Le Corbusier

Le Corbusier

[Author name]

ivotopis

Le Corbusier (pravim imenom i prezimenom Charles-douard Jeanneret-Gris), vicarsko-francuski arhitekt, urbanist, kipar i slikar. Jedan je od najutjecajnijih arhitekata moderne umjetnosti. Le Corbusier se rodio u obitelji umjetnika, njegov otac je bio slikar i graver brojanika na satovima, a majka glazbenica. Poeo je rano slikati i izuavati obrt graviranja. Sa etrnaest godina poeo je pohaati umjetniku kolu, ali se uskoro posvetio arhitekturi. Godine 1902., na meunarodnoj izlobi satova u Torinu njegov rad je nagraen diplomom. Sa skupinom avangardnih likovnih umjetnika utemeljio smjer purizam kojim formulira estetiku suvremenoga doba, a temeljio se na kubizmu. Pokrenuo je i asopis Lsprit nouveau. Autor je funkcionalizma, a u arhitekturu je uveo i primijenio novitete kao to su: materijali (eljezo, armirani beton, staklo), graevne metode (konstruktivni sustav Dom-Ino), oblikovna sredstva arhitekture (kubine oblike s jakim pilonima u prizemlju, horizontalne pojasove ostakljenih prozora i ravan krov) i vaan funkcionalno-dekorativni element moderne arhitekture (zastor za zatitu od Sunca, takozvani brisolej).Autor je djela Vers une arichitecture (Prema arhitekturi) gdje izdaje "Pet principa armiranog betona":1. Slobodno prizemlje objekta sa stupovima prvi kat za garae ili poslovne prostore;2. Slobodan tlocrt fiksni su samo stupovi, pregradni zidovi se mogu stavljati proizvoljno;3. Slobodno proelje proelja se isto tako mogu varirati po potrebi;4. Maksimalno ostakljenje ako je proelje slobodno zato ne staviti to vie prozora;5. Ravan krov krov vie nije beskoristan i slui kao zamjena gabarita (tla koje je zgrada oduzela od krajolika), te moe biti prepun zelenila, sluiti za igru, itd. Stvorio je i sustav proporcija u izgradnji stanova modulor, iji temelj nalazi u mjerama ovjekova tijela i njegovih pokreta. Od tada kree njegova "opsesija" prema zlatnom rezu. Iako u je kroz povijest bilo umjetnika umjetnika koji su svjesno koristili zlatni omjer u svome radu, ali (zanimljivo) nikada meu najveima. Jedina je iznimka upravo bio Le Corbusier. Iako u mladosti nije koristio zlatni omjer u svome radu, dapae eksplicitno ga je odbacivao, to se radikalno mijenja nakon to je proitao Ghykine knjige. Od tada Corbusier pokuava standardizirati omjere u svojem radu i to kulminira sustavom proporcija koji je personificirao u svojem Moduloru:

Modulor je trebao predstavljati harmonine odnose prema ljudskoj mjeri, koji su univerzalno primjenljivi u arhitekturi i umjetnosti. Omjer Modulorove visine (183 cm) i visine do njegovoga pupka (113 cm) zlatni je omjer. I mnogi drugi omjeri vezani uz Modulora u nekoj su vezi sa zlatnim omjerom. Osim toga, omjeri 183/113 i 226/140 prebacuju se u manje dimenzije pomou obrnutog Fibonaccijevog niza (183=113+70,70=43+32,...).

Corbusier je drao da seModulorovi harmonini odnosi trebaju prenijeti na sve, od veliine vitrina i visina kvaka na vratima, do zgrada i veih urbanih cjelina. To sigurno nema matematikog smisla, a koliko je rije o pravoj ljudskoj mjeri moda moemo prosuditi tako da prosudimo koliko Modulor odraava prave ljudske mjere .Tragai za zlatnim omjerom u govore da tu neprikosnoveno vladaju Pitagorini omjeri malih brojeva. Ipak, nai e se pravovjerni koji e tvrditi da je takav omjer sluajan. Corbusiera je posebno oduevio Gustav T. Fechner, koji je prvi izveo stvarni eksperiment sa zlatnim rezom, i pokuao odgovoriti na pitanje zato ljudi preferiraju zlatni rez preko neeg sluajnog. Eksperiment, koji je opetovano izvodio 60-ih godina 19. stoljea, bio je sasvim jednostavan. Subjekt eksperimenta trebao je izmeu deset pravokutnika odabrati jedan koji mu se najvie svia i jedan koji mu se najmanje svia. Omjeri stranica tih deset pravokutnika kretali su se u rasponu od 1 (kvadrat) do 2.5. Tri su pravokutnika bila izduenija od zlatnoga, a est ih je bilo blie kvadratu. Prema Fechnerovu opisu subjekti su se dosta kolebali, a konani rezultat je bio da se 76% subjekata odluilo za pravokutnike s omjerima 1.75, 1.62 i 1.5. Fechner je zakljuio da ljudi preferiraju zlatni omjer. Eksperimenti slinoga tipa ponovljeni su mnogo puta u zadnjih 100 godina i mnogi su bili metodoloki problematini kao i Fechnerov. Na primjer, rezultati jako ovise o rasporedu pravokutnika. Sve u svemu, danas je konsenzus da eksperimenti ne pokazuju nikakvu preferenciju zlatnog omjera u odnosu na, na primjer, omjere 1.5 ili 1.75.

Posljednjih godina svoga ivota, Corbusier dobiva priliku ostvariti svoje ideje dizajnirajui nekoliko graevina u sreditu nove prijestolniceindijske drave Punjab ,Chandigarha, prvog planskog grada u Indiji. Dana 27. kolovoza 1965.god , Le Corbusier svoj ivot zavrava u okruenju onoga u to je vjerovao, prirodi. Njegovo beivotno tijelo su pronali kupai, nakon to je odbio ljeniki savjet te otplivao u Sredozemno more kod Roquebrune-Cap-Martina.

DjelaNajpoznatija ostvarenja: Vila Savoy u Poissyju, Sunani grad u Marseilleu, idejno rjeenje za zgradu UN-a u New Yorku, kapela Notre-Dame-du-Haut u Ronchampu, Muzej moderne umjetnosti u Tokyju i samostan La Tourette kraj Lyona. Takoer je jedan od osnivaa CIAM-a i autor veine njegovih dokumenata. Objavio teorijska djela kojima definira bit moderne arhitekture, te je izvrio presudan utjecaj na suvremenu europsku arhitekturu.