lc konferencija panorama 2017 - početna - tim4pin · tim4pin magazin • rujan † 2017. broj 9....

LC Konferencija Panorama 2017od 27. do 29. rujna 2017. godine, Hotel Panorama Zagreb

Ove godine za Vas smo pripremili tri glavna događaja:

Konzultantsko savjetovanje - Porez na nekretnine i

aktualnosti u komunalnom i vodnom gospodarstvu

27.09.2017. godine

LC stručne radionice

28. i 29.09.2017. godine

8. Savjetovanje pročelnika JLP(R)S

28.09.2017. godine

za jedinice lokalne i regionalne samouprave

neke od glavnih tema su:

• Porez na nekretnine i kako dalje?• Usklađivanje i analiza podataka

nekretnina u JLS• Ažuriranje podataka u svrhu

povećanja općih prihoda• Projekcija i priprema podataka

za Porez na nekretnine• GeoBI financijske analize• Aktualnosti u komunalnom

gospodarstvu• Promjene u financiranju vodnog

gospodarstva• Promjene zakona o zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara...

za čelnike, pročelnike te voditelje odsjeka u JLP(R)S

neke od glavnih glavne tema su:

• Novi model financiranja JLP(R)S• Porez na nekretnine - Od

donošenja zakona do primjene • Pripreme za uvođenje vrijednos-

nog Porez na nekretnine – kako izraditi procjenu vrijednosti nekretnina

• Zakon o koncesijama - kako dalje• Raspolaganje poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu Repub-like Hrvatske u JLP(R)S

• Prekršajna odgovornost grado-va i općina za nepravodobnu i nepotpunu naplatu prihoda...

za korisnike proračunskog, profit-nog i neprofitnog računovodstva

neke od radionica su:

• Proračunsko računovodstvo• Sustav lokalne riznice• Javna nabava• KOMIS za JLS i Komunalce• Obračun plaće i drugog dohotka• Analitičke evidencije kupaca i

dobavljača • Upravljanje imovinom • Upravljanje stambenim zgradama• Kako zakonito dostaviti rješenje

elektroničkim putem?• Vođenje projekata• Izvještajni sustav u JLPRS...

I ove godine, postojećim i budućim korisnicima garantiramo ponovno vrlo kvalitetan program u kojem će svatko pronaći odgovor na svoje pitanje i obnoviti znanje s novim aktualnostima.

Zadovoljstvo korisnika glavna je nit vodilja našeg poslovanja i želimo da LC Konferencija Panorama ostane centralno mjesto stjecanja novih znanja, razmjene iskustava, ali i ugodnog druženja.

Sve informacije o LC Konferenciji Panorama 2017, o sadržaju događanja te prijavnicu za svako događanje možete pronaći na našoj web stranici -

www.lc-panorama.com

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ruja

n •

2017.

BROJ 9.rujan 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Novi model fi nanciranja lokalnih jedinica

Stečaj nad udrugom

Novosti u ovrsi na plaći

Aktualnosti u radnom pravu

PLANIRANJE U SUSTAVU

PRORAČUNA

9

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Porez na nekretnine i lokalni porezi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

JAVNA NABAVA –

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Aktualna izdanja

o javnoj nabavi ERASMUS+

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Kruljac, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mlad-enka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Vinkovačke jeseni

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Još jedno ljeto pomalo je iza nas. Najtoplije nakon 2003. godine koja je, kaže sve-prisutni Vakula, bila rekordna po visini temperatura. Ova tekuća, rekordna je po rezultatima turizma i to je mnogo važnije. Uz dobru pripremu i mnogo sreće, naša izgleda, ključna gospodarska grana ostvaruje nasušno potrebne, dobre fi nancij-ske rezultate. To će svakako podržati jednako potrebni optimizam i naše makroe-konomske rezultata.

Ovoga ljeta, često kao nikada prije, upozoravani smo na razne proizvode koji se „povlače“ iz prodaje zbog raznih neispravnosti. Najviše su, kao i obično ljeti, „stra-dala“ jaja. Doznali smo također službeno i ono što odavno iskustveno znamo. Ve-liki broj svjetskih „brandova“ široke potrošnje, na našem je tržištu niže kvalitete od istih na policama razvijenih država. Optužuju se pritom strane korporacije za takvu politiku segmentiranja tržišta, no ne spominje se da su nerijetko upravo uvoznici naručili proizvode poznatih marki po unaprijed defi niranoj cijeni što po-drazumijeva i „naručenoj“ kvaliteti. U struci to zovemo „ciljane cijene“ ili „ciljani troškovi“, pa onda za njih naručitelj i dobije proizvod po dobro poznatom principu: „Koliko para, toliko i muzike“.

I dok se naša javnost, uvijek iznova, zaokuplja ideološkim razračunavanjima s prošlošću i ratovima naših predaka, i prati događanja s različitim nazivima trgova i natpisima na spomen pločama, velike svjetske sile igraju se sve više i više s našom budućnošću. Atomske i hidrogenske bombe testiraju se kao da se radi o novim tipovima automobila. I na tržištu rata očito je na sceni nova utakmica. Sve opasnija i sve nerazumnija. Jer, proizvodi imaju smisla i ekonomskog opravdanja samo ako se realiziraju na tržištu. Nadajmo se ipak da će i ovi na vrijeme biti povučeni iz prodaje kao npr. već spominjana jaja.

U našoj radnoj svakodnevici, pred novim smo ciklusom aktivnosti planiranja za sljedeće razdoblje. Smjernice makroekonomske i fi skalne politike ove su godine objavljene neuobičajeno rano. Slijede detaljnije upute resornih ministarstava, koje će precizirati našu fi nancijsku perspektivu.

Porez na nekretnine, koji je ovogodišnji porezni „hit“, izgleda da je naišao na po-litički zid. Koliko visok vidjet ćemo do konca godine, no već se sada dokazuje da stručne argumentacije malo vrijede, ako nisu podržane političkom oportunošću.

Nadamo se da subvencioniranje kredita za stambeno zbrinjavanje mladih, kao supstitut ukidanja poreznih oslobođenja, neće u svojoj inicijalnoj fazi „zapeti“. Pravila se već sada mijenjaju i defi niraju u zadnji tren… No, glavu gore. Mislimo i djelujmo pozitivno.

U tom duhu srdačno vas pozdravljamo!

Glavni urednik

Izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

8.9. i 6.10. Novi podzakonski propisi za provedbu ZJN 2016 i najnovija praksa DKOM-a

8.9. Izrada fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna i JLP(R)S, izrada proračuna JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020.

Izrada fi nancijskih planova JLP(R)S, korisnika državnog proračuna, izrada proračuna JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020.

12.9. Osijek

13.9. Rijeka

14.9. Split

11. - 15.9. Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)

13. - 15.9. Škola računovodstva za neprofi tne organizacije

15.9. Izrada aktualnih općih akata jedinica lokalne samouprave

19. - 21.9. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

22.9. Novine u provođenju ovrhe na plaći i novčanoj tražbini

29.9. Izrada fi nancijskih planova JLP(R)S, izrada proračuna JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

9

Novi model fi nanciranja JLP(R)SIda HohnjecAndrea Kocelj Ivana Jakir-Bajo

RAČUNOVODSTVO

17

Izrada državnog proračuna i fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna za razdoblje 2018. – 2020.Ivana Jakir-Bajo

23

Planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini za 2018. – 2020. godinuIvana Jakir-Bajo

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

30

Obveza izvještavanja o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima udrugama u 2016. godini – rok 30. rujan 2017.Vesna Lendić Kasalo

38

Strategija Europa 2020 – ostvaruje li Republika Hrvatska svoje nacionalne ciljeve? Davor Galinec

POREZI I DOPRINOSI

44

Bolovanje i rad s polovicom radnog vremena u Obrascu JOPPDDražen Opalić

52

Zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenjaMirjana Mahović Komljenović

58Mjesto oporezivanja dobara PDV-omIvan Čevizović

PLAĆE I NAKNADE

60

Institut naknade plaće u državnim i javnim službamaVesna Šiklić-Odak

65

Dopunski rad u sustavu mirovinskog osiguranjaSanja Rotim

68

Pravne posljedice zapošljavanja umirovljenikaSanja Rotim

RADNO PRAVO

73

Radno vrijeme u hrvatskom zakonodavstvuSuzana Šop

77Izmjene u provođenju ovrha na plaćiGordana Muraja

79Plaćeni dopustGordana Muraja

JAVNA NABAVA

84

Sporazumno smanjenje opsega ugovora o javnoj nabavi Kristina Zovko

88

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

90

Financiranja projekata JLP(R)S iz ESI fondova Alen Halilović

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

98

Skraćeni stečajni postupak nad udrugomVesna Lendić Kasalo

LOKALNA SAMOUPRAVA

102

Obveze lokalnih jedinica u zaštiti napuštenih i izgubljenih životinja Desanka Sarvan

TIM4PIN INFO

105Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

106 Naknade korisnika državnog proračuna

107 Plaće

110Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

111 Drugi dohodak

112 Primici izuzeti od ovrhe

113 Financijske obavijesti

114 Ostale informacije

Sadržaj

20% popusta CIJENA:

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 8000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

2017.

Autori:

Urednica:

!

CIJENA: 150,00 kn


01/5531-755 01/5531-335

Za sve korisnike

jedinice lokalne i

Autori: Ivana Jakir-Bajo, Ida Hohnjec,Andrea Kocelj, Mirela Zagorac

NOVO IZDANJE!


01/5531-755 01/5531-335

Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnineNacionalni program reformi i porez na nekretnine, Zakon o lokalnim porezima, porez na nekretnine, evidencija o nekretninama i poreznim obveznicima

nekretnine, primjena

(OPZ-a), tekstovi propisa.

20% popusta primjeraka

CIJENA: 160,00 kn

NOVO IZDANJE!

Autori:

20% popusta CIJENA:


01/5531-755 01/5531-335

Autori:

!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Ministarstvo fi nancija objavilo je Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. – 2020. te Upute za izradu prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2018.-2020.

Svi polaznici seminara u sklopu kotizacije dobiva-ju Priručnik za planiranje za razdoblje 2018.-2020. (s konkretnim primjerima).

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin i Priručnik za planiranje 2018.-2020.

PREDAVAČI

TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava.

ODRŽAVANJE

MJESTO Osijek RijekaSplitZagreb

KOTIZACIJA

800,00 kn (uključen PDV)VRIJEME 12.9.2017.13.9.2017.14.9.2017.8.9./29.9.2017.

Izrada fi nancijskih planova JLP(R)S, korisnika državnog proračuna,

izrada proračuna JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020.

8. rujna 2017., Zagreb12. rujna 2017., Osijek13. rujna 2017., Rijeka14. rujna 2017., Split

Iz programa izdvajamo:

1. Metodologija planiranja za proračunske i izvan-proračunske korisnike državnog proračuna za raz-doblje 2018.-2020

2. Metodologija planiranja za proračunske i izvanpro-računske korisnike JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020.

3. Metodologija izrade proračuna JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020.

4. Promjene i novosti koje donosi novi nacrt prijedlo-ga zakona o fi nanciranju JLP(R)S

5. Devetomjesečno fi nancijsko izvještavanje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

9

UDK 336.2 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1. UvodSustav fi nanciranja jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u najvećoj je mjeri uređen Zakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15 i 115/16), Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN, br. 147/14), Zakonom o lokalnim pore-zima (NN, br. 115/16), Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN, br. 115/16), te zakonima o izvršava-nju državnog proračuna koji se, na temelju Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), donose za svaku pojedinu proračunsku godinu.

Uslijed različi h uvjeta u kojima su se pojedina pod-ručja razvijala, jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave razlikuju se po stupnju gospodarskog razvoja i mogućnos prikupljanja prihoda na svom području. Zbog navedenoga nisu sve jedinice u mo-gućnos samostalno, bez pomoći države, osigura minimalan standard javnih usluga dostupan svim svojim građanima. Za ublažavanje h nejednakos , države se koriste mehanizmom fi skalnog izravnanja. Postoje dvije vrste fi skalnog izravnanja: okomito i vodoravno1. Okomi m fi skalnim izravnanjem država nastoji osigura dostatna sredstva za fi nanciranje osnovnih ili dodatnih (decentraliziranih) funkcija jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Mehanizmom vodoravnog izravnanja, pak, nastoji ublaži fi skalne nejednakos proistekle iz neujed-načenoga gospodarskog razvoja pojedinih područja kako bi osigurala minimum potrebne razine javnih usluga u svim jedinicama lokalne i područne (regio-

* Ida Hohnjec, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija, Zagreb.** Andrea Kocelj, mag. oec., Ministarstvo fi nancija, Zagreb.*** Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 A. Bajo i M. Bronić: Procjene učinkovitos modela fi skalnog iz-ravnanja u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 31, 2007.

nalne) samouprave. Osnovni instrumen okomitoga fi skalnog izravnanja jesu zajednički porezi (dijeljenje poreza), a vodoravnoga fi skalnog izravnanja pomoći. Zakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je na snazi, koriste se instrumen okomitog fi skalnog izravnanja kao mje-rom za ublažavanje gospodarskih nejednakos izme-đu jedinica. Zbog toga primjerice općine i gradovi na potpomognutom području imaju udio u porezu na dohodak od 88 %, a osnovna raspodjela je 60 % ili primjerice gradovi i općine na otocima ne izdvajaju u udjelu pozicije poreza na dohodak za fi nanciranje pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

S druge strane, pomoći vodoravnog izravnanja tre-baju se dodjeljiva fi nancijski slabijim jedinicama s ispodprosječnim fi skalnim kapacite ma. Fiskalni se kapacitet mjeri kao sposobnost jedinica da prikupe prihode za pokriće rashoda. Kao pouzdana mjera fi skalnog kapaciteta često služi bruto dohodak po stanovniku. Postojeće pomoći vodoravnog izravna-nja koje se dodjeljuju na temelju odredbi Zakona o izvršavanju državnog proračuna, a one pak dijelom is-punjavajući obvezu iz Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, ne uvažavaju u potpunos znan-stveno preporučeni okvir te primjere najbolje prakse za izračun pomoći vodoravnog fi skalnog izravnanja.

Donošenje novoga Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dio je cjelovite i sveobuhvatne porezne reforme, koja je za-počela 2016. godine. S obzirom na to da je fokus na-vedene porezne reforme u velikoj mjeri bio usmjeren na smanjenje poreznog opterećenja, što je između ostaloga uključilo i izmjene u sustavu poreza na do-hodak, bilo je potrebno i temeljito analizira sustav fi nanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Utvrđeno je da je is potrebno izmijeni- , odnosno unaprijedi radi uspostave sustava koji će

svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave osigura potencijal za pružanje usporedive

Novi model fi nanciranja JLP(R)SIda Hohnjec *

Andrea Kocelj **

Ivana Jakir-Bajo ***

Autorice u ovom tekstu daju prikaz ključnih novos koje donosi Nacrt prijedloga zakona o fi nanciranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nacrt prijedloga zakona bio je na javnoj raspravi do 28. kolovoza 2017. Očekuje se njegovo skoro upućivanje u vladinu proceduru usvajanja.

10

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

razine javnih usluga, uz istovremenu jednostavnost i razumljivost samog zakonskog okvira koji ga uređuje. Stoga je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu propisana obve-za predlaganja novog modela fi nanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a to je također uključeno i kao mjera u Nacionalni program reformi 2017. i Program konvergencije Republike Hr-vatske za razdoblje 2017. – 2020.

S obzirom na sve navedeno, Ministarstvo fi nancija je, u suradnji s Povjerenstvom za izradu novog modela fi nanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su činili predstavnici akademske za-jednice, nadležnih ministarstava, udruga koje se bave pitanjima relevantnim za jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, izradilo Nacrt prijedloga zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga zakona). Ovaj Nacrt prijedloga zakona prvenstveno uređuje ras-podjelu prihoda od poreza na dohodak, fi skalno izravna-nje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fi nanciranje decentraliziranih funkcija.

Ključne izmjene koje donosi predloženi Nacrt pri-jedloga zakona koji je bio na javnoj raspravi do 28. kolovoza 2017.

1) Prihod od poreza na dohodak u cijelos se pre-pušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.2) Prihod od poreza na dohodak po osnovi kama-ta na štednju postaje prihod jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. 3) Najveći dio fi nanciranja decentraliziranih funkci-ja preuzima država.4) Ukidaju se kriteriji za dodjelu pomoći iz Zako-na o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske, a uspostavlja se novi model fi nanciranja po pomoći fi skalnog izravnanja koji se fi nancira iz udjela u porezu na dohodak.

2. Raspodjela poreza na dohodakKako je već spomenuto, cjelovita i sveobuhvatna pore-zna reforma, provedena prošle godine, uvelike se te-meljila na smanjenju poreznog opterećenja, pa između ostaloga i izmjenama u sustavu poreza na dohodak. Budući da je porez na dohodak značajan izvor fi nanci-ranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, a kako se ne bi dovelo u pitanje izvršavanje već unaprijed preuze h obveza te zadaća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u Državnom pro-računu Republike Hrvatske za 2017. godinu planirana su sredstva pomoći kao mjera kompenzacije na teme-lju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16).

Tako se navedene pomoći jedinicama lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave isplaćuju, na mjesečnoj razini, u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali jekom 2016. i prihoda od poreza na dohodak koji će se ostvariva jekom 2017. godine. Sredstva su nenamjenska i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna suklad-no propisima kojima su uređena mjerila za određiva-nje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi ostali općinski i gradski porezi te županijski porezi, koji su do kraja 2016. godine bili uređeni Zakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od 1. siječnja 2017. uređuju se Zakonom o lokalnim po-rezima i Zakonom o porezu na promet nekretnina.

2.1. Raspodjela poreza na dohodak po važećim odredbama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Sadašnja raspodjela poreza na dohodak, po važećim odredbama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisana je u če ri različite kategorije.

Tablica 1. Raspodjela poreza na dohodak po važećim pro-pisima

Raspodjela prihoda od poreza na

dohodakOsnovna

Na području općine/grada na potpomo-gnutom po-dručju (PP)

Na području 35 jedinica

BPP* (indeks razvijenos između 75 % i 125 %

prosjeka RH)

Na području općine/grada na

otoku

Udio općine, odnosno grada 60,0 % 88,0 % 70,5 % 60,0 %

Udio županije 16,5 % 12,0 % 12,0 % 16,5 %Udio za decentralizi-rane funkcije 6,0 % - 6,0 % 6,0 %

Udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

16,0 % - 0,0 % 0,0 %

Udio pozicije za pomoći za projekte sufi nancirane iz sredstava EU

1,5 % - 1,5 % 1,5 %

Udio pozicije za pomoći za fi nanciranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj općine, odnosno grada na BPP i na području otoka

- - 10,0 % 16,0 %

Ukupno 100 % 100 % 100 % 100 %

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

11


Osnovna raspodjela poreza na dohodak u kojoj se:

• 60 % prihoda od poreza na dohodak pripada opći-ni, odnosno gradu.

• 6 % poreza na dohodak izdvaja za izravno fi nanci-ranje decentraliziranih funkcija, a 16 % za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (koja se pri-kupljaju u državnom proračunu, a kasnije doznača-vaju jedinicama nositeljima decentraliziranih funk-cija po relevantnim ministarstvima).

• 1,5 % za pomoći za projekte sufi nancirane iz EU sred-stava (koje se prikupljaju u državnom proračunu, a kasnije doznačavaju jedinicama s pozicija Ministar-stva regionalnog razvoj i fondova Europske unije),

primjenjuje se na samo 207 jedinica lokalne samou-prave, od ukupno njih 556. Na ostale jedinice lokalne samouprave primjenjuje se posebna raspodjela pore-za na dohodak ovisno o statusu jedinice.

Posebna je raspodjela poreza na dohodak za jedinice:• na potpomognutom području• brdsko-planinskom području čiji je indeks razvije-

nos između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hr-vatske i

• na otoku.

Od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave, 264 jedinica imaju status potpomognutog područja, 35 jedinica imaju status brdsko-planinskog područja, čiji je indeks razvijenos između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske, a 50 jedinica lokalne samou-prave je na području otoka. Ni jedna od navedenih jedinica lokalne samouprave, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, trenutno prema važećim propisima ne izdvaja u fond za po-moći izravnanja za decentralizirane funkcije. U vezi sa statusom županija, prema osnovnoj raspodjeli is ma pripada 16,5 % udjela u porezu na dohodak. Među- m, županijama s područjima jedinica lokalne samo-

uprave koje imaju status potpomognutog područja i jedinica sa statusom brdsko-planinskog područja pri-pada samo 12 % udjela u porezu na dohodak. Istarska i Primorsko-goranska županija su jedine županije koje nemaju na svom području jedinice lokalne samoupra-ve sa statusom potpomognutog područja, ali imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-pla-ninskog područja, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak. To znači da ni jedna županija nema udio u porezu na dohodak od 16,5 % s cijelog svog područja, osim Grada Zagreba.

Iz udjela pozicije za pomoći za projekte sufi nancirane iz sredstava EU (1,5 %) u prihodima od poreza na do-hodak, u 2016. godini je prikupljeno 153.136.101,21 kuna. Kako prikupljeni iznos sredstava nije u cijelos potrošen u 2016. godini, kao ni u ranijim godinama, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Repu-

blike Hrvatske za 2017. godinu propisano je kako se navedena sredstva koja su na dan 31. prosinca 2016. ostala neutrošena mogu u 2017. godini koris za projekte održivog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za projekte kojima se po če korištenje sredstava iz fondova Europske unije te za razvoj potpomognu h područja.

Iz prihoda od poreza na dohodak izdvaja se za pomoći za fi nanciranje kapitalnih projekata od interesa za ra-zvoj općine, odnosno grada na brdsko-planinskom po-dručju 10 %. Po toj osnovi je u 2016. godini prikupljeno 25.838.822,46 kuna. Za pomoći za fi nanciranje kapital-nih projekata od interesa za razvoj otoka iz prihoda od poreza na dohodak izdvaja se 16 %, te je po toj osnovi u 2016. godini prikupljeno 42.686.954,26 kuna.

2.2. Prijedlog nove osnovne raspodjele poreza na dohodak

Izmjenama postojećeg modela fi nanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Nacr-tom prijedloga zakona namjerava se uspostavi jed-nostavniji, razumljiviji i pravedniji sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak. Provedbom ovoga Zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave. Sama raspodjela prihoda od poreza na do-hodak je pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom na to da se Nacrtom prijedloga zakona pred-laže jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Predložena nova raspodjela prihoda od poreza na dohodak je sljedeća:

1) udio općine, odnosno grada 60 %2) udio županije 17 %3) udio za decentralizirane funkcije 6 %4) udio za fi skalno izravnanje 17 %.

Udio općine, odnosno grada nije se mijenjao u odno-su na važeći i iznosi 60 %. Udio županije se povećava sa 16,5 % na 17 %. Izravna namjenska stopa za fi nan-ciranje decentraliziranih funkcija nije se mijenjala i nadalje iznosi 6 %, ali više nema iznimki i sve jedinice su obuhvaćene uključujući i trenutno izuzete jedinice na području općine/grada na potpomognutom po-dručju (PP). Podsje mo, ako se iz 6 % udjela poreza na dohodak ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za fi nanciranje decentraliziranih funkcija, a koja su za svaku proračunsku godinu utvrđena uredbom o načinu fi nanciranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizira-ne funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pojedinačnim odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog fi nancijskog standarda javnih potreba u djelatnos ma osnovnog

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatro-gastva, razlika se osigurava iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Do sada su se ove pomoći osiguravale iz udjela od 16 % poreza na dohodak. U novoj raspodjeli poreza na dohodak, ovaj se udio u cijelos prepušta jedinicama kao nenamjenski prihod od poreza na dohodak (čine dio sredstava za fi skalno izravnanje), a pomoći za de-centralizirane funkcije osiguravaju se na teret priho-da državnog proračuna, odnosno iz izvornih prihoda državnog proračuna. Također, ukida se dosadašnje iz-dvajanje od 1,5 % poreza na dohodak za fi nanciranje pozicije za pomoći za projekte sufi nancirane iz sred-stava EU, čija se svrha proširila i na projekte održivog razvoja te razvoj potpomognu h područja. Sredstva za tu namjenu od 2018. godine osiguravat će se u dr-žavnom proračunu, iz proračunskih prihoda.

Isto tako, udio pozicije za pomoći za fi nanciranje kapi-talnog projekta od interesa za razvoj općine, odnosno grada na brdsko-planinskom području i na području otoka ukidaju se novom raspodjelom prihoda od po-reza na dohodak. Projek koji su se fi nancirali iz ovih namjenskih prihoda u budućnos će se fi nancira iz državnog proračuna.

Značajna novina jest da se Nacrtom prijedloga zako-na prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju u cijelos prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Do sada je on bio isključivi prihod državnog proračuna koji je u 2016. godini iznosio 368.828.370,00 kuna.

Važno je napomenu kako se Nacrtom prijedloga za-kona i posebnim propisima propisana raspodjela pore-za na dohodak primjenjuje na uplate i na povrate tog poreza, neovisno o razdoblju u kojem je nastala obveza za koju se uplaćuje, kao ni razdoblju u kojem je obav-ljena uplata, a za koju je ostvareno pravo na povrat.

3. Financiranje decentraliziranih funkcijaIzmjenama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 2001. i 2003. godine i izmjenama posebnih zakona stvorene su zakonske pretpostavke za decentralizaciju funkcija osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatroga-stva (javne vatrogasne postrojbe) na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dio funkcija/rashoda za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb pre-nesen je na 55 najvećih jedinica, i to na 20 županija, 34 grada i Grad Zagreb, a redovitu djelatnost javnih vatrogasnih postrojbi fi nanciraju 160 općina i grado-va. Prema važećim propisima za prenesene funkcije jedinice raspolažu dodatnim udjelom u porezu na dohodak i to za svaku funkciju. Dodatnim udjelima u porezu na dohodak podmiruju se minimalni fi nancij-

ski standardi utvrđeni prema kriterijima reguliranima godišnjim odlukama Vlade Republike Hrvatske iz od-nosnih područja.

Osim toga, u skladu sa spomenu m zakonom, jedini-ce koje na temelju dodatnih udjela u porezu na do-hodak ne ostvare dovoljno sredstava za pokriće mini-malnih fi nancijskih standarda ostvaruju pravo na po-moć izravnanja iz sredstava za decentralizirane funk-cije iz državnog proračuna. Ukupna bilančna prava u 2017. iznose 2.196.286.254,00 kuna, a fi nanciraju se iz izravne stope poreza na dohodak (6 %) i pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (16 %).

Od 2017. godine, sredstva pomoći izravnanja za de-centralizirane funkcije više se ne planiraju na poziciji Ministarstva fi nancija, već ovisno o funkciji, na pozi-cijama relevantnih ministarstava, odnosno državnih jela, i to: Ministarstva znanos i obrazovanja, Mini-

starstva zdravstva, Ministarstva za demografi ju, obi-telj, mlade i socijalnu poli ku i Ministarstva unutar-njih poslova – Državne uprave za zaš tu i spašavanje. Nacrtom prijedloga zakona izravni udio od 6 % po-reza na dohodak za decentralizirane funkcije nije se mijenjao, kao ni njegova raspodjela po funkcijama:

• za osnovno školstvo – 1,9 %• srednje školstvo – 1,3 % • socijalnu skrb – 0,8 % i to centri za socijalnu skrb

0,2 %, a domovi za starije i nemoćne osobe 0,6 % • zdravstvo – 1,0 % i • vatrogastvo – 1,0 % javne vatrogasne postrojbe.

Među m, predviđeno je da se sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, dosada fi nan-cirana iz 16 % udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, fi nanciraju iz sredstava državnog proraču-na. Sredstva od udjela za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije. Primjerice, tri županije: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Virovi č-ko-podravska nisu preuzele decentraliziranu funkciju socijalne skrbi – domove za starije i nemoćne osobe, pa će se iznos sredstava u visini od 0,6 % prikupljen na području h županija, a namijenjen za fi nancira-nje domova za starije i nemoćne osobe, raspodijeli na one decentralizirane funkcije koje su te županije preuzele (osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb – centri za socijalnu skrb i zdravstvo).

Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koje fi nanciraju preuzete decentralizirane funk-cije ostvare više sredstava iz udjela u porezu na do-hodak, nego je to utvrđeno minimalnim fi nancijskim standardom, odnosno ako ostvare više sredstava nego

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

13


je stvoreno obveza po rashodima koji se fi nanciraju na temelju odluka Vlade Republike Hrvatske o minimal-nim fi nancijskim standardima, višak sredstava mogu koris za fi nanciranje preuze h decentraliziranih funkcija iznad minimalnog fi nancijskog standarda.

Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave koje fi nanciraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava iz pomoći izravnanja nego je to utvrđeno minimalnim fi nancijskim standardima utvrđenima, višak sredstava dužni su upla na ra-čun državnog proračuna Republike Hrvatske u roku koji Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna za prenesene funkcije dužna je raspodi-jeli sredstva ostvarena iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i od pomoći izravnanja svakoj ustanovi sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o minimal-nim fi nancijskim standardima.

4. Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi skalno izravnanje

Uz prihod od poreza na dohodak, prihod od pomoći iz državnog proračuna, na koje jedinice imaju pravo temeljem kriterija utvrđenih zakonima o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu proračunsku godinu, predstavlja jedan od najizdašnijih izvora fi nanciranja za veći broj jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. Na temelju važećih kriterija i vrsta pomoći, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s indeksom razvijenos manjim od 75 % prosjeka Repu-blike Hrvatske korisnice su pomoći s osnove:

• povrata poreza na dohodak• prihoda od poreza na dobit• pomoći planiranih u 2014. godini i• veličine indeksa razvijenos ,

dok su jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja ili područja od posebne državne skrbi s indeksom razvijenos većim od 75 % prosjeka Republike Hrvatske korisnice pomoći u pri-jelaznom razdoblju s osnove:

• određenog postotka poreza na dobit, uvećanog udjela u porezu na dohodak te izravne pomoći iz 2013. godine.

Navedeno je propisano člancima 39. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu:

Članak 39.

(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave čiji su reziden ostvarili pravo na uvećani

osobni odbitak na temelju članka 54. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.) isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – Ministarstvo fi nancija u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obve-znicima na njihovu području u 2015. godini.

(2) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini ostvarenog po-reza na dobit na njihovu području u godini koja pret-hodi godini izrade proračuna, ako su i u 2014. godini ostvarivali pravo na tu pomoć.

(3) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini 75 % ostvare-nog poreza na dobit na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna, ako u 2014. godini nisu ostvarivali pravo na tu pomoć.

(4) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini pomoći planira-nih na razdjelu 025 – Ministarstvo fi nancija u Držav-nom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu, i to samo onim jedinicama koje su u 2014. godini ostvarivale pravo na tu pomoć.

(5) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave sa statusom potpomognutog područja ispla-ćivat će se dodatna pomoć obrnuto proporcionalno njihovu indeksu razvijenos .

(6) Pomoći koje se isplaćuju na temelju stavka 1. ovo-ga članka su nenamjenska sredstva te se kod izračuna mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave ne izuzima-ju iz prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u godini, koja prethodi godini planiranja pomoći.

(7) Pomoći iz stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka mogu se koris samo za fi nanciranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Računskog plana proračuna) i Rashoda za nabavu nefi nancijske imovine (razred 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

Članak 40.

(1) Jedinicama lokalne samouprave sa statusom pod-ručja posebne državne skrbi (u cijelos ) čija vrijednost indeksa razvijenos prelazi 75 % prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – Mi-nistarstvo fi nancija, i to:

• jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenos između 75,01 % i 100 % pro-sjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 30 % prihoda iz stavka 2. ovoga članka

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

• jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenos između 100,01 posto i 125 % prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 15 % prihoda iz stavka 2. ovoga članka

• jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenos veća od 125,01 % prosjeka Re-publike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 5 % prihoda iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Osnovica za izračun pomoći iz stavka 1. ovoga članka prihod je od poreza na dobit ostvaren u 2013. godini na području jedinice lokalne samouprave te iz-ravne pomoći iz razdjela 025 – Ministarstvo fi nancija iz 2013. godine uvećano za dio poreza na dohodak koji je jedinica lokalne samouprave u 2013. godini ostvari-la iz uvećanog udjela u porezu na dohodak zbog svoje pripadnos području posebne državne skrbi.

(3) Jedinicama lokalne samouprave sa statusom brd-sko-planinskih područja, čija vrijednost indeksa razvi-jenos prelazi 75 % prosjeka Republike Hrvatske, ispla-ćivat će se pomoć iz razdjela 025 – Ministarstvo fi -nancija, sukladno kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, koja se umanjuje za iznos razlike prihoda od poreza na dohodak koji te jedinice ostvare na temelju članka 45. stavka 9. Zakona o izmjenama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 100/15), te prihoda koji bi ostvarile na teme-lju osnovne raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane stavkom 5. istog članka navedenoga Zako-na, uvećano za pomoći iz članka 52. ovoga Zakona.

(4) Općine i gradovi iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu koris pomoći iz stavka 1. ovoga članka samo za fi nanciranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Ra-čunskog plana proračuna) i Rashoda za nabavu nefi -nancijske imovine (razred 4 Računskog plana prora-čuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

Unatoč velikom broju vrsta pomoći i kriterija za nji-hovu dodjelu, postojeći sustav dodjele pomoći nije u dovoljnoj mjeri riješio probleme s kojima se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave suoča-vaju, a posebice problem u vezi s ublažavanjem fi skal-ne nejednakos između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Upravo je smanjenje fi skal-ne nejednakos među jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jedan od glavnih ciljeva koji se nastoje pos ći primjenom predloženog Nacrta pri-jedloga zakona, dok će se ak vnos ma i mjerama de-fi niranim u okviru drugih zakonskih propisa po ca regionalni razvoj i demografska obnova. Ovim Nacr-tom prijedloga zakona, uvodi se novi model fi skalnog izravnanja koji će, uz predloženu raspodjelu poreza na dohodak, svim jedinicama osigura potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga.

Fiskalno izravnanje obavlja redistribucijsku funkciju pre-usmjeravanja sredstava iz boga jih u siromašnije jedini-ce. Model fi skalnog izravnanja koji se predlaže Nacrtom prijedloga zakona, temelji se na nekoliko važnih varijabli:

1) kapacitetu ostvarenih poreznih prihoda 2) referentnoj vrijednost kapaciteta ostvarenih po-reznih prihoda te 3) sredstvima prikupljenima iz udjela u porezu na dohodak za fi skalno izravnanje po stopi od 17 %.

Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda računa se za svaku jedinicu lokalne i područne (regionalne) samo-uprave na sljedeći način:

• Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda općine predstavlja petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području pojedine opći-ne i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propi-sane stope prireza, po glavi stanovnika te jedinice.

• Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda grada pred-stavlja petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području pojedinog grada i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza, po glavi stanovnika te jedinice.

• Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda županije predstavlja petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak (bez prireza) ostvarenih na području pojedine županije pomnožen s udjelom od 17 %, koji županijama pripada na temelju raspodjele pri-hoda od poreza na dohodak propisane ovim Zako-nom, po glavi stanovnika te županije.

Drugačiji način izračuna kapaciteta ostvarenih pore-znih prihoda županije proizlazi iz činjenice što županije ostvaruju prihod od poreza na dohodak koji ostvaruju stanovnici općina i gradova koji se nalaze na području županija. Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda računa se posebno za sve općine, za sve gradove i za sve županije na sljedeći način:

• Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih pore-znih prihoda za općine utvrđuje se kao petogodiš-nji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvare-nih na području svih općina i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza, po glavi stanovnika za općine ukupno. Tako dobivena refe-rentna vrijednost uvećava se za 50 % svoje vrijed-nos . Navedeno uvećavanje referentne vrijednos je primijenjeno kako bi se smanjila inače iznimno velika razlika dobivene vrijednos u odnosu na referentnu vrijednost za gradove uzimajući u ob-zir zakonom propisane obveze općina i gradova te javne usluge koje pružaju, a opet prepoznale po-sebnos općina, odnosno gradova.

• Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih pore-znih prihoda za gradove utvrđuje se kao petogodiš-nji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvare-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

15


nih na području svih gradova i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza, po glavi stanovnika za gradove ukupno.

• Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih po-reznih prihoda za županije utvrđuje se kao peto-godišnji prosjek ostvarenih prihoda od poreza na dohodak u propisanom udjelu za županije, po glavi stanovnika za županije ukupno.

Iz izračuna referentne vrijednos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove i referentne vrijednos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za županije, izu-zet je Grad Zagreb s obzirom na svoju veličinu fi skalnog kapaciteta kojom bi narušio stvarnu sliku prosječne vri-jednos fi skalnog kapaciteta gradova i županija. Uspo-redbom kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda pojedi-ne jedinice s odgovarajućom referentnom vrijednošću kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda, dolazi se do iznosa sredstava po stanovniku koji je potreban pojedi-noj jedinici za njeno fi skalno izravnanje u punom iznosu. U slučaju da je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda neke jedinice veći od odgovarajuće referentne vrijed-nos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda, jedinica nema pravo na sredstva fi skalnog izravnanja.

Drugim riječima, razlika odgovarajuće referentne vrijednos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda pojedine općine, grada i županije, pomnožena s ukupnim bro-jem stanovnika pojedine jedinice, čini iznos sredstava potreban za fi skalno izravnanje u punom iznosu za svaku općinu, grad i županiju. Izračun referentnih vri-jednos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i ka-paciteta ostvarenih poreznih prihoda, koji će se kori-s za izračun sredstava fi skalnog izravnanja u 2018. godini, temelje se na podacima za razdoblje od 2012. do 2016. godine. Navedeno razdoblje je posljednje petogodišnje razdoblje za koje su pozna podaci (o prihodima od poreza na dohodak) s obzirom da se navedene varijable računaju u godini koja prethodi godini u kojoj će se primjenjiva . Tako će primjerice prilikom izračuna fi skalnog izravnanja za 2019. godinu uze podaci za razdoblje od 2013. do 2017. godine.

Na temelju gore opisanoga načina izračuna, referen-tna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih priho-da za općine za 2018. godinu utvrđena je u iznosu od 1.925,00 kuna, za gradove u iznosu od 2.583,00 kuna te za županije u iznosu od 319,00 kuna.

U nastavku teksta daje se primjer izračuna kapaciteta os-tvarenih poreznih prihoda Općine A, izračun sredstava fi skalnog izravnanja u punom iznosu za Općinu A koji se, primjenjujući odgovarajuće parametre opisane ranije u tekstu, može primijeni i na gradove, odnosno županije.

Primjer Općine A:

U razdoblje od 2012. do 2016. na području Općine A je na temelju poreza na dohodak i najviše zakonom dozvo-

ljene stope prireza ostvareno 5.625.000,00 kuna. Peto-godišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvare-nih na području Općine i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza iznosi 1.125.000,00 kuna, odnosno 1.125,00 kuna po glavi stanovnika Opći-ne A, ako znamo da Općina A ima 1000 stanovnika (po-daci preuze iz službenog popisa stanovništva za 2011. godinu). Iznos od 1.125,00 kuna predstavlja kapacitet ostvarenih poreznih prihoda Općine A.

Slika 1. Izračun kapaciteta ostvarenih po reznih prihoda Općine A

Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih pore-znih prihoda za općine za razdoblje od 2012. do 2016. utvrđena je u iznosu od 1.925,00 kuna. S obzirom na to da je za navedeno razdoblje kapacitet ostvarenih poreznih prihoda Općine A u iznosu od 1.125,00 kuna manji od referentne vrijednos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine koji iznosi 1.925,00 kuna, Općina A će u 2018. godini ima pravo na sredstva fi skalnog izravnanja.

Slika 2. Općine koje imaju pravo na sredstva fi skalnog iz-ravnanja

Sredstva potrebna za fi skalno izravnanje Općine A u punom iznosu jednaka su razlici između kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda Općine A i referentne vrijednos kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine, koja iznosi 800,00 kuna, pomnoženoj s brojem stanovnika Općine A (1000) što u konačnici iznosi 800.000,00 kuna. Dakle, za potpuno fi skalno izravnanje Općina A bi u 2018. godini trebala dobi 800.000,00 kuna.

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Slika 3. Izračun sredstava fi skalnog izravnanja u punom iznosu za Općinu A

Među m, stvarni iznos sredstava za fi skalno izravna-nje koji će Općina A u 2018. godini uprihodi ovisit će o raspoloživim sredstvima prikupljenima iz 17 % udjela za fi skalno izravnanje u prihodima od poreza na dohodak. O navedenome više u nastavku teksta. Ukupno potrebna sredstva fi skalnog izravnanja jed-naka su zbroju sredstava potrebnih za fi skalno izrav-nanje u punom iznosu svih jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave.

Slika 4. Ukupna sredstva fi skalnog izravnanja u punom iznosu

Udio sredstava potrebnih za fi skalno izravnanje svake je-dinice u ukupnom zbroju sredstava potrebnih za fi skalno izravnanje svih jedinica, predstavlja udio pojedine jedi-nice na temelju kojega će ostvariva sredstva prikuplje-na iz 17 % udjela za fi skalno izravnanje u prihodima od poreza na dohodak. Sredstva koja će se raspodjeljiva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ovise dakle o visini udjela izračunatog za svaku jedinicu i o sredstvima prikupljena iz 17 % udjela za fi skalno izrav-nanje u prihodima od poreza na dohodak ostvarenog na području svih jedinica lokalne samouprave.

Udio sredstava potrebnih za potpuno fi skalno izrav-nanje općine, grada i županije u ukupnim potrebnim sredstvima fi skalnog izravnanja za sve općine, gradove i županije, kao i kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda, utvrđuju se za svaku proračunsku godinu.

Sredstva fi skalnog izravnanja jedinice će prima na dnevnoj bazi. Eviden rat će se kao prihod od poreza na dohodak i to kao nenamjenski prihod, za razliku od ranije navedenih pomoći, čija je namjena propisana odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. Dakle, jedinicama se daje sloboda usmjeravanja primljenih sredstava za namjene koje jedinice prepoznaju kao najpotrebnije.

5. ZaključnoNacrt prijedloga zakona donosi, ukupno gledajući za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu značaj-na dodatna sredstva u odnosu na 2017. godinu, a uzi-majući u obzir da:

1) Prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u 2016. godini je izno-sio 368,8 milijuna kuna.

2) 16 % – udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za fi nanciranje decentralizira-nih funkcija kroz sredstva pomoći, što je u 2016. godini iznosilo 1,6 milijardi kn, prepušta se jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koris t će se po modelu fi skalnog izravnanja.

3) Ukidaju se pomoći na temelju zakona o izvršavanju državnog proračuna koje su u 2017. godini iznosile 694,8 milijuna kn (u ovaj iznos nisu uključene kom-penzacijske mjere u iznosu od 1,3 milijarde kn).

Među m, dio jedinica lokalne samouprave ostvarit će u 2018. godini manje prihode u odnosu na ranije godi-ne i to ponajviše one jedinice koje su ostvarivale veći udio u porezu na dohodak (88 % ili 70,5 %) od osnov-nog (60 %) i/ili sredstva pomoći s pozicija Ministarstva fi nancija, a imaju porezne prihode po glavi stanovnika veće od prosjeka, odnosno referentne vrijednos za gradove, odnosno općine što znači da imaju jak fi skalni kapacitet. Imajući na umu osiguranje uvjeta za realno planiranje proračuna jedinica i izvršavanje ranije ugo-vorenih obveza, u prijelaznim i završnim odredbama predviđene su kompenzacijske mjere navedenim jedi-nicama za 2018. i 2019. godinu koje će se planira u dr-žavnom proračunu na razdjelu Ministarstva fi nancija.

Tijekom 2018. godine predviđena je isplata pomoći u vi-sini razlike između zbroja prihoda od poreza na dohodak i prireza ostvarenih u 2017. godini i prihoda od pomoći koji su u 2017. godini ostvareni u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hr-vatske za 2017. godinu (što uključuje i kompenzacijske pomoći uvedene iznimno u 2017., godini zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak), te prihoda od poreza na dohodak i prireza, koji će ostvariva jekom 2018. godine. U 2019. godini pomoći će bi jednake polovini pomoći koje će se primi u 2018. godini.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

17

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodNa mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna objavljene su Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Re-publike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2020. (dalje u tekstu: Upute) za proračunske i izvanproračunske ko-risnike državnog proračuna. Na temelju ovih Uputa ministarstva su obvezna sastavi upute za svoje pro-računske i izvanproračunske korisnike te ih obveza na dostavu fi nancijskih planova, a prema limi ma i rokovi koje utvrđuju sama ministarstva (Ministarstvo fi nancija je postavilo za proračunske korisnike 8. ruj-na isključivo kao indika van rok kojeg nadležno mini-starstvo može mijenja ).

Među m, treba istaknu kako je na državnoj razini proces planiranja za razdoblje 2018.-2020. započeo već puno ranije i to izradom strateških planova mini-starstava i drugih državnih jela na razini razdjela or-ganizacijske klasifi kacije. Uputom za izradu strateških planova za razdoblje 2018. – 2020.1, dane su smjer-nice za njihovu izradu. Strateški planovi su osnova za izradu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, nacionalnih dokumenata koje je Re-publika Hrvatska, kao država članica Europske unije, dužna donosi na godišnjoj razini. U ciklusu strateš-kog planiranja za razdoblje 2018. – 2020., poseb-na pažnja je usmjerena na defi niranje novih načina

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Raspoloživa na: h p://www.mfi n.hr/adminmax/docs/Uputa%20za%20izradu%20strateskih%20planova%20za%20razdoblje%202018.-%202020..pdf

ostvarenja, odnosno reformskih mjera, koji se direk-tno preuzimaju u nacionalni program reformi.

Vlada Republike Hrvatske je krajem travnja 2017. usvojila i Europskoj komisiji dostavila Nacionalni pro-gram reformi RH za 2017., kao i Program konvergenci-je RH za razdoblje 2017. – 2020. Program konvergen-cije opisuje makroekonomsku i fi skalnu situaciju te izglede u srednjoročnom razdoblju, defi nira planove za osiguravanje održivos javnih fi nancija, a ujedno predstavlja i makrofi skalni okvir reformskih mjera opisanih u Nacionalnom programu reformi.

U tom smislu, Program konvergencije RH za razdoblje 2017. – 2020. činio je ključnu stratešku polaznicu za izradu Smjernica ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2018.-2020. koje je Vlada usvojila 27. srp-nja 2017. Smjernice sadržavaju: (1) ciljeve ekonom-ske poli ke za 2018. – 2020.; (2) makroekonomski i fi skalni okvir te (3) visinu fi nancijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za 2016. i tekuću 2017. te visinu fi nancijskog plana za sljedeće trogo-dišnje razdoblje, odnosno 2018. – 2020. Smjernice također pokazuju nastavak provedbe fi skalne konso-lidacije, pritom poštujući zahtjeve preven vnog dijela Pakta o stabilnos i rastu. To znači daljnje smanjenje manjka proračuna opće države i javnog duga.

Na temelju Smjernica, Ministarstvo fi nancija je izra-dilo, uz već spomenute Upute za izradu državnog proračuna, i Upute za izradu proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave za 2018. – 2020., čiji je sadržaj obrađen u posebnom članku ovoga broja magazina TIM4PIN.

Izrada državnog proračuna i fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna za razdoblje 2018. – 2020.Ivana Jakir-Bajo *

Ministarstvo fi nancija je objavilo Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2020. koje daju pregled metodologije i rokova za izradu državnog proračuna i fi nancijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Autorica u ovom članku iznosi nji-hov kratki sadržaj, a detaljniji pregled s primjerima daje se u Priručniku za planiranje 2018. – 2020., koji se može naruči na www. m4pin.hr.

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

2. Sadržaj Uputa i rokovi dostave fi nancijskih planova

Ovogodišnje Upute uključuju, uz standardni sadržaj kojeg čine:

• osnovni ekonomski pokazatelji iz Smjernica eko-nomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2018. – 2020.

• metodologija izrade fi nancijskih planova za mini-starstva i korisnike koje imaju status područnih ri-znica (SAP sustava)

• metodologija izrade fi nancijskih planova za korisni-ke 3. razine (ustanove u zdravstvu, muzeji, kazali-šta i druge ustanove u kulturi, nacionalni parkovi i parkovi prirode, sudovi, zatvori, centri za socijalnu skrb, sveučilišta, fakulte , visoke škole, veleučili-šta, javni ins tu i drugi)

• način i rokovi za izradu državnog proracuna,

i značajne novine u vezi s izgledom i sadržajem fi -nancijskog plana državnih ustanova u zdravstvu te posebne napomene za planiranje rashoda po pojedi-nim ekonomskim kategorijama kao što su materijalni rashodi, EU pomoći, subvencije, prijenosi sredstava između proračunskih korisnika unutar državnog pro-racuna i sl.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji imaju status razdjela, a nemaju proračunske i izvanprora-čunske korisnike u svojoj nadležnos (kao što su pri-mjerice Ministarstvo turizma, Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo obrane, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Središnji državni ured za šport, Pravobranitelj za djecu, Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Državni zavod za sta s ku, Državni ured za reviziju i drugi) unose do 15. rujna svoj fi nan-cijski plan u sustav Državne riznice, a u papirnatom obliku dostavljaju ga Ministarstvu fi nancija. Metodo-logija izrade fi nancijskog plana za ove korisnike nije se mijenjala u odnosu na 2017. godinu.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji ima-ju status razdjela, a imaju proračunske i izvanpro-računske korisnike u svojoj nadležnos (kao što su primjerice Ministarstvo znanos i obrazovanja, Mi-nistarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva i osta-la) unose do 20. rujna fi nancijski plan za svoju glavu organizacijske klasifi kacije i fi nancijske planove koje su mu dostavili korisnici iz njegove nadležnos . Kao i za razdjele koji nemaju proračunske i izvanprora-čunske korisnike, metodologija izrade fi nancijskog plana za razdjele koji ih imaju nije se mijenjala u odnosu na 2017. godinu.

Dakle, nadležna ministarstva su obvezna sastavi uputu i dodijeli limite svojim proračunskim kori-

snicima, uključujući i 3. razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijed-loge fi nancijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga sastavlja usklađeni prijedlog fi nancijskog plana. Mini-starstvo fi nancija je Uputama predložilo indika vni rok – 8. rujna 2017., do kojeg proračunski korisnici dostavljaju svoje prijedloge fi nancijskih planova nad-ležnom ministarstvu, među m, konačan rok dostave utvrđuje ministarstvo svojim uputama.

Za izvanproračunske korisnike državnog proračuna (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvat-ski zavod za zdravstveno osiguranje, Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost, Centar za restruk-turiranje i prodaju) rok dostave fi nancijskih planova utvrđen je Uputom. Izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna svoj prijedlog fi nancijskog plana ob-vezni su do 15. rujna dostavi nadležnom ministar-stvu koje ga, zajedno sa svojim fi nancijskim planom, dostavlja Ministarstvu fi nancija. Metodologija izrade fi nancijskog plana za izvanproračunske korisnike nije se mijenjala u odnosu na 2017. godinu, izuzev za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji pri pripremi fi nancijskog plana za 2018. i projekcija za 2019. i 2020. godinu treba u programskoj klasifi kaciji razradi zdravstvenu zaš tu po vrstama zdravstvene zaš te, sukladno programskoj klasifi kaciji u Financij-skom planu za 2013. godinu.

3. Metodologija izrade fi nancijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna 3. razine

Proračunski korisnici državnog proračuna 3. razine (ustanove u zdravstvu, muzeji, kazališta i druge usta-nove u kulturi, nacionalni parkovi i parkovi prirode, sudovi, zatvori, centri za socijalnu skrb, sveučilišta, fakulte , visoke škole, veleučilišta, javni ins tu i dru-gi) u cijelos su sa svim svojim prihodima, primicima, rashodima i izdacima uključeni u državni proračun. Prijedlog fi nancijskog plana proračunskog korisnika za razdoblje 2018. – 2020. sastoji se od:

1) procjene prihoda i primitaka za 2018. – 2020.2) plana rashoda i izdataka za 2018. – 2020.3) obrazloženja prijedloga fi nancijskog plana.

Ovi proračunski korisnici dostavljaju prijedloge fi nan-cijskih planova sukladno uputama koje će dobi od nadležnih ministarstva.

Za potrebe unosa planova u SAP sustav državne ri-znice, koje za korisnike na konsolidiranoj razini uno-se nadležna ministarstva, korisnici državnog prora-čuna treće razine planiraju:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

19


1) Prihode za razdoblje 2018. – 2020. na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina račun-skog plana) po izvorima fi nanciranja, a zbog po-vezivanja prihoda i primitaka s izvorima fi nanci-ranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, pojedine prihode i primitke i na razini osnovnog računa računskog plana (peta razina računskog plana) te na devetoj razini, sukladno Veznim ta-blicama danim u Uputama.

2) Rashode za razdoblje 2018. – 2020. na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina račun-skog plana) po izvorima fi nanciranja, jer njihove planove na konsolidiranoj razini u SAP sustav dr-žavne riznice unose nadležna ministarstva.

Među m, bez obzira na razinu ekonomske klasifi ka-cije na kojoj su iskazani prihodi i rashodi u prijedlogu fi nancijskog plana dostavljenog nadležnom ministar-stvu, upravna vijeća korisnika obvezna su usvoji fi nancijske planove za 2018. na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2019. i 2020. na razini skupine (druga razina računskog plana), jer se i Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. usvaja na razini podskupine (treća razina ra-čunskog plana), na kojoj će bi postavljene i kontrole izvršavanja, a projekcije za 2019. i 2020. na razini sku-pine (druga razina računskog plana).

Sastavni dio fi nancijskog plana proračunskog korisni-ke jest i obrazloženje. Prilikom izrade obrazloženja na-glasak je potrebno stavi na ciljeve koji se namjerava-ju pos ći i pokazatelje uspješnos realizacije h cilje-va. Na taj način obrazloženje ispunjava svoju osnovnu svrhu i predstavlja podlogu za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnovu za utvr-đivanje odgovornos .

Sadržaj obrazloženja propisan je člankom 30. Zakona o proračunu sukladno kojem mora sadržava :

• Sažetak djelokruga rada proračunskog korisni-ka – u uvodnom dijelu obrazloženja predstavlja se korisnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zadaci, obrazlaže opravdanost prijedloga fi nancijskog pla-na s obzirom na ukupno predloženi iznos rashoda, odstupanja plana u odnosu na prethodne godine i naglašavaju specifi čnos (primjerice promjene u organizaciji – promjene u broju zaposlenih i slično).

• Obrazložene programe – u ovom dijelu potrebno je opisa svaku ak vnost i project, te naves ko-liko je sredstava predviđeno za provođenje svake od ak vnos i projekta u 2018. i projekcijama za 2019. i 2020. Kako su prethodne godine usvojene projekcije, u ovom dijelu obrazlažu se po progra-mima (ak vnos ma i projek ma) ključna odstupa-

nja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Dodatno se navodi ako je riječ o novom projektu kojeg se uvodi u 2018.

• Zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi – navodi se postojeća zakonska osnova za provođenje programa, ak vnos i projekata.

• Ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođe-nje programa – u ovom dijelu obrazloženja potreb-no je, između ostaloga, pokaza koliko je planirano ostvari prihoda iz svakog od raspoloživih izvora fi nanciranja. U okviru procjene potrebnih sredsta-va navodi se ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje ak vnos /projekata. Važno je naglasi da korisnici daju projekcije i obrazloženje kretanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava primjerice: broj zaposlenih, broj predstava i sl.

• Izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješ-nos iz nadležnos proračunskog korisnika u prethodnoj godini – u ovom dijelu navode se pro-grami (ak vnos i projekte), koji su se provodili i još se provode, izvršenje h ak vnos i projekata do dana sastavljanja obrazloženja, rezulta ak v-nos za koje je istaknuto da će se mjeri i slično.

• Ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Uvođenjem programskog planiranja naglasak se stav-lja na rezultate koji se pos žu provedbom programa, ak vnos i projekata, umjesto na vrstu i visinu troš-kova. Time se zah jeva preuzimanje odgovornos za rezultate provedbe programa, ak vnos i projekata. Proteklih godina uočeno je kako proračunski kori-snici ne shvaćaju u potpunos važnost obrazloženja i njegovu svrhu. Budući da se fi nancijski plan usvaja za trogodišnje razdoblje važno je obrazloženjem po-s ći da proračunski dokumen pažljivo objašnjavaju, od godine do godine, kako su procjene proračunskih stavki i višegodišnje procjene povezane s višegodiš-njim procjenama iz prethodne godine.

Dakle, u obrazloženju fi nancijskog plana potrebno je obrazloži odstupanja od onog što je prethodne go-dine projicirano te usvojeno, ali na manje razrađenoj razini, odnosno potrebno je naves razloge koji su doveli do razlika u odnosu na projekcije dane pret-hodne godine.

4. Specifi čnos metodologije izrade fi nancijskog plana za državne ustanove u zdravstvu

Ovogodišnjim Uputama posebno je poglavlje posve-ćeno izradi fi nancijskih planova ustanova u zdravstvu u državnom vlasništvu. Prijedlog fi nancijskog plana

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

ustanove u zdravstvu za razdoblje 2018. – 2020., sa-stoji se od:

1) procjene prihoda i primitaka za 2018. – 2020.2) plana rashoda i izdataka za 2018. – 2020. 3) plana rashoda i izdataka za 2018. – 2020.4) stanja obveza 5) i obrazloženja prijedloga fi nancijskog plana (sadr-

žaj obrazložen u dijelu 3. ovoga članka).

Postavlja se pitanje što je drugačije u izgledu i sadr-žaju fi nancijskog plan u odnosu na prethodnu godinu ili na druge proračunske korisnike državnog proraču-na. Dvije su ključne novine. Prvo, prihodi i rashodi u fi nancijskom planu iskazuju se isključivo po gotovin-skom načelu. Drugo, stanje obveza do sada se nije iskazivalo u fi nancijskom planu. Ustanove u zdravstvu, koji ne uplaćuju vlas te i namjenske prihode i primitke na jedinstveni račun državnog proračuna, ostvarenje i trošenje ovih prihoda iskazuju mjesečno u sustavu dr-žavne riznice, i to po gotovinskom načelu jer se državni proračun donosi i izvršava na gotovinskom načelu.

Među m, u izradi fi nancijskih planova koja su dono-sila upravna vijeća ovi su korisnici u iskazivanju ras-hoda primjenjivali modifi cirano obračunsko načelo. Zbog navedenoga je dolazilo do razlika u izgledu i sadržaju fi nancijskog plana, koje je usvajalo upravno vijeće i onog konsolidiranog u državnom proračunu. Slijedom navedenoga kod izrade fi nancijskog plana za razdoblje 2018. – 2020. prihodi i rashodi iskazu-ju se isključivo po gotovinskom načelu, a fi nancijski plan koji usvaja upravno vijeće mora bi istovjetan prikazu u državnom proračunu.

Za potrebe unosa planova u SAP sustav državne rizni-ce, koje za ustanove u zdravstvu unosi Ministarstvo zdravstva, ustanove planiraju:

1) Prihode za razdoblje 2018. – 2020. na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina račun-skog plana) po izvorima fi nanciranja, a zbog pove-zivanja prihoda i primitaka s izvorima fi nanciranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, pojedine prihode i primitke i na razini osnovnog računa ra-čunskog plana (peta razina računskog plana), te na devetoj razini, sukladno Veznim tablicama da-nim u Uputama (raspoložive su h p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna).

2) I rashode za razdoblje 2018. – 2020. na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina račun-skog plana) po izvorima fi nanciranja.

Među m, upravna vijeća ustanova obvezna su usvoji fi nancijske planove za 2018. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projek-cije za 2019. i 2020. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).

Tako će primjerice prihodi, u fi nancijskom planu kojeg usvaja upravno vijeće, ima is ili sličan izgled dan tablicom u nastavku teksta. Pri tome je važno da su prihodi u 2018. godini iskazani na razini podskupi-ne računskog plana (treća razina računskog plana), a projekcije prihoda za 2019. i 2020. na razini skupine (druga razina računskog plana), ali i da su povezani sa izvorima fi nanciranja.

Izvor prihoda i primitaka 2018.

Oznaka rač.iz računskog plana

Opći prihodi i primici

Vlas prihodi

Prihodi za posebne namjene

Pomoći Donacije

Prihodi od nefi nancijske imovine

i nadoknade šteta s osnova osiguranja

Namjenski primici od

zaduživanja

632 641 652 661 673 683 922

Ukupno (po izvorima)

Ukupno prihodi i primici za 2018.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

21


Rashodi u fi nancijskom planu, kojeg usvaja upravno vijeće, moraju bi planirani po gotovinskom nače-lu, dakle planiraju se samo oni rashodi koji će bi plaćeni u proračunskoj godini (kao što su se do sada iskazivali u izvršenju putem EV naloga). Nadalje, ras-hodi za 2018. godinu moraju bi iskazani na razini podskupine računskog plana (treća razina računskog plana), a projekcije rashoda za 2019. i 2020. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana), te povezani s izvorima fi nanciranja iz kojih će bi plaćeni (kao u tablici u nastavku).

Među m, kako gotovinsko načelo ne daje potpunu sliku poslovanja proračunskog subjekta, fi nancijski plan ustanova u zdravstvu sadrži i prikaz stanja uku-pnih i dospjelih obveza na kraju prethodne prora-čunske godine, ali i projekcije stanja obveza na kraju tekuće godine, ali i trogodišnjeg razdoblja za koje se izrađuje plan. Ova se tablica također dostavlja Mini-starstvu zdravstva, ali se ne unosi u sustav Državne riznice.

Šifra NazivPRIJEDLOG PLANA ZA

2018.

Opći prihodi i primici

Vlas prihodi

Prihodi za posebne namjene

Pomoći Donacije

Prihodi od nefi nancijske

imovine i nadoknade

šteta s osnova osiguranja

Namjenski primici od

zaduživanja

PRORAČUNSKI KORISNIK

XXXX PROGRAM XY 10.321.300 2.345.580 7.827.320 74.400 74.000 0 0 0

AXXXXXX

AKTIVNOST: REDOVNA DJELATNOST PRORAČUNSKOG KORISNIKA 9.268.300 2.278.080 6.990.220 0 0 0 0 0

3 RASHODI POSLOVANJA 9.158.300 2.278.080 6.880.220 0 0 0 0 031 Rashodi za zaposlene 3.821.993 2.011.273 1.810.720 0 0 0 0 0

311 Plaće (Bruto) 3.226.556 1.741.556 1.485.000 0 0 0 0 0312 Ostali rashodi za zaposlene 105.000 5.000 100.000 0 0 0 0 0313 Doprinosi na plaće 490.437 264.717 225.720 0 0 0 0 032 Materijalni rashodi 5.179.307 266.807 4.912.500 0 0 0 0 0

321Naknade troškova zaposlenima 150.500 58.500 92.000 0 0 0 0 0

322Rashodi za materijal i energiju 160.057 46.057 114.000 0 0 0 0 0

323 Rashodi za usluge 4.699.500 156.500 4.543.000 0 0 0 0 0

324Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 2.000 0 2.000 0 0 0 0 0

329Ostali nespomenu rashodi poslovanja 167.250 5.750 161.500 0 0 0 0 0

AKTUALNA IZDANJA

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Stanje obveza na dan 31.12.2016.

Stanje obveza na dan 30.06.2017.

Procjena stanja obveza na dan

31.12.2017

Procjena stanja obveza na dan

31.12.2018

Procjena stanja obveza na dan 31.12.2019*

Procjena stanja obveza na dan 31.12.2020*

ukupno dospjelo ukupno dospjelo ukupno dospjelo ukupno dospjelo ukupno dospjelo ukupno dospjelo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

23 Obveze za rashode poslovanja 231 Obveze za zaposlene 232 Obveze za materijalne rashode 234 Obveze za fi nancijske rashode 235 Obveze za subvencije 237 Obveze za naknade građanima i kućanstvima 238 Obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći 239 Obveze za tekuće obveze 24 Obveze za nabavu nefi nancijske imovine

241 Obveze za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 242 Obveze za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 243 Obveze za plemenite metale i ostale pohranjene vrijednos 244 Obveze za nabavu zaliha 245 Obveze za dodatna ulaganja na nefi nancijskoj imovini

UKUPNO (23+24) PROMJENA U STANJU OBVEZA U ODNOSU

NA PRETHODNU GODINU (23+24) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

25 Obveze za vrijednosne papire 251 Obveze za čekove 252 Obveze za trezorske zapise 253 Obveze za mjenice 254 Obveze za obveznice 255 Obveze za opcije i druge fi nancijske derivate 256 Obveze za ostale vrijednosne papire 259 Obveze za ostale vrijednosne papire- inozemne 26 Obveze za kredite i zajmove

261 Obveze za primljene kredite i zajmove od međunarodnih organizacija, ins tucija i jela EU te inozemnih vlada

262 Obveze za kredite i zajmove od kredi nih i ostalih fi nancijskih ins tucija u javnom sektoru

263 Obveze za zajmove od trgovačkih društva u javnom sektoru

264 Obveze za kredite i zajmove od kredi nih i ostalih fi nancijskih ins tucija izvan javnog sektora

265 Obveze za zajmove od trgovačkih društava i obrtnika izvan javnog sektora

267 Obveze za zajmove od drugih razina vlas UKUPNO (25+26)

PROMJENA U STANJU OBVEZA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU (25+26) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNE OBVEZE (23+24+25+26) PROMJENA U STANJU OBVEZA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU (23+24+25+26) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Dakle, fi nancijski plan državnih ustanova u zdravstu, za razliku od drugih proračunskih korisnika državnog pro-računa, sadrži i ovakvu tablicu sa stanjima obveza izra-đenu u excel formatu. Excel format može se preuze s mrežnih stranica Ministarstva fi nancija (h p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna). Za 2016. i polovinu 2017. godine stanje obveza preuzima se iz knjigovod-stvenih evidencija i iskazuje na razini podskupine (trećoj razini računskog plana), kao i procjena stanja obveza na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2018. Među m, procjena stanja obveza za 2019. i 2020. godinu izrađuje se na razini skupine (drugoj razini računskog plana).

Ako se fi nancijskim planom predviđa postojanje stanja dospjelih obveza s 31. prosincem 2018., znači da prora-čunski korisnik neće bi u stanju podmiriva svoje te-kuće obveze sa razinom prihoda koje projicira za 2018. godinu. Stoga je, prema Upu , obvezno u takvim sluča-jevima uz fi nancijski plan donije i akt koji sadržava:

1) Analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja ustanove.

2) Prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka na-stanka nega vnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanje visine i/ili strukture prihoda, poboljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapo-šljavanja i sl.)

3) Akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, ime-nom i prezimenom odgovorne osobe) s očekiva-nim fi nancijskim i ekonomskim učinkom.

Akt je potrebno dostavi i Ministarstvu zdravstva uz sam prijedlog fi nancijskog plana. Upravno vijeće ustanove u zdravstvu uz fi nancijski plan obvezno je usvoji i navedeni dokument.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

23


1. UvodNa mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/lokalni-proracuni objavljene su Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za 2018. – 2020. Na te-melju ovih Uputa jedinice su obvezne sastavi upute za svoje proračunske i izvanproračunske korisnike i obvezat ih na dostavu fi nancijskih planova, a prema limi ma koji su im dani uputama, kako bi čelnik jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave (na-čelnik/gradonačelnik/župan) do 15. studenoga 2017. upu o prijedlog proračuna i projekcija predstavnič-kom jelu na donošenje.

Upute se pozivaju na pokazatelje iz Smjernica eko-nomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2018. – 2020., koje je Vlada usvojila krajem srpnja 2017. Smjernice sadržavaju: (1) ciljeve ekonomske poli ke za 2018. – 2020.; (2) makroekonomski i fi skalni okvir te (3) visi-nu fi nancijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za 2016. i tekuću 2017., te visinu fi nancij-skog plana za sljedeće trogodišnje razdoblje, odnosno 2018. – 2020. Smjernice također pokazuju nastavak provedbe fi skalne konsolidacije, pritom poštujući za-htjeve preven vnog dijela Pakta o stabilnos i rastu. To znači daljnje smanjenje manjka proračuna opće države i javnog duga. Na temelju Smjernica, Mini-starstvo fi nancija također je izradilo i Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2020. za proračunske i izvanpro-računske korisnike državnog proračuna. I te Upute su objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva fi -nancija, a njihov sadržaj obrađen u posebnom članku ovoga broja magazina TIM4PIN.

2. Sadržaj UputaKljučno mjesto u Uputama za razdoblje 2018. – 2020. zauzima razrada propisane metodologije za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Osim posljednjih izmjena i dopuna ekonomske klasifi kacije iz 2016. go-dine, zakonski i podzakonski ak koji određuju izgled i sadržaj proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave i fi nancijskih planova njihovih korisnika nisu se mijenjali. Metodologija za izradu proračuna propisana je Zakonom o proračunu i pod-zakonskim ak ma kojima se regulira provedba Zako-na, ponajprije Pravilnikom o proračunskim klasifi kaci-jama1 i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu2.

Ipak, upute uvijek donesu nešto novo, počevši od ukazivanja na slabos i nepravilnos koje su uočene u dosadašnjem planiranju. Na slabos i nedostatke u procesu planiranja ukazuje Državni ured za reviziju, posebice na problem nerealnog planiranja prihoda i rashoda. Prilikom planiranja proračuna, odnosno fi -nancijskog plana ne uzimaju se u obzir cjelovi podat-ci o preuze m ugovornim obvezama ni podatci o po-tencijalnim obvezama. Iako jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i njihovi korisnici najče-šće imaju ustrojene evidencije potpisanih ugovora i ugovorenih obveza, Državni ured za reviziju ukazuje da evidencije kod pojedinih subjekata nisu centrali-zirane ili informacijski povezane, pa postoji velik rizik da se u proračun, odnosno fi nancijski plan ne uključu-ju cjelokupne obveze koje dospijevaju u godini za koju se proračun, odnosno fi nancijski plan sastavlja.

1 NN, br. 26/10. i 120/13.2 NN, br. 124/14., 115/15. i 87/16.

Planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini za 2018. – 2020. godinuIvana Jakir-Bajo *

Ministarstvo fi nancija je objavilo Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za 2018. – 2020., koje daju pregled metodologije za izradu kako proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako i fi nancijskih planova njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje 2018. – 2020. godina. Autorica u ovom članku iznosi njihov kratki sadržaj, a detaljniji pregled s primjerima daje se u Priručniku za planiranje 2018. – 2020., koji se može naruči na www. m4pin.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Dodatni problem na koji upozorava Državni ured za reviziju jest da proračuni pojedinih jedinica nisu uravnoteženi. Zbog navedenoga Uputama je posebni naglasak stavljen na način uključivanja prenesenog manjka, odnosno viška iz prethodne godine u fi nan-cijski plan korisnika, ali i u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podsje mo se kako su jedinice obvezne uključi vlas te i namjenske prihode i primitke svih proračunskih korisnika u svoj proračun, a to podrazumijeva i preneseni rezultat po-slovanja.

U kontekstu planiranja prihoda jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za sljedeće trogo-dišnje razdoblje, važne su i odredbe Nacrta prijedloga zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, koji bi trebao stupi na snagu 1. siječnja 2018. Kako je do 28. kolovoza trajala javna rasprava ovog Nacrta prijedloga zakona, očekuje se njegovo skoro upućivanje u vladinu proceduru usva-janja. Uputama je također dan kratki pregled njegova sadržaja, a TIM4PIN je objavio Newsle er na temu novog modela fi nanciranja jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave odredbama Nacrta pri-jedloga zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (raspoloživ na www. m4pin.hr), pa se stoga ovim člankom neće ulazi u

njegov sadržaj.

Upute ukazuju na način i rokove dostave proračun-skih dokumenata jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave Ministarstvu fi nancija i Državnom uredu za reviziju, kao i podsjetnik na obvezu unos podataka iz proračuna jedinica u web-aplikaciju za sta s čke potrebe. Smjernice za planiranje decen-traliziranih funkcija i decentraliziranih proračunskih korisnika (škola, domova za starije i nemoćne osobe, javnih vatrogasnih postrojbi, ustanova u zdravstvu i centara za socijalnu skrb) dio su Uputa, kao i svake godine. Ukupan iznos sredstava potrebnih za osigura-nje minimalnih fi nancijskih standarda (bilančnih pra-va) u 2018. godini se planiraju uvećana za najviše 4 % u odnosu na prethodnu 2017. godinu.

3. Planiranje kod korisnika proračuna JLP(R)S

Prijedlog fi nancijskog plana proračunskog i izvanpro-računskog korisnika jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 2018. – 2020. u skladu s odredbama Zakona o proračunu sadržava:

• Procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za razdoblje 2018. – 2020.

• Plan rashoda i izdataka za razdoblje 2018. – 2020. razvrstanih prema proračunskim klasifi kacijama

• I obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana.

Ključna je klasifi kacija koja se primjenjuje u izra-di fi nancijskog plana ekonomska klasifi kacija. Zbog uočenih nepravilnos u planiranju potrebno je ista-knu kako u slučaju da proračunski korisnik planira izravno ili po nadležnom proračunu ostvari sredstva od proračuna koji mu nije nadležan, prihod planira u okviru podskupine računa 636 Pomoći proračun-skim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Ovaj račun koriste primjerice dječji vr ći ili škole koji su proračunski korisnici grada, a ostvaruju sredstva iz općine za sufi nanciranje boravka djeteta u dječjem vr ću ili sufi nanciranje kuhinje u školi. Uz ekonomsku i programsku klasifi kaciju, proračunski i izvanprora-čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave u izradi fi nancijskog plana primje-njuju i klasifi kaciju po izvorima fi nanciranja. Izvore fi nanciranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdatci određene vrste i utvr-đene namjene.

Prihodi i primitci proračuna planiraju se te se ras-poređuju i iskazuju prema izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdatci planiraju se, izvršavaju i računovod-stveno prate prema izvorima fi nanciranja. Osnovni izvori fi nanciranja proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave jesu:

1) opći prihodi i primitci2) vlas prihodi3) prihodi za posebne namjene4) pomoći5) donacije6) prihodi od prodaje ili zamjene nefi nancijske imovi-

ne i naknade s naslova osiguranja i7) namjenski primitci.

1. Proračunski i izvanproračunski korisnik u izvor fi -nanciranja opći prihodi i primitci uključuje prihode koje ostvari iz nadležnog proračuna, a koje planira u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za fi nan-ciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika.

2. Izvor fi nanciranja vlas prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tr-žišnim uvje ma, a koje mogu obavlja i drugi pravni subjek izvan općeg proračuna (iznajmljivanje pro-stora, obavljanje ugos teljskih usluga i sl.). Vlas prihodi iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

3. Izvor fi nanciranja prihodi za posebne namjene čine prihodi, čije su korištenje i namjena utvrđeni po-sebnim zakonima i propisima.

4. Izvor fi nanciranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a, prihodi iz drugih proračuna te

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

25


ostalih subjekata unutar općeg proračuna. U okviru ovog izvora proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planiraju sredstva koja će ostvari iz državnog prora-čuna ili iz proračuna koji im nisu nadležni.

5. Izvor fi nanciranja donacije čine prihodi ostvareni od fi zičkih osoba, neprofi tnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proraču-na. Proračunski korisnici ne mogu planira donacije (podskupina 663) od drugih proračuna i proračunskih korisnika.

6. Izvor fi nanciranja prihodi od prodaje ili zamjene nefi nancijske imovine i naknade s naslova osigura-nja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom ne-fi nancijske imovine i od naknade štete s osnove osi-guranja, a mogu se koris samo za kapitalne rasho-de. Kapitalni rashodi jesu: rashodi za nabavu nefi nan-cijske imovine, rashodi za održavanje nefi nancijske imovine i dodatna ulaganja u nefi nancijsku imovinu.

7. Izvor fi nanciranja namjenski primitci čine primitci od fi nancijske imovine i zaduživanja čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave treba da korisnicima upute čiji se pri-hodi vežu uz koje izvore fi nanciranja. Tako se pri-mjerice kamate koje proračunski korisnici ostvaru-ju na svojim računima mogu poveziva s više izvo-ra fi nanciranja. Najčešće su taj izvor fi nanciranja vlas prihodi, ali ovisno o različi m okolnos ma mogu pripada i namjenskom izvoru fi nanciranja.

To je posebno važno zbog zakonske obveze jedinica uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdata-ka proračunskih korisnika (dakle i njihovih vlas h te namjenskih prihoda) u proračun jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, u skladu s ekonom-skom, programskom, funkcijskom, organizacijskom, lokacijskom klasifi kacijom te izvorima fi nanciranja. U uputama Ministarstva fi nancija bit će dan primjer mo-dela fi nancijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji pro-računski, ali i izvanproračunski korisnici trebaju slijedi u izradi svojih planova za razdoblje 2018. – 2020.

Proračunski i izvanproračunski korisnik jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave prihode i primitke za 2018. godinu planira na razini podskupi-ne (treća razina računskog plana), a za 2019. i 2020. na razini skupine (druga razina računskog plana).

Proračunski korisnik planira u 2018. godini kao izvor fi nanciranja i preneseni višak iz 2017. godine (pro-cijenjeni). I preneseni višak potrebno je poveza s izvorom fi nanciranja iz kojeg je proistekao, primjeri-ce: vlas prihodi.

Navedeni plan prihoda i primitaka povezan s izvorima fi nanciranja potrebno je izradi i za 2019. i 2020. godi-nu, ali na manje detaljnoj razini ekonomske klasifi ka-cije. Proračunski i izvanproračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave rashode i izdatke za 2018. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2019. i 2020. na razini skupine (druga razina računskog plana).

Osim prihoda i rashoda (korisnici najčešće nemaju primitaka i izdataka), u fi nancijski plan potrebno je uključi i predviđeni manjak, te i s navedenom bi-lančnom kategorijom pos ći uravnoteženje.

Financijski plan koji uključuje isključivo plan prihoda i rashoda bez rezultata poslovanja ne pruža cjelovit fi nancijski okvir za donošenje odluka o budućoj po-trošnji i izvorima fi nanciranja. U prošlogodišnjoj Upu- Ministarstva fi nancija prvi put se spominje moguć-

nost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne (prethodnih) godina. Iznimno, kada proračunski korisnici dođu u situaciju da im pre-neseni manjak čini znatan dio ukupnog fi nancijskog plana, odnosno da ga s obzirom na projekciju priho-da i stvorene obveze ne mogu realno pokri u godini dana (a da istodobno nastave pruža javnu uslugu zadovoljavajuće kvalitete), moguće je sukcesivno pla-nira pokriće manjka jekom godina.

To je moguće jedino pod uvjetom da se uz fi nancijski plan donese i akt koji će sadržava :

1) Analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja in-s tucije.



Dakle, akt donosi jelo koje usvaja i fi nancijski plan – upravno vijeće, školski odbor ili drugo upravljačko jelo. Postavlja se pitanje, budući da je fi nancijski

plan korisnika dio proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, obvezuje li to i je-dinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njezino vijeće ili skupš nu na usvajanje tog akta. Uputa kaže da obvezuje, jer je fi nancijski plan proračunskog korisnika u cijelos uključen u prora-čun. Primjenjujući sličnu logiku, proračunski korisnici

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

mogu iznimno sukcesivno planira trošenje kumuli-ranog viška iz prethodne(ih) godine. Primjer je dan u nastavku teksta. Među m, i u tom slučaju uprav-ljačko jelo mora potvrdi tako postupanje. Akt koji uz fi nancijski plan donosi upravljačko jelo svakako treba odgovori na pitanja nastanka tako značajnog viška, stvaranja mogućnos za smanjenje ili ukidanje određenih naknada koje se naplaćuju za usluge koje pružaju proračunski korisnici te načina i svrhe za koju će se upotrijebi navedeni višak u zadanom trogodiš-njem okviru.

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA XY ZA 2018. I

PROJEKCIJA PLANA ZA 2019. I 2020. GODINU

OPĆI DIO

Prijedlog plana

za 2018.

Projekcija plana

za 2019.

Projekcija plana

za 2020.PRIHODI UKUPNO 4.970.000 4.995.020 5.110.270PRIHODI POSLOVANJA 4.920.000 4.990.020 5.100.270PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 50.000 5.000 10.000RASHODI UKUPNO 5.170.000 5.345.020 5.460.270RASHODI POSLOVANJA 4.670.000 4.795.020 4.860.270RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 500.000 550.000 600.000RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -200.000 -350.000 -350.000

Prijedlog plana

za 2018.

Projekcija plana

za 2019.

Projekcija plana

za 2020.UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE 900.000 700.000 350.000DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI U RAZDOBLJU 2018.-2020. 200.000 350.000 350.000

Prijedlog plana

za 2018.

Projekcija plana

za 2019.

Projekcija plana

za 2020.PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 0

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0 0 0NETO FINANCIRANJE 0 0 0

VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0

Obrazloženje primjera: tablicom je dan primjer načina prikaza općeg dijela fi nancijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u slučaju postojanja značajnog viška koji se prenosi iz 2017. u 2018. godinu, a namjera je pokri ga u narednom trogodišnjem razdoblju. Korisnik iz primjera procjenjuje da će u 2018. godinu prenije 900.000 kuna viška, a potrošit će ga u 2018. u iznosu od 200.000 kuna, u 2019. godini u iznosu od 350.000 kuna i u 2020. godini u iznosu od 350.000 kuna. Jedan od preduvjeta sukcesivne potrošnje viška u nared-nom trogodišnjem razdoblju jest nega vno poslova-nje u tekućoj proračunskoj godini, kako bi se pos glo uravnoteženje fi nancijskog plana dijelom prenesenog viška prihoda. Tako je iz tablice vidljivo kako je suče-ljavanjem prihoda i rashoda tekuće godine i u 2018. (200.000 kuna), kao i u 2019. godini (350.000 kuna) te u 2020. godini (350.000 kuna) ostvaren manjak priho-da, i to u visini viška koji se podmiruje u toj godini (koji se vidi iz retka: dio viška/manjka iz prethodne(ih) go-dine koji će se pokri /rasporedi u razdoblju 2018. – 2020). Time se fi nancijski plan dovodi u ravnotežu. Redak ukupan donos viška/manjka iz prethodne(ih) godina služi kao informacija o ukupnom višku koji se prenosi iz jedne u drugu godinu i ne uzima se u obzir kod uravnoteženja fi nancijskog plana, već se fi nan-cijski plan uravnotežuje retkom dio viška/manjka iz prethodne(ih) godine koji će se pokri /rasporedi .

S druge strane, proračunski korisnici svjesni su po-trebe uključivanja rezultata u fi nancijski plan, ali naj-češće ne znaju kako to tehnički proves . Rezultat o kojem govorimo u računovodstvenim evidencijama iskazan je na podskupini računa 922 Višak/manjak prihoda. Višak i manjak ne iskazuje se u fi nancijskom planu na računima razreda 6/7 i 3/4, nego se u fi -nancijski plan uključuje bilančna pozicija 922 Višak/manjak prihoda. Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u siječnju godine za koju se donosi fi nancijski plan, pa se zbog toga prilikom pla-niranja, tj. izrade fi nancijskog plana u obzir uzima pla-nirani rezultat poslovanja, odnosno njegova procjena rezultata poslovanja.

Uputom se predstavlja način sukcesivnog uključiva-nja manjka, odnosno viška jekom godina na kon-kretnim primjerima. Jedan primjer načina iskaziva-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

27


nja sukcesivnog pokrića manjka prenesenog iz 2017. godine u naredne tri godine dan je za jedinicu lokal-ne i područne (regionalne) samouprave u dijelu 4. ovoga teksta i može se u potpunos primijeni i na svakog proračunskog korisnika.

4. Uključivanje viška/manjka u proračun JLP(R)S

Uputama Ministarstva fi nancija za 2016. godinu obra-zlažu se mogućnos i uvje sukcesivnog uključivanja (procijenjenog) prenesenog rezultata u fi nancijski plan proračunskog korisnika za trogodišnje razdoblje. Prošlogodišnje Upute ništa ne govore o primjeni nave-dene metodologije i u dijelu izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvjesno je da je u proračun, osim prihoda, primitaka, rashoda i izdataka potrebno uključi i predviđeni manjak, odno-sno višak prihoda te i s navedenim bilančnim kategori-jama pos ći uravnoteženje. Također je očito da izvori fi nanciranja proračuna nisu isključivo prihodi tekuće godine, nego i viškovi iz prethodnih godina.

S druge strane, jedinice koje stvaraju manjkove treba-ju proračunom pokaza korekcije pogrešnih odluka iz prošlos iz kojih su manjkovi proizašli i pronaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokri ili na te-ret novih izvora fi nanciranja, odnosno rasta prihoda, ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini na-stalih manjkova. Dakle, u Upu Ministarstva fi nancija iz 2016. godine prvi put se spominje mogućnost suk-cesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne (prethodnih) godina, ali za proračunske korisnike. Postavlja se pitanje mogu li navedeno postupanje primijeni i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Iznimno, i to kada se jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave nađu u situaciji da im preneseni manjak čini znatan dio ukupnog proračuna, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvorene ob-veze ne mogu realno pokri u godini dana (a da isto-dobno nastave pruža javna dobra i usluge zadovo-ljavajuće količine i kvalitete), moguće je sukcesivno planira pokriće manjka jekom godina. U praksi već postoje primjeri takvih postupanja.

OPĆI DIO

Prijedlog plana

za 2018.

Projekcija plana

za 2019.

Projekcija plana

za 2020.PRIHODI UKUPNO 212.200.000 211.241.500 208.075.000PRIHODI POSLOVANJA 204.965.000 204.321.500 203.125.000PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 7.235.000 6.920.000 4.950.000

RASHODI UKUPNO 205.876.500 203.241.500 205.898.500RASHODI POSLOVANJA 198.276.500 195.740.900 194.574.400RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 7.600.000 7.500.600 11.324.100RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 6.323.500 8.000.000 2.176.500

Prijedlog plana

za 2018.

Projekcija plana

za 2019.

Projekcija plana

za 2020.UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE -16.500.000 -10.176.500 -2.176.500DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI U RAZDOBLJU 2018.-2020. -6.323.500 -8.000.000 -2.176.500

Prijedlog plana

za 2018.

Projekcija plana

za 2019.

Projekcija plana

za 2020.PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 0IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0 0 0NETO FINANCIRANJE 0 0 0

VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0

U tablici je dan primjer načina prikaza općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju postojanja velikog manjka, koji se prenosi iz 2017. u 2018. godinu, a namjera je po-kri ga u narednom trogodišnjem razdoblju. Jedinica iz primjera procjenjuje da će u 2018. godinu prenije 16,5 milijuna kn manjka, a podmirit će se u 2018. u iznosu od 6.323.500 kuna, u 2019. godini u iznosu od 8,0 milijuna kn i u 2020. godini u iznosu od 2.176.500 kuna. Jedan od preduvjeta sukcesivnog podmire-nja manjka u narednom trogodišnjem razdoblju jest pozi vno poslovanje u tekućoj proračunskoj godini. Tako je iz tablice vidljivo kako je sučeljavanjem priho-da i rashoda tekuće godine i u 2018. (6.323.500 kn), kao i u 2019. godini (8,0 milijuna kn) te u 2020. godi-ni (2.176.500 kn) ostvaren višak prihoda, i to u visini manjka koji se podmiruje u toj godini.

Time se proračun dovodi u ravnotežu. Redak: Uku-pan donos viška/manjka iz prethodne(ih) godina – služi kao informacija o ukupnom manjku koji se pre-nosi iz jedne u drugu godinu i ne uzima se u obzir kod

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

uravnoteženja proračuna, već se proračun uravnote-žuje retkom višak/manjak iz prethodne(ih) godine koji će se pokri /rasporedi . Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odluči na sukce-sivno podmirenje manjka (na način prikazan u tablici) pri tome se onda uz proračun jedinice donesi i akt koji sadržava:

1) Analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja jedi-nice.



5. Postupak izmjena i dopuna fi nancijskog plana

S obzirom na to da se poseban dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji od fi nancijskih planova proračunskih korisnika, očita je obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rasho-da i izdataka svih proračunskih korisnika u proračun, u skladu s ekonomskom, programskom, funkcijskom, organizacijskom, lokacijskom klasifi kacijom te svim izvorima fi nanciranja. Navedeno je u skladu s primje-nom načela jedinstva i sveobuhvatnos proračuna. Prema Zakonu o proračunu te Pravilniku o proračun-skom računovodstvu i računskom planu namjenski prihodi i primitci te vlas prihodi koje ostvare prora-čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, bez obzira na njihovu uključenost u proračun i sustav riznice, i nadalje ostaju prihodi i pri-mitci proračunskih korisnika te se tako i eviden raju. Prihodi su prihodi proračunskih korisnika, jer korisnici njima raspolažu, odnosno utvrđuju koji će se rashodi podmiri iz h izvora.

U skladu sa Zakonom o proračunu namjenski prihodi i primitci te vlas prihodi uplaćuju se u proračun. Odlukom o izvršavanju proračuna moguće je odredi- izuzeće od obveze uplate ovih prihoda i primitaka

u proračun. Izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika ne znači izuzeće od planiranja navedenih prihoda u proraču-nu. U skladu s navedenim ostvarivanje spomenu h prihoda i primitaka te trošenje rashoda fi nanciranih iz ovih izvora, a izuze h od uplate u proračun mora se

pra izvještajno kako je utvrdila nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tijekom godine moguće su nepredviđene okolnos koje dovode do neplaniranih ostvarenja prihoda i pri-mitaka te rashoda i izdataka proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom na to da Zakon o proračunu ne propisuje proceduru u ovakvim slučajevima, proračunski kori-snici dvojili su oko donošenja izmjena i dopuna fi nan-cijskog plana radi usklađivanja s novim ostvarenjem prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka.

Osnovno je pitanje mogu li upravljačka jela donosi izmjene i dopune fi nancijskog plana bez prethodne suglasnos jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno bez donošenja izmjena i dopu-na proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kada je riječ o promjenama u fi nancijskom planu pro-računskih korisnika koje su u vezi s fi nanciranjem iz izvora općih prihoda i primitaka, odnosno iz nadlež-nog lokalnog proračuna, podrazumijeva se da nave-denome nije moguće pristupi bez suglasnos jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave od-nosno preraspodjela ili izmjena i dopuna proračuna. Među m, promjene u fi nancijskom planu vezane uz tzv. fl eksibilne izvore (vlas te i namjenske prihode i primitke) moguće je uredi na različite načine. Stoga su jedinice obvezne razradi proceduru za donošenje izmjena i dopuna fi nancijskih planova proračunskih korisnika iz svoje nadležnos . Preporučuje se tu nad-ležnost propisa odlukom o izvršavanju proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave.

6. Dostava proračunskih dokumenata Ministarstvu fi nancija

Uputom se kao i prethodne godine daju instrukcije jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave o načinu i obliku dostave proračunskih doku-menata Ministarstvu fi nancija. U skladu s člankom 40. Zakona o proračunu, načelnik, gradonačelnik i župan obvezni su dostavi Ministarstvu fi nancija proračun i projekcije, odluke o izvršavanju proraču-na te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu. Više ne postoji obveza dostave navedenih dokumenata Ministarstvu fi nancija u papirnatom obliku, nego se postupak bit-no pojednostavljuje. Kako se u skladu s člankom 12. Zakona o proračunu proračun i projekcije, izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom fi nanci-ranju objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinice su obve-zne na adresu e-pošte Ministarstva fi nancija lokalni.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

29


proracuni@mfi n.hr posla poveznicu na navedene dokumente objavljene u službenom glasilu u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

Sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2018. godinu koje stupe na snagu jekom 2018. godine dostavljaju se također u roku od 15 dana od dana njihova stu-panja na snagu i na istu adresu e-pošte. Iako je već u prošlogodišnjim Uputama istaknuto da se svi na-vedeni dokumen dostavljaju isključivo elektronički, dio jedinica i dalje ih je dostavljao poštom u papirna-tom obliku. Također, neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propus le su dostavi plan razvojnih programa, koji je obvezni dio proračuna je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a neke i odluku o izvršavanju proračuna.

Stoga se ovogodišnjom Uputom još jednom ukazuje na obvezu dostave isključivo poveznice na internet-sku stranicu jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave na kojoj su objavljeni navedeni do-kumen . Poveznica se dostavlja na adresu e-pošte Ministarstva fi nancija (lokalni.proracuni@mfi n.hr). Uputa sadržava i način dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave Ministarstvu fi nancija. U skladu s člankom 112. Zakona o proračunu, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja se Ministarstvu fi nancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese predstavničko jelo jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izni-mno, ako predstavničko jelo ne donese izvještaj, on se dostavlja Ministarstvu fi nancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom jelu.

I godišnje izvještaje o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, počevši s izvještajem za 2017. godinu, nije potrebno više do-stavlja u papirnatom obliku poštom Ministarstvu fi nancija, kao ni Državnom uredu za reviziju. Mini-starstvu fi nancija je potrebno na adresu e-pošte lo-kalni.proracuni@mfi n.hr dostavi isključivo povezni-

cu na internetsku stranicu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj je izvještaj objav-ljen. Državnom uredu za reviziju je podatak o pove-znici potrebno dostavi na e-mail Državnog ureda za reviziju, i to:

• Grad Zagreb na e-mail Središnjeg ureda Državnog ureda za reviziju

• Druge jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave na adresu e-pošte područnog ureda Dr-žavnog ureda za reviziju na čijem području je sjedi-šte jedinice.

Sve adrese e-pošte objavljene su na mrežnoj strani-ci Državnog ureda za reviziju, h p://www.revizija.hr/hr/kontakt/.

Za potrebe sta s čkog praćenja, a radi učinkovito-s korištenja podataka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave unosile su podatke po eko-nomskoj klasifi kaciji počevši od proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu, kao i za naredna trogodišnja razdoblja, u posebnu web-aplikaciju Mini-starstva fi nancija Financijski planovi JLP(R)S (raspolo-živu na stranci: h ps://www3.apis-it.hr/wab/servlet/proweb/webjlprs/LogIN). To će bi potrebno napravi i za proračune za 2018. i projekcije za 2019. i 2020.

Ažurirane upute za pristup i korištenje aplikacije bit će dostupne na mrežnoj stranici Ministarstva fi nanci-ja, na adresi h p://www.mfi n.hr/hr/elektronicka-do-stava-planova-proracuna-jlprs-upute. Nova verzija aplikacije uključivat će određena poboljšanja u od-nosu na dosadašnju. U istu aplikaciju i na is način unosit će se podaci iz dokumenata:

• proračuna za 2018. i projekcija za 2019. i 2020. • privremenog fi nanciranja za 2018. (u slučaju dono-

šenja odluke o privremenom fi nanciranju) • i svih izmjena i dopuna proračuna za 2018.

Uputama se napominje kako je u međuvremenu u web-aplikaciju potrebno unosi sve eventualne iz-mjene i dopune proračuna za 2017. godinu. Dakle, podatke u aplikaciju treba unosi kon nuirano, naj-kasnije 15 dana od dana stupanja na snagu svakog pojedinog dokumenta planiranja.

30

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. UvodU Izvješću koje će nakon obrade prikupljenih Detaljnih izvješća i Upitnika izradi Ured za udruge analizirat će se fi nanciranje programa i projekata udruga i drugih organizacija civilnoga društva po područjima njihova djelovanja, ali i po skupinama pojedinih davatelja sred-stava te po korisnicima programa i projekata. Svi pri-kupljeni podaci o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima programima i projek ma udruga bit će skupno obrađe-ni i analizirani odgovarajućim sta s čkim metodama, a posebno će bi prikazana usklađenost standarda i postupaka odobravanja fi nancijskih i nefi nancijskih po-drški davatelja pojedinih skupina davatelja fi nancijskih sredstava s Uredbom. Na temelju njih Ured za udruge izradit će godišnje izvješće o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima programima i projek ma od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva u 2016. godini, koje će dostavi Vladi Republike Hrvatske i javno objavi , kako bi bilo dostu-pno zainteresiranoj javnos .

Transparentnost i otvorenost izvještavanja o dodije-ljenim fi nancijskim sredstvima za projekte i programe organizacija civilnog društva iz državnog proračuna i drugih javnih izvora važne su sastavnice jačanja susta-va fi skalne odgovornos , ali i doprinos osnaživanju po-vjerenja javnos u rad državnih i lokalnih jela, kao i u rad organizacija civilnog društva koje provode projekte

i programe od interesa za opće dobro u Republici Hr-vatskoj. Primjenom jedinstvenih kriterija, standarda fi nanciranja i sustavnim izvještavanjem o provedenim postupcima i dodijeljenim fi nancijskim sredstvima iz jav-nih izvora za projekte i programe udruga i drugih orga-nizacija civilnog društva, davatelji fi nancijskih sredstava izravno doprinose i ispunjenju ciljeva Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), čija je svrha ja-čanje odgovornos za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jačanje sustava kontrola i nadzora radi osiguranja fi skalne odgovornos .

2. Izvještavanje se provodi sukladno Uredbi

Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanci-ranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15; dalje u tekstu: Uredba), obvezala je davatelje sred-stava da Uredu za udruge podnose godišnji izvještaj o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima iz javnih izvo-ra, provedenim postupcima i učincima fi nanciranih programa i projekata. Prema odredbama predmetne Uredbe, davatelj sredstava izvještava o fi nanciranju projekata i programa koje provode udruge, a ako su uvje ma natječaja bili prihvatljivi kao prijavitelji i/ili partneri, i za ostale organizacije civilnoga društva1.

1 U smislu članka 5. stavak 6. Uredbe organizacijama civilnoga druš-tva (OCD) smatraju se:

Obveza izvještavanja o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima udrugama u 2016. godini – rok 30. rujan 2017.Vesna Lendić Kasalo *

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske već desetu godinu za redom prikuplja i obrađuje podatke o fi nan-ciranju programa i projekata udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora. Izvještavanje se provodi internetskim aplikacijama, a obuhvaća i podatke o provedenim standardima i postupcima plani-ranja, provedbe i praćenja fi nanciranih programa i projekata sukladno standardima propisanima Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Rok za popunjavanje Detaljnog izvješća i Upitnika različit je za pojedine skupine davatelja sredstava, a rok za predaju posljednjih izvješća je 30. rujna 2017.

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Vladin ured za udruge, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

31

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Naime, Uredba se na odgovarajući način, kako je to propisano člankom 5., primjenjuje i u odnosu na dru-ge organizacije civilnoga društva (zaklade, privatne ustanove, vjerske zajednice i druge neprofi tne organi-zacije), kada su one, u skladu s uvje ma javnog natje-čaja za fi nanciranje programa i projekata, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri isključivo u situacijama kada se one prijavljuju na javne pozive ili natječaje koji su primarno usmjereni fi nanciranju programa i projekata udruga. Vjerske zajednice mogu bi jedan od prihvatljivih prijavitelja ili partnera na javnom na-tječaju namijenjenom udrugama, ali kako namjenska sredstva za obnovu pročelja i krovova vjerskih zajed-nica može koris isključivo vjerska zajednica fi nan-ciranje ak vnos toga pa ne podliježe odredbama Uredbe već odredbama Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica te se o tome ne izvještava.

Također, u izvješću se ne izvještava o sredstvima koja su dodijeljena fi zičkim osobama, vr ćima, školama, fakulte ma, zborovima studenata, komorama, tr-govačkim društvima (j.d.o.o., d.o.o., d.d.), obr ma, udruženjima obrtnika, poli čkim strankama, turis č-kim zajednicama, javnim vatrogasnim ustanovama. U izvješću se izvještava o svim ak vnos ma fi nanci-ranim iz javnih izvora koje provode udruge, sukladno članku 1, stavku 4. Uredbe. Iznimka su ak vnos koje je udruga provela kao svoju gospodarsku djelatnost i za koje je ispostavila račun davatelju sredstava. Ta-kav vid fi nanciranja nije predmet Uredbe i o njemu se ne izvještava unutar predmetnog izvješća. U izvješću je potrebno dostavi objedinjene podatke za jednu ins tuciju, a ne posebno po odjelima (npr. odjel za socijalnu skrb, odjel za sport itd.).

• Udruge, osnovane na temelju Zakona o udrugama (NN, br. 74/14) upisane u Registar udruga.

• Strane udruge, osnovane na temelju pravnog poretka strane drža-ve, upisane u Registar stranih udruga.

• Zaklade i fundacije, osnovane na temelju Zakona o zakladama i fundacijama (NN, br. 36/95 i 64/01), upisane u Zakladnu knjigu i Fundacijsku knjigu.

• Strane zaklade i fundacije, osnovane na temelju pravnog poretka strane države, upisane u Upisnik stranih zaklada i fundacija.

• Vjerske zajednice, koje djeluju sukladno Zakonu o pravnom polo-žaju vjerskih zajednica (NN, br. 83/02, 73/13),upisane u Eviden-ciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj odnosno Evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve u RH.

• Umjetničke organizacije, osnovane na temelju Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju kulturnog i umjetničkog stva-ralaštva (NN, br. 43/96 i 44/96), upisane u Registar umjetničkih organizacija i Registar neprofi tnih organizacija.

• Sindika , osnovani na temelju Zakona o radu (NN, br. 93/14), upi-sani u Popis registriranih sindikata.

• Udruge poslodavaca, osnovane na temelju Zakona o radu, upisa-ne u Popis udruga poslodavaca.

• Privatne neprofi tne ustanove, osnovane na temelju Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), upisane u Sud-ski registar i Registar neprofi tnih organizacija.

Dostava podataka o fi nanciranju u 2016. godini obve-za je svih davatelja fi nancijskih i nefi nancijskih sred-stava iz javnih izvora programima i projek ma udruga:

• Tijela državne uprave (ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije).

• Ureda i jela Vlade Republike Hrvatske.• Drugih javnih ins tucija (javne zaklade, fondovi,

zavodi, agencije, turis čke zajednice kada dodjelju-ju sredstva iz javnih izvora i sl.)

• Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave (županije, gradovi i općine).

• Javnih trgovačkih društava (trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više JLP(R)S, bez obzira na vlasničke udjele i obvezu podnošenja izjave o fi skalnoj odgovornos ).

• Drugih pravnih osoba, ako su dodjeljivale javna sredstva za projekte i programe udruga (sportske zajednice, vatrogasne zajednice i zajednice tehnič-ke kulture).

Treba istaknu da sportske zajednice, vatrogasne za-jednice te zajednice tehničke kulture kao samostalne pravne osobe predaju izvješće za sebe, dok jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno nadležna jela državne uprave u svojem izvješću do-stavljaju podatke o iznosu koji su iz svojeg proračuna transferirali prema zajednicama na temelju važećih propisa (Zakon o sportu, Zakon o vatrogastvu, Zakon o tehničkoj kulturi). Izvještaj dostavljaju i obveznici primjene Uredbe koji u godini za koju se izvještava nisu davali fi nancijska i nefi nancijska sredstva organi-zacijama civilnoga društva.

I ove godine podaci o provedenim postupcima i dodije-ljenim sredstvima u 2016. godini prikupljat će se i obra-điva elektronički, informacijskim sustavom e-Izvje-štavanjeOCD, koji omogućuje precizno popunjavanje te brzu obradu podataka. Obveznici primjene Uredbe izvještavaju internetskom aplikacijom korištenje pri-stupnih podataka koje im dodjeljuje Ured za udruge. Rok za popunjavanje Detaljnog izvješća i Upitnika razli-čit je za pojedine skupine davatelja sredstava, a rok za predaju posljednjih izvješća je 30. rujna 2017.

Podatke o dodijeljenim sredstvima u 2016. godini svaki davatelj sredstava treba unije u sustav e-Iz-vještavanjeOCD, putem jedne odnosno dvije detalj-ne tablice s popisom svih pojedinačno dodijeljenih podrški, te elektroničkog Upitnika za procjenu uskla-đenos postupaka dodjele sredstava udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva s Uredbom. Tablicu Detaljnog izvješća o fi nanciranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2016. godini (Detaljno izvješće) popunjavaju svi korisnici koji su fi nancirali projekte i programe or-ganizacija civilnoga društva. Tablice Detaljnog izvje-

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

šća o fi nanciranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz EU fondova i/ili inozemnih javnih izvora u 2016. godini (Detaljno izvješće – EU fi nanci-ranje) popunjavaju samo davatelji koji su Ugovorno jelo u provedbi programa i projekata ugovorenih u

okviru programa Europske unije u kojima organizacije civilnoga društva sudjeluju kao nositelji ili partneri na projek ma (pojedini obveznici iz jela državne upra-ve, Vladinih ureda i jela i druge javne ins tucije).

Upitnik popunjavaju svi korisnici koji su fi nancirali projekte i programe organizacija civilnoga društva, kao i ostali obveznici primjene Uredbe koji u godini za koju se izvještava nisu davali fi nancijska i nefi nancij-ska sredstva organizacijama civilnoga društva. Tabli-ce Detaljnog izvješća i obrazac Upitnika minimalno su izmijenjeni u odnosu na prošlu godinu i prilagođeni izvještavanju sukladno Uredbi, a sam informacijski sustav je dorađen kako bi korisnicima olakšao unos podataka, a Uredu za udruge njihovu bržu obradu.

Za popunjavanje tablica Detaljnih izvješća i Upitnika Ured za udruge izradio je Upute za korisnike sustava elektroničkog izvještavanja o fi nanciranju projekata i programa organizacija civilnoga društva za 2016. godinu e-IzvještavanjeOCD, a za eventualna dodat-na pojašnjenja u vezi s predajom Detaljnih izvješća i elektroničko popunjavanje Upitnika davatelji sredsta-va mogu posla upit na adresu elektroničke pošte: [email protected]. Ured za udruge provjera-vat će podatke dostavljene elektronički u sustav e-Iz-vještavanjeOCD i odobrava ispravnost popunjenih podataka. Nakon elektroničkog odobrenja podataka po sustavu e-IzvještavanjeOCD, a prije daljnje sta- s čke obrade, potrebno je dostavi skenirani obra-

zac Upitnika ovjeren i potpisan od ovlaštene osobe na adresu elektroničke pošte: [email protected] ili ispisani Upitnik ovjeren i potpisan od ovlašte-ne osobe pisano upu te na adresu Ureda za udruge, Opa čka 4, 10000 Zagreb.

Ovakvim slanjem Upitnika davatelji sredstva potvr-đuju točnost podataka navedenih u informacijskom sustavu, koje će Ured za udruge koris u sta s č-koj obradi u izradi Izvješća o fi nanciranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2016. godini.

3. Izvješće se predaje po informacijskom sustavu

Informacijskom sustavu e-IzvještavanjeOCD pristupa se preko korisničkog imena i lozinke. Pri tome je po-trebno provjeri OIB i naziv ins tucije, a u slučaju da podaci nisu ispravni, treba odmah kontak ra Ured za udruge. Detaljnije upute za rad u informacijskom sustavu mogu se preuze nakon prijave u sustav, pod

oznakom Pomoć u gornjem desnom dijelu početnog ekrana. Radi nesmetanog rada u sustavu preporuča se koris pretraživač Mozilla Firefox, a verzija Excela u kojem se popunjavaju tablice ne smije bi starija od 2013. godine (.xlsx). Podaci o dodjeli nefi nancijskih sredstava unose se samo u Upitnik.

Obveznici primjene Uredbe koji organizacijama civil-noga društva u 2016. godini nisu dodjeljivali fi nan-cijska i nefi nancijska sredstva, nakon ulaska u infor-macijski sustav e-IzvještavanjeOCD, trebaju označi kvačicom kućicu kod izjave: Nije bilo fi nanciranja u 2016. godini; te u Upitniku trebaju ispuni samo po-datke o osobi koja je popunila podatke, spremi od-govore te ispisa Upitnik, koji se potpisan od osobe ovlaštene za zastupanje šalje poštom ili elektronič-kom poštom Uredu za udruge.

4. Dostavljaju se podaci o svakom pojedinačnom programu ili projektu

Davatelji fi nancijskih sredstava trebaju internetskom aplikacijom popuni Detaljno izvješće (Excel tablica) i tako dostavi podatke o svakoj pojedinačno dodi-jeljenoj fi nancijskoj podršci, a podaci pored nazi-va davatelja fi nancijskih sredstava obuhvaćaju naziv javnog natječaja ili javnog poziva odnosno programa javnih potreba ili socijalnih usluga (ili drugi način do-djele fi nancijskih sredstava), naziv organizacije civil-noga društva – korisnika fi nancijskih sredstava. Za svakog primatelja sredstava treba da podatke o registarskom broju iz ma čnog registra, OIB-u, broju u registru neprofi tnih organizacija (RNO broj), adre-si, kontakt podacima (e-pošta i internetska stranica), osobama ovlaštenim za zastupanje).

Također, daju se podaci o fi nanciranom programu ili projektu koji obuhvaćaju naziv programa ili projekta, voditelja, zatraženi i dodijeljeni iznos, trajanje pro-grama ili projekta, status provedbe, područje pro-vedbe sukladno novoj klasifi kaciji djelatnos udruga u registru udruga, vrstu korisničke skupine sukladno ciljanim skupinama iz registra udruga, p ak vnos ili usluga koje se provode projek ma, kratki sadržaj projekta, teritorijalnu zastupljenost provedbe pro-jekta, uključenost volontera, broj zaposlenih osoba, kao i horizontalna pitanja o kojima se vodilo računa prilikom provedbe programa ili projekta u vezi s rav-nopravnos spolova, zaš tu okoliša, uključivanje mar-ginaliziranih skupina, međusektorsku suradnju i sl.

Dobiveni podaci uvrštavaju se u javno dostupnu i pretraživu bazu podataka koja je dostupna na inter-netskoj stranici Ureda za udruge i sadrži podatke o fi nanciranim programima i projek ma udruga od 2004. godine. Podaci će bi dostupni i na Portalu otvorenih podataka. Postupak popunjavanja izvješća

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

33


o dodjeli sredstava organizacijama civilnoga društva u 2016. godini započinje preuzimanjem Excel tablice Detaljnog izvješća i Detaljnog izvješća EU, ako je bilo takvog oblika fi nanciranja, za razine korisnika: jelo državne uprave – ministarstvo, državni ured, držav-na upravna organizacija; ured ili jelo Vlade Republi-ke Hrvatske; druga javna ins tucija – javna zaklada, fond, zavod, agencija i sl. Jedinice lokalne i područne samouprave, javna trgovačka društva i druge vrste pravnih osoba ne ispunjavanju Detaljno izvješće EU. Nakon što se ispuni tablica Detaljnog izvješća, ona se učitava u informacijski sustav, pri čemu je potreb-no popuni sva obvezna polja, jer u suprotnom nije moguće tablicu učita u informacijski sustav. Prilikom predaje izvješća potrebno je u sustavu ispuni kon-takt podatke osobe koja je učitala izvješće. Potvrda uspješno učitanog Detaljnog izvješća u informacijski sustav je status predano.

Nakon uspješnog učitavanja, Ured za udruge pregle-dava sadržaj Detaljnog izvješća, a korisnici mogu u informacijskom sustavu pra status Detaljnog iz-vješća. Tijekom obrade od Ureda za udruge, Detaljno izvješće će bi označeno statusom: u obradi – te ga se u toj fazi ne može mijenja . Ako je nakon pregle-da Detaljno izvješće označeno statusom: odbijeno, treba postupi sukladno komentarima u rubrici: Na-pomena, ispravi izvješće te ga ispravljenog ponovno učita u informacijski sustav. Nakon toga će Ured za udruge ponovno pregleda Detaljno izvješće. Ako je nakon pregleda Detaljno izvješće označeno sta-tusom: odobreno, u izborniku se pojavi Upitnik, te se započinje s njegovim ispunjavanjem.

Prilikom popunjavanja obrasca Detaljnog izvješća podaci se upisuju u sva polja u svim stupcima – osim stupaca s bijelim zaglavljem i naznakom: nije obvezno, koja se ispunjavaju samo ako se raspolaže s traženim podacima. Ako se obvezni stupci ne ispune, Detaljno izvješće se neće moći učita u sustav, a iz istog razloga nije dopušteno mijenja format tablice obrasca, doda-va , brisa , skriva stupce ili sl. Pojedina polja koja se obvezno popunjavaju uvjetovana su odabirom šifre iz padajućeg izbornika (ili precizno ručno unošenje šifri-ranih oznaka iz odgovarajućih legendi koje se nalaze u dodatnim listovima na dnu Excel tablice). Također je važno prilikom ispunjavanja Excel tablice ne preskaka redove, pri čemu u 1. stupcu nije potrebno unosi red-ni broj, jer se redni brojevi automatski generiraju. U 2. stupcu – Naziv davatelja potpore – potrebno je u sva-ki redak kopira puni naziv ins tucije i nije potrebno unosi nazive pojedinih odjela ins tucije.

Podaci o izvoru dodijeljenih sredstava i obliku i na-mjeni dodjele sredstava uvjetovani su razinom ko-risnika koja ispunjava Detaljno izvješće. Npr. kod

izvora dodijeljenih sredstava ispravno je da općina odabere isključivo šifru: 8 – proračun općina, a kod oblika i namjene šifre: k i l – mogu odabra samo jav-na trgovačka društva. Vrlo je važno za svaku organi-zaciju civilnoga društva kojoj su dodijeljena sredstva u stupcu 5 – Registarski broj u ma čnom registru – u svakom retku upisa podatke, koji su ako ih davatelj sredstava do tada nije imao, dostupni u ma čnim registrima, dostupnim na mrežnim stranicama Mini-starstva uprave (za udruge, strane udruge, zaklade i fundacije, vjerske zajednice i pravne osobe Katoličke crkve), te Ministarstva kulture (za umjetničke organi-zacije) i Ministarstva pravosuđa, gdje su u sudskom registru dostupni podaci za privatne neprofi tne usta-nove. Ako organizacija nije upisana u ma čni registar, dozvoljeno je unije sedam nula (0).

Također, za svaku organizaciju civilnoga društva ko-joj su dodijeljena sredstva u stupcu 7 – RNO-broj (7 znakova) – svaki redak potrebno je ispuni podat-kom dostupnim u Registru neprofi tnih organizacija na stranicama Ministarstva fi nancija. Ako organiza-cija nije upisana u RNO registar, dozvoljeno je uni-je sedam nula (0). U stupcima 20 – Opće područje fi nanciranja, 21 – Specifi čno područje fi nanciranja, 22 – Izravna korisnička skupina, 23 – Neizravna kori-snička skupina, 24 – Osnovni p ak vnos , 25 – Do-datni p ak vnos i 26 – Teritorijalna zastupljenost podatke nije potrebno, a ni moguće upisiva ručno već ih je potrebno izabra iz padajućeg izbornika pu-tem strelice u desnom dijelu svake ćelije. U stupcu 21 – Specifi čno područje fi nanciranja (Legenda 1A uz Excel tablicu) odabire se šifra koja automatski započi-nje brojem iz prethodnog stupca 20 – Opće područje fi nanciranje (Legenda 1 uz Excel tablicu). U stupcu 23 – Neizravna korisnička skupina nije moguće odabra šifru 115 – ostali (Legenda 2 uz Excel tablicu). U stup-cu 25 – Dodatni p ak vnos nije moguće odabra šifru Q – nešto drugo (Legenda 3 uz Excel tablicu). Ako se ne raspolaže podacima za stupce 29 – 31 ili je stvarni podatak nula – moguće je unije 0.

Ako se pojave greške kod učitavanja Detaljnog izvje-šća potrebno je provjeri verziju Excela, jer se greš-ke znaju pojavi kada se pokuša učita verzija koja je starija od Excel verzije 2013., a nakon toga treba provjeri jesu li popunjene sve obvezne ćelije, jesu li podaci unošeni padajućim izbornicima, je li odabran ispravan izvor dodijeljenih sredstava, je li odabran oblik i namjena dodjele sredstava koju određena razi-na korisnika ne može odabra . Za eventualna dodat-na pojašnjenja u vezi s učitavanjem Detaljnog izvje-šća u informacijski sustav i elektroničko popunjava-nje Upitnika, u vezi s promjenama statusa obrazaca i Upitnika, može se posla upit na adresu elektroničke pošte: [email protected].

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

5. Izvještava se i o usklađenos postupaka s Uredbom

Kako bi se provjerila usklađenost postupka dodjele sredstava s kriterijima, mjerilima i postupcima fi nan-ciranja i ugovaranja propisanih Uredbom svi davatelji fi nancijskih sredstava u internetskoj aplikaciji trebaju popuni i Upitnik koji se sastoji od sedam skupina pita-nja, a popunjava se na razini jela – davatelja fi nancij-skih sredstava, zbirno za sve fi nancijske i nefi nancijske podrške koje su pojedine ustrojstvene jedinice (uprave i/ili odjeli) dodijelili programima i projek ma udruga i drugih organizacija civilnoga društva u 2016. godini. Na sva pitanja potrebno je odgovara precizno kako bi se pomoću prikupljenih podataka dobila potpuna informacija o dodijeljenim fi nancijskim podrškama or-ganizacijama civilnoga društva u 2016. godini.

Korisnik u upitniku prvo treba provjeri točnost op-ćih podatka o davatelju sredstava koji se iz sustava povlače automatski, a za m treba odgovori na pita-nje o vrs davatelja sredstava: jelo državne uprave (ministarstvo, državni ured, državna upravna organi-zacija), ured ili jelo Vlade Republike Hrvatske, druga javna ins tucija (javna zaklada, fond, zavod, agencija, turis čka zajednica i sl.), županija, grad, općina, jav-no trgovačko društvo u vlasništvu RH odnosno javno trgovačko društvo u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, turi-s čka zajednica (HTZ, turis čke zajednice županija, gradova i općina), sportska zajednica (HOO, sportske zajednice županija, gradova i općina), vatrogasna za-jednica (HVZ, vatrogasne zajednice županija, gradova i općina), zajednica tehničke kulture (HZTK, zajednice tehničke kulture županija, gradova i općina), te ostali (Europski gospodarski prostor, Norveški fondovi i sl.).

Slijedi pitanje: jeste li u 2016. dodjeljivali sredstva za fi nanciranje ak vnos udruga? U slučaju da se na to pitanje i na pitanje o dodjeli nefi nancijskih sredstava odgovori nega vno upitnik se dalje ne popunjava, ali se svakako predaje u sustav da dobije status: preda-no, pa onda odobreno, te ga se nakon toga u ska-nom obliku potpisanog šalje Uredu za udruge. Iz do-sadašnjeg iskustva Ureda za udruge na izradi izvješta-ja o fi nanciranju programa i projekata udruga gotovo sva jela državne uprave daju neki vid fi nancijske ili nefi nancijske podrške udrugama, to čine sve županije i gradovi i gotovo sve općine u Republici Hrvatskoj. Vrlo su rijetke jedinice općine koje su se do sada izjaš-njavale da ne daju nikakva sredstva udrugama, ali je bio jedan dio općina koji izvještaje o fi nanciranju udruga nije dostavljao.

Zahtjev za dostavu izvješća ove je godine dostavljen na 2.892 davatelja, što je povećanje od gotovo 70 % u odnosu na prošlu godinu kada su zahtjevi dostavljeni

na 1.709 davatelja. Povećanje se odnosi na nove da-vatelje iz reda javnih ins tucija, trgovačkih društava u (su)vlasništvu RH odnosno trgovačkih društava u (su)vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, turis čkih i vatrogasnih zajednica. Prvo pitanje na koje u Upitniku odgovaraju oni koji su dodjeljivali sredstva iz javnih izvora odnosi se na zbirne podatke o ukupno isplaćenom iznosu fi -nancijskih sredstava udrugama i drugim organizacija-ma civilnoga društva u 2016. godini, i to prema izvoru sredstava kojim raspolaže pojedini davatelj fi nancij-skih sredstava: državni proračun, dio prihoda od iga-ra na sreću, naknada za zaš tu okoliša, dio prihoda od HRT pristojbe, proračun Grada Zagreba, proračun županije, proračun grada, proračun općine, prihod javnog trgovačkog društva u vlasništvu RH, prihod javnog trgovačkog društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihod turis čke zajednice (HTZ i dr.), prihod sport-ske zajednice (HOO i dr.), prihod vatrogasne zajednice (HVZ i dr.), prihod zajednice tehničke kulture (HZTK i dr.), proračun Europske unije (za one koji su ispunja-vali Detaljno izvješće EU), drugi inozemni izvori (Eu-ropski gospodarski prostor, Norveški fond, Švicarski fond – za one koji su ispunjavali Detaljno izvješće EU, ako je bilo i drugih inozemnih izvora). Ukupni iznosi sredstava trebaju bi sukladni ukupnim iznosima koji su navedeni u Detaljnom izvješću, te se podaci au-tomatski povlače iz Detaljnog izvješća.

I u 2. pitanju odgovori se povlače automatski iz De-taljnog izvješća te davatelji trebaju provjeri točnost odgovora na pitanje koje su sve oblike i namjene do-djele sredstva imali, tako da se uz svaki oblik dodjele odgovara s da ili ne, a u slučaju pozi vnog odgovora mora bi naveden i zbirni iznos iz čega će bi razvid-no koliko je koji davatelj sredstava dao: a) za projekte i programe organizacija civilnoga društva (donacije) po javnom natječaju/pozivu (čl. 1., st. 4., al. 1. Ured-be), b) za ak vnos koje su zbog nepredviđenih do-gađaja fi nancirane izravnom dodjelom sredstava (čl. 6., st. 3., al. 1. Uredbe), c) za ak vnos za koje udruga ima isključivu nadležnost ili opera vnu sposobnost i fi nancirane su izravnom dodjelom sredstava (čl. 6., st. 3., al. 2. Uredbe), d) za realizaciju programa jav-nih potreba utvrđenih posebnim zakonom (čl. 1., st. 4., al. 2. Uredbe) – npr. u kulturi, sportu ili tehničkoj kulturi, e) za provedbu javne ovlas povjerene po-sebnim zakonom (čl. 1., st. 4., al. 3. Uredbe) – npr. organizacijama Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, koje djeluju u području vatrogastava i sl., f) za pružanje socijalnih usluga (čl. 1., st. 4., al. 4. Uredbe), g) za sufi nanciranje obveznog doprinosa korisnika fi nanciranja za provedbu progra-ma i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

35


inozemnih javnih izvora (čl. 1., st. 4., al. 5. Uredbe), h) za podršku ins tucionalnom i organizacijskom razvo-ju udruge (čl. 1., st. 4., al. 6. Uredbe), i) za programe ili projekte zapošljavanja (čl. 1., st. 4., al. 7. Uredbe), j) jednokratno za neplanirane ak vnos , dodijeljena odlukom čelnika bez javnog natječaja (čl. 6., st. 3., al. 4. Uredbe), k) donacije javnih trgovačkih društava po javnom natječaju/pozivu (čl. 1., st. 4., al. 8. Uredbe), l) sponzorstva javnih trgovačkih društava (čl. 1., st. 4., al. 8. Uredbe), ili o) sredstva dodijeljena na neki drugi način koji nije predviđen Uredbom.

U okviru 2. pitanja davatelj sredstava iz javnih izvora u 2016. godini treba odgovori je li dodjeljivao ne-fi nancijska sredstva po javnom natječaju ili javnom pozivu odnosno odlukom čelnika davatelja sredsta-va, te treba naves protuvrijednost takvih davanja u kunama. Nadalje, od svakog davatelja koji je sredstva davao po jednom ili više javnih natječaja ili javnih po-ziva traži se da u odgovoru na 3. pitanje navede po-jedinačno nazive javnih natječaja i/ili javnih poziva za dodjelu sredstava organizacijama civilnoga društva u nadležnos davatelja fi nancijskih sredstava, ukupan iznos sredstava dodijeljen po svakom od natječaja / javnog poziva, broj ugovora koji je potpisan nakon provedenog natječaja / javnog poziva. U okviru istog pitanja davatelj treba naves , ako je primjenjivo, na-ziv jela/organizacije kojoj je bila povjerena provedba nekog dijela ili cjelokupan natječajni postupak, što je posebno bio slučaj kod pojedinih jela državne upra-ve koja nisu imala dovoljno organizacijskih kapaciteta i/ili ljudskih resursa za provedbu te su sukladno Ured-bi na temelju posebnog sporazuma za to angažirali ins tucije koje imaju raspoložive organizacijske i ljud-ske resurse.

U okviru 3. pitanja davatelj sredstava treba odgovori je li bilo prigovora na natječajni postupak, konkretno treba odgovori na pitanje o sadržaju i broju prigovo-ra zaprimljenih na natječajni postupak i rezultate do-djele sredstava u 2016. godini, sa zbirnim podacima o sadržaj prigovora u odnosu na: a) ocjenu o neispu-njavanju formalnih uvjeta, b) rad jela koje ocjenju-je projekte i programe, c) sastav jela koje ocjenjuje projekte i programe, d) iznos dodijeljenih fi nancijskih sredstava, e) proceduru javnog natječaja / javnog po-ziva ili f) nešto drugo. Nakon toga, u odgovoru na 4. pitanje davatelj treba da zbirne podatke o ukupnim troškovima dodjele fi nancijskih sredstava organiza-cijama civilnoga društva koje je u 2016. godini imao za: a) objavljivanje javnog natječaja / javnog poziva, b) naknade članovima stručnih jela za ocjenjivanje, c) održavanje seminara / radionica za potencijalne prijavitelje na javni natječaj / javni poziv ili d) druge troškove u vezi s dodjelom sredstava iz javnih izvora.

Peto pitanje u upitniku odnosi se na iznose povra-ta sredstava u 2016. godini od organizacija civilno-ga društva bez obzira na godinu u kojoj su sredstava odobrena odnosno dodijeljena. Iznosi povrata raz-vrstavaju se prema razlozima povrata sredstava: a) povrat sredstava za cijeli projekt ili program, jer se s projektom ili programom nije ni započelo, b) povrat dijela neutrošenih sredstava, c) povrat nenamjenski utrošenih sredstava (npr. veći utrošak po pojedinim proračunskim linijama bez prethodnog odobrenja i sl.). Središnji dio Upitnika, su odgovori na 6. pita-nje koje ima za cilj procijeni stupanj usklađenos standarda i postupaka odobravanja fi nancijskih i ne-fi nancijskih podrški davatelja fi nancijskih sredstava s Uredbom.

Pitanja su postavljena u obliku tvrdnji na koje se od-govara s da, ne, djelomično ili nije primjenjivo (N/P – ovaj se odgovor označava u slučaju da određeni propisani standard nije primjenjiv u odnosu na vr-stu davatelja javnih fi nancijskih sredstava, sukladno odredbama Uredbe), a za svaki odgovor ne ili djelo-mično u rubrici napomena potrebno je obrazloži razloge, odnosno, pojasni postupak koji je proveden umjesto onog kojeg je propisala Uredba. Iznimka su pitanja 25 i 29 – 32, gdje napomenu treba popuni uz odgovor da. Procjena usklađenos s 32 standarda propisana Uredbom, svakog davatelja pojedinačno, pa onda pojedinih skupina davatelja zbirno vredno-vat će se sukladno njihovim odgovorima na sljedeće tvrdnje:

1) Postoje strateški i/ili programski dokumen na temelju kojih su se planirala prioritetna područja i raspisivanje natječaja za fi nanciranje programa i projekata udruga iz svoje nadležnos .

2) Financijska sredstva se projek ma i programima udruga dodjeljuju u pravilu po natječaju / javnom pozivu, sukladno članku 6. stavcima 1. i 2. Uredbe.

3) Planovi raspisivanja natječaja objavljuju se na go-dišnjoj razini.

4) Raspisani javni natječaji / pozivi otvoreni su naj-manje 30 dana.

5) Prilikom raspisivanja natječaja, u natječajnoj do-kumentaciji utvrđuju se ukupna raspoloživa fi -nancijska sredstva te najviši i najniži iznos koji će bi ugovoren.

6) Prilikom raspisivanja natječaja, u natječajnoj do-kumentaciji utvrđuje se okvirni broj projekata, koji će bi fi nancirani.

7) Postoji posebna ustrojstvena jedinica za proved-bu natječaja, kojoj su poslovi (između ostalih) u opisu nadležnos .

8) Postoji utvrđeni postupak za sprječavanje sukoba interesa u provedbi natječaja.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

9) Sudionici postupka dodjele fi nancijskih sredstava projek ma i programima udruga potpisuju Izjavu o nepristranos i povjerljivos .

10) Raspisani natječaji imaju natječajnu dokumenta-ciju koja sadrži sve Uredbom propisane obvezne obrasce.

11) Raspisani natječaji propisuju osnovna mjerila koja udruge moraju zadovolji prije odobravanja i ugovaranja sredstava (članak 5. Uredbe).

12) Nakon raspisivanja natječaja organiziraju se infor-ma vne radionice za potencijalne prijavitelje.

13) Potencijalni prijavitelji na raspisane natječaje imaju mogućnost postavljanja pitanja o prijavi elektroničkom poštom.

14) Odgovori na postavljena pitanja potencijalnih pri-javitelja objavljuju se javno na mrežnim stranica-ma davatelja sredstava.

15) Povjerenstvo za otvaranje prijava i provjeru ispu-njavanja propisanih uvjeta natječaja otvara pri-s gle prijave i utvrđuje ispunjavaju li propisane uvjete natječaja nakon isteka roka za prijavu.

16) Procjenu kvalitete prijavljenih projekata i progra-ma obavlja nezavisno stručno povjerenstvo.

17) U radu nezavisnog stručnog povjerenstva sudje-luju zaposlenici davatelja fi nancijskih sredstava.

18) U radu nezavisnog stručnog povjerenstva sudje-luju vanjski članovi – stručnjaci za područje natje-čaja.

19) Članovi nezavisnog stručnog povjerenstva za pro-cjenu kvalitete prijavljenih projekata i programa dobivaju naknadu za obavljeni rad.

20) Rezulta javnog natječaja / poziva javno se objav-ljuju.

21) Svaki prijavitelj dobiva pisanu obavijest o neu-spješnoj prijavi, s pojašnjenjem nedostatka, od-nosno dobivene ocjene.

22) Prijavitelji imaju pravo naknadnog uvida u zbirnu ocjenu kvalitete svog programa ili projekta.

23) Prijavitelji imaju pravo podnošenja prigovora na odluku o neispunjavanju propisanih uvjeta na-tječaja, odnosno na odluku o dodjeli fi nancijskih sredstava.

24) Prigovore rješava posebno ustrojeno povjeren-stvo.

25) Postoji propisana interna procedura postupanja s otkrivenim nepravilnos ma prilikom provedbe natječaja. (Ako je odgovor da, pod napomenom je potrebno kratko opisa propisanu proceduru.)

26) S udrugom se, prije početka provedbe ak vnos i isplate sredstava, potpisuje ugovor.

27) Udruge su dužne, prije potpisa ugovora, dosta-vi potpisanu Izjavu o nepostojanju dvostrukog fi nanciranja.

28) Udruge su dužne, prije potpisa ugovora, dostavi dokaz o nepostojanju javnog duga.

29) Udruge su dužne dostavi programsko izvješće u svrhu praćenja provedbe fi nanciranog projekta ili programa. (Ako je odgovor da, pod napomenu je potrebno upisa broj zaprimljenih programskih izvješća u 2016.)

30) Udruge su dužne dostavi fi nancijski izvještaj u svrhu praćenja provedbe fi nanciranog projekta ili programa. (Ako je odgovor da, pod napomenu je potrebno upisa broj zaprimljenih fi nancijskih izvješća u 2016.)

31) Provedba fi nanciranih projekata i programa pra se i odlaskom na terenske posjete. (Ako je odgo-vor da, pod napomenu je potrebno upisa broj obavljenih terenskih posjeta u 2016.)

32) Tijekom praćenja provedbe fi nanciranih projeka-ta i programa otkrivene su nepravilnos u pro-vedbi. (Ako je odgovor da, pod napomenu je potrebno upisa broj otkrivenih nepravilnos u 2016.)

Mogućnost ispunjavanja Upitnika pojavljuje se u iz-borniku s lijeve strane sučelja informacijskog sustava tek nakon što Ured za udruge odobri Detaljno izvje-šće (status odobreno). Budući da se iz Detaljnog iz-vješća podaci iz stupaca 3a, 3b i 17 (i 17b iz Detaljnog izvješća EU, ako je ispunjavan) automatski povlače i zbrajaju u Upitniku u pitanjima 1. i 2., potrebno je provjeri ispravnost podataka te obavijes Ured, ako se podaci ne učitavaju točno. Ako Davatelj sred-stava ima plaćanja na temelju višegodišnjeg natječa-ja, prilikom ispunjavanja pitanja 3a uz Naziv natje-čaja/javnog poziva u zagradi treba naznači godinu raspisivanja natječaja. Važno je Upitnik u potpunos ispuni , jer tek nakon što je cijeli Upitnik ispunjen, a određena pitanja potvrđena, Upitnik se predaje na obradu, nakon čega će bi u statusu predano.

Nakon što je Upitnik predan, Ured za udruge ga pregledava, te korisnik treba pra status Upitnika. Naime, ako je nakon pregleda Upitnik označen sta-tusom odbijeno, potrebno je postupi sukladno ko-mentarima u rubrici Napomena, ispravi Upitnik te ga ispravljenog ponovno preda . Nakon toga će Ured za udruge ponovno pregleda Upitnik. Ako je nakon pregleda Upitnik označen statusom odobreno, javlja se opcija ispisa Upitnika. Upitnik je potrebno ispisa , ovlaštena osoba ga treba potpisa i ovjeri , te ga je potrebno posla skeniranog elektroničkom poštom na adresu: [email protected] ili redovnom poštom na adresu Ureda za udruge.

S obzirom na to da se Upitnik popunjava objedinje-no, na razini jela – davatelja fi nancijskih sredstava, zbirno za sve fi nancijske i nefi nancijske podrške koje su pojedine ustrojstvene jedinice (uprave i/ili odjeli) dodijelili programima i projek ma udruga i drugih or-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

37


ganizacija civilnoga društva u 2016. godini u upitniku se osim podataka o osobi koja je upitnik popunjavala navode i podaci o osobama koje su dale podatke za upitnik iz pojedinih unutarnjih ustrojstvenih jedinica davatelja sredstava.

6. Što možemo očekiva od izvješća za 2016. godinu

Prošle godine, Ured za udruge je zatražio izvješće od 1.709 davatelja sredstava, od čega je 1.052, odno-sno njih 60 %, dostavilo popunjena detaljna izvješća i upitnike, ali detaljno su sta s čki analizirani samo oni elektronički obrasci Detaljnog izvješća i elektro-ničkog Upitnika za procjenu usklađenos postupaka dodjele sredstava s Uredbom, koje su davatelji sred-stava ispravno i u cijelos popunili i koji su odobreni od administratora sustava e-IzvještavanjeOCD. Slije-dom takve obrade došlo se do podataka da je u 2015. godini iz javnih izvora na svim razinama ukupno (su)fi nancirano 36.104 različi h programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva, odnosno da je natječa-jima, izravnom dodjelom, donacijama i sponzorstvi-ma dodijeljeno ukupno 1.672.699.179,11 kuna.

Od izvješća za 2016. godinu očekuje se da će zbirni podaci o fi nanciranju bi sveobuhvatniji nego prošlih godina. Naime, rezulta analiza, koje je u posljednjih devet godina radio Ured za udruge, o oblicima i izno-sima fi nancijske podrške programima i projek ma udruga koje su ugovarala jela državne uprave i dru-ge javne ins tucije, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pokazuju da se udrugama godišnje dodjeljivalo više od 1,6 milijardi kuna iz jav-nih izvora, od čega su 1/3 bila sredstva državnoga proračuna, a 2/3 sredstva proračuna Grada Zagreba, proračuna županija, gradova i općina. Ukupni iznos za 2015. godinu bio je sličan, unatoč tome što su mu prvi put pribrojena i fi nancijska sredstva koja su se

sponzorstvima i donacijama ispla la udrugama od strane trgovačkih društava u (su)vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne samouprave, čiji je odziv na izvještavanje bio skroman, a iznosi dodijelje-nih sredstava rela vno mali.

Dok je u 2015. godini s jedne strane zabilježeno sma-njenje dodijeljenih sredstava iz proračuna Grada Za-greba i proračuna županija gradova i općina, s druge strane je zabilježen porast dodijeljenih sredstava na nacionalnoj razini, ponajprije zahvaljujući sredstvima iz fondova Europske unije. Također, i odziv gradova i općina na dostavu izvješća bio je manji nego pret-hodnih godina, a izvješća nisu dostavile ni brojne jav-ne ins tucije i organizacije koje redistribuiraju javna sredstva (sportske i vatrogasne zajednice i zajednice tehničke kulture). Imajući u vidu zbirne podatke iz fi -nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija koji su javno dostupni u Registru neprofi tnih organizacija, sredstva od donacija veća su od sredstava o kojima su izvještavali davatelji sredstava iz javnih izvora, te postoji realno očekivanje da će izvješće za 2016. go-dinu da pregled i h dodatnih izvora.

Analiza usklađenos postupaka dodjele sredstava iz javnih izvora s odredbama Uredbe za 2015. pokazala je kako je primjena Uredbe od pojedinih davatelja, a po-sebno jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave te javnih trgovačkih društava i drugih pravnih osoba (turis čkih, sportskih, vatrogasnih i zajednica tehničke kulture) u 2015. bila tek djelomična. Naime, Uredba je stupila na snagu u ožujku 2015. godine, kada su fi nancijska sredstva za projekte i programe od op-ćeg interesa koje provode udruge uglavnom već bila raspodijeljena, a spomenute vrste davatelja sredstava nisu odmah uskladili svoje postupanje s Uredbom, što se odrazilo i na izvještavanje o dodijeljenim sredstvi-ma. S pravom se očekuje da će se to promijeni u iz-vještaju za 2016., kada je veći dio davatelja sredstava iz javnih izvora osvijes o svoju obvezu primjene Uredbe.

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. Uvod Strategijom Europa 2020. defi nirano je pet osnovnih ciljeva koji bi trebali bi ostvareni na razini EU kao cjeline do kraja 2020. godine, kako slijedi:

1) Zapošljavanje• zaposleno je 75 % stanovništva u dobi od 20 do

64 godine.

2) Istraživanje i razvoj • 3 % BDP-a EU-a ulaže se u istraživanje i razvoj.

3) Klimatske promjene i energetska održivost• emisije stakleničkih plinova smanjene su za 20 %

(ili čak 30 %, uz odgovarajuće uvjete) u odnosu na 1990. godinu

• 20 % energije crpi se iz obnovljivih izvora• energetska učinkovitost povećana je za 20 %.

4) Obrazovanje• stopa ranog napuštanja školovanja manja je od

10 %• barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine

završilo je visokoškolsko obrazovanje.

5) Borba pro v siromaštva i socijalne isključenos • barem 20 milijuna ljudi manje živi u siromaštvu ili u

opasnos od siromaštva i socijalne isključenos .

Glavna obilježja navedenih ciljeva su sljedeća:

• Služe za dobivanje općeg pregleda položaja koji bi EU trebao zauze u odnosu na glavne parametre do 2020.

• Ugrađuju se u nacionalne ciljeve kako bi svaka država članica mogla doprinije napretku prema ostvarenju h ciljeva na razini EU.

• Ne podrazumijevaju podjelu tereta, jer se radi o zajedničkim ciljevima koje treba ostvariva kombi-nacijom djelovanja na nacionalnoj razini i razini EU.

• Međusobno su povezani i uzajamno se podupiru.

Ostvarenje ciljeva Europe 2020, poglavito u segmen-tu novih načina po canja rasta i stvaranja novih rad-nih mjesta podupire sedam najvažnijih inicija va, u okviru kojih EU i nacionalna jela moraju koordinira svoje ak vnos , kako bi se međusobno podržavali u procesu realizacije. Većinu h inicija va Komisija je predstavila 2010. godine, tj. u inicijalnoj fazi izrade Strategije Europa 2020. U domeni pametnog rasta zastupljene su tri inicija ve (Digitalna agenda za Eu-ropu, Unija inovacija i Mladi u pokretu), u domeni održivog rasta zastupljene su dvije inicija ve (Učin-kovito iskorištavanje resursa u Europi i Industrijska poli ka za doba globalizacije), a u domeni uključivog rasta zastupljene su također dvije inicija ve (Pro-gram za nove kvalifi kacije i radna mjesta i Europska pla orma za borbu pro v siromaštva).

Osim spomenu h sedam inicija va, za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. postoje još i druge

Strategija Europa 2020 – ostvaruje li Republika Hrvatska svoje nacionalne ciljeve? Davor Galinec *

Aktualna Strategija Europa 2020. nastavlja se na prethodnu Lisabonsku strategiju, koja je obuhvaćala raz-doblje 2000. – 2010. Donošenje Strategije Europa 2020. pokrenuto je 2010. godine sa svrhom stvaranja uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast i zapošljavanje, na razini EU kao cjeline i na razini pojedinačnih dr-žava članica. U procesu donošenja Strategije dogovoreno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. godine, a koji obuhvaćaju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva. Napredak u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. po če se i pra u okviru europskog semestra, EU-ova godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomskih i proračunskih poli ka. U nastavku rada slijedi prikaz ostvarenja ciljeva defi niranih Strategijom Europa 2020 u Republici Hrvatskoj i odabranim novijim državama članicama EU.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

39


poli ke i ala za po canje rasta i zapošljavanja, koji podrazumijevaju učinkovi je korištenje svih poli ka i instrumenata EU-a. To uključuje i horizontalne po-li ke i alate kao što su: jedinstveno tržište, ulaganje u rast po proračunu EU-a (uključujući regionalni ra-zvoj, društvene i kohezijske fondove), te ala vanjske poli ke. Ono što je vrlo bitno kod Strategije Europa 2020. je mogućnost praćenja ostvarenja ciljeva na ra-zini EU kao cjeline i na razini pojedinih država članica. Pokazatelji ostvarenja ciljeva su javni i lako dostupni na internetskoj stranici Europskog sta s čkog ureda (EUROSTAT), na mrežnoj adresi: h p://ec.europa.eu/eurostat/web/europe-2020-indicators/euro-pe-2020-strategy/headline-indicators-scoreboard.

2. Napredak u ostvarenju nacionalnih ciljeva Strategije Europa 2020. u Republici Hrvatskoj i usporedivim novijim državama članicama

U ovom poglavlju dan je prikaz ostvarivanja ciljeva Strategije Europa 2020. u Republici Hrvatskoj i us-poredivim novijim državama članicama jekom raz-doblja od 2010. do 2016. godine u odnosu na zadane ciljne veličine prema ciljnim područjima defi niranim Strategijom (nacionalne i na razini EU). Isto tako, istraženi su razlozi odstupanja u dinamici ostvarivanja ciljeva i izvršena je procjena vjerojatnos ispunjava-nja zacrtanih ciljeva do 2020. godine.

Zapošljavanje

Ciljno područje zapošljavanja defi nira na razini EU po-s zanje razine zaposlenos stanovništva u dobi od 20 do 64 godine od 75 % do kraja 2020. godine. Tijekom početne 2010. godine na razini EU-28 zaposlenost te skupine stanovništva iznosila je 68,6 %, a do 2016. godine povećana je na 71,1 %. Ako se rast nastavi tom dinamikom jekom razdoblja 2017. – 2020. i ako se ne provedu intenzivnije mjere za povećanje zapo-šljavanja diljem Europe, upitno je i ostvarenje ovog cilja. Razlozi tome su stagnacija zapošljavanja za vri-jeme krize Europodručja (2009. – 2013.), te niže na-cionalne vrijednos ciljeva u odnosu na razinu od 75 % postavljenu na razini EU-28 i spor napredak veći-ne država članica u ispunjavanju h ciljeva. U skupini promatranih država vidljivo je da je Bugarska inicijal-no postavila visok nacionalni cilj (76 %) i da bi mogla ima problema s ostvarenjem tog cilja, nacionalni cilj Češke iden čan je cilju EU-28 i ostvaren je jekom 2016. godine.

Litva i Latvija ostvarile su svoje nacionalne ciljeve (ne-što niže u odnosu na zajednički cilj) jekom 2015. i 2016. godine. Slovenija ima iden čan cilj kao i EU (75 %), no na temelju trendova u razdoblju 2010. – 2016.

može se zaključi da će taj cilj bi malo teže ostvaren. Hrvatska i Slovačka će najvjerojatnije ostvari svoje ciljeve do 2020. godine, pri čemu treba naglasi da Hrvatska ima uvjerljivo najniže postavljen nacional-ni cilj u odnosu na ostale promatrane države člani-ce (62,9 %). Isto tako, Hrvatska je u realizaciju cilja krenula s početne razine od 62,1 % 2010., a u 2016. godini zabilježena razina zaposlenos od 61,4 % bila je niža od početne razine (tablica 1).

Tablica 1. Zaposlenost stanovništva u dobi od 20 do 64 go-dine (u %), EU i odabrane države članice 2010. – 2016.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Cilj 2020.

EU-28 68,6 68,6 68,4 68,4 69,2 70,1 71,1 75,0Bugarska (BG) 64,7 62,9 63,0 63,5 65,1 67,1 67,7 76,0

Češka (CZ) 70,4 70,9 71,5 72,5 73,5 74,8 76,7 75,0Hrvatska (HR) 62,1 59,8 58,1 57,2 59,2 60,6 61,4 62,9

Latvija (LV) 64,3 66,3 68,1 69,7 70,7 72,5 73,2 73,0Litva (LT) 64,3 66,9 68,5 69,9 71,8 73,3 75,2 72,8Slovenija (SI) 70,3 68,4 68,3 67,2 67,7 69,1 70,1 75,0

Slovačka (SK) 64,6 65,0 65,1 65,0 65,9 67,7 69,8 72,0

Izvor: Eurostat Database (t2020_10)

Istraživanje i razvoj

Zajednički cilj na razini EU-28 na području istraživanja i razvoja je pos zanje razine ulaganja od 3 % BDP-a i više u istraživanja i razvoj. Ostvarenje tog cilja na razini EU-28 ide vrlo sporim tempom: u 2015. godi-ni ulaganja u istraživanje i razvoj iznosila su 2,03 % BDP-a, i ako se u međuvremenu nešto ne promijeni u svrhu po canja te vrste ulaganja zacrtani cilj neće bi ostvaren. Od svih promatranih država članica jedino je Slovenija preuzela vrijednost od 3 % BDP-a kao svoj nacionalni cilj, no upitno je hoće li ga ostvari do 2020. godine, iako je u 2015. godini zabilježila najvišu razinu ulaganja u istraživanja i razvoj u usporedbi s ostalim državama (2,21 %). Ostale države postavile su svoje nacionalne ciljeve u rasponu od 1 % BDP-a (Češ-ka) do 1,9% BDP-a (Litva), pri čemu je zanimljivo spo-menu da je Češka taj cilj premašila već u početnoj 2010. godini, da bi se u 2014. i 2015. godini približila razini od 2 % BDP-a.

U istom razdoblju ulaganja u istraživanja i razvoj u Li-tvi osciliraju na razini tek nešto višoj od 1 % BDP-a, što znači da će nacionalni cilj teško bi ostvaren u roku. Latvija je 2015. godine bila tek na pola puta do ostvarenja svog nacionalnog cilja. Hrvatska je svoj na-cionalni cilj postavila na razini od 1,4 % BDP-a, no u

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

promatranom razdoblju ostvaren je tek blagi napre-dak s razine od 0,74 % u 2010. na 0,85 % u 2015., što nas upućuje na zaključak da je ostvaren ograničen napredak u pos zanju nacionalnog cilja koji najvjero-jatnije neće bi ostvaren do 2020. godine (tablica 2).

Tablica 2. Ulaganja u istraživanja i razvoj (u % BDP-a), EU i odabrane države članice 2010. – 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Cilj 2020.

EU-28 1,93 1,97 2,01 2,03 2,04 2,03 3,0Bugarska (BG) 0,56 0,53 0,60 0,63 0,79 0,96 1,5Češka (CZ) 1,34 1,56 1,78 1,90 1,97 1,95 1,0Hrvatska (HR) 0,74 0,75 0,75 0,82 0,79 0,85 1,4Latvija (LV) 0,61 0,70 0,67 0,61 0,69 0,63 1,5Litva (LT) 0,78 0,90 0,89 0,95 1,03 1,04 1,9Slovenija (SI) 2,06 2,42 2,58 2,60 2,38 2,21 3,0Slovačka (SK) 0,62 0,66 0,80 0,82 0,88 1,18 1,2


Klimatske promjene i energetska održivost

Ostvarenje ciljeva Strategije Europa 2020. na područ-ju klimatskih promjena i energetske održivos defi ni-rano je ostvarivanjem tri podcilja: smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 % u odnosu na 1990. godi-nu, korištenje 20 % energije iz obnovljivih izvora te povećanje energetske učinkovitos za 20 % u odno-su na razinu iz 2005. godine. Praćenje ostvarenja ovih podciljeva je složenije i ostvaruje se korištenjem više sta s čkih pokazatelja.

Smanjenje emisije stakleničkih plinova

Postavljeni podcilj podrazumijeva smanjenje emisije stakleničkih plinova na razini EU-28 u 2020. godini za 20 % u odnosu na 1990. godinu, s me da su na-cionalni ciljevi i načini mjerenja njihovih ostvarenja kompleksno postavljeni i komplicirani za praćenje, tako da ćemo se koncentrira isključivo na indekse smanjenja ukupne emisije u odnosu na 1990. godi-nu. Na razini EU-28 predviđeno smanjenje od 20 % ostvareno je već u 2014. godini. Promatra li se sma-njenja emisije stakleničkih plinova od 20 % u odnosu na 1990. godinu, vidi se da su ta smanjenja na nacio-nalnim razinama u 2010. godini kretala u rasponu od 12,7 % (Hrvatska) do 56,8 % (Litva), dok je jedino u Sloveniji zabilježeno povećanje od 5,5 %. Zabilježena velika smanjenja u odnosu na 1990. godinu u novijim državama članicama EU u velikoj su mjeri posljedica činjenice da se od 1990. godine na dalje u m država-ma odvijao proces tranzicije iz planskog gospodarstva (s visokim udjelima industrije koja je uglavnom kori-s la resursno neučinkovitu tehnologiju u strukturi BDP-a) u tržišno gospodarstvo.

Tijekom procesa tranzicije odvijao se je i proces pri-va zacije u sklopu kojega je neučinkovita tehnologija zamijenjena učinkovi jem (koja izaziva manje zagađe-nja okoliša), a neke tvornice i postrojenja su prestali s radom, jer nisu bili ekonomski profi tabilni. U ostatku promatranog razdoblja jedino je u Bugarskoj došlo do blagog povećanja emisije, a u ostalim državama člani-cama zabilježena su smanjenja na još niže razine.

Tablica 3. Emisija stakleničkih plinova (1990 = 100), EU i odabrane države članice 2010. – 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Cilj 2020.

EU-28 85,89 83,25 82,10 80,45 77,39 77,88 80,0Bugarska (BG) 58,26 63,36 58,46 53,47 55,59 59,42 …Češka (CZ) 70,82 69,94 68,20 66,22 64,24 64,90 …Hrvatska (HR) 87,28 86,06 80,42 76,74 73,99 75,38 …Latvija (LV) 47,63 44,70 44,34 44,09 43,73 44,12 …Litva (LT) 43,20 44,41 44,22 41,62 41,50 41,99 …Slovenija (SI) 105,54 105,56 102,48 98,77 89,48 90,68 …Slovačka (SK) 62,65 61,17 58,20 57,69 54,74 55,57 …


Kako su u gotovo svim promatranim državama čla-nicama zabilježena smanjenja veća od 20 % u 2015. godini, može se reći da je cilj smanjenja od 20 % de facto već sada ispunjen, osim u slučaju Slovenije, gdje su razine emisije plinova bile više u odnosu na 1990. jekom razdoblja 2010. – 2012, nakon čega je zapo-čeo trend smanjenja do razine od 9,3 % u 2015. (što je dvostruko manje u odnosu na cilj od 20 %). Najmanje smanjenje u 2010. u odnosu na 1990. godinu zabilje-ženo je u Hrvatskoj (–12,7 %), a trend smanjenja na-stavljen je do 2015. godine kada je iznosilo – 24,6 % (što je nešto više u odnosu na prosjek EU-28 koji je te godine iznosio – 22,1 %, tablica 3).

Korištenje energije iz obnovljivih izvora

Korištenje energije iz obnovljivih izvora trebalo bi do kraja 2020. godine sukladno ciljevima Strategije Europa 2020. dosegnu vrijednost od 20 % konačne potrošnje energije i više. Latvija je svoj nacionalni cilj zacrtala na više nego ambicioznoj razini od 40 %, Slovenija na 25 %, Litva na 23 % i Hrvatska na općoj razini od 20 %. Najniži nacionalni cilj postavila si je Češka (13 %). Tije-kom promatranog razdoblja na razini EU-28 povećan je udio obnovljivih izvora energije s 12,9 % u 2010. na 16,7 % u 2015. godini (što je za 3,3 postotna boda niže u odnosu na konačni cilj). Latvija se je polako približila ostvarenju svog nacionalnog cilja, dosegnuvši udio od 37,6 % u 2015. godini. Litva je svoj nacionalni cilj od 23 % dosegla 2014., dok Slovenija stagnira na prosječnoj razini od oko 22 % u razdoblju 2013. – 2015.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

41


Tablica 4. Korištenje energije iz obnovljivih izvora (u % ko-načne potrošnje energije), EU i odabrane države članice 2010. – 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Cilj 2020.



U Hrvatskoj je već u prvoj godini promatranog raz-doblja ispunjen cilj: zabilježena je razina od 25,1 % (što je za 5,1 postotnih bodova više u odnosu na inicijalno postavljeni nacionalni cilj), a u 2015. godini razina od 29 % (tablica 4). Do kraja 2020. godine udio korište-nja energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj trebao bi se dodatno poveća , jer bi u razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj trebalo bi uloženo otprilike 95 milijuna eura iz sredstava kohezijske poli ke EU-a.

Povećanje energetske učinkovitos

U sklopu ovog podcilja Strategije Europa 2020 potreb-no je poveća energetsku učinkovitost za 20 % sma-njenjem potrošnje primarne energije i krajnje potroš-nje energije na razini EU kao cjeline i na nacionalnim razinama. U segmentu potrošnje primarne energije, na razini EU je u razdoblju 2010. – 2015. ostvareno smanjenje od 7,7 % u terminima ekvivalenata miliju-na tona na e (mTOE), a da bi se dos gao planirani cilj od 1483 mTOE do kraja 2020. godine potrebno je pos ći dodatno smanjenje od 3 % u petogodišnjem razdoblju. Što se če smanjenja potrošnje primarne energije na nacionalnim razinama, gotovo sve države članice smanjile su potrošnju primarne energije do 2015. godine u odnosu na početnu 2010, s izuzetkom Bugarske, gdje je došlo do povećanja jekom 2014. i 2015., i premašivanja vrijednos nacionalnog cilja. Češka se je u 2015. godini približila ostvarenju nacio-nalnog cilja, dok su ga druge države članice ostvarile u prethodnim godinama (pa čak i u početnoj 2010.).

Tablica 5. Potrošnja primarne energije (ekvivalent milijun t naf-te – mTOE), odabrane države članice 2010. – 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Cilj 2020.

EU-28 1656,7 1594,2 1585,4 1569,9 1508,3 1529,6 1483,0Bugarska (BG) 17,4 18,6 17,8 16,3 17,2 17,9 16,9Češka (CZ) 42,5 41,1 40,7 40,8 39,3 39,9 39,6

Hrvatska (HR) 8,8 8,7 8,3 8,0 7,7 8,0 11,2Latvija (LV) 4,6 4,3 4,4 4,4 4,4 4,3 5,4Litva (LT) 6,1 5,9 5,9 5,7 5,7 5,8 6,5Slovenija (SI) 7,1 7,2 6,9 6,7 6,5 6,5 7,3Slovačka (SK) 16,8 16,2 15,7 15,9 15,3 15,4 16,4


U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju vrijednost potrošene primarne energije smanjena s 8,8 mTOE u 2010. na 8 mTOE u 2015. Iako je vrijednost ovih poka-zatelja dosta niža u odnosu na postavljeni cilj za 2020. godinu (11,2 mTOE), Komisija smatra da bi Hrvatska trebala zadrža razine potrošnje primarne energije na približno is m razinama do 2020. godine (tablica 5). Tijekom 2014. godine ostvaren je cilj smanjenja krajnje potrošnje energije na razini EU-28. Potroš-nja je nešto povećana u 2015. godini, no nije došlo do premašivanja ciljne vrijednos za 2020. godinu. U Bugarskoj je evidentno povećanje vrijednos krajnje potrošnje energije jekom cijelog promatranog raz-doblja na razini većoj od vrijednos nacionalnog cilja, pa možemo konsta ra da se Bugarska cijelo vrijeme udaljava od cilja. Iden čna situacija je prisutna u Litvi i u Slovačkoj.

Preostale države članice smanjuju krajnju potrošnju energije jekom cijelog razdoblja, a potrošnja se kre-će u vrijednos ma nižim u odnosu na vrijednost naci-onalnih ciljeva za 2020. godinu. Hrvatska je smanjila krajnju potrošnju energije na vrijednost nacionalnog cilja još 2011. godine, u razdoblju 2012. – 2014., zabi-lježen je daljnji pad potrošnje, a u 2015. godini doš-lo je do povećanja na razinu od 6,6 mTOE (što je još uvijek unutar referentne vrijednos cilja od 7 mTOE, tablica 6). Kao i kod potrošnje primarne energije, Ko-misija smatra da bi Hrvatska trebala uloži dodatne napore, kako bi održala postojeću razinu krajnje po-trošnje energije do 2020. godine.

Tablica 6. Krajnja potrošnja energije (ekvivalent mil. t na e – mTOE), odabrane države članice 2010. – 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Cilj 2020.



42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Obrazovanje

Indika vne vrijednos skupine ciljeva s područja ob-razovanja navedene u Strategiji Europa 2020. defi -niraju dos zanje stope ranog napuštanja školovanja manju od 10 % i minimalni udio od barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine koje su završile visokoškol-sko obrazovanje do kraja 2020. godine.

Rano napuštanje školovanja

Rano napuštanje školovanja defi nirano je postotkom stanovništva u dobi od 18 – 24 godine s maksimalno završenim nižim stupnjem srednjoškolskog obrazova-nja i činjenicom da se taj dio populacije više ne školuje. Sukladno Europi 2020, ispunjenje ovog podcilja na ra-zini EU-28 se smatra ispunjenim, ako se do kraja 2020. postotak takvog stanovništva smanji na razinu nižu od 10 %. U razdoblju 2010. – 2016. udio takvog stanov-ništva na razini EU-28 smanjen je s 13,9 % na 10,7 %, tako da je ostvarenje cilja u 2020. godini vrlo izgledno. Bugarska je svoj nacionalni cilj postavila na 11 %, no od 2012. godine udio te populacije raste i dosegao je 13,8 % u 2016., tako da je malo vjerojatno da će taj cilj bi dos gnut. Latvija je svoj nacionalni cilj za 2020. posta-vila na 10 % i ostvarila ga je u 2016. godini, dok je Litva cilj postavila na 9 % i ispunila ga je i prije 2010. godine.

Češka je svoj nacionalni cilj od 5,5 % ostvarila još 2012. godine, no u 2015. i 2016. godini udio te populacije premašio je 6 % i raste, tako da je upitno ponovno os-tvarenje nacionalnog cilja do 2020. godine. Slovenija je postavila nacionalni cilj na 5 % i jekom cijelog pro-matranog razdoblja stope osciliraju na razini od 3,9 % – 5%, pa bi se moglo reći da je cilj ispunjen, no malo zabrinjava trend porasta stope na razinu oko ciljne u 2015. i 2016. godini. Republika Hrvatska ima najambi-cioznije postavljen nacionalni cilj u odnosu na ostale promatrane države (4 %), koji je pos gnut 2014. godi-ne padom vrijednos pokazatelja na razinu od 2,7 % (koja je održana i jekom 2015. i 2016. godine). Iz toga se može zaključi da je Hrvatska na području ranog na-puštanja školovanja efi kasno i više nego pravovreme-no ostvarila svoj nacionalni cilj (tablica 7).

Tablica 7. Rano napuštanje školovanja (% stanovništva u dobi od 18 do 24 godine s maksimalno završe-nim nižim stupnjem srednjoškolskog obrazova-nja, koji se više ne školuju), EU i odabrane države članice 2010. – 2016.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Cilj 2020.

EU-28 13,9 13,4 12,7 11,9 11,2 11,0 10,7 10,0Bugarska (BG) 12,6 11,8 12,5 12,5 12,9 13,4 13,8 11,0

Češka (CZ) 4,9 4,9 5,5 5,4 5,5 6,2 6,6 5,5

Hrvatska (HR) 5,2 5,0 5,1 4,5 2,7 2,7 2,8 4,0


Slovačka (SK) 4,7 5,1 5,3 6,4 6,7 6,9 7,4 6,0


Stanovništvo s završenim visokoškolskim obrazovanjem

Na razini EU-28 postavljen je podcilj na području ob-razovanja prema kojem bi do kraja 2020. godine u EU trebalo bi 40 % i više stanovništva s završenim viso-koškolskim obrazovanjem u dobi od 30 do 34 godine. Ostvarenje tog cilja na razini EU ide vrlo dobrim tem-pom: jekom 2010. u EU je 33,8 % stanovništva imalo završeno visokoškolsko obrazovanje, udio te skupine stanovništva kon nuirano se povećava jekom cije-log promatranog razdoblja i 2016. je dosegao vrijed-nost od 39,1 %.

Tablica 8. Stanovništvo s završenim visokoškolskim obra-zovanjem (% stanovništva u dobi od 30 do 34 go-dine), EU i odabrane države članice 2010. – 2016.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Cilj 2020.

EU-28 33,8 34,8 36,0 37,1 37,9 38,7 39,1 40,0Bugarska (BG) 28,0 27,3 26,9 29,4 30,9 32,1 33,8 36,0

Češka (CZ) 20,4 23,7 25,6 26,7 28,2 30,1 32,8 32,0Hrvatska (HR) 24,5 23,9 23,1 25,6 32,2 30,8 29,5 35,0


Slovačka (SK) 22,1 23,2 23,7 26,9 26,9 28,4 31,5 40,0


S obzirom na dinamiku pojave, može se zaključi da će cilj od 40 % na razini EU bi ostvaren. Među m znatne su razlike u doprinosu pojedinih država člani-ca ostvarenju tog zajedničkog cilja. U skupini proma-tranih država Litva je postavila najambiciozniji naci-onalni cilj (48,7 %), koji je ostvaren još 2012. godine, a u 2016. godini ta država dosegla je udio od 58,7 % stanovništva s završenim visokoškolskim obrazova-njem. Slovenija i Slovačka su svoje ciljeve postavile na razinu zajedničkog EU cilja (40 %), s me da je Slove-nija svoj cilj ispunila 2013., dok Slovačka kon nuirano povećava udio stanovništva s završenim visokoškol-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

43


skim obrazovanjem i vrlo je neizvjesno hoće li ispuni svoj nacionalni cilj do 2020. godine (možda i stoga što je cilj inicijalno previsoko postavljen). Bugarska, La-tvija i Češka su postavile svoje nacionalne ciljeve na razine u rasponu od 32 % – 36 %, Bugarska bi mogla do 2020. ostvari svoj nacionalni cilj, a Latvija i Češka su svoje ciljeve već ispunile.

Hrvatska je svoj nacionalni cilj na tom području po-stavila na vrlo ambicioznih 35 %. U razdoblju od 2010. do 2016. godine u Hrvatskoj je povećan udio stanov-ništva s završenim visokoškolskim obrazovanjem s 34,5 % na 29,5 %, a ako se rast nastavi m tempom vrlo je neizvjesno hoće li cilj od 35 % bi ispunjen do kraja 2020. godine (tablica 8). Pri tome treba uze u obzir i nega vne učinke iseljavanja iz Hrvatske, jer je u strukturi iseljenih osoba sve značajniji udio stanov-ništva s završenim visokoškolskim obrazovanjem.

Borba pro v siromaštva i socijalne isključenos

Peta skupina ciljeva Strategije Europa 2020. odnosi se na borbu pro v siromaštva i socijalne isključenos , a cilj je defi niran u smanjivanju broja stanovnika EU koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenos za 20 milijuna do kraja 2020 godine. Ostvarenje ovog cilja malo je teže kvan fi cira , jer su neke države (poput Bugarske i Slovačke) postavile svoje nacionalne ciljeve sukladno nekim svojim nacionalnim defi nicijama, što otežava usporedivost s drugim državama članicama EU. Nacionalni ciljevi postavljeni su kao broj osoba (u sućama), koje bi u pojedinim državama članicama

trebale izaći iz skupine siromašnih ili socijalno isključe-nih (zbroj svih nacionalnih ciljeva iznosi 20 milijuna).

Od pet promatranih država članica jedino su za sada Češka, Hrvatska i Latvija ostvarile svoje nacionalne ci-ljeve (2015.), a Slovenija i Litva se približavaju ostvari-vanju svojih ciljeva i mogle bi ih ostvari do 2020. go-dine. U Hrvatskoj je broj osoba izloženih siromaštvu ili riziku socijalne isključenos smanjen s 1,384 miliju-na u 2011. na 1,182 milijuna u 2016. godini (tablica 9).

Tablica 9. Stanovništvo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenos ( suće osoba), odabrane države članice 2010. – 2016.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Cilj 2020.

Češka (CZ) 1495,0 1598,0 1580,0 1508,0 1532,0 1444,0 1375,0 1466,0

Hrvatska (HR) 1322,0 1384,0 1384,0 1271,0 1243,0 1216,0 1182,0 1220,0

Latvija (LV) 798,0 821,0 731,0 702,0 645,0 606,0 554,0 619,0

Litva (LT) 1068,0 1011,0 975,0 917,0 804,0 857,0 871,0 814,0Slovenija (SI) 366,0 386,0 392,0 410,0 410,0 385,0 371,0 321,0


3. ZaključakRepublika Hrvatska je uključena u mehanizam Eu-ropskog semestra neposredno nakon pristupanja u punopravno članstvo EU sredinom 2013. godine, u sklopu čega se pra i ostvarivanje ciljeva zacrta-nih strategijom Europa 2020. Hrvatska kon nuirano ostvaruje napredak u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva postavljenih u sklopu plana ostvarivanja za-jedničkih ciljeva, no napredak po pojedinim područ-jima je neujednačen. Hrvatska bi mogla do 2020. godine ostvari svoj nacionalni cilj na području za-poslenos , no taj cilj je postavljen na najnižu razinu (62,9 %) u usporedbi s ostalim promatranim država-ma članicama.

Ograničen napredak je do sada pos gnut ostvari-vanju cilja koji se odnosi na ulaganja u istraživanja i razvoj: iako je postavljen vrlo nizak nacionalni cilj od 1,4 % BDP-a, on vjerojatno neće bi pos gnut u roku. Hrvatska je uspjela ostvari smanjenje emisi-je stakleničkih plinova za više od 20 % u odnosu na 1990. godinu, što je na žalost (kao i kod ostalih us-porednih država članica) većim dijelom posljedica smanjenje razine gospodarske ak vnos u industri-ji u odnosu na 1990. godinu. U domeni energetske učinkovitos ostvareni su nacionalni ciljevi, što se če potrošnje primarne i krajnje energije, no dos -

gnutu razinu trebalo bi i dalje održava u buduć-nos .

Na području obrazovanja Hrvatska ima najnižu sto-pu ranog napuštanja školovanja u EU i nacionalni cilj odavno je ostvaren, no istodobno su zabilježene po-teškoće kod ostvarivanja drugog podcilja (35 % i više stanovništva sa završenim visokoškolskim obrazova-njem), gdje se Hrvatska udaljava od svog nacionalnog cilja, jednim dijelom i zbog iseljavanja visokoobrazo-vanog stanovništva, uglavnom u ostale države članice EU. Nacionalni cilj koji se odnosi na smanjenje broja osoba izloženih riziku siromaštva ili socijalne isključe-nos ostvaren je u 2015. godini, no bitno je do kraja 2020. zadrža ili smanji broj osoba koje pripadaju navedenoj skupini.

44

POREZI I DOPRINOSI UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Pravo radnika, kao osiguranika zdravstvenog osigu-ranja, na naknadu plaće za vrijeme bolovanja propi-sano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13 i 137/13). Prema odredbi članka 37. Zakona o radu (NN, br. 93/14), radnik je dužan što je moguće prije obavijes poslodavca o privreme-noj nesposobnos za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostavi liječničku potvrdu o pri-vremenoj nesposobnos za rad i njezinom očekiva-nom trajanju, a ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuni obvezu, dužan je to učini što je moguće prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Početak korištenja prava na naknadu plaće radi bolo-vanja i razina prava, uređeni su navedenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali najčešći su slučajevi da je radnik na bolovanju, tako da je:

• jekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pra-vo na naknadu plaće na teret poslodavca (prvih 42 dana bolovanja) ili

• jekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pravo na naknadu plaće na teret zdravstvenog osiguranja ili

• jekom istog mjeseca dio mjeseca radi, a dio mje-seca na bolovanju na teret poslodavca ili

• jekom mjeseca na bolovanju na teret poslodav-ca (do isteka prvih 42 dana), a dio mjeseca na bolo-vanju na teret zdravstvenog osiguranja.

Također, sukladno odredbama Zakon o rodiljnim i ro-diteljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) roditelji i njima izjednačene osobe koja se brine o djetetu imaju pravo na:

• rodiljni dopust• roditeljski dopust

• rad s polovicom punoga radnog vremena• rad s polovicom punog radnog vremena zbog poja-

čane njege djeteta• stanku za dojenje djeteta• dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je ro-

dila ili dopust radnice koja doji dijete• slobodan radni dan za prenatalni pregled• dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena

radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u ra-zvoju

• mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

Roditelji i njima izjednačene osobe koja se brine o djetetu za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovom radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu. U nastavku se daje nekoliko karakteris čnih primjera obračuna pla-će ili naknade plaće ili utvrđivanja osnovice za obra-čun doprinosa.

Primjer 1. – Radnik je jekom cijelog mjeseca na bolovanju na teret poslodavca.

Kada je radnik, koji ima pravo na minimalnu plaću, jekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pravo na

naknadu plaće na teret poslodavca (radi se o prvih 42 dana bolovanja), visina naknade plaće određuje se kolek vnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugo-vorom o radu a ako nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 % pro-sječne plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci (prema čl. 1. Zakona o radu ne primjenjuje se čl. 95. Zakona o radu, već Zakon o zdravstvenom osiguranju kao poseban propis).

Za primjer uzmimo poslodavca kojega obvezuje ko-lek vni ugovor i kojim je propisano pravo radniku na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret po-

Bolovanje i rad s polovicom radnog vremena u Obrascu JOPPDDražen Opalić *

Ovim člankom autor daje osvrt na pitanje iskazivanja bolovanja i prava na rad s polovicom radnog vremena u Obrascu JOPPD. Članak daje konkretan uvid u nekoliko karakteris čnih primjera obračuna plaće ili naknade plaće ili utvrđivanja osnovice za obračun doprinosa, i to u slučaju kada radnik dio mjeseca ne radi, odnosno cijeli mjesec ne radi, te kada mu se naknada obračunava na teret poslodavca, odnosno na teret zdravstvenog osiguranja.

* Dražen Opalić, Središnji ured Porezne uprave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

45

UDK 331.2 POREZI I DOPRINOSI

slodavca u visini od 90 % od iznosa plaće isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu obračuna naknade plaće. Radnik iz primjera na bolovanju je na teret po-slodavca cijeli mjesec rujan 2017. Zadnji cijeli mjesec u kojemu je radio bio je kolovoz 2017., i ostvario je plaću od 8.000,00 kuna.

RB O p i s I z n o s1. Iznos naknade plaće 7.200,002. Osnovica za obračun doprinosa 7.200,003. Obračun doprinosa

3.1. - za mirovinsko osiguranje (20 %) 1.440,003.2. - za zdravstveno osiguranje (15 %) 1.080,003.3. - za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 36,003.4. - za zapošljavanje (1,7 %) 122,404. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos naknade plaće 7.200,004.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 1.440,004.3. Dohodak 5.760,004.4. Osobni odbitak 3.800,004.5. Porezna osnovica 1.960,004.6. Porez na dohodak 470,404.7. Prirez porezu na dohodak (ZG) 84,675. Neto plaća 5.204,93

(Vidje Obrazac JOPPD – Primjer 1. u prilogu)

Primjer 2. – Radnik je jekom cijelog mjeseca na bolovanju na teret zdravstvenog osiguranja.

Kada je radnik na bolovanju, a na teret zdravstvenog osiguranja, poslodavac je dužan radniku ispla na-knadu plaće, a isplaćeni iznos HZZO je dužan refundi-ra poslodavcu. Prema tako isplaćenoj naknadi plaće poslodavac nema obvezu obračuna doprinosa već ob-veza prelazi na ispla telja. Prema naknadi plaće pro-pisana je samo obveza doprinosa za mirovinsko osigu-ranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. STUP), i to za osobe koje su osiguranici tog osiguranja. Doprinos obračunava ispla telj naknade (HZZO).

U Obrascu JOPPD poslodavac samo iskazuje korište-nje prava i pravo na naknadu plaće (u neto iznosu za isplatu). U ovom primjeru pretpostavimo da je radnik cijeli mjesec rujan bio na bolovanju na teret poslo-davca, te da mu je poslodavac ispla o naknadu bolo-vanja u iznosu od 3.200,00 kuna.


Primjer 3. – Radnik jekom mjeseca dio radi, a dio je na bolovanju na teret poslodavca.

Poslodavac zapošljava dva radnik u punom radnom vremenu. Radnik A ostvaruje minimalnu plaću, a rad-nik B ugovorio je plaću u iznosu od 6.200,00 kuna za mjesec dana rada. U rujnu 2017. oba radnika radili

su od 1. do 22., a u vremenu od 23. do 30. rujna oba radnika su bila na bolovanju na teret poslodavca. Radnici imaju pravo na naknadu plaće u visini od 70 % plaće (u mjesecu koji prethodi mjesecu bolovanja oba radnika ostvarili su ugovornu plaću – 3.276,00 radnik A i 6.200,00 kuna radnik B). Za rujan, koji ima 21 radna dana odnosno 168 radnih sa , poslodavac obračunava:

a) Za radnika A:

• Plaća za 128 odrađena sata (16 radnih dana – raz-doblje od 1. do 22. rujna) iznosi 2.496,00 kuna (3.276,00 : 168 x 128).

• Naknada plaće za 40 sata bolovanja (5 radnih dana – razdoblje od 23. do 30. rujna) iznosi 546,00 kuna (3.276,00 : 168 x 40) * 70 %.

Kako je ukupna osnovica od 3.042,00 kuna (2.296,00 + 546,00) viša od najniže mjesečne osnovice za obra-čun obveze doprinosa za mjesec rujan primijenit će se ta osnovica.

b) Za radnika B:

• Plaća za 128 odrađena sata (16 radnih dana – raz-doblje od 1. do 22. rujna) iznosi 4.723,81 kuna (6.200,00 : 168 x 128).

• Naknada plaće za 40 sata bolovanja (5 radnih dana – razdoblje od 23. do 30. rujna) iznosi 1.033,33 kuna (6.200,00 : 168 x 40) * 70 %.

Za radnika zaposlenog u punom radnom vremenu i ima pravo na minimalnu plaću, te je jekom istoga mjeseca dio bio na bolovanju, na teret poslodavca (do isteka prvih 42 dana), a dio mjeseca je na bolovanju na teret zdravstvenog osiguranja, obveza je obračuna i plaćanja doprinosa samo prema iznosu naknade, što ide na teret poslodavca. Za dio mjeseca u kojemu je radnik na bolovanju na teret zdravstvenog osiguranja poslodavac isplaćuje naknadu plaće koju naknadno refundira od HZZO.

RB O p i s Radnik A Radnik B

1. Iznos mjesečne plaće + naknade plaće 3.042,00 5.757,14

2. Osnovica za obračun doprinosa 3.042,00 5.757,143. Obračun doprinosa

3.1. - za mirovinsko osiguranje (20 %) 608,40 1.151,433.2. - za zdravstveno osiguranje (15 %) 456,30 863,573.3. - za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 15,21 28,793.4. - za zapošljavanje (1,7 %) 51,71 97,874. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos mjesečne plaće 3.042,00 5.757,144.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 608,40 1.151,434.3. Dohodak 2.433,60 4.605,714.4. Osobni odbitak 2.433,60 3.800,00

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

4.5. Porezna osnovica 0,00 805,714.6. Porez na dohodak 0,00 193,374.7. Prirez poreza na dohodak (ZG) 0,00 34,815. Neto za isplatu 2.433,60 4.377,53


Primjer 4. – Radnik je jekom mjeseca na bolova-nju na teret poslodavca (do isteka prvih 42 dana), a dio mjeseca na bolovanju na teret zdravstvenog osiguranja.

Radnik je u rujnu 2017. bio na bolovanju od 1. do 19. rujna kada je navršen 42. dan bolovanja, te je nasta-vio bolovanje na teret HZZO. Zadnji mjesec prije mje-seca u kojem je nastupila nemogućnost osiguranika za obavljanje poslova na osnovi kojih se ostvaruju primici bio je mjesec lipanj 2017. godine. Za rujan koji ima 21 radna dana odnosno 168 radnih sa , obraču-nava se:

a) Iznos naknade plaće polazeći od posljednje isplaće-ne plaće za punih mjesec dana rada 6.400,00 kuna i umanjen na 90 %, za 104 radnih sa (13 radnih dana), što ju je dužan ispla poslodavac.

b) Te iznos naknade plaće polazeći od posljednje ispla-ćene plaće za posljednjih 6 mjeseci i umanjenu na 70 %, za 64 radnih sa (8 radnih dana), što ju je du-žan ispla poslodavac a za m refundira od HZZO.

Iznos naknade plaće za 13 dana bolovanja (104 sa ) iznosi kuna 3.565,71 (6.400,00 : 168 x 104 x 90 %), a iznos naknade plaće za ostatak mjeseca iznosi iznos 1.706,66 kuna (6.400,00 : 168 x 64 x 70 %). Obveza je obračuna doprinose i porez samo prema iznosu naknade što ide na teret poslodavca.

RB O p i s Plaća

1. Iznos naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca 3.565,71

2. Iznos naknade plaće na teret HZZO 1.706,663. Ukupno 5.272,374. Osnovica za obračun doprinosa 3.565,71

4.1. - za mirovinsko osiguranje (20 %) 713,144.2. - za zdravstveno osiguranje (15 %) 534,864.3. - za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 17,834.4. - za zapošljavanje (1,7 %) 60,625. Obračun poreza i prireza

5.1. Iznos naknade plaće 3.565,715.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 713,145.3. Dohodak 2.852,575.4. Osobni odbitak 2.852,575.5. Porezna osnovica 0,006. Neto naknada plaće i naknada na teret HZZO 4.559,23


Primjer 5. – Radnik je jekom mjeseca radio s polo-vicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Poslodavac zapošljava radnika – roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koris pravo na rad s polovicom punog radnog vremena1. U mjesecu ruj-nu radnik je odradio 84 radna sata i zaradio plaću od 5.200,00 kuna.

RB O p i s I z n o s1. Iznos plaće 4.200,002. Osnovica za obračun doprinosa 4.200,003. Obračun doprinosa

3.1. - za mirovinsko osiguranje I stup (15 %) 630,003.2. - za mirovinsko osiguranje II stup (5 %) 210,003.3. - za zdravstveno osiguranje (15 %) 630,003.4. - za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 21,003.5. - za zapošljavanje (1,7 %) 71,404. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos naknade plaće 4.200,004.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 840,004.3. Dohodak 3.360,004.4. Osobni odbitak 3.360,004.5. Porezna osnovica 0,004.6. Porez na dohodak 0,004.7. Prirez porezu na dohodak (ZG) 0,005. Neto plaća 3.360,00

6. Za isplatu od strane HZZO-a temeljem potvrde poslodavca 3.570,00


1 Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koris pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na nov-čanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

47


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVASREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

- stranica A-I Z V J E Š Ć E

o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 10. listopada 2017. I. OZNAKA IZVJEŠĆA 17283 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU

PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Poslodavac I2. Adresa Zagreb, Gmajne 453. Adresa elektroničke pošte [email protected]. OIB 1111111111115. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B

1

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) 555,071.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 555,071.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamataVI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 1.440,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos

uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u

određenim okolnos ma 6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja koji se

računa s povećanim trajanjem 7. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi obavljanja samostalne

djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinoseVI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se

doprinos uplaćuje prema posebnim propisima5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja

koji se računa s povećanim trajanjem 6. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samos-

talne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 1.080,002. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 36,003. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnos ma 11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe

obvezne obračuna doprinose 12. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe

obvezne obračuna doprinose VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 122,402. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne

obračuna doprinose VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJEIX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG

IZNOSA X. PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I

ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli 2. Iznos obračunane naknadeIZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA ___________________________ ___________________________POTPIS I PEČAT SLUŽBENIKA PU DATUM PRIMITKA ___________________________ ___________________________

- st

ranica

B-I. O

IB po

dnosi

telja i

zvješć

a: 11

1111

1111

11II.

Ozna

ka izv

ješća:

1722

2III.

Vrsta

izvješ

ća 1

IV. Re

dni b

roj st

ranice

__1 /

_1__

_

1. Redni broj

2. Šifra

op

ćine/g

rada

prebiv

ališta

/borav

išta

4. OIB

stjecat

elja/

osigur

anika

6.1. O

znaka

stjecat

elja/

osigur

anika

7.1. O

bveza

dodat

nog

dopri

nosa

za MO

za

staž s

poveć

anim

trajan

jem

8. Ozna

ka prv

og/zad

njeg m

jeseca

u osi

guranj

u po is

toj

osnovi

10. Uk

upni

sa ra

da pre

ma ko

jima

se rad

i ob

račun

10.0.U

kupni

neodra

đeni

sa ra

da (10

.-odra

đeni

sa ra

da)

11. Izn

os pri

mitka

(opore

zivi)

12.1. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje

12.3. D

oprin

os za

zdravs

tveno

osi

guranj

e12.

5. Dop

rinos

za zap

ošljav

anje

12.7. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

uranje

za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

- II ST

UP

12.9. P

oseban

do

prino

s za

zapošl

javanj

e oso

ba s

invalid

itetom

13.2. I

zdatak

- u

plaćen

i do

prino

s za

mirovi

nsko

osigur

anje

13.4. O

sobni

odbit

ak

14.1. I

znos

obrač

unano

g po

reza n

a do

hodak

15.1. O

znaka

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.1. O

znaka

načina

isp

late

17.

Obrač

unani

pri

mitak

od

nesam

. rada

(plaća

)

3. Šifra

op

ćine/

grada

rada

5. Ime

i pre

zime

stjecat

elja/

osigur

anika

6.2. O

znaka

primit

ka/ob

veze

dopri

nosa

7.2. O

bveza

poseb

nog

dopri

nosa

za po

canje

zap

ošljav

anja o

soba s

inv

alidite

tom

9. Ozna

ka pu

nog/

nepun

og rad

nog

vreme

na ili r

ada s

polov

icom r

adnog

vreme

na

10.1.

Razdo

blje

obrač

una

od

10.2.

Razdo

blje

obrač

una

do

12. Os

novic

a za

obrač

un do

prino

sa

12.2. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje -

II STU

P

12.4. D

oprin

os za

zaš tu

zdr

avlja n

a rad

u

12.6. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

. za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

12.8. P

oseban

dopri

nos

za kor

ištenje

zdrav

stvene

zaš

te u i

nozem

stvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Doh

odak

13.5. P

orezna

osn

ovica

14.2. I

znos

obrač

unano

g pri

reza p

orezu

na do

hodak

15.2. I

znos

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.2. I

znos

za isp

latu

1.013

333111

111111

1100

010

3168

1687.2

00,00

1.440,

001.0

80,00

122,40

0,00

0,00

1.440,

003.8

00,00

470,40

01

7.200,

00013

33Per

o Peri

ć00

010

11.9

.2017.

30/09/

2017/

7.200,

000,0

036,

000,0

00,0

00,0

05.7

60,00

1.960,

0084,

670,0

05.2

04,93

M.P_

____

____

____

____

____

____

__

(POTPI

S I PEČ

AT OV

LAŠTE

NE OS

OBE O

BVEZN

IKA PO

DNOŠ

ENJA)

Obrazac JOPPD – Primjer 1.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.




o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 15. listopada 2017.

I. OZNAKA IZVJEŠĆA 17288 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Poslodavac II 2. Adresa Zagreb, Bizek 45 3. Adresa elektroničke pošte [email protected] 4. OIB 111111111111 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH

OBRAČUNA SA STRANICE B 1

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.)

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 1.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina) 2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma

6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

7. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

6. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 2. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnos ma

11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

12. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI 3.200,00VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA

X. PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli 2. Iznos obračunane naknade

IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA ___________________________ ___________________________POTPIS I PEČAT SLUŽBENIKA PU DATUM PRIMITKA ___________________________ ___________________________

- st

ranica

B-I. O

IB po

dnosi

telja i

zvješć

a: 11

1111

1111

11II.

Ozna

ka izv

ješća:

1722

2III.

Vrsta

izvješ

ća 1

IV. Re

dni b

roj st

ranice

__1 /

_1__

_

1. Redni broj

2. Šifra

op

ćine/g

rada

prebiv

ališta /

borav

išta

4. OIB

stjecat

elja/

osigur

anika

6.1. O

znaka

stjecat

elja/

osigur

anika

7.1. O

bveza

dodat

nog

dopri

nosa

za MO

za

staž s

poveć

anim

trajan

jem

8. Ozna

ka prv

og/zad

njeg m

jeseca

u o

sigura

nju po

isto

j osno

vi

10. Uk

upni

sa ra

da pre

ma ko

jima

se rad

i ob

račun

10.0.U

kupni

neodra

đeni

sa ra

da (10

.-odra

đeni

sa ra

da)

11. Izn

os pri

mitka

(opore

zivi)

12.1.

Dopri

nos za

mir

ovinsk

o osi

guranj

e

12.3.

Dopri

nos za

zdr

avstve

no

osigur

anje

12.5. D

oprin

os za

zapošl

javanj

e

12.7. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

uranje

za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

- II ST

UP

12.9. P

oseban

do

prino

s za

zapošl

javanj

e oso

ba s

invalid

itetom

13.2. I

zdatak

- u

plaćen

i do

prino

s za

mirovi

nsko

osigur

anje

13.4.

Osob

ni od

bitak

14.1. I

znos

obrač

unano

g po

reza n

a do

hodak

15.1. O

znaka

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.1. O

znaka

načina

isplat

e

17. Ob

račun

ani

primit

ak od

nes

am. ra

da (pl

aća)

3. Šifra

općin

e/gra

da rad

a

5. Ime

i pre

zime

stjecat

elja/

osigur

anika

6.2. O

znaka

primit

ka/ob

veze

dopri

nosa

7.2. O

bveza

poseb

nog

dopri

nosa

za po

canje

zap

ošljav

anja o

soba s

inv

alidite

tom

9. Ozna

ka pu

nog/

nepun

og rad

nog

vreme

na ili r

ada

s polo

vicom

rad

nog v

remena

10.1.

Razdo

blje

obrač

una

od

10.2.

Razdo

blje

obrač

una

do

12.

Osno

vica

za ob

račun

dopri

nosa

12.2.

Dopri

nos za

mir

ovinsk

o osi

guranj

e - II

STUP

12.4.

Dopri

nos

za zaš

tu

zdravl

ja na

radu

12.6. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

. za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

12.8. P

oseban

dopri

nos

za kor

ištenje

zdrav

stvene

zaš

te u i

nozem

stvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Do

hodak

13.5.

Porez

na osn

ovica

14.2. I

znos

obrač

unano

g pri

reza p

orezu

na do

hodak

15.2. I

znos

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.2. I

znos za

isp

latu

1.013

333111

111111

11520

10

3168

1680,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

012

10,0

000

000

Pero P

erić

0000

00

1.9.20

17.30/

09/201

7/0,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

03.2

00,00

3.200,

00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

49






I. OZNAKA IZVJEŠĆA 17283 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Poslodavac III 2. Adresa Zagreb, Boškovićeva 3 3. Adresa elektroničke pošte [email protected] 4. OIB 111111111111 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 2 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 2

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) 228,18

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 228,181.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina) 2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 1.759,832. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće









VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 1.319,872. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 44,003. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima




VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 149,592. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA




- st

ranica

B-I. O

IB po

dnosi

telja i

zvješć

a: 11

1111

1111

11II.

Ozna

ka izv

ješća:

1722

2III.

Vrsta

izvješ

ća 1

IV. Re

dni b

roj st

ranice

__1 /

_1__

_

1. Redni broj

2. Šifra

op

ćine/g

rada

prebiv

ališta /

borav

išta

4. OIB

stjecat

elja/

osigur

anika

6.1. O

znaka

stjecat

elja/

osigur

anika

7.1. O

bveza

dodat

nog

dopri

nosa

za MO

za

staž s

poveć

anim

trajan

jem

8. Ozna

ka prv

og/zad

njeg m

jeseca

u osi

guranj

u po is

toj

osnovi

10. Uk

upni

sa ra

da pre

ma ko

jima

se rad

i ob

račun

10.0.U

kupni

neodra

đeni sa

rad

a (10.-

odrađ

eni

sa ra

da)

11. Izn

os pri

mitka

(opore

zivi)

12.1. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje

12.3.

Dopri

nos za

zdr

avstve

no

osigur

anje

12.5. D

oprin

os za

zapošl

javanj

e

12.7. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

uranje

za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

- II ST

UP

12.9. P

oseban

do

prino

s za

zapošl

javanj

e oso

ba s

invalid

itetom

13.2. I

zdatak

- u

plaćen

i do

prino

s za

mirovi

nsko

osigur

anje

13.4. O

sobni

odbit

ak14.

1. Izno

s ob

račun

anog p

oreza

na do

hodak

15.1. O

znaka

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.1.

Oznak

a nač

ina

isplat

e

17. Ob

račun

ani

primit

ak od

nes

am. ra

da (pl

aća)

3. Šifra

općin

e/gra

da rad

a

5. Ime

i pre

zime

stjecat

elja/

osigur

anika

6.2. O

znaka

primit

ka/ob

veze

dopri

nosa

7.2. O

bveza

poseb

nog

dopri

nosa

za po

canje

zap

ošljav

anja o

soba s

inv

alidite

tom

9. Ozna

ka pu

nog/

nepun

og rad

nog

vreme

na ili r

ada s

polov

icom r

adnog

vreme

na

10.1.

Razdo

blje

obrač

una

od

10.2. R

azdob

lje ob

račun

a

do

12. Os

novic

a za

obrač

un do

prino

sa

12.2. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje -

II STU

P

12.4.

Dopri

nos

za zaš

tu

zdravl

ja na

radu

12.6. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

. za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

12.8. P

oseban

do

prino

s za ko

rištenj

e zdr

avstve

ne zaš

te u

inozem

stvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Doh

odak

13.5.

Porez

na osn

ovica

14.2. I

znos

obrač

unano

g prire

za po

rezu n

a doh

odak

15.2. I

znos

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.2. I

znos

za isp

latu

1.013

333222

222222

200

010

3168

403.0

42,00

608,4

0456

,3051,

710,0

00,0

060

8,40

2.433,

600,0

00

13.0

42,00

01333

Radnik

A00

010

11.9

.2017.

30/09/

2017/

3.042,

000,0

015,

210,0

00,0

00,0

02.4

33,60

0,00

0,00

0,00

2.433,

60

2.013

333333

333333

300

010

3168

405.7

57,14

1.151,

43863

,5797,

870,0

00,0

01.1

51,43

3.800,

00193

,370

15.7

57,14

01333

Radnik

B00

010

11.9

.2017.

30/09/

2017/

5.757,

140,0

028,

790,0

00,0

00,0

04.6

05,71

805,71

34,81

0,00

4.377,

53

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.





I. OZNAKA IZVJEŠĆA 17283 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆAIII.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1. Naziv/ime i prezime Poslodavac IV 2. Adresa Zagreb, Petrinjska 8 3. Adresa elektroničke pošte [email protected] 4. OIB 111111111111 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA

STRANICE B 2

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1. + 1.2.)


VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 713,142. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće









VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 534,862. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 17,833. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnos ma




VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI 1.706,66VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA




- st

ranica

B-I. O

IB po

dnosi

telja i

zvješć

a: 11

1111

1111

11II.

Ozna

ka izv

ješća:

1722

2III.

Vrsta

izvješ

ća 1

IV. Re

dni b

roj st

ranice

__1 /

_1__

_

1. Redni broj

2. Šifra

op

ćine/g

rada

prebiv

ališta /

borav

išta

4. OIB

stjecat

elja/

osigur

anika

6.1. O

znaka

stjecat

elja/

osigur

anika

7.1. O

bveza

dodat

nog

dopri

nosa

za MO

za sta

ž s po

većani

m traj

anjem

8. Ozna

ka prv

og/zad

njeg m

jeseca

u osi

guranj

u po is

toj

osnovi

10. Uk

upni s

a rad

a prem

a koj

ima se

radi

obrač

un

10.0.U

kupni

neodra

đeni

sa ra

da (10

.-odra

đeni sa

rad

a)

11. Izn

os pri

mitka

(opore

zivi)

12.1. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje

12.3.

Dopri

nos za

zdr

avstve

no

osigur

anje

12.5. D

oprin

os za

zapošl

javanj

e

12.7. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osig

uranje

za

staž o

sigura

nja ko

ji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

- II ST

UP

12.9. P

oseban

do

prino

s za

zapošl

javanj

e osob

a s in

validit

etom

13.2. I

zdatak

- u

plaćen

i do

prino

s za

mirovi

nsko

osigur

anje

13.4.

Osob

ni od

bitak

14.1. I

znos

obrač

unano

g po

reza n

a do

hodak

15.1. O

znaka

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.1.

Oznak

a nač

ina

isplat

e

17. Ob

račun

ani

primit

ak od

nesam

. rad

a (plać

a)

3. Šifra

općin

e/gra

da rad

a5. I

me i p

rezime

stje

catelja

/osi

gurani

ka

6.2. O

znaka

primit

ka/ob

veze

dopri

nosa

7.2. O

bveza

poseb

nog

dopri

nosa

za po

canje

zap

ošljav

anja o

soba s

inv

alidite

tom

9. Ozna

ka pu

nog/

nepun

og rad

nog

vreme

na ili r

ada s

polov

icom r

adnog

vreme

na

10.1. R

azdob

lje ob

račun

a

od

10.2. R

azdob

lje ob

račun

a

do

12. Os

novic

a za

obrač

un do

prino

sa

12.2. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje -

II STU

P

12.4.

Dopri

nos

za zaš

tu

zdravl

ja na

radu

12.6. D

odatn

i dopri

nos za

mir

ovinsk

o osig

. za sta

ž osi

guranj

a koji

se rač

una s

po

većani

m traj

anjem

12.8. P

oseban

do

prino

s za ko

rištenj

e zdr

avstve

ne zaš

te u

inozem

stvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Doh

odak

13.5.

Porez

na osn

ovica

14.2. I

znos

obrač

unano

g pri

reza p

orezu

na do

hodak

15.2. I

znos

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.2. I

znos

za isp

latu

1.013

333555

555555

500

010

3168

1043.5

65,71

713,14

534,86

60,62

0,00

0,00

713,14

2.852,

570,0

00

13.5

65,71

01333

Ivo Ivi

ć00

010

11.9

.2017.

30/09/

2017/

3.565,

710,0

017,

830,0

00,0

00,0

02.8

52,57

0,00

0,00

0,00

2.852,

57

2.013

333555

555555

55520

10

164

640,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

012

10,0

000

000

Ivo Ivi

ć00

000

01.9

.2017.

30/09/

2017/

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

1.706,

661.7

06,66

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

51






I. OZNAKA IZVJEŠĆA 17283 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1. Naziv/ime i prezime Poslodavac V 2. Adresa Zagreb, Perjavica 8 3. Adresa elektroničke pošte [email protected] 4. OIB 111111111111 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 2

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.)


VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 630,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće





VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 210,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće




VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 630,002. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 21,003. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima





VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA




I. OIB

podn

ositel

ja izvj

ešća:

1111

1111

1111

II. Oz

naka

izvješ

ća: 17

222

III. Vr

sta izv

ješća

1IV.

Redn

i broj

stran

ice __

1 /_1

___

1. Redni broj

2. Šifra

op

ćine/g

rada

prebiv

ališta /

borav

išta

4. OIB s

tjecat

elja/

osigur

anika

6.1. O

znaka

stjecat

elja/

osigur

anika

7.1. O

bveza

dodat

nog d

oprin

osa

za MO

za sta

ž s po

većani

m traj

anjem

8. Ozna

ka prv

og/zad

njeg m

jeseca

u osi

guranj

u po is

toj

osnovi

10. Uk

upni

sa ra

da pre

ma

kojima

se

radi

obrač

un

10.0.U

kupni

neodra

đeni

sa ra

da (10

.-odra

đeni

sa ra

da)

11. Izn

os pri

mitka

(opore

zivi)

12.1. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje

12.3.

Dopri

nos za

zdr

avstve

no

osigur

anje

12.5. D

oprin

os za

zapošl

javanj

e

12.7. D

odatn

i dopri

nos

za mir

ovinsk

o osi

guranj

e za s

taž

osigur

anja k

oji se

račun

a s po

većani

m tra

janjem

- II ST

UP

12.9. P

oseban

do

prino

s za

zapošl

javanj

e osob

a s in

validit

etom

13.2. I

zdatak

- u

plaćen

i do

prino

s za

mirovi

nsko

osigur

anje

13.4. O

sobni

odbit

ak

14.1. I

znos

obrač

unano

g po

reza n

a do

hodak

15.1. O

znaka

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.1. O

znaka

načina

isplat

e17.

Obrač

unani

pri

mitak

od ne

sam.

rada (p

laća)

3. Šifra

op

ćine/g

rada

rada

5. Ime

i prez

ime

stjecat

elja/

osigur

anika

6.2. O

znaka

primit

ka/ob

veze

dopri

nosa

7.2. O

bveza

poseb

nog d

oprin

osa

za po

canje

zap

ošljav

anja o

soba

s inval

iditeto

m

9. Ozna

ka pu

nog/

nepun

og rad

nog

vreme

na ili r

ada s

polov

icom r

adnog

vreme

na

10.1.

Razdo

blje

obrač

una

od

10.2. R

azdob

lje ob

račun

a

do

12. Os

novic

a za

obrač

un do

prino

sa

12.2. D

oprin

os za

mirovi

nsko

osigur

anje -

II STU

P

12.4.

Dopri

nos

za zaš

tu

zdravl

ja na

radu

12.6. D

odatn

i dopri

nos za

mir

ovinsk

o osig

. za sta

ž osi

guranj

a koji

se rač

una s

po

većani

m traj

anjem

12.8. P

oseban

do

prino

s za ko

rištenj

e zdr

avstve

ne zaš

te u

inozem

stvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Doh

odak

13.5. P

orezna

osn

ovica

14.2. I

znos

obrač

unano

g pri

reza p

orezu

na do

hodak

15.2. I

znos

neopo

rezivo

g pri

mitka

16.2. I

znos za

isp

latu

1.013

333555

555555

500

010

384

04.2

00,00

630,00

630,00

71,40

0,00

0,00

840,0

03.3

60,00

0,00

01

4.200,

00013

33Iva

Ivić

0001

03

1.9.20

17.30/

09/201

7/4.2

00,00

210,00

21,00

0,00

0,00

0,00

3.360,

000,0

00,0

00,0

03.3

60,00

2.013

333555

555555

55521

00

384

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00

00,0

000

000

Iva Ivi

ć00

000

31.9

.2017.

30/09/

2017/

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. UvodTemeljna zadaća Porezne uprave (dalje u tekstu: PU) kao jedinstvene i samostalne upravne organizacije u sastavu Ministarstva fi nancija, je primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Osim prikupljanja, eviden ranja, obrade i provjere podataka bitnih za utvrđivanje i naplatu poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, zadaća PU odnosi se i na tumačenje i primjenu ukupnih propisa koji se primjenjuju u poreznom postupku u RH, do-nošenjem uputa, stručnih mišljenja, metodologije rada te smjernica radi ujednačene primjene poreznih odredbi.

Između navedenih poslova, PU je nadležna i za do-nošenje obvezujućih mišljenja, a sukladno članku 3., stavku 1., točki 3. Zakona o poreznoj upravi (NN, br. 115/16), koji je na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2017. Obvezujuće mišljenje donosi PU na zahtjev po-reznog obveznika i ono ima neke karakteris ke uprav-nog akta, jer ga donosi državno jelo s javnim ovlas -ma. Ako se zahtjev za obvezujućim mišljenjem pore-znog obveznika usvoji, PU je obvezna postupi prema donesenom obvezujućem mišljenju samo u konkret-nom slučaju i prema poreznom obvezniku na čiji je zahtjev obvezujuće mišljene izdano. Među m, PU nije obvezna postupi po obvezujućem mišljenju u is m ili sličnim poslovnim ak vnos ma koje obavljaju drugi poduzetnici. To znači da doneseno obvezujuće mišlje-nje, obvezuje na primjenu samo PU, a ne i poreznog obveznika na čiji je zahtjev izdano. Kada na pismeni zahtjev dobije obvezujuće mišljenje, porezni obveznik nije u mogućnos podnije prigovor, žalbu ili upravno spor, već je u mogućnos jedino odusta od budućih namjeravanih poslovnih ak vnos , ako je objašnjenje

obračunavanja i utvrđivanja poreza u obvezujućem mišljenju za njega nepovoljno i neprihvatljivo.

2. Zakonske odredbeU našem poreznom sustavu od početka ove godine, odnos između poreznih obveznika i poreznih jela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, uređen je novim Općim poreznim zako-nom (NN, br. 115/16. – dalje u tekstu: OPZ), koji je donesen u sklopu reformne poreznog sustava kao novi zakon bez izmjena i dopuna. Novim OPZ-om koji je stupio na snagu i počeo se primjenjiva od 1. siječ-nja 2017., prestao je važi stari OPZ (NN, br. 147/08. do 44/16.), koji se primjenjivao do kraja 2016. Među- m, Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku pri-

jave, sta s čkim izvješćima i poreznoj nagodbi (NN, br. 78/15. i 16/16,), koji je bio donesen na temelju odredbi starog OPZ-a, ostao je na snazi i primjenjivao se i u 2017., sve dok Ministar fi nancija nije donio novi Pravilnik, koji je usklađen s izmijenjenim odredbama OPZ-a. Radi navedenoga je 4. travnja 2017. stupio na snagu novi Pravilnik o provedbi općeg poreznog zakona (NN, br. 30/17. – dalje u tekstu: Pravilnik), kojim se detaljnije razrađuju odredbe novog OPZ-a, a koje se između ostalih odredbi, odnose i na obvezu-juća mišljenja.

2.1. Postupanje u dobroj vjeri

Sudionici porezno-pravnog odnosa, porezno jelo i porezni obveznik, dužni su postupa u dobroj vjeri, a postupanje u dobroj vjeri znači savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonskim odredbama. Prema članku 2. Pravilnika, porezno jelo postupa u dobroj vjeri tako da poreznog obveznika obavještava o nje-govim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji se vode pred poreznim jelom. Radi postupanja u dobroj vjeri te lakšeg ostvarivanja prava i obveza

Zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenjaMirjana Mahović Komljenović *

Na pisani zahtjev poreznog obveznika, porezno jelo je ovlašteno donije obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija. Područja primjene obvezujućih mišljenja su ograničena i toč-no propisana, a najčešće su to određene buduće poslovne ak vnos poduzetnika na koje se zbog svojih osobitos , ne mogu primijeni općenita službena tumačenja poreznih propisa. Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu uprava, a troškove njegovog izdavanja u cijelos snosi podnositelj zahtjeva.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Novi Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

53


poreznih obveznika u provođenju poreznog postup-ka, porezno jelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje opća mišljenja i obavijes u pojedinačnim predme ma, o primjeni propisa koja imaju utjecaj na obračunavanje, utvrđivanje i naplatu poreza.

Među m, prema članku 2. stavku 2. Pravilnika, pore-zno jelo postupa u dobroj vjeri i u posebnim sluča-jevima kada sukladno odredbama OPZ-a i Pravilnika, na pismeni zahtjev poreznom obvezniku izdaje obve-zujuće mišljenje kojim se pojašnjavaju pojedine pore-zne odredbe u određenim poslovnom ak vnos ma poreznog obveznika. Budući da obvezujuće mišlje-nje ima obvezujući učinak za PU, njime poduzetnici nastoje smanji porezni rizik u svom poslovanju, te stvori veću pravnu sigurnost u obavljanju budućih i namjeravanih poslovnih transakcija.

3. Obvezujuća mišljenja I nadležna jela drugih država članica EU prema svo-jim poreznim propisima, poreznim obveznicima izda-ju obvezujuća mišljenja, a koja se nazivaju advance tax rullings – što se može defi nira kao unaprijed do-nesena porezna odluka. U našem poreznom sustavu, izdavanje obvezujućeg mišljenja te područja njegove primjene, uređeni su odredbama članka 10. OPZ-a. No, u drugom dijelu Pravilnika, u člancima od 6. do 13., podrobnije su razrađene odredbe o podnositelji-ma zahtjeva, prethodnom razgovoru i načinu izdava-nja, rokovima i troškovima izdavanja, odustanku od zahtjeva kao i vremenu važenja te prestanku važenja obvezujućih mišljenja. Uvođenjem ins tuta obvezu-jućih mišljenja, nastoji se poboljša odnos između poreznih obveznika i PU, jer poduzetnici u poduzi-manju gospodarske djelatnos , a prema dobivenom obvezujućem mišljenju, imaju mogućnost unaprijed odredi i planira porezna davanja.

3.1. Područja primjene obvezujućih mišljenja

Prema članku 10. stavku 1. OPZ-a, porezno jelo je ovlašteno na pisani zahtjev poreznog obveznika do-nije obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu bu-dućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnos poreznog obveznika. Iz navede-nih zakonski odredbi proizlazi da se obvezujuće mi-šljenje može izda poreznom obvezniku za namjera-vane i buduće transakcije, a ne za transakcije koje su se već dogodile ili su u jeku. Stoga će se podneseni zahtjevi poreznih obveznika za izdavanje obvezujućeg mišljenja, odbi , ako su u zahtjevu navedeni poslovni događaji, koji su u jeku i koje poslovne transakcije porezni obveznik već obavlja.

Sukladno članku 10. stavku 2. OPZ-a, podnositeljima zahtjeva mogu se izda obvezujuća mišljena za toč-

no određena pitanja o poslovnim događajima koja se odnose na:

• Utvrđivanje oporezivih isporuka u svrhu podjele pretporeza.

• Primjeni poreznih propisa u slučajevima inves cij-skih projekata koji se realiziraju u RH, čija vrijed-nost prelazi 20.000.000,00 kn.

• Utvrđivanju porezne osnovice poreza na dobit pri spajanju, podjeli, djelomičnoj podjeli, prijenosu imovine i zamjeni dionica i udjela osim poreznih postupaka utvrđenih člancima od 20.a do 20.r Za-kona o porezu na dobit, a koji se odnose na spaja-nje, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica trgovačkih društava iz različi h država članica prema direk vama vijeća 90/434/EEZ i 205/19/EZ.

• Primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja kod obveza poreza na dohodak i poreza na dobit.

• Te poreznom tretmanu poslovnih ak vnos koje zbog svojih osobitos nisu usporedive ni uobiča-jene s poslovnim ak vnos ma, koje se obavljaju na području RH.

U slučaju kada porezni obveznici podnesu zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja za buduće poslov-ne događaje, ali koja se ne odnose na točno određe-na područja koja su propisana člankom 10. stavkom 2. OPZ-a, zahtjev poreznog obveznika će se odbi . Među m, porezni obveznik tada ima mogućnost umjesto obvezujućeg mišljenja zatraži od poreznog jela izdavanje općeg mišljenja radi pravilne primjene

poreznih propisa u postupku obračunavanja, utvrđi-vanja i naplate poreza. Ako se zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja usvoji, izdano obvezujuće mi-šljenje poreznog jela ovisno od upita podnositelja, može sadržava porezne odredbe s područja više vr-sta poreza.

Naime, člankom 9., stavkom 3. Pravilnika je propi-sano da zahtjev može sadržava i više pitanja, ali se sva moraju odnosi na ista konkretna područja pri-mjene iz članka 10. stavka 2. OPZ-a. Primjerice, ako se zahtjeva obvezujuće mišljenje o primjeni poreznih propisa u inves cijskim projek ma koji se namjera-vaju izvodi u RH, tada zahtjev može sadržava i više pitanja, radi čega će PU da odgovor u obvezujućem mišljenju s područja više vrsta poreza, i to: poreza na dobit, poreza na dohodak, PDV-a, poreza na promet nekretnina, obveznih doprinosa.

3.2. Podnositelji zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg mišljenja

Prema članku 6. Pravilnika, podnositelj zahtjeva za iz-davanjem obvezujućeg mišljenja može bi :

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

a) Porezni obveznik rezident ili nerezident odnosno njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik.

b) Fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili nije još izvršila registraciju obavljanja djelatnos prema posebnim propisima, odnosno njihov opunomoćenik ili porezni savjetnik.

Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja mogu podnije , osim tuzemnih pravnih i fi zičkih osoba koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost, i porezni obve-znici nereziden . Nereziden ma se smatraju pravne osobe kojima sjedište nije upisano u sudski ili drugi registar u RH, te fi zičke osobe s prebivalištem ili uo-bičajenim boravištem izvan RH, a koje u RH nemaju upisanu djelatnost u odgovarajući registar ili upisnik. Primjerice, to znači da nereziden koji u budućnos namjeravaju ulaga u RH u inves cijske projekte, koji su iznad određene vrijednos , mogu bi podnositelji zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg mišljenja.

4. Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja

Za izdavanje obvezujućih mišljenja nadležno je Savje-todavno jelo za obvezujuća mišljenja – kraće STOM, koje se sastoji do djelatnika PU, Središnjeg ureda, po-dručnih ureda i Ureda za velike porezne obveznike. STOM čine stručnjaci iz pojedinih poreznih područja – dohotka, dobi , PDV-a, poreza na promet nekret-nina, i dr., koji su ovlašteni za davanje mišljenja radi pravilne primjene poreznih propisa i provedbe pore-znih postupaka, a članove STOM-a imenuje ravnatelj PU na temelju članka 8. Zakona o PU.

Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja obuhvaća:

• prethodni razgovor• podnošenje zahtjeva i obvezne elemente koje za-

htjev mora sadržava • mogućnost odustanka od podnesenog zahtjeva• rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja.

4.1. Prethodni razgovor

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg mišljenja, podnositelji zahtjeva mogu, ali nisu obve-zni, podnije prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora s PU. U prijedlogu za prethodnim razgovo-rom, podnositelji su dužni naves porezno područje koje se želi razmatra na prethodnom razgovoru, te sažet prikaz pitanja koja će bi predmetom prethod-nog razgovora. Prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora podnosi se PU elektronički, na posebnu adresu e-pošte, koja je objavljena na internetskim stranicama PU a glasi: [email protected].

Među m, prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora može se podnije i u pisanom obliku po nadležnoj ispostavi PU ili Ureda za velike porezne obveznike. Nadležnom ispostavom PU smatra se is-postava u kojoj rezident ili nerezident pripada pre-ma svom sjedištu za pravne osobe odnosno prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zič-ke osobe. U slučaju da podnositelj zahtjeva nema nadležnu ispostavu, jer još ne postoji povod za pra-ćenje, pisani prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora podnosi se na adresu: Porezna uprava – Savjetodavno jelo za obvezujuća mišljenja, Boš-kovićeva 5.

Prema članku 8. stavku 3. Pravilnika, PU je obvezna podnositelju prijedloga za održavanjem prethodnog razgovora ili njegovom opunomoćeniku ili poreznom savjetniku, upu poziv za održavanjem prethodnog razgovora (e-poštom, telefonom ili pismeno), i to naj-kasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja pri-jedloga, što znači da postoji prioritetno rješavanje za-htjeva za obvezujućim mišljenjima. Prethodnim raz-govorom usmeno se razjašnjavaju činjenice i pitanja koja bi mogla bi predmetom obvezujućeg mišljenja, a koji se održavaju u prostorijama Središnjeg ureda PU. Ako se nakon prethodnog razgovora porezni ob-veznik ipak odluči za podnošenje zahtjeva za izdava-njem obvezujućeg mišljenja, tada se is upućuje na plaćanje troškova njegova izdavanja, a prema utvrđe-nim svotama.

U nastavku se daje primjer prijedloga za održavanjem prethodnog razgovora, u kojem odvjetničko druš-tvo Marić i partneri d.o.o, kao opunomoćenik strane pravne osobe iz Slovenije, traži odgovore na pitanja iz područja PDV-a, za građevinske usluge koje će se izvodi na području RH.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

55


Primatelj: [email protected]

Podnositelj prijedloga: Odvjetničko društvo Marić i partneri d.o.o.

OIB: 55555555556Adresa sjedišta: Zagreb, Ilica 25Adresa e-pošte za komunikaciju:

[email protected]

Osoba za kontakt: Ivan Marić, mag. iur.

Porezna područja koja će se razmatra na prethodnom razgovoru:

Zakon o PDV-uUtvrđivanje oporezivih transakcija i registriranje za potrebe PDV-a u RH

Zagreb, 7. 9. 2017.

Poštovani, obraćam vam se s prijedlogom za održavanjem prethodnog raz-govora, a radi podnošenja zahtjeva za donošenjem obvezujućeg mišljenja sukladno članku 10. OPZ-a, u vezi s obračunavanjem i plaćanjem PDV-a kod građevinskih usluga koje će se obavi na području RH sukladno važećim pozi vnim propisima – Zakonu i Pravilniku o PDV-u. Naime, radi se o budućoj namjeravanoj tran-sakciji odnosno poslovnom događaju gdje će strana pravna osoba iz Slovenije kojoj je dodijeljen OIB i koja je registrirana za potrebe PDV-a u RH, bi glavni izvođač građevinskih radova na nekretnini u tuzemstvu čija vrijednost prelazi 20,00 milijuna kuna, a naruči-telj će bi pravna osoba sa sjedištem u tuzemstvu koja je upisana u registar obveznika PDV-a. S obzirom na veliku vrijednost inves cijskog projekta, a radi is-pravnog utvrđivanja i obračunavanja PDV-a, traže se odgovori na sljedeća pitanja:1) Izdaje li strana pravna osoba koja je glavni izvođač radova na nekretnini u RH, privremene situacije tuzemnom poreznom obve-zniku kao naručitelju radova sa slovenskim PDV iden fi kacijskim brojem (DDV) uz navođenje klauzule o prijenosu porezne obve-ze prema članku 76. slovenskog Zakona o PDV-u, ili se privremen situacije izdaju s hrvatskim PDV iden fi kacijskim brojem s napo-menom prijenos porezne obveze sukladno članku 75., stavak 2. hrvatskog Zakona o PDV-u.2) Ako strana pravna osoba koja je glavni izvođač radova na ne-kretnini u RH, za pojedine radove angažira podizvođača sa sje-dištem u tuzemstvu koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obračunava li podizvođač radova i iskazuje hrvatski PDV na raču-nu/privremenoj situaciji ili se primjenjuje prijenos porezne obveze na stranu osobu kao glavnog izvođača?3) I ako strana pravna osoba koja je glavni izvođač radova na ne-kretnini u RH, za pojedine radove angažira podizovođača sa sje-dištem u Sloveniji, a koji će obavlja građevinske radove na ne-kretnini u tuzemstvu, je li potrebno da se podizvođač iz Slovenije registrira za potrebe PDV-a u RH i dobije hrvatski PDV ID broj, te izdaje li račune/privremen situacije glavanom izvođaču s obraču-nom PDV-a po stopi od 25 %, ili se primjenjuje prijenos porezne obveze sukladno članku 75., stavku 2. Zakona o PDV-u.

Moli se naslov da u što kraćem roku odredi mogući termin za odr-žavanjem prethodnog razgovora s PU radi pojašnjenja činjenica i okolnos u prethodno navedenim pitanjima.

S poštovanjem, Ivan Marić, mag. iur

4.2. Obvezni elemen zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg mišljenja

Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja podnosi se isključivo u pisanom obliku po nadležnoj ispostavi PU ili Ureda za velike porezne obveznike, pri čemu je podnositelj zahtjeva obvezan do dana podnošenja za-htjeva izvrši uplatu troškova njihova izdavanja, a koji su određeni prema ekonomskoj snazi poreznog obve-znika. Ako je pisani zahtjev podnositelja zaprimljen u ispostavi PU koja nije nadležna, ispostava je obvezna bez odlaganja, zaprimljeni zahtjev sa svom dokumen-tacijom prosljedi na rješavanje u Središnji ured PU, Savjetodavnom jelu za obvezujuća mišljenja.

U slučaju kada je podnositelj zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja zatražio prethodni razgovor, zahtjev se podnosi nakon što je prethodni razgovor obavljen. Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja, a prema članku 10. Pravilnika, osobito sadrži sljedeće elemente:

1. Ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, OIB ili porezni broj, broj putovnice ako podnositelju sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, PDV iden fi kacijski broj poreznog obveznika, ako ga posjeduje.

2. Podatke o opunomoćeniku ili poreznom savjetni-ku, koji je od strane poreznog obveznika uključen u postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja,

3. Detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija kao i poslovne i fi nancijske posljedice transakcije, poslovnog događaja ili ak vnos .

4. Prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtje-va uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe. 5. Izjavu podnositelja zahtjeva je li u tom predme-tu transakcija, poslovni događaj ili ak vnost već započeta.

6. Izjava je li u jeku postupak odlučivanja povodom pravnih lijekova ili sudski postupak.

7. Isprave odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva poziva.

8. Sva izdana obvezujuća mišljenja od nadležnih po-reznih jela drugih država po istom pitanju odno-sno je li po istom pitanju postavljen zahtjev za iz-davanjem obvezujućeg mišljenja pred poreznim -jelima druge države u odnosu na povezane osobe.

Iz navedenog proizlazi da je porezni obveznik u pi-sanom zahtjevu za izdavanje obvezujućeg mišljenja obvezan naves detaljan opis planiranih poslovnih transakcija kao i poslovne i fi nancijske aspekte svog poslovanja, da izjavu je li poslovni događaj započeo,

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

te je li u jeku sudski postupak, kao i naves svoj pri-jedlog odgovora koji se temelji na izdanim obvezuju-ćim mišljenjima iz drugih država po istom pitanju u odnosu na povezane osobe.

4.3. Odustanak od zahtjeva

U bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg mišljenja, porezni obveznik ima mogućnost da pisa-no odustane od zahtjeva za obvezujućim mišljenjem. Ako odustane, a bez obzira na razloge odustanka, porezni obveznik nema pravo na povrat uplaćenih troškova za izdavanjem obvezujućeg mišljenja. Me-đu m, iznimno, a prema članku 11. stavku 2. Pravilni-ka, podnositelj zahtjev ima pravo na povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da PU odnosno STOM nije još započeo s radom na izdavanju obvezujućeg mišljenja.

4.4. Posebni slučajevi u kojima se ne izdaju obvezujuća mišljenja

Iako je porezni obveznik podnio pisani zahtjev za izda-vanje obvezujućeg sa svim propisanim elemen ma, sukladno članku 12. stavku 1. Pravilnika, PU ne dono-si obvezujuće mišljenje u slučaju kada se:

• Zahtjev podnositelja ne odnosi na područja primje-ne obvezujućih mišljenja propisanih člankom 10. OPZ-a.

• Zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora, sudskog postupka ili postupka povodom pravnih lijekova.

• Zahtjev podnositelja se odnosi na općenito ili hipo-tetsko pitanje.

• Iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih ak vnos koje su predmet zahtjeva.

• Ako se radi o zahtjevu o kojem se odlučuje u okviru prava na informiranje, prema posebnom propisu.

• Podnositelj zahtjeva nije do dana podnošenja za-htjeva upla o troškove izdavanja obvezujućeg mi-šljenja.

U slučajevima kada PU ne donosi obvezujuće mišlje-nje, dužna je o tome obavijes podnositelja zahtje-va, koji tada ima mogućnost od PU zatraži izdavanje općeg mišljenja za određenu poslovnu ak vnost.

4.5. Rokovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

Podneseni zahtjevi za izdavanjem obvezujućih mišlje-nja, imaju prioritet u rješavanju u odnosu na ostale predmete koji su zaprimljeni u rad u PU od poreznih obveznika. Stoga je PU obvezna izda obvezujuće mi-šljenje u roku od 60 dana od dana podnošenja pot-punog zahtjeva koji sadrži sve propisane elemente, sukladno članku 13. stavku 1. Pravilnika. Iznimno, s obzirom na složenost pitanja za koja se traži obvezu-

juće mišljenje, navedeni se rok može produlji najdu-že sljedećih 30 dana, pri čemu je o produljenju roka potrebno pisano obavijes podnositelja zahtjeva.

Među m, ako PU s obzirom na složenost pitanja, pri izdavanju obvezujućeg mišljenja mora uključi i dru-ga jela (ins tucije), u tuzemstvu ili u inozemstvu (u odnosu na povezane osobe), a u svrhu dobivanja po-dataka ili informacija bitnih za donošenje obvezuju-ćeg mišljenja, tada se obvezujuće mišljenje može do-nije i nakon isteka rokova od 60 odnosno 90 dana, pri čemu se razlog produljenja roka mora posebno i obrazloži u obvezujućem mišljenju. Donesena obve-zujuća mišljenja kao takva moraju bi posebno ozna-čena o čemu je PU dužna vodi posebnu evidenciju. Obvezujuća mišljenja obvezno sadrže: postavljena pitanja, odgovor, činjenice te pravnu analizu pred-stavljenog slučaja odnosno transakcije poslovnog do-gađaja ili poslovne djelatnos poreznog obveznika. Osim poreznog obveznika, o donesenom obvezuju-ćem mišljenju treba bi upoznata nadležna ispostava PU u kojoj se vodi dosje o poslovanju poreznog obve-znika, kao i nadležan područni ured PU.

5. Prestanak važenja obvezujućeg mišljenja

Obvezujuće mišljenje kao oblik vanjske komunikacije iz-među PU i poreznog obveznika, ima obvezujući učinak za PU od dana dostave mišljenja podnositelju zahtje-va, čime doprinosi njegovoj pravnoj sigurnos u budu-ćem poslovanju. Među m, prema članku 15., stavku 2. Pravilnika obvezujuće mišljenje prestaje važi :

• Ako se isto temelji na odredbama propisa koji su izmijenjeni ili su prestali važi , a na temelju kojih je mišljenje izdano.

• Ako je došlo do promjena okolnos koje imaju bi-tan utjecaj na obvezujuće mišljenje.

• Ako se utvrdi da je obvezujuće mišljenje doneseno na temelju neis ni h ili nepotpunih podatka.

Naime, iako je PU dužna postupi prema obvezuju-ćem mišljenju kojeg je izdala, isto prestaje bi obve-zujuće za PU, ako se iz određenih okolnos i knjigo-vodstvene dokumentacije utvrdi da je porezni obve-znik u svom zahtjevu za izdavanjem obvezujućeg mi-šljenja naveo neis nite ili nepotpune podatke ili su se promijenile očekivane poslovne ak vnos poreznog obveznika, koje su imale bitan utjecaj na donošenje obvezujućeg mišljenja.

6. Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

Prema članku 16. Pravilnika, troškove izdavanja ob-vezujućeg mišljenja u cijelos snosi podnositelj za-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

57


htjeva, koji je do dana podnošenja zahtjeva obvezan izvrši uplatu, i to u svotama koje ovisno od visine ostvarenog prihoda iz posljednje porezne prijave iznose od 5.000,00 kn do 30.000,00 kn. Među m, za podnositelje koji pokreću inves cijske projekte te za fi zičke ili pravne osobe koja još nisu stekle status poreznog obveznika ili nije još obavljena registracija djelatnos , radi čega nije ni podnesena porezna pri-java, za izdavanje obvezujućeg mišljenja, propisana je uplata najniže svote od 5.000,00 kn.Tablica 1. Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

u kn

RB Visina ostvarenog prihoda prema posljednjoj poreznoj prijavi

Troškovi izdavanja

1. do 3.000.000,00 5.000,002. od 3.000.000,00 do 7.000.000,00 7.000,003. od 7.000.000,00 do 10.000.000,00 10.000,004. od 10.000.000,00 do 20.000.000,00 13.000,005. od 20.000.000,00 do 70.000.000,00 15.000,006. od 70.000.000,00 do 110.000.000,00 20.000,007. od 110.000.000,00 do 150.000.000,00 25.000,00 8. veći od 150.000.000,00 30.000,009. Za podnositelje zahtjeva koji započinju ili su

započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev, za fi zičku ili pravnu osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili nije još izvršila registraciju obavljanja djelatnos , te kada se obvezujuće mišljenje traži u odnosu na inves cijske projekte.

5.000,00

6.1. Uplatni račun

Prema Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda pro-računa, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanci-ranje drugih javnih potreba u 2017. godini (NN, br. 11/17 i 38/17), troškovi izdavanja obvezujućeg mišlje-nja uplaćuju se u korist državnog proračuna RH na broj računa HR1210010051863000160 – prihod PU od obvezujućih mišljenja. Na standardiziranim Obras-cima platnog prometa HUB-3 ili HUB 3A, podnositelji zahtjeva upisuju:

• U polje model brojčanu oznaku HR64 , u po-lje poziv na broj odobrenja podatak prvi – ši-fru konta ili brojčanu oznaku vrste prihoda koji se uplaćuje 5673.

• Ostali prihodi za posebne namjene, podatak drugi – oznaku proračunskog korisnika – 20181.

• Te OIB upla telja odnosno podnositelja zahtjeva od 11 znamenki.

Prema članku 16. stavku 4. Pravilnika, uplaćeni troš-kovi izdavanja obvezujućeg mišljenja, prihod su PU-a.

7. ZaključakZahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja podnosi se u pisanom obliku. Ako je porezni obveznik zatražio održavanje prethodnog razgovora s PU radi preispi -vanja poreznih odredbi koje su važne za namjeravanu poslovnu ak vnost, zahtjev za obvezujućim mišlje-njem se podnosi nakon što je obavljen prethodni raz-govor. Kao nadležno jelo za izdavanjem obvezujućih mišljenja, PU donosi obvezujuće mišljenje prema do-stavljenim podacima podnositelja u konkretnom slu-čaju, a za buduće i namjeravane transakcije. Osim tu-zemnog poreznog obveznika, zahtjev može podnije fi zička ili pravna osoba, koja još nije izvršila registra-ciju obavljanja djelatnos , odnosno njihov opunomo-ćenik ili porezni savjetnik.

Prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora pod-nosi se PU posebnom adresom e-pošte: [email protected], dok se pisani prijed-log za održavanjem prethodnog razgovora podnosi na adresu: Porezna uprava – Savjetodavno jelo za obvezujuća mišljenja, Boškovićeva 5.

Obvezujuće mišljenje obvezno sadrži postavljeno pi-tanje, odgovor na pitanje te činjenice i pravnu anali-zu predstavljenog poslovnog događaja ili djelatnos . Doneseno obvezujuće mišljenje mora bi kao takvo i posebno označeno o čemu PU vodi posebnu eviden-ciju. Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja ovise o ekonomskoj snazi podnositelja zahtjeva, pri čemu najviša svota može iznosi do 30.000,00 kn. Podno-sitelj zahtjeva može pisano i odusta od podnesenog zahtjeva u bilo kojem trenutku prije izdavanja obve-zujućeg mišljenja, ali nema pravo na povrat uplaćenih troškova. Među m, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova, ako PU nije započela s radom na izdavanju obvezujućeg mišljenja.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. Mjesto isporuke dobaraMjesto isporuke dobara je relevantno za određivanje je li neka isporuka oporeziva u Hrvatskoj ili nije. Pri tome se razlikuje:

•• isporuka dobara bez prijevoza•• isporuka dobara s prijevozom•• isporuka dobara na brodovima, u zrakoplovima ili

vlakovima•• isporuka dobara po sustavima za prirodni plin,

električnu energiju, grijanje i hlađenje.

U nastavku ovog poglavlja prikazane su relevantne odredbe o mjestu isporuke, kao i primjeri za pojedine situcije.

1.1. Mjesto isporuke dobara bez prijevoza

Člankom 12. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13,143/14, 115/16; Rješenje USRH 99/13, 153/13) propisano je da se mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju ni prevoze smatra mje-sto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke.

Primjer: Hrvatski ins tut koji iznajmljuje laboratorij-sku opremu od austrijskog poduzetnika i koris je u Hrvatskoj, odluči is kupi . Gdje je mjesto isporuke?

Mjesto isporuke je Hrvatska, jer se oprema u trenut-ku isporuke nalazi u Hrvatskoj.

1.2. Mjesto isporuke dobara s prijevozom

Mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, prema članku 13. stavku 1. Zakona o PDV, smatra se mjesto gdje se do-bra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca.

Primjer: Računalo koje je isporučeno kupcu u Za-grebu, otpremio je u Ljubljanu prijevoznik kojega je angažirao kupac. Gdje je mjesto isporuke?

Mjesto isporuke je Hrvatska.

U slučaju kada je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju ili prevoze treće područje ili treća zemlja, tada se mje-stom isporuke dobara koju obavi uvoznik, kao i mje-stom bilo koje naknadne isporuke h dobara, smatra država članica uvoza.

Primjer: Hrvatski poduzetnik A kupi stroj od podu-zetnika iz Albanije. Stroj mu je stavljen na raspola-ganje u Albaniji. Hrvatski poduzetnik A proda stroj hrvatskom fakultetu za potrebe edukacije i tran-spor ra mu ga iz Albanije u Hrvatsku. Hrvatski po-duzetnik B pojavljuje se kao uvoznik stroja. Gdje je mjesto isporuke?

Mjesto isporuke je Hrvatska, jer je država uvoza stro-ja Hrvatska.

Člankom 13. stavkom 3. Zakona o PDV propisana je iznimka u odnosu na navedena opće pravila. Prema navedenoj iznimci, mjestom isporuke dobara koja isporučitelj ili druga osoba za račun isporučitelja ot-premi ili preveze iz države članice koja nije država čla-nica u kojoj završava otprema ili prijevoz, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad otprema ili prijevoz kupcu završava, ako su ispunjeni sljedeći uvje :

a) Dobra su isporučena poreznom obvezniku ili prav-noj osobi koja nije porezni obveznik, a čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet opore-zivanja PDV-om prema članku 5. stavku 1. točkama a) i b) Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik.

b) Ne radi se o isporuci novih prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 3. Zakona ili isporuci dobara nakon

Mjesto oporezivanja dobara PDV-omIvan Čevizović *

Isporuka dobara i usluga općenito je oporeziva PDV-om. Ključno pitanje u slučaju ovakvih transakcija s dru-gim državama je gdje je oporeziva takva isporuka. Ovo osobito dolazi do izražaja kada se radi o poreznim obveznicima i drugim osobama registriranima za potrebe PDV-a unutar područja Europske unije. U ovom članku donosimo ključne varijante za određivanje mjesta isporuke dobara.

* Doc. dr. sc. Ivan Čevizović, ovlašteni porezni savjetnik.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

59


njihovog sastavljanja ili postavljanja s probnim ra-dom ili bez probnog rada, koju obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun.

Među m, navedeno ne vrijedi za isporuke dobara koja su u cijelos otpremljena ili prevezena u istu dr-žavu članicu u kojoj završava otprema ili prijevoz, ako su ispunjeni sljedeći uvje :

a) Isporučena dobra nisu dobra koja podliježu trošari-nama u smislu članka 4. stavka 4. Zakona.

b) Ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, obavljenih pod prethodnim uvje ma, u državu čla-nicu u kojoj prijevoz ili otprema završava, u tekućoj kalendarskog godini nije prešla prag isporuke, koji je propisala ta država članica.

c) Ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, osim proizvoda koji podliježu trošarinama, pod prethod-nim uvje ma, u državu članicu u kojoj prijevoz ili otprema završava, u prethodnoj kalendarskoj go-dini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica.

Navedene odredbe ukazuju na još jedan pojam koji je važan za defi niranje mjesta isporuke. Riječ je o pragu isporuke. Prag isporuke ključan je za poduzetnike koji obavljaju isporuke krajnjim potrošačima u drugim državama članicama na temelju prodaje na daljinu. Prag isporuke obvezuje poreznog obveznika da se u slučaju prelaska propisanog iznosa, mora registrira kao porezni obveznik u drugoj državi članici i na is-poruke potrošačima u toj državi zaračunava PDV te države članice. Visinu praga isporuke određuje svaka pojedina država za sebe, a Direk vom je propisano da is ne može bi manji od 35.000 EUR, ni viši od 100.000 EUR.

U slučaju da ukupna vrijednost isporuka koje obavi is-poručitelj u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini prijeđe prag isporuke, koji je propisala država članica, mjestom isporuke dobara, koja je iz tuzemstva otpremio ili prevezao is-poručitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se, država članica u koju su dobra otpremljena ili preve-zena iz tuzemstva. Pri tome, isporučitelj može oda-bra da se registrira u državi članici u koju se dobra otpremaju i prije prelaska praga isporuke. Primjerice, to može bi zanimljivo poduzetniku iz Hrvatske koji

dobra isporučuje potrošaču u Njemačku, jer bi odri-canjem od praga isporuke i registracijom za potrebe PDV-a u Njemačkoj morao zaračunava PDV po stopi 19 % umjesto po stopi od 25 %.

Ako isporučitelj odluči da se na njega ne primjenjuje prag isporuke koji je propisala druga država članica, obvezan je o tome obavijes nadležnu ispostavu Porezne uprave. U slučaju da je ukupna vrijednost is-poruka koje obavi isporučitelj iz druge države članice u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini veća od 270.000,00 kuna (prag isporuke), mjestom isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao u tuzemstvo isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se tuzemstvo. Isto vrijedi i ako se isporučitelj iz druge države članice odluči da se na nje-ga ne primjenjuje prag isporuke i registrira se za potre-be PDV u Hrvatskoj. U ovom slučaju, mora navedeno primjenjiva najmanje dvije kalendarske godine i mora Poreznoj upravi podnije zahtjev za izdavanje PDV iden fi kacijskog broja (čl. 13., st. 9. Zakona o PDV).

Primjer: Hrvatski student kupi knjige preko Ama-zona iz Njemačke. Amazon krajnjim kupcima u Hr-vatskoj godišnje prodaje dobara u vrijednos od 300.000 kn. Gdje je mjesto isporuke?

Mjesto isporuke je Hrvatska. Amazon je prešao prag isporuka krajnjim kupcima koji je propisala Hrvatska (270.000 kuna), pa se mjesto isporuke smatra država u koju su dobra otpremljena. Amazon će se registrira- kao porezni obveznik u Hrvatskoj. Poseban slučaj su

dobra koja se sastavljaju ili postavljaju. Člankom 13. stavkom 10. Zakona o PDV propisano je da je mjesto isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao ispo-ručitelj, kupac ili treća osoba, a koja sastavlja ili po-stavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun s probnim radom ili bez probnog rada, mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju.

Primjer: Talijanski poduzetnik instalira opremu u Hrvatskoj, hrvatskom kupcu – neprofi tnoj organiza-ciji. Gdje je mjesto isporuke?

Mjesto isporuke je u Hrvatskoj, jer je talijanski podu-zetnik instalirao stroj u Hrvatskoj. Isto bi bilo i da je talijanski poduzetnik angažirao nekog drugog da in-stalira navedeni stroj.

60

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. Uvod Ins tut ili sustav plaća i naknade plaće u Republici Hrvatskoj dosta je kompliciran i kompleksan (velik broj posebnih zakona, uredaba, kolek vnih ugovora, dodataka i sl.), te ne daje jasnu i jedinstvenu defi nici-ju plaće odnosno naknade plaće, s obzirom na razne kategorije dodataka na plaće, koefi cijenata i raznih naknada, koje u suš ni čine plaću radnika u javnom i privatnom sektoru. Prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14) kao općem propisu radnog prava, radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad, pravo na povećanu plaću za rad u dane blagdana i rad nedjeljom, za rad noću, za prekovremeni rad, za rad u otežanim radnim uvje ma te pravo na naknadu plaće za vrijeme kad ne radi zbog opravdanih razloga (od čl. 90. do čl. 97. ZOR-a).

Pravo na naknadu plaće za vrijeme odsutnos s rada koja se isplaćuje državnim i javnim službenicima i na-mještenicima u slučaju kada iz opravdanih razloga ne rade, npr.: korištenja godišnjeg odmora, na dane blagdana i neradne dane, plaćenog dopusta i u slu-čaju privremene nesposobnost za rad, službenici i namještenici ostvaruju na temelju ZOR-a, posebnih zakona i njihovih kolek vnih ugovora. Pravo na pla-ću i naknadu plaće državnih službenika utvrđuje se na temelju Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05,107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13, 38/13, 1/15 i 138/15; dalje u tekstu: ZDS) i na temelju tog zakona donesenim propisima, te na temelju Kolek- vnog ugovora za državne službenike i namještenike

(NN, br. 104/13. i 123/16, Dodatak I – 104/13., Do-datak II – 150/13. i 153/13 – ispravak i Dodatak III-71/16; dalje u tekstu: KU), a na pitanja koja nisu ure-đena Zakonom i KU-om primjenjuju se opći propisi o radu. Pravo na plaću i naknadu plaće javnih službeni-ka utvrđuje se na temelju Zakon o plaćama službeni-

ka u javnim službama (NN, br. 27/01 i 39/09; dalje u tekstu: ZPJ) i na temelju tog zakona donesenim pro-pisima, te na temelju Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 osnovni tekst i Dodatak I i Dodatak II TKU; NN, br. 24/17; dalje u tekstu: TKU) i granskim kolek v-nim ugovorima određene djelatnos .

2. Ins tut naknade plaćePrema članku 95. ZOR-a za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, dru-gim propisom ili kolek vnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće. Zakonom, drugim propisom, kolek vnim ugovorom ili ugovorom o radu određuje se razdoblje za koje se naknada isplaćuje na teret po-slodavca. Prema tom članku ZOR-a pravo na naknadu plaće radnik ostvaruje i za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnos za koje radnik nije odgovoran i u slučaju da radnik odbije radi , jer nisu provedene propisane mjere zaš te na radu, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaš te na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove. Ako ZOR-om ili drugim zakonom, drugim propisom, kolek- vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o

radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na na-knadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Naknada plaće za vrijeme odsutnos s rada isplaćuje se državnim i javnim službenicima i namještenicima u slučaju kad iz opravdanih razloga ne rade, npr.: kori-štenja godišnjeg odmora, na dane blagdana i neradne dane, plaćenog dopusta i u slučaju privremene nes-posobnost za rad. Plaća i naknada plaće međusobno se isključuju, što znači da službenik i namještenik ne može istovremeno za isto razdoblje (sate) ostvariva pravo na plaću i pravo na naknadu plaće. Pri tome, službenik ili namještenik nema pravo na naknadu pla-će za sate odnosno dane koje ne bi radio, ni da ne

Ins tut naknade plaće u državnim i javnim službamaVesna Šiklić-Odak *

U članku kako slijedi, autorica daje detaljni pregled prava na naknadu plaće za vrijeme opravdane odsut-nos s rada (uslijed bolovanja, korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i za vrijeme blagdana) za državne i javne službenike i namještenike.

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

61

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADE

koris određeno pravo (npr. dani blagdana koji pada-ju u neradni dan).

Dakle, možemo reći da se pod plaćom podrazumijeva redovna mjesečna plaća, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnos s rada (godišnji odmor, plaće-ni dopust i privremena nesposobnost za rad), koja se isplaćuje na teret državnog ili javnog jela kod kojeg je službenik ili namještenik zaposlen.

Među m, u naknadu plaće ne uračunavaju se povre-meni primitci kao što su regres, bonus, nagrade ili božićnice koji se isplaćuju primjerice jedanput ili više puta godišnje odnosno oni primitci koji se ne ispla-ćuju redovito svaki mjesec. Naknada plaće isplaćuje se na teret državnog ili javnog jela u kojem je služ-benik ili namještenik zaposlen i to za godišnji odmor, za dane blagdana i neradnih dana, za plaćeni dopust, i za bolovanje za prva 42 dana. Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac naknada plaće dospijeva jedna-ko kao i plaća.

TERET ISPLATE NAKNADE PLAĆE Naknada plaće na teret poslodavca● Za godišnji odmor, za dane blagdana i neradnih dana, za plaćeni dopust, bolovanje za prva 42 dana Naknade koje isplaćuje poslodavac, ali na teret dr-žavne ins tucije HZZO-a ● Bolovanje od 43. dana, bolovanje zbog ozljede na radu od prvog danaNaknade plaće koje izravno isplaćuju državne ins -tucije HZZO-a● Bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, rodiljni dopust i roditeljski dopust, rad s polovinom radnog vremena zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju

3. Naknada plaće državnih službenika i namještenika

Na pitanja plaća i naknade plaće na osnovi rada služ-benika i namještenika u državnim i javnim službama koja nisu uređena posebnim zakonima primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklo-pljeni kolek vni ugovori. Među m, bitno je naglasi da za sva pitanja u vezi s plaćama, naknadama plaća i drugim primanjima radnika koja su uređena poseb-nim zakonom, posebni zakon (lex specialis) ima pred-nost u primjeni u odnosu prema odredbama ZOR-a kao općeg propisa radnog prava.

U ovom slučaju, dakle kod primjene autonomnih izvora prava na plaću (kolek vni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu) primjenjuje se za radnika naj-povoljnije propisano pravo, osim ako nije drugačije određeno ZOR-om ili posebnim zakonom. Ins tut na-knade plaće za vrijeme opravdane odsutnos s posla za državne službenike i namještenike uređeno je nji-

hovim KU-om, a na pitanja koja nisu uređena KU-om primjenjuju se odredbe ZOR-a i posebni zakoni (lex specialis).

3.1. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Prema odredbi članka 81. ZOR-a za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu pla-će u visini određenoj kolek vnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i na-ravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Kod određivanja što sve ulazi u prosječnu plaću radni-ka u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog od-nosa bitno je naglasi da prosječnu plaću čini samo mjerodavna, zarađena plaća u ta tri prethodna mje-seca odnosno svi primici isplaćeni u novcu ili u naravi omogućeni radniku kao plaća za obavljeni rad, uklju-čujući dodatke na plaću za rad u posebnim i otežanim radnim uvje ma (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanom i dr.) te s mulacije, bonusi i slični primitci u razmjernom dijelu koji se odnose na posljednja tri mjeseca.

Dakle, u prosječnu plaću ne ulaze primici koji su radni-ku isplaćeni kao naknada plaće za razdoblja u kojima zbog opravdanih razloga nije radio, primici na osno-vi ugovorenih pomoći, dnevnice, troškovi putovanja i sl. Ins tut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisan je odredbom članka 82. ZOR-a i primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do pre-stanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Na-ime, člankom 82. propisano je da u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac dužan radniku koji nije iskoris o godišnji odmor ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, te da se ista određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg od-mora. Dakle, visina naknade za neiskorišteni godiš-nji odmor ovisi o naknadi plaće za korištenje godiš-njeg odmora iz ugovora o radu ili na osnovu odredbi kolek vnoga ugovora s me da ne smije bi niža od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca utvrđene od bruto plaće koja je isplaćena za redovi rad radnika prije prestanka radnoga odnosa. Ako se naknada određuje za dio neiskorištenoga godišnjeg odmora, onda se visina naknade izračunava razmjer-no broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Prema članku 14. stavku 1. KU-a, službeniku i na-mješteniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vreme-nu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodaci na

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaru-je za rad u redovnom radnom vremenu. Prema član-ku 14., stavku 2. KU-a, državnom službeniku i namje-šteniku čija je narav službe (posla) takva da mora ra-di prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u pret-hodna tri mjeseca.

3.2. Naknada plaće za vrijeme plaćenog dopusta

Ins tut plaćenog dopusta predstavlja pravo radni-ka na oslobođenje od obveze rada uz naknadu pla-će (plaćeni dopust) jekom kalendarske godine, za važne osobne potrebe radnika, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji. Plaćeni dopust treba razliko-va od drugih dana kada radnik nije u obvezi radi i ima pravo na naknadu plaće, kao što su npr. slobodni dani, bolovanje i godišnji odmor, a koji se koriste po drugoj osnovi i drugim uvje ma.

Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu, što znači da se u smislu plaća-nja naknade plaće za plaćeni dopust smatra kao da je službenik ili namještenik bio za to vrijeme na poslu i radio, i to samo za one dane, odnosno sate u tjed-nu kada ima obvezu rada. Naime, člankom 35. KU-a ugovoreno je da u pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili rad-nim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

3.3. Naknada plaće za vrijeme blagdana i neradnog dana

Prema članku 1. Zakona o blagdanima, spomendani-ma i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) u dane blagdana u Republici Hrvat-skoj se ne radi, a prema članku 5. zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Kako KU-om nije propisana naknada plaće za vrijeme blagdana u pogledu visine naknade plaće primjenjuju se odred-be ZOR-a. Člankom 95. ZOR-a propisano je da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolek vnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće, i to, ako m ili drugim zakonom, propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, u visini prosječne plaće ispla-ćene mu u prethodna tri mjeseca.

Među m, pravo na naknadu plaće za blagdan službe-nik ili namještenik ostvaruje samo ako blagdan pada u dan kada je prema rasporedu bio dužan radi , a ne i

ako blagdan pada u nedjelju ili neki drugi dan kada ne treba radi i kada inače ne ostvaruje plaću. To znači da ako službenik ili namještenik radi za vrijeme blag-dana ostvaruje pravo na plaću, uključujući i dodatak za rad za blagdan, a ne i naknadu plaće.

3.4. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos za rad

Prema članku 49. KU-a službeniku i namješteniku od-sutnom iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada naknada plaće u visini od 85 % od njegove osnovne plaće, a ako je na bolovanju zbog profesionalne boles ili ozljede na radu, pripada mu naknada plaće u 100 % iznosu osnovne plaće. Stoga se kod utvrđivanja naknade plaće za vrijeme odsutnos iz službe zbog bolovanja službenika i namještenika do 42 dana, ne mogu uze u obzir dodaci na osnovnu plaću i druga uvećanja osnovne plaće.

Prethodno navedena odredba odnosi se samo na bolovanje do 42 dana, pa se u slučajevima bolovanja preko 42 dana (od 43. dana na dalje) na naknadu pla-će primjenjuju isključivo propisi o zdravstvenom osi-guranju, jer KU-om nije propisana naknada za takvo bolovanje. Naknada plaće za takvo bolovanje odre-đuje se u odgovarajućem postotku od osnovice za na-knadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osigurani-ku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, što znači da se uzima u obzir cje-lokupna isplaćena plaća (osnovna plaća s dodacima odnosno uvećanjima).

Među m, u praksi se pojavljuju problemi kod obra-čuna naknade plaće kod bolovanja do 42 dana, s obzi-rom na to da postoje slučajevi kada je visina naknade za takvo bolovanje propisana i KU-om i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), odnosno slučajevi kada se prema tom Za-konu naknada plaće u vezi s korištenjem zdravstve-ne zaš te isplaćuje iz sredstava HZZO od prvog dana korištenja prava. U tom slučaju se naknada za bolo-vanje određuje prema propisu koji je povoljniji za službenika ili namještenika. I to stoga, jer je člankom 49. Kolek vnog ugovora službeniku ili namješteniku zajamčena najmanja visina naknade plaće za vrijeme bolovanja do 42 dana – najmanje u visini 85 % od njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu nepo-sredno prije nego je započeo s bolovanjem, odnosno u 100 % iznosu osnovne plaće kada je na bolovanju zbog profesionalne boles ili ozljede na radu.

Prema tome, kod bolovanja do 42 dana, za koje je propisima o zdravstvenom osiguranju propisano da se naknada plaće isplaćuje osiguraniku na teret sred-stava HZZO od prvog dana korištenja prava (čl. 41.,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

63


a u vezi s čl. 39. t. 3 do 8. i 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju) službeniku i namješteniku ispla t će se naknada za bolovanje prema povoljni-jem propisu, i to:

• Ako prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osi-guranju službeniku ili namješteniku pripada nakna-da plaće u većem iznosu od one koja je propisana KU-om, ispla t će mu se naknada prema tom Za-konu – u odgovarajućem postotku od osnovice za naknadu, koju čini prosječni iznos plaće koja je osi-guraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (što znači da se uzima u obzir cjelokupna isplaćena plaća – osnovna plaća s dodacima odnosno uvećanjima).

• Ako prema KU-u službeniku ili namješteniku pripa-da veća naknada od one koja je propisana Zako-nom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ispla t će mu naknada prema KU, s m da se kao osnovica za obračun naknade uzima osnovna plaća ostvare-na u mjesecu neposredno prije nego je službenik ili namještenik započeo s bolovanjem (dakle, osnov-na plaća, bez dodataka).

S obzirom na to da KU obvezuje poslodavca na ispla-tu veće naknade za bolovanje, ali ne i HZZO, u slučaju isplate naknade plaće prema Kolek vnom ugovoru, za bolovanje do 42 dana, za koje je propisima o zdravstve-nom osiguranju propisano da se naknada plaće isplaću-je osiguraniku na teret sredstava HZZO od prvog dana korištenja prava, poslodavac će u zahtjevu za povrat sredstava od HZZO (zahtjev za refundaciju sredstava) napravi obračun naknade prema propisima o zdrav-stvenom osiguranju, neovisno o tome što je službeniku ili namješteniku stvarno ispla o naknadu prema KU.

Dakle, poslodavac je dužan ispla službeniku i na-mješteniku naknadu za bolovanje prema KU, s m da od HZZO ima pravo na povrat sredstava u visini utvrđenoj prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Na obračunskom lis ću za plaću službeni-ka ili namještenika tako isplaćena naknada za bolova-nje može se prikaza dvjema stavkama: naknada za bolovanje na teret sredstava HZZO i razlika bolovanja prema Kolek vnom ugovoru.

4. Naknada plaće javnih službenika i namještenika

Za službenike i namještenike u javnim službama ins -tut naknade plaće reguliran je novim tzv. privreme-nim Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 osnovni tekst i Dodatak I i Dodatak II TKU (NN, br. 24/17) – s rokom važenja do 1. kolovoza, odnosno produžene primjene do 1. studenoga 2017., i kojim su

zadržana sva stečena prava zaposlenika prema ranije važećem TKU koji je istekao 12. ožujka 2017. godine i prema kriterijima utvrđenim kolek vnim ugovorima djelatnos (GKU-i).

4.1. Naknada plaće prema TKU-u

Članak 57. TKU-a propisani su slučajevi kada javnim službenicima i namještenicima pripada pravo na na-knadu plaće, i to slučaju kada ne radi zbog:

• godišnjeg odmora• plaćenog dopusta• državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom• obrazovanja, prekvalifi kacije i stručnog osposoblja-

vanja na koje je upućen od strane poslodavca• obrazovanja za potrebe sindikalne ak vnos • prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodav-

ca ili zbog drugih okolnos za koje zaposlenik ne odgovara

• i drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolek vnim ugovorom ili pravilnikom.

4.1.1. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Sukladno članku 37., stavku 3. TKU-a za vrijeme ko-rištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunava-jući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika.

Prema ranije važećem TKU navedena odredba odnosi-la se samo na službenike ili namještenike čija je narav posla takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Prema sada važećoj odredbi proizlazi da bi svi javni službenici neovisno o naravi službe imali pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njih po-voljnije od prava na naknadu u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Bit će zanimljivo tu-mačenje Povjerenstva za tumačenje odredaba TKU-a u odnosu na pitanja naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, koja će se pojavi u praksi u vezi s primjenom navedene odredbe.

4.1.2. Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor

Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor nije ugovoreno TKU-om, pa se po tom pitanju primjenju-

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

ju odredbe ZOR-a. Među m, potrebno je istači da je člankom 80. ZOR-a propisano da je ništetan sporazum od odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmo-ra. Ins tut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisan je odredbom članka 82. ZOR-a, i primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do pre-stanka radnog odnosa radnika kod poslodavca.

Na temelju članka 82. Zakona o radu u slučaju prestan-ka radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoris o godišnji odmor u cijelos , ispla nakna-du umjesto korištenja godišnjeg odmora. Pri tome bi trebalo naglasi da bi, poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu prvenstveno trebao omogući radni-ku korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora, a tek ako to nije u mogućnos učini , tada bi mu bio dužan, ispla naknadu umjesto njegovog korištenja. Dakle, isplata naknade predstavlja iznimku predviđenu za slučajeve kada radni odnos prestaje, a godišnji od-mor nije moguće iskoris i da je za ostvarenje prava na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor dovoljna činjenica da radnik nije uspio iskoris godišnji odmor dok je bio u radnom odnosu.

Također, odredbom članka 41. TKU-a ugovoren je i izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmo-ra odnosno da službenik ili namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu, pa s tog osnova is prije odlaska u mirovinu ima pravo na naknadu za neisko-rišteni puni godišnji odmor za tu godinu.

4.1.3. Naknada plaće za vrijeme plaćenog dopustaZa službenike i namještenike u javnim službama pra-vo na plaćeni dopust ugovoreno je člancima 43. i 44. TKU-a, te se pravo na plaćeni dopust razlikuje u do-gađaju na osnovi kojeg se to pravo ostvaruje. Tako je TKU-om ugovoreno pravo na plaćeni dopust za važ-ne osobne potrebe zaposlenika, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji te pravo na neplaćeni dopust za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršava-nja i plaćeni dopust za vrijeme školovanja na koje ga je upu o poslodavac.

Iako je ZOR-om propisano (čl. 86) da radnik ima pra-vo na plaćeni dopust uz naknadu plaće (plaćeni do-pust) za važne osobne potrebe u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, TKU-om ugovoreno je pravo na plaćeni dopust jekom jedne kalendar-ske godine u ukupnom trajanju od najviše 10 radnih dana u određenim slučajevima. Isto kao i kod držav-nih službenika, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu, što znači da se u smislu plaćanja naknade plaće za plaćeni dopust sma-

tra kao da je službenik ili namještenik bio za to vrije-me na poslu i radio, i to samo za one dane, odnosno sate u tjednu kada ima obvezu rada.

4.1.4. Naknada plaće za vrijeme bolovanjaČlankom 58. TKU-a propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85 % od njegove plaće ostva-rene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje te da naknada u 100 % iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne boles ili oz-ljede na radu, za razliku od državnih službenika kojima pripada naknada plaće u 100 % iznosu osnovne plaće.

5. Naknada plaće prema granskim KU-imaTijekom 2017. zaključeni su tzv. mini granski kolek- vni ugovori, privremenog karaktera odnosno do

sklapanja novih ugovora tj. do 1. 8. 2017., te ako se u tom vremenu ne zaključi novi ugovor primjenjuje se ins tut produžene primjene na daljnja tri mjeseca sukladno članku 199. ZOR-a.

Zaključeni su mini kolek vni ugovori, i to: Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 32/17), koji je zaključen dana 31. ožujka 2017. godine, s rokom va-ženja do 1. rujna 2017. godine, odnosno njegove pro-duljene primjene do 1. studenog 2017. godine, Kolek- vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustano-

vama (NN, br. 39/17), Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 39/17), koji su zaključeni 11. travnja 2017., s rokom važenja do 1. ruj-na 2017. odnosno njegove produljene primjene do 1. studenog 2017. godine i Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna (NN, br. 46/17), s rokom važe-nja do 1. rujna 2017. Odnosno do njegove produžene primjene. Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 143/13 i 96/15) na snazi je do 2. 12. 2017., dok su još uvijek u jeku pre-govori o sklapanju Kolek vnog ugovora za zaposlene u djelatnos znanos i visokog obrazovanja1.

U odnosu na naknadu plaće za vrijeme opravdane odsutnos s posla (npr.: korištenja godišnjeg odmora, na dane blagdana i neradne dane, plaćenog dopusta i u slučaju privremene nesposobnost za rad ) GKU-ima nisu ugovoreni posebni uvje za naknadu plaće, pa se u tom pogledu primjenjuju odredbe TKU-a, odnosno odredbe ZOR-a i posebnih zakona (lex specialis).

1 Vidi: Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i viso-ko obrazovanje (NN, 159/13), Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10) vrijedio je do 27. 3. 2014.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

65


1. Zakonski uvje za dopunski radOdredbom članka 61., stavaka 1. i 2. ZOR-a propisano je da puno radno vrijeme radnika ne može bi duže od 40 sa tjedno, te da se isto smatra punim radnim vremenom, ako zakonom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno rad-no vrijeme. Stavkom 3. istog članka određeno je da radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u naj-dužem trajanju do osam sa tjedno (što iznosi naj-više 1,6 sa dnevno), odnosno do 180 sa godišnje, pod uvjetom da je poslodavac (odnosno poslodavci) s kojim je radnik već prethodno sklopio ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.

Člankom 62., stavkom 3. ZOR-a ista je mogućnost propisana i za radnike koji istovremeno rade s nepu-nim radnim vremenom kod više poslodavaca, tako da i takav radnik može sklopi ugovor o radu s dru-gim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sa tjedno, odnosno 180 sa godišnje, pa i u tom slučaju radnik za dopunski rad mora ima pisanu suglasnost svih poslodavaca. Slijedom navedenoga, prvi uvjet koji zakonodavac propisuje za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu je da radnik već mora ra-di u punom radnom vremenu.

Drugi uvjet koji zakonodavac nameće za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu je da posloda-vac koji s radnikom sklapa takav ugovor ne može bi is poslodavac, odnosno jedan od više poslodava-ca s kojim je osoba koja sklapa ugovor o dopunskom

radu već prethodno sklopila ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom.

Dopunski rad je vremenski ograničen, s obzirom na treći uvjet koji uvjetuje da dopunski rad ne može traja duže od osam sa tjedno (što dnevno iznosi najviše 1,6 sa ), odnosno duže od 180 sa godiš-nje. ZOR ne propisuje nikakva ograničenja što se če dnevnog rasporeda h osam sa tjedno.

Poslodavac može radniku ugovori raspored rad-nog vremena prema kojem će radnik svih osam sa odradi u jednom danu, ili može te sate rasporedi- na više dana u tjednu. U tom slučaju poslodavac

obvezno na prijavi o početku osiguranja ( skanica M-1P/ obrazac eM-1P) iskazuje radno vrijeme kao dnevno radno vrijeme osiguranika na dopunskom radu, zbog čega se primjerice radniku bilježi rad od jedan sat i 36 minuta dnevno, neovisno o činjeni-ci što je radnik svih osam sa odradio u jednome danu.

Sljedeći uvjet je da poslodavac za kojeg radnik radi u punom radnom vremenu, kao i svi poslodavci za koje radnik radi u nepunom radnom vremenu, daju svoju pisanu suglasnost na dopunski rad, jer bi is u pro vnom mogao bi obuhvaćen i ins tutom za-konske zabrane tržišnog natjecanja s poslodavcem. Dakle, za mogućnost sklapanja ugovora o dopun-skom radu, sva če ri navedena zakonska uvjeta moraju bi kumula vno ispunjena. Kod istog poslo-davca s is m radnikom i u istom razdoblju ne po-stoji mogućnost kumulacije ugovora o radu, pa ne postoji pravna osnova za kumula vni radni odnos po osnovi različi h ugovora o radu, za isto razdoblje osiguranja kod istog poslodavca, već samo kod razli-či h poslodavaca.

Dopunski rad u sustavu mirovinskog osiguranjaSanja Ro m *

Zakonom o radu (NN, br. 93/14 – stupio na snagu 7. kolovoza 2014.; dalje u tekstu: ZOR), odredbom članka 61., stavka 3., u sustav rada uveden je radnopravni ins tut – dopunski rad, radi po canja zapošljavanja i suzbijanja rada na crno. Da bi se navedena odredba provela u sustavu mirovinskog osiguranja, u odnosu na stanje koje je prethodilo uvođenju ins tuta dopunskog rada, kada je osiguranik mogao u istom razdoblju osiguranja radi najviše osam sa dnevno, za sve osiguranike po osnovi radnog odnosa, koji ispunjavaju propisane uvjete, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) omogućeno je evi-den ranje prijave o početku osiguranja po osnovi dopunskog rada, o čemu autorica piše u nastavku.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

2. Prijava dopunskog rada u sustavu mirovinskog osiguranja

Budući da se i u slučaju dopunskog rada radi o ugo-voru o radu iz kojeg proizlaze sva prava i obveze rad-nika po osnovi radnog odnosa, poslodavac je takvog radnika, sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16; dalje u tekstu: ZOMO) i Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13, 22/15 i 57/15, 125/15 i 19/17; dalje u tekstu: Pravilnik), obvezan prijavi na mirovinsko osiguranje prijavom M-1P/eM-1P u roku od najranije osam dana prije početka rada, a najka-snije prije početka rada, te svaku promjenu jekom osiguranja prijavom o promjeni jekom osiguranja (M-3P/eM-3P), u roku 24 sata od dana nastale pro-mjene.

Mogućnost prijave dopunskog rada odnosi se samo na osiguranike koji su već osigurani po jednoj od os-nova radničkog osiguranja (čl. 9., st. 1., t. 1., 2., 5., 6. i 7. , te čl. 9., st. 4. ZOMO-a), s punim radnim vre-menom. Obveza poslodavca je da Zavodu prethod-no uspostavi prijavu o početku poslovanja M-11P/eM-11P, odnosno promjeni poslovanja M-13P/eM-13P, kojom između ostalog prijavljuje podatak o tjednom radnom vremenu poslodavca.

U vezi s ispi vanjem uvjeta prethodnog rada s punim radnim vremenom, ovisno o prijavljenom tjednom radnom vremenu poslodavca, radnik u Zavodu može bi prijavljen (M-1P/eM-1P) na mirovinsko osiguranje po osnovi:

• Ugovora o radu s punim radnim vremenom sklo-pljenim samo s jednim poslodavcem, (npr. poslo-davac prijavom eM-11P prijavljuje tjedno radno vrijeme 40 sa , a za radnika uspostavlja prijavu eM-1P na dnevno radno vrijeme od osam sa , ili poslodavac kao puno radno vrijeme prijavljuje tjedno radno vrijeme od 36 sa , a za radnika us-postavlja prijavu na dnevno radno vrijeme 7,2 sata itd. – odnos tjednog i dnevnog radnog vremena prikazan u tablici 1.).

• Ili ugovora o radu s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca (npr. prvi poslodavac prijav-ljuje tjedno radno vrijeme 40 sa , a za radnika us-postavlja prijavu eM-1P na če ri sata dnevno, dok drugi poslodavac kao puno radno vrijeme prijavlju-je tjedno 36 sa , u tom slučaju puno dnevno radno vrijeme iznosi 7,2 sata, za radnika uspostavlja eM-1P s polovicom punog dnevnog radnog vremena 3,6 sa ), tako da zbrajajući dnevna radna vreme-na svih (dvije ili više) prijava o početku osigura-nja (u navedenom primjeru če ri sata + 3,6 sa ),

osiguranik koji je kod svakog od poslodavaca pri-javljen na rad s nepunim radnim vremenom, radi ukupno u punom radnom vremenu.

Tablica 1. Najčešći primjeri dnevnog i tjednog radnog vre-mena

Dnevno radno vrijeme

osiguranika

Tjedno radno vrijeme

Šifra za dnevno radno vrijeme na prijavi

M-1P/M-3P8 sa 40 sa 80

7,2 sata 36 sa 727 sa 35 sa 704 sata 20 sa 40

3,5 sata 17 sa i 30 minuta 351 sat 5 sa 10

Za radnike koji rade kraće od jedan sat dnevno po-trebno je tjedno radno vrijeme pretvori u dnevno i u prijavu upisa šifru prema tablici 2. Najmanje je moguće u prijavu o početku osiguranja M-1P/eM-1P, odnosno prijavu o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM-3P eviden ra dnevno radno vrijeme osiguranika šest minuta dnevno (šifra 01).

Tablica 2. Primjeri dnevnog radnog vremena kraćeg od je-dan sat dnevno i tjednog radnog vremena

Dnevno radno vrijeme osiguranika – u

minutama

Tjedno radno vrijeme

Šifra za dnevno radno vrijeme na

prijavi M-1P/M-3P6 minuta pola sata 01

12 minuta 1 sat 0218 minuta 1 sat i 30 minuta 0324 minute 2 sata 0430 minuta 2 sata i 30 minuta 0536 minuta 3 sata 0642 minute 3 sata i 30 minuta 0748 minuta 4 sata 0854 minute 4 sata i 30 minuta 09

60 minuta (1 sat) 5 sa 101 sat i 36 minuta 8 sa 16

Od 1. srpnja 2013. navedeni podaci dobivaju dodat-no na važnos s obzirom na ukidanje radne knjižice i obvezu Zavoda na izdavanje potvrda odnosno elek-troničkog zapisa (e-radna knjižica), te od 1. siječnja 2014., s obzirom na preuzimanje podataka po jedin-stvenom obrascu – Izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osigura-nja (Obrazac JOPPD) i obvezu Zavoda da sukladno Za-konu o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima (NN, br. 157/13, 154/14, 36/15 i 96/15) nositeljima prikupljanja podataka (Ministarstvu fi -nancija, Poreznoj upravi i REGOS-u) osigura podatke o obveznicima doprinosa, osiguranicima te početku i prestanku statusa u osiguranju. Na temelju preuze h

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

67


podataka Zavod automatski izvodi podatke o stažu osiguranja i plaći, pri čemu se koriste podaci iz Baze podataka osiguranika (BPO), Baze OIB-a, Baze regi-stra obveznika doprinosa (BREGOB-a) i automatski izvedeni podaci iz Baze Obrasca JOPPD, na temelju preuze h Obrazaca JOPPD.

Is čemo da je novina u izračunu staža osiguranja za godine od 2014. do 2017. i nadalje što se za osigu-ranike koji imaju uspostavljenu prijavu osiguranja (M-1P/eM-1P) na puno radno vrijeme kod jednog poslodavca i prijavu dopunskog rada kod drugog poslodavca, za razdoblje osiguranja provedeno na dopunskom radu ne računa se staž osiguranja, ni izvodi staž osiguranja s povećanim trajanjem, već se u BPO pune samo podaci o svo plaće (bez staža osiguranja).

Zbog praćenja dopunskog rada i izdavanja potvrda odnosno elektroničkog zapisa (e-radne knjižice), na prijavi o početku osiguranja (M-1P/eM-1) po osnovi dopunskog rada pod obilježjem Ugovor o radu sklo-pljen na: (obilježje br. 18. i M-3P pod br. 25.) poslo-davac obvezno upisuje odgovarajući tekst odnosno na eM-1P iz padajućeg izbornika odabire odgovara-juću stavku: neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, članak 61., stavak 3. ZOR-a; određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, članak 61., stavak 3. ZOR-a; ili određeno vrijeme s nepunim rad-nim vremenom – sezonski poslovi, članak 61., stavak 3. ZOR-a; na temelju kojeg ovlašteni radnik Zavoda dodjeljuje pripadajuću šifru (60, 61 ili 62). Na prijavi M-1P/eM1P, odnosno M-3P/eM-3P vodi se podatak o dnevnom radnom vremenu osiguranika (obilježje br. 9. odnosno 16.).

S obzirom na odredbe ZOR-a da dopunski rad može traja najduže osam sa tjedno, te odredbe Pravilni-ka, dnevno radno vrijeme se računa tako da se tjed-no radno vrijeme podijeli s pet radnih dana (8 : 5 = 1,6), pa iz navedenog razloga na prijavi M-1P/eM-1P, odnosno M-3P/eM-3P poslodavac za dopunski rad ne može iskaza dnevno radno vrijeme duže od 1

sat i 36 minuta (1,6 sa ). Prijave M-1P/M-3P koje ne udovolje navedenom uvjetu odbijaju se u Zavodu, a o razlozima odbijanja elektroničke prijave (eM-1P/eM-3P) poslodavac se obavještava.

Prema odredbi članka 20. Pravilnika, staž osiguranja u pojedinoj godini utvrđuje se na osnovi razdoblja osi-guranja, dnevnog radnog vremena osiguranika i tjed-nog radnog vremena obveznika, odnosno prosječnog dnevnog radnog vremena obveznika. Dnevno radno vrijeme osiguranika je prosječno dnevno radno vri-jeme osiguranika iskazano na prijavi M-1P/eM-1P, od-nosno M-3P/eM3P.

Tjedno radno vrijeme obveznika je radno vrijeme poslodavca iskazano na prijavi M-11/P/eM-11P, odno-sno M-13/P/eM-13P. Prosječno dnevno radno vrije-me obveznika izračunava se tako da se tjedno radno vrijeme podijeli s pet radnih dana. Prema članku 21. Pravilnika smatra se da osiguranik radi puno radno vrijeme, ako mu je dnevno radno vrijeme jednako prosječnom dnevnom radnom vremenu obveznika, a ako mu je dnevno radno vrijeme kraće od prosječ-nog dnevnog radnog vremena obveznika, smatra se da radi s nepunim radnim vremenom.

Za osiguranika koji radi nepuno radno vrijeme, staž osiguranja se utvrđuje tako da se prethodno izračuna staž osiguranja kao da je radio puno radno vrijeme. Tako obračunani staž osiguranja iskazan u danima množi se sa stvarnim dnevnim radnim vremenom osiguranika i dijeli s prosječnim dnevnim radnim vre-menom obveznika.

Odredbama ZOMO-a propisano je da staž osiguranja ostvaren po svim osnovama jekom jedne godine ne može bi više od 12 mjeseci, što znači da se do-punski rad za osiguranike koji su zaposleni cijele go-dine s punim radnim vremenom ne uračunava u staž osiguranja, ali se plaća s tog osnova pribraja ostva-renoj plaći iz redovnog radnog odnosa i tako se po-većava osnovica za izračun vrijednosnih bodova za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. Umirovljenici prema Zakonu o doprinosima

Umirovljenikom se, sukladno odredbi članka 7. toč-ki 49. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 43/14 i 115/16; dalje u tekstu: ZD), smatra fi zička osoba koja je stekla pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuzemnog ili inozemnog ispla telja mirovine su-kladno propisima Europske unije o koordinaciji susta-va socijalne sigurnos ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju, na: starosnu ili prijevremenu starosnu, obiteljsku, privremenu invalidsku mirovi-nu, invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos ili invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos .

Pritom, važno je da se ispuni uvjet da osoba nije za-poslena ili ne obavlja djelatnost iz članka 7. točaka od 1. do 5. ZD-a:

1) samostalnu, registriranu djelatnost obrta 2) samostalnu, registriranu djelatnost trgovca poje-

dinca3) samostalnu, registriranu djelatnost slobodnog za-

nimanja4) samostalnu, registriranu djelatnost poljoprivrede i

šumarstva 5) i ostale samostalne djelatnos :

• za čije obavljanje nije propisano izdavanje odo-brenja i registracije

• djelatnos osoba koje ostvaruju primitke od ko-jih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, ali su promijenile na-čin utvrđivanja dohotka, pa prema m primici-ma utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos ili dobit

• osoba koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imo-vine i imovinskih prava, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema m primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos ili dobit, te

• ostale djelatnos upisane u registar obveznika poreza na dohodak (RPO) po osnovi obavljanja samostalne djelatnos i po osnovi koje su obve-znici poreza na dohodak ili poreza na dobit.

Važno je naglasi da se korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , koji je zaposlen ili obavlja djelatnost iz članka 7., točki od 1. do 5. ZD-a, u smislu ZD-a, ne smatra umirovljenikom (u odnosu na mirovinske propise, odredbom članka 7. točke 49. ZD-a defi nicija umirovljenika je sužena).

2. Rad umirovljenika i mirovinsko osiguranje

U pravilu, pravna posljedica umirovljenikova zapo-šljavanja ili obavljanja djelatnos na temelju koje u smislu odredaba ZOMO-a postoji obveza osiguranja, je obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Prema odredbi članka 99., stavka 1. ZOMO-a, korisni-ku mirovine koji se zaposli ili počne obavlja djelat-nost na temelju koje postoji obveza osiguranja, ispla-

Pravne posljedice zapošljavanja umirovljenikaSanja Ro m *

Ekonomski moment hrvatske stvarnos usmjerava mnoge umirovljenike na rad, kako bi pored mirovine ostvarili i dodatne prihode. Umirovljenik može u svakom trenutku privremeno odusta od korištenja prava na mirovinu i ponovno se radom uključi u sustav rada, uspostavljajući status osiguranika u sustavu miro-vinskog osiguranja. Posljedica takve ak vnos je, u pravilu, obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Počevši od 1. siječnja 2014. sukladno odredbi članka 99. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13,151/14,33/15,93/15 i 120/16; dalje u tekstu: ZOMO) uvedena je nova mogućnost korisnika starosne mirovine da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave radi do polovice punog radnog vremena poslo-davca, ili da se jekom korištenja prava na starosnu mirovinu zaposle do polovice punog radnog vremena, bez posljedice obustave isplate mirovine. Više o navedenoj temi donosi članak u nastavku.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

69


ta mirovine se obustavlja. Iznimke kada se korisniku mirovine unatoč zapošljavanju, odnosno obavljanju djelatnos , mirovina iznimno ne obustavlja, propi-sane su stavkom 2. istog članka, a odnose se na:

1) Korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama ZOMO-a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180.), te nastavi radi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu.

2) Korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama ZOMO-a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180), kao i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a, te se je-kom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

3) Korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a.

4) Korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gu-bitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO.

5) Korisnika koji obavlja sezonske poslove u poljo-privredi prema Zakonu o po canju zapošljava-nja (NN, br. 57/12 , 120/12, 16/17; dalje u tekstu: ZOPZ), kojim je izričito propisano da se isplata mi-rovine navedenim korisnicima ne obustavlja (čl. 11., st. 2. ZOPZ-a).

6) Korisnika koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primitci prema ugo-voru o djelu, primitci za rad članstva u skupš nama i nadzornim odborima i sl., članak 17. ZOMO-a).

Iz navedene odredbe članka 99. stavka 2. ZOMO-a proizlazi da se ista ne odnosi na korisnike: prijevre-mene starosne mirovine, starosne mirovine za du-gogodišnjeg osiguranika, invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnos i privreme-ne invalidske mirovine, a koji se jekom korištenja prava zaposle, odnosno nastave radi , do polovi-ce punog radnog vremena.

Također se odredbe ne odnose na osobe samostalne obveznike doprinosa (npr. obrtnike, trgovce pojedin-ce, odvjetnike, članove uprave trgovačkih društava, itd.), jer se na njih primjenjuje odredba članka 99., stavka 1. ZOMO-a, pa im se isplata mirovine s danom priznanja svojstva osiguranika obustavlja.

Potrebno je naglasi da zakonodavac propisa-nom iznimkom ne obuhvaća ni starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima. Korisnici-ma mirovina ostvarenim prema posebnim propisi-ma (zastupnici, bivši poli čki zatvorenici, sudionici NOR-a i dr.) za vrijeme zaposlenja ili obavljanja dje-latnos na temelju koje postoji obveza na osigura-nje isplata mirovine se obustavlja.

Izuzetak se odnosi na korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnos za rad ostvarene prema posebnom propisu kojim su uređe-na prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za vrijeme obavljanja dužnos upravitelja zadruge bez plaće i naknade, jer im se isplata mirovine ne obu-stavlja.

Korisniku invalidske mirovine zbog opće nespo-sobnos za rad, odnosno potpunog gubitka rad-ne sposobnos , koji se zaposli isplata mirovine se obustavlja i podliježe obveznom kontrolnom pregledu. Ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da invalidnost ne postoji, jer se zdravstveno stanje po-boljšalo, osoba gubi pravo na invalidsku mirovinu.

Korisniku prevedene invalidske mirovine zbog opće nesposobnos za rad na starosnu mirovinu također se obustavlja isplata mirovine. Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnos , koji se zaposli isplata mirovine se ne obustavlja, ali se određuje nova svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja. Također, svim korisnicima mirovi-ne (osim korisnika obiteljske mirovine – djeci koja su na redovitom školovanju), koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja: domaće radinos i sporednog zanimanja, djelatnos poljopri-vrede i šumarstva, te ostale samostalne djelatnos , za vrijeme obavljanja h djelatnos ne obustavlja se isplata mirovine.

Ako se korisnik prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine nakon što je stekao pravo na mi-rovinu zaposli i navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja stječe pravo na ponovno određivanje mirovine. Pravo na ponovno određivanje mirovine ima i korisnik starosne mirovine koji nastavi radi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena.

2.1. Zaposleni korisnici starosne mirovine

Počevši od 1. siječnja 2014., stupanjem na snagu ZO-MO-a, osim korisnika invalidske mirovine zbog profe-sionalne nesposobnos za rad ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, odnosno korisnika invalidske mi-rovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO-u, od obustave isplate miro-vine izuzimaju se i korisnici starosne mirovine koji na-stave radi ili se zaposle do polovice punog radnog vremena poslodavca.

Prema odredbi članka 33. stavka 1. ZOMO-a pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014., pa do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Godine života za priznanje prava na starosnu mirovinu u raz-

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

doblju od 2031. do 2037. godine produžuju se svake godine za tri mjeseca, pa tako počevši od 1. siječ-nja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Kao iznimka od navedenog član-ka, člankom 180. ZOMO-a propisani su uvje godina života i mirovinskog staža na temelju kojih pravo na starosnu mirovinu stječe žena, i to kada navrši 15 go-dina mirovinskog staža u godini:

2014. 61 godinu života2015. 61 godinu i 3 mjeseca života2016. 61 godinu i 6 mjeseci života2017. 61 godinu i 9 mjeseci života2018. 62 godine života2019. 62 godine i 3 mjeseca života2020. 62 godine i 6 mjeseci života2021. 62 godine i 9 mjeseci života2022. 63 godine života2023. 63 godine i 3 mjeseca života2024. 63 godine i 6 mjeseci života2025. 63 godine i 9 mjeseci života2026. 64 godine života2027. 64 godine i 3 mjeseca života2028. 64 godine i 6 mjeseci života2029. 64 godine i 9 mjeseci života

Osiguranik može steći pravo na starosnu mirovi-nu kada ispuni uvjete (dobi i mirovinskog staža iz članka 33. ZOMO-a) za mirovinu, a nakon prestanka osiguranja. Iznimno, osiguranik može steći pravo na starosnu mirovinu i prije prestanka osigura-nja. Tako iznimno od navedenog, prema članku 37. stavku 6. ZOMO-a, osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema ZOMO, na te-melju izmijenjenog ugovora o radu nastavi radi , ali ne više s punim radnim vremenom, nego naj-više do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim je nakon is-punjenja uvjeta nastavio radi prema izmjeni ugo-vora o radu do polovice punog radnog vremena.

2.2. Postupanje poslodavca

Odredbom članka 123., stavka 5. ZOMO-a propisano je da je jekom postupka za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, ako osiguranik nastavlja radi- do polovice punog radnog vremena poslodavac,

sukladno Pravilniku o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13, 22/15, 57/15, 125/15 i 19/17; dalje u tekstu: Pravilnik), dužan Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) dostavi prijavu o promjeni nastaloj jekom osiguranja ( skanica

M-3P/obrazac eM-3P), jer osiguranik ne prekida rad-ni odnos, već nastavlja radi uz izmijenjeni ugovor o radu.

Ako korisnik starosne mirovine ne nastavlja radi- već se zaposli jekom korištenja prava najviše

do polovice punog radnog vremena, poslodavac treba uspostavi prijavu o početku osiguranja ( -skanicu M-1P/obrazac eM-1P), prema sklopljenom ugovoru o radu.

2.3. Prijava o početku osiguranja

U slučaju kada poslodavac uspostavlja prijavu na osi-guranje (M-1P/eM-1P) za korisnika starosne mirovi-ne, koji jekom korištenja prava s poslodavcem sklo-pi ugovor o radu do polovice punog radnog vremena, poslodavac je na prijavi M-1P/eM-1P pod obilježjem br. 14. – Korisnik mirovine u osiguranju – obvezan zaokruži : da. U navedenom slučaju trebaju bi ku-mula vno ispunjeni sljedeći uvje :

1) Osnova osiguranja (obilj. br. 7.): radni odnos i os-nova osiguranja izjednačena s radnim odnosom (čl. 9. st.1. t. 1. i 2. ZOMO-a).

2) Datum stjecanja svojstva osiguranika (obilj. br. 8.) – jednak ili veći od 1. 1. 2014.

3) Dnevno radno vrijeme osiguranika (obilj. br. 9.) – najviše do polovice punog radnog vremena po-slodavca – automatska kontrola radnog vremena, ovisno o tjednom radnom vremenu poslodavca iz prijave o početku poslovanja (M-11P/eM-11P).

4) Ugovor o radu sklopljen na: (obilj. br. 18.) – na ne-puno radno vrijeme.

U slučaju da poslodavac na prijavi M-1P/eM-1P pro-pus pod obilježjem: korisnik mirovine u osiguranju, zaokruži /odabra : da, a automatskom kontrolom se ustanovi da se radi o korisniku starosne mirovine koji se sukladno članku 99., stavku 2., točki 2. ZOMO-a za-poslio, ovlašteni djelatnik Zavoda će od poslodavca zatraži da na prijavi M-1P/eM-1P popuni nedostajući podatak.

2.4. Prijava o promjeni jekom osiguranja

S obzirom na obvezu uspostavljanja prijave M-3P/eM-3P treba razlikova :

A) Slučaj korisnika starosne mirovine koji sukladno članku 99. stavku 2. točki 1. ZOMO-a nastavlja ra-di do polovice punog radnog vremena:a) Uz izmijenjeni ugovor o radu:

• kojim se radno vrijeme mijenja iz punog u ne-puno radno vrijeme, najviše do polovice pu-nog radnog vremena

• ili korisnik već radi s nepunim radnim vreme-nom, više od polovice punog radnog vreme-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

71


na, pa nastavi radi , ali ne više od polovice punog radnog vremena.

U oba slučaja poslodavac ne uspostavlja prijavu o prestanku osiguranja (M-2P/eM-2P), već je obvezan uspostavi prijavu M-3P/eM-3P, kojom mijenja po-datak dnevnog radnog vremena (obilj. br. 16.) u rad-no vrijeme najviše do polovice punog radnog vre-mena, te pod obilježjem br. 21. – korisnik mirovine u osiguranju, obavezno zaokružuje/odabire: da.

b) Bez izmjene ugovora o radu – osiguranik od ra-nije radi s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, pa i na dalje nastavi radi s is m radnim vremenom, poslodavac je obvezan s M-3P/eM-3P prijavi promjenu statusa kori-snika starosne mirovine u osiguranju te pod obi-lježjem 21. – korisnik mirovine u osiguranju – zaokruži /odabra : da.

B) U slučaju korisnika starosne mirovine koji se je-kom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, moguće su sljedeće situacije:• Korisnik se zaposli do polovice punog radnog

vremena, pa mu se naknadno mijenja neki od podataka, ali ta promjena ne utječe na status korisnika starosne mirovine u osiguranju (i na dalje radno vrijeme do polovice punog radnog vremena, ugovor o radu sklopljen s nepunim radnim vremenom, datum stjecanja 1. 1. 2014. i veći) – poslodavac uspostavlja prijavu M-3P/eM-3P, kojom mijenja određeni podatak (npr. poslodavac koji radi 40 sa tjedno uspostavi pri-javu o promjeni M-3P/eM-3P s tri sata dnevno na jedan sat dnevno).

• Korisnik se zaposli do polovice punog radnog vremena, pa mu se naknadno mijenja neki od podataka koji utječe na status korisnika staro-sne mirovine u osiguranju (radno vrijeme veće od polovice punog radnog vremena, ugovor o radu sklopljen s punim radnim vremenom, da-tum stjecanja raniji od 1. 1. 2014.) – poslodavac obvezno uspostavlja prijavu M-3P/eM-3P, kojom mijenja određeni podatak, isplata mirovine au-tomatski se obustavlja.

Uvijek kada poslodavac prijavljuje promjenu bilo ko-jeg podatka koji na nivou te prijave utječe na status korisnika (datuma stjecanja svojstva osiguranika, radnog vremena, osnova osiguranja, ugovor o radu skloplj en na), sustav automatskim kontrolama rele-vantnih podataka prepoznaje je li u pitanju korisnik starosne mirovine koji se zaposlio ili nastavio radi s radnim vremenom do polovice punog radnog vre-mena, odnosno da zbog promjene bilo kojeg podat-ka treba izgubi status korisnika starosne mirovine u osiguranju.

Što se če automatskih kontrola radnog vremena, dnevno radno vrijeme poslodavca (puno) izračunava se tako da se broj sa tjednog radnog vremena po-slodavca, prijavljenog Zavodu prijavom M-11P/eM-11P, odnosno M-13P/eM-13P, podijeli s brojem rad-nih dana (npr. 40 sa tjedno podijeljeno s pet radnih dana je osam sa dnevnog punog radnog vremena poslodavca, 36 sa tjedno podijeljeno s pet radnih dana je 7,2 sata dnevnog punog radnog vremena po-slodavca).

Dobivena vrijednost dnevnog punog radnog vremena poslodavca dijeli se s dva, da bi se ustanovilo koliko iznosi polovica punog dnevnog radnog vremena po-slodavca, te uspoređuje s dnevnim radnim vreme-nom osiguranika koje je poslodavac prijavio prijavom M-1P/eM-1P, odnosno M-3P/eM-3P. Prosječno puno radno vrijeme poslodavca utvrđuje se tako da se dnevno radno vrijeme različi h poslodavaca zbroji i podijeli s brojem poslodavaca kod kojih je osigura-nik zaposlen.

Primjer: Za osiguranika A. B. prijava M-1P/eM-1P us-postavljena je od dva poslodavca. Prvi poslodavac prijavom eM-11P prijavljuje tjedno radno vrijeme 40 sa tjedno, a drugi poslodavac 36 sa , pa puno dnev-no radno vrijeme prvog poslodavca iznosi osam sa , a drugog 7,2 sata. Prosječno tjedno radno vrijeme iznosi 38 sa (40 + 36 = 76 : 2 = 38), dijeljeno s pet radnih dana iznosi prosječno puno radno vrijeme po-slodavaca = 7,6. Polovica prosječnog punog radnog vremena iznosi 3,8 sa . Ako bi u navedenom primje-ru zbroj radnog vremena na prijavama M-1P/M-3P iznosio više od 3,8 sa uslijedit će automatska obu-stava isplate starosne mirovine.

3. Korisnici invalidske mirovineKorisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nes-posobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu novog ZOMO-a (čl. 34., st. 3. bivšeg ZOMO-a) u slu-čaju zaposlenja ili obavljanja djelatnos na temelju koje je postojala obveza osiguranja, bio je izuzet od obustave isplate mirovine, a svota mirovine isplaći-vana osiguraniku za vrijeme zaposlenja umanjivala se primjenom mirovinskog faktora 0,5 ili 0,6667 (umje-sto ranijeg 0,8 za vrijeme nezaposlenos ) u slučaju profesionalne nesposobnos za rad uzrokovane oz-ljedom na radu ili profesionalnom bolešću.

Prema članku 175. stavku 4. ZOMO-a, navedeni kori-snici osiguravaju se po istoj osnovi i nakon stupanja na snagu ZOMO-a, u istom opsegu, uz primjenu istog mirovinskog faktora (čl. 87. ZOMO). ZOMO uvodi in-s tut: djelomičnog gubitka radne sposobnos , a odnosi se na osiguranike kod kojih ne postoji potpuni gubitak radne sposobnos , koji s obzirom na svoju

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

starosnu dob (mlađi od 53 godine života), te zdrav-stveno stanje, naobrazbu i sposobnost mogu radi na prilagođenim poslovima u odnosu na poslove koje su radili do smanjenja radne sposobnos i za koje se ocjenjuje promjena u preostaloj radnoj sposobnos , jer mogu radi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju dosadašnjim poslovima. Kao mogući uzroci smanjenja radne sposobnos određeni su: bo-lest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesio-nalna bolest.

3.1. Korisnici poljoprivrednici

Pod sezonskim radnikom u poljoprivredi u smislu ZOPZ-a podrazumijeva se nezaposlena osoba, kori-snik mirovine ili tražitelj zaposlenja, koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene, od-nosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Dakle, odredba se odnosi na osobe sa statusom umi-rovljenika, a ne samo korisnike starosne mirovine. Odredbom članka 11. stavka 2. ZOPZ-a određeno je da se na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju posebni propisi kojima je uređen presta-nak isplate mirovine korisniku mirovine.

Slijedom navedenoga, korisniku mirovine koji su-kladno ZOPZ-u obavlja privremene, odnosno po-vremene poslove u poljoprivredi, kako u slučaju sklapanja ugovora o sezonskom radu, tako i u slu-čaju kada nije obvezan sklopi is ugovor, za vrije-me obavljanja navedenih poslova ne obustavlja se isplata mirovine u skladu s odredbom članka 99. stavka 2. točke 5. ZOMO-a.

3.2. Korisnici koji ostvaruju drugi dohodak

Posljednjim izmjenama ZD-a (NN, br. 115/16.), počevši od 1. siječnja 2017. ukinuta su oslobođenja od obveze doprinosa po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a koji se isplaćuju umirovljenicima (čl. 209., st. 1. ZD-a). Prema primitku od kojeg se utvrđu-je drugi dohodak, od 1. siječnja 2017. plaćaju se dva

obvezna doprinosa: doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 10 % (za osobe osigurane u II stupu 7,5 % + 2,5 %) i doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5 %. Ispla telj drugog dohotka obveznik je doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se plaća na osnovicu, a primatelj drugog dohotka obveznik je do-prinosa za mirovinsko osiguranje koji se obračunava iz osnovice, te oba doprinosa obračunava ispla telj dru-gog dohotka i uplaćuje na propisane uplatne račune.

Slijedom navedenog, korisnici mirovine za primitke po osnovi drugog dohotka za koje je uplaćen doprinos stječu mirovinski staž, ali im se ipak iznimno isplata mirovine ne obustavlja sukladno odredbi članka 99. stavka 2. točki 6. ZOMO. Osobe koje obavljaju drugu djelatnost uz istovremeni radni odnos plaćaju iste do-prinose kao kod drugog dohotka, jednom na godinu, nakon predaje godišnjih poreznih prijava za tu godi-nu. Doprinosi se obračunavaju na godišnju osnovicu ostvarenog dohotka odnosno dobi utvrđenog u go-dišnjoj poreznoj prijavi.

Osobi koja obavlja drugu djelatnost doprinosi plaćeni od druge djelatnos povećavaju osnovicu za ostva-rivanje prava u sustavu mirovinskog osiguranja, ali se prema toj osnovi ne može ostvari mirovinski staž. Što se če umirovljenika koji obavlja drugu dje-latnost iz članka 7. točke 6. ovoga ZD, člankom 212. stavkom 3. ZD-a propisano je da umirovljenik koji obavlja drugu djelatnost i prema toj djelatnos plaća paušalni porez na dohodak, uz uvjet da je u skladu sa ZOMO-om zadržao status umirovljenika i jekom raz-doblja u kojemu obavlja tu djelatnost, nije obveznik doprinosa prema iznosu paušalnog dohotka ostvare-nog od obavljanja druge djelatnos .

Stavkom 4. istog članka propisano je da se umirov-ljenikom iz stavka 3. navedenoga članka ne smatra korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta, prema članku 69. stavku 1. ZOMO (dijete, i nakon navršene 15. godine života, ali najduže do 18. godine života). Sukladno odredbi članka 99. stavka 2. točke 6. ZOMO, korisniku mirovine koji obavlja drugu djelatnost tako-đer se mirovina ne obustavlja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

73

UDK 349.1 RADNO PRAVO

1. Uređenje radnog vremena1.1. Pojam radnog vremena

Pojam radnog vremena defi niran je člankom 60. stav-kom 1. Zakona o radu, a podrazumijeva vrijeme u ko-jem je radnik obvezan obavlja poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavlja poslove pre-ma uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslo-davac prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14) na snazi od je od 7. kolovoza 2014. godine. No, radnim vreme-nom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazva se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavlja-ju ni na drugom mjestu, koje je odredio poslodavac prema članku 60. stavku 2. Zakona o radu.

1.2. Vrijeme pripravnos

U praksi se otvara pitanje primjene ins tuta priprav-nos tzv. vrijeme pripravnos . Nužno je naglasi da se vrijeme pripravnos i visina naknade uređuje ugo-vorom o radu ili kolek vnim ugovorom prema članku 60. stavku 3. Zakona o radu. Nadalje, vrijeme koje rad-nik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik prema članku 60. stavak 4. Za-kona o radu. Ins tut pripravnos , u smislu odredbi Za-kona o radu, nije izričito propisan. Prije svega, priprav-

nost kao ins tut radnog prava može se uves između redovitog radnog vremena (između smjena).

Primjerice, kada radnik odradi svoju smjenu nakon toga je u pripravnos još određeni broj sa , a ako ga poslo-davac pozove da obavlja ugovoreni posao, tada će se vrijeme provedeno na radu uračuna u radno vrijeme. S obzirom na situaciju da je radnik već odradio svoju smjenu u okviru redovnog rada, rad u vrijeme priprav-nos tre ra se kao prekovremeni rad i kao takvog po-slodavac ga treba dodatno pla . Ako za vrijeme sa pripravnos radnik ne bude pozvan na rad, vrijeme pripravnos neće se uračuna u radno vrijeme. U tom slučaju, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost.

U ovakvim slučajevima treba ima na umu i dnevni odmor radnika, jer jekom svakog vremenskog raz-doblja od dvadeset če ri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sa neprekid-no prema članka 74. stavku 1. Zakona o radu. Kako je navedeno, vrijeme pripravnos i visina naknade ure-đuje se ugovorom o radu ili kolek vnim ugovorom. S obzirom na to da je ovakvo uređenje navedeno kao isključivo u Zakonu o radu, to znači da razdoblje pri-pravnos i iznos naknade ne smiju bi uređeni nekim drugim izvorom radnog prava. Ako vrijeme priprav-nos i visina naknade za pripravnost nisu uređeni ugovorom o radu, odnosno kolek vnim ugovorom, radnik nije dužan po nalogu poslodavca bi u priprav-nos i zbog toga ne smije snosi nikakve posljedice.

Kada govorimo o visini, odnosno iznosu naknade za pripravnost, isto nije defi nirano Zakonom o radu. Shodno tome, visinu naknade treba odredi ugovo-rom o radu ili kolek vnim ugovorom. S obzirom na

Radno vrijeme u hrvatskom zakonodavstvuSuzana Šop *

Stupanjem na snagu novog Zakona o radu (NN, br. 93/14) u nacionalno radno zakonodavstvo unesene su značajne izmjene, ali uvedeni su i novi ins tu koji se svojim specifi čnos ma odražavaju kako na radnike tako i na poslodavce. Novine koje donosi novi Zakon o radu glede radnog vremena odnose se na sljedeće: uvedena je mogućnost nejednakog rasporeda rada za sve radnike, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu uvedeno je pravilo ostvarivanja plaće i ostalih mat erijalnih prava razmjerno ugovorenom rad-nom vremenu, izmijenjena su ograničenja dozvoljenog opsega prekovremenog rada i uvedena je obveza izdavanja pisanog naloga za prekovremeni rad, kao i mogućnost dopunskog rada u ograničenom trajanju, proširen je krug osoba s kojima poslodavac može ugovori samostalnost u raspoređivanju radnog vremena i dr. Izmjene ili dopune radnog zakonodavstva, opravdano, izazivaju veliki interes široke javnos , jer se radi o propisima koji se odnose na svakodnevni života radnika.

* Suzana Šop, mag. iur., Sportski savez Grada Zagreba.

74

RADNO PRAVO UDK 349.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

to da za vrijeme pripravnos radnik samo čeka hoće li ga poslodavac pozva na posao ili ne, znači da u vrijeme pripravnos ne radi, pa shodno tome iznos naknade za pripravnost neće bi jednak iznosu plaće za isto vrijeme provedeno na radu.

1.3. Puno i nepuno radno vrijeme

Ins tu punog i nepunog radnog vremena nisu se u bitnom mijenjali, osim nomotehničke razdvojenos u dva članka, te je člankom 63. Zakona o radu u odnosu na uvjete rada radnika, koji radi u nepunom radnom vremenu defi niran usporedivi radnik, na istovjetan način kao što je to i kod usporedbe uvjeta rada radni-ka zaposlenih na određeno vrijeme. Puno radno vrije-me i dalje je utvrđeno u najdužem trajanju od 40 sa tjedno, ali je to, sada, izrijekom propisano i za ukupno radno vrijeme radnika koji u nepunom radnom vre-menu rade za više poslodavaca. U ins tut nepunog radnog vremena izrijekom je unijeta primjena načela pro rata temporis na sva materijalna prava radnika koji rade u nepunom radnom vremenu, odnosno pla-ća, ali i sva druga materijalna prava uređena bilo ko-jim drugim pravnim izvorima se isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

1.4. Dopunski rad

Novi Zakon o radu nakon stupanja na snagu omoguću-je zaposlenim osobama, koje već rade u punom rad-nom vremenu od 40 sa tjedno, da rade i u tzv. dopun-skom radu za drugog poslodavca po osnovi sklopljenog ugovora o radu, i to najduže osam sa tjedno i 180 sa godišnje, ako od svog poslodavca imaju pisanu sugla-snost (članak 61. stavak 3. i članak 62. stavak 3. Zakona o radu). Pisana suglasnost poslodavca koja omogućuje dopunski rad njegovog radnika nužna je, ne samo zbog odredbi o zakonskoj zabrani natjecanja, već i zbog toga što taj poslodavac svom radniku kojemu je odobrio do-punski rad, ne bi bez njegovog pisanog pristanka mo-gao naloži prekovremeni rad. Važno je napomenu da se dopunski rad ugovara ugovorom o radu, te da za takvog radnika poslodavac mora uspostavi i pri-jave na obvezna osiguranja u za to, posebnim propisi-ma određenim rokovima, ali da se vrijeme dopunskog rada radnika koji je već u mirovinskom osiguranju osi-guran po drugoj osnovi neće uračunava u možebitni dodatni staž osiguranja.

To stoga što je odredbom članka 31. Zakona o miro-vinskom osiguranju (NN, br. 157/13) izrijekom propi-sano da se staž osiguranja po svim osnovama osigu-ranja računa s najviše dvanaest mjeseci u kalendar-skoj godini (ali će mu dodatno uplaćeni doprinos ući u izračun mirovine). Naravno da radnici koji će dopun-ski radi kod drugog poslodavca podliježu i obveznoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak jer su, suklad-

no članku 39. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 148/13), dohodak od nesamostalnog rada u jeku istog mjesečnog poreznog razdoblja istovreme-

no primili od dva ili više poslodavaca.

1.5. Skraćeno radno vrijeme

Pojam skraćenog radnog vremena jedan je od ins tu-ta koji u potpunos ostvaruje smisao ograničavanja intenziteta rada radnika koji se uz sve primijenjene mjere zaš te zdravlja i sigurnos na radu ne mogu zaš od štetnog utjecaja uvjeta u kojima rade. Zbog toga se njihovo radno vrijeme na takvim poslovima skraćuje razmjerno procijenjenim štetnim utjecajima, a preostalo radno vrijeme do punog radnog vremena, radnici mogu obavlja neki drugi posao koji nema

obilježja štetnos , ako poslodavac takvih poslova ima. Radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu, neovisno o tome rade li preostalo vrijeme druge po-slove ili ne, ostvarivat će puni opseg radnih prava kao i zaposleni u punom radnom vremenu.

1.6. Prekovremeni rad

Ins tut prekovremenog rada, koji je u praksi vrlo če-sto zloupotrebljavan, neeviden ran i neplaćen, pre-trpio je značajne izmjene koje dovode u pitanje nje-govu usklađenost s minimalnim zahtjevima Direk ve 2003/88. Do sada je u hrvatskom nacionalnom zako-nodavstvu prekovremeni rad bio ograničen na mak-simalnih osam sa tjedno, i to do sto osamdeset sa godišnje, a sada je ograničenje prekovremenog rada uređeno u najvećem intenzitetu rada radnika koji tjedno može bi do najduže pedeset sa (četrdeset sa punog radnog vremena i deset sa prekovreme-no) uz godišnje ograničenje prekovremenih sa do sto osamdeset, odnosno dvjesto pedeset sa , ako je tako ugovoreno kolek vnim ugovorom.

Prekovremeni rad se može zah jeva , samo, u izvan-rednim i za poslodavca nepredvidivim okolnos ma, koje poslodavac nije mogao predvidje ni izbjeći zbog čega je prekovremeni rad neophodan. To je važ-no naglasi , jer se događa da se korištenjem tog ins -tuta pokrivaju nedostaci i manjak radne snage, odno-sno kadrovska podkapaci ranost. Sukladno članku 65. stavku 1. Zakona o radu prekovremeni rad se tre ra kao izvanredni slučaj, odnosno kada postoji potreba za dodatnim radom radnika. Prekovremeni rad se može odredi u slučaju više sile, izvanrednog povećanja op-sega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke po-trebe prema članku 65. stavku 1. Zakona o radu.

Novim Zakonom o radu se uvodi obveza poslodavca da je prekovremeni rad dužan naloži pisano prije početka takvog rada. Iznimno, ako zbog prirode prijeke potre-be poslodavac nije u mogućnos radniku izda pisani

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

75


nalog, može radniku usmeno naloži prekovremeni rad. Ako ga nalaže usmeno, dužan je u roku sedam dana usmeni zahtjev pisano i potvrdi te radniku uru-či potvrdu o naloženom prekovremenom radu. Rok o sedam dana računa se od dana kada je prekovremeni rad naložen. Zadržana je i posebna zaš ta za pojedine kategorije radnika tako da je propisana apsolutna za-brana prekovremenog rada maloljetnih radnika prema članku 65. stavku 5. Zakona o radu, a trudnice, roditelji s djetetom do tri godine staros i samohrani roditelj s djetetom do šest godina staros mogu radi prekovre-meno, samo, uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristan-ku na takav rad, kao i radnici koji uz suglasnost svog poslodavca ili poslodavaca rade u dopunskom radu.

Ins tut prekovremenog rada ne smije se miješa s preraspodjelom radnog vremena iz članka 67. Zakona o radu, jer su to dva odvojena ins tuta prema članku 67. stavku 3. Zakona o radu. Ako postoji prekovreme-ni rad, radnik ima pravo na povećanu plaću. Člankom 94. Zakona o radu određeno je da za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad nedje-ljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

1.7. Raspored radnog vremena

Raspored radnog vremena je novi ins tut koji ne samo da je svim poslodavcima omogućio da radno vrijeme utvrđuju u nejednakom trajanju, a što je do sada mogao samo onaj poslodavac koji je proces rada imao organi-ziran u smjenama, već je na novi način uredio i ogra-ničio maksimalni intenzitet ukupnog rada radnika, kao i praćenje prosječnog radnog vremena u referentnom razdoblju. U skladu s odredbama Zakona o radu, poslo-davac može nejednako rasporedi radno vrijeme za raz-doblje koje ne može bi kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine, te jekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovara radnikovom ugovore-nom punom ili nepunom radnom vremenu.

Nakon što je kod poslodavca za neko vremensko raz-doblje utvrđena organizacija radnoga vremena u ne-jednakom rasporedu, jekom razdoblja trajanja ne-jednakog rasporeda radnog vremena, raspored rad-nika se može promijeni samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena, a ne unatrag. Dakle, ako je primjerice poslodavac donio odluku o nejednakom rasporedu radnoga vremena za razdoblje od če ri mjeseca, pa nakon dva mjeseca utvrdi da mora mijenja odluku o rasporedu radnoga vremena kako bi organizaciju radnoga vremena pri-lagodio potrebama svoga poslovanja, tada će smje mijenja raspored radnoga vremena samo za preo-stalo razdoblje od dva mjeseca.

Smisao navedene odredbe je sprječavanje moguće zlouporabe koja bi se odnosila na izbjegavanje plaća-nja prekovremenih sa rada radnika, odnosno kako bi se omogućila transparentnost u organizaciji radnoga vremena kako bi se kvalitetnijim nadzorom omogu-ćilo i efi kasnije praćenje primjene odredbi Zakona o radu u praksi, pa me i sankcioniranje onih posloda-vaca koji se ne pridržavaju ograničenja trajanja rada. Poslodavac nema pravo posla radnika kući u zadnji čas ili kad je već došao na posao zato što u tom tre-nu nema posla, ni mu smije prekide rada koji nisu planirani naknadno računa kao slobodne sate i tako svodi ostvareni višak sa na prosjek.

U slučaju da je radnik zaposlen na određeno radno vrijeme, a radniku je radno vrijeme bilo nejednako raspoređeno, pa je bio dužan u jednom razdoblju ra-di duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, a u drugom kraće, te ako je radniku radni odnos prestao zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme prije nego što je radnik imao mogućnost u nekom razdoblju ra-di kraće, kako bi se njegovo radno vrijeme svelo na njegovo puno, odnosno nepuno radno vrijeme, u tom će se slučaju broj sa veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra prekovremenim radom.

1.8. Preraspodjela radnog vremena

Nužno je razlikova nejednaki raspored radnog vre-mena od preraspodjele radnog vremena. Preraspodje-la radnog vremena, kao što sam naziv kaže, znači da se radno vrijeme nejednako raspoređuje jekom ka-lendarske godine tako da u jednom razdoblju jekom kalendarske godine radno vrijeme može traja duže, a u drugom kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena, ako narav posla to zah jeva. Prosječno rad-no vrijeme jekom trajanja preraspodjele ne smije bi duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Ins tut preraspodjele radnog vremena uređen je na propisani način odredbama Zakona o radu, a o nači-nu uređenja preraspodjele ovisi najveći dopušteni broj sa rada u tjednu, jekom razdoblja preraspodjele u kojem radnik radi duže od punog ili nepunog radnog vremena. Preraspodjela radnog vremena uređuje se kolek vnim ugovorom, odnosno sporazumom sklo-pljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a ako navedenim ak ma nije utvrđena preraspodjela radnog vremena, poslodavac je dužan utvrdi plan preraspo-dijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme prema članku 67. stavku 2. Zakona o radu. Takav plan preraspodijele poslodavac je dužan prethodno dosta-vi inspektoru rada. Potrebno je naglasi da se sadržaj

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

preraspodjele radnog vremena jednako odnosi i na od-luku poslodavca i na kolek vni ugovor, odnosno spo-razum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca.

Kada preraspodjelu radnog vremena utvrđuje poslo-davac svojom odlukom, odluka o preraspodjeli rad-nog vremena ne može se primjenjiva prije nego li je poslodavac plan preraspodjele dostavio inspektoru rada, zato što Zakon o radu izričito navodi da se plan preraspodjele prethodno dostavlja inspektoru rada. Poslodavac nema obvezu dostave rasporeda radnog vremena inspekciji rada kod uređenja nejednakog rasporeda radnog vremena. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, bilo odlukom poslodavca ili spora-zumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslo-davca, ono jekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i pre-kovremeni rad, ne smije bi duže od četrdeset osam sa tjedno prema članku 67. stavku 4. Zakona o radu.

Ako preraspodijeljeno radno vrijeme jekom raz-doblja traje duže od punog ili nepunog radnog vre-mena, može traja duže od četrdeset osam sa tjed-no, ali ne duže od pedeset šest sa tjedno, odnosno šezdeset sa tjedno, ako poslodavac posluje sezon-ski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolek vnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izja-vu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Izričito je propisano, člankom 67. stavkom 6. Zakona o radu, da radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sa tjedno, ne smije zbog toga trpje štetne posljedice. Preras-podijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može traja najduže če ri mjeseca, osim ako kolek vnim ugovorom nije drukčije određeno, u tom slučaju ne može traja duže od šest mjeseci.

Temeljna razlika između ins tuta rasporeda radnog vremena i preraspodjele ogleda se u dozvoljenom broju sa radnika u tjednu. Kod nejednakog raspo-reda radnog vremena rad radnika je ograničen na pedeset, odnosno šezdeset sa tjedno, uz poš vanje dopuštenog prosjeka od četrdeset i osam sa tjedno u razdoblju od če ri mjeseca, dok kod preraspodjele radnoga vremena radnik može svaki tjedan radi po četrdeset i osam, odnosno šezdeset sa tjedno u raz-doblju u kojem jekom kalendarske godine radi du-lje. Dakle, kod nejednakog raspreda radnoga vreme-na radnik u tjednu smije radi najduže šezdeset sa (ako je ugovoreno kolek vnim ugovorom), ali ukupan fond sa rada u razdoblju od če ri mjeseca mora od-govara prosjeku od četrdeset i osam sa tjedno, dok kod preraspodjele radnoga vremena u razdoblju kada radi dulje radnik smije radi po pedeset i šest, odno-sno šezdeset sa svaki tjedan.

2. ZaključakKako brojni ins tu s područja radnog vremena nisu pretrpjeli značajnijih izmjena, zaš tne odredbe za po-sebno osjetljive skupine radnika ostale su gotovo iste, osim što je ta zaš ta proširena i na one radnike koji do-punski rade, a iz ovoga Zakona o radu je brisana zabrana noćnog rada trudnica, jer je ista propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. U vezi s područjem noćnog rada dosadašnje ograničenje rada noćnog rad-nika od 8 (osam) sa (apsolutno ograničenje) jekom svakih 24 sata kada radi noću, zamijenjena je ograni-čenjem na temelju kojeg noćni radnik ne smije jekom razdoblja od če ri mjeseca u noćnom radu radi duže od prosječnih osam sa jekom svaka 24 sata. Obveze poslodavca prema noćnim radnicima horizontalno su usklađene s novim Zakonom o zaš na radu, tako da noćni radnici koji rade na poslovima s posebnim uvje- ma rada više ne obavljaju dva odvojena zdravstvena

pregleda, već jedan objedinjen, jer je noći rad sastavni dio procjene opasnos i štetnos poslova koje radnik obavlja kao poslove s posebnim uvje ma rada.

Odredbe važećeg Zakona o radu poslodavcima omogu-ćuju da radno vrijeme rasporede u jednakom, odnosno nejednakom rasporedu radnoga vremena. Kada govori-mo o nejednakom rasporedu radnog vremena, ono se više ne vezuje samo za okolnost da je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, već je takva mogućnost dozvoljena svim poslodavcima. Ako je kod poslodavca radno vrijeme nejednako raspoređeno, raz-doblje takva rasporeda ne može bi kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine. Aktom kojim se kod poslodavca uređuje raspored radnog vremena morat će se unaprijed utvrdi razdoblje u kojem se radno vrije-me nejednako raspoređuje (npr. za razdoblje od dva, tri ili više mjeseci). Člankom 66. stavkom 5. Zakona o radu propisano je najkraće razdoblje u kojem se radno vrije-me radnika može nejednako rasporedi od mjesec dana, odnosno jedne godine. U ovom slučaju godina ne podra-zumijeva kalendarsku godinu, već dvanaest uzastopnih mjeseci. Tijekom tako utvrđenog rasporeda radnog vre-mena, radno vrijeme mora odgovara radnikovom ugo-vorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, ko-lek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme-đu radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu prema članku 66. stavku 3. Zako-na o radu. Ako raspored radnog vremena nije utvr-đen na jedan od navedenih načina, o rasporedu rad-nog vremena poslodavac odlučuje pisanom odlukom. Stupanjem na snagu novog Zakona o radu, potrebno je duže praćenje primjene pojedinih novih ins tuta kako bi se defi nirali problemi i pitanja koja se susreću u svakodnevnoj praksi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

77


1. UvodOgraničenje od ovrhe uređuje članak 173. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, ZOIZD ZPP 25/13, 93/14, Odluka USUD RH 55/16 i 73/17), koji propisuje da su od ovrhe izuze iznosi koji se izračunavaju od prosječnog iznosa mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, a koji se primjenjuje u idućoj godini. Dio plaće koji je izuzet od ovrhe od 1. 1. 2017. izračunava se od 5.664,00 kn, što je podatak o prosječnom iznosu mjesečne neto plaće koji je objavio Državni zavod za sta s ku u Narodnim novinama br. 102/20016. od 9. 11. 2016. godine.

No, Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17), koje su na snagu stupile 2. 8. 2017. godine promije-njena je veličina dijela plaće koji je zaš ćen od ovrhe. Razli-ka nastaje u dva slučaja: ako ovršenik prima plaću manju od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, te ako se radi o ovrsi radi prisilne naplate iznosa za uzdržavanje djeteta.

2. Obračun zaš ćenog dijela plaćeObračun dijela plaće na kojem se ovrha ne može proves za-visi od visine plaće ovršenika i od vrste ovrhe. Iznosi na kojima se ovrha ne može proves utvrđeni su člankom 173., koji u prvom svom stavku na općenit način razlaže situacije kad se ovrha provodi na plaći ovršenika, u situaciji u kojoj se ne radi o ovršeniku koji ima plaću manju od prosjeka ni se radi o jednoj od ovrha za koje je predviđen manji dio koji ostaje ovršeniku. Za ovršenike čija je plaća manja od republičkog prosjeka za-š ćeni dio izračunava se od iznosa plaće, a za ovršenike čija je plaća jednaka ili veća od republičkog prosjeka izračunava se od iznosa republičkog prosjeka.

2.1. Ovršenikova plaća je najmanje 5.664,00 kn

Obračun koji zavisi od visine plaće ovršenika

Prosječna neto plaća u RH

Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha

Plaća = 5.664,00 kn 2/3 pr. n. pl. RH (= 3.776,00 kn)

sve preko 2/3 pr. n. pl. RH (> 3.776,00 kn)Plaća > 5.664,00 kn

Obračun koji zavisi od vrste tražbine zbog koje se ovr-ha provodi

Iznimka 2.1.1. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja ili po osnovi naknade šte-te zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos ili po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja od ovrhe je za-š ćeno:


Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha

Plaća = 5.664,00 kn 1/2 pr. n. pl. RH (= 2.832,00 kn)


Iznimka 2.1.2. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta od ovrhe je zaš će-no:


Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha

Plaća = 5.664,00 kn 1/4 pr. n. pl. RH(= 1.416,00 kn)


2.2. Ovršenikova plaća manja je od 5.664,00 knStavak 2. članka 173. Ovršnog zakona promijenjen je tako da se promijenio dio plaće u odredbi koja općenito uređuje slu-čaj u kojem ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH. Do sada je od ovrhe bilo zaš ćeno 2/3 plaće ovršenika, a od stupanja na snagu izmjena Ovršnog zakona od ovrhe je zaš ćeno 3/4 plaće.


Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha

Plaća < 5.664,00 kn 3/4 plaće ovršenika 1/4 plaće ovršenika

Iznimka 2.2.1. Stavak 2. se nije promijenio u dijelu u kojem uređuje ovrhu koja se provodi radi naplate tražbine po os-novi zakonskog uzdržavanja ili po osnovi naknade štete zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos ili po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdr-žavanje zbog smr davatelja uzdržavanja od ovrhe, te je kod takvih ovrha i dalje zaš ćeno 1/2 plaće:


Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha


Izmjene u provođenju ovrha na plaćiGordana Muraja *

Nedavne izmjene Ovršnog zakona donijele su dosta promjena, između ostaloga i promjene u veličini dijela plaće koji je zaš ćen od ovrhe. Razlika u odnosu na odredbe koje su važile do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovrš-nog zakona nastaje u dva slučaja: ako ovršenik prima plaću manju od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, te ako se radi o ovrsi radi prisilne naplate iznosa za uzdržavanje djeteta. U ovom se članku obrađuju promjene kod određivanja ovrhe na plaći.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

3. Naplata novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta

Do sada stavak 2. članka 173. nije predviđao iznimku za ovr-hu radi naplate iznosa za uzdržavanje djeteta. Uređenje je bilo takvo da je ovršenicima čija je plaća veća od 5.664,00 kn od ovrhe zaš ćena 1/4 prosječne neto plaće, odnosno 1.416,00 kn kao što je prikazano u tablici 2.1.2., a da je ovr-šenicima čija je plaća manja od 5.664,00 od ovrhe bilo zaš -ćena 1/2 plaće. Izmjena stavka 2 i dio koji je dodan na kraju sada uređuje da je i u slučaju, da je plaća ovršenika manja od 5.664,00 kn od ovrhe zaš ćena 1/4 plaće ovršenika.


Zaš ćeno od ovrhe

Dopuštena ovrha


Sve navedeno primjenjuje se i kad se ovrha provodi na dru-gim primanjima, koja imaju značaj jedinih stalnih novčanih primanja.

4. Promjene odredbi o ovrsi na plaćiČlanak 197. Ovršnog zakona, koji uređuje ovrhu na plaći do-živio je dopunu i sada ima sasvim novi stavak 2. Pri tome je dosadašnji stavak 2. postao stavak 3. Za uvod treba reći da stavak 1. ovog članka propisuje da se rješenjem o ovrsi na plaći određuje pljenidba određenog dijela plaće, te se poslo-davcu koji ovršeniku plaću ne isplaćuje na račun kod banke nalaže da novčani iznos za koji je određena ovrha ispla ovr-hovoditelju.

Dodani stavak 2. propisuje da će, iznimno od stavka 1. ovog članka, rješenjem o ovrsi na plaći sud odredi pljenidbu određenog dijela plaće i naloži poslodavcu, koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonsko-ga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smr- davatelja uzdržavanja – tzv. privilegiranih ovrha – ispla

odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnos rje-šenja o ovrsi.

Zbog promjene zakonskog okvira kojim je poslodavcima na-loženo da plaću mogu ispla jedino bezgotovinski, članak 197. zapravo je (bio) kočnica provođenju ovrhe. Naime, ako je ovršenik dao suglasnost za zapljenu dijela plaće, sredstva za namirenje vjerovnika ustežu se istovremeno s obračunom i isplaćuju osobi kojoj je dana suglasnost.

Pri tome, u nekom spletu okolnos da je ovršeniku otvo-ren zaš ćeni račun, poslodavac onaj dio plaće koji je za-š ćen od ovrhe isplaćuje na zaš ćeni račun ovršenika, a na račun na kojem se provodi ovrha zapravo nema prilje-va sredstava.

Istovremeno, s obzirom na zakonske uvjete, ovrhovodite-ljima i njihovim zastupnicima u postupku ovrhe jasno je da nemaju zbog čega predlaga ovrhu na plaći, jer će ih sud, s obzirom na odredbu stavka 1. članka 197. odbi sa zahtje-

vom za ovrhu na plaći. Ovrhovoditelj koji se želio napla ovrhom na plaći trebao je prvo dokaza da poslodavac ovr-šeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke. Jedini put koji bi ga do toga mogao doves bio je da zatraži ovrhu na nov-čanoj tražbini i novčanim sredstvima, da onda čeka neko vri-jeme kako bi se pokazalo da ovrhu nije moguće proves na računu kako bi dobio dokaze da poslodavac radniku plaću ne isplaćuje na račun. Tek tada je mogao zatraži ovrhu na plaći, naravno, uz prilaganje dokaza.

Ovakvo uređenje i ovakav postupak u nezavidan položaj dovodi sve koji se ne mogu napla , jer ovršenik efek v-no nema sredstava na računu.

Uviđa se da se ovrha sada može zatraži i na plaći, ali samo ako se radi o tzv. privilegiranim ovrhama koje su u nekoliko članaka Ovršnog zakona dobile poseban položaj. Šteta je da je zakonodavac odlučio takvu mogućnost da samo u izni-mnim slučajevima, jer to u nepovoljniji položaj stavlja sve druge ovrhovoditelje. U obrazloženju promjena, Vlada je u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Ovrš-nog zakona1 da je cilj ove promjene: zaš ta ovrhovoditelja koji imaju tražbine radi ostvarenja djetetove tražbine uz-državanja koje po članku 527. stavku 3. Obiteljskog zakona (NN, br. 103/15.) imaju pravo prvenstva naplate prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu nji-hova nastanka, a što se nije osiguravalo dosadašnjim za-konskim uređenjem.

Točno je da se s obzirom na zakonsko uređenje bez opisanog postupka nije mogla zatraži ovrha na plaći i ostvari pravo prvenstva koje za uzdržavanje djeteta propisuje Obiteljski zakon. No, ipak, ako je ta prednost već utvrđena posebnim zakonom, te bi u primjeni prvo trebalo poš va upravo tu prednost, uopće nije jasno zašto je mogućnost ovrhe na plaći uskraćena drugim ovrhovoditeljima.

Razumljivo je da se ovrsi za tražbinu uzdržavanja djeteta i sve ove tzv. privilegirane tražbine da prvenstvo, jer je priro-da stvari takva da se u svim m slučajevima radi o sredstvi-ma potrebnim za život ovršenika. No, pitanje je zašto je svim ostalim ovrhovoditeljima uskraćena mogućnost da uopće zatraže ovrhu na plaći. Iako ova odredba nudi formalnu jed-nakost pred zakonom, suš nski ovrhovoditelji nisu u jedna-kom položaju, a pri tome ni u Konačnom prijedlogu zakona ne pronalaze se argumente zbog kojih je usvojeno upravo takvo rješenje.

Bilo bi svakako dobro kad bi Vlada Republike Hrvatske, kao ovlašteni predlagač zakona, detaljnije obrazlagala ciljeve koji se žele pos ći pojedinim izmjenama, a osobito m obrazlo-ženjima da smisao i razloge zbog kojih jednu skupinu subje-kata zakon dovodi u nepovoljniji položaj od druge skupine subjekata.

1 KLASA: 711-01/16-01/04, URBROJ: 65-17-09.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

79


1. Zakon o radu i plaćeni dopustTijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslo-bođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji na temelju članka 86. Zakona o radu (NN, br. 93/14; dalje u tekstu: ZOR). Dani za važne osobne potrebe u pravilu su dani u kojima radnik sudje-luje u važnim obiteljskim događanjima. ZOR stavkom 3. ovog članka utvrđuje krug osoba koji se smatraju člano-vima uže obitelji. Tako radnik ovo pravo može ostvari , ako se radi o obiteljskom događanju koje se odnosi na supružnika, srodnike po krvi u pravoj liniji i njihovim su-pružnicima, braću i sestre, pastorčad i posvojenike, dje-cu povjerena na čuvanje i odgoj ili djecu na skrbi izvan vlas te obitelji, očuha i maćehu, posvojitelja i osobe, koje je radnik dužan po zakonu uzdržava , te osobu koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

2. Trajanje plaćenog dopusta po Zakonu o radu

Na temelju stavka 2. članka 86. ZOR-a plaćeni dopust može traja sedam radnih dana godišnje. Ipak, kolek v-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu trajanje plaćenog dopusta može se ugovori i drugačije. Svaki put kada se u zakonu pročita da se neko pitanje može uredi i drugačije, postavlja se pitanje – što to u praksi znači? Ako se pogledaju odredbe kolek vnih ugo-vora, vidjet će se da oni sadrže odredbe koje detaljnije uređuju pravo na plaćeni dopust.

Postavlja se pitanje što se događa kad je zbroj dana na koji radnik ima pravo zbog nastupanja određenih okol-nos veći od sedam, a to se može lako dogodi , ako se neki od važnih događanja ponove jekom godine ili se -jekom godine dogodi više različi h događanja. Činjenica je da poslodavac kod primjene ZOR-a, pod pretpostavkom da nije radno pravnim aktom razradio mjerodavne odred-be ZOR-a, nema obvezu radniku odobri više od sedam dana plaćenog dopusta godišnje. Isto je tako činjenica da

ga u tome ZOR ne sprječava, te da to u svakom trenutku može učini . Jasno je da preostaje dobra volja poslodavca i uvažavanje osobnih prilika radnika, a opet, ako posloda-vac tu dobru volju nema, radnik nema temelj za formalni prigovor, ako se neki od važnih osobnih događaja ponovi više puta. Kao što je vidljivo u izlaganju načina uređenja u kolek vnim ugovorima, neki od njih sadrže odredbu koja govori o tome što se događa kad se neki od obiteljskih do-gađanja ponovi. I tamo gdje su navedene te odredbe ne pokrivaju sve moguće slučajeve i kombinacije.

2.1. Plaćeni dopust za darivanje krvi

Po osnovi darivanja krvi radnik može ostvari jedan plaćeni slobodan dan koji, prema stavku 5. članku 86., i koris na dan darivanja krvi. U ovom slučaju radi se o pravu koje kolek vnim ugovorom, sporazumom sklo-pljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovo-rom o radu može bi i drugačije uređeno.

3. Naknada za dane plaćenog dopustaOsim što članak 86. ZOR-a, kojim je uređen plaćeni dopust, utvrđuje da radnik ima pravo na naknadu pla-će, ZOR ovdje ne govori izričito o visini naknade. Ipak, iz odredbe stavka 4. ovog članka može se zaključi da radnik ima pravo na naknadu koju bi dobio da je radio. Naime, stavak 4. članka 86. ZOR-a propisuje da pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog os-posobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada radnik ostvaruje pod uvje ma, u trajanju i uz naknadu određenu kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Iz toga slijedi da se ak ma radnog prava uvje za plaćeni dopust za potrebe obrazovanja mogu ugovori i drugačije.

Za primije je da su neki od zaključenih kolek vnih ugo-vora za javne službe, kao što se može vidje u prikazu koji slijedi u drugom dijelu ovog članka, razrađivali i donekle drugačije uređivali pravo na plaćeni dopust.

4. Ostala prava iz radaZa stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom pro-

Plaćeni dopustGordana Muraja *

Pravo radnika na neplaćeni dopust obrađeno je u članku u časopisu u broju 7/8. U ovom broju iznijela su se stajališta vezana uz pravo na plaćeni dopust zaposlenicima u javnom sektoru. Ovo pravo uređeno je prije svega Zakonom o radu koji daje osnovni okvir ovog prava i njegovog korištenja. Dodatno je razrađeno u brojnim kolek vnim ugovorima. Detaljan pregled uređenja tumači se člankom kako slijedi.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

vedenim na radu. I ovo utvrđenje stavka 5. članka 86. dodatno potvrđuje da za vrijeme korištenja plaćenog do-pusta radnik ima pravo na naknadu kao da je radio.

5. Odnos TKU-a prema granskim kolek vnim ugovorima

Svi kolek vni ugovori moraju bi u skladu sa Zakonom o radu. Sve ono što je kao temelj utvrđeno Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i zaposlenike u jav-nim službama vrijedi tako kako je u TKU uređeno u svim javnim službama, ako nije drugačije utvrđeno granskim kolek vnim ugovorom.

U svim slučajevima kad granski kolek vni ugovor propi-suje drugačije, primjenjuje se granski kolek vni ugovor. Interni ak poslodavca moraju bi u skladu s granskim kolek vnim ugovorom, TKU u dijelu koji nije uređen granskim ugovorom i Zakonom o radu. Kad postoji situ-acija da granski kolek vni ugovor nije zaključen, kao što je upravo slučaj s javnom službom znanos i visokog ob-razovanja, primjenjuje se TKU i interni ak poslodavca.

6. Plaćeni dopust na temelju kolek vnih ugovora

Poslodavac i radnik svoj odnos mogu uredi na različite načine. Osim ugovora o radu kojim se posebno može ugovori i pravo na neplaćeni dopust te način odobra-vanja neplaćenog dopusta, ovo pitanje može bi ure-đeno i pravilnikom o radu važećim kod poslodavca, ali i kolek vnim ugovorom.

U ovom dijelu bit će dan pregled uvjeta po različi m ko-lek vnim ugovorima. Upravo ovakva analiza i pregled daju veoma dobru sliku o tome što je kolek vno ugova-ranje, jer vidimo kako je temelj iz ZOR-a dobio svoje razli-čite izraze u različi m kolek vnim ugovorima. Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13, 153/13, 77/15, 71/16 i 123/16; dalje u tekstu: KU) pravo na plaćeni dopust uređuje člancima od 31. do 35.

6.1. Plaćeni dopust za osobna događanja

Članak 31. razrađuje broj dana na koji službenik i namje-štenik (dalje u tekstu korist će se izraz službenik, koji će označava oba pojma) ima pravo, a koji se razliku po tome koje je osobno događanje u pitanju. Tu su navedena događanja i sa svakim događanjem broj dana na koje rad-nik ima pravo čiji prikaz je dan u tablici.

Nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni danDobrovoljno davanje krvi

2 radna dana

Selidba u istom mjestuSmrt ostalih krvnih srodnika zaključno s četvr m stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva Sudjelovanje u sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr.

Teška bolest supružnika, djeteta ili roditelja 3 radna danaSelidba u drugo mjesto 4 radna danaElementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika

5 radnih danaRođenje djetetaSmrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka

Zaključenje braka

Iako je ZOR-om utvrđeno da radnik ima pravo na sedam dana plaćenog dopusta godišnje, iz ove tablice je jasno da se može dogodi da se neki od događaja dogode i više puta jekom godine. KU u ovom istom članku uređuje da pravo na plaćeni dopust službenik ima za svaki smrtni slučaj i za svako dobrovoljno davanje krvi. Zanimljiv bi bio odgovor na pitanje treba li nas, to što ova odredba govori samo o smrtnim slučajevima, naves na zaključak da pla-ćeni dopust neće bi odobren, ako se neki od događanja ponove jekom godine?

Vidjeli smo da ZOR određuje sedam dana godišnje, ali ostavlja i mogućnost povoljnijeg uređenja i povoljnije primjene ovih odredbi. No tu se pojavljuje pitanje jed-nake primjene na sve, jer kad s gnemo do toga da služ-beniku to može ili ne mora bi odobreno već smo na terenu da netko može ostvari više prava od drugih. Zato bi bilo dobro da se ova situacija uredi i da KU sadr-ži odredbu koja bi se određeno izjasnila i o slučaju da se ponove neki od ostalih događaja.

6.2. Plaćeni dopust za pripremu pravosudnog i državnog stručnog ispita

U posebni članak izdvojen je plaćeni dopust za pripre-mu državnog stručnog ispita koji se može iskoris u trajanju od sedam dana, jednako za sve stručne spre-me, koji uključuju i dan polaganja ispita. U ovom istom članku nalazimo i odredbu da se za pripremu pravosud-nog ispita službeniku koji nema obvezu polaganja ispita može odobri sedam dana, a 30 dana službeniku, koji je obavezan položi ispit. Iako to u stavku 2. koji uređuje ovo pitanje nije izričito naznačeno, po analogiji sa stav-kom 1., podrazumijeva se da dani obuhvaćaju i dan polaganja ispita.

6.3. Plaćeni dopust za školovanje, osposobljavanje i usavršavanje

KU razlikuje i stručno i opće školovanje, osposobljavanje i usavršavanje na koje je službenik upućen od čelnika dr-žavnog jela, te je za te potrebe moguće službeniku za svaki ispit odobri dva dana, a za završni rad pet dana plaćenog dopusta. Oni službenici koji se školuju za vla-s te potrebe, odnosno koji nemaju obvezu završi odgo-varajuće školovanje za potrebe poslova koje obavljaju, također imaju pravo na plaćeni dopust, ali nešto kraći: njima se za svaki ispit po predmetu odobrava jedan dan, a za završni rad dva dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

81


6.4. Plaćeni dopust za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 34. stavak 1. uređuje situaciju u kojoj službenik kori-s plaćeni dopust za trajanja godišnjeg odmora. U takvom slučaju službenik se vraća na rad na dan kada bi mu i inače završio godišnji odmor, a ostatak godišnjeg odmora – dakle, dane u koje je umjesto godišnjeg odmora koris o plaćeni dopust – iskoris t će naknadno. Situacija je drugačija ako plaćeni dopust završava nakon što bi završio godišnji odmor u kojem slučaju se službenik vraća na rad po završetku pla-ćenog dopusta, kako je to uređeno stavkom 2 ovog članka.

U ovom se članku ne spominje mogućnost da plaćeni dopust započne za trajanja godišnjeg odmora, a da za-vrši nakon što bi završio godišnji odmor. No odgovara-jućom primjenom stavka 1. službenik i opet nakon po-vratka na rad može naknadno iskoris dane godišnjeg odmora koje nije iskoris o.

6.5. Naknada i ostala prava iz rada

Vidi se da ZOR, iako određuje da radnik ima pravo na naknadu, ne sadrži izričitu odredbu koja bi govorila o vi-sini naknade. Zbog toga je vrlo korisno da je KU otklonio sve dvojbe, jer je izrijekom, u članku 35. utvrđeno da se u pogledu stjecanja prava iz službe, ili u vezi sa službom odnosno radnim odnosom razdoblja plaćenog dopusta smatraju vremenom provedenim na radu. Iz toga ned-vojbeno slijedi da radnik ima pravo na naknadu u visini koju bi dobio da je radio. Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 24/17; dalje u tekstu TKU) člankom 43. stavkom 1. utvr-đuje pravo zaposlenika na plaćeni dopust, i to:

Nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni danDarivanje krvi

2 radna dana

Selidba u istom mjestuSudjelovanje u sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr.Smrt brata ili sestre, djeda ili bake, te roditelja supružnikaTeška bolest roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

Selidba u drugo mjesto 4 radna danaElementarne nepogode

5 radnih danaRođenje djetetaSmrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unukaSklapanje braka

I TKU u ovom članku u stavku 2. sadrži odredbu da za-poslenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je jekom iste godine iskoris o po drugim osnova-ma. S obzirom na način na koji je postavljeno pravo na plaćeni dopust, i ovdje je pitanje što bi se dogodilo i s kojim bi argumentom zaposleniku bio osporen plaćeni dopust, ako se neki od, primjerice nemilih, osobnih do-gađanja ponovio jekom iste kalendarske godine.

U praksi je bilo susreta s pitanjem koje se odnosi upravo na takav slučaj gdje je zaposlenici u istoj godini umro suprug i jedan od roditelja. Dakle, kad ne bi bilo ogra-ničenja po pravilima kolek vnog ugovora ostvarila bi pravo na dva puta po pet dana plaćenog dopusta, a uz ograničenje dobiva dva dana manje. Upravo ovim pita-njem bavili su se neki od kolek vnih ugovora, pa u njima nalazimo razradu ovog pitanja. Stavak 3. članak 43. TKU određuje da se u slučaju nastanka nekog od događanja u vrijeme dok zaposlenik koris godišnji odmor, na za-htjev zaposlenika godišnji odmor prekida te zaposlenik koris plaćeni dopust. Nema posebnih odredbi o tome što se događa s danima godišnjeg odmora, nesumnji-vim se čini da će ih radnik iskoris naknadno.

6.6. Plaćeni dopust za potrebe školovanja i polaganja stručnog ispita

U prošlom broju obrađena je tema neplaćenog do-pusta, pa se ovdje spominje stavak 1. članka 44., jer je njim utvrđen broj dana neplaćenog dopusta koji se zaposleniku može odobri za potrebe vlas tog školo-vanja i stručnog usavršavanja. Is taj broj dana može se odobri i zaposleniku kojeg je na školovanje upu o poslodavac, i to:

Pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vješ na (informa čko školovanje, učenje stranih jezika i sl.) 2 danaPrisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima 5 danaPripremanje i polaganje ispita u srednjoj školiPolaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima, odnosno za polaganje pravosudnog ispita 10 dana

Ovdje baš nije do kraja jasno zašto bi broj dana za školova-nje i stručno usavršavanje zaposlenika na koje ga je upu- o poslodavac bio ograničen. Ako bi se ograničenje iz ove

odredbe primijenilo tako kako glasi, poteškoće bi nastale primjerice u slučaju da seminar traje šest dana, a da namje-šteniku za prisustvovanje seminarima može bi odobreno pet dana. No, odredba članka 44. stavka 3. propisuje da zaposlenik za školovanje na koje ga je upu o poslodavac ima pravo na plaćeni dopust pod uvje ma iz stavka 1. i 2. – odnosno istovjetno uvje ma za neplaćeni dopust. Ako rad-nik koris plaćeni dopust za pripremu i polaganje ispita, jer je za obavljanje poslova radnog mjesta kao uvjet propisan stručni ispit, prema odredbi stavka 4. članka 44. za pripre-mu i polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana.

6.7. Plaćeni dopust sindikalnih povjerenika

Kao jedan od načina na koji se omogućuje radnicima pravo na sindikalnu ak vnost, TKU u članku 81. sindi-kalnom povjereniku, odnosno članovima sindikalnog povjereništva daje pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno 10 dana godišnje koji mogu koris za sindi-kalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije.

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

6.8. Plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita pripravnika

Uz sve navedeno na plaćeni dopust, prema članku 30. TKU, ima i pripravnik za polaganje stručnog ispita, i to u trajanju od najmanje:

Radna mjesta III. vrste 5 radnih danaRadna mjesta II. vrste 7 radnih danaRadna mjesta I. vrste 10 radnih dana

Uz to, pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kad polaže pripravnički ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita još jedan dan. Ovdje je zanimljivo uoči da TKU za pripravnike razrađuje cijelu skalu, zavisno od toga u kojoj je vrs radno mjesto. Za razliku od toga, za obavljanje poslo-va radnog mjesta za koje je kao uvjet propisan stručni ispit, prema odredbi stavka 4. članka 44. za pripremu i polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u uku-pnom trajanju od sedam radnih dana.

Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanova-ma kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna (NN, br. 46/17) uopće se ne bavi temom plaćenog dopu-sta ni mirovanja radnog odnosa. Zaposlenicima u usta-novama kulture plaćeni dopust odobrava se na temelju TKU-a.

Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (dalje u tekstu: KUZZUOU) svojim člankom 27. u jednoj mjeri ponavlja odredbe TKU-a, ali se u ne-kim stavkama i razlikuje. Ono čime ovaj kolek vni ugo-vor proširuje odredbe TKU-a ispisano je podebljanim slovima.

Nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni danZa svako darivanje krvi

2 radna dana

Selidba u istom mjestu stanovanjaSudjelovanje u sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr.Smrt brata ili sestre, djeda ili bake, te roditelja supružnikaTeška bolest roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

Selidba u drugo mjesto stanovanja 4 radna danaElementarne nepogode

5 radnih dana

Rođenje djetetaSmrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, staratelja i unukaSklapanje braka

Stavci 2) i 3) ovog članka zapravo ponavljaju stavke 2. i 3. članka 43. TKU-a. Članak 28. KUZZUOU u stavcima od 1) do 3) ponavlja odredbe članka 44. TKU-a, no stavak 4. dodat-no razrađuje plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita. Zaposlenici u osnovnoškolskim ustanovama imaju pravo na plaćeni dopust, ako je za obavljanje poslova radnog mjesta kao uvjet propisan stručni ispit, stručno usavrša-

vanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskoga pe-dagoško-psihološkog obrazovanja za pripremu i polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u uku-pnom trajanju od 10 radnih dana. O korištenju plaćenog dopusta odlučuje poslodavac. Odredbe članka 29., koje se odnose na polaganje stručnog ispita pripravnika glase doslovno kao i odredbe članka 30. TKU-a, pa ne donose nikakvu razliku.

Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 39/17, dalje u tekstu: KUZZUSU) u članku 38. ponavlja odredbe članka 27. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama te upućuje da se u svemu može primijeni tablica, koja je objavljena u dijelu koji se odnosi na KUZZUOU. Pita-nje plaćenog dopusta za polaganje pripravničkog ispita uređeno člankom 39. KUZZUSU, također ponavlja prava koja je utvrdio članak 30. TKU-a.

Razlika u odnosu na TKU u kojoj ovaj kolek vni ugovor razrađuje pravo zaposlenika upućenog na stručno usa-vršavanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja, odlukom poslo-davca može dobi pravo na plaćeni dopust za priprema-nje i polaganje ispita u trajanju najmanje od 10 radnih dana godišnje, utvrđena stavkom 4. članka 30. Zanimlji-vo je uoči da ovaj kolek vni ugovor sadrži i odredbu koja dodatno ograničava pravo na plaćeni dopust me što ukupni broj dana koje zaposlenik može koris za sve oblike stručnog usavršavanja i polaganje stručnog ispita je do 15 dana godišnje. Članak 40. koji uređuje pitanje dopusta za školovanje također prenosi odredbe članka 44. TKU, pa ni tu ne nastaju razlike u primjeni.

Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 32/17; dalje u tekstu: KUZDSS) plaćeni dopust uređuje u nekoliko članaka. U članku 23 nalazimo tablicu s brojem dana koje radnik može koris za važne osobne potrebe.

Nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan

Darivanje krvi 2 radna dana za svako darivanje

Selidba u istom mjestu2 radna danaSmrt brata ili sestre, djeda ili bake, te roditelja

supružnikaSudjelovanje u sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr. 3 radna danaTeška bolest roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanjaSelidba u drugo mjesto 4 radna danaElementarne nepogode

5 radnih danaSmrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, očuha, maćehe i unukaRođenje djetetaSklapanje braka

I po KUZDSS zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj, neovisno o broju dana koje je jekom

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

83


iste godine iskoris o po drugim osnovama. Također, ako neki od slučajeva za koje radnik ima pravo na pla-ćeni dopust nastane dok je radnik na odmoru, prekida se korištenje godišnjeg odmora te radnik koris plaćeni dopust. Zaposlenik upućen na školovanje, stručno os-posobljavanje ili usavršavanje prema članku 24. KUZD-SS-a ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita još pet dana. Sta-vak 2. ovog članka utvrđuje i obvezu poslodavca koji je zaposlenika upu o na školovanje na zaključivanje ugo-vora o međusobnim pravima i obvezama.

Pitanje prava na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita KUZDSS u članku 25. rješava drugačije od TKU utoliko što utvrđuje da pravo na plaćeni dopust po is m mjerilima kao i pripravnik ima i drugi stručni zaposle-nik koji ima obvezu polaganja stručnog ispita. Vidi se u prethodnim odlomcima da TKU razlikuje prava na broj dana plaćenog dopusta pripravnika u odnosu na druge zaposlenike koji imaju obvezu polaga stručni ispit.

Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstve-nog osiguranja (NN, br. 143/13; dalje u tekstu: KUZD-ZIZO) plaćeni dopust uređuje u članku 38. u kojem ra-zrađuje i ponešto drugačije uređuje događaje i krug članova uže obitelji kod pitanja prava na plaćeni dopust u odnosu na TKU.

Tako se pravo na plaćeni dopust može ostvari u sljede-ćim slučajevima:

Nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan

Darivanje krvi 2 radna dana za svako darivanje

Smrt brata ili sestre, djeda ili bake, pradjeda, prabake te roditelja supružnika 2 radna dana

Selidba u istom mjestu 2 radna danaSudjelovanje u sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr.

2 radna dana

Teška bolest roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

Selidba u drugo mjesto 4 radna danaSklapanje braka 5 radnih danaRođenje djeteta 5 radnih danaSmrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka, očuha i pomajke

5 radnih dana

Elementarne nepogode 5 radnih dana

I ovdje, u stavku 2., nalazi se odredba da radnik ima pra-vo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj, neovisno o

broju dana koje je iskoris o jekom godine po drugim osnovama. Pravo na plaćeni dopust može se ostvari i za trajanja godišnjeg odmora prema stavku 3. ovog članka. KUZDZIZO u članku 39. razrađuje i pitanje plaće-nog dopusta kod obavezne edukacije za potrebe poslo-davca. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za potrebe usavršavanja ili obrazovanje.

Polaganje stručnog ispita 7 danaPolaganje specijalis čkog ispita 15 danaPolaganje ispita iz uže specijalizacije 10 danaObvezno kon nuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje 7 dana

Polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu 10 dana

Ovdje se odmah uočava da su određeni samo dani, bez posebne napomene radi li se o radnim danima ili ka-lendarskim. No upravo to što nema posebne napomene upućuje na zaključak da su u pitanju radni dani, jer je vidljivo da članak 38. jasno određuje radne dane, pa se po analogiji to može primijeni i na ovaj članak. Tako-đer, članak 40. jasno utvrđuje da se vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe po-slodavca i/ili radi obveznog kon nuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra vremenom provedenim na radu.

Odredbe o dopustu za školovanje, koje se nalaze u članku 42. istovjetne su odredbama članka 44. TKU i ne donose razlike. Pravo pripravnika na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita samo je načelno utvrđeno u ovom kolek vnom ugovoru. On se od ostalih ipak ra-zlikuje u tome što članak 29., koji uređuje stručni ispit utvrđuje da se plaćeni dopust koris zadnji mjesec u okviru pripravničkog staža.

Službenici i namještenici u jedinicama lokalne (regio-nalne) samouprave, pravo na plaćeni dopust ostvaruju u skladu s općim ak ma radnog prava prema kojima su zaključili ugovor. Budući da svaka jedinica lokalne (re-gionalne) samouprave može ima svoj kolek vni ugo-vor, a neke ga i nemaju nego radne odnose zasnivaju na pravilnicima o radu, prikaz prava na neplaćeni dopust zaposlenika u JL(R)S-u prelazi okvire ovog članka.

Na prava namještenika zaposlenih u ustanovama za predškolski odgoj primjenjuju se također kolek vni ugovori koje sindikat zaključuje s osnivačem, odnosno fi nancijerom ustanove, te se i na zaposlene u ustanova-ma za predškolski odgoj odnosi isto ovo što smo nazna-čili za službenike i namještenike u jedinicama lokalne (regionalne) samouprave.

84

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. UvodU predmetu C549/141, zahtjev za prethodnu odluku odnosio se na tumačenje članka 2. Direk ve Europ-skog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama, a upućen je u okviru spo-ra između Finn Frogne A/S (dalje u tekstu: Frogne) i Rigspoli et ved Center for Beredskabskommunika on (komunikacijski centar za hitne slučajeve nacionalne policije, Danska, dalje u tekstu: CFB) povodom valja-nos nagodbe koju su sklopili CFB, javni naručitelj, i Terma A/S, ponuditelj s kojim je ugovor sklopljen, u okviru izvršenja tog ugovora.

2. Glavni postupak i prethodno pitanjeTijekom 2007. godine, Danska je pokrenula postupak javne nabave u obliku natjecateljskog dijaloga radi is-poruke sveobuhvatnog komunikacijskog sustava za-jedničkog svim hitnim interventnim službama i odr-žavanja tog sustava jekom nekoliko godina. CFB je kasnije postao javno jelo nadležno za provođenje te javne nabave. Predmetni je ugovor dodijeljen društvu Terma. Ugovor koji je s njim sklopljen 4. veljače 2008. odnosio se na ukupan iznos od 527 milijuna DKK (ot-prilike 70 629 800 €), od čega je 299 854 699 DKK (otprilike 40 187 000 €) odgovaralo minimalnom rje-šenju koje je bilo opisano u dokumentaciji za nadme-tanje, dok se višak odnosio na mogućnos i isporuke koje nisu nužno bile predmet zahtjeva za izvršenje.

Tijekom izvršavanja ugovora pojavile su se poteškoće u odnosu na poštovanje rokova isporuke, pri čemu su CFB i Terma međusobno odbacivali odgovornost u od-

* Kris na Zovko, dipl. iur., Grad Zagreb.1 Presuda od 7. rujna 2016., ECLI:EU:C:2016:634.

nosu na nemogućnost predviđenog izvršenja ugovo-ra. Nakon pregovora, stranke su dogovorile sklapanje nagodbe na temelju koje je ugovorna obveza trebala bi smanjena na isporuku radijskog komunikacijskog sustava regionalnim jelima policije, približne vrijed-nos 35 000 000 DKK (otprilike 4 690 000 €), a CFB je stekao dvije farme centralnih servera, približne vri-jednos 50 000 000 DKK (otprilike 6 700 000 €), koje je Terma kupila s namjerom da ih iznajmi CFB-u pri izvršenju prvotnog ugovora. U okviru tog sporazuma svaka se strana obvezala odreći svih prava, koja pro-izlaze iz prvotnog ugovora osim onih koja proizlaze iz nagodbe.

Prije konačnog sklapanja te nagodbe, CFB je 19. listo-pada 2010. u Službenom listu Europske unije objavio dobrovoljnu obavijest za ex ante transparentnost u vezi s nagodbom koju je namjeravao sklopi s Termom, sukladno članku 2.d stavku 4. Direk ve 89/665. Fro-gne, koji nije podnio zahtjev za predselekciju radi su-djelovanja u postupku javne nabave u vezi s prvotnim ugovorom, podnio je pritužbu Komisiji za pritužbe u području javne nabave (dalje u tekstu: Komisija za pri-tužbe). Ta je Komisija prije odlučivanja o meritumu, odlukom od 10. prosinca 2010. odbila pritužbi prizna suspenzivni učinak. Spomenuta je nagodba skloplje-na 17. prosinca 2010. Pritužba koju je Frogne podnio Komisiji za pritužbe odbijena je odlukom od 3. stude-noga 2011. Pravno sredstvo koje je nakon te odluke podnio Frogne također je odbijeno odlukom Žalbenog suda u istočnoj regiji od 20. prosinca 2013.

Taj je sud najprije presudio da je izmjena prvotnog ugovora izvršena nagodbom koju su sklopili CFB i Ter-ma predstavljala bitnu izmjenu tog ugovora u smislu sudske prakse Suda. Među m, taj je sud za m sma-trao, s jedne strane, da ta nagodba nije bila posljedica volje Terme i CFB-a da ponovno ugovore bitne uvjete početnog ugovora radi op mizacije njihove kasnije

Sporazumno smanjenje opsega ugovora o javnoj nabavi Kris na Zovko *

Autorica u tekstu daje detaljnu analizu presude Suda Europske unije iz područja javne nabave koja se odnosi na bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi. U predmetnom postupku jekom izvršenja ugovora o javnoj na-bavi došlo je do poteškoća u odnosu na poš vanje rokova isporuke, te su stranke ugovora odlučile sklopi nagodbu kojom su smanjene ugovorne obveze. Tumačenje o tome je li takvo postupanje ugovornih stranaka moguće ili ne, dao je Sud Europske unije.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

85

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

suradnje u značajno izmijenjenim uvje ma, nego je predstavljala alterna vno rješenje spora nastalog iz-među stranaka umjesto raskida tog ugovora u okol-nos ma u kojima se njegov nastavak činio nemogu-ćim, rješenje u okviru kojeg je svaka strana pristala na znatna odricanja radi nalaženja prihvatljivog rje-šenja, bitno smanjenog opsega u odnosu na taj ugo-vor, čime bi svakoj strani bilo omogućeno da izbjegne rizike vjerojatno neproporcionalnih gubitaka. S druge strane, nište nije išlo u prilog zaključku da je namjera CFB-a ili Terma bila da zaobiđu pravila za provedbu javne nabave.

U m okolnos ma Žalbeni sud u istočnoj regiji sma-trao je da se načelima jednakog postupanja i transpa-rentnos ne pro vi sklapanje te nagodbe, ako postoji uska veza između prvotnog ugovora i isporuka koje su predviđene tom nagodbom. To je bio slučaj u od-nosu na isporuku radijskog komunikacijskog sustava regionalnim jelima policije, ali ne i prodaju dviju far-mi centralnih servera. Uzimajući potonje u obzir, taj je sud presudio da su odluka CFB-a o nagodbi u glav-nom postupku i sklapanje te nagodbe bili pro vni na-čelu jednakog postupanja i obvezi transparentnos . Utvrđeno je kako činjenica da je sklapanje te nagod-be omogućilo javnom naručitelju da izbjegne rizike koji su povezani sa spornom situacijom nije utjecala na valjanost te nagodbe.

Među m, Žalbeni sud u istočnoj regiji presudio je da mišljenje CFB-a u skladu s kojim je sklapanje spo-razuma o nagodbi s Termom bilo dozvoljeno bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje sukladnog pravilima Unije nije bilo očito pogreš-no. Uzimajući u obzir dobrovoljnu obavijest za ex ante transparentnost koju je javni naručitelj objavio u Službenom listu Europske unije u vezi s nagodbom koju je namjeravao sklopi na temelju članka 2.d stavka 4. Direk ve 89/665, i činjenicu da je, prije nje-zina sklapanja, čekao ne samo da istekne rok od deset dana predviđen tom odredbom, nego i da komisija za pritužbe odluči o eventualnom suspenzivnom učinku pritužbe koju joj je podnio Frogne, navedeni je sud ocijenio da nije moguće proglasi da taj sporazum ne proizvodi učinke, tako da ne treba prihva pravno sredstvo koje mu je podneseno.

Frogne je pokrenuo postupak pred Vrhovnim sudom Danske, te tvrdio da odgovor na pitanje treba li ugo-vor iz nagodbe koja se odnosi na prvotni ugovor o jav-noj nabavi bi predmet postupka javne nabave ovisi isključivo o tome je li izmjena koja je njome unesena u prvotni ugovor o javnoj nabavi bitna. U predmetnom je slučaju izmjena bila bitna, bilo da je riječ o predme-tu ugovora kako je izmijenjen ili njegovoj znatno sma-njenoj vrijednos , s obzirom na to da je izmijenjeni

ugovor o javnoj nabavi mogao zainteresira i manje poduzetnike. Osim toga, očitovanja ekonomske pri-rode, kao i zaš ta položaja naručitelja, ne mogu se is ca kako bi se njima opravdala povreda načela jednakog postupanja i obveze transparentnos .

CFB navodi dva aspekta nagodbe. Kad je riječ, s jedne strane, o ograničavanju ugovora na isporuku radij-skog komunikacijskog sustava samo regionalnim je-lima policije, on is če važnost činjenice da se izmje-na sastojala od znatnog smanjenja isporuke, što nije uređeno pravom Unije. Kad je riječ, s druge strane, o stjecanju farmi centralnih servera u odnosu na koje je u prvotnom ugovoru o javnoj nabavi bilo predviđen samo njihov najam, on u bitnome smatra da raspo-laganje njihovim vlasništvom, a ne njihov najam, ne predstavlja bitnu izmjenu tog ugovora.

CFB smatra da, kada izvršenje ugovora o javnoj naba-vi uzrokuje poteškoće, što nije neuobičajeno za neke vrste ugovora o javnoj nabavi, poput ugovora koji se odnose na razvoj informa čkih sustava, javnom na-ručitelju mora se prizna široka margina prosudbe kako bi mu se omogućilo da nađe razumno rješenje u slučaju poteškoća kod provedbe. U pro vnom, on bi bio dužan odreći se razumnih prilagodbi ili raskinu ugovor, uz rizike i gubitke koji iz toga proizlaze. Tu-mačenje Direk ve 2004/18 tako da ona nalaže provo-đenje novog postupka javne nabave u istom slučaju značilo bi prak čno zabranu sklapanja nagodbe, što bi predstavljalo zadiranje u obvezno pravo, što nije dozvoljeno Ugovorima.

Vrhovni sud Danske stoga postavlja pitanje o dosegu članka 2. Direk ve 2004/18, osobito podrazumijeva-ju li načelo jednakog postupanja i obveza transparen-tnos da javni naručitelj ne smije sklopi nagodbu radi rješavanja poteškoća nastalih uslijed izvršenja ugovora o javnoj nabavi, a da automatski ne nasta-ne obveza provođenja novog postupka javne nabave koja bi se odnosila na uvjete tog sporazuma. Taj sud smatra da se novi element u odnosu na situacije koje je Sud prethodno ispi vao nalazi u navedenim po-teškoćama u provedbi, i u odnosu na koje je sporno mogu li se pripisa jednoj ili drugoj strani, te je, ko-načno, relevantno pitanje postoji li mogućnost skla-panja nagodbe radi rješavanja h poteškoća, a da se ne mora organizira novi postupak javne nabave.

U m je okolnos ma Vrhovni sud Danske odlučio prekinu postupak i upu Sudu Europske unije sljedeće prethodno pitanje: Treba li članak 2. Direk- ve 2004/182, u vezi s presudama Suda od 19. lip-

2 Članak 2. Načela sklapanja ugovora: Javni naručitelji se prema gospodarskim subjek ma ponašaju jednako i nediskriminirajuće i djeluju na transparentan način.

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

nja 2008., pressetext Nachrichtenagentur (C454/06, EU:C:2008:351), i od 13. travnja 2010., Wall (C91/08, EU:C:2010:182), tumači tako da sporazum o nagodbi, koji uvodi ograničenja i izmjene usluga koje treba pru-ži prema prvobitnom sporazumu stranaka, u okviru ugovora za koji je prethodno provedena javna nabava i uzajamnog sporazuma o odricanju od primjene prav-nih sredstava u slučaju neizvršenja radi izbjegavanja naknadnog sudskog postupka, predstavlja ugovor koji sam po sebi iziskuje postupak javne nabave, u situaciji kada je ispunjenje izvornog ugovora postalo otežano?

3. O prethodnom pitanjuSud koji je upu o zahtjev u bi pita treba li članak 2. Direk ve 2004/18 tumači tako da, nakon dodje-le ugovora o javnoj nabavi, u is nije moguće unije bitnu izmjenu bez pokretanja novog postupka javne nabave čak i ako ta izmjena objek vno predstavlja vrstu sporazuma o nagodbi koji podrazumijeva uzaja-mna odricanja obiju strana radi rješavanja spora, čiji je ishod neizvjestan, a koji je nastao uslijed poteškoća u izvršavanju tog ugovora.

Iz sudske prakse Suda Europske unije proizlazi da se načelu jednakog postupanja i obvezi transparentno-s koja iz njega proizlazi pro vi to da, nakon dodje-le ugovora o javnoj nabavi, javni naručitelj i uspješ-ni ponuditelj u odredbe tog ugovora unose izmjene tako da te odredbe pokazuju bitno drugačije značajke u odnosu na prvotni ugovor. O tome je riječ ako je učinak predviđenih izmjena proširenje opsega ugo-vora u znatnoj mjeri novim elemen ma koji nisu bili predviđeni ili izmjena ekonomske ravnoteže ugovora u korist javnog naručitelja ili ako te izmjene mogu do-ves u pitanje dodjelu ugovora o javnoj nabavi, na način da bi, u slučaju da su te izmjene bile sadržane u dokumentaciji mjerodavnoj za provedbu prvotnog postupka javne nabave, bila odabrana druga ponuda ili bi bio prihvaćen drugi ponuditelj.

Kad je riječ o potonjem slučaju, valja istaknu da iz-mjena elemenata ugovora koja se sastoji od smanje-nja opsega predmeta tog ugovora može kao poslje-dicu ima da on postane dostupan većem broju gos-podarskih subjekata. Naime, u mjeri u kojoj je prvotni opseg tog ugovora bio takav da su samo neki podu-zetnici mogli podnije prijavu ili ponudu, smanjenje opsega tog ugovora može ga učini predmetom in-teresa i manjih poduzetnika. Nadalje, s obzirom na to da minimalne razine sposobnos koje se zah jevaju za određeni ugovor o javnoj nabavi na temelju član-ka 44. stavka 2. drugog podstavka Direk ve 2004/18 moraju bi u vezi s predmetom ugovora te bi raz-mjerni predmetu ugovora, smanjenje opsega pred-meta tog ugovora može doves do proporcionalnog

smanjenja razina sposobnos koje se traže od natje-catelja i ponuditelja.

Načelno, bitna izmjena ugovora o javnoj nabavi nakon njegove dodjele ne može se obavi dogovorom izme-đu javnog naručitelja i uspješnog ponuditelja, nego se treba proves novi postupak javne nabave koji se odnosi na tako izmijenjen ugovor. Drugačije bi bilo jedino da je ta izmjena bila predviđena odredbama prvotnog ugovora. Među m, iz odluke kojom se upu-ćuje prethodno pitanje proizlazi da, sukladno analizi Žalbenog suda u istočnoj regiji na koju se poziva Vr-hovni sud Danske, posebnost situacije u glavnom po-stupku leži u činjenici da izmjena ugovora, koja je oci-jenjena bitnom, nije proizašla iz volje ugovornih stra-na da ponovno ugovore bitne odredbe ugovora koje su ih prvotno obvezivale, u smislu gore spomenute sudske prakse Suda Europske unije, nego iz objek v-nih poteškoća s neizvjesnim posljedicama do kojih je došlo u okviru izvršavanja tog ugovora, a o kojima su određene zainteresirane osobe koje su podnijele oči-tovanja Sudu Europske unije istaknule da je neizvje-snost postojala i u odnosu na složene ugovore, poput ugovora koji su podrazumijevali razvoj informa čkih sustava, kao u predmetnom slučaju.

No, ni činjenica da bitna izmjena odredaba ugovora o javnoj nabavi nije bila mo virana namjerom javnog naručitelja i uspješnog ponuditelja da ponovno ugo-vore odredbe ugovora, nego njihovom namjerom da pos gnu nagodbu u odnosu na objek vne poteškoće do kojih je došlo u okviru izvršavanja tog ugovora, ni objek vna neizvjesnost određenih izvršenja ugovor-nih obveza ne mogu opravda da je o toj izmjeni od-lučeno, a da nije poštovano načelo jednakog postu-panja koje se mora primjenjiva na sve gospodarske subjekte koji su potencijalno zainteresirani za ugovor o javnoj nabavi.

Kad je riječ o razlozima koji mogu naves javnog na-ručitelja i uspješnog ponuditelja da razmatraju bit-nu izmjenu dodijeljenog ugovora koja podrazumije-va provođenje novog postupka javne nabave, valja istaknu , s jedne strane, da upućivanje na namjeru stranaka da ponovno ugovore odredbe tog ugovora nije odlučujući element. Doduše, takva se namjera navodi u točki 44. presude od 5. listopada 2000., Komisija/Francuska (C337/98, EU:C:2000:543), prvoj presudi u kojoj je Sud ispi vao to pitanje. Među m, kao što proizlazi iz točaka od 42. do 44. te presude, ta se formulacija odnosila na okolnos u vezi sa spe-cifi čnim činjeničnim okvirom predmeta u kojem je donesena spomenuta presuda. Pro vno tomu, pi-tanje postoji li bitna izmjena mora se analizira na objek van način.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

87


S druge strane, iz točke 40. presude od 14. studenoga 2013., Belgacom (C221/12, EU:C:2013:736), proizlazi da se ne mogu zanemari načela jednakog postupa-nja i nediskriminacije i obveza transparentnos koju podrazumijevaju ta načela, a koji proizlaze iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ako postoji namjera bitne izmjene ugovora o koncesiji za usluge ili dodjele isključivog prava radi pronalaženja razumnog rješenja koje može riješi spor koji nastane između javnih -jela i gospodarskog subjekta iz razloga koji su posve izvan njihove volje, u odnosu na opseg ugovora kojim su povezani. Budući da ta načela i ta obveza čine te-melj članka 2. Direk ve 2004/18, kao što proizlazi iz tumačenja uvodne izjave 2. te direk ve, taj standard vrijedi i u okviru primjene te direk ve.

Kad je riječ o objek vnoj neizvjesnos određenih izvršenja obveza koje mogu bi predmet ugovora o javnoj nabavi, najprije valja podsje da sukladno članku 31. Direk ve 2004/18, javni naručitelji mogu sklopi ugovor o javnoj nabavi sporazumno, odnosno ugovaranjem odredaba ugovora s odabranim gospo-darskim subjektom bez prethodne objave poziva na nadmetanje u različi m slučajevima, od kojih mno-gi imaju obilježje neizvjesnos određenih okolnos . Među m, kao što proizlazi iz teksta zadnje rečenice članka 28. druge alineje te Direk ve, samo posebni slučajevi i okolnos izričito navedeni u tom članku 31. mogu doves do njegove primjene, tako da navođe-nje h iznimki treba smatra taksa vnim. Ne čini se da situacija o kojoj je riječ u glavnom postupku odgo-vara nekom od h slučajeva.

Nadalje, sama činjenica da se, zbog svojeg predme-ta, određeni ugovori o javnoj nabavi mogu smatra neizvjesnima čini predvidljivom opasnost od nastan-ka poteškoća u fazi izvršenja. Stoga, za takav ugovor javni naručitelj treba ne samo proves najprikladni-je postupke javne nabave, nego i pažljivo defi nira predmet tog ugovora. Nadalje, javni naručitelj može zadrža mogućnost da unese određene, čak i bitne, izmjene u ugovor o javnoj nabavi, nakon njegove do-djele, pod uvjetom da ih je predvidio u dokumenta-ciji mjerodavnoj u postupku dodjele ugovora o javnoj nabavi.

Naime, iako poštovanje načela jednakog postupanja i obveze transparentnos mora bi zajamčeno i u odnosu na specifi čne ugovore o javnoj nabavi, to ne sprječava da se uzmu u obzir posebnos h ugovora. Taj pravni impera v i tu konkretnu nužnost mogu-će je pomiri , s jedne strane, strogim poštovanjem uvjeta ugovora o javnoj nabavi kako su određeni u dokumentaciji mjerodavnoj za postupak javne naba-ve sve do završetka faze izvršenja tog ugovora, ali i, s druge strane, mogućnošću izričitog predviđanja u toj dokumentaciji, mogućnos za javnog naručitelja da prilagodi određene, čak i bitne, uvjete tom ugo-voru o javnoj nabavi nakon njegove dodjele. Izriči m predviđanjem te mogućnos i određivanjem načina njezine primjene u toj dokumentaciji, javni naruči-telj jamči da svi gospodarski subjek koji imaju in-teres za sudjelovanje u tom postupku javne nabave o njoj od početka budu obaviješteni i stoga budu u ravnopravnom položaju u trenutku oblikovanja svo-je ponude. Napro v, ako to ne bude predviđeno u dokumentaciji o nabavi, nužnost da se u odnosu na konkretan ugovor o javnoj nabavi primjene is uvje na sve gospodarske subjekte zah jeva, u slučaju bit-ne izmjene tog ugovora, provođenje novog postupka javne nabave.

Konačno valja precizira da sve navedeno ne utje-če na moguće posljedice obavijes u slučaju dobro-voljne ex ante transparentnosti koja je objavljena u okviru javne nabave u glavnom postupku. S obzirom na sve prethodno navedeno, na postavljeno pitanje valja odgovori da članak 2. Direk ve 2004/18 tre-ba tumači tako da, nakon dodjele ugovora o javnoj nabavi, u is nije moguće unije bitnu izmjenu bez pokretanja novog postupka javne nabave čak i ako ta izmjena objek vno predstavlja vrstu sporazuma o nagodbi koji podrazumijeva uzajamna odricanja obiju strana radi rješavanja spora čiji je ishod neiz-vjestan, a koji je nastao uslijed poteškoća u izvrša-vanju tog ugovora. Drugačije bi bilo samo u slučaju da je u dokumentaciji za tu nabavu predviđena mo-gućnost prilagodbe određenih, čak i bitnih, uvjeta ugovora o javnoj nabavi nakon njegove dodjele i da su određeni načini primjene te mogućnos .

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Dokaz o posjedovanju ovlaštenja ili članstva odre-đene organizacije kada se radi o robi

U postupcima javne nabave usluga javni naručitelj može, kao kriterij za odabir gospodarskog subjek-ta (uvjet sposobnos za obavljanje profesionalne sposobnos ), zah jeva od gospodarskog subjek-ta dokaz o posjedovanju ovlaštenja ili članstva određene organizacije, dok takav zahtjev ne može postavi kod javne nabave robe.

Rješenje DKOM-a br. 508/17 od 2. 8. 2017.

... Postupajući po službenoj dužnos na teme-lju članka 404. stavka 1. ZJN-a 2016., a u odnosu na osobito bitne povrede iz članka 404. stavka 2. toga Zakona, ovo jelo je utvrdilo postojanje oso-bito bitne povrede postupka javne nabave iz točke 7. toga stavka. Uvidom u dokumentaciju o nabavi utvrđeno je da je naručitelj točkom 21.1. propisao uvjete sposobnos za obavljanje profesionalne dje-latnos . Tako je podtočkom 21.1.2. dokumentaci-je o nabavi propisana Dozvola/Rješenje Hrvatske regulatorne agencije (HERA), kojom se dozvoljava pravnoj ili fi zičkoj osobi obavljanje energetske dje-latnos . … Prema točki 9. dokumentacije o naba-vi i točki II.1.3. obavijes o nadmetanju sklapa se ugovor o javnoj nabavi robe. U postupcima javne nabave usluga javni naručitelj može, kao kriterij za odabir gospodarskog subjekta (uvjet sposobnos za obavljanje profesionalne sposobnos ), zah jeva od gospodarskog subjekta dokaz o posjedovanju ovlaštenja ili članstva određene organizacije, dok takav zahtjev ne može postavi kod javne nabave

robe, kao što je ovdje slučaj. Određujući uvjet spo-sobnos za obavljanje profesionalne sposobnos na način iz točaka 21.1.2. i 21.1.3. dokumentacije o nabavi, naručitelj je u ovom postupku javne naba-ve postupio pro vno odredbi članka 257. stavka 2. ZJN-a 2016., čime je počinio osobito bitnu povredu postupka javne nabave iz članka 404. stavka 2. toč-ke 7. ZJN-a 2016.

Registriranost za obavljanje pojedine djelatnos kao uvjet sposobnos

Naručitelj ne može kao uvjet minimalne razine sposobnos za obavljanje profesionalne djelatno-s iz članka 257. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi odredi da je gospodarski subjekt registriran za pojedinu djelatnost.


... Naručitelj, dakle, može kao kriterij za odabir gos-podarskog subjekta (uvjet sposobnos za obavlja-nje profesionalne djelatnos ) zah jeva od gospo-darskog subjekta da dokaže upis u odgovarajući re-gistar u državi njegova poslovnog nastana, kao što je ovdje slučaj. Među m, naručitelj ne može kao uvjet minimalne razine sposobnos za obavljanje profesionalne djelatnos iz članka 257. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi odredi da je gospodarski subjekt registriran za pojedinu djelatnost. Dakle, opisano traženje naručitelj ne može odredi kao uvjet sposobnos , stoga je nezakonito traženje u točki 4.2. dokumentacije o nabavi.

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo u praksi DKOM-a često se nalaze odgovori na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a,1 te daje prikaz najvažnijih stavova.

* Izabrala i uredila Iva Šuler, dipl. iur., Nabava d.o.o., Zagreb.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

89


Komunikacija naručitelja i gospodarskih subjekata

Komunikacija naručitelja i gospodarskih subjeka-ta je po elektroničkim sredstvima komunikacije te ako naručitelj želi primijeni iznimke, mora ima opravdanje odnosno iznije činjenice i dokaze iz kojih bi proizlazila mogućnost primjene članka 60. stavka 1. ZJN-a 2016.


... Žalitelj u žalbi navodi da odabrani ponuditelj dokumente pojašnjenja i upotpunjavanja ponude naručitelju nije dostavio elektronički, već u papir-natom obliku, što je pro vno odredbi članka 59. ZJN-a 2016., u svezi s člancima 60., 61. i 62. toga Zakona. Navodi da je naručitelj 31. svibnja 2017. godine elektronički pozvao odabranog ponudite-lja da razjasni i upotpuni nužne informacije ponu-de. Među m odabrani ponuditelj dokumentaciju upotpunjavanja urudžbirao je pod brojem … čime podatke nisu izmijenili sukladno ZJN-u 2016. … Odredbom članka 59. stavka 1. ZJN-a 2016. propi-sano je da naručitelj i gospodarski subjek komu-niciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sred-stvima komunikacije (točka 1.2. dokumentacije o nabavi). Odredbom članka 60. stavka 1. ZJN-a 2016. propisane su iznimke od odredbe članka 59. stavka 1. ZJN-a 2016., kada elektronička sredstva komuni-kacije nisu obvezna, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se komunikacija u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odvija po ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga ili druge odgovarajuće kurirske službe, telefaksom ili njihovim kombiniranjem s elektroničkim sredstvima. … S obzirom na to da je naručitelj propisao elektroničku komunikaciju na-ručitelja s gospodarskim subjek ma, a da pro vno odredbi članka 403., stavaka 1. i 3. ZJN-a 2016. nije iznio činjenice ni je predložio i dostavio dokaze iz kojih bi proizlazila mogućnost primjene članka 60. stavka 1. ZJN-a 2016., žalbeni navod je ocijenjen osnovanim.

Nabava za potrebe obrane i sigurnos

Ako je predmet nabave roba vojne namjene, mora se primijeni Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos .


… Žalitelj … osporava zakonitost odabrane vrste po-stupka, jer smatra da je u konkretnom slučaju tre-balo proves postupak nabave na temelju Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos . … Točkom 11. dokumentacije o nabavi među ostalim je propisano da je u grupama: … roba vojne namje-ne (ML 13) sukladno Popisu robe vojne namjene iz Priloga I. Odluke o izmjenama Odluke o donošenju popisa robe vojne namjene, obrambenih proizvoda i nevojnih ubojnih sredstava (NN, br. 23/15), dok je za grupu 4. … propisano da se radi o robi dvojne na-mjene (1A005) sukladno Popisu robe s dvojnom na-mjenom (NN, br. 138/12). Člankom 40. stavkom 1. ZJN-a 2016. je propisano da se taj Zakon primjenju-je na sklapanje ugovora o javnoj nabavi i provedbu projektnih natječaja u području obrane i sigurnos , osim ako je drugačije propisano člancima od 41. do 47. toga Zakona. Člankom 45. točkom 1. ZJN-a 2016. je propisano da pravila, postupke i način provedbe javne nabave u području obrane i sigurnos za na-bavu vojne opreme, uključujući bilo koji njezin dio, sastavnicu ili sklop, … propisuje Vlada RH, uredbom. Člankom 444. ZJN-a 2016. propisano je da će Vlada RH donije uredbu iz članka 45. Zakona roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona, dok je člankom 446. ZJN-a 2016. u bitnome propisano da se do stupanja na snagu podzakonskog propisa iz članka 444. Zakona na odgovarajući način primje-njuju odredbe članaka 1. – 6., stavka 8. i članaka 7. – 38. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obra-ne i sigurnos (NN, br. 89/12 i 145/14). Člankom 449. ZJN-a 2016. je propisano da danom stupanja na snagu toga Zakona članak 6. stavak 9. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 89/12 i 145/14.) prestaje važi . Prema članku 1. točki 1. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos tom Uredbom uređuju se pravila, uvje i postupci javne nabave vojne opreme, uključujući bilo koji njezin dio, sastavnicu i/ili sklop.

Slijedom navedenoga, a kako je naručitelj u doku-mentaciji o nabavi propisao da je predmet nabave roba vojne namjene, primjenom ci ranih odredbi valjalo je u konkretnom slučaju primijeni pravila, postupke i način provedbe javne nabave propisa-ne Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos , pa je žalbeni navod osnovan. …

90

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. Europski strukturni i inves cijski fondovi (ESI fondovi) 2014. – 2020.

U poglavlju koje slijedi prikazat će se mogućnos fi -nanciranja projekata lokalne i područne (regionalne) samouprave iz europskih strukturnih i inves cijskih fondova. Obrađeni su svi opera vni programi u koji-ma se lokalne jedinice pronalaze kao prihvatljivi prija-vitelji projekta, predstavljeni su otvoreni natječaji kao i natječaji koji se očekuju objavi jekom ove godine, ak vnos i vrste ulaganja prihvatljive za fi nanciranje. Kao glavni fond, odnosno fi nancijski instrument za ostvarivanje poli ke zapošljavanja, is če se Europski socijalni fond (ESF), koji pruža podršku regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenos .

Ne manje važan je i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), koji je namijenjen smanjivanju razlika u razvo-ju pojedinih zemljopisnih područja ili između odre-đenih socijalnih grupa. U sklopu zajedničke poljopri-vredne poli ke provode se brojna ulaganja u ribar-stvo i poljoprivredu Europskim fondom za ribarstvo (EFF) i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD). Nadalje, gradovi i općine mogu su-djelova i u Europskoj teritorijalnoj suradnji koja daje okvir za razmjenu iskustava nacionalnih, regionalnih i lokalnih sudionika, partnera u projektu kako bi se za-jedničkim ak vnos ma pronašla adekvatna rješenja za zajedničke probleme regija i/ili država koje sudje-luju u određenom programu, odnosno projektu.

Natječaji unutar Europske teritorijalne suradnje i ITU mehanizma (Integrirana teritorijalna ulaganja kao novi mehanizam Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. godine) obradit će se u članku u sljedećem broju.

1.1. Opera vni program Učinkovi ljudski potencijali

Osnovni cilj Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali, kao temeljnog dokumenta za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda, je pridoni-je rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi fi nancira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicija- ve za zapošljavanje mladih.

Otvoreni natječaj

Zaželi – Zapošljavanje u lokalnoj zajednici

Cilj natječaja: Potpora pristupu zapošljavanju i tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada s naglaskom na teško dostupna i ruralna područja i otoke te posljedično smanjenje nezaposlenos . Isko-ris radni potencijal teže zapošljivih osoba i osoba s nižom razinom obrazovanja, odnosno društveno korisnim radom potaknu socijalnu uključenost njih samih kao i krajnjih korisnika te ublaži socijalne po-sljedice nezaposlenos .

Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave, neprofi tne organizacije

Prihvatljive ak vnos : Pomoć i briga o starijim oso-bama i osobama u nepovoljnom položaju programi-ma za zapošljavanja u lokalnoj zajednici, obrazovanje i osposobljavanje osoba u nepovoljnom položaju koje će pruža pomoć i brigu korisnicima, osiguranje ma-terijalnih uvjeta za provedbu ak vnos pri pružanju pomoći i brige korisnicima

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va može iznosi 500.000 kuna, a najviši iznos zatraže-nih bespovratnih sredstava može iznosi 10.000.000 kuna.

Financiranja projekata JLP(R)S iz ESI fondova Alen Halilović *

Uz europske poli ke za urbani razvoj na razini EU uspostavljeni su i različi instrumen fi nanciranja projeka-ta čiji nositelji mogu bi i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku autor dostavlja pregled europskih strukturnih i inves cijskih fondova, otvorenih natječaja i natječaja u najavi za fi nanciranje projekata lokalnih jedinica.

* Alen Halilović, mag. oec., Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora TIM4PIN, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

91

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Sufi nanciranje projekta: Udio fi nanciranja po poje-dinom projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/partneri ne osiguravaju sufi nanciranje projekata iz vlas h sredstava.

Natječaji u najavi

Promocija zdravlja i prevencija boles – faza I

Cilj natječaja: Promocija zdravlja i zdravih životnih na-vika, smanjenje rizika od boles kao posljedice načina života, prevencija kroničnih boles , smanjenje stope morbiditeta, jačanje i učinkovi je korištenje ljudskih potencijala u zdravstvenom sustavu, uštede na troš-kovima u zdravstvenom sustavu, trajna edukacija iz segmenta zdravstva i zdravstvenih usluga.

Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva, javne ustanove i ins tucije u zdravstvenom sektoru, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove na polju zaš te zdravlja i sigurnos na radu.

Prihvatljive ak vnos : Promicanje zdravlja usmje-reno prema građanima izradom metodologija i pri-premnih studija, osmišljavanje i realizaciju medijskih kampanja, održavanje radionica, okruglih stolova, javnih tribina i manifestacija javnog karaktera. Stje-canje znanja zdravstvenih djelatnika u promicanju zdravlja u dodatnom obrazovanju, osposobljavanju i studijskim posje ma.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va može iznosi 459.000 kuna, a najviši iznos zatraže-nih bespovratnih sredstava može iznosi 1.530.000 kuna. Indika vni iznos fi nancijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna.

Sufi nanciranje projekta: udio fi nanciranja po poje-dinom projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/partneri ne osiguravaju sufi nanciranje projekata iz vlas h sredstava.

Indika vni datum objave – treći kvartal 2017.

Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina

Cilj natječaja: Dokvalifi kacija, prekvalifi kacija i stje-canje stručnih znanja pripadnika ciljane skupine ra-zvojem i provedbom programa obrazovanja odraslih, osnaživanje te razvoj mekih i transverzalnih (prenosi-vih) vješ na marginaliziranih skupina razvojem i pro-vedbom ciljanih programa i radionica, razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga men-torstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu radi radne ak vacije i socijalnog uključiva-nja, jačanje kapaciteta stručnjaka iz različi h sektora u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih s pristupom tržištu rada za pripadnike ciljnih skupina.

Prihvatljivi korisnici: Nevladine i neprofi tne organiza-cije, javne ins tucije (isključujući ministarstva i Vladi-ne urede), jedinice lokalne i regionalne samouprave, lokalne i regionalne razvojne agencije, međunarodne i međuvladine organizacije.

Prihvatljive ak vnos : Razvoj i/ili odabir i proved-ba programa obrazovanja odraslih, razvoj i proved-ba ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina, poboljšanje socijalnih vješ na i unaprjeđe-nje zapošljivos , razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu radi radne ak vacije i socijalnog uključivanja, jačanje kapaciteta stručnjaka iz različi h sektora u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih s pristupom tržištu rada pripadnike ciljnih skupina.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va može iznosi 350.000 kuna, a najviši iznos zatraže-nih bespovratnih sredstava može iznosi 1.500.000 kuna. Indika vni iznos fi nancijske omotnice iznosi 99.918.750 kuna.



Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza I

Cilj natječaja: Unaprijedi socijalnu uključenost sku-pina kojima prije socijalna isključenost razvojem novih i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici, omogući bolju ravnotežu poslovnog i obi-teljskog života pružanjem usluga u zajednici.

Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva, ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, međunarodne organizacije.

Prihvatljive ak vnos : Razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici radi uključivanja starijih osoba, osoba oboljelih od demencije i osoba s invaliditetom i usklađivanja radnih i obiteljskih obveza obitelji, razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici radi uključiva-nja djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece i mladih s problemima u ponašanju, djece bez pratnje i djece s teškoćama u razvoju, razvoj i pruža-nje socijalnih usluga u zajednici radi uključivanja oso-ba s odobrenom međunarodnom zaš tom beskućni-ka, osoba s problemima ovisnos , žrtava obiteljskog nasilja i žrtava trgovanja ljudima, omogući bolju rav-notežu između radnih i obiteljskih obveza pružanjem usluga djeci.

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.



Indika vni datum objave – studeni 2017.

Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama – faza III

Cilj natječaja: Osiguravanje inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno obrazovnim ustanovama.

Prihvatljivi korisnici: Osnivači osnovnih i srednjih škola (javnih i privatnih škola s pravom javnos ).

Potencijalni partneri: Osnovne i srednje škole.

Prihvatljive ak vnos : Pružanje potpore učenicima s teškoćama fi nanciranjem troškova rada pomoćnika te komunikacijskih posrednika prema propisanim kri-terijima Poziva.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va defi nirat će se u natječaju, a najviši iznos zatraže-nih bespovratnih sredstava može iznosi 20.000.000 kuna. Indika vni iznos fi nancijske omotnice iznosi 320.000.000 kuna.

Sufi nanciranje projekta: Udio fi nanciranja po poje-dinom projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/ partneri ne osiguravaju sufi nanciranje projekata iz vlas h sredstava.


Programska, stručna i fi nancijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine

Cilj natječaja: Povećanje socijalne uključenos i inte-gracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

Prihvatljivi korisnici: Osnivači osnovnih škola i dječjih vr ća.

Potencijalni partneri: Dječji vr ći i osnovne škole, udruge, regionalne i lokalne razvojne agencije.

Prihvatljive ak vnos : Sufi nanciranje provedbe izvanškolskih ak vnos – programi produženog bo-

ravka/izvannastavne ak vnos usmjerene ka soci-jalnoj integraciji učenika pripadnika romske nacio-nalne manjine, osiguravanje prijevoza djece pripad-nika romske nacionalne manjine od kuće do vr ća/škola koje provode programe predškole i integrirane programe predškolskog odgoja uz podršku i nadzor odraslih, stručno usavršavanje učitelja/nastavnika i drugog osoblja radi podizanja kvalitete i učinkovitos obrazovanja djece i učenika pripadnika romske naci-onalne manjine.



Indika vni datum objave – rujan 2017.

Sufi nanciranje troškova uključivanja djece u socioekonomski nepovoljnoj situaciji u predškolske ustanove

Cilj natječaja: Povećanje uključenos predškolske djece iz skupina u socio-ekonomski nepovoljnom po-ložaju u predškolske ustanove.

Prihvatljivi korisnici: Osnivači dječjih vr ća.

Potencijalni partneri: Dječji vr ći.

Prihvatljive ak vnos : Subvencioniranje troškova uključivanja djece iz skupina u socio-ekonomski nepo-voljnom položaju u predškolskom odgoju i obrazovanju.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va može iznosi 400.000 kuna, a najviši iznos zatra-ženih bespovratnih sredstava može iznosi 800.000 kuna. Indika vni iznos fi nancijske omotnice iznosi 33.660.000 kuna.



Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi faza I

Cilj natječaja: Jačanje kapaciteta svih dionika uklju-čenih u proces sudioničkog upravljanja te podizanje javne svijes o dobrom upravljanju u kulturi, razvoj i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

93


uspostava sudioničkih modela upravljanja u kulturi, priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa, umrežavanje dionika uključenih u procese sudioničkog upravljanja u kulturi, adaptacija prostora i opremanje.

Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva ak vne u području pružanja usluga od općeg intere-sa, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

Prihvatljive ak vnos : Jačanje kapaciteta svih dionika uključenih u proces sudioničkog upravljanja te podizanje javne svijes o dobrom upravljanju u kulturi, razvoj i uspostava sudioničkih modela upravljanja u kulturi, priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa, umrežavanje dionika uključenih u procese sudioničkog upravljanja u kulturi, adaptacija prostora i opremanje.




Jačanje kapaciteta OCD-a za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu

Cilj natječaja: Razvoj dobrog upravljanja u kulturi ja-čanjem suradnje civilnog i javnog sektora.


Prihvatljive ak vnos : Jačanje kapaciteta OCD-a za provođenje terapijskog rada sa zatvorenicima, uspo-stava i organiziranje grupa samopomoći, radionice i in-formiranja o mogućnos ma školovanja, zapošljavanja i ostvarivanja različi h socijalnih prava za vrijeme i nakon odsluženja sankcije, programi obuke za dokvalifi kaciju i prekvalifi kaciju, podrška OCD-ima u razvoju novih po-stpenalnih programa za povratnike s odsluženja kazne, pružanje usluga pravne pomoći, organiziranje rada te-rapijskih zajednica, provođenje edukacije stručnjaka OCD-a koji sudjeluju u provedbi postpenalnih usluga.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va može iznosi 500.000 kuna, a najviši iznos zatraže-nih bespovratnih sredstava može iznosi 1.000.000

kuna. Indika vni iznos fi nancijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna.



Osnaživanje doprinosa OCD-a za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja – faza I. Jačanje kapaciteta OCD-a u području neformalnog obrazovanja u vezi s međupredmentnim temama građanskog odgoja i obrazovanja, društvenog poduzetništva te zdravstvenog odgoja – faza I

Cilj natječaja: Osnaži doprinos civilnoga društva u odgoju i obrazovanju djece za ak vne i odgovorne građane i jača kapacitete organizacija civilnog druš-tva u provođenju građanskog odgoja i obrazovanja.


Prihvatljive ak vnos : Obuke, radionice, seminari, javne/stručne rasprave, osposobljavanje na radnom mjestu, programi mentorstva, istraživačke ak vnos , podizanje javne svijes , provedba programa građan-skog odgoja i obrazovanja (koji uključuju teme u vezi s uvođenjem koncepta ak vnog građanstva, demo-kratskog odlučivanja, angažmana za opće dobro, za-š te ljudskih prava, razvoja socijalnih vješ na, borbe pro v predrasuda i stereo pa, interkulturalnog di-jaloga, poduzetničkih vješ na, ak vnog uključivanja djece i mladih u ak vnos za održivi razvoj).



Indika vni datum objave – listopad 2017.

Podrška partnerskim inova vnim projek ma civilnog, javnog i poslovnog sektora za ponovno korištenje otvorenih javnih podataka i razvoj ICT/mobilnih aplikacija za kvalitetnije sudjelovanje građana u lokalnom odlučivanju – faza I.

Cilj natječaja: Unaprijedi pristup građana javnim podacima i poveća razinu sudjelovanja građana u

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

lokalnom odlučivanju, unaprijedi transparentnost javne uprave i kapacitete OCD-a za korištenje otvore-nih javnih podataka.


Prihvatljive ak vnos : Inova vno korištenje podata-ka iz javnog sektora (skupljenih, proizvedenih, repro-duciranih i distribuiranih od strane javnog sektora u mnogim područjima djelovanja, kao što su informaci-je u vezi s društvenim, gospodarskim, zemljopisnim, vremenskim, turis čkim, poslovnim, autorskim i obrazovnim informacijama) za poboljšanje postojećih ili isporučivanje novih javnih usluga (uključujući mo-gućnos za ponovnu uporabu dokumenata od strane i za osobe s invaliditetom i drugih skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenos ); razvoj ICT/mobil-nih aplikacija za razvoj novih javnih usluga i uključiva-nje građana u procese odlučivanja.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredsta-va može iznosi 400.000 kuna, a najviši iznos zatraže-nih bespovratnih sredstava može iznosi 1.500.000 kuna. Indika vni iznos fi nancijske omotnice iznosi 27.000.000 kuna.


Indika vni datum objave – studeni 2017.

Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu partnerstvom OCD-a i lokalne zajednice – faza I

Cilj natječaja: Poveća lepezu usluga OCD-a od općeg interesa za građane unaprjeđenjem suradnje OCD-a i lokalne zajednice u korištenju javnih prostora te po-većanje iskorištenos javnih prostora za društveni i kulturni život u gradovima.

Prihvatljivi korisnici: Organizacije civilnog društva ak vne u području pružanja usluga od općeg interesa (razvoj volonterstva, odgoj i obrazovanje, zdravstve-ne usluge, socijalna skrb, zaš ta okoliša, borba pro v korupcije, suzbijanje diskriminacije, razvoj fi lantropi-je), javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

Prihvatljive ak vnos : Razvoj i provedba programa (društveno) kulturnih centara i OCD-a koji doprinose razvoju zajednice u prostorima u javnom vlasništvu, mali adaptacijski zahva , odnosno uređenje prosto-

ra u javnom vlasništvu za organiziranje ak vnos OCD-a.



Indika vni datum objave – prosinac 2017.

1.2. Opera vni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Opera vni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. temeljni je strateški dokument za korištenje 4,3 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni ra-zvoj i 2,5 milijardi iz Kohezijskog fonda. Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj jačanje gospodarske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regi-ja unutar EU podrškom u razvoju i strukturnim pri-lagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne inve-s cije radi otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne inves cije te na lokalni razvoj, kao i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Kohezijski fond namijenjen je najmanje razvijenim državama članicama Europske unije, čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda po stanovniku manja od 90 % prosjeka EU-a, a prio-rite Kohezijskog fonda su okolišna i prometna infra-struktura.

Otvoreni natječaji

Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona

Cilj natječaja: Razvoj i poboljšanje kvalitete i do-stupnos infrastrukture postojećih poduzetničkih zona po canjem ulaganja u takvu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za gradnjom nove, unaprjeđenjem ili proširenjem postojeće zajedničke infrastrukture postojećih zona radi privlačenja inve-s cija i stvaranja mogućnos za otvaranje novih rad-nih mjesta.

Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne (područne) samouprave.

Prihvatljive ak vnos : Ulaganja u izgradnju nove zajedničke infrastrukture u sklopu postojećih podu-zetničkih zona (u neak vnom dijelu postojeće zone) u kojima stupanj ak vacije postojeće zone iznosi <

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

95


33 % raspoložive površine zone (izraženo u hektari-ma površine poduzetničke zone), ak vnos ulaganja u izgradnju nove zajedničke infrastrukture u sklopu proširenja poduzetničkih zona (gdje dolazi do proši-renja inicijalnog obuhvata zone prema novom DPU) u kojima stupanj ak vacije postojeće zone iznosi < 33 % raspoložive površine zone prije proširenja (izraženo u hektarima površine poduzetničke zone). Zajednič-ka infrastruktura poduzetničkih zona podrazumijeva energetsku infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu, prometnu infrastrukturu, komunikacijsku infrastruk-turu i zelenu infrastrukturu, upravljanje projektom u ime i za račun inves tora, stručni nadzor gradnje, ak- vnos povezane s promidžbom i vidljivos projekta

i fi nancijska revizija projekta.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se po ovom Pozivu može dodijeli pojedinom prijavitelju iznosi 1.000.000 kuna, dok najviši iznos bespovratnih sredstava, koji se može dodijeli pojedinom prijavite-lju iznosi 10.000.000 kuna. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Po-ziva iznosi 76.000.000 kuna.

Sufi nanciranje projekta: Postotak sufi nanciranja po pojedinom projektu može iznosi od 55 % do 85 %, ovisno o indeksu razvijenos jedinice lokalne samou-prave. Poziv je otvoren do 22. rujna 2017.

Gradnja i opremanje reciklažnih dvorišta

Cilj natječaja: Dodjela bespovratnih sredstava iz Ko-hezijskog fonda u svrhu gradnje i opremanja reciklaž-nih dvorišta čime će se doprinije povećanju stope odvojeno sakupljenog komunalnog otpada.

Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljive ak vnos : Ak vnos su povezane s gradnjom i opremanjem reciklažnih dvorišta, nadzor građevinskih radova, tehničku pomoć te vidljivos i upravljanje projektom.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznosi 127.500.000 kuna.

Sufi nanciranje projekta: Udio sufi nanciranja po po-jedinom projektu iznosi 85 % prihvatljivih troškova.

Poziv je otvoren do 31. 12. 2018.

Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada

Cilj natječaja: Dodjela bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda radi sanacije odlagališta komu-nalnog otpada, što će doprinije smanjenju štetnih okolišnih utjecaja neadekvatnog gospodarenja ot-padom.

Prihvatljivi korisnici: Jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljive ak vnos : Ak vnos su povezane sa sanacijom odlagališta komunalnog otpada, nadzor građevinskih radova, tehničku pomoć te vidljivost i upravljanje projektom. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: Najviši iznos zatraženih bes-povratnih sredstava može iznosi 85.000.000 kuna.


Poziv je otvoren do 31. 12. 2018.

Natječaji u najavi

Priprema IRI infrastrukturnih projekata

Cilj natječaja: Razvoj projektne dokumentacije po-trebne za provedbu infrastrukturnih projekata u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija kako bi se omogućilo jačanje kapaciteta i spremnos za kori-štenje ESI fondova te pospješio i ubrzao proces tran-sformacije hrvatskih znanstvenih organizacija u me-đunarodno konkurentne znanstvene ins tucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost.

Prihvatljivi korisnici: Javno visoko učilište upisano u Upisnik visokih učilišta, javna znanstvena organizacija upisana u Upisnik znanstvenih organizacija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvat-skoj u slučaju da se projekt odnosi na istraživačku in-frastrukturu.

Prihvatljive ak vnos : Izrada dokumentacije za: iz-gradnju nove istraživačke infrastrukture, gradnju i opremanje istraživačkog broda, poboljšanje (održa-vanje građevine ili rekonstrukcija) postojećih obje-kata IRI infrastrukture u svrhu povećanja njihovog područja rada ili otvaranja novih pravaca istraživa-nja, opremanje objekata IRI infrastrukture, ak vnos upravljanja projektom.



Razvoj pristupnih mreža (s pristupom sljedeće generacije – NGA) u bijelim područjima

Cilj natječaja: Financiranje razvoja i izgradnje pristu-pih mreža sljedeće generacije (NGA) u bijelim područ-jima pristupnih mreža sljedeće generacije.

Prihvatljivi korisnici: Tijela lokalne i regionalne sa-mouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima.

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Prihvatljive ak vnos : Financiranje razvoja mreža sljedeće generacije (NGN) / pristupih mreža sljede-će generacije (NGA) u bijelim područjima pristupnih mreža sljedeće generacije – pristupne mreže odnose se na dio mreže koji se proteže između krajnjih ko-risnika (kućanstava, tvrtki i javne ustanove) i prvog koncentracijskog čvora mreže (posljednja milja).

Pristupne mreže sljedeće generacije obuhvaćaju sva infrastrukturna i tehnološka rješenja kojima se može pruža brzi/ultrabrzi pristup (više od 30 Mbit/s – 100 Mbit/s) u skladu s defi nicijama Digitalne agende za Europu (tehnološki neutralno). Jednostavna nado-gradnja bakrene infrastrukture, bez uvođenja svje-tlovodnih ni bliže krajnjim korisnicima (FTTx), nije obuhvaćena.

Indika vni iznos fi nancijske omotnice: 935.977.308 kuna

Sufi nanciranje projekta: Udio fi nanciranja po pojedi-nom projektu bit će određen pozivom ovisno o udjelu privatnih inves cija.


Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama, koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja – 2. privremeni poziv

Cilj natječaja: Smanjenje potrošnje energije u zgra-dama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja (smanjenje potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50 % i kori-štenje obnovljivih izvora energije).

Prihvatljivi korisnici: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja u zgradama u vlasništvu, te javne ustanove ili JLP(R)S ili RH, javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazo-vanja, ako su osnovane od strane JLP(R)S ili RH, ako su zgrade u kojima obavljaju navedenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu JLP(R)S ili RH. Oba-vezan Partner je Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost, Sektor za energetsku učinkovitost.

Prihvatljive ak vnos : Ak vnos energetske obno-ve zgrada koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazova-nja: izrada glavnog projekta energetske obnove, pro-vedba mjera energetske učinkovitos i korištenje ob-novljivih izvora energije, horizontalne mjere, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor, koordinator zaš te na radu jekom građenja, energetski pregled i energetski cer fi kat nakon obnove, upravljanje pro-jektom i administracija, promidžba i vidljivost projek-ta, stručna podrška Partnera.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznosi 152.000.000 kuna. Indika vni iznos fi -nancijske omotnice iznosi 330.000.000 kuna.

Sufi nanciranje projekta: Udio sufi nanciranja po poje-dinom projektu iznosi 60 % prihvatljivih troškova.


Pilot projekt Energetska obnova javnih zgrada

Cilj natječaja: Smanjenje potrošnje energije u zgrada-ma javnog sektora (smanjenje potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini od naj-manje 50 % i korištenje obnovljivih izvora energije).

Prihvatljivi korisnici: Vlasnici/korisnici zgrada u koji-ma se obavlja javna djelatnost: JLP(R)S ili RH, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu JLP(R)S ili RH, ustanove čiji su osnivači JLP(R)S ili RH

Prihvatljive ak vnos : Ak vnos energetske obno-ve javnih zgrada: izrada glavnog projekta energetske obnove, provedba mjera energetske učinkovitos i korištenje obnovljivih izvora energije, horizontalne mjere, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor, koordinator zaš te na radu jekom građenja, ener-getski pregled i energetski cer fi kat nakon obnove, upravljanje projektom i administracija, promidžba i vidljivost projekta, stručna podrška Partnera.

Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijed-logu: Najviši iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznosi 228.000.000 kuna. Indika vni iznos fi -nancijske omotnice iznosi 570.000.000 kuna.



1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ima za cilj jačanje europske poli ke ruralnog razvoja i pojedno-stavljivanje njezine provedbe. Fond se fi nancira sredstvi-ma Zajedničke poljoprivredne poli ke (ZPP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Prido-nosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaš klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.

Natječaj u najavi

Mjera 07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima07.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

Korisnici: Javni isporučitelji vodnih usluga javne vo-doopskrbe ili javne odvodnje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

97


Prihvatljivi troškovi: Građenje (gradnja novih / re-konstrukcija postojećih) i/ili opremanje javnog susta-va za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpad-nih voda, koja se provode u naseljima s najviše 2 000 stanovnika.

Prihvatljive ak vnos : Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) javnih sustava vodoopskrbe, odvod-nje i/ili pročišćavanja otpadnih voda sukladno projek-tnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova), oprema za sustav javne vodoopskrbe, odvodnje i/ili pročišćavanja otpadnih voda isključujući opremu za tekuće održavanje

07.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta

Korisnici: Jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi troškovi: Građenje (gradnja novih/rekon-strukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih ce-sta (u naselju s najviše 5 000 stanovnika).

Prihvatljive ak vnos : Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) nerazvrstane ceste: cestovna građevi-na (donji ustroj, kolnička konstrukcija, sustav za od-vodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, dre-naže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, pro-pust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklis čke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemlji-štu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okre -šta, stajališta javnog prijevoza i slično), zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održa-vanje ceste širine prema projektu ceste, prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i opre-ma za upravljanje i nadzor prometa, javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaš tne ograde, uređaji za zaš tu od buke, i sl.).

Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)

11. – 15. rujna 2017.

Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred

Ministarstvom gospodarstva i dobivanje certifi kata stručnosti za pripremu i

provođenje postupaka javne nabave.

Cilj izobrazbe:

Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudi-onika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručite-lji moraju osigurati da najmanje jedan ovla-šteni predstavnik naručitelja u pojedinač-nom postupku posjeduje važeći certifi kat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vještina u području javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

98

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 359.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. Uvod

Imajući u vidu da su uredi državne uprave, koji su nadležni za vođenje registra udruga jekom 2016. godine zaprimili veliki broj rješenja trgovačkih su-dova, mjesno nadležnih prema sjedištu udruge, koji su nad udrugom proveli skraćeni stečajni postupak,

ovim člankom se želi upozna i upozori udruge i oso-be ovlaštene za zastupanje udruge, prije svega one udruge koje nemaju zaposlenih, na pravne posljedice nenadanih i ozbiljnih problema s kojim se mogu susre-s u svom radu, a u vezi s provođenjem skraćenog ste-čajnog postupaka nad udrugom od strane trgovačkih sudova na temelju Zakona o stečaju (NN, br. 71/15).

Skraćeni stečajni postupak nad udrugomVesna Lendić Kasalo *

Ovim člankom autorica želi upozna osobe ovlaštene za zastupanje udruge, na pravne posljedice nenadanih i ozbiljnih problema s kojim se mogu susres u svom radu, a u vezi s provođenjem skraćenog stečajnog po-stupaka nad udrugom od strane trgovačkih sudova na temelju Zakona o stečaju (NN, br. 71/15).

Županija Ukupan broj registriranih

udruga

Od ukupnog broja registriranih udruga

Ukupan broj brisanih udruga

Ukupan broj udruga koje imaju NAPOMENU –

Podnesen je zahtjev za upis promjene statuta i u

postupku je rješavanja

Ukupan broj udruga koje su uskladile

statut sa Zakonom o udrugama

Ukupan broj udruga u postupku

prestanka djelovanja

Ukupan broj pasivnih udruga koje više od 8 godina nisu održale

Skupš nu

Bjelovarsko-bilogorska 1.380 868 19 671 120 4Brodsko-posavska 1.616 739 44 933 78 1Dubrovačko-neretvanska 1.949 975 22 929 151 36Grad Zagreb 12.462 3.515 366 6.324 1.500 2.386Istarska 2.970 1.111 19 1.340 137 586Karlovačka 1.439 842 58 610 102 42Koprivničko-križevačka 1.314 654 56 397 134 257Krapinsko-zagorska 1.285 911 34 511 156 11Ličko-senjska 645 374 4 358 49 4Međimurska 1.191 786 3 432 229 53Osječko-baranjska 3.883 2.214 4 1.567 627 176Požeško-slavonska 847 544 2 372 108 5Primorsko-goranska 4.061 1.641 99 1.653 338 676Sisačko-moslavačka 1.705 1.192 6 734 377 5Splitsko-dalma nska 4.856 2.723 129 2.562 696 50Šibensko-kninska 1.337 657 2 727 106 1Varaždinska 1.779 1.140 21 653 243 1Virovi čko-podravska 865 579 2 390 145 9Vukovarsko-srijemska 1.795 1.174 16 883 405 0Zadarska 1.742 711 8 750 72 332Zagrebačka 3.110 1.759 20 1.741 210 2Ukupno: 52.231 25.109 934 24.537 5.983 4.637

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Ured za udruge Vlade RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

99

UDK 359.1 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

U rješenjima trgovačkih sudova stoji da je nad udru-gom istovremeno otvoren i zaključen skraćeni stečaj-ni postupak, te je is m rješenjima, sukladno odred-bama Stečajnog zakona i Zakona o udrugama nakon pravomoćnos rješenja naloženo brisanje predmet-nih udruga iz registra udruga. Sukladno odredbama članka 52. Zakona o udrugama (NN, br. 74/14), nad-ležni uredi državne uprave dužni su po dostavljenim pravomoćnim rješenjima o zaključenju stečajnog po-stupka brisa udruge iz registra udruga, bez donoše-nja posebnog rješenja o brisanju, a brisanjem iz Regi-stra udruga, udruga prestaje postoja .

Teško je za povjerova , ali činjenica je da gotovo ni jedna udruga i osobe ovlaštene za zastupanje udruge, o pokretanju, otvaranju i zatvaranju stečaj-nog postupka nisu ništa znale, jer o tom postupku, pa tako ni o brisanju udruge iz Registra udruge nisu bili obaviješteni nikakvim službenim dopisom. Prema Sta s čkom prikazu broj 5 od siječnja 2017.1, publi-kaciji koju kvartalno objavljuje Ministarstvo uprave u Registru udruga 31. prosinca 2016. bilo je upisano 52.231 udruga. U tom broju su i neak vne udruge, one koje više od osam godina nisu održale skupš -nu, a trenutno takvih ima 24.537. Ipak, 25.109 udruga su uskladile statut sa Zakonom o udrugama dok je za 4.637 udruga statut u postupku usklađivanja.

Udruge su pravne osobe koje nužno ne moraju ima- zaposlene. Za potrebe obavljanja svoje djelatnos

udruge mogu angažira volontere ili zapošljava rad-nike. Prema obrađenim podacima iz Registra nepro-fi tnih organizacija2, koji vodi Ministarstvo fi nancija u udrugama je zaposleno gotovo 13.000 zaposlenika. Svojim računima udruge na godišnjoj razini ostvaruju preko 5 milijardi prihoda odnosno rashoda. U uku-pnos gledano, prihodi udruga veći su od rashoda, ali ima i onih koje imaju dugoročnih ili kratkotrajnih po-teškoća u fi nancijskom poslovanju i nerijetko nisu u mogućnos redovito podmiriva svoje obveze. Iz Re-gistra udruga do 31. prosinca 2016. brisano je ukupno 5.983 udruge (za 934 udruge u jeku je bio postupak brisanja), samo u 2016. godini brisano je čak 2.650 udruga, a vrlo vjerojatno znatan broj upravo sukladno skraćenom stečajnom postupku. Od početka 2017. godine pretragom e-oglasne ploče Ministarstva pra-vosuđa može se zaključi kako je proveden skraćeni stečajni postupak za novih 106 udruga.

2. Stečaj nad udrugomMnoge udruge djeluju bez ijednog zaposlenog, njiho-vi članovi primjerice sudjeluju u sportskim natjeca-

1 Dostupno na: h ps://uprava.gov.hr.2 Registar dostupan na: h p://www.mfi n.hr/hr/registar-npf.

njima odnosno provode svoje ak vnos za dobrobit svojih članova i/ili ak vnos od interesa za opće do-bro, uz pomoć volontera provode programe ili pro-jekte fi nancirane iz javnih izvora uključujući i fondo-ve Europske unije. Zakon o udrugama u članku 48., stavak 1. točka 5. propisuje da je jedan od razloga za prestanak postojanja udruge i pokretanje stečajnog postupka nad udrugom sukladno Zakonu o stečaju. Među m, malo koja udruga, odnosno osobe ovlašte-ne za zastupanje udruge znaju da je Zakonom o ste-čaju donesenom u lipnju 2015. godine, koji je stupio na snagu 1. rujna 2015. u članku 428. propisano da se nad pravnom osobom, pa tako i nad udrugom može proves skraćeni stečajni postupak u slučaju kada pravna osoba (udruga) nema zaposlenih i ako u Oče-vidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima eviden -rane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.

Slijedom te odredbe, bez obzira na ak vnost ili ne-ak vnost udruge i bez obzira na fi nancijski iznos ne-plaćenih obveza, u roku od osam dana nakon isteka razdoblja od 120 dana nelikvidnos udruge Finan-cijska agencija (FINA) podnosi trgovačkom sudu po službenoj dužnos Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka i o tome nije dužna obavijes pravnu osobu (udrugu) o podnošenju tog zahtje-va. Nakon uvida u registar udruga trgovački sud će na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavi oglas koji sadržava podatke za iden fi kaciju dužnika, podatak o ukupnom iznosu duga eviden ranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje, poziv osoba-ma ovlaštenim za zastupanje dužnika po zakonu da u roku od 15 dana od dana objave oglasa podnesu sudu javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza na propisanom obrascu, poziv vjerovnicima da najkasni-je u roku od 45 dana od objave oglasa predlože otva-ranje stečajnoga postupka, te upozorenje o pravnim posljedicama nepodnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga.

Naime, ako osobe ovlaštene za zastupanje dužnika (udruge) u roku od 15 dana ne podnesu popis imovine i obveza dužnika ili ako iz toga popisa proizlazi da duž-nik ima imovinu koja nije dostatna za namirenje pred-vidivih troškova stečajnoga postupka te ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloži otvaranje ste-čajnoga postupka i ne predujmi sredstva za namirenje troškova postupka, smatrat će se da je dužnik nespo-soban za plaćanje i trgovački sud će po službenoj duž-nos istoga dana donije rješenje o otvaranju i zaklju-čenju skraćenoga stečajnog postupka. Pravomoćno rješenje po zaključenju stečajnog postupka trgovački sud dostavlja po službenoj dužnos nadležnom uredu državne uprave koji je dužan po dostavljenom rješe-nju brisa udrugu iz registra udruga, bez donošenja

100

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 359.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

posebnog rješenja o brisanju, a brisanjem iz Registra udruga, udruga prestaje postoja .

3. Stečaj je razlog za brisanje udruge iz Registra udruga

Službenici u uredima državne uprave, provodeći bri-sanja iz registra udruga prema rješenju trgovačkog suda donesenom u skraćenom stečajnom postupku, u komunikaciji s predstavnicima udruga, primije li su da većina predstavnika udruga koje su bile predmet skraćenog stečajnog postupka, o samom postupku nisu imale nikakvih saznanja, odnosno o samom po-stupku saznale su najčešće tek kada je rok za žalbu u roku od osam dana od dostave rješenja već iste-kao. Naime, rješenje i osnova zaključenja stečajnoga postupka objavljuju se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča trgovačkih sudova i sud ih nije dužan dostavi pravnoj osobi nad kojom je proveo stečaj.

Sud je dužan rješenje o otvaranju i zaključenju stečaj-nog postupka dostavi samo uredu državne uprave koje vodi registar u kojem je dužnik upisan radi bri-sanja iz registra. Brisanjem iz registra stečajni dužnik pravna osoba (udruga) prestaje postoja . Imajući u vidu da Zakon o udrugama ne predviđa donošenje rješenja o brisanju u ovoj situaciji (kao npr. Zakon o obrtu), udruga nema mogućnos pravnog lijeka pro- v brisanja.

4. Posljedice skraćenog stečajnog postupka nad udrugom

U praksi to izgleda ovako: sportska udruga je ak v-na, usklađenog statuta, njezini članovi sudjeluju u su-stavu sportskih natjecanja i provode program javnih potreba u sportu, ima osobe ovlaštene za zastupanje u mandatu, nema zaposlenih ali ima ak van upravni odbor, brojne volontere, osnivač je ustanove koja ta-kođer djeluje u pravnom prometu, ali s obzirom da se fi nancira uglavnom iz javnih izvora, u određenom vremenskom razdoblju ima dugovanje u iznosu od 3.500 kuna, koje planira podmiri kada dobije sred-stva koja su joj odobrena od grada/županije u kojoj djeluje, ta sredstva kasne, te dug postoji dovoljno dugo da su ispunjeni uvje (propisani Stečajnim za-konom) na temelju kojih FINA po službenoj dužnos predlaže trgovačkom sudu pokretanje stečaja.

Trgovački sud postupa po prijedlogu FINA-e, ali sve radnje koje se poduzimaju u samom postupku samoj udruzi nisu poznate, jer se sukladno Zakonu objavlju-ju samo na e-Oglasnoj ploči trgovačkog suda, a od-govorna osoba udruge to ne provjerava. Udruga u jednom trenutku podmiruje svoja dugovanja, ali trgo-vački sud je već proveo svoj postupak, udruga nije na

vrijeme podnijela žalbu, te se pravomoćno rješenje o zaključenju stečaja dostavlja nadležnom uredu držav-ne uprave koji udrugu mora obrisa iako je podmirila dugove i razlozi zbog kojih je pokrenut stečaj više ne postoje. I tako, sukladno zakonu nadležni ured držav-ne uprave briše udrugu iz registra, udruga prestaje postoja . Članovi ostaju bez udruge, ako je riječ o sportskoj udruzi, sportaši ni krivi ni dužni ispadaju iz sustava sportskih natjecanja, a ak vnos fi nancirane iz javnih izvora, pa čak i iz fondova Europske unije ne mogu se nastavi provodi , jer je udruga kao pravna osoba prestala postoja .

Kako bi se izbjegle ovakve situacije udruge i odgovor-ne osobe u udrugama trebaju ima u vidu da je FINA ovlaštena predloži pokretanje stečaja, čim nastupe za to predviđeni uvje , bez obzira na visinu dugova-nja, te da trgovački sudovi sukladno odredbama Ste-čajnog zakona provode skraćene stečajne postupke tako da se sve obavijes o jeku postupka, kao i samo pokretanje i zaključivanje tog postupka, objavljuju na e-Oglasnoj ploči sudova. Slijedom navedenog, skre-ćemo pozornost udrugama koje nemaju zaposlenih, a imaju problema sa likvidnošću, da prate e-Oglasnu ploču trgovačkih sudova, kako ne bi propus le infor-maciju o eventualnom pokretanju stečaja i spriječile sve posljedice koje iz toga proizlaze.

Primjer rješenja o provedenom stečajnom postupku

REPUBLIKA HRVATSKATRGOVAČKI SUD U ZAGREBU Zagreb, Amruševa 2/II

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K ER J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ani Anić, u skra-ćenom stečajnom postupku povodom zahtjeva FI-NANCIJSKE AGENCIJE, Regionalni centar Zagreb, Po-družnica Zagreb, Zagrebačka 27B, OIB: 11111111111, za provedbu skraćenog stečajnog postupka nad dužnikom KLUB „KLUB”, OIB: 22222222222, Zagreb, Klupska bb, dana 29. veljače 2017. godine.

r i j e š i o j e

I. Otvara se skraćeni stečajni postupak nad dužnikom KLUB „KLUB”, OIB: 22222222222, Zagreb, Klupska bb. Skraćeni stečajni postupak je otvoren dana 29. veljače 2017. godine u 14:00 sa , kada je ovo rješenje objav-ljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

II. Za stečajnog upravitelja imenuje se Iva Ivić iz Za-greba, Ivićeva 10, OIB: 33333333333.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

101

UDK 359.1 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

III. Zaključuje se skraćeni stečajni postupak nad duž-nikom KLUB „KLUB”, OIB: 22222222222, Zagreb, Klupska bb.

IV. Nakon pravomoćnos ovog rješenja, dužnik će se brisa iz sudskog registra.

Obrazloženje

Financijska agencija, Regionalni centar Zagreb pod-nijela je ovom sudu 18. kolovoza 2016. godine za-htjev za provedbu skraćenog stečajnog postupka nad KLUB „KLUB”, OIB: 22222222222, Zagreb, Klup-ska bb.

U podnesenom zahtjevu navedeno je da dužnik na dan 15. srpnja 2016. godine, u Očevidniku redoslijeda os-nova za plaćanje, ima eviden rane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u ukupnom iznosu od 37.573,75 kuna, kao i da prema podacima koji su dostavljeni od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dužnik nema zaposlenih.

S obzirom na to da:

• iz izvatka iz registra udruga za dužnika proizlazi da se ne vodi drugi postupak radi brisanja dužnika iz sudskog registra (list 4-6 spisa)

• iz podneska Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje od 18. studenog 2016. godine proizlazi da dužnik nema zaposlenih (list 9-10 spisa)

• iz potvrde FINA-e o neizvršenim osnovama za pla-ćanje od 29. studenog 2016. godine proizlazi da dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaća-nje ima eviden rane neizvršene osnove za plaća-nje u neprekinutom razdoblju od 265 dana (list 12-13 spisa),

ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke iz članka 428. Stečajnog zakona (NN, br. 71/15; dalje u tekstu: SZ), pa je dana 30. prosinca 2016. godine na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavio oglas s podacima o iden fi kaciji dužnika te ukupnom iznosu duga dužnika eviden ranog na temelju neiz-vršenih osnova za plaćanje. Pored toga, predmetnim oglasom pozvane su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika da u roku od 15 dana od dana objave ogla-sa podnesu sudu javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza dužnika na propisanom obrascu, a vjerovnici dužnika su pozvani da najkasnije u roku od 45 dana od objave oglasa predlože otvaranje stečaj-nog postupka nad dužnikom, sve to uz upozorenje na pravne posljedice nepodnošenja prijedloga za otva-ranje stečajnog postupka.

Odredbom članka 431. stavka 1. SZ-a propisano je da ako osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu u roku od 15 dana ne podnesu popis imovi-ne i obveza dužnika ili ako iz tog popisa proizlazi da

dužnik ima imovinu koja nije dostatna za namirenje predvidivih troškova stečajnog postupka te ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloži otva-ranje stečajnog postupka i ne predujmi sredstva za namirenje troškova postupka, smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje.

Odredbom članka 431. stavka 2. SZ-a propisano je da će u slučaju iz stavka 1. tog članka sud po služ-benoj dužnos donije rješenje o otvaranju i zaklju-čenju skraćenog stečajnog postupka, a odredbe čla-naka 132. i 133. te članaka 286. – 292. SZ-a će se primijeni na odgovarajući način.

Pored uredno iskazanog poziva ovog suda, po objavlje-nom oglasu na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudo-va, osobe ovlaštene za zastupanje dužnika nisu u propi-sanom roku od 15 dana podnijele sudu popis imovine i obveza dužnika, a isto tako ni jedan vjerovnik u roku od 45 dana od objave prethodno navedenog oglasa nije podnio ovom sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom. Samim me, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke iz članka 431. SZ-a za donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju skraće-nog stečajnog postupka nad dužnikom.

Izbor stečajnog upravitelja u ovom skraćenom ste-čajnom postupku obavljen je metodom slučajnog odabira u skladu s člankom 432. SZ-a.

Slijedom svega prethodno navedenog, a na temelju odredbi članka 431. i članka 432. SZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 29. veljače 2017. godine

SUTKINJAANA ANIĆ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Pro v ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se može izjavi u roku od osam dana od dostave rješenja, a dostava ovog rje-šenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana njegove objave na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, pismeno u tri primjerka, a o istoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

• podnositelju zahtjeva – Financijskoj agenciji, RC Zagreb

• dužniku• stečajnom upravitelju• Županijsko državno odvjetništvo Zagreb • Porezna uprava Zagreb• mrežna stranica e-Oglasna ploča sudova• sudski registar – (po pravomoćnos )• u spis.

102

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 349.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

1. UvodSvjedoci smo izuzetno uspješne turis čke sezone či-jem su uspjehu značajno doprinijele ak vnos jedi-nica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) na val-orizaciji kulturne i prirodne baš ne, te organizaciji manifestacija kojima se brojnim turis ma upotpun-java doživljaj Republike Hrvatske kao izrazito zanim-ljivog turis čkog odredišta. Gotovo da nema općine ili grada koji se organizacijom niza kulturnih događa-ja, koncerta, sajmova veselica ili pučkih feš ne želi istaći kao dobar domaćin i ugodi svojim gos ma.

Među m sjajnu sliku turis čke Hrvatske ponekad za-tamnjuju vijes o nezbrinu m i napuštenim živo n-jama izloženim patnjama i zlostavljanju koje veoma utječu na emocije stranih gos iz europskih država i često su upravo oni osobe koje prijavljuju takve sluča-jeve i traže pomoć za ugrožena bića. Udruge građana koje se bave zaš tom živo nja i njihovi volonteri do-ista daju sve od sebe u nastojanju da riješe navedene slučajeve, ali je činjenica kako bi angažman lokalnih jedinica u odnosu na navedeno pitanje morao bi veći. Naime, skloništa nisu osnovana na području Brodsko-posavske županije, Dubrovačko-neretvan-ske županije i Ličko-senjske županije.

Pa ipak, zaš ta živo nja u pojedinim gradovima na području današnje Republike Hrvatske ima dugotra-jnu tradiciju, primjerice, obavijest Municipija Pule od 12. svibnja 1890. upozorava: …vlasnike prodavaon-ica, trgovina i radionica, kao i voditelje javnih službi da imaju obvezu ispred njihovih lokala stalno izloži jednu posudu s čistom vodom, kako bi psi mogli utaži- žeđ1.

* Dr. sc. Desanka Sarvan, Županija Istarska, Pula.1 Orbanić, Josip: Za ljepše lice Pule, Pula-Herkulanea d.o.o., 2003.

2. Obveze JLS – de lege lataObveza JLS za skrb o napuštenim živo njama u Zakonu o zaš živo nja (NN, br. 135/06, 37/13 i 125/13 – dalje u tekstu: ZZŽ) nije dovoljno naglašena u smislu obveze osnivanja skloništa za živo nje i osi-guravanja sredstava u proračunu JLS-a za osnivanje skloništa i njegov rad, te za druge vidove skrbi o napuštenim živo njama. Zbog toga su pojedini JLS-i, ovisno o stupnju društvene svijes osoba zaduženih za navedenu djelatnost, posve le određene resurse za rješavanje tog problema, dok se druge is m nisu bavile, te je stanje u m JLS-ima u odnosu na zaš tu napuštenih živo nja potpuno neodgovarajuće.

2.1. Propisivanje uvjeta i način držanja kućnih ljubimaca

ZZŽ načelno određuje kako su JLS-i dužni propisa uv-jete i način držanja kućnih ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa te način postupanja s napuštenim i izgubljenim živo njama općim ak ma predstavnička jela opći-na ili gradova, osim za kućne ljubimce koji pripadaju zaš ćenim vrstama u skladu s posebnim propisima (st. 4., čl. 58).

2.2. Obveza posjednika izgubljene živo nje

De lege lata zaš ta napuštenih i izgubljenih živo n-ja primarno je obveza posjednika izgubljene živo nje koji je dužan je njezin nestanak prijavi skloništu za živo nje u roku od tri dana, a nestanak psa i osobi ov-laštenoj za vođenje upisnika pasa, a nalaznik napuš-tene ili izgubljene živo nje dužan je o njezinom nalas-ku obavijes sklonište za živo nje.

Sklonište za živo nje mora osigura skupljanje napuštenih i izgubljenih živo nja, a ako se odmah ne može utvrdi njihov vlasnik, i njihov smještaj, a živo nje se smještaju u sklonište za živo nje na trošak posjednika, ako je poznat ili se naknadno utvrdi.

Obveze lokalnih jedinica u zaš napuštenih i izgubljenih živo nja Desanka Sarvan *

Ak vnos udruga za zaš tu živo nja nedostatne su u rješavanju prisutnog problema zbrinjavanja nezbrinu- h živo nja. Zakon o zaš živo nja, koji se već nalazi u saborskoj proceduri na izravniji način od dosadaš-

njeg zakona obvezuje JLS-e na ak vno uključivanje u zaš tu napuštenih i izgubljenih živo nja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

103

UDK 349.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

2.3. Osnivanje skloništa

ZZŽ primarno mogućnost osnivanja skloništa za živo nje odobrava osnova fi zičkim ili pravnim oso-ba, a sklonište za živo nje ne može poče obavlja djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvje ma koje donosi nadležno jelo i koje vodi upisnik skloništa za živo nje. Tek u slučaju ako nije osnovano sklonište za živo nje njegovo osnivanje i rad fi nancira jed-na ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama, od-nosno Grad Zagreb, a obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih živo nja fi nanciraju JLS-i.

Sklonište za živo nje ima niz obveza za čije su izvrša-vanje nužna fi nancijska sredstva, te ako se u fi nanciran-je rada skloništa ne uključe JLS sredstvima proraču-na, ono u pravilu vrlo teško ispunjava svoju funkciju. Naime, sklonište mora: 1. prima prijave o napuštenim i izgubljenim živo njama, 2. organizira samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (region-alne) samouprave skupljanje i prevoženje izgubljenih i napuštenih živo nja do skloništa, 3. osigura smještaj izgubljenih i napuštenih živo nja, 4. osigura smještaj živo nja iz članka 64. točke 6. ZZŽ-a, 5. osigura veter-inarsko-zdravstvenu zaš tu živo nja, 6. traži vlasnike napuštenih i izgubljenih živo nja ili ih nastoja udomi , 7. vodi evidencije o pronađenim živo njama i njiho-vom zbrinjavanju ili usmrćivanju te 8. provodi mjere koje odredi veterinarska inspekcija i surađiva s jedini-cama lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Ako u roku od 15 dana od dana smještaja živo nje u sklonište vlasnik živo nje nije podnio zahtjev za njez-inim vraćanjem, živo nja se može darova ili proda . Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti (članci 56. i 57. ZZŽ-a).

2.4. Po canje zaš te živo nja i nadzor

Članak 58. ZZŽ-a određuje obveze JLS-a kao osnivača skloništa za živo nje: one su dužne organizira infor-macijski centar za napuštene i izgubljene živo nje te podatke o živo njama da na uvid javnos , ostalim skloniš ma za živo nje na području Republike Hrvat-ske i nadležnom jelu. Nadležna jela državne up-rave i jela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvija svijest javnos , a osobito mladih, o zaš živo nja.

3. Obveze JLS – de lege ferendaPrijedlogom Zakona o zaš živo nja iz svibnja 2017. godine (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona)2 naglaša-

2 Nacrt Prijedloga Zakona o zaš živo nja, koji je izradilo Mini-starstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvat-

va se odgovornost lokalne zajednice za zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih živo nja prvenstveno ob-vezom osnivanja skloništa za živo nje i osiguran-ja fi nancijskih sredstava za uspostavu i djelovanje skloništa u proračunima JLS-a.

3.1. Obveza osnivanja skloništa

Prema Prijedlogu Zakona o zaš živo nja JLS-a u zaštiti napuštenih životinja i obvezne su osigura- sredstava u njihovim proračunima za pružanje

pomoći ozlijeđenim živo njama kada nije moguće utvrdi tko ju je ozlijedio, za poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih živo nja te za osnivanje skloništa za živo nje, za smještaj i skrb o živo njama u skloništu (hranjenje, liječenje, cijepljenje, označa-vanje i sterilizacija živo nja) do njihovog udomljenja, a ako se živo nje ne mogu udomi tada sukladno Pri-jedlogu zakona trajno ostaju u skloništu.

Prema navedenom Prijedlogu zakona, na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave morat će se osnova najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjes-ta za živo nje3, a svi JLS-i obvezne su sudjelova u fi nanciranju osnivanja i rada skloništa. U vezi s ob-vezom osnivanja skloništa za živo nje s najmanje 50 smještajnih mjesta, uvjete propisane ovom odred-bom već sada ispunjavaju: Bjelovarsko-bilogorska županija, Karlovačka županija, Međimurska župani-ja, Šibensko-kninska županija, Varaždinska županija, Virovi čko-podravska županija, Vukovarsko-srijem-ska županija, Zadarska županija i Grad Zagreb i Os-ječko-baranjska županija i Primorsko-goranska žu-panija imaju po dva skloništa, a Zagrebačka županija i Istarska županija po če ri osnovana skloništa.

ske, Prijedlog Zakona o zaš živo nja bio je na javnoj raspravi jekom rujna 2016. godine, ( e-savjetovanja) u jeku koje je zapri-

mljeno 478 primjedbi što očito govori o izuzetnom interesu javno-s za zaš tu živo nja. h ps://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainS-creen?En tyId=3923Vlada Republike Hrvatske, Prijedlog Zakona o zaš živo nja h ps://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2017/05%20svi-banj/37%20sjednica%20VRH/37%20-%202.pdfPrijedlog Zakona o zaš živo nja (PZE 147) je u saborskoj pro-ceduri prošao prvo čitanje te je na 4. sjednici 30. lipnja 2017. do-nesen jednoglasno zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave bit će dostavljeni predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona. Usva-janje Zakona možemo očekiva op malno do konca 2017. 3 Troškovi skrbi za živo nje u skloniš ma na godišnjoj razini za 50 živo nja iznose 549.000,00 kuna, u što su uračuna troškovi za hra-nu, potrebna cijepljenja (bez mikročipiranja) i liječenja živo nja, a jer se prema navedenom Prijedlogu zakona sklonište mora osnovana području svake jedinice (područne) regionalne samouprave,

za rad svih skloništa odnosno 21 skloništa na području Republike Hrvatske to iznosi 11.529.000,00 kuna.

104

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 349.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Koprivničko-križevačka županija ima osnovano sklonište s 40 smještajnih kapaciteta, Krapinsko-za-gor ska županija ima sklonište s 20 smještajnih kapac-iteta, Požeško-slavonska županija ima sklonište s 15 smještajnih kapaciteta, a na području Splitsko-dal-ma nske županije osnovano je sklonište s 30 sm-ještajnih kapaciteta za živo nje4. Skloništa nisu os-novana na području Brodsko-posavske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i Ličko-senjske županije5.

3.2. Uvje za dobrobit živo nja

Prijedlogom zakona učinjen je daljnji korak u promo-viranju dobrobi živo nja:

• Živo nju iz skloništa za živo nje više nije moguće usmr po proteku 60 dana od dolaska živo nje u sklonište, već prema predloženom norma vnom rješenju živo nje ostaju u skloništu do udomljenja.

• Radi kontrole prometa pronađenih neoznačenih pasa te kontrole razmnožavanja živo nja Prijedlo-gom zakona utvrđeno je da sklonište za živo nje mora osigura označavanje pronađenih neozna-čenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklo-nište, osigura označavanje i registraciju mačaka te osigura trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka.

• Radi praćenja prometa udomljenih pasa ovim Pri-jedlogom zakona propisano je da u slučaju unosa pasa iz skloništa za živo nje u države članice ili tre-će zemlje vlasnik psa mora nadležnoj veterinarskoj organizaciji ili ambulan veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa prijavi mje-sto odredišta, gdje će pas bi smješten i podatke o novom udomitelju što se upisuje u upisnik.

• Poboljšanje uvjeta držanja kućnih ljubimaca u od-nosu na pse pretpostavlja zabranu držanja pasa stalno vezane ili ih drža u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kreta-nja izvan toga prostora.

3.3. Edukacija

Radi po canja zaš te dobrobi i zdravlja živo nja, povećanja svijes javnos , osobito mladih i vlasni-ka živo nja o odgovornom posjedovanju živo nja, prema ovom Prijedlogu zakona jedinice područne

4 PZE 147, obrazloženje, str. 2.5 PZE 147, obrazloženje, str. 6.

(regionalne) samouprave moraju organizira koordi-nacijske radne skupine i preko njih osigura komu-nikaciju svih zainteresiranih dionika kako bi se pos -glo učinkovi je rješavanje problema ke napuštenih i izgubljenih živo nja te skrbi za živo nje. Mjerama koje se provode u svrhu povećanja svijes o odgovo-rnom posjedovanju živo nja ujedno će se dugoročno rastere i proračuni JLS-a za sredstva namijenjena zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih živo nja, te će se poboljša skrb za živo nje, a posljedično i dobro-bit te zdravlje živo nja.

3.4. Nadzor

Prema Prijedlogu Zakona, predstavničko jelo JLS-a donosi opće akte: o načinu postupanja s divljim živo njama pronađenim izvan prirodnog staništa (čl. 49., st. 4. Prijedloga Zakona), o uvje ma i načinu držanja kućnih ljubimaca (čl. 51., st. 5 Prijedloga Za-kona), te o načinu postupanja s napuštenim ili izgu-bljenim živo njama (čl. 63., st. 5. Prijedloga Zako-na). Nadzor nad provedbom navedenih općih akata provode komunalni redari. Veće ovlas komunalnih redara imaju za cilj veću kontrolu čime se doprinosi povećanju odgovornos posjednika živo nja čime će se već na razini JLS-a pri kontroli držanja kućnih ljubi-maca, uključujući kontrolu označavanja pasa značaj-no smanji broj neoznačenih i napuštenih živo nja.

4. ZaključakIako će pojedini JLS-i donošenje novog Zakona o zaš živo nja doživje kao nametanje novih poslo-va i fi nancijskih obveza, ipak moramo prizna kako je skrb o napuštenim živo njama primarno zadaća lokalne zajednice. Iako su jekom godina brojne udruge građana i volonteri provodile hvalevrijedne ak vnos u pomoći nezaš ćenim živo njama, očito je kako ta pitanje ne može bi riješeno samo resur-sima civilnog društva, te kako je za njegovo rješavan-je potrebno uključivanje jela javne vlas JLS-a, a naročito fi nancijskih sredstava proračuna h jedini-ca. Novi Zakon o zaš živo nja, koji se već nalazi u saborskoj proceduri na izravniji način od dosadašnjeg zakona obvezuje JLS-e na ak vno uključivanje u zaš -tu napuštenih živo nja, što su mnogi JLS-i u Republici Hrvatskoj već prepoznali kao problem i vlas m se resursima uključile u njegovo rješavanje na humano prihvatljiv način, naročito osnivanjem skloništa za napuštene i izgubljene živo nje i osiguranjem sred-stava za njihovo funkcioniranje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

105

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova pre-ma cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50 % iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečnoIII. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje

10.Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja

1.750,00 kn mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka8

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17).2 Čl. 7., st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4. Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak, poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.

106

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja


3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaru-ju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostal-nog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2017. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2017. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici *

Službenici i namještenici u

javnim službama **

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

* Članak 9. Izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za državne služ-benike i namještenike (NN, br. 123/16): Ugovorne strane su sugla-sne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13) bio je na snazi do 12. prosinca 2016. godine, a u produženoj primjeni do 12. ožujka 2017. godine. Novi TKU (NN, br. 24/17) potpisan je 9. ožujka 2017., s ro-kom važenja do 1. kolovoza 2017., odnosno produženom primje-nom do 1. studenoga 2017.***O visini regresa Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog prora-čuna, s me ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.9 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska

ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

107

TIM4PIN INFO

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2017. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Osnovica u državnim i javnim

službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada

1 2 35 1.800 Oporezivo u cijelos

10 2.250 1.50015 2.700 2.00020 3.150 2.50025 3.600 3.00030 4.500 3.50035 5.400 4.00040 7.200 5.00045 9.000 5.000

* Za državne službenike i namještenike sukladno Sporazumu o vi-sini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namje-štenike u javnim službama (NN, br. 24/17).

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla-du s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilni-ka o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnev-nica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka10

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

RB Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka

Koefi -cijent

Mjesečni iznos

(u kunama i lipama)

1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12.Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obi-telji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na te-melju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu pore-znog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdr-žavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog od-bitka po ovoj osnovi isključuje ko-rištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada11

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih -jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene dopri-nose za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinose

10 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak11 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak

108

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osob-nog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2017. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine iznosi 3.276,00 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2017. godinu iznosi 2.940,82 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2017. godinu, NN, br. 115/16).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 46.434,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 557.208,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 % • I. stup 15 % • II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom12, uz 1,7 % doprinosa za zapo-šljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli (3% radnika) i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi. Za 2017. mjesečna naknada iznosi 982,80 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izaslanja, službenog bo-ravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2017. godini 2.940,82Stopa 20 %Iznos doprinosa 588,16

* Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke

12 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

109

TIM4PIN INFO

2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstve-ne zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 105,03 98,03 94,87Dnevna obveza u kn 21,01 19,61 18,97

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1. godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja dopri-nosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasni-je sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog poslodavca na neo-dređeno vrijeme (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2017. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja do 31. srpnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

5.315,24 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. kolovoza do 31. listopada 2017., počevši s plaćom za kolovoz 2017. koja se isplaćuje u rujnu 2017.

5.421,54 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. studenoga nadalje, počevši s plaćom za studeni 2017. koja se isplaćuje u prosincu 2017.

Javne službe

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Odluka Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

5.315,24 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN 87/17), primjenjuje se od 1. rujna 2017. počevši s plaćom za kolovoz 2017. koja se isplaćuje u rujnu 2017.

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. u visini od 3.276,00 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

110

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

od 1. 1. 2016. do 31. 12. 2016.

od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55 3.120,00 3.276,00

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispr.

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15 115/16

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza24 % 36 %

0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek v-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) u tablici 13., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog

osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.940,82

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5.

Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8.

Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-100 % od osnovice, bez ograničenja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

111

TIM4PIN INFO

9.Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

-

Ne manje od 70 % prora-čunske

osnovice 2.328,20

100 % osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

10.

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 70 % proračunske osnovice = 2.328,20

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samo-zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u traja-nju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50% proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zakonu o

autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14 i 62/17).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i prirez

RB Opis Ugovor o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Au-torska

naknada

Naknada umjetni-

cima1 Primitak 2 Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %3 Osnovica za doprinos

(1 – 2) 4 Doprinos za MO

(3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %5 Dohodak /porezna

osnovica (1 – 2- 4)6 Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %6.b Prirez prema odluci

(6.a x stopa)7 Neto primitak (1 – 4 – 6) 8 Doprinos za ZO (3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9 Trošak ispla telja (1+8)

Novost od 2017. godine je da obračun poreza i pri-reza na drugi dohodak neće bi konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se,

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

na temelju h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja po-rezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbit-ka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0 % 1,46198830 1,28402671 1,165772911 % 1,46661973 1,28652443 1,167095382 % 1,47128060 1,28903189 1,168420863 % 1,47597119 1,29154914 1,169749354 % 1,48069178 1,29407624 1,171080865 % 1,48544266 1,29661325 1,172415416 % 1,49022413 1,29916022 1,173753007 % 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5 % 1,49745433 1,30299950 1,175765138 % 1,49988001 1,30428431 1,176437379 % 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10 % 1,50966184 1,30944898 1,1791340412 % 1,51957209 1,31465472 1,1818431113 % 1,52457617 1,31727314 1,1832023114 % 1,52961331 1,31990201 1,1845646515 % 1,53468386 1,32254140 1,1859301218 % 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa /IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. godini (NN, br. 11/17)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

113

TIM4PIN INFO

smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovr-si u br. 4/2015. te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015. TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je neto plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3.8.2017.

Naplata tražbine po osnovi:

- zakonskog uzdržavanja,

-naknade štete nastale zbog

narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno

gubitka radne sposobnos i

-naknade štete za izgubljeno

uzdržavanje zbog smr davatelja

uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine po osnovi

uzdržavanja djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je netoplaća ovršenika jednaka ili veća od 5.664,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne netoplaće u RH = 2.832,00 kn

⅔ prosječne netoplaće u RH = 3.776,00 kn

¼ prosječne netoplaće u RH = 1.416,00 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je netoplaća ovršenika manja od 5.664,00 kn (st.2)

½ netoplaće ovršenika

3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne netoplaće u RH(bilo: ⅔ plaće ovršenika)

¼ netoplaće ovršenika(bilo: ¼ prosječne plaće u RH = 1. 416,00 kn)

¹ Prosječna netoplaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. (NN, br. 102/16).

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope zatezne kamate (NN,

br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i

ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i

1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i

ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % go-dišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % go-dišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja 2013.od 30.6.

do 31.12.13.

od 1.1. do

30.6.14.

od 1.7. do

31.12.14.

od 1.1. do

30.6.15.

od 1.7. do

31.7.15.

od 1.8. do

31.12.15.

od 1.1. do

30.6.16.

od 1.7. do

31.12.16.

od 1.1. do

30.6.17.

od 1.7.do

31.12.17.Ugovorni odnosi između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 % 12,35 % 12,29 % 12,14 % 12,13 % 10,14 % 10,05 % 9,88 % 9,68 % 9,41 %Ugovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija,

RH i dr.) dužnik novčane obveze12,40 % 12,35 % 12,29 % 12,14 % 12,13 % 10,14 % 10,05 % 9,88 % 9,68 % 9,41 %Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 10,14 % 10,05 % 9,88 % 9,68 % 9,41 %Ostali odnosi

Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

Građanskopravni ugovori između građana međusobnoIzvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 % 8,05 % 7,88 % 7,68 % 7,41 %

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646 2006. 6.634 4.603XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652 2007. 7.047 4.841

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

7.

I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722 2008. 7.544 5.178II/2016.-IV/2016. 7.749 5.669 IV/2016. 5.633 7.688 2009. 7.711 5.311III/2016.-V/2016. 7.768 5.687 V/2016. 7.791 5.706 2010. 7.679 5.443IV/2016.-VI/2016. 7.746 5.675 VI/2016. 7.759 5.686 2011. 7.796 5.441V/2016.-VII/2016. 7.732 5.662 VII/2016 7.646 5.594 2012. 7.875 5.478VI/2016.-VIII/2016. 7.723 5.651 VIII/2016. 7.764 5.673 2013. 7.939 5.515VII/2016.-IX/2016. 7.685 5.630 IX/2016. 7.644 5.624 2014. 7.953 5.533VIII/2016.-X/2016. 7.696 5.646 X/2016. 7.681 5.642 2015. 8.055 5.711IX/2016.-XI/2016. 7.761 5.690 XI/2016. 7.959 5.805 2016. 7.752 5.685X/2016.-XII/2016. 7.824 5.762 XII/2016. 7.831 5.838XI/2016.-I/2017. 7.900 5.846 I/2017. 7.911 5.895XII/2016.-II/2017 7.891 5.876 II/2017. 7.930 5.894I/2017.-III/2017. 7.983 5.937 III/2017. 8.109 6.022II/2017.-IV/2017. 7.995 5.958 IV/2017. 7.945 5.914III/2017.-V/2017. 8.053 6.024 V/2017. 8.104 6.025IV/2017.-VI/2017. 8.044 6.015 VI/2017. 8.082 6.005

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14

(čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremni-nu određuje se kolek v-nim ugovo-rom, ugovo-rom o radu, pravilnikom o radu, inter-nim ak ma pos lodavca te Zakonom o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 pro-sječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije preki-da radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mje-seca prije prestanka radnog od-nosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., t. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)2.

Osobno uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog lije-čenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svo-te koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodav-ca (čl. 7., st. 2., t. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaća-nju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesa-mostalnog rada)

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2017. godini

Siječanj 176 Srpanj 168Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 168Travanj 160 Listopad 176Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 168

Ukupan broj radnih sa u 2017. godini iznosi 2080. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 23. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u rujnu 2017.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 17244 12. 17255 23. 172662. 17245 13. 17256 24. 172673. 17246 14. 17257 25. 172684. 17247 15. 17258 26. 172695. 17248 16. 17259 27. 172706. 17249 17. 17260 28. 172717. 17250 18. 17261 29. 172728. 17251 19. 17262 30. 172739. 17252 20. 17263

10. 17253 21. 1726411. 17254 22. 17265

Tablica 24. Rokovi za podnošenje poreznih i fi nancijskih iz-vještaja u rujnu 2017. godine za proračune, pro-računske korisnike, izvanproračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. rujna 2017. za kolovoz 2017.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. rujna 2017. za kolovoz 2017.

Tablica 25. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br.:

Stupanje na snagu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima 62/17 8.7.17.

Odluka o općinskim porezima Općine Antunovac 62/17 1.7.17.Odluka o prirezu porezu na dohodak Grada Bjelovara 62/17 1.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Rugvica 62/17 1.7.17.Odluka o porezima Općine Zagvozd 62/17 8.7.17.Prosječna ponderirana kamatna stopa na stanja stambenih i ostalih potrošačkih kredita 64/17

Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefi nancijskim trgovačkim društvima

64/17

Odluka o lokalnim porezima Općine Ernes novo 64/17 1.7.17.Odluka o lokalnim porezima Općine Gradec 64/17 13.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Grubišnoga Polja 64/17 13.7.17.Odluka o porezima Grada Ivanca 64/17 13.7.17.Odluka o lokalnim porezima Općine Skrad 64/17 13.7.17.Odluka o porezima Grada Vrbovca 64/17 1.7.17.Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave 65/17 15.7.17.Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave 65/17 15.7.17.

Pravilnik o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi 65/17 15.7.17.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2017.

115

TIM4PIN INFO

Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlas h prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode 65/17 15.7.17.

Odluka o gradskim porezima Grada Belog Manas ra 65/17 15.7.17.Odluka o porezima Grada Daruvara 65/17 15.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Dubrava 65/17 15.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Nova Kapela 65/17 30.6.17.Odluka o gradskim porezima Grada Novog Marofa 65/17 14.7.17.Odluka o porezima Općine Petrijevci 65/17 1.7.17.Odluku o porezima Općine Semeljci 65/17 7.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Varaždinskih Toplica 65/17 9.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Vrgorca 65/17 15.7.17.Odluka o porezima Općine Borovo 65/17 26.6.17.Pravilnik o izmjeni Pravilnika o pravima, uvje ma i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne boles

66/17 11.7.17.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija

67/17 13.7.17.

Odluka o porezima Općine Ljubešćica 67/17 6.7.17.Odluka o lokalnim porezima Grada Siska 67/17 1.7.17.Odluka o porezima Grada Požege 68/17 7.7.17.Odluka o porezima Grada Klanjca 68/17 25.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Krnjak 68/17 11.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Farkaševac 68/17 Sl.glasnikZakon o koncesijama 69/17 22.7.17.Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o državnim potporama 69/17 22.7.17.

Odluka o porezima Općine Dubrovačko primorje – Slano 69/17 1.8.17.Odluku o općinskim porezima Općine Kneževi Vinogradi 69/17 22.7.17.Odluku o općinskim porezima Općine Kneževi Vinogradi 69/17 22.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Majur 69/17 6.7.17.Odluka o lokalnim porezima Općine Mljet 69/17 29.6.17.Odluka o gradskim porezima Grada Pregrade 69/17 19.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Solina 69/17 1.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Selnica 69/17 20.7.17.Odluka o lokalnim porezima Općine Vladislavci 69/17 28.6.17.Zakon o osiguranju radničkih tražbina 70/17 27.7.17.Zakon o usporedivos naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu 70/17 27.7.17.

Zakon o izmjeni Zakona o udrugama 70/17 27.7.17.Zakon o izmjenama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe 70/17 20.7.17.

Odluka o općinskim porezima Općine Breznički Hum 70/17 27.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Vidovec 70/17 8.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Breznica 70/17 28.6.17.Odluka o porezima Općine Polača 70/17 13.7.17.Odluka o lokalnim porezima Općine Bale 70/17 14.7.17.Odluka o porezima Općine Staro Petrovo Selo 70/17 1.8.17.Odluka o gradskim porezima Grada Metkovića 71/17 22.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Županje 72/17 5.7.17.Odluka o porezima Općine Mali Bukovec 72/17 11.7.17.Odluka o porezima Grada Otoka 72/17 1.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Ivankovo 72/17 21.7.17.Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona 73/17 3.8.17.Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima 73/17 1.9.17.

Odluka o općinskim porezima Općine Lukač 73/17 1.8.17.Ispravak Odluke o prirezu poreza na dohodak Grada Križevaca 73/17

Uredba o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama 74/17 5.8.17.

Odluka o izmjeni Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

74/17 5.8.17.

Odluka o porezima Grada Buja – Buie 74/17 1.8.17.Odluka o porezima Grada Čakovca 74/17 18.3.17.Odluka o porezima Općine Murter-Korna 74/17 16.8.17.Odluka o porezima Općine Kloštar Podravski 74/17 5.8.17.Odluka o porezima Općine Pirovac 74/17 8.8.17.Odluka o porezima Općine Marčana 74/17 1.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Lasinja 74/17 1.8.17.Odluka o porezima Općine Gornji Kneginec 74/17 5.8.17.Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine 75/17

Odluka o gradskim porezima Grada Lipika 75/17 8.8.17.Odluka o gradskim porezima Grada Senja 75/17 1.8.17.Odluka o gradskim porezima Grada Visa 75/17 28.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Dugopolje 75/17 1.8.17.Odluku o općinskim porezima Općine Gundinci 75/17 8.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Klenovnik 75/17 15.7.17.Odluka o porezima Općine Ližnjan – Lisignano 75/17 1.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Tordinci 75/17 15.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Žakanje 75/17 22.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Tribunj 77/17 29.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Rovinja 78/17 8.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Cerna 78/17 Sl.vjesnikOdluka o porezima Općine Raša 78/17 10.8.17Odluka o porezima Općine Satnica Đakovačka 78/17 25.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Veliki Bukovec 78/17 8.7.17.Odluka o općinskim porezima Općine Brodski Stupnik 79/17 31.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Lovas 79/17 15.8.17Ispravak Odluke o porezima Općine Semeljci 79/17Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu 81/17

Odluka o gradskim porezima Grada Knina 82/17 15.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Lipovljani 82/17 11.8.17.Odluka o općinskim porezima Općine Vođinci 82/17 15.8.17.Odluka o izmjeni Odluke o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2017. godini

84/17 2.9.17.

Odluka o gradskim porezima Grada Omiša 84/17 2.9.17.

Tablica 26. Nove stope prireza u 2017. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine,

br.Ozalj 12 % 10 % 1.3.2017. 12/17

Đurmanec 10 % 0 % 1.3.2017. 16/17Gunja 0 % 5 % 1.7.2017. 61/17

Ernes novo 0 % 10 % 1.8.2017. 64/17Vidovec 0 % 10 % 1.8.2017. 70/17Vođinci 0 % 10 % 1.9.2017. 82/17

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA Porezni priru nik – za prora unske i nepro tne organizacije 250,00 kn

Stru na mišljenja i analiza autora obzirom na speci nosti primjene poreznih propisa

Porez na nekretnine i lokalni porezi 160,00 knNovine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi 2017. 390,00 knZakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stru na mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativom

Priprema, pozor, ERASMUS+ 210,00 knPrakti an priru nik za pripremu i provedbu projekata nanciranih iz programa ERASMUS+

Ra unski plan prora una 2017. 75,00 knRa unski plan prora una i Pravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Priru nik za planiranje 2017.–2019. 75,00 kn Vodi za izradu prora una jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i nancijskih planova prora unskih i izvanprora unskih korisnika jedinica

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOLI INA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA: Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

POTPIS

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Porez na nekretnine i lokalni porezi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

JAVNA NABAVA –

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Aktualna izdanja

o javnoj nabavi ERASMUS+

LC Konferencija Panorama 2017od 27. do 29. rujna 2017. godine, Hotel Panorama Zagreb

Ove godine za Vas smo pripremili tri glavna događaja:

Konzultantsko savjetovanje - Porez na nekretnine i

aktualnosti u komunalnom i vodnom gospodarstvu

27.09.2017. godine

LC stručne radionice

28. i 29.09.2017. godine

8. Savjetovanje pročelnika JLP(R)S

28.09.2017. godine

za jedinice lokalne i regionalne samouprave

neke od glavnih tema su:

• Porez na nekretnine i kako dalje?• Usklađivanje i analiza podataka

nekretnina u JLS• Ažuriranje podataka u svrhu

povećanja općih prihoda• Projekcija i priprema podataka

za Porez na nekretnine• GeoBI financijske analize• Aktualnosti u komunalnom

gospodarstvu• Promjene u financiranju vodnog

gospodarstva• Promjene zakona o zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara...

za čelnike, pročelnike te voditelje odsjeka u JLP(R)S

neke od glavnih glavne tema su:

• Novi model financiranja JLP(R)S• Porez na nekretnine - Od

donošenja zakona do primjene • Pripreme za uvođenje vrijednos-

nog Porez na nekretnine – kako izraditi procjenu vrijednosti nekretnina

• Zakon o koncesijama - kako dalje• Raspolaganje poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu Repub-like Hrvatske u JLP(R)S

• Prekršajna odgovornost grado-va i općina za nepravodobnu i nepotpunu naplatu prihoda...

za korisnike proračunskog, profit-nog i neprofitnog računovodstva

neke od radionica su:

• Proračunsko računovodstvo• Sustav lokalne riznice• Javna nabava• KOMIS za JLS i Komunalce• Obračun plaće i drugog dohotka• Analitičke evidencije kupaca i

dobavljača • Upravljanje imovinom • Upravljanje stambenim zgradama• Kako zakonito dostaviti rješenje

elektroničkim putem?• Vođenje projekata• Izvještajni sustav u JLPRS...

I ove godine, postojećim i budućim korisnicima garantiramo ponovno vrlo kvalitetan program u kojem će svatko pronaći odgovor na svoje pitanje i obnoviti znanje s novim aktualnostima.

Zadovoljstvo korisnika glavna je nit vodilja našeg poslovanja i želimo da LC Konferencija Panorama ostane centralno mjesto stjecanja novih znanja, razmjene iskustava, ali i ugodnog druženja.

Sve informacije o LC Konferenciji Panorama 2017, o sadržaju događanja te prijavnicu za svako događanje možete pronaći na našoj web stranici -

www.lc-panorama.com

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ruja

n •

2017.

BROJ 9.rujan 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Novi model fi nanciranja lokalnih jedinica

Stečaj nad udrugom

Novosti u ovrsi na plaći

Aktualnosti u radnom pravu

PLANIRANJE U SUSTAVU

PRORAČUNA

9

lc konferencija panorama 2017 - početna - tim4pin · tim4pin magazin • rujan † 2017. broj 9....

Documents