjekta i druge inovativne orga-nizacije, korisnika granta, odnosno partnera na projektu.

Grant se može koristiti za sufinansiranje faza tehnološkog razvo-ja (TRL 4 - TRL 8): razvoj tehnologije u laboratorijskim uslovima (razvoj osnovnih komponenti tehnologije), demonstracija tehnolo-gije van laboratorijskih uslova u realnom okruženju; izrada proto-tipa; faza testiranja, validacije i demonstracije i utvrđivanje prvog finalnog proizvoda.

Na Konkurs se mogu prijaviti pravna lica u Crnoj Gori, koja ispu-njavaju uslove u skladu sa članom 15 Zakona o inovativnoj djela-tnosti: naučnoistraživačke i ustanove visokog obrazovanja, centri izvrsnosti i privredni subjekti (inovaciono-preduzetnički centar, poslovni inkubator, privredno društvo, odnosno njegov dio).

Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović podsjetila je da je Ministarstvo nauke raspisalo treći konkurs za dodjelu sredstava 5. jula 2019.

53


Ministarstvo nauke Crne Gore će odobriti po prihvaćenom grantu sufinansiranje u iznosu do 100.000 eura, koje će trajati od 12 do 24 mjeseca.

- Privredna komora je veoma aktivna još od prvog konkursa u in-formisanju članica o benefitima koje poslovni subjekti mogu do-biti korišćenjem ovih sredstava. Na ovaj način preduzeća mogu da pokrenu određeni projekat i time omoguće da zažive njihove inovativne ideje. Da je to urađeno na kvalitetan način, pokazuje i to što su privredna društva, uglavnom MSP, najčešće iz ICT sektora, na prošlogodišnjem konkursu dobila najviše sredstava – rekla je Radusinović.

Podsjetila je da je Crna Gora prva zemlja, izvan EU, koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije. Privredna komora je, sa svojim članicama, kroz različite fokus grupe i druge oblike rada, znatno doprinijela definisanju Strategije.

- Važno je što i sada vlada veliko interesovanje za konkurs, a to pokazuje i brojno prisustvo ovom info danu i onih koji su se kandi-dovali prošle godine, ali i privrednika koji se prvi put interesuju za ovaj Konkurs – zaključila je Radusinović.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi navela je da je Vlada krajem juna usvojila kolaborativni program za inovacije u periodu 2019-2024. godina. Riječ je o finansijskom instrumentu za Strategiju pametne specijalizacije.

- Naš cilj je da ovim kolaborativnim programom omogućimo in-strument finansiranja inovacija u okviru prioriteta koji su usvojeni kroz Strategiju pametne specijalizacije – rekla je ona.

Prema njenim riječima, dvije su faze evaluacije prijava.

- Riječ je o međunarodnoj evaluaciji, za koju i ove godine raspisu-jemo poseban konkurs. Prva faza evaluacije koncentrisana je na procjenu prijava u odnosu na stručnu oblast istraživanja odnosno inovacije, a druga je usmjerena na procjenu konkurentnosti, ino-vativnosti i potencijala za komercijalizaciju – navela je Barjakta-rović Lanzardi.

Istakla je pozitivno iskustvo u realizaciji prethodnih konkursa.

- Ono zbog čega smo se odlučili da nastavimo sa ovim programom jeste pozitivno iskustvo programa za dodjelu kolaborativnih gran-tova od prošle godine gdje je tokom prvih šest mjeseci uspostavlje-no pet partnerstava nauka-privreda, pet B2B partnerstva, a imamo i novi privredni subjekt na našem tržištu kroz projekte. Očekujemo da do kraja projekta jedna naučno-istraživačka institucija osnuje još jedan privredni subjekat.

Smatramo da jedan od glavnih benefita ovog programa može biti jačanje konkurentnosti crnogorske privrede uz snaženje inovati-vnosti MSP kao i bolja saradnja naučno-istraživačkih institucija i privrede.

- Pozivamo sve inovativne organizacije da se prijave na konkurs, na taj način podstaći ćemo njihovu inovativnost, omogućićemo sklapanje održivih partnerstava koji će u budućnosti doprinijeti njihovoj konkurentnosti. Sve zainteresovane inovativne organiza-cije mogu se prijaviti do 20. septembra 2019. zaključila je Barjakta-rović Lanzardi.

54


Prvi ekološki trimarani za javni prevoz u Boki

Projekat koji se realizuje uz podršku Privredne komore

- Posebno mi je drago što je ova ekološka i ekonomski održiva ideja dijelom realizovana u partnerstvu Ministarstva održivog razvoja i turizma, UNDP-a i Privredne komore, kroz projekat Razvoj nisko-karbonskog turizma u Crnoj Gori. Uvjeren sam da će navedeni pro-jekat doprinijeti imidžu naše zemlje kao ekološki prepoznatljive destinacije, a za ljude sa primorja će imati posebno značenje jer će oživjeti tradiciju korišćenja vodenih puteva za prevoz građana i turista u Boki Kotorskoj – kazao je Golubović.

Saopštio je da je Privredna komora Crne Gore veoma posvećena svim aktivnostima koje su usmjerene na očuvanje okoline, plavi rast i zelenu mobilnost.

- Stoga će svaka ideja poput ove imati puno razumijevanje i podr-šku Privredne komore – zaključio je Golubović.

Opština Tivat od 2016. intenzivno podržava projekat, riječi su nje-nog predsjednika Siniše Kusovca.

- Nadamo se da ćemo realizacijom ovog projekta dodatno pozici-onirati Tivat, ne samo kao elitnu turističku destinaciju, već i kao elitnu ekološku destinaciju – rekao je Kusovac.

Prema riječima ministra Osmana Nurkovića, Ministarstvo saob-raćaja i pomorstva je od početka podržavalo inovativni projekat Bella Boka, kao doprinos rasterećenju drumskog saobraćaja i za-štiti životne sredine.

- Veliko mi je zadovoljstvo što će Crna Gora nakon uspješne rea-lizacije projekta Bella Boka biti prepoznata kao jedinstven primjer

Prvi ekološki trimarani za javni prevoz u Boki Kotorskoj sve-čano su porinuti 17. jula 2019. godine kod Pina u Tivtu.

Riječ je o solarnom brodu "Elettra" i hibridnom "Graciana" sagrađenim u okviru projekta "Održivi vodeni transport solarnim katamaranima u Boki Kotorskoj", koji realizuje kompanija Bella Boka uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privre-dne Komore Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Njime je predviđena izgradnja ukupno četiri hibridna broda kapa-citeta 60 osoba i pet električnih sa mjestima za 30 putnika.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,25 miliona eura, od čega je 150 hiljada eura je obezbijeđeno kroz projekat Razvoj niskokarbon-skog turizma u Crnoj Gori na kom su partneri Ministarstvo održi-vog razvoja i turizma, UNDP i Privredna komora.

Na svečanoj promociji projekta govorili su predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, ministar saobraćaja i po-morstva Osman Nurković, državni sekretar u Ministarstvu održi-vog razvoja i turizma Damir Davidović, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova i predsjednik Opštine Tivat Si-niša Kusovac. Projekat Bella Boka prezentovao je Ricardo Bonetti, direktor kompanije Bella Boka.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović je istakao da se ovim projektom iskazuje posvećenost očuvanju re-sursa i razvoju turizma na održiv način.

55


Sa ovim brodovima Crne Gora se pozicionira na turističkoj mapi kao destinacija visoke ekološke svijesti.

rješavanja gužvi u drumskom saobraćaju kroz ekološki prihvatljiv vodni transport koji koristi obnovljive izvore energije – saopštio je Nurković.

Državni sekretar Damir Davidović istakao je da pitanje zaštite ži-votne sredine predstavlja ključno pitanje održivog razvoja turiz-ma.

- Sa ekološkim brodovima Crne Gora se pozicionira na turističkoj mapi kao destinacija visoke ekološke svijesti. Zaista je zadovolj-stvo podržati projekat koji direktno utiče na očuvanje našeg mora, a istovremeno predstavlja tehnološko dostignuće koje gotovo da ne postoji Jadranu – rekao je Davidović.

On je istakao značaj projekta i sa aspekta zapošljavanja.

- Zahvaljujući novom vidu saobraćaja biće zaposleno 60 radnika sa ovih prostora – dodao je predstavnik Ministarstva održivog ra-zvoja i turizma.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova ista-kla je da je projekat primjer kako se inovacije i kreativnost u dizaj-nu, kombinovane sa obnovljivom energijom i privatnim kapitalom, mogu pretvoriti u ekonomsku priliku sa minimalnim uticajem na životnu sredinu i potencijalom da doprinese boljim uslugama za građane i turiste.

Prema njenim riječima, iz saobraćaja potiče 20 odsto emisija gaso-va sa efektom staklene bašte, a očekivanja su da će taj uticaj rasti u periodu koji slijedi i iznositi 30 odsto 2030. godine.

- Prelazak na čiste tehnologije učiniće javni pomorski i drumski saobraćaj atraktivnim za putnike. Postupno isključivanje najvećih zagađivača i uvođenje principa zagađivač plaća, predstavljaju kombinaciju mjera koje će omogućiti da se zaustave negativni trendovi u crnogorskom saobraćaju – rekla je Gasparikova.

Dodala je da su ekološki brodovi samo jedan od 30 projekata koje su podržali u saradnji sa Privrednom komorom i Ministarstvom održivog razvoja i turizma.

Ricardo Bonetti, direktor kompanije Bella Boka, kazao je da će novi vid javnog prevoza sedam puta smanjiti emisije CO2 na ovom po-dručju.

- Danas predstavljamo prva dva broda u cjelosti izgrađena u Crnoj Gori, na gradilištu Montemarin Yachting u Kotoru gospodina Dra-gana Franovića. Riječ je o inovatoru koji je u ovaj proces uključio cijelu svoju porodicu. Brodovi su udobni, široki, brzi i stvaraju malo talasa – rekao je Bonetti.

Brodovi će od 20. jula prevoziti putnike na dvije probne linije. Po-laziće najvjerovatnije svakog sata sa jasno obilježenih stajališta. Preostali brodovi trebalo bi da budu uključeni u saobraćaj do kraja naredne godine. U okviru projekta biće izgrađeno ukupno 13 staja-lišta sa elektronskim redom vožnje. Plan je da redovna linija bude sa polascima na 20 minuta.

Na kraju svečanosti, organizovana je promotivna vožnja trimara-nima "Elettra" i "Gracijana".

56


Regionvijesti

Od Sarajeva do Londona za 11 eura

Aviokompanija FlyBosnia od 24. septem-bra 2019. leti iz Sarajeva do Londona. Pro-motivne karte se prodaju po simboličnoj cijeni od 11 eura.

FlyBosnia će letove imati tri puta sedmič-no s planovima da se u narednih 12 mjeseci frenkvencija letova poveća na dnevni let, odnosno letove sedam puta sedmično, pre-nosi Bankar.

Letovi počinju s Međunarodnog aerodroma Sarajevo 24. septembra 2019. i Aerodroma Luton u Londonu. Putnici će putovati avi-onom Airbus A319 nove generacije sa 150 mjesta.

Ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Field poručio je nakon razgovora sa gene-ralnim direktorom FlyBosnie Tarikom Bi-lalbegovićem da će uspostavljanje letova između dvije zemlje biti korisno za turi-zam, poslovanje i jačanje veza.

"Sjajna je vijest povezivanje Sarajeva i Lon-dona, tim prije što to čini domaća kompa-nija. Za Sarajevo je izuzetno važno da gradi odnose i veze sa istinskim metropolama. Očekujem da će ovakav potez imati di-rektne pozitivne ekonomske posljedice po Sarajevo i BiH. Čestitam upravi i želim im uspjeh”, rekao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

FlyBosnia trenutno leti za Rijad, Džedu, Ba-hrain, i Kuvajt dok se u naredna tri mjeseca uz London očekuje otvaranje redovnih lini-ja za Rim i Pariz.

FlyBosnia je već prevezla 20.000 putnika u BiH, a za iduću godinu planira 100.000 pu-tnika koji direktno proizvode ekonomski podsticaj razvoju ekonomije kroz potro-šnju i povezani PDV. Posade avikompanije uglavnom čine državljani BiH koji su se vratili da rade u svojoj državi i to je jedan od njenih glavnih ekonomskih pokretača razvoja.

Letovi ka Londonu uspostavljaju se 12 go-dina od odustajanja aviokompanije British Airways.

Svečano otvoren novi autoput "Miloš Veliki"

Novi autoput u Srbiji "Miloš Veliki", na di-onici od Obrenovca do Ljiga, 18. avgusta je svečano je otvoren za saobraćaj.

Put je otvoren u prisustvu velikog broja građana, predsjednika Srbije Aleksandra

stud.com", poznatom subotičkom portalu za zapošljavanje u Srbiji.

"Kada govorimo o dozvolama za boravak i rad koje se izdaju na godinu dana, državlja-ni Republike Srbije najviše su zaposleni u djelatnosti građevinarstvo, promet i veze, i to u zanimanjima: građevinski radnik, pomoćni građevinski radnik, bravar, tesar, monter, odnosno vozač autobusa i vozač teretnog vozila”, saopštili su iz hrvatskog MUP-a za taj portal.

Godišnje kvote odnose se na više od sto-tinu zanimanja podijeljenih u 16 privredih djelatnosti; gledano u brojkama, godišnje u Hrvatskoj može raditi 53.600 stranaca, od čega je skoro 20.000 slobodno ili u postup-ku.

"Dakle, trenutno u Hrvatskoj radi oko 23.000 stranaca, što znači da je gotovo svaki drugi iz Srbije!”, navodi se u tekstu.

"Iskustva sa strancima su dobra, nema tu neke razlike. Evo, recimo, Nemanja, dečko iz Srbije je kod nas već skoro dva mjese-ca. Došao je kao picamajstor. Kako za sad stoje stvari, on može ostati i cijelu godinu kod nas u radnom odnosu”, izjavio je Šime Jakovljević, ugostitelj iz Vodica.

"Stavio sam oglas da tražim picamajsto-ra i tako dođem do jednog dečka koji mi predloži Nemanju, koji sad radi kod mene. Dečko je mlad, neiskvaren i jedno od pita-nja koje mi je postavio je bilo: "Kakvi su od-nosi između Hrvata i Srba kod nas"? Rekoh mu: "Dečko dragi, dok radiš, dok ne ističeš svoje – nitko te neće dirati, ali ne zaboravi ko si, što si i odakle si i ne stidi se toga”, na-veo je Jakovljević.

Nemanja Pavlović je prihvatio poslao zbog jednostavne računice – plata je dvostruko veća nego u Crnoj Gori.

"Da nije dobro – ja bih prvim autobusom došao kući. Čuo sam razna iskustva i nije mi baš bilo svejedno, na prvu. Ali sam ipak odlučio da dođem i nakon dva mjeseca sam zadovoljan svim uslovima – ljudima, kolegama, šefovima, gazdom, gazdaricom", kaže Nemanja.

Problema zbog toga što je iz Srbije – nema.

"Ama baš nikakvih problema nema. Svi su

Vučića, ministara, gostiju iz regiona i Kine, čija je firma radila na izgradnji puta.

Trasa autoputa E-763 predstavlja krak Transevropske magistrale koja povezuje njen osnovni pravac od Gdanjska do Atine i Istanbula sa Jadranskim morem i lukom Bar.

Novi autoput od Obrenovca do Ljiga dužine je 62,7 kilometara a čine ga dionice: Obre-novac-Ub dužine 26,23 kilometara, Ub-Laj-kovac dužine 12,5 kilometara, gdje se zbog lošeg kvaliteta prilikom izgradnje dio u ukupnoj dužini od 2,5 km morao sanirati, i Lajkovac-Ljig dužine 23,98 kilometara.

Tako će s deonicom Ljig-Preljina, koja je već u saobraćaju od 18. avgusta, u funkci-ji biti 103,06 km autoputa E-763 Beograd - Južni Jadran.

Dionica Obrenovac-Ljig je projektovana za brzine od 130km/h, širine je 28,4 metra s br-zom, srednjom i zaustavnom trakom i čine je 42 mosta i nadvožnjaka, gdje je najduži most dugačak preko 580 metara, a na njoj je bezbjednosti radi i oko 200 kilometara odbojne ograde.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ka-zao da se gradnjom puteva građani Srbije povezuju i oslobađaju samoće.

"Svaki kilometar puta znači ovoj zemlji, a značaj povezivanja razumeo je i Knjaz Mi-loš. Ova zemlja može da bude velika ako je učinimo dostupnom, ako joj omogućimo da se kreće otvoreno za sebe, ali i za dru-ge, ako jedni drugima budemo bliži da mo-žemo zajedno da radimo i delimo zajedno snove i ciljeve”, poručio je Vučić.

Svaki kilometar puta koji se gradi, kaže Vu-čić, putokaz je zrelosti jedne države i naro-da, ali i simbol slobode, sloge i mira.

"Kao što je knjaz Miloš ostao reper šta Srbija treba da bude, a to je odgovorna i mudra dr-žava, tako će svaki kilometar puta koji smo izgradili ostati standard šta je urađeno za Srbiju, ali će i odrediti sve druge investicije, radna mesta i razloge da ljudi ovde ostanu da žive ili da se vrate”, rekao je Vučić.

U Hrvatskoj oko 10.000 sezonaca iz Srbije

U Hrvatskoj s važećom dozvolom za bora-vak i rad boravi 9.722 državljana Republike Srbije i oni uglavnom rade u građevinar-stvu, dok su sezonci najviše angažovani u turizmu i ugostiteljstvu, prenosi Hina po-datke objavljene na portalu "poslovi.info-

57


me prihvatili. Nije sad da idem po gradu i oblačim majice s natpisom "Srbija", da se ja sad glupiram, nisam takav, ali gdje god da odem, u prodavnicu, na plažu, u kafić, klub, tu u restoranu, s kolegama – niko, ama baš niko ništa nije rekao”, dodaje on.

Po podacima MUP-a Hrvatske, sezonci iz Srbije najviše su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu, na sljedećim poslovima: po-moćni radnik u turizmu, konobar, kuvar i turistički animator, prenio je portal "poslo-vi.infostud.com".

Državljani Republike Srbije u Hrvatskoj mogu raditi na osnovu dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Za one koji posjeduju hrvatski pasoš ovo ne vrijedi, njih tretiraju kao domaće državlja-ne, zaključuje se u reportaži pod naslovom "Hrvati traže još sezonaca iz Srbije, iako ih je tamo već 10.000".

Dijaspora ulaže u IT sektor u BiH

Nakon više od dvije decenije rada u ino-stranstvu, Biljana Lovrinović je pokrenula kompaniju "Galop Digital” u rodnom Trav-niku, piše FENA.

Lovrinović, sa višegodišnjim iskustvom u marketingu i kompanijom u SAD-u koja se bavi brand i marketing savjetovanjem, od-lučila je uložiti znanje i novac u mladi tim IT stručnjaka u BiH.

– Prepoznala sam priliku u našoj zemlji i sposobnost mladih ljudi u mom Travni-ku. Danas imamo kompaniju koja se bavi digitalnim marketingom, te izradom web stranica, sa fokusom na klijente iz SAD-a, a polako se sada okrećemo i evropskom trži-štu – dodala je Lovrinović.

Da Biljana nije jedina, potvrđuju i drugi primjeri investicija članova bh. dijaspore upravo u IT sektor. Senad Šantić je kao dije-te izbjegao u Švedsku 1993., a prije nekoliko godina se vratio i pokrenuo IT kompaniju ZenDev.

– Naša osnovna filozofija je briga za radni-ke. Pokušavamo stvoriti radno mjesto sa što manje stresa, bez prekovremenih sati. Mreža klijenata se širi, radimo uglavnom sa švedskim tržištem, ali smo prisutni i šire. Svakog dana se širimo, treba nam još kadrova, tražimo nove ljude, ulažemo i da-lje – rekao je Šantić.

Edin Ahmetspahić je kao dijete je u ratu izbjegao u Švedsku, ali se u mladosti vraća u domovinu, gdje završava Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu. Prije dvije godi-ne će ga prijedlog poslovnih partnera iz Švedske, preusmjeriti iz prava u IT sektor. Zajedno sa njima u BiH pokreće IT firmu "Propeller”.

– Osnivači imaju uspješne kompanije u Švedskoj, od kojih je jedan i član bh. dija-spore, te su prepoznali potencijal koji u BiH imaju naši mladi stručnjaci. Oni razumiju skandinavsko, ali i globalno tržište, pa je u ovoj priči njihov dio posla pronalaženje klijenata. Na nama u Sarajevu je ostao zadatak podizanja jednog snažnog tima i osiguranje razvoja proizvoda koji će imati prolaz na tržištu IT industrije – naveo je Ahmetspahić.

USAID Projekt "Diaspora Invest” je kroz grant program i aktivnosti tehničke podr-ške podržao niz uspješnih investicija iz di-jaspore u IT sektoru. Sve je više primjera IT kompanija koje su pokrenute na taj način u posljednjih nekoliko godina, te koje sada postepeno zauzimaju svoju poziciju u IT svijetu u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz USAID Projekta "Diaspora Invest”.

"Knjaz Miloš" prodat "Pepsiku" i "Motoniju"

Kompanija "Knjaz Miloš” u Aranđelovcu postala je dio porodice američkog "Pepsika” i češkog proizvođača bezalkoholnih pića "Motoni 1873”.

U "Knjaz Milošu”, koji je prije nekoliko go-dina promijenio vlasnika, 800 zaposlenih proizvodi 30 marki pića, a poslije ovog pre-uzimanja, aranđelovačka mineralna voda prodavaće se u 200 zemalja.

Knjaz je postao dio familije "Pepsika” u či-jem sastavu je i "Starbaks sokovi”, "Grani-ni”, čips "Leis”.

Ugovor o prodaji, u ambasadi Češke u Beo-gradu, potpisali su vlasnik "Knjaza” Andrej Jovanović, direktor "Motonija” Alesandro Paskval i potpredsjednik Pepsika Kristof Gij. Od preuzimanja prije četiri godine od fonda "Mid Jurop partnersa”, aranđelovač-ka firma je postala dva i po puta efikasnija i profitabilnija.

- Kad pričamo da se odričemo naših bren-dova na policama u Srbiji da to prelazi u strane ruke. Evo vam odgovor na to. Ja sam sa ‘Marbom’ u Hrvatskoj bio 11. brend na po-lici koja je billa vezana za čipseve i slične proizvode. Oni su zvanično na poziciji broj jedan - rekao je Andrej Jovanović, vlasnik "Mid Europa partners”.

Doskorašnji vlasnik Knjaza "Mid Jurop partners” najavljuje da će novac od prodaje reinvestirati u "Imlek” i napraviti od njega najmoderniju mljekaru u svijetu.

Da je Knjaz dobro radio i bio tražen brend, potvrđuje podatak da su ga sadašnji vlasni-ci kupili tek iz trećeg pokušaja.

- Vidite da je logo Knjaza Miloša na vrhu naših proizvoda u svijetu jer je brend koji kvalitetom to zaslužuje. Kupili smo slične firme u Bugarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i trideset puta uvećali proizvodnju. Kada je riječ o broju radnika nema otpuštanja, već samo većeg obima posla i više zaposlenih - naveo je Alesandro Paskvale, vlasnik "Ma-toni 1873”.

Prema riječima direktora "Pepsika” Kristofa Žilija, ta kompanija prodaje milijardu ko-mada proizvoda dnevno širom svijeta.

- Knjaz Miloš je bio regionalno najpoznatija mineralna voda. Neki regionalni brendovi ostaće regionalni, ali od danas će mine-ralna voda biti svjetski poznata, kao što je pepsi max kao i ostali inovativni proizvodi - istakao je Žili.

Knjaz je godišnje prihodovao 75 miliona eura.

Novi vlasnik se obavezao da će nastaviti, ne samo proizvodnu već i ulogu u razvoju lokalne zajednice.

- Kompanija Knjaz Miloš svake godine uplati, prošle godine je uplatila u budžet re-publike Srbije 11 miliona eura. Ove godine, ako se ne varam, to će biti i više - rekao je predsjednik Privredne komore Srbije, Mar-ko Čadež.

Kupovina "Knjaz Miloša” prethodi posjeti predsjednika Češke Miloša Zemana Srbiji, koji u septembru dolazi sa predstavnicima 50 velikih kompanija. Češka je, kaže amba-sador Tomaš Puhta, četvrti investitor u Sr-biji a robna razmjena između dvije zemlje je oko milijardu eura godišnje, prenosi RTS.

58


Čuvamo ekosistem i razvijamo privredu i selo

Elvir Klica, direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore

59


Brojne povoljnosti za posjetioce i modernizacija sistema naplate

Vlade Crne Gore 1. avgusta 2019. je donijela Odluku o visini i načinu obračuna i plaćanja naknada za korišćenje dobara nacionalnih par-kova. Naknada za ulazak u nacionalne parkove je na dosadašnjem nivou, uz posebnu napomenu da ulazak u ova zaštićena područja, potom, obilazak centara za posjetioce i edukativnih staza, ne plaćaju djeca do 12 godina.

Posebna novina je godišnja ulaznica za svih pet nacionalnih parkova Crne Gore, za neograničen broj posjeta, koja po osobi iznosi 27 eura, dok je ulaznica za sve parkove (jedan ulazak u svaki park) za period od deset dana 10 eura.

Već godinama NPCG su imali problem koji se odnosio na sistem naplate ulaznica i drugih naknada. Ove izazove smo riješili, inkorpo-rirali novi model koji ujedno znači i modernizaciju cjelokupnog sistema. Savremeno softversko rješenje u realnom vremenu prikazuje broj posjetilaca, njihovu strukturu, eventualne probleme i niz drugih opcija i alata. Znači sa mobilnom aplikacijom, koju smo prošle godine kreirali sada imamo potpuno nov i modernizovan sistem koji, u prvom redu, olakšava našu osnovnu djelatnost-upravljanje nacionalnim parkovima.

60


Rapidno raste broj posjetilaca crnogorskih nacionalnih par-kova, i to iz godine u godinu, a svi dosadšnji parametri uka-zuju da će u tekućoj godini ove zaštićene prostore posjetiti

više od pola miliona turista. To ima multiplikativne efekte i naroči-to se manifestuje na razvoj lokalnog preduzetništva i ekonomija u centralnom, a posebno u sjevernom dijelu naše zemlje. Poređenja radi prije sedam, osam, godina nacionalne parkove posjetilo je oko 100.000 turista, a u međuvremenu je taj broj porastao za impresiv-nih 400 procenata, navodi za Glasnik Elvir Klica, direktor JP Naci-onalni parkovi Crne Gore.

Glasnik: Kako bi ocijenili situaciju u crnogorskim nacionalnim parkovima, sa aspekta upravljanja, njihovog očuvanja i ekologije, odnosno razvoja odgovarajućih kapaciteta u svrhu još kvalitetnije turističke ponude?

E. Klica: Crnogorski nacionalni parkovi, su čuvari najznačajni-jeg prirodnog bogatstva naše zemlje koji zahvaljujući razvijanju potencijala postaju jedan od ključnih motiva posjete brojnih do-maćih i međunarodnih turista. Upravo zahvaljujući raznovrsnim potencijalima, izrastaju u važan faktor razvoja privrede, afirmišući se kao karakterističan i prepoznatljiv brend Crne Gore.

Osim što su značajni po svojim prirodnim i kulturno-istorijskim vrijednostima, NPCG su i generator razvoja opština i lokalnih za-jednica kojima gravitiraju. Sistem zaštićenih područja daje zna-čajan doprinos nacionalnoj ekonomiji velikim udjelom u crnogor-skoj turističkoj privredi.

Svjesni smo da iz godine u godinu raste interes stranih i domaćih posjetilaca za ova zaštićena područja i da je ogroman potencijal upravo u prirodnim resursima i destinacijama naših parkova. Da-lji razvoj turističke ponude ostvarivaće se uspješnom saradnjom između Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turi-stičke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, preduzetni-ka, te lokalnih zajednica koje gravitiraju parkovima.

Jako je važno istaći, da smo na putu ka EU integracijama i realiza-ciji poglavlja 27, te da će se sigurno postaviti pitanje na koji će na-čin i kojim sredstvima Crna Gora finansirati zaštitu prirode. Jedan od odgovora NPCG, upravljača ovim područjima, je da će prihodi od naplate ulaznica i ostalih naknada, uključujući i ekosistemske usluge, svakako biti usmjereni za niz mjera očuvanja biodiverzite-ta koji čini ove prostore jedinstvenim.

Konstruktivna saradnja sa resornim ministarstvom, Direkcijom za javne radove, uz jasno indentifikovane i razvijene smjernice, daju nam za pravo da najavimo da ćemo u skoroj budućnosti kroz sred-stva iz Kapitalnog budžeta, uspjeti da stvorimo jednu od najatrak-tivnijih destinacija u Regionu, kada je u pitanju avaturistički, eko i etno turizam, turizam zasnovan na principu održivosti, te da će nacionalni parkovi biti značajan subjekat crnogorske ekonomije.

Glasnik: Zadovoljni ste brojem turista koji posjećuju nacionalne naše parkove. Saopštite brojke: koliko su ove godine turisti bili zainteresovani za obilazak NPCG, a koliko prošle? Da li te posjete imaju trend rasta?

E. Kilica: Ukoliko napravimo kraću retrospektivu turističkih kreta-nja i turističkog prometa u Crnoj Gori za posljednjih desetak godi-na, dolazimo do zaključka o značajnoj promjeni kada su u pitanju ukupni turistički tokovi. Ilustracije radi, a kako su to pokazala i sva relevantna istraživanja i studije, u 2008. godini, u centralnoj i sje-vernoj regiji, broj turista i ostvareni turistički promet iznosili su svega 11%, što je apsolutno nedovoljno u poređenju sa mogućno-stima koje ove dvije regije pružaju. Ipak, vremenom, je došlo do značajnog poboljšanja kako u obimu, tako i u strukturi gostiju, gdje su nacionalni parkovi kroz vrlo osmišljenu turističku strategiju i unaprijeđenu turističku ponudu bili jedan od ključnih činilaca pro-mjene, do tada negativnih trendova.

Činjenica je da rapidno raste broj posjetilaca iz godine u godinu, a svi dosadšnji parametri ukazuju da će u tekućoj godini nacionalne parkove Crne Gore posjetiti više od pola miliona turista, što ima multiplikativne efekte, i naročito se manifestuje, na razvoj lokal-nog preduzetništva i ekonomija u centralnom, a posebno u sjever-nom dijelu naše zemlje. Poređenja radi prije sedam, osam, godina nacionalne parkove posjetilo je oko 100.000 turista, a u međuvre-menu je taj broj porastao za impresivnih 400 procenata.

Izražen trend rasta posjeta zabilježen je i u protekle četiri godine. U periodu od 2017. do 2018. godine ostvaren je rast posjeta od 30 odsto. Tokom 2018. godine pet parkova posjetilo je oko 450 hiljada turista, dok je do sredine avgusta 2019. godine, zaštićena područja posjetilo preko 300.000 hiljada ljudi, što je više za 30 odsto nego u istom periodu prošle godine.

O važnosti nacionalnih parkova govori i činjenica da, osim što privlače impresivan broj posjetilaca, direktno doprinose ekonom-skom progresu, sa akcentom na razvoj ruralnih područja i smanji-vanju negativnih migratornih tokova na relaciji sjever-centralni dio i dalje prema jugu Države. Posmatrajući rezultate u prethodnih nekoliko godina, kada je u pitanju unaprijeđenje turističke ponu-de parkova, istakao bih da je razvoj pet nacionalnih parkova Crne Gore veoma ohrabrujući.

Sve, pomenute činjenice ukazuju da će kroz ostvarivanje rasta i ra-zvoja održivih oblika turizma, nacionalni parkovi postati jedan od ključnih činilaca u suštinskoj primjeni Strategije uravnoteženog regionalnog razvoja.

Glasnik: Predstavite sadržaje koje sada pružate turistima u nacio-nalnim parkovima?

E. Klica: Kada je u pitanju turistička ponuda NPCG, ona je zasno-vana na razvoju održive turističke ponude koja se temelji na pri-rodnim vrijednostima područja i ne ugrožava biološku raznolikost i ciljeve očuvanja. Cjelokupna turistička ponuda parkova, zasniva se na aktivnom boravku naših posjetilaca u prirodi. U sklopu ponu-de svakog parka nalaze se centri za posjetioce, u kojima oni mogu dobiti informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima parka i njegovoj turističkoj ponudi, potom tu su pješačke, biciklističke, edukativne i tematske staze, raftig rijekom Tarom, krstarenje Ska-darskim jezerom, kajakarenje Crnim, Biogradskim i Skadarskim

Procjene su da će ove godine NPCG posjetiti više od pola miliona turista, a do sredine avgusta u ovim područjima boravilo je 30 odsto više gostiju nego u istom periodu 2018. Ovakvi trendovi doprinose prosperitetu ruralnih područja i uravnoteženom regionalnom razvoju.

61


jezerom, vožnja drvenim čamcima, posmatranje ptica, staza za bosonogo hodanje u NP Lovćen, šuma za čitanje u NP Durmitor i Lovćen, dječija igrališta, sportsko-rekreativni ribolov i dr.

U NP Biogradska gora razvijamo novu turističku ponudu "posma-tranje divljeg svijeta” u okviru kojeg će biti formiran i novi edu-kativni centar u upravnoj zgradi ovog parka u Kolašinu. Novitet za organizovane grupe posjetilaca predstavlja i vožnja turističkim vozom od Kraljevog kola do Biogradskog jezera.

Glasnik: Govorili ste o aktivnostima čiji je cilj razvoj turizma. Ima-te li na tu temu još nešto da kažete? Koliko pažnje posvećujete očuvanju životne sredine? Da li su u infrastrukturnim i drugim sa-držajima implementirani eko standardi odnosno zasnivaju li se na održivom razvoju?

E. Klica: Sa punim pravom možemo konstatovati da se naša za-štićena područja odlikuju visokim stepenom očuvanih ekosiste-ma, koji u konačnom mogu da obezbijede brojne usluge i benefite, a koji su posebno dragocjeni u vremenu poljuljanog ekološkog ba-lansa. Vrijednost očuvane prirode je mnogo veća od vrednovanja koje čovjek vrši iz ugla kratkoročne dobiti ili profita. Naše stručne službe u okviru redovnih aktivnosti, a kroz implementaciju mje-ra iz godišnjih programa upravljanja, sprovode monitoring razli-čitih vrsta biodiverziteta, čime neposredno utiču na sprječavanje uništenja staništa i ekosistema u cjelini. Svjesni smo da mjere za zaštitu vrsta, staništa i ukupnih ekosistema mogu povećati njihov prirodni kapital. Zato se može smatrati da je ulaganje u očuvanje zaštićenih područja prilično isplativo na duži vremenski rok.

Shodno navedenom, strateško opredjeljenje nacionalnih parkova Crne Gore se zasniva na strogoj zaštiti životne sredine i valoriza-ciji zaštićenog prostora na principima održivog razvoja, posebno kada je upitanju razvoj i unapređenje njegove turističke ponude. Realizacijom aktivnosti koje su predviđene planskom i program-skom dokumentacijom ostvaruju se rezultati na unapređivanju i poboljšnju turističke infrastrukture, ali i kreiranje novih turističkih proizvoda i programa obilazaka, čime se zapravo obogaćuje uku-pna turistička ponuda nacionalnih parkova.

U cilju jačanja brenda nacionalnih parkova kao destinacije koja se zalaže za razvoj održivih vidova turizma, sve više obraćamo pa-žnju na umanjenje uticaja posjetilaca na zaštićena područja. Dobar primjer toga svakako predstavlja i nabavka dva turistička voza za organizovani prevoz turista od ulaza Kraljevo kolo do Biogradskog jezera, čime će se umanjiti ne samo karbonski otisak posjetilaca, već i saobraćajna buka i gužva na pomenutom putnom pravcu, ali i smanjiti broj vozila na parkingu u blizini Biogradskog jezera.

"Wildlife Watching" ili posmatranje divljeg svijeta u NP Biograd-ska gora, je u završnoj fazi, a ovaj novi proizvod će svakako dati kvalitet više ovoj destinaciji. Takođe će realizacija ovog i sličnih projekata omogućiti lokalnim zajednicama koje gravitiraju parku da jednostavnije plasiraju svoje proizvode i usluge.

Uskoro otvaramo Centar za posjetioce u Kolašinu. Pored rekon-strukcije objekta Botaničke bašte, kojom sada upravlja JPNPCG, mislim da smo itekako doprinijeli diversifikaciji ponude koja je jako značajna za sjeverni dio naše države. U prilog ovome, spome-nuo bih Panoramski put u NP Durmitor koji je, u saradnji sa JPNP-CG, kreiralo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Za ovu programsku godinu naš rad je više bio fokusiran na uspo-stavljanje nedostajuće infrastrukture koja objezbjeđuje veći ste-

pen komfora i sigurnosti za boravak posjetilaca. Obezbijedili smo odmorišni mobilijar, opremili polazišta za raftere, postavili sistem toaleta, s pažnjom brinuli o ambijentalnoj higijeni prostora parko-va odnosno održavanju prohodnosti staza, te postavljanju komu-nalnog mobilijara i dr.

Glasnik: Koji su razvojni planovi nacionalnih parkova. Što su pri-oriteti?

E. Klica: NPCG su planirali brojne aktivnosti u cilju ralizacije stra-teških ciljeva u skladu sa planskim i programskim dokumentima, koje ćemo sprovoditi, kako samostalno, tako i u saradnji sa drugim subjektima. Razvoj NPCG podređen je i usmjeren ka realizaciji pri-marnog cilja, odnosno zaštiti prirode i očuvanju njenih ekosiste-ma. Na osnovu godišnjih programa upravljanja NPCG obezbjeđu-ju i ulažu sredstva u očuvanje i revitalizaciju prirodnih staništa i unaprijeđenje prirodne baštine u cjelini. Programima upravljanja za NPCG planirane su i realizuju se brojne aktivnosti na zaštiti bi-odiverziteta, očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, unapređenju po-stojeće i izgradnji nove infrastrukture, kao i unapređenju saradnje sa korisnicima prostora zaštićenih područja.

Jedan od strateških prioriteta u petogodišnim planovima, kao i go-dišnjim programima upravljanja NPCG, predstavlja unaprijeđenje odnosa sa lokalnim zajednicama koje žive u granicama ili gravita-cionim zonama nacionalnih parkova. To podrazumijeva različite modalitete saradnje i partnerskog odnosa u brojnim segmentima.

Glasnik: Kažete da je kvalitetna saradnja sa donosiocima odluka doprinijela zaštiti naše lijepe prirode i razvoju održivog turizma. Može li se reći da imamo i da smo sačuvali nacionalne parkove koji su dobra neprocjenjive vrijednosti?

E. Klica: Svaki Nacionalni park ima jasno definisane zadatke i oba-veze koje sprovodi čuvajući prirodnu i kulturnu baštinu u njima. Dokaz očuvanosti nacionalnih parkova je i međunarodna zaštita koju pojedini parkovi uživaju. Podsjetiću da NP Durmitor pripada UNESCO svjetskoj baštini, da je NP Skadarsko jezero međunaro-dno Ramsar stanište, a da je u toku proces serijske UNESCO no-minacije bukovih šuma NP Biogradska gora sa drugim evropskim bukovim prašumama. Veoma važan pokazatelj očuvanosti nacio-nalnih parkova ogleda se i u činjenici da se naši Nacionalni parko-vi prepoznaju kao buduća Natura 2000 staništa.

Glasnik: Iz Vaših odgovora se može zaključiti da je izuzetno važna uloga nacionalnih parkova što produžavaju sezonu i kontinuira-no stvaraju uslove da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija. Kako realizujete aktivnosti na promociji nacionalnih parkova?

E. Klica: U cilju unaprjeđivanja turističke funkcije nacionalnih parkova i jačanja njihove konkurentnosti na tržištu, preduzimamo niz aktivnosti na promociji parkova, ne samo na nacionalnom i regionalnom, već i na međunarodnom nivou.

Prirodne i kulturne vrijednosti parkova, njihova turistička ponu-da, usluge i imidž, promovišu se učešćem na različitim turistič-kim sajmovima, preko elektronskih i štampanih medija, veb sajtu, mobilnoj aplikaciji, putem društvenih mreža, izradom i štampom različitih promotivnih materijala.

Ove godine smo u saradnji sa Nacionalnom turističkom organiza-cijom Crne Gore učestvovali na nekoliko turističkih sajmova, kao što je to ITB – Internacionalni turistički sajam u Berlinu, potom turistički sajmovi u Štutgartu, Minhenu, Beču, Parizu, Ljubljani.

62


We protect ecosystems and develop the economy and villages

Elvir Klica, director of the Public Enterprise National Parks of Montenegro

It is estimated that over half a million tourists will visit national parks of Montenegro this year, while 30 percent more guests were recorded in these areas by mid-August in comparison to the same period last year. These trends contribute to the prosperity of rural areas and balanced regional development.

Numerous benefits for visitors and modernization of the fee payment system

The Montenegrin Government at its session on 1 August 2019 adopted the Decision on the amount and manner of calculation and payment of fees for the use of goods of the national parks.

Entrance fee to the national parks has not been changed, with a special note that entry into these protected areas, then a tour of visitor centers and educational trails, are not paid by children up to 12 years. A particular novelty is an annual ticket for all five national parks in Montenegro, for an unlimited number of visits, which amounts to EUR 27 per person, while the tickets for all the parks (one entry to each park) for a period of ten days amounts to EUR 10.

For years the National Parks of Montenegro had a problem related to the payment system of entrance fees and other charges. These challenges have been solved, we incorporated a new model which involves modernizing the entire system. Modern real-time software shows the number of visitors, their structure, possible problems and a variety of other options and tools. A mobile application, we created last year, has provided us with a new and modernized system which, first of all, facilitates our core business activity-management of the national parks.

63


Year by year Montenegrin national parks record a rapidly growing number of visitors and all the parameters indica-te that in the current year these protected areas are to be

visited by more than half a million tourists. This has a multiplier effect and is especially manifested in the development of the local entrepreneurship and the economy in the central and particularly in the northern part of our country. For instance, seven or eight years ago, national parks were visited by about 100,000 tourists, and in the meantime that number increased by an impressive 400 percent, says in an interview for Glasnik Elvir Klica, the director of the National Parks of Montenegro.

Glasnik: What is your opinion of the situation in national parks in Montenegro in terms of management, their preservation and ecology and development of adequate capacities in order to enrich tourist offer?

E. Klica: Montenegrin national parks are the guardians of the most important natural wealth of our country, which, thanks to the de-velopment of the potentials, attract more and more national and international tourists. Due to a variety of resources, national parks are becoming an important factor of economic development, thus affirming as a distinctive and recognizable brand of Montenegro.

In addition to being important for its natural, cultural and histo-rical values, national parks of Montenegro represent a generator of development of municipalities and local communities. The sy-stem of protected areas makes a significant contribution to the national economy with a large share in the Montenegrin tourism industry.

We are aware that year by year these protected areas arouse a growing interest of foreign and domestic visitors and a huge po-tential lies in natural resources and locations of our parks. The tourism offer will be further developed through successful coope-ration between the Ministry of Sustainable Development and Tou-rism, the National Tourism Organization, local tourism organizati-ons, entrepreneurs and local communities.

It is important to note that Montenegro is focused on the process of joining EU and the implementation of Chapter 27. Therefore, the question related to the funding of the nature protection will be rai-sed. A solution provided by the National Parks of Montenegro, whi-ch manages these areas, will include allocating the income from entrance fees, other charges as well as ecosystem services, for a number of measures for the preservation of biodiversity which makes these areas unique.

Excellent cooperation with the line ministry and the Directorate of Public Works, then clearly identified and developed guidelines, give us the right to announce that in the near future we will take the funds from the capital budget planning in order to create one of the most attractive destinations in the region, when it comes to adventurous, eco-friendly and ethno tourism, based on the su-stainability principle, and that national parks will be an important factor of the Montenegrin economy.

Glasnik: You are satisfied with the number of tourists visiting our national parks. To what extent have the tourists been interested in visiting national parks in Montenegro this year in comparison to the last year? Is a growing trend recorded when it comes to tourist visits?

E. Klica: If we make a short retrospective of tourist trends and tur-

nover in Montenegro in the past ten years, we can notice a signi-ficant change in terms of total tourism flows. As shown by all the relevant research and studies, in 2008 in the central and northern region, the number of tourists and generated tourism turnover amounted to only 11%, which is absolutely insufficient in compari-son to the opportunities provided by these two regions. However, over time, a significant improvement has been achieved in terms of scope and the structure of guests, given that thanks to a well developed tourism strategy and improved tourist offer, national parks became one of the key factors in change of the then nega-tive trends.

Year by year Montenegrin national parks record a rapidly growing number of visitors, and all current parameters indicate that this year these protected areas are to be visited by more than half a million tourists. This has a multiplier effect and is especially ma-nifested in the development of the local entrepreneurship and the economy in the central and particularly in the northern part of our country. For instance, seven, eight years ago, national parks were visited by about 100,000 tourists, and in the meantime, that num-ber increased by an impressive 400 percent.

Pronounced upward trend in visits was recorded in the past four years. In the period from 2017 to 2018, number of visits increased by 30 per cent. During 2018, about 450 thousand tourists visited five parks, while by mid-August 2019 these protected areas were visited by over 300,000 people or 30 percent more than in the same period last year.

In addition to attracting an impressive number of visitors, the im-portance of national parks reflects in direct contribution to econo-mic progress, with focus on the development of rural areas and re-ducing the negative migratory flows from the north to the central part and further to the south of the country. Analyzing the results in the last few years, when it comes to improving the parks offer, I would point out the very encouraging development of the five national parks of Montenegro. Therefore, due to the growth and development of sustainable forms of tourism, national parks will become one of the key factors in the substantial implementation of the Strategy for balanced regional development.

Glasnik: What does the tourist offer of the national parks include?

E. Klica: National parks of Montenegro promote the development of sustainable tourism offer, which is based on the natural values of the area and does not endanger biodiversity. The entire tourist offer is based on active stay of our visitors in nature.

The offer of each park includes visitor centres, where they can get information about the natural and cultural values of the park and its tourist offer, then hiking, cycling, educational and themed trails, rafting on the Tara River, cruising on Skadar Lake, kayaking Black, Biogradsko and Skadar Lakes, riding a wooden boat, bird watching, barefoot hiking trail in the National Park Lovćen, rea-ding corner in the forests within the National Park Durmitor and Lovćen, children's playgrounds, sports and recreational fishing etc.

We are developing new tourist offer "Wildlife Watching" in the Na-tional Park Biogradska gora, which will include establishment of a new educational center in the administration building of the park in Kolašin. A new activity for organized groups of visitors is also a ride on a tourist train from Kraljevo kolo to Biogradsko Lake.

Glasnik: You spoke about the activities aimed at tourism deve-

64


lopment. Is there anything you would like to add with respect to this topic? How much attention is paid to environmental protecti-on? Are eco standards implemented in the infrastructure and other facilities and are they based on the sustainable development?

E. Klica: We can proudly say that our protected areas are characte-rized by a high degree of preserved ecosystems, which ultimately can provide many services and benefits, which are particularly valuable in times of disrupted ecological balance. The protected nature is much more valuable than it is estimated by a human in terms of short-term gain or profit. By implementing measures defined within the annual management program, regular activi-ties conducted by our departments include monitoring different types of biodiversity, which directly affects the prevention of the destruction of habitats and ecosystems as a whole. We are aware that measures to protect species, habitats and ecosystems may increase their overall natural resources. Therefore, investing in the preservation of the protected areas can be considered quite profitable in the long run.

Accordingly, the strategic orientation of National Parks of Monte-negro is based on strict environmental protection and valorization of the protected area on the principles of sustainable development, especially when it comes to the development and promotion of its tourist offer. The implementation of activities defined in the plans and programs produces results and improvement of tourist infrastructure, but also the creation of new tourism products and sightseeing programs, which actually enriches the overall tourist offer of the national parks.

In order to strengthening the brand of the national parks as a de-stination which is committed for development of sustainable to-urism, we are paying more attention to the mitigating the visitors’ impact on protected areas, which is evidenced in a purchase of two trains for organized tourist transport from the Kraljevo kolo entrance to Biogradsko Lake, which will reduce not only carbon footprint of visitors, but also the traffic noise and the crowds on said road route and the number of vehicles in the parking lot near Biogradsko Lake.

We are completing activities related to "Wildlife Watching" in the National Park Biogradska gora, which will definitely provide this destination with additional quality. Also the implementation of this and similar projects enable local communities to sell their products and services easier.

A visitors' center in Kolašin is to be opened soon. In addition to the reconstruction of the botanical garden, now managed by the Public Enterprise National Parks of Montenegro, I think we have certainly contributed to the diversification of the offer, which is very important for the northern part of our country. I would men-tion the panoramic road tour in the Durmitor National Park, which is created by the Ministry of Sustainable Development and Tou-rism in cooperation with the Public Enterprise National Parks of Montenegro.

According to this year’s program, our activities are more oriented to the establishment of the missing infrastructure which provi-des higher level of comfort and safety for the stay of visitors. We provided the park furniture, equipped starting point for rafters, installed the toilet facilities, carefully looked after the hygiene of the park areas, maintaining the trails and installation of the utility equipment etc.

Glasnik: What are the development plans of the National Parks? What are the priorities?

E. Klica: The National Parks of Montenegro has planned a number of activities aimed at meeting strategic objectives in accordance with the plans and programs, which will be carried out both in-dependently and in cooperation with other entities. The deve-lopment of the National Parks of Montenegro is subject to and ori-ented towards the realization of the primary objective, namely the protection of nature and the preservation of its ecosystem.

According to the annual program management, the National Parks of Montenegro provide and invest resources in the preser-vation and revitalization of natural habitats and improvement of the natural heritage in general. Management programs for natio-nal parks envisage a number of activities related to biodiversity protection, the preservation of plant and animal species, impro-vement of existing and construction of new infrastructure and improving cooperation with the space occupants in the protected areas.

One of the strategic priorities within the five-year management plans and annual programs of the national parks represents im-proving relations with the local communities, living within the li-mits or gravity zones of the national parks. This includes various modalities of cooperation and partnership in many areas.

Glasnik: You say that the good cooperation with decision makers contributed to the protection of our beautiful nature and the deve-lopment of sustainable tourism. Can it be said that we have and we preserved the national parks, which are considered invaluable goods?

E. Klica: Each National Park has clearly defined tasks and respon-sibilities undertaken by preserving their natural and cultural heri-tage. Preservation of national parks is evidenced by international protection enjoyed by some parks. Let me remind you that the Durmitor National Park is one of the UNESCO World Heritage Si-tes, the Skadar Lake National Park is International Ramsar habitat and that the serial UNESCO nominations process of beech forest of NP Biogradska gora with other European beech rainforests is currently underway. An important indicator of the preservation of the national parks is reflected in the fact that our national parks are recognized as future Natura 2000 sites.

Glasnik: Your answers lead to the conclusion that role of the natio-nal parks is extremely important, because they extend the season and continuously create conditions for Montenegro to become a year-round tourist destination. Which activities do you carry out to promote the national parks?

E. Klica: In order to improve the tourism in the national parks and enhance their competitiveness in the market, we undertake a va-riety of activities to promote the parks, not only at national and regional, but also at the international level.

Natural and cultural values of the park, the tourist offer, services and brand image are promoted in various tourism fairs, via media, website, mobile application, social networks, various promotional materials.

This year, in cooperation with the National Tourism Organization of Montenegro we participated in several tourism fairs, such as ITB - International Tourism Fair in Berlin, then fairs in Stuttgart, Munich, Vienna, Paris, Ljubljana.

65


U Privrednoj komori Crne Gore 29. avgusta 2019. prezentovan je Međunarodni sajam halal industrije "Sarajevo Halal Fair".

Riječ je o najvećem specijalizovanom sajmu halal industri-je koju Bosna Bank International drugi put organizuje u saradnji sa Islamic Development Bank Group (IsDB), te Islamskom zajednicom u BiH. Sajam će biti održan od 26. do 28. septembra u "Skenderiji" i okupiće predstavnike halal industrije sa gotovo svih kontinenata, kao i multinacionalne kompanija koje su na globalnom tržištu pri-sutne sa ovom vrstom proizvoda.

U okviru manifestacije biće organizovani B2B susreti proizvođača halal proizvoda i pružalaca usluga sa kupcima i distributerima iz zemalja regiona, EU, Bliskog Istoka, zemalja Zaliva i drugih.

Očekuje se da će sajam ponoviti uspjeh prošlogodišnjeg gdje je bilo više od 10.000 posjetilaca, 600 poslovnih učesnika, kompanija, dr-žavnih i privatnih institucija, udruženja, asocijacija iz više od 30 država, kao i 91 izlagač iz 13 zemalja.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović kazala je da se halal turizam sve više razvija i zauzima značajno mjesto u sve-ukupnoj turističkoj industriji koja, u mnogim svjetski poznatim destinacijama, prilagođava svoje usluge njegovim zahtjevima.

- Razvoj halal turizma je prisutan i u našoj regiji koja se unapređe-njem turističke infrastrukture, snažnom promocijom i koordinira-nim aktivnostima poslenika ove industrije može značajnije uklju-čiti u tokove tog tržišta – rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, predviđa se da će do 2020. godine vrije-dnost tržišta halal turizma iznositi 200 milijardi američkih dolara.

- Zato razvoj ovog oblika turizma postaje sve važniji, posebno za zemlje gdje je on strateška privredna grana. Stoga je potrebno da ispratimo svaki novi trend ukoliko želimo da budemo ozbiljno tu-rističko odredište – kazala je ona.

Podsjetila je da je Komora tokom jula organizovala okrugli stolu na temu "Halal turizam- potencijal za rast i razvoj", realizovan u

saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Pod-gorice i Udruženjem za promociju i razvoj islamske ekonomije u našoj državi.

Predstavnica Bosna Bank International Azra Čolić kazala je da je ukupna vrijednost svjetskog halal tržišta 6,5 biliona dolara, od čega 4,5 čini finansijski sektor.

- Projekcija da će halal tržište, ne računajući finansijsko, ove godi-ne narasti na 3,7 biliona dolara, što je 30 odsto više. Bosna i Her-cegovina u halal industriji ima oko 150 kompanija sa ovim serti-fikatom, dok ih je na tržištima ove zemlje, Hrvatske i Crne Gore ukupno 250, sa više od 5000 proizvoda. Pedeset kompanija je iz turizma, što je sektor koji sve više raste – rekla je Čolić.

Ona je kazala da će na sarajveskom sajmu biti i crnogorski halal štand na kome će se predstaviti ponuda naših sertifikovanih kom-panija.

Nermin Hadžić iz Agencije za halal certificiranje kazao je da su u Crnoj Gori trenutno dvije halal kompanije, dok je u proceduri stica-nja sertifikata nekoliko restorana, hotela i firmi.

- Crnogorsko tržište se polako otvara za halal, što je nama jako interesantno. Naša agencija je zainteresovana da u saradnji sa Komorom i Islamskom zajednicom održi prezentaciju o halalu kompanijama koje iskažu interesovanje za poslovanje po ovom standardu – rekao je Hadžić.

Slavicu Jovanović, konsultantkinju za bezbjednost hrane, intere-sovale su mogućnosti organizovanja obuka o halal standardu, kao i načini subvencioniranja procesa sertifikovanja.

Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kaza-la je da podržavaju uvođenje svih standarda, pa i halala pokrivajući 50 odsto troškova konsultantskih usluga, maksimalne vrijednosti 8.000 eura. Ona je pitala da li je nužno da kompanija koja uvodi halal već ima implementiran HACCP sistem. Hadžić je odgovorio da bi to bilo poželjno, jer se kompanije tako lakše prilagođavaju zahtjevima halala.

Crnogorsko tržište se otvara za halal

U Privrednoj komori predstavljen Sarajevo Halal Fair

66


Potpisano pismo o namjerama za realizaciju trogodišnjeg projekta čiji je cilj podizanje konkurentnosti privrede regiona.

Samit o Zapadnom Balkanu u Poznanju

Predstavnici crnogorske Komore i KIF-a u Poljskoj

Potpredsjednik Privredne komore

Crne Gore Ivan Saveljić i nacionalni koordinator Komorskog investici-

onog foruma zapadnobalkanske šestorke Balša Ćulafić učestovali su u radu Samita o Zapadnom Balkanu koji ke održan od 3. do 5. jula 2019. u Poznanju.

U okviru ovog događa predstavljene su privrede zemalja regiona na zajedničkom štandu Komorskog investicionog foruma.

Predsjednik Komorskog investicionog fo-ruma zapadnobalkanske šestorke Marko Čadež i direktorka za Zapadni Balkan u Direktoratu Evropske komisije za proši-renje i susjedsku politiku Genoveva Ruiz Kalavera, potpisali su 4. jula 2019. pismo o namjerama za realizaciju trogodišnjeg pro-jekta čiji je cilj podizanje konkurentnosti privrede regiona.

Evropska unija je za projekat izdvojila 2,5 miliona eura a sprovodiće ga Komorski investicioni forum, omogućiće da više od 1.200 malih i srednjih kompanija iz svih šest zapadnobalkanskih ekonomija u na-redne tri godine dobije konkretnu podršku

zajedničke regionalne komore kako bi una-prijedile proizvodne i izvozne kapacitete, povećale prodaju na svjetskom i tržištima regiona, postale dobavljači multinacional-nih korporacija, privukle sredstva iz evrop-skih fondova i strane investicije.

"Cilj nam je da tokom realizacije projek-ta, preduzeća iz regiona međusobno i sa kompanijama iz svijeta, potpišu više od stotinu ugovora, vrijednih oko 50 miliona eura. Istovremeno, analize su ukazale da će ova projekat doprinijeti da do 2022. godine bruto domaći proizvod regiona po stanov-niku poveća i sa trećine prosjeka EU na 40 odsto, da izvoz i uvoz robe i usluga porastu na 57, odnosno 70 odsto regionalnog bruto domaćeg proizvoda i da međusobna robna razmjena unutar regiona poraste sa nepu-nih 4,5 milijardi na 6,6 milijardi eura”, rekao je Marko Čadež.

Genoveve Ruiz Kalavera je istakla uvjere-nost Evropske unije da je snažna ekonom-ska integracija Zapadnog Balkana korak naprijed za region u procesu pridruživanja i da će doprinijeti efikasnijem poslovanju i boljem kvalitetu života ljudi.

"U tom procesu Komorski investicioni fo-rum je jedan od glavnih graditelja regional-nog ekonomskog prostora bez barijera za trgovinu, a glas poslovne zajednice, u ko-munikaciji sa administracijama u svojim ekonomijama, jedan od glavnih pokretača reformi koje će to omogućiti”, rekla je ona.

Ugovor između Komorskog investicionog foruma i Evropske komisije biće potpisan u septembru 2019, početak realizacije projek-ta planiran je u oktobru, a prve usluge za-jedničke regionalne komore privrednicima će biti dostupne već do kraja godine.

Zahvaljujući ovom projektu oko 200 kom-panija iz regiona biće u prilici da se po-vežu i dogovore poslove na bilateralnim sastancima u organizaciji KIF-a, njih 60 dobiće podršku da uđu u međunarodne do-bavljačke lance, a isto toliko će zajednički nastupiti na tri velika međunarodna sajma. Planirane su i tri velike investicione konfe-rencije radi promocije regiona i uspješnih poslovnih priča pred stranim investito-rima. Oko 60 kompanija može da računa na tehničku pomoć u pripremi projekata i apliciranju za sredstva iz fondova i progra-

67


Zabrinutost zbog barijera za biznis u regionu

Sjednica Upravnog odbora KIF ZB6

Predsjednici komora članica Komor-skog investicionog foruma Zapa-dnog Balkana održali su 23. jula 2019.

u Podgorici desetu sjednicu Upravnog od-bora na kojoj je razgovarano o aktuelnim pitanjima od značaja za dalji rad i funkcio-nisanje ove regionalne asocijacije.

Sjednicu je vodio predsjednik Upravnog odbora Marko Čadež, a u njenom radu, u ime Privredne komore Crne Gore, učestvo-vali su predsjednik Vlastimir Golubović i nacionalni koordinator KIF-a Balša Ćulafić.

Upravni odbor je izrazio zabrinutost zbog činjenice što region ulaže u infrastrukturu, a gradi barijere. Nažalost, politička situ-acija na Zapadnom Balkanu ne dozvolja-va poslovnoj zajednici napredak i željno očekivano kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta koji bi doprinio konkurentnosti preduzeća.

Komorski investicioni forum i njegove članice - privredne komore nastavljaju sa aktivnostima ostajući na putu realizacije ciljeva i projekata od kojih će benefite ima-ti upravo poslovna zajednica. U narednom periodu prioriteti KIF-a biće kreiranje pa-keta proizvoda i usluga koje će biti koncipi-rane na način da kompanije u njima prepo-znaju svoj interes, a Komorski investicioni

forum kao pouzdanog partnera. Između ostalog, u planu je formiranje zajedničkih institucija, zajednički nastup na tržištima, kao i jačanje saradnje sa relevantnim insti-tucijama i organizacijama, kako u regionu, tako i u Evropskoj uniji ali i drugim tržišti-ma. Da je KIF na dobrom putu potvrđuje i činjenica da je partner EBRD-u, Evropskoj komisiji, RCC-u CEFTA Sekretarijati, GIZ-u, ADA-i, te partnerskim komorama WKO-u i DIHK-u.

Sjednici Upravnog odbora prethodio je sa-stanak mreže nacionalnih koordinatora Komorskog investicionog foruma, kao i sa predstavnicima CEFTA Sekretarijata, te GIZ-a.

Upravni odbor pozdravlja početak zaje-dničkog upravljanja graničnim prelazom Tabanovci-Preševo između Republike Srbi-je i Sjeverne Makedonije 1. avgusta, što će u velikoj mjeri doprinjeti bržem protoku ljudi i robe, te izražava nadu da će isti projekat biti realizovan i u ostalim ekonomijama re-giona. Takođe je najavljeno učešće preds-jednika komora članica KIF-a na predsto-jećoj konferenciji "Izazovi izvoza" koja se održava 29. avgusta u Sarajevu u okviru projekta "100 najvećih", kao i gala ceremo-niji dodjele priznanja "100 najvećih" 18. sep-tembra takođe u Sarajevu.

ma EU, kao što su Horizon 2020, COSME ili Kreativna Evropa.

Privrednicima će na raspolaganju biti i on-lajn baze podataka sa kvalitetnim informa-cijama o pojedinačnim stranim tržištima, kao i specijalno, prema njihovim potreba-ma, kreirane infodane, seminare i radioni-ce na kojima će se edukovati o koristima koje donosi regionalni ekonomski prostor i dobiti savete i informacije kako da što bolje međusobno sarađuju i uspješnije interna-cionalizuju svoje poslovanje.

Posebna pažnja biće posvećena unapređe-nju komunikacije javnog i privatnog sekto-ra unutar regiona i sa Evropskom unijom, radi snaženja zajedničkog ekonomskog prostora. Planirana su tri javno – privatna dijaloga biznisa i donosioca odluka bitnih za poslovanje, uz učešće oko 300 pred-stavnika poslovne zajednice regiona. Biće urađeno čak devet studija i poslovnih istra-živanja koja će identifikovati prepreke za saradnju u regionu sa preporukama nadle-žnim institucijama za njihovo otklanjanje.

68


Kvalitet koji kupci cijene Zorka Šljukić, izvršna direktorica Mljekara "Srna", Nikšić

Brojnim ulaganjima i osavremenjavanjima proizvodnje stekli su imidž kvalitetnog proizvođača kojeg kupci visoko rangiraju.

Stekli smo povjerenje kupaca, potrosača i primarnih proi-zvođača tako da se potražnja za našim gotovim proizvodi-ma povećava. U vansezonskom periodu dnevno otkupimo i

preradimo više od 22 tone sirovog mlijeka, dok u sezoni, ima peri-oda, kad prerađujemo 42 tone. Svake godine investiramo u razli-čite segmente rada. U poslednje tri godine ulaganja su bila velika i iznosila su dva miliona eura jer smo zamijenili skoro svu stariju opremu novom. U toku je ralizacija nabavke proizvodne opreme koja košta 600.000 eura, a njeno puštanje u rad očekujemo do kra-ja tekuće godine Nastavljamo da finansiramo rast i razvoj bizni-sa kako bi opravdali reputaciju koju Mljekara "Srna" ima, kaže za Glasnik Zorka Šljukić, izvršna direktorica Mljekara "Srna", Nikšić.

Glasnik: Vaša kompanija posluje od 1999. godine, kada ste u po-rodičnoj kući počeli biznis proizvodeći 200 litara mlijeka. Nakon dvije decenije uspješnog rada dostigli ste preradu mlijeka od 20 tona. Predstavite razvojni put Vaše kompanije?

Z. Šljukić: Tokom 20 godina poslovanja uspjeli smo da izgradimo savremenu mljekaru, koja primjenjuje sve potrebne standarde, da povećamo asortiman proizvoda, proširimo tržište, posebnu pažnju kontinuirano posvećujemo kvalitetu, a naš stalan zadatak je i sna-ženje brenda "Srna" odnosno jačanje njegove pozicije na tržištu. Takođe je važno navesti da smo stekli povjerenje kupaca, potroša-ča i primarnih proizvođača tako da se potražnja za našim gotovim proizvodima povećava i nastavljamo rast i razvoj biznisa kako bi opravdali reputaciju koju Mljekara "Srna" danas ima.

U vansezonskom periodu dnevno otkupimo i preradimo više od 22 tone sirovog mlijeka, dok u sezoni, ima perioda, kad prerada dosti-že 42 tone dnevno.

Kroz godine postojanja, ulaganja i brojna osavremenjavanja pro-izvodnje stekli smo imidž kvalitetnog proizvođača mlijeka i mli-ječnih prozvoda koji smo na ambalažama naših proizvoda označili kao "zagarantovan kvalitet".

Glasnik: "Srna" je savremena mljekara koja ispunjava sve standra-de i ima modernu tehnologiju i opremu. Koliko ste do sada uložili u opremu i tehnologiju i da li ste zaokružili proces modernizacije proizvodnje? Koliko radnika zapošljavate?

Z. Šljukić: Može se sa sigurnošću reći da mljekara "Srna" ispunja-va sve standarde kvaliteta i raspolaže modernom tehnologijom i opremom. Zapošljavamo 60 radnika.

Mljekara "Srna" veliku pažnju polaže higijensko zdravstvenoj is-pravnosti gotovih proizvoda. Pri tom koristimo uputstva i teksture od emitentnih stručnjaka iz zemalja regiona. Najmanje jednom kvartalno organizujemo stručnu edukaciju i provjeru našeg tima u proizvodnom pogonu.

Svake godine investiramo u različite segmente rada. Navešću neke koje se odnose na pomoć kooperantima u nabavci grla, po-dršku u izgradnji njihovih namjenskih objekata, potom, aparata za čuvanje i mužu krava, kao i kabaste stočne hrane.

Finansirali smo nabavku vozila za otkup i distribuciju gotovih pro-izvoda, rashladnih vitrina za čuvanje proizvoda kod kupaca, sa-vremenije laboratorijske i opreme za proizvodnju novih proizvoda, linije za pakovanje gotovih proizvoda u proizvodnom pogonu, za pasterizaciju po EU normi sa mikrobiloškim prečišćačima na pri-jemu.

U poslednje tri godine ulaganja su bila velika i iznosila su dva mili-ona eura jer smo zamijenili skoro svu stariju opremu novom.

U toku je ralizacija nabavke proizvodne opreme koja košta 600.000 eura, a njeno puštanje u rad očekujemo početkom oktobra tekuće godine kada će početi rad i kompletni pogon.

Ova investicija, kao i prethodne dvije, potpomognute su dijelom sredstima iz IPARD i nacionalnog fonda, a ostatak smo investirali

69


za cijenu naših proizvoda, dok im je kvalitet je na drugom mjestu. No, bez obzira na to, od postojanja mljekare do sada, ove godine smo u julu imali najveće procentulno povećanje prodaje zbog tu-rističke sezone. Mada u jednom mjesecu ne možemo nadoknaditi manjak u prodaji koji nastaje u zimskom i prljećnom periodu.

Glasnik: Pomenuli ste nepotpunu iskorišćenost proizvodnih kapa-citeta, koja je u mljekari 70 odsto, i ocijenili da upošljavanje projek-tovanih kapaciteta ne zavisi samo od "Srne" već svih, "subjekata lancu" dakle, potrošača, maloprodajnih objekata, institucija siste-ma. Objasnite.

Z. Šljukić: Pitanjem ste djelimično dali odgovor. Nijedan crnogor-ski proizvođač ne može raditi bez sinergetskog djelovanja navede-nog u pitanju. Zajedničkim i samo kontinuiranim djelovanjem dr-žave, naših trgovačkih lanaca i uopšte trgovina, hotela, restorana i medija, prvenstveno, itekako možemo uticati na lojalnost naših potrošača, čiji bi doprinosi bili nemjerljivi po crnogorsku proizvo-dnju i privredu. Podatak da se uvoz hrane u našu zemlju mjeri mili-onima može biti poguban za ekonomiju jedne zemlje, jer taj novac odlazi iz zemlje, ne ostaje našem zdravstvu, prosvjeti, vrtićima.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa kompanijama iz Vaše bran-še? Da li se udružujete zarad rješavanja pitanja od zajedničkog in-teresa?

Z. Šljukić: Mljekara Srna sa svima u lancu ima dobru saradnju .

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Mljekare "Srna"?

Z. Šljukić: Do kraja jeseni nadam se da ćemo završiti započeti in-vesticioni ciklus i već početkom sljedeće godine nastavljamo ula-ganja u sve poslovne oblasti .

Glasnik: Za kvalitet proizvoda nagrađeni ste brojnim međunaro-dnim i domaćim priznanjima. Nedavno je "Srni" na sajmu u Novom Sadu dodijeljena najveća nagrada za kvalitet - Veliki šampionski pehar i to drugu godinu zaredom. Koliko su Vam ova priznanja mo-tiv više za uspješno poslovanje?

Z. Šljukić: Sve nagrade i priznanja predstavljaju potvrdu našeg predanog timskog rada, a istovremeno su i ocjena naše posveće-nosti da potrošačima uvijek isporučujemo potpuno zdrave i viso-kokvalitetne domaće mliječne proizvode. Ove nagrade su takođe, priznanja ostvarenim rezultatima na tom polju.

Glasnik: Na našem tržištu je mnogo uvoznih mliječnih proizvoda. Uspijevate li da se izborite sa konkurencijom? Povećava li se pro-daja naših mliječnih proizvoda? Koliko Vam u tome pomažu kam-panje i programi "Dobro iz Crne Gore", "Domaći ukusi," "Kupujmo domaće"?

Z. Šljukić: To je duga i široka tema. Svi crnogorski proizvođači imaju problema i to jeste najveća teškoća kada napravimo novi proizvod, a isti se mora pozicionirati u okviru postojećeg tržišta, koje je i onako malo, procentualno izrazeno od 5% do 15 %. Veće učešće crnogorskih proizvoda na policama domaćih trgovina ite-kako bi nam značilo.

Glasnik: Što bi u poslovnom ambijentu naše zemlje trebalo uraditi da uslovi za agro biznis budu još bolji?

Z. Šljukić: Mnogo toga, naravno. Pomenuću samo uticaj na percep-ciju potrošača i povećanje ucešća na policama domaćih marketa crnogorskih proizvoda. Ovo su trenutno dvije najbitnije teme koji-ma treba da se pozabavimo.

našim nocem.

Imamo podršku i dobru saradnju sa institucijama sistema, sa lo-kalnom upravom, sa ministarstima, Privrednom komorom .

Glasnik: Za pohvalu je saradnja "Srne" sa brojnim kooperantima iz različitih crnogorskih opština. Da li planirate da formirate sop-stvenu farmu?

Z. Šljukić: Naš prioritet je da održimo najviši nivo kvaliteta sirovog mlijeka i da kontunuirano ulažemo u njegovo unapređenje. Raduje činjenica što možemo da kažemo da je kvalitet mlijeka prema EU standardima u stalnom porastu. Od samog početka podržavamo primarnu proizvodnju, koja se ogleda kroz razne vidove pomoći za izgranju farmi, nabavku kabaste stočne hrane, opreme za mužu i hlađenje mlijeka, te rasnih grla. Takođe, tokom čitave godine do-bijamo zahtjeve kooperanata koji žele da sarađuju sa nama i koje uvijek ispoštujemo ukoliko su opravdani. Za sada ne planiramo otvaranje sopstvene farme.

Otkup vršimo u nikšićkoj, ulcinjskoj i danilovgradskoj opštini. Uče-stovali smo u izgranji brojnih farmi sa ciljem njihovog ukrupnjava-nja i povećanja proizvodnje sirovog mlijeka, što je i rezuliralo po-zitivnim ishodom. Ove aktivnosti će biti naša stalna orijentacija.

Poseban napor ulažemo da izgradimo ne samo profesinalan već prijateljski i partnerski odnos sa zaposlenima, kooperantima, kup-cima, dobavljačima, i u takvoj situaciji je moguće stvoriti abijent u kome ćemo zajednički napredovati i ostvarivati još bolje rezultate.

Imamo oko 500 kooperanata koji u većem procentu pune kućni budžet od kooperacije sa našom mljekarom. Ako prosječna po-rodica u Crnoj Gori ima tri člana, kada pomnožimo ove cifre doći ćemo do rezultata koliko stanovnika, od rada ili saradnje sa na-šom mljekarom, ima prihode. Pri tom nikako ne smijemo zabora-viti da se bavimo proizvodnjom najosjetljivije životne namirnice i kooperiramo sa stanovništvom koje živi u ruralnim predjelima, infrastrukturno poprilično neopremljenim i manje pristupačnim i u zimskim mjesecima.

Glasnik: Mljekara ste sa najvećim asortimanom gotovih proizvoda u Crnoj Gori. Koliko imate proizvoda i pomenite neke od njih, pored tradicionalnih: varenike, jogurta, kisjelog mlijeka, pavlake...

Z. Šljukić: Kao što znate, pored već poznatih i visokonagrađiva-nih kisjelo mliječnih proizvoda: jogurta od nisko masnih do visoko masnih, pavlake, kisjelog mlijeka i pasterizovanog po čemu smo prepoznati kao lideri na domaćem trzištu, u našoj fabrici pravi-mo mladi skorup i sireve obrane i punomasne. Pravimo i zreli sir, ayran, klinički testitan probitski jogurt, filtriranu surutku.

Glasnik: U ljetnjem periodu imate veću proizvodnju od 20 do 30 odsto zbog potražnje na tržištu. Da li Vaša mljekara u potpunosti koristi domaće sirovine u gotovom proizvodu?

Z. Šljukić: Mljekara "Srna" koristi domaću sirovinu u gotovom pro-izvodu tokom cijele godine, osim u ljetnjem periodu kada se po-većava proizvodnja. Za vrijeme turustičke sezone, raste potražnja za proizvodima, tako da su u tom periodu veće isporuke malopro-dajnim objektima nego hotelima.

Nažalost , moram da priznam , da naši hoteli i dalje stidljivo kupuju crnogoske proizvode. Istina je da ima pomaka u ovom pravcu, ali nikako u onoj mjeri koliko bi trebalo.

I najviše sam iznenađena što pojedini hoteli i restorani prvo pitaju

70


The quality appreciated by the customers

Zorka Šljukić, CEO of the Dairy "Srna", Nikšić

We have gained the trust of customers, consumers and pri-mary-producers, which led to an increase in the demand for our finished products. During off-season more than

22 tons of raw milk are purchased and processed per day, while during the season, sometimes 42 tons are processed. Every year we invest in different activities. In the last three years, invest-ments amounted to EUR 2 million, because we replaced almost all the old equipment. Currently we are purchasing the production equipment, amounting to EUR 600,000, and its commissioning is expected by the end of this year. We continue to fund the growth and development of business in order to justify the reputation of the company, says in an interview for Glasnik Zorka Šljukić, the Executive Director of the Dairy "Srna” from Nikšić.

Glasnik: Your company has been operating since 1999, when you started doing business in a family house and produced 200 liters of milk. After two decades of successful operations, you produce 20 tons of processed milk per day. Would you please present the development path of your company?

Z. Šljukić: During 20 years of operation we have managed to build a modern dairy, applying all required standards, increase the pro-duct range and expand the market. Special attention is continuou-sly paid to the quality and our task also implies strengthening the brand "Srna” and its market position. It is also important to note that we have gained the confidence of customers, consumers and primary-producers, thus increasing the demand for our finished products. Therefore, we continue the growth and development of business in order to prove the reputation of the Dairy "Srna”.

During off-season more than 22 tons of raw milk are purchased and processed per day, while during the season, sometimes we process 42 tons on a daily basis.

Through years of existence, investments and production moderni-zation we have acquired image of a high-quality producer of milk

The numerous investments and modernization of production have ensured an image of a well-known manufacturer highly ranked by the customers.

and dairy products, which we labelled on the packaging of our pro-ducts as "guaranteed quality”.

Glasnik: "Srna" is the modern dairy which meets all standards and has modern technology and equipment. How much resources have you invested in equipment and technology so far and have you completed the modernization process? How many people do you employ?

Z. Šljukić: Dairy "Srna" meets all quality standards and has mo-dern technology and equipment. We employ 60 workers.

Dairy "Srna" pays great attention to hygiene and health safety of the finished products. In this process we use instructions and texture of eminent experts from countries in the region. At least every three month we organize professional trainings and exami-nation of our team in the production plant.

Every year we invest in different activities. I will mention some of them referring to the support to sub-contractors in the purchase of the head of cattle, support in building their facilities, then the equipment for storing and milking as well as bulky forage.

We financed the purchase of vehicles for the delivery and distri-bution of finished products, refrigerated display cases for storage of products, modern laboratory and production equipment, packa-ging line of finished products in the production plant as well as line for pasteurization according to EU standards.

In the last three years, our investments amounted to EUR 2 mil-lion, because we replaced almost all the old equipment. Curren-tly we are purchasing production equipment, amounting to EUR 600,000 and its commissioning is expected in October when the entire plant starts operating.

This one and the previous two investments were partially funded by IPARD and the national fund, and we provided the remaining

71


funds. We have support of and good cooperation with the public authorities, the local government, the ministries, the Chamber of Economy...

Glasnik: The cooperation between "Srna” and numerous subcon-tractors from different Montenegrin municipalities is worthy of praise. Do you plan to build your own farm?

Z. Šljukić: Our priority is to maintain the highest quality and con-tinuously invest in the improvement of raw milk. We are proud of the constant improvement in terms of the milk quality according to the EU standards. Since the very beginning we support primary production, which is reflected in various forms of assistance for the construction of farms, purchase of forage, equipment for mil-king and milk cooling, as well as head of cattle. Also, throughout the year we get requests by subcontractors who want to cooperate with us and always respond to them if they are justified. For now, we do not plan to open our own farm.

We purchase milk in Nikšić, Ulcinj and Danilovgrad municipaliti-es. We participated in a construction of a number of farms in order to enlarge them and increase their production of raw milk, thus achieving positive result. We will keep conducting these activities.

Special efforts are made to develop not only professional but more friendly and partnership relations with employees, subcontrac-tors, customers, suppliers, and in such situation it is possible to create climate in which we will make progress together and achi-eve better results.

We have about 500 subcontractors who, thanks to cooperation with our dairy, generate high income. If a family in Montenegro has three members, when you multiply these figures we will get results related to the number of the inhabitants, whom the coope-ration with our dairy brings in revenues. At the same time we sho-uld not forget that we deal with the most sensitive foodstuffs and cooperate with the population living in rural areas, quite unequi-pped in terms of infrastructure and less accessible during winter.

Glasnik: The dairy has the largest range of finished products in Montenegro. How many products do you have? Would you please mention some of them, in addition to the traditional ones: milk, yogurt, soured milk, soured cream...?

Z. Šljukić: As you know, in addition to the already known and awarded soured-milk products: low-fat to full-fat yogurt, soured cream, soured and pasteurized milk by which we are recognized as leaders in the domestic market, we also make clotted cream and skim-milk and full-fat cheese, as well as ripped cheese, ayran, clinically tested probiotic yogurt, filtered whey.

Glasnik: During the summer your production increases from 20 to 30 percent due to market demand. Does your dairy fully exploit domestic raw materials in order to make finished product?

Z. Šljukić: Dairy "Srna" uses domestic raw materials in order to make finished product throughout the year, except during the summer when production increases. During the tourist season, there is a growing demand for products, so in this period we deli-ver more to retail stores than hotels. Unfortunately, I have to admit that Montenegrin products are still insufficiently bought by our hotels. Certain progress has been made in this respect, but it is not as great as it should be. I'm mostly surprised that some ho-tels and restaurants first ask about the price, and then the quality of our products. Since the establishment of the dairy, the highest

percentage increase in sales was recorded in July this year due to the tourist season. However, one month cannot compensate for the shortfall in sales generated during the winter and the spring.

Glasnik: You mentioned an incomplete utilization of production capacities i.e. 70 percent of the dairy and assessed that engage-ment of projected capacity depends not only on "Srna”, but all "chain entities” i.e. consumers, retail stores, institutions. Would you provide more information in this respect?

Z. Šljukić: You partially responded to this question. None Monte-negrin producer can work without the synergy mentioned. Com-mon and only continued action by the public authorities, our retail chains and trade stores in general, hotels, restaurants and media, primarily, can certainly impact on the loyalty of our customers, whose contributions would be immeasurable for Montenegrin production and economy. The fact that food imports into our co-untry is estimated at millions can be detrimental to a country's economy, because that money goes out of the country and is not used for our healthcare system, education, kindergarten.

Glasnik: What is your opinion of the cooperation with companies in your industry? Do you cooperate in order to resolve issues of common interest?

Z. Šljukić: Dairy Srna has a good cooperation with all entities in the chain.

Glasnik: What are the development plans of the Dairy "Srna”?

Z. Šljukić: I hope that we will finish the investment cycle by the end of autumn and we will continue to invest in all business areas in the beginning of next year.

Glasnik: You received numerous international and domestic awards for the quality of the products. For the second year in a row "Srna” was awarded with a large champion trophy for the quality. Do the awards represent an additional motive to be even more su-ccessful?

Z. Šljukić: All prizes and awards represent a confirmation of our dedicated teamwork, and at the same time recognition for our commitment to always supply completely healthy and high-qua-lity local dairy products to customers. These awards are also reco-gnition of the results achieved in this field.

Glasnik: A lot of imported dairy products have been present on our market. Do you manage to cope with the competition? Has the sale of our dairy products increased? To what extent have the campai-gns "Good from Montenegro”, "Homemade flavours” and "Let’s Buy Domestic” been helpful?

Z. Šljukić: It is a long and broad topic. All Montenegrin producers have problems. The largest difficulty represents positioning a new product within the existing market, which is so small, ranging from 5% to 15%. Increased representation of Montenegrin products on the shelves of local trade would mean very much to us.

Glasnik: What should be done in terms of the business enviro-nment in order to improve agro business conditions?

Z. Šljukić: A lot needs to be done, of course. I will mention only the impact on the perception of consumers and increasing the representation of Montenegrin products on the domestic market shelves. These are currently the two most important topics which we should deal with.

72


Svijetvijesti

Huawei ima svoj operativni sistem

Huawei je registrovao novi operativni sis-tem, Harmony, koji bi mogao da bude alter-nativa za Android.

Operativni sistem je registrovan u Zavodu za intelektualnu svojinu Evropske unije (EU) i nije prvi operativni sistem kompani-je Huawei.

Ranije je kompanija već registrovala SO brand i HongMeng, prenose agencije.

"Operativni sistem Harmony za mobilne telefone mogao bi da bude spreman do kraja godine za kineske korisnike”, rekao je izvršni direktor Huaweia Yu Chengdong.

Distribucija za druge zemlje svijeta mogla bi da počne u prvom kvartalu naredne go-dine.

U Huawei tvrde da je operativni sistem 60 odsto brži od Androida. Međutim, Android ostaje njegov prvi izbor za pametne telefo-ne u slučaju da se sukob sa Vašingtonom riješi.

Kineska kompanija je sredinom maja upi-sana na crnu listu Vlade Sjedinjenih Ame-ričkih Država (SAD), što joj ne dozvoljava da posluje sa američkim kompanijama.

Sankcije zabranjuju tehnološkom gigantu da koristi proizvode kao što su Android i Windows, tako da je Huawei počeo da radi na internom operativnom sistemu za za-mjenu Androida u svojim budućim uređaj-ima.

Izgradnja 2.000 kilometara autoputa između Evrope i Kine

Početak izgradnje novog autoputa, dugog 2.000 kilometara, koji će preko Rusije po-vezivati Evropu s Kinom, dobio je zvanično "zeleno svjetlo”.

Autoput "Meridijan” će ići na zapad s gra-nice Kine i Kazahstana i predstavljaće naj-kraći put za prevoz robe između Evrope i Kine, prenosi CNN.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev odobrio

je prvu fazu projekta, koji će finansirati pri-vatni investitori i država. Procjenjuje se da će u izgradnju autoceste biti uloženo oko 9,4 milijarde dolara.

Ruska agencija RIA novosti prenosi da je kupljeno 80 posto zemljišta za prolazak au-toputa.

Ovaj projekt je jedan od mnogih čiji je cilj poboljšanje infrastrukture i povezanosti u regiji.

Kineski predsjednik Xi Jinping je 2013. godine pokrenuo inicijativu "Pojas i put”, globalni infrastrukturni program izgradnje luka, puteva i željeznica, kako bi se stvorili novi koridori za povezivanje Kine s Azijom, Afrikom i Evropom.

Ekološki ugovor G-7 sa modnim brendovima

Na samitu G7, koji je održan od 24. do 26. avgusta u Bijaricu, čelnici zemalja potpisali su sporazum sa modnim brendovima o ak-cijama za suzbijanje klimatskih promjena. Više od 20 modnih kuća pridružiće se lide-rima G7, uključujući Kering, H&M i matične kompanije Zara, Inditex.

Oni će potpisati globalni pakt za borbu pro-tiv klimatske krize i zaštite biološke razno-likosti okeana.

Modni brendovi počeli su da preduzimaju mjere za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu. Jedan od razloga je bila reakcija potrošača koji su zabrinuti da mo-dna industrija utiče na klimatske promjene više od vazduhoplovne i brodske industrije.

Marie-Claire Daveu, direktorka održivosti u Keringu, rekla je da će međunarodni modni pakt omogućiti brendovima da razmjenju-ju najbolje prakse i ideje, kao i kombinuju svoju kupovnu moć, da se vrate poljopri-vrednoj praksi vezanoj za snabdijevanje sirovinama.

Amerika ne odustaje od kupovine Grenlanda

Kupovina Grenlanda je od životno važnog strateškog interesa Amerike i nikako je ne bi trebalo posmatrati kao šalu, izjasnilo se više američkih političara, prenosi Bankar.

Republikanski senator Tom Cotton je u pri-logu objavljenom u Njujork tajmsu naveo i razloge: ostrvo Grenland predstavlja "vrata Arktika", a zatim je bogato rijetkim metali-ma od velike važnosti za američke visoko-

tehnološke i vojnu industriju.

I pored hladne reakcije Kopenhagena, s naporima da se ostrvo kupi treba nastaviti, poručio je sa stranica Wall Street Journala Ember Vimbash, bivši direktor "Radio Slo-bode".

On je podvukao da ti ideju nikako ne bi tre-balo posmatrati kao šalu.

No, postavlja se pitanje koliko bi koštala kupovina Grenlanda. Kako piše CNN Bu-siness, a prenosi BiznisInfo, sve zavisi od toga koliko bi Sjedinjene Države "očajno” željele ovu teritoriju te koji su pravi motivi iza ove namjere.

Prema nekim istorijskim činjenicama, to bi bilo najmanje milijardu dolara, ali prema nekim procjenama možda i do 1.000 mili-jardi.

Naime, 1946. godine Sjedinjene Američke Države su već ponudile Danskoj 100 mili-ona američkih dolara za Grenland. To je jednako 1,3 milijardi dolara današnjeg nov-ca, kada se uzme u obzir inflacija.

No, čak i kada bi Danska bila spremna za

73


prodaju, ovaj iznos vjerovatno je ne bi pri-vukao. Neki raniji slični ugovori pokazuju koliko bi Vašington bio spreman da plati.

Amerika je 1917. kupila ono što danas zove-mo Američkim djevičanskim ostrvima od Danske za 25 miliona dolara u zlatu, što u današnjem novcu iznosi 500 miliona dola-ra.

Takođe je kupila Aljasku od Rusije 1867. go-dine za 7,2 miliona dolara i veliku teritoriju Luizijane od Francuske 1803. godine za 15 miliona dolara.

Aljasku su kupili za smiješan iznos koji je jednak 125 miliona dolara današnjeg nov-ca.

Grenland bi bio mnogo skuplji.

Iwan Morgan, sa Londonskog instituta za Ameriku, rekao je da bi kupovina Grenlan-da danas bila veoma komplikovana i da bi uključivala ugovore i zakonske procese u Danskoj, SAD-u i na Grenlandu, te vjerova-tno u Evropskoj uniji, te da je upitno da li bi se sve to moglo sprovesti.

– Čak i ako bi postigli dogovor, cijena bi bila ekstremno visoka i mjerila bi se milijarda-ma, možda i hiljadama milijardi – rekao je on.

Grenland je već dom za najsjeverniju ame-ričku vojnu bazu – Thule Air Base. Radar koji se tamo nalazi može detektovati dola-zeće interkontinentalne rakete i dosegnuti hiljade milja unutar ruske teritorije.

Neiskorištena nalazišta nafte, gasa i mine-rala takođe mogu biti privlačna za Donalda Trumpa jer se trka za ovim resursima na Arktiku zaoštrava.

No, Morgan smatra da je Trampov glavni motiv to što želi kupovinu Grenlanda na-praviti svojom zaostavštinom. On smatra da bi se Tramp, ako osvoji drugi predsje-dnički mandat, mogao ozbiljno posvetiti pokušaju kupovine ostrva.

Stručnjaci se slažu da Grenland sigurno ne bi donio brzu zaradu SAD-u. Riječ je o slabo razvijenom području koje nema infrastruk-turu za velike projekte.

– Teško je vjerovati da je Tramp toliko za-interesovan za energiju i minerale. Veoma je malo istraživanja sprovedeno na Gren-landu, a uslovi su veoma teški, obzirom da je većina teritorije pokrivena snijegom i ledom – rekao je Tim Boersma sa Univer-ziteta Columbia.

Osim toga, Amerika bi morala pokriti tro-

škove posljedica topljenja leda, što bi uklju-čivalo i socijalne troškove.

Breskve, trešnje, kajsije ponovo mogu da se izvoze u Rusiju

Ruska služba za fitosanitarni nadzor Rose-ljhoznadzor odobrila je da u Rusiju mogu da se uvoze breskve, trešnje i kajsije iz Sr-bije i Sjeverne Makedonije.

- Na kraju posjete delegacije Roseljhoznad-zora Sjevernoj Makedoniji i Srbiji i nakon proučavanja predstavljenih informacija kompetentnih resora ovih država, Rose-ljhoznadzor od 27. maja dozvoljava isporu-ke u Rusiju kajsija, breskvi, višanja, treša-nja, borovnica iz tih zemalja - navodi se u saopštenju koje prenosi "Sputnjik”.

Roseljhoznadzor je u avgustu prošle godine uveo privremeno ograničenje na isporuke u Rusiju kajsija, breskvi, višanja, trešanja i borovnica iz Srbije i Sjeverne Makedonije.

Ova odluka donesena je zbog bolesti moni-lije, otkrivene u voću, Biznis.ba.

Indija će do kraja godine ući u top 5 najvećih ekonomija na svijetu

Indija će do kraja ove godine preteći Veli-ku Britaniju i postati jedna od pet najvećih svjetskih ekonomija, prema najnovijim predviđanjima konsultantske kompanije IHS Markit.

Nakon toga će joj trebati još samo šest go-dina da od Japana preuzme titulu treće najveće ekonomije na svijetu, pokazuju re-zultati nove studije globalne konsultantske kompanije.

Očekuje se da će bruto domaći proizvod In-dije dostići 5.900 milijardi dolara do 2025. godine, što ide u prilog nedavno najavlje-nom ambicioznom planu indijskog premi-jera Narendre Modija da indijska ekono-mija dostigne vrijednost od 5.000 milijardi dolara u narednih pet godina, prenosi Rus-sia Today.

- Ukupan indijski BDP će, kako se predviđa, porasti sa 3.100 milijardi dolara u 2019. go-

dini na 5.900 milijardi dolara do 2025. go-dine, dok će veličina indijskog potrošačkog tržišta porasti sa ovogodišnjih 1.900 mi-lijardi dolara na 3.600 milijardi dolara do 2025. godine - navodi se u izvještaju.

Dodaje se i da bi Indija trebalo da postane jedan od glavnih pokretača rasta u azijsko--pacifičkom regionu i da će u velikoj mjeri doprinijeti rastu globalnog BDP-a.

Međutim, da bi se našla među zemljama sa višim srednjim dohotkom, Indija mora da se lati rješavanja nekoliko izazova, kao što su reforme pravosudnog sistema i tržišta rada, ali i razvoj transportne i energetske infrastrukture, ocjenjuje se u izvještaju.

- Uprkos značajnim dostignućima u iz-gradnji nove infrastrukture tokom prvog mandata premijera Modija, brzi razvoj in-frastrukture u ključnim sektorima kao što su transportna i energetska infrastruktura ostaju važni prioriteti, kao i smanjenje re-gulatornog opterećenja - navodi se u ana-lizi IHS Markita.

Uskoro platne kartice sa otiskom prsta

Testirana je nova tehnologija koja bi mogla da pruži veći stepen sigurnosti prilikom plaćanja karticama.

Novina je da je u njih ugrađen čitač vašeg otiska prstiju, prenosi BBC.

Već naredne godine bi ove kartice mogle da se pojave u upotrebi, pa da pamćenje če-tvorocifrenog pina ode u zaborav.

Platne kartice nove generacije trebalo bi da podignu efikasnost plaćanja i sigurnost na viši nivo, navodi britanski BBC Click.

Ovakve kartice se ne razlikuju se od stan-dardnih, niti zahtijevaju bilo kakav vid napajanja, jer neophodnu energiju crpe iz elektronskog aparata za naplatu, na koji se prislanjaju. Jedino je prethodno potrebno da kartica snimi vrh, odnosno otisak vašeg prsta iz različitih uglova, tako da niko ne može da je upotrijebi, ali ni falsifikuje.

Istraživanja pokazuju da su mišljenja korisnika podijeljena, da se neki raduju uvođenju biometrijske tehnologije u sis-tem plaćanja, neki nijesu. Problem što je neophodno i da se trgovine opreme čitači-ma i terminalima koji mogu da čitaju ovu vrstu (biometrijske) verifikacije, izjavila je Georgina Buckley, direktorka za strategiju i inovacije u kompanije RBS/Natwest.

74


Izvoznici hrane za pčeleXhemal Ravja, direktor V.U. Veterinum Ulcinj

Biznis u pčelarstvu je diktiralo tržište jer je konstantno rasla potražnja za ovim proizvodima. Hranu za pčele proizvode po evropskim standardima, tako da izvoze u sve zemlje regiona.

75


Prije 10 godina, kada smo započeli biznis u pčelarstvu, ideja nam je bila da plasiramo robu samo na tržište naše zemlje, međutim kako je rasla potražnja, tako smo počeli izvoziti u

sve zemlje regiona. Godišnja proizvodnja je oko 300 tona. Naravno da očekujemo rast proizvodnje pa smo počeli izgradnju nove fa-brike koja do kraja ove godine treba da bude završena. Dobićemo dvije nove linije za proizvodnju hrane za pčele - pogače i u tečnom stanju, koje će imati dnevni kapacitet od 20 tona, rekao je za Gla-snik Xhemal Ravja, direktor V.U.Veterinum Ulcinj.

Glasnik: Pored veterinarske djelatnosti, Vaša firma se za pčele proizvodi hranu koja je vrhunskog kvaliteta rađenu po najvišim evropskim standardima. Da razgovor počnemo od ovog Vašeg bi-znisa. Da li ste zadovoljni poslovanjem u oblasti pčelarstva?

X. Ravja: Ideja o proizvodnji i stvaranju uvjek me je posebno pri-vlačila. Stvaralaštvo je, sigurno, pokretač za ispunjen i bogat život svakog čovjeka. Ukoliko naše proizvodne ideje pretočimo u biznis i postanu nam profesionalna orijentacija možemo sigurno računati da će doprinijeti dobrobiti, razvoju i boljem životu. Za proizvodnju hrane za pčele zaslužni moji prijatelji koji su mi prije 10 godina kazali da je pčelarstvo budućnost čovečanstva. Svaki proces pro-izvodnje u početku je dosta težak i zahtjeva mnogo truda i zala-ganja da bi dobili kvalitetan proizvod. Zadovoljstvo u proizvodnji hrane za pčele je tim više kada dobijete povratne informacije da ste napravili dobar proizvod koji je veoma važan za ishranu pčela.

Glasnik: Izvozite dosta robe van naše zemlje. Očekujete li da se nastavi trend rasta izvoza u narednom periodu?

X. Ravja: Kada smo počeli proizvodnju prije 10 godina, ideja nam je bila da plasiramo robu samo na tržište naše zemlje, međutim kako je rasla potražnja, tako smo i mi pokušali odgovoriti zahtjevima tržišta i počeli izvoziti u sve zemlje regiona.

Glasnik: Kolika godišnje proizvodite hrane za pčele?

X. Ravja: Godišnja proizvodnja kod nas se kreće oko 300 tona. Na-ravno da očekujemo rast proizvodnje. Prije dvije godine počeli smo izgradnju nove fabrike od 1000 kvadrata koja do kraja ove godine treba da bude zaršena. Vjerujemo da ćemo uspjeti da montiramo dvije nove linije za proizvodnju hrane za pčele - pogače i u tečnom stanju, koje će imati dnevni kapacitet od 20 tona.

Glasnik: Predstavite V.U. "Veterinum". Od kada poslujete? Da li je to porodični biznis? Koliko radnika upošljavate?

X. Ravja: V.U.Veterinum je počeo sa radom 1997. godine, kao mala ambulanta sa dvoje zaposlenih. Polako smo širili djelatnosti, raz-vijali se, rasli i povećavali broj zaposlenih. Veterinum se, pored osnovne djelatnosti - veterinarskih usluga i proizvodnje hrane za pčele koju smo već naveli, bavi se uvozom - izvozom, DDD usluga-ma, ima tri vet-agro centra i bolnicu za male životinje. Veterinum je porodični biznis i zapošljavamo oko 25 osoba.

Glasnik: Dobitnik ste brojnih nagrada i priznanja. Prošle godine ste dobili laskavu titulu "Menadžer godine u mikro preduzećima". Ko-liko su Vam ta priznanja motiv za još uspješniji rad?

X. Ravja: Svaka nagrada prija i motiv je za dalji i uspješni rad, a sa druge strane je i apsolutno obavezujuća pa tu nagradu nastojite uvjek braniti boljim i uspješnim radom. Menadžer godine u mikro-preduzećima je posebna nagrada koja mi mnogo znači, tim više što ta nagrada dolazi od struke, a imajući u vidu da, među toliko odličnih menadžera, budete izabrani kao najbolji.

Glasnik: Kakvi su uslovi za razvoj poljoprivredene i prehrambene industrije u Crnoj Gori? Je li poslovni ambijent stimulativan za proizvođače?

X. Ravja: Uslovi za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrijije u Crnoj Gori su idealni i smatram da se moramo više posvetiti pro-izvodnji u poljoprivredi i prehrambenoj industriji jer je proizvodnja dug proces ali je to, izvjesno, budućnost naše države.

Glasnik: Da li ste za Vaš biznis dobijali neku podršku nadležnih institucija?

X. Ravja: Da, kada smo kupili prvu liniju za proizvodnju smo dobili podršku od 50% vrijednosti investicije od Ministarstva poljoprivre-de i sada planiramo da tražimo podršku za kupovinu nove linije.

76


The bee food exportersXhemal Ravja, Director of V.U. Veterinum Ulcinj

Ten years ago, when we started a beekeeping business, our idea was to place the goods only on our country's market, however, as demand was growing, we started exporting to

all countries in the region. The annual production is around 300 tons. Of course, we expect production to grow, so we have started the construction of a new factory, which should be completed by

The beekeeping business was directed by the market as demand for these products continued to grow. The bee food is produced by the European standards and exported to all countries in the region.

the end of this year. We are introducing two new lines for the pro-duction of the bee food - candy and liquid feed, which will have a daily capacity of 20 tons, Xhemal Ravja, director of V.U.Veterinum Ulcinj said for Glasnik.

Glasnik: In addition to the veterinary business, your company pro-

77


duces high quality bee food made according to the highest Euro-pean standards. Let's start there our today’s conversation. Are you satisfied with your beekeeping business?

X. Ravja: The idea of production and creation has always appealed to me. Creative work, for sure, is the driver for the fulfilled and rich life of every human being. If we turn our production ideas into bu-siness and they become our professional orientation, we can cer-tainly count they will contribute to our well-being, development and a better life. My friends, who told me ten years ago that bee-keeping is the future of mankind, are responsible for my decision to start the bee food production. Each production process is quite difficult at the beginning and it takes a lot of effort and time to get

a high quality product. The pleasure in production of the bee food is great, but it is even more when you get a feedback that you have made a good product that is very important for bee nutrition.

Glasnik: You export a lot of goods outside our country. Do you expect the export growth trend to continue in the coming period?

X. Ravja: Ten years ago, when we started a beekeeping business, our idea was to place the goods only on our country's market, however, as demand was growing, we started exporting to all co-untries in the region.

Glasnik: What is your annual production of the bee food?

X. Ravja: Our annual production is around 300 tons. Of course we expect the production growth. Two years ago, we started the con-struction of a new 1000-square-meter factory which is supposed to be finished by the end of this year. We believe that we will be able to install two new lines for the production of bee food - candy and liquid feed, which will have a daily capacity of 20 tons.

Glasnik: Could you, please, introduce V.U. "Veterinum” to our rea-ders? How long have you been in business? Is it a family business? How many workers do you have?

X. Ravja: V.U. Veterinum started operating in 1997 as a small am-bulance with two employees. We have been gradually expanding our business, developing, growing and increasing the number of employees. In addition to its basic business activity – veterina-ry services and production of bee food, Veterinum also deals with import - export, DDD (Disinfection, Disinsection and Deratization) services, it has three vet-agro centres and a hospital for small ani-mals. Veterinum is a family business and we employ around 25 people.

Glasnik: So far you have received numerous awards and recogni-tions. Last year, you were awarded with a flattering title of "Micro Business Manager of the Year”. Are these recognitions a motivati-on for a more successful work?

X. Ravja: Each award is a good motive for further successful work, on the other hand it is absolutely obliging, given that the awards always require to be justified by a better and more successful work. The micro business manager of the year is a special award that means a lot to me, even more because it comes from the profes-sion, and given the fact that I was selected as the best among the great number of excellent managers.

Glasnik: What are the conditions for the development of the agri-cultural and food industry in Montenegro? Is the business enviro-nment stimulating for producers?

X. Ravja: The conditions for the development of agriculture and the food industry in Montenegro are ideal and I think that we need to put more focus on the production in agriculture and food indu-stry, given that the production is a long process, and it is certainly the future of our country.

Glasnik: Did you receive any support to your business from the competent institutions?

X. Ravja: Yes, when we bought the first production line we rece-ived support from the Ministry of Agriculture which was 50% of the investment value. However, now we plan to seek support for the purchase of a new line.

78


Unaprijediti privrednu saradnju sa Turskom

Ambasadorka Songul Ozan u Komori

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović razgova-rao je 2. jula 2019. godine sa ambasadorkom Turske u Crnoj Gori Songul Ozan o mogućnostima unapređenja saradnje

privrednika dvije države.

U srdačnom i otvorenom razgovoru ocijenjeno je da su međudr-žavni odnosi Crne Gore i Turske na visokom nivou, te da postoji prostor za dodatno jačanje ekonomskih veza, čemu mogu doprini-jeti i vrlo kvalitetni partnerski odnosi komora dvije zemlje. Turska će i dalje podsticati kompanije da razvijaju poslovanje u Crnoj Gori, a vrata Ambasade su stalno otvorena za crnogorske privrednike koji mogu doprinijeti balansu međusobne robne razmjene, saop-šteno je na sastanku.

Vrijednost robne razmjene Crne Gore i Turske je u 2018. godini bila veća od 100 miliona eura. Našu zemlju je posjetilo 45.000 turista iz Turske koji su ostvarili 110.000 noćenja. U crnogorsku ekonomiju Iz Turske je od 2010. godine uloženo oko 187 miliona eura, od čega 54 miliona u 2018, po čemu je ona peti najznačajniji investitor.

Pozitivni trendovi su nastavljeni i u prva četiri mjeseca 2019. go-dine, kada se bilježi spoljnotrgovinska razmjena sa Turskom vri-jedna 45 miliona eura. U našoj državi posluje 2.282 preduzeća iz Turske, pokazuju podaci CRPS.

- Sve ovo govori o povoljnom ambijentu za investiranje i poslova-nje u Crnoj Gori koji će, uvjeren sam, u narednom periodu biti do-datno unaprijeđen – kazao je predsjednik Komore.

Ambasadorka Ozan istakla je da je intencija da se u Crnu Goru pri-vuku ozbiljni investitori iz Turske koji će otvoriti nova radna mje-sta i prenijeti bogato poslovno iskustvo i know-how.

- Turskim kompanijma poručujem da pokrenu dugoročne, održive poslove u Crnoj Gori, u korist ekonomija naše dvije zemlje – kazala je ambasadorka.

Turska će i dalje podsticati kompanije da razvijaju poslovanje u Crnoj Gori.

Govoreći o mogućnostima saradnje u turizmu, ambasadorka je istakla da je ova zemlja prihodovala približno 30 milijardi dolara od ove privredne grane. Istakla je da su preduslovi daljeg razvoja turizma uvezivanje sa agrarom i kvalitetna putna infrastruktura, a Turska je spremna da doprinese njihovom unapređenju u Crnoj Gori.

Golubović je saopštio da su turizam, saobraćaj, energetika i agrar prioritetne grane našeg razvoja i upoznao ambasadorku sa aktu-elnim projektima među kojima su izgradnja autoputa Bar Boljare, puštanje u rad podmorskog kabla prema Italiji koji će Crnu Goru pretvoriti u energetsko čvorište, izgradnja novih elektrana iz od-rživih izvora, luksuznih turističkih naselja i drugi. On se osvrnuo na rad velikih turskih kompanija kao što su Port of Adria i Tosčelik koje planiraju da prošire kapacitete i povećaju obim poslovanja u našoj zemlji.

Predsjednik je ambasadorki predstavio organizaciju i rad Komo-re, najstarije poslovne asocijacije u zemlji, koja je institucionalni partner Vlade, državnim i organima lokalne samouprave i nepo-sredno utiče na kreiranje poslovnog ambijenta. Komora razmatra svaki akt koji se odnosi na rad privrede i njeno mišljenje uvažava-ju donosioci odluka. Međunarodnu saradnju razvija kroz učešće u radu brojnih međunarodnih komorskih asocijacija, kao što su Eu-rochambres, ABC (kojom rukovodi predsjednik Privredne komore Turske Rifat Hisarciklioglu), AIC i KIF ZB6.

- Privredna komora je na usluzi svim svojim članicama među ko-jima su i turske kompanije koje posluju u našoj državi – zaključio je Golubović.

U radu sastanka učestvovali su Fatma Derya, savjetnica za trgo-vinske odnose u Ambasadi Turske i šef Kabineta predsjednika Ko-more Miljan Šestović.

79


Privrednici Marmara grupe zainteresovani za investiranje

Posjeta turske delegacije u Komori

Privrednu komoru Crne Gore je 2. jula 2019. godine posjetila delegacija turskih privrednika u organizaciji Marmara grupe – fondacije za strateška i socijalna istraživanja i sastala se

sa potpredsjednikom Ivanom Saveljićem i njegovim saradnicima.

U delegaciji su bili predsjednik Marmara grupe i počasni konzul Crne Gore u Istanbulu Akkan Suver, Serhat Tabanca takođe iz ove fondacije, Gökhan Humbaraci iz TMM Architecture, Risa Ar-slan - Emsas Holding, Ediz Ҫitak - EAE Electricity i Yahya Durak – Şişecam. Riječ je o kompanijama koje postižu značajne rezultate u građevinarstvu, proizvodnji vode, energetici, zdravstvu i drugim oblastima.

Fondacija Marmara grupa je institucija široko priznata od strane međunarodne građanske inicijative i važan je dio sistema među-narodnih odnosai trenutne geopolitičke strukture, navodi se na sajtu ove organizacije.

Goste iz Turske interesovali su investicioni potencijali Crne Gore.

- Želimo da upoznamo prednosti Crne Gore kao investicione desti-nacije – rekao je Akkan Suver.

Potpredsjednik Saveljić je predstavio makroekonomske pokazate-lje Crne Gore.

- Crnu Goru odlikuje politička stabilnost, povoljna investiciona i poreska klima, te razvoj ljudskih resursa - kazao je Saveljić.

Naglasio je da investicije u Crnu Goru dolaze iz više od 100 država svijeta, te da njima značajno doprinosi članstvo u NATO i to što smo viđeni kao sljedeća država koja će ući u EU. On je ukazao da u Crnoj Gori posluje 2.500 firmi iz Turske, te potencirao da postoji program ekonomskog državljanstva kojim želimo pospješiti stra-ne investicije. Goste iz Turske su zanimali uslovi sticanja ekonom-skog državljanstva, na što im je objašnjeno da zavise od regije u koju se ulaže, djelatnosti, odnosno da li je riječ o greenfield ili inve-sticijama druge vrste.

- Investicije u industriju su itekako dobrodošle – naveo je Saveljić.

On je govorio o prioritetnim granama crnogorskog razvoja, aktuel-nim projektima u saobraćaju, turizmu i energetici, te potencijalima za proizvodnju zdrave hrane.

U radu sastanka učestvovali su doskorašnji ambasador Crne Gore u Turskoj Branko Milić i predstavnici Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore Tamara Milunović Ivanović i Gojko Daković.

80


Filipinci traže posao u Crnoj Gori

Posjeta delegacije PASEI

Privrednu komoru je 5. jula 2019. godine posjetila 17-člana de-legacija Filipinske asocijacije izvoznika usluga (PASEI) i sa potpredsjednicom Ljiljanom Filipović i saradnicima razgo-

varala o mogućnostima zapošljavanja radnika iz te države u Crnoj Gori.

PASEI je najveća industrijska asocijacija filipinskih licenciranih agencija za zapošljavanje, koja regrutuje i raspoređuje radnike na poslove u inostranstvu. Osnovana je prije 39 godina i na Filipini-ma je lider u prekomorskoj industriji zapošljavanja, sa više od 200 agencija članica.

Svake godine PASEI organizuje posjete tržištima rada, u želji da pomogne članicama da pronađu nove zemlje za filipinske radnike.

Njihova delegacija je sada u misiji ispitivanja tržišta rada evrop-skih zemalja - Češke, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske i Austrije.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović upoznala je goste sa aktivnosti-ma i organizacijom Privredne komore. Informisala ih je da u našoj zemlji postoji potreba za zapošljavanjem radne snage iz inostran-stva, naročito u sektorima turizma, građevinarstva, poljoprivrede. Ocijenila je da postoji prostor za saradnju sa asocijacijom PASEI u cilju zajedničkog doprinosa rješavanju problema deficita radne snage u Crnoj Gori.

Edwina Lema Beech, šefica delegacije PASEI, kazala je da su tokom

Uobičajno je da radnici sa Filipina u inostranstvu budu angažovani na period do dvije godine.

misija u Evropi prepoznali potrebe za zapošljavanjem filipinskih radnika koji su veoma dobro obučeni za poslove u različitim dje-latnostima. Ona se interesovala za uslove zapošljavanja stranih radnika u Crnoj Gori, te da li je potrebno da regrutovanju filipinskih kadrova prethodi sporazum dvije vlade o tom pitanju. Takođe, upo-znala je predstavnike Komore o tome da je uobičajno da radnici sa Filipina u inostranstvu budu angažovani na period do dvije go-dine. Najkraće se angažuju na šest mjeseci i tada traže platu koja je visočija od prosječne. Na primjer, niskokvalifikovani radnici, npr. sobarice su plaćene od 600 do 650 dolara. Prije zapošljavanja, poslodavac je dužan da pošalje podatke o kompaniji i poslovne izvještaje Ambasadi Filipina, a takođe plaća povratne avio karte zaposlenima.

Potpredsjednica Filipović je kazala da će Privredna komora infor-misati kompanije članica o mogućnostima zapošljavanja radnika sa Filipina i utvrditi kakve su njihove potrebe za tim. Sugerisala je da PASEI uspostavi saradnju sa crnogorskim agencijama za zapo-šljavanje kako bi se realizovalo angažovanje kadrova sa Filipina u Crnoj Gori.

U radu sastanka učestvovali su sekretari odbora udruženja Privre-dne komore – turizma i ugostiteljstva Sanja Marković, poljoprivre-de i prehrambene industrije Lidija Rmuš, trgovine Milica Tomaše-vić, malih i srednjih preduzeća Veselin Dragićević, kao i savjetnica u Sektoru udruženja Ana Filipović.

81


Dodijeljeni grantovi za tematske projekte

Interreg

Predstavnici Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore učestvovali su na ceremoniji koju je 4. jula organizo-vala Kancelarija za evropske integracije, povodom dodjele

grantova za tematske projekte u okviru Interreg IPA programa pre-kogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora 2014-2020. Na području ove tri zemlje u predstojećem periodu biće sprovedeno osam projekata ukupne vrijednosti 40 miliona eura, kroz koje će biti realizovane aktivnosti u brojnim oblastima, među kojima su zdravstvo, kultura, zaštita životne sredine i unapređenje turističke ponude. Crnogorskim partnerima pripada 10,5 miliona eura.

Privredna komora Crne Gore je partner u projektu PHASE, a pridru-ženi u SMART ADRIA. PHASE - Promoting eHealth in CB Area by Stimulating local Economies (Promocija eZdravlja u prekogranič-noj oblasti putem stimulisanja lokalnih ekonomija) će u narednih 40 mjeseci realizovati Univerzitetska poliklinika Bari, kao vodeći partner, i crnogorska Privredna komora, Ministarstvo zdravlja, Kli-nički centar, Univerzitetska bolnica Fođe, Region Molise, te alban-ske institucije - Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Univerzi-tetska bolnica "Majka Tereza” i Unija komora.

eZdravstvo je strateški sektor, u kojem treba još mnogo da se radi, da bi se postigao značajan napredak. Njegov razvoj će biti kori-stan za cijelo područje, ne samo za poboljšanje javnih i privatnih zdravstvenih usluga, već može doprinijeti jačanju inovacija i kon-kurentnosti MSP (mala i srednja preduzeća) koja rade u oblastima digitalnih tehnologija i tradicionalnih zdravstvenih usluga.

Cilj projekta PHASE je:

• stvaranje ekosistema politika, praksi i alata koji će djelovati

kao podsticaj konkurentnosti MSP u zdravstvenom sektoru i e-zdravstvu;

• jačanje kreiranja i razvoja digitalnih mikro, malih i srednjih preduzeća u e-zdravlju pružanjem nefinansijskih usluga;

• jačanje kompetencija malih i srednjih preduzeća, podizanje svijesti kako u javnom sektoru, tako i kod građana u preko-graničnoj oblasti o e-zdravlju;

• promocija prekogranične saradnje između privatnih i javnih aktera kroz stvaranje transnacionalne mreže;

• poboljšanje sveukupnog zdravlja i kvaliteta života građana u prekograničnoj oblasti korišćenjem informacionih i komuni-kacionih tehnologija (ICT).

• Konzorcijum će razviti i implementirati tri različite pilot ak-cije, obraćajući se na različite vrste kliničkih potreba pacije-nata:

• Infarktna mreža, teritorijalna mreža opremljena ambulan-tnim vozilima sa ciljem hitne i odgovarajuće kliničke inter-vencije u ranim fazama srčanog udara;

• Digitalna platforma za upravljanje integrisanim stazama za njegu sa posebnim osvrtom na neurodegenerativne bolesti;

• Mobilno praćenje hroničnih pacijenata i jačanje kapaciteta teritorijalnih službi.

Projekat PHASE će takođe pružiti alate i usluge korisne za MSP u cilju kreiranja i pružanja novih usluga e-zdravlja i ulaska na tržište

82


eZdravstva na prekograničnom nivou. Osnovna ideja je da se iden-tifikuje, kreira i razvija zajednica MSP (tehnoloških i socijalnih kompanija) koje rade ili su voljne da posluju na tržištu e-zdravlja. U tu svrhu, poslovni partneri (privredne komore), sprovode speci-fične akcije kako bi stvorili interese među svojim kompanijama članicama i promovisali partnerstvo i na lokalnom i na prekogra-ničnom nivou.

Otvarajući ceremoniju, zamjenica glavnog pregovarača i nacional-ni IPA koordinator, Ivana Glišević Đurović je istakla: "U procesu pri-preme tematskih projekata smo imali priliku da vidimo sve odlike trilateralnog modela prekogranične saradnje, koji se u finansijskoj perspektivi 2014-2020 pokazao kao veoma uspješan, budući da ze-mljama koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji pruža mo-gućnost da na najbolji način iskoriste iskustva i najbolje prakse države članice i na taj način unaprijede svoje kapacitete i usvoje evropske standarde u različitim oblastima". Ona je naglasila da projekti obuhvataju realizaciju zajedničkih aktivnosti u oblastima kulturne saradnje, upravljanja i reagovanja u vanrednim situaci-jama, zdravstvene zaštite, poljoprivrede, unapređenja turističke ponude, bolje povezanosti programskog područja i jačanja konku-rentnosti malih i srednjih preduzeća.

I crnogorsko Ministarstvo kulture, kao jedan od korisnika granta, učestvuje u Programu u više projekata, i to kao glavni, projektni, ili pridruženi partner. Rezultat projekta "3C – Prekogranična razmje-na sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija", koji je vrijedan gotovo 4,3 miliona eura, biće stvaranje multifunkcionalnih kultur-nih centara koji će u najvećem dijelu biti korišćeni za realizaciju rezidencijalnih programa namijenjenih umjetnicima iz regiona, kao i uspostavljanje regionalne mreže preduzetnika u kulturi u ci-lju razvoja kreativnih industrija.

"Projekat 3C predviđa restauraciju zgrade zatvora u Starom gra-du Kotoru, za koju je predviđeno osnivanje kreativnog haba sa smještajnim kapacitetima namijenjenim umjetnicima, objekta Kinostudija u Tirani i uspostavljanje "Umjetničkog parka", zatim trga Gamzi u Bariju, te nabavku savremene opreme u Regiji Molize, koja će služiti za promociju kulturne baštine uključenih država", rekao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Daniela Çekani iz Ministarstva za Evropu i vanjske poslove Alba-nije ocijenila je da je Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Crna Gora jedini program u ovom dijelu Evrope koji prati inovativni pristup izrade i finansiranja tematskih projekata. Izrazila je očekivanje da će uključeni partneri do kraja dokazati da je ova ideja dobra i da će aktivnosti koje će se finansirati zaista donijeti promjene na cilja-nim teritorijama.

Gilles Kittel iz Evropske komisije istakao je da su prekogranični programi mehanizam za spajanje ljudi i dostizanje koherentne EU, te da je unapređenje saradnje od ključnog značaja, imajući u vidu izazove sa kojima se Unija suočava. Izrazio je nadu da će odobreni projekti biti održivi i donijeti rezultate ne samo sada, već dugo-ročno.

I šef zajedničkog sekretarijata ovog programa, Mauro Novello, smatra da tematski projekti moraju da vode do konkretnih i du-gotrajnih učinaka po stanovništvo. Čestitajući korisnicima odo-brenih projekata, naglasio je da ih očekuje intezivan rad na spro-vođenju planiranih aktivnosti u cilju što efikasnijeg korišćenje dodijeljenih sredstava EU.

U okviru projekta Odeon, u Privrednoj komori je 3. jula 2019. godine konstituisano nacionalno čvorište otvorenih poda-taka Data HUB, koje će okupiti predstavnike javne uprave,

privrede, naučne zajednice i civilnog sektora. U radu sastanka, koji je tim povodom organizovan u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, učestvovali su predstavnici članica Radne grupe za otvo-rene podatke, institucija i kompanija koje mogu doprinijeti njiho-vom kvalitetu i kvantitetu.

Cilj uspostavljanja čvorišta je unapređenje ekosistema otvorenih podataka, koji predstavljaju potencijal u kreiranju novih vrijedno-sti i doprinose podizanju kvaliteta društva i konkurentnosti crno-gorske privrede. Skup je bio prilika za dobijanje više informacija o konceptu otvorenih podataka, zakonodavnom okviru i aktivnosti-ma koje će se realizovati kroz Data HUB.

"Otvoreni podaci" su koncept javno dostupnih podataka na način da ih svaka osoba može slobodno koristiti i objavljivati, bez ogra-ničenja autora ili drugih kontrolnih mehanizama. Pod otvorenim podacima se podrazumijevaju informacije koje nastaju djelova-njem organa javne uprave, a čijom se upotrebom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodatna vrijednost; podaci dostupni na internetu, koji se mogu ponovo upotrijebiti u svrhu različitu od one za koju su nastali, a objavljuju se u otvorenom i mašinski čitljivom formatu koji je moguće računarski obrađivati

Trenutni broj poslova zasnovanih na otvorenim podacima u Evropi je 75.000, a predviđanje za 2020. godinu je 100.000, što predstavlja porast od 35 %.

83


Uspostavljeno čvorište otvorenih podataka

U okviru projekta Odeon

i analizirati.

Termin "otvoreni podaci" se primjenjuje od 2008. godine i dobija na popularnosti nakon inicijative pojedinih država da otvore svoje podatke. Otvoreni podaci, uz mogućnost preuzimanja, distribu-cije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, mogu biti integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, čime stvaraju dodatu vrijednost. Otvoreni podaci podstiču inovativnost u krei-ranju komercijalnih i nekomercijalnih aplikacija, u službi javnog, privatnog, naučnog i civilnog sektora.

Direktorica Sektora za Projekte Privredne komore Tanja Radusino-vić je kazala da će zahvaljujući projektu oden (Open Data for Open iNovation) ova asocijacija i Data HUB biti dio regionalnog medite-ranskog klastera.

Riječ je o projektu na kojem su partneri Grčka, Hrvatska, Slovenija, Italija, Francuska, Španija i Crna Gora, odnosno njihovi renomirani instituti, privredne komore i druge institucije koje se bave malim i srednjim preduzećima i povezane su sa inovacijama. Radusinović je istakla da je Ministarstvo javne uprave prepoznalo značaj ode-ona-a i odlučilo da postane pridruženi partner na njegovoj reali-zaciji. Ministarstvo je u prethodnoj godini razvilo portal otvorenih podataka data.gov.me i značajno doprinijelo širenju znanja o tome šta oni predstavljaju i kako se mogu koristiti.

- Ja sam sigurna da će ovaj naš Data HUB zaživjeti na pravi na-čin, te da će korisnici budućih aplikacija formiranih na skupovima podataka, koje će otvoriti institucije i privredna društva, nastaviti da ga šire i unapređuju i kada program bude oficijelno okončan – rekla je Radusinović.

Ona je predstavila pokazatelje Velike Britanije koja je najdalje oti-šla u upotrebi otvorenih podataka.

Stečena vrijednost od otvaranja podataka u Velikoj Britaniji je 0,5 % rasta bruto domaćeg proizvoda godišnje. Procjena ukupne trži-šne vrijednosti otvorenih podataka u EU u 2016. godini iznosi 210 milijardi eura, a projekcija za 2020. godinu je 286 milijardi eura.

Saopštila je da procjena indirektnih ekonomskih dobiti od otvore-nih podataka za privredu EU iznosi 1,7 % BDP-a.

- Trenutni broj poslova zasnovanih na otvorenim podacima u Evropi je 75.000, a predviđanje za 2020. godinu je 100.000, što pred-stavlja porast od 35 % - riječi su predstavnice Komore.

Procijenjen broj ušteđenih sati kroz primjenu otvorenih podataka na saobraćaj u Evropi iznosi 629, a poreski prihod od otvorenih podataka u Evropi iznosi 140 milijardi eura godišnje. Rast BDP-a u zemljama G20 sa inicijativama otvorenih podataka je 1,1 % go-dišnje. Procjena vrijednosti za javni sektor kroz razvoj digitalnih aplikacija za transport iznosi 720-920 milijardi dolara.

84


- Ovo je nova oblast koju je potrebno dobro razumjeti, dovoljno is-tražiti, te koristiti. Mi iz projektnog tima odeon, Privredne komore, preduzećemo niz aktivnosti, zajedno sa našim pridruženim par-tnerom, da što više institucija i svih onih koji raspolažu otvorenim podacima dostave ih Ministarstvu javne uprave u mašinski čitlji-vom formatu – kazala je Radusinović.

Bojana Bajić, načelnica Direkcije za interoperabilnost registra i normativne poslove pri Ministarstvu javne uprave, prezentovala je zakonodavni i strateški okvir koji se odnosi na otvorene podatke. Ona je kazala da je riječ o novini u Crnoj Gori, zasnovanoj na pra-ksi EU. Ministarstvo je prepoznalo potencijal otvorenih podataka baveći se slobodnim pristupom informacija.

- Riječ je o neprocjenljivom potencijalu. Nije čudo što se podaci smatraju "naftom 21. vijeka" i pokretačima digitalne transformaci-je, o kojoj stalno govorimo – rekla je Bajić.

Ona je kazala da je normativni dio koji se odnosi na ovu oblast uređen na osnovu strategije, ispunjene su tehničke pretpostavke, a predstoji proces objavljivanja podataka, odnosno formiranja sku-pova podataka koji će se naći na portalu i biti dostupni svima.

- Cilj javne uprave je da sve što može biti strukturirano u formi ta-bele bude objavljeno na stranicama našeg portala ili organa vlasti, dostupno građanima i NVO sektoru, kako ne bi postojala potreba za obraćanjem u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu infor-macijama – objasnila je Bajić.

Portal je uspostavljen, trenutno ima 65 setova podataka, a da bi taj proces napredovao potrebno je da zajednički djeluju sve zaintere-sovane strane. U EU je na ovom poslu posebno prepoznata uloga novinara koji treba da u skladu sa svojim potrebama utiču na orga-ne vlasti da objavljuju podatke, dodala je ona.

Prema njenim riječima, kroz otvaranje podataka, država podstiče razvoj kreativnog biznisa, ali i dobija dragocjene povratne infor-macije koje mogu biti od koristi za poboljšanje kvaliteta podataka, bolje razumijevanje potreba korisnika, kvalitetnije formulisanje i sprovođenje javnih politika.

- Namjera nam je jasna. Želim da otvorimo što više skupova poda-taka koji će biti dostupni u skladu sa potrebama građana ili privre-de. Želimo da mala i srednja preduzeća, programeri, vide interes u preuzimanju podataka i pravljenju aplikacije za njihovo dalje kori-šćenje. Plan nam je da ove godine održimo jedan, najvjerovatnije dva hakatona, na kojima ćemo ponuditi da se kreiraju aplikacije na bazi dostupnih setova otvorenih podataka – saopštila je Bajić.

O ciljevima, aktivnostima i mogućnostima ODEON-a govorila je koordinatorka projekta Sandra Perić iz Privredne komore.

Opšti cilj odeona je da se testira model i sa njim povezani instru-menti za uspostavljanje klastera otvorenih podataka na nivou pro-jekta (klaster MED) koji bi se sastajao od: MSP, start-up preduzeća i istraživačkih institutcija a koji bi imao kapacitet da razvije predu-zetničku, marketinšku i socijalnu vrijednost otvorenih podataka. Klaster MED će dobijati podršku od lokalnih održivih pružalaca usluga (čvorišta podataka - tzv. Data HUB) koji mogu da podstaknu institucije da objavljuju dobre otvorene podatke, da pomažu MSP i start-up preduzećima da razvijaju inovativne proizvode i usluge, ojačaju strategiju internacionalizacije, ostvare značajan uticaj na ekonomiju zasnovanu na upotrebi podataka u cilju održivog rasta Mediterana i poboljšanja kvaliteta života. Specifični ciljevi Odeona su: da poveća dostupnost slobodnih i kvalitetnih otvorenih podata-

ka, da poveća korišćenje i ponovno korišćenje otvorenih podataka od strane činilaca četvorostruke spirale (univerziteti-privreda-dr-žava-civilno društvo) i da podrži privatne i javne činioce zaintere-sovane za korišćenje i ponovno korišćenje otvorenih podataka u svrhu kreiranja inovativnih usluga.

Odeon je svoje aktivnosti usmjerio na: regionalne/nacionalne vlasti da povećaju sprovođenje politika e-uprave kroz dostupne dobre podatke (javni informacioni sistem); klastere/MSP koji se bave i podacima/digitalnim tehnologijama i strateškim sektorima Programa MED (plavi rast, zeleni rast, kreativne industrije), posre-dničke organizacije koje će biti obučene da pomažu mladima, no-voosnovanim preduzećima i MSP.

Najvažniji projektni rezultati su da su institucije javne uprave do-bile podršku vezano za njihove politike e-uprave: stekle su znanja o otvorenim podacima, njihovoj vrijednosti, kvalitetu i eksploata-ciji; MSP promovišu ekonomiju zasnovanu na upotrebi podataka (proizvodi i usluge) uz pomoć posredničkih organizacija i jačaju strategije internacionalizacije; projektni partneri promovišu eko-nomiju zasnovanu na upotrebi podataka kroz lokalna čvorišta tako što pružaju usluge i javnoj upravi i MSP.

- Naredni koraci su promotivne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o konceptu otvorenih podataka, potrebi za objavljivanjem i kontinuiranim korišćenjem otvorenih podataka; organizacija radi-onica za članove čvorišta sa ciljem povećanja znanja o ekonomiji zasnovanoj na podacima, poslovnim vještinama i pristupu finan-sijama; organizacija radionica za studente, istraživače i preduze-tnike za razvoj novih proizvoda i usluga; seminari za posredničke organizacije, donosioce politika i aktere koji se bave inovacijama sa ciljem izgradnje kapaciteta – kazala je Perić.

Nada Rakoćević, sekretarka Odbora udruženja informacionih i ko-munikacionih tehnologija Privredne komore i članica projektnog tima, govorila je o čvorištu podataka – ciljevima, članstvu, aktiv-nostima i uslugama.

Misija Data Huba je, prema njenim riječima, podsticanje kreato-ra da rade na podizanju kvaliteta i kvantiteta otvorenih podataka, unapređenje znanja o otvorenim podacima, njihovoj vrijednosti, kvalitetu i eksploataciji, podsticanje stvaranja dodate vrijednosti kroz aplikacije, te da se sinergijom dođe do inovativnih rješenja.

- Vizija je da javni i privatni sektor prihvate važnost objavljivanja i valorizacije otvorenih podataka, kreatori obučeni da u odgova-rajućoj formi ponude setove podataka koji će biti izvorište inova-tivnih ideja, IT sektor spreman da ponudi inovativne aplikacije na bazi otvorenih podataka, te da otvoreni podaci, uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, budu integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, čime stvaraju dodatu vrijednost – rekla je Rakočević.

Planirane aktivnosti Data HUB-a biće usmjerene na podizanje svijesti o konceptu otvorenih podataka; podsticanje javne uprave i drugih institucija/kompanija za objavljivanje i unaprjeđenje svo-jih setova podataka; promociju aplikacija nastalih na bazi otvore-nih podataka; organizaciju radionica za članove čvorišta sa ciljem povećanja znanja o ekonomiji zasnovanoj na podacima, poslov-nim vještinama i pristupu finansijama; organizaciju edukacija za donosioce odluka, studente, istraživače i preduzetnike za razvoj novih proizvoda i usluga baziranih na resursu otvorenih podataka; saradnja sa partnerskim Data HUB-ovima i druge.

85


Svijet mora prekinuti s rizičnim oslanjanjem na američki dolar

Guverner BoE Mark Carney

Guverner britanske centralne banke Bank of England (BoE) Mark Carney oštro je kritikovao "destabilizira-

juću” ulogu američkog dolara u svjetskoj ekonomiji, poručivši kako bi centralne banke možda trebale da kreiraju zajednič-ku zamjensku rezervnu valutu.

Dominantna pozicija dolara u globalnom finansijskom sistemu povećala je rizike zamke likvidnosti u okolnostima ultrani-skih kamatnih stopa i slaboga rasta, poru-čio je Carney centralnim bankarima iz ze-malja širom svijeta na godišnjem sastanku u američkom gradu Jackson Holeu u save-znoj državi Wyoming.

"Odnosi u svjetskoj ekonomiji mijenjaju se a američki dolar i dalje je jednako važan kao i u vrijeme raspada sistema iz Bretton Woodsa,” rekao je Carney, aludirajući na po-četak 1970-ih godina kada je okončano raz-doblje u kojem je dolar bio vezan za zlato, prenosi Bankar.

mogle utrostručiti sredstva Međunarodnog monetarnog fonda na 3.000 milijarde dola-ra, predlaže Carney, što bi bila bolja alter-nativa zaštiti putem gomilanja ogromnih dugova donominiranih u dolarima.

"Takvi koordinirani potezi mogu poboljšati funkcionisanje postojećeg sistema ali je u konačnici uslov za ostvarivanje punog po-tencijala multipolarne globalne ekonomije novi međunarodni monetarni i finansijski sistem”, poručio je Carney.

Najbolje bi rješenje po njemu bio diverzifi-kovati multipolarni finansijski sistem , ka-kav bi mogla omogućiti tehnologija.

U tom kontekstu Carney spominje i mo-gućnost uspostavljanja mreže digitalnih valuta koje bi izdavale centralne banke.

Takav bi sistem mogao smanjiti dominan-tni uticaj američkog dolara u globalnoj tr-govini, zaključuje čelnik britanske central-ne banke.

Ekonomije u nastajanju povećale su svoj udio u globalnoj aktivnosti na 60 posto, sa 45 posto koliko je iznosio prije zadnje sv-jetske finansijske krize prije 10-ak godina, istakao je Carney.

Dolar se, pak, i dalje koristi u najmanje 50 posto transakcija u međunarodnoj trgovini, što je pet puta više od udjela Sjedinjenih Država u svjetskom robnom izvozu. To pod-stiče potražnju za američkom imovinom i izlaže mnoge zemlje štetnim posljedicama osilacija u američkoj ekonomiji.

Problemi u finansijskom sistemu potiču pak uvođenje protekcionističkih i populi-stičkih mjera, napominje guverner BoE-a.

Upozorava ujedno da su se u prošlosti vrlo niske kamatne stope vremenski poklapale s ratovima, finansijskim krizama i naglim promjenama u bankarskom sistemu.

U prvom koraku u smjeru reorganizacije svjetskog finansijskog sistema zemlje bi

86


Nakon neoliberalizma

Joseph E. Stiglitz

Kakav je tip ekonomskog sistema najpovoljniji za ljudsko blagostanje? To pitanje je počelo da definiše sadašnju eru jer nakon 40 godina neoliberalizma u Sjedinjenim Država-

ma i drugim naprednim ekonomijama, znamo šta NE funkcioniše.

Neoliberalni eksperiment – niži porezi za bogate, deregulacija tr-žišta rada i proizvoda, finansijalizacija i globalizacija – predstavlja spektakularni fijasko. Rast je niži nego što je bio tokom 25 godina nakon Drugog svetskog rata i najveći njegov dio je otišao onima na samom vrhu ljestvice prihoda. Nakon decenija stagnirajućih ili čak opadajućih prihoda za sve koji su ispod vrha ljestvice, neolibe-ralizam mora biti proglašen mrtvim.

Najmanje tri velike političke alternative se utrkuju da ga naslijede – ekstremno desničarski nacionalizam, reformizam lijevog centra i progresivna ljevica (pri čemu desni centar predstavlja neoliberal-

ni fijasko). A ipak, sa izuzetkom progresivne ljevice, ove alternati-ve su i dalje dužnici nekom obliku ideologije koja više nije aktuel-na (ili ne treba da bude).

Lijevi centar, na primer, predstavlja neoliberalizam s ljudskim li-kom. Njegov cilj je da uvede politiku bivšeg američkog predsedni-ka Bila Clintona i bivšeg britanskog premijera Tonija Blera u 21. vijek, praveći samo neznatne izmjene u odnosu na dominantne modele finansijalizacije i globalizacije. U međuvremenu, nacio-nalistička desnica se distancira od globalizacije, kriveći migrante i strance za sve današnje probleme. Ipak, kako je pokazalo pred-sednikovanje Donalda Trumpa, više nije posvećena smanjenju poreza za bogate, deregulaciji i smanjenju okvira ili eliminisanju socijalnih programa, bar ne u svojoj američkoj varijanti.

Nasuprot tome, treći tabor zagovara ono što ja nazivam progresiv-

87


nim kapitalizmom, koji propisuje drastično drugačiju ekonomsku agendu zasnovanu na četiri prioriteta. Prvi je ponovno usposta-vljanje ravnoteže između tržišta, države i civilnog društva. Spor ekonomski rast, produbljivanje nejednakosti, finansijska nestabil-nost i degradacija životne sredine su problemi nastali zbog tržišta i samim tim ih samo tržište ne može i neće prevazići. Vlade su dužne da ograničavaju i oblikuju tržišta putem regulacije životne sredine, zdravstva, bezbednosti na radu i putem drugih vrsta re-gulacija. Posao vlade je i da radi ono što tržište ne može ili neće da uradi, kao što je aktivno investiranje u istraživanje, tehnologiju, obrazovanje i zdravlje svojih biračkih tijela.

Drugi prioritet jeste prepoznavanje da je "bogatstvo nacija" rezul-tat naučnog ispitivanja – učenja o svijetu oko nas – i društvene organizacije koja omogućava velikim grupama ljudi da rade zaje-dno na zajedničkom dobru. Tržišta i dalje imaju krucijalnu ulogu

u omogućavanju socijalne saradnje, ali toj svrsi služe samo ako su rukovođeni vladavinom prava i ako su podvrgnuti demokratskim provjerama. U suprotnom, pojedinci mogu da se bogate eksploati-sanjem drugih, stičući bogatstvo manipulisanjem, a ne stvaranjem bogatstva pravom genijalnošću. Progresivni kapitalizam nastoji da uradi upravo suprotno.

To nas dovodi do trećeg prioriteta – suočavanje sa sve većim pro-blemom koncentrisane tržišne moći. Iskorišćavanjem informacio-nih prednosti, otkupljivanjem potencijalnih konkurenata i stvara-njem ulaznih barijera, dominantne firme mogu da se angažuju na manipulisanju ogromnih razmjera na štetu svih drugih. Povećanje tržišne moći korporacija u kombinaciji s padom pogodbene moći radnika potpomaže objašnjenje zašto je nejednakost tako velika, a rast tako mlak. Ako vlade ne preuzmu veću ulogu nego što propi-suje neoliberalizam, ovi problemi će najverovatnije postati mnogo gori, zahvaljujući naprecima u robotizaciji i veštačkoj inteligenciji.

Četvrta ključna stavka na progresivnoj agendi jeste raskidanje veze između ekonomske moći i političkog uticaja. Ekonomska moć i politički uticaj se međusobno osnažuju i održavaju, naročito tamo gdje bogati pojedinci i korporacije mogu da troše na izborima bez ograničenja, kao što je slučaj sa SAD. Pošto su SAD sve bliže suštinski nedemokratskom sistemu "jedan dolar, jedan glas", sis-tem kočnica i ravnoteža koji je toliko neophodan za demokratiju najverovatnije neće moći da se održi – ništa neće moći da zauzda moć bogatih. To nije samo moralan i politički problem – ekono-mije s manje jednakosti zapravo imaju bolji učinak. Zato progre-sivno-kapitalističke reforme moraju da počnu suzbijanjem uticaja novca u politici i smanjenjem nejednakosti u bogatstvu.

Ne postoji magična pilula koja može da preinači štetu koja je re-zultat višedecenijskog neoliberalizma. Ali sveobuhvatna agenda u gore skiciranim okvirima definitivno može. Mnogo toga će zavisiti od toga da li su reformatori odlučni u borbi s problemima kao što su prekomjerna tržišna moć i nejednakost koliko je privatni sektor prilikom njihovog stvaranja.

Sveobuhvatna agenda mora da se usredsredi na obrazovanje, is-traživanje i druge prave izvore bogatstva. Mora da štiti životnu sredinu i bori se s klimatskim promjenama sa istom budnošću kao zagovornici "Novog zelenog sporazuma" u SAD i "Pobune pro-tiv istrebljenja" u Ujedinjenom Kraljevstvu. I mora da pruži javne programe da bi obezbijedila garancije da nijedan građanin nije uskraćen za osnovne instrumente pristojnog načina života. To uključuje ekonomsku bezbjednost, pristup radnom mestu i pristoj-noj plati, zdravstvenu negu i adekvatan stambeni prostor, sigurnu penziju i kvalitetno obrazovanje za decu.

Ta agenda je prilično priuštiva; zapravo, ne možemo da priuštimo NE za njeno usvajanje. Alternative koje nude nacionalisti i neoli-berali bi zagarantovale veću stagnaciju, nejednakost, degradaciju životne sredine i politički cinizam, što bi potencijalno dovelo do ishoda koji ne želimo ni da zamislimo.

Progresivni kapitalizam nije oksimoron. Prije je najizvodljivija i najživopisnija alternativa ideologiji koja očito nije uspela. Ona kao takva predstavlja najbolju priliku koju imamo da izbegnemo svoje aktuelne ekonomske i političke boljke.

Autor je profesor na Univerzitetu Kolumbija, koji je 2001. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. Bivši je predsjedavajući Vijeća ekonomskih savjetnika predsjednika SAD i nekadašnji glavni eko-nomista Svjetske banke.

88


RibolovIz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

U Boki je ribarstvo, kao privredna grana u srednjem vijeku, imalo drugorazredni značaj. Kotorski Statut, u odnosu na ostale privredne grane, posvećuje ribarstvu malo odredbi,

a to čini i srednjovjekovni Statut Budve. Skadarsko jezero sa rije-kama koje su u njega ulivaju poznato je po svom bogatstvu slat-kovodnom i morskom ribom. Prema spisu Podgoričkog okružnog suda iz 1893. godine u Skadarskom jezeru živi 15 vrsta ribe. Prema novijim podacima u Skadarskom jezeru živi oko 30 vrsta ribe, a glavne su: ukljeva, krap, skobalj, kubla, jegulja, skakavica. Uklje-va je po prirodnom značaju najvažnija riba u Skadarskom jezeru. Od najstarijih vremena lov je na ovu vrstu ribe obavljan vršama i koševima, a kasnije mrežama i gribovima (mreža potegača sasta-

vljena od vreće i dva krila). Pri-bor za lovljenje ribe bio je razno-vrstan i brojan, krajem XIX vijeka spominje se 15 vrsta alata. Ranije su se mreže plele od tanke svile u kućnoj radinosti. Za proizvodnju mreža gajile su se svilene bube po selima: Bobija, Dodoši, Drušići, Dujeva, Krnjice, Meterizi, Prevlaka, Rijeka Crnojevića, Seoca, Šinđon, Rvaši, Virpa-zar, Vranjina i Žabljak. Upotrebljavane su i ribar-ske sprave: koča i daljan, a manje ribarska udica, ošća, kalimera i drugo. Na Primorju upotrebljavane

Na prostorima današnje Crne Gore ribolov je od davnina bio rasprostranjen na Skadarskom jezeru, Bojani i drugim rijekama i na Primorju.

89


zeru sedam lovišta, koja nijesu poznata po nazivu. Kada je Đurađ Crnojević, Ivanov sin, napustio svoju zemlju i otišao u Mletke, Tur-ci su zauzeli njegovo imanje, lovišta i ostalo i upisali kao carsko imanje (hasa). Ribolovi (daljani) na Bojani postojali su prije dola-ska Balšića na vlast u Zeti. Kada je Đurađ II Balšić 14. aprila 1396. godine predao Skadar Mletačkoj republici, ova je izdala uputstvo kako treba primiti Skadar u svoj posjed. Preporučuje providuri-ma da, pored ostalog, pregledaju rijeku Bojanu od izvora do mora (obalu, mlinove, ribolove), što dokazuje postojanje ribolova na ovoj rijeci i prije Balšića. Poslije smrti svoga supruga, Jelena Balšić traži od Mletačke republike da Mitropoliiji pravoslavne crkve Sv. Petra u Skadru vrati nekad darovana ribolovišta, što su vlasti Ve-necije usvojile. Prema jednom izvoru iz 1404. godine na Bojani je bilo 12 lovišta, što kasnije potvrđuje i skadarski katastar iz 1416. godine. Ovaj katastar govori o davanju lovišta javnim oglasom u godišnji zakup i navodi njihova imena i pojedinačnu cijenu zaku-pa. Zakupna cijena je bila u perperima i iznosila je godišnje skoro 4.000 perpera, što je bio veliki prihod za skadarsku opštinu. Ma-rijan Bolica u opisu Skadarskog sandžakata iz 1614. godine govori i o ribolovima na Bojani, pa navodi da se lovišta nalaze se strane mosta u blizini grada i nabraja u kojim se mjesecima lovi pojedina riba. U pomenutim dokumentima nema količine i cijene ulovljene ribe na daljanima.

Može se pretpostaviti da su Mlečani, kasnije Turci i Albanci, iz daljana imali veoma lijep prihod. U XVI vijeku pojedina lovišta izdavana su u godišnji zakup po 40 – 50 talira. O izvozu uklje-va iz Bojane u Veneciju govori jedan kotorski dokument iz 1593. godine. Izvoz soljene ukljeve iz Skadarskog jezera i rijeke Bojane

poznat je i ostvaren oko 1680. godine u godišnjem kontigentu od 300 modija, i to preko Kotora ili Risna. U srednjovjekov-

nim statutima Kotora i Budve utvrđena je prodaja ribe na trgu, klupi ili škanju uz plaćanje posebne trošarine. U

Kotoru je pod mletačkom vlašću bio donesen propis po kome se prodaja ribe mogla obavljati samo u Ko-

toru, što je bilo motivisano borbom protiv konku-rencije iz Herceg Novog. Statut razlikuje ribare

po zanimanju i one koji povremeno ribare. Ribari po zanimanju (pescatori) love mre-žom i pod svijećom. Statut govori o načinu podjele ulovljene ribe. Vlasniku sredstava za ribarenje (barke, mreže) pripadala je po-lovina ulovljene ribe, dok je drugu polovi-nu dobijao ribar. Po Statutu Budve, knez je imao pravo na dio ribe koju prodaju stranci

i opština ima pravo da se prva snabdije ribom. Propisi koje su kasnije donijeli Mlečani govore

o tome da ribari nijesu dužni da nose ribu u kaštel, već da je predstavnik mletačke vlasti obavezan da nekoga

pošalje po ribu u ribarnicu i da ribari nijesu bili u obavezi da ribare za potrebe načelnika. Mletačka vlast je poklanjala mnogo pažnje kretanju cijena na tržištu prehrambenih artikala, ne samo radi snabdjevanosti tržišta, već i radi suzbijanja pretjerane dobiti trgovaca na račun potrošača. Na ovakvu politiku cijena mletačkih vlasti uticala je i činjenica da je glad često harala i gradsko i seo-sko stanovništvo, mada gradsko i teže i češće, kao i okolnost da je dovoz hrane brodovima često bio ugrožavan gusarsko-piratskim akcijama na moru. Kretanje cijena ribe, jednog od veoma važnih prehrambenih artikala, mletačka vlast je držala pod svojom kon-trolom, pa ju je utvrdila na četiri solda.

su, takođe, pomenute mreže i sprave. Glavna ribolovna lovišta nalaze se od izvora Rijeke Crnojevića preko Karučkog blata do

Gornjeg blata i od ušća Rijeke Crnojevića preko Virpazara, Kr-njičke luke, Krajine, zatim Humskog blata, duž obale Vrake

do Skadra. Pravo ribolova na raznim lovištima pripadalo je uglavnom obližnjim selima. Neka koja su bila glavna

pripadala su ceklinskom plemenu, a neka druga ra-znim manastirima. Na dijelu Skadarskog jezera,

koji pripada Crnoj Gori, bilo je do 1945. godine 105 privatnih lovišta i privilegija.

Ivan Crnojević je imao na Skadarskom je-

90


Most na Đurđevića Tari krasi Windows

Ako koristite Windows 10 operativni sistem i podesili ste da vam uvodna slika kad uključite računar ili ga pokrenete iz stanja "spavanja" bude Windows Spotlight fotka, onda ste

vjerovatno vidjeli most na Đurđevića Tari, koji je ukrasio milione računara širom svijeta!

Most na Đurđevića Tari dugačak je 365 metara, prostire se iznad pet lukova, od kojih je glavni raspona 116 metara i uzdiže se nad kanjonom dubokim preko 150 metara iznad rijeke Tare!

Slikan iz vazduha sa bliske udaljenosti, arhitektonska i turistička

atrakcija iznad rijeke Tare ne djeluje samo prelijepo, nego i moćno i vanvremenski. Okružen prelijepom, gotovo netaknutom priro-dom, ovaj most služi na ponos svima koji ga koriste, koji su ga gra-dili i koji žive u njegovoj blizini!

Smješten na putu ka Nacionalnom parku Durmitor ovaj most spa-da među najveće, ali istovremeno i najljepše saobraćajnice ne samo u Crnoj Gori, nego i u cijelom svijetu!

Nije ni čudo što su u Microsoft kompaniji odlučili da baš ova slika uljepša računare širom svijeta!

članove skupštine - privrednakomora.me · ne čeka spore i ravnodušne ukoliko se blagovremeno ne...

Documents