lateralni epikondilitis
DESCRIPTION
Seminarski iz anatomije na temu teniski lakat ili lateralni epikondilitis...TRANSCRIPT
1. UVOD
Lateralni epikondilitis poznat još i pod nazivom „teniski lakat“, čest je uzrok boli u laktu.
Smatra se kumulativnom traumatološkom ozljedom čiji je uzrok konstantno korištenje mišića
ruke i nadlaktice što uzrokuje male pukotine u tetivama, tj. tendonitis. Kod sportova s reketom
prekomjerno korištenje nadlaktice i učestali udarci povećavaju rizik za razvoj teniskog lakta.
Ciljevi i svrha seminarskog rada su produbljivanje i proširenje znanja iz predmeta
kineziterapija, oblasti lateralni epikondilitis tj. teniski lakat, kao i stjecanje iskustva u pisanju
seminarski radova.
U ovom seminarskom radu upoznat ćemo se sa građom i funkcijom zgloba lakta ( articulatio
cubiti ),teniskim laktom ( lateralnim epikondalitisom ) simptomima lateralnog epikondilitisa,
njegovom preventivom kao i liječenjem.
1
2. GRAĐA I FUNKCIJA ZGLOBA LAKTA
Zglob lakta je na prvi pogled jednostavne građe. No međutim, riječ je o veoma složenom
zglobu koji spaja podlakticu sa nadlakticom u čijem se području nalaze kosti, mišići, tetive
mišića, ligamenti, nervi i krvni sudovi. Sastavljen je iz tri zgloba (slika1):
Zglob između humerusa (nadlaktična kost) i radijusa ( vanjska podlaktična kost),
Zglob između humerusa (nadlaktična kost) i ulne ( unutrašnja podlaktična kost) i
Zglob između ulne (unutrašnja podlaktična kost) i radijusa ( vanjska podlaktična kost).
Slika 1. Građa lakta
Na zglobu lakta, hvata se najveći broj mišića koji učestvuju u pokretima prstiju, odnosno
koji omogućavaju stiskanje i opružanje prstiju.
Tetive većine tih mišića (tzv. ekstenzori), koji učestvuju u pokretima ispružanja prstiju i zgloba,
hvataju se za vanjsku izbočinu nadlaktične kosti tj. za „lateralni epikondil“. Izbočina nadlaktične
kosti koja se nalazi sa unutrašnje strane zove se „medijalni epikondil“, za koji se hvata najveći
broj mišića (tzv. fleksori), koji učestvuju u savijanju prstiju i zgloba. (slika 2).
2
humerus
radijus
radijus
ulna
Slika 2. Mišići podlaktice
U zglobu lakta možemo da vršimo pokrete:
Fleksija- savijanje podlaktice prema nadlaktici i ekstenzija- opružanje podlaktice (slika 3)
Pronacija-okretanje podlaktice sa šakom prema dolje i supinacija- okretanje podlaktice
sa šakom prema gore. (slika 4)
Slika 3. Fleksija i ekstenzija Slika 4. Pronacija i supinacija
3. ŠTA JE TO TENISKI LAKAT???
3
Kao i sve povrede koje se javljaju zbog prekomjernog napora, tako i „teniski lakat“ nastaje
usljed pretjeranog naprezanja mišića i njihovih tetiva, a kao rezultat nedovoljne pripreme na stres
ili aktivnost.
Laterali epikondilitis, kako se stručno naziva, je bolno stanje u području lakta koje nastaje
zbog oštećenja tetiva mišića koji se koriste pri ispružanju šaku i prstiju, odnosno teniski lakat
predstavlja “upalu tetive koja povezuje mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom.” (slika 5).
Slika 5. Lateralni epikondilitis (teniski lakat)
Kao što vidimo sa slike, to su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se
otvori i ispravi šaka i ručni zglob, a tetivom su spojeni na donji vanjski dio nadlaktice (lateralni
epikondil). Na tom hvatištu tetiva nastaju degenerativne i upalne promjene odgovorne za
nastanak teniskog lakta (lateralni epikondilitis).
Uzroci takvih oštećenja tetive najčešće su hronični podražaji zbog učestalih i ponavljanih
pokreta ruke vezanih uz određena zanimanja ili sport. Uzrok također može biti i jednokratna
trauma, npr. kod nošenja vrlo teškog tereta.
Ponekad bol i upalu tetiva uzrokuje izravna ozljeda ili udarac. U nekim slučajevima u
mišićima može doći do djelomičnih pukotina.
4
Kod tenisera, uzrok povrede leži u teniskom reketu koji služi da do minimuma smanji
silu koja se prenosi na ruku prilikom udarca. Ako je poremećen balans u gripu dolazi do
opterećenja koje je najviše usmjereno prema laktu, zbog čega pri izboru reketa treba obavezno
konsultovati trenera ili neko drugo stručno lice. Smatra se da oko 30% tenisera u određeno
vrijeme svoje karijere razvije teniski lakat. Ova povreda podjednako pogađa i muškarce i žene i u
75% slučajeva se javlja na dominantnoj ruci.
Teniski lakat je vrlo često bolno stanje i bez obzira na pridjev „teniski“ nije rezervisan
samo za tenisere obzirom da se javlja i kod osoba koje u toku dana na maksimalan način koriste
mišiće tzv. ekstenzore podlaktice tj. pri vršenju svih aktivnosti gdje se često vrše pokreti
ekstenzije i supinacije.
Znači ova povreda se najčešće viđa kao profesionalna bolest i kod vodoinstalatera,
molera, stolara, vrtlara, osoba koje rade na računaru, daktilografa, nekih muzičara (violinisti
npr.), itd..
3.1. Simptomi
Bol na vanjskoj strani podlaktice ispod zgloba lakta, koja se ponekad širi niz ruku do šake.
Bol je uzrokovana savijanjem ruke, podizanjem ruke ili zahvaćanjem i držanjem laganih
(svakodnevnih) predmeta poput čaše vode.
Bol obično započinje postepeno i kasnije postaje sve jača. Ovisno o težini oštećenja, bol
može biti blaga i javiti se neko vrijeme nakon aktivnosti; može trajati za vrijeme aktivnosti i
pojačavati se; ili može biti konstantna i jaka tako da onemogućuje aktivnost.
Osjetljivost na dodir u području lakta.
Podlakticu je ponekad teško u potpunosti ispraviti.
Teniski lakat rijetko uzrokuje oticanje zgloba, zato u tom slučaju treba posumnjati na neko
drugo stanje kao što su artritis ili giht.Osim toga, često navode da im i rukovanje izaziva
pojavu boli u laktu.
5
3.2. Preventiva
Potrebno je barem 5 do 10 minuta „zagrijati“ ruku blagim pokretima i istezanjem prije
započinjanja aktivnosti. Također je potrebno često odmarati ruku. Redovito treba provoditi
vježbe istezanja i jačanja mišića.
Što se tiče tenisera, da bi izbjegli i ukoliko spriječili ovu vrstu povrede, od krucijalne
važnosti je izbor reketa, koji u nekim svojim elementima izaziva konstatne mikrotraume koje
vremenom dovedu do entenzitnog opterećenja i povrede koje pogubne za sportistu.
Da bi se to spriječilo neophodno je da reket bude „našpanovan“ - zategnutost žica na
reketu mora odgovarati profilu tenisera, težina reketa mora da bude optimalna, grip mora biti
adekvatan ruci tenisera, pokreti reketom moraju biti pravilni, treba izbjegavati stereotipnost u
igri, način držanja reketa.
3.3. Liječenje
Liječenje je potrebno započeti odmah pri pojavi prvih simptoma. Tu se najčešće i griješi,
obzirom da se prvim simptomima ne pridaje dovoljna pažnja, a ne mijenja se ni intenzitet
aktivnosti. Može se odvijati u nekoliko faza:
I faza: Odmor od radnih i sportskih aktivnosti uz podizanje zahvaćene ruke
II faza: Primjena otoze ( ortopedskih pomagala ) za ručni zglod koja održava šaku u
ispruženom položaju od 20°, čime se tetiva oslobađa prekomjerne napetosti, a omogućava puna
pokretljivost prstiju i lakta.
III faza: Primjena lijekova iz grupe nesteroidnih antireumatika
IV faza: Fizikalni tretman ( terapijski ultrazvuk, elektroterapija, akupunkstura...)
V faza: Program kineziterapije
6
4. PROGRAM KINEZITERAPIJE
S obzirom da je ovo česta ozljeda, iz tog razloga nije preporučljiv brzi povratak uobičajenim
aktivnostima. Također, stalno biste trebali izvoditi vježbe istezanja i jačati mišiće. U ovom dijelu
seminarskog rada predstavit ćemo jedan kompleks vježbi za povećanje fleksibilnosti i snage
zgloba lakta.
VJEŽBA 1. Pokretati ručni zglob bolesne ruke
u smjeru gore-dolje
VJEŽBA 2. Pomoću suprotne ruke savijati
ručni zglob bolesne ruke prema unutra i vani
VJEŽBA 3. Okretati podlakticu bolesne ruke
prema gore i prema dolje
VJEŽBA 4. Savijati lakat bolesne ruke prema
nadlaktici, pa opružiti ruku
7
VJEŽBA 5. U bolesnu ruku uzeti čašu.
Okrenuti podlakticu tako da je dlan okrenut
prema gore. Iz početnog položaja savijati šaku
prema gore, pa vratiti ruku u početni položaj.
VJEŽBA 6. U bolesnu ruku uzeti čašu.
Okrenuti podlakticu tako da je dlan okrenut
prema dolje. Iz početnog položaja savijati šaku
prema gore, pa vratiti ruku u p.p.
VJEŽBA 7. U bolesnu ruku uzeti čašu. Položiti
šaku na jastuče, tako da je palac okrenut prema
gore. Šaku saviti prema podlaktici, pa je vratiti
u početni položaj.
UVJEŽBA 8. U bolenu ruku uzeti čekić. Iz
p.p.(podlaktica okrenuta prema gore), okrenuti
podlakticu prema dolje, pa je vratiti u p.p.
8
VJEŽBA 9. U ruke uzeti metlu (kišobran). Ruke
opružati, a šake okrenuti dlanom prema dolje. Praviti
pokrete okretanja metle (kišobrana) oko osovine.
VJEŽBA 10. Sjesti da stolicu. U
bolesnu ruku uzeti traku. Podlakticu s
dlanom okrenutim prema dolje
položiti na natkoljenicu. Savijati šaku
prema gore, pa vratiti u p.p.
VJEŽBA 11. Sjesti da stolicu. U bolesnu ruku
uzeti traku. Podlakticu s dlanom okrenutim
prema gore položiti na natkoljenicu. Savijati
šaku prema gore, pa vratiti u p.p.
VJEŽBA 12. Sjesti da stolicu. U bolesnu ruku
uzeti traku. Podlakticu s dlanom položenim
tako da je palac okrenut prema gore položiti na
natkoljenicu. Saviti šaku prema gore, pa vratiti
u početni položaj.
9
5. ZAKLJUČAK
10