éóól$Ñ¿ec zasrjre, oe Þnoulcanja xonistenja · 2018. 2. 5. · republika hrvatska pri...

REPUBLIKA HRVATSKAPRI MORSKO-GORANS KA ZU PNITI I¡NUpravni odiel za prostorno uredenje,

graditeljstvo i zaétitu okoliöa

KLASA: 612-07117-0311URBROJ: 217O1 1 -0313-17 -1

Rijeka, 1 2. prosinca 2017

Materijal izraden od strane Javne ustanove ,,Priroda"

PRIJEDLOG ODLUKE

do

vnateljica

mr.sc

O DAVANJU SUGLASNOSTI JAVNOJ USTANOVI ,,PRIRODA" NApRtJEDLoc éóól$Ñ¿ec PR9GRAMA zASrJrE, oDRZAVANJA,

oe uün-Ñ¿n, ÞnoulcANJA I xonISTENJA ZASTIÓENIH PoDRUÖJAU PRIMORSKO-cORANSKOJ ZUPANIJI U 2018. GODINI

-J rkovi

Upravnog odjela

ó, dipl.ing.grad.

riroda"

¡õ¡ó, d pl))-,i ¡.1.1 fÌ'/^iîl¡ ( J>

itl ji:l .¿, (.:

Petraìtí;t.4;

Stijeija;al

r;')

ol

"l

J

Rijeka, prosinac 2017

II

I

ì

1I

I. PRAVNI OSNOV

Sukladno ölanku 134. stavku 1. Zakona o zaðtiti prirode (,,Narodne novine" broj

B0/13), ölanku 5. Odluke o osnivanju Javne ustanove,,Priroda" (,,SluZbene novine"

Oro¡ +Zll3) te ölanku 9. Statuta Javne ustanove ,,Priroda" (KLASA: 023-01114-01101:

un-gno.J: 2170-52-0111-14-119 od 19. prosinca 2014.), Upravno vijeÓe Javne

ustanove "Priroda" za svaku plansku godinu mora donijeti program zaðtite,

odrZavanja, oöuvanja, promicanja i koristenja za5tióenih podruöja k-olima upravlja

Javna usianova ,,Priroda". Navedeni se program donosi uz suglasnost Zupana.

Sukladno odredbama ölanka 134. stavak 3. Zakona o zaétiti prirode (u

daljnjem tekstu: zakon), prije dono5enja samog godi5njeg programa za5tite,

odi1âvan¡a, oöuvanja, promicanja i koriötenja zaðtióenih podruöja, potrebno je

takoder þribaviti i prethodno miöljenje Hrvatske agencije za okolið i prirodu (u

daljnjem tekstu: HAOP).Slijedom valecih odredbi Zakona o za5titi prirode, zaprimljenog prethodnog

miðljenja HAOP, Odluke o osnivanju i Statuta Javne ustanove ,,Priroda", ovim se

matêrijalom Zupanu predlaZe davanje suglasnosti na utvrdeni Prijedloggodi5njeg progiama zaðtite, odrZavanja, oðuvanja, promicania i koriétenjazaötióenih podiucja u Primorsko-goranskoi Zupaniii u 2018. godini.

II. UVODNO OBRAZLOZENJE

Prijedlog godiðnjeg programa za5tite, odr1avania, oöuvanja, promicanja i

koriStenja za5i¡¿õnifr pôOru¿ja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018- godini (u

daljnjem tekstu: Prijediog godi5njeg programa) utvrden je od strane Upravnog vijeóa

¡aúnê ustanove "Pr¡rodã" na 2. sjednici koja je odrZana dana 14. studenog 2017'godine (Prilog 1).- prijedlóg godiðnjeg programa u potpunosti je uskladen s Financijskim planom

Javne ustanove ,,Priroda; za 2018. godinu s projekcijama za 2019' i 2O2O' godinu, a

kojeg je Upravno vijeóe Javne ustanove ,,Priroda" donijelo na 2. sjednici odrZanoj

dana 14. studenog2017. godine.Sukladno Zakonu, Prijedlog godi5njeg programa upuóen je dana 15. studenog

2017. na prethodno mi5ljenje HAOP-u. HAOP je dana 6. prosinca 2017. godine

dostavilo Javnoj ustanovi ,,Prìroda" mi5ljenje na Prijedlog godiönjeg programa (Prilog

2) kojeg smatraju primjerenim, no prema njihovom miðljenju potrebno ga je doraditi.' ' Buduói jê Javna ustanova ,,Priroda" mi5ljenja da su dorade koje predlaZe

HAOP dijelom veó ukljuöene u Prijedlog godi5njeg programa, ali nisu eksplicitno

navedené, ili se odnose na ukljuöivanje novih aktivnosti koje zbog ograniöenih

administrativnih i financijskih kapaciteta u ovom trenutku nije moguóe prihvatiti,

HAOp-u je dana 11. prosinca 2017. godine HAOP-u upuóen dopis u kojem su

iznesena mi5ljenja i obrazlo|enja na predloZene dorade (Prilog 3).preporuke HAOP-a za koje Javna ustanova ,,Priroda" smatra da ih treba

prihvatiti, uglavnom se smatraju tehniöke prirode i sve su ukljuöene u Prijedlog

godiðnjeg programa koji se dostavlja u privitku ovog materijala.- Þr"poruke HAOÞ-a, koje po mi5ljenju Javne ustanove ,,Priroda" nije potrebno

ili moguóe ukljuöiti u Prijedlog godiðnjeg programa su sljedeóe:o prijedlog za nadopunu tabelarnog prikaza Prijedloga godiönjeg programa

podacima o ustanovi, mjestu i datumu te klasom i urudZbenim brojem

. provedba mjera spreðavanja sukcesije na podruöjima HR2001025 Matió

þoljana i HR2O01 487 Bakar-Meja jer u 2018. u Javnoj ustanovi ,,Priroda" ne

postoje raspoloZivi kapaciteti za provedbu istih

2

.l

J

il

E

f

ì

I

o prijedlog za nadopunu tabelarnog prikaza svakom aktivnoðÓu koja b¡ setrebala provoditi u sklopu svakog projekta jer se smatra da tabelarni prikaz.

nije prikladnog formata, pa su aktivnosti unutar projekta detaljno opisane u

tekstualnom tekstualni dijelu Prijedloga godi5njeg programao prijedlog vezan uz evaluaciju zadovoljstva posjetitelja jer limiti raspoloZivih

financijskih sredstava ne omoguóavaju da se u 2018. provedu takvaistraZivanja

o prijedlog da u se tablicu monitoringa uvrsti i monitoring kiseliöinog vatrenog jeru 2018. u Javnoj ustanovi ,,Priroda" ne postoje raspoloZivi kapaciteti zaprovedbu istih.

III. OBRAZLOZEru¡C PRIJEDLOGA GODISNJEG PROGRAMA ZASTITE,oDRZAVANJA, OCUVANJA, PROMICANJA I KORISTENJA ZASTIÓENIHpODRUCJA U pRIMORSKO-cORANSKOJ ZUPANIJI U 2018. GODINI

Na podruöju Primorsko-goranske Zupanije trenutno je za5tióeno dvadeset i

osam (28) vrijednih prirodnih podruöja i/ili pojedinaönih prirodnih vrijednosti kojima

upravlja Javna ustanova ,,Priroda" (u daljnjem tekstu: Ustanova).Osim sa zaötióenim podruöjima, temeljem Zakona o zaðtiti prirode, Ustanova

upravlja i podruöjima ekolo5ke mreZe Natura 2000 u Primorsko-goranskoj Zupaniji,

koja je progla5ena Uredbom o ekolo5koj mreZi (,,Narodne novine", brojevi 124113 i

105/15). Zbog vrlo velikog obuhvata ekolo5ke mreZe na podruöju Primorsko-goranske Zupanije (ukupno 107 lokaliteta) te ograniöenih kadrovskih i financijskihmoguónosti, Ustanova prirodoslovna istraZivanja i monitoring moZe provoditi samonad odredenim dijelovima ekoloðke mreZe i dijelom svojti koji se smatrajunajugroZenijima. U ovom se Prijedlogu godiönjeg programa stoga navode samo onaistraZivanja ilili odräavanja staniöta koja se tijekom godine planiraju provesti, a ne

ukljuöuju aktivnosti redovitog nadzora ili nadzora zbog eventualnog naruðavanjaprirod nih vrijed nosti.

Za svako za5tióeno podruðje u sklopu Prijedloga godiðnjeg programa dat jekratak osvrt na prirodne vrijednosti i dosada5nje aktivnosti Ustanove na navedenompodruöju, a Prijedlog godi5njeg programa ukljuöuje i smjernice za upravljanje svakimpodruöjem u 2018. godini. Radi lakðeg praóenja Prijedloga godiönjeg programa, uztekstualni dio pripremljen je tabelarni prikaz prema smjernicama HAOP-a u kojem su

opisno navedene sve aktivnosti koje óe se realizirati u narednoj godini po zaStióenimpodruöjima i u dijelu ekoloöke mreåe.

Upravo zbog obimnosti utvrdenog Prijedloga godiðnjeg programa, u nastavkuse iznose samo njegove temeljne smjernice. SaZeti tabelarni prikaz i cjelovitiPrijedlog godi5njeg programa dostavljaju se u prilogu materijala (Prilog 4 i 5).

Prioriteti u provodenju mjera zaötite predloZeni za 2018. godinu utvrdeni su

Strategijom i akcijskim planom za5tite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od

2017. do 2025. godine (,,Narodne novine" broj 72117) koja je temeljni strate5kidokument za$tite prirode Republike Hrvatske, obradom prijedloga nadleZnogMinistarstva zaðtite okoliða i energetike, HAOP-a i Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke,Razvojnom strategijom Primorsko-goranske Zupanije u razdoblju do 2020. godine teobradom podataka koje je Ustanova prikupila na terenu.

Prijedlog godiSnjeg programa detaljnije obuhvaóa sljedeóe aktivnosti:o Prirodoslovna istraZivanja, inventarizacija i monitoring Natura 2000 vrsta i

stani$ta (geoloSka istraZivanja i praóenje tragova ledenjaka, istraZivanjepopulacije surog orla, monitoring bjeloglavih supova, monitoring velikih zviieris posebnim naglaskom na populaciju risa, monitoring leptira apolona, vretenca

J

iJ

!II

3

I

jezerskog regoöa, orhideje kozono5ke, cretne vegetacije i travnjaka na ðirem

podruöju Obruöa, te monitoring kornjaða biljeZenjem sluöajnih opaZanja).

. Sudjelovanje u projektu izrade planova upravljanja za dijelove ekolo5ke mreZe

i za5tióena podruðja u suradnji sa Î\AZOE kroz projekt "Razvoj okvira za

upravljanje ekolo5kom mreZom Natura 2000", koji se u potpunosti financira iz

drZavnog proraöuna te sredstvima Strukturnih fondova EU. Ustanova je dobila

suglasnõst Zupana za ukljuöivanje u navedeni projekt, a tijekom narednih pet

goãina predvideno je pokrenuti izradu planova upravljanja za podruöja

étoloðke mrele izastióena podruöja na Krku, Rabu i Gorskome kotaru.

. lzrada prigodnih promotivnih i edukativnih materijala (retisak knjige ,,Öudesnolijepaedukativni ölanci u medijima).

. OdrZavanje zaStióenih podruöja prema potrebi - hortikulturno i krajobrazno

uredenje.. Unaprjedenje infrastrukture u za5tióenim podruöjima (realizacija odobrenog

projekia ,,Uspostava i uredenje pouÕnih slaza, vidikovaca i ostale manje

infrastrukture na podruöju znaöajnog krajobraza Kamaönik (1. faza)", izrada

izvedbenog rje5enja te poöetak realizacije projekta ,,Bosa staza" u Loparu,postavljanje obavijesnih ploöa na ulazima u znaöaini kraiobraz Lisina,

nastavák projekta sadnje endemiöne flore u parku Margerita u Opatiji,

nastava k aktivnosti u redenja tu ri stiöke i nfrastru ktu re ðpi lje B ise rujka).

. Provedba redovnih aktivnosti u sklopu programa Centar za posjetitelje Beli

(prihvat posjetitelja, skrb o bjeloglavim supovima koji su zbrinuti u oporavili5tu

ie stavljanje u potpunu funkciju hranili5ta na izdvojenoj lokaciji) te provodenje

marketinðkih aktivnosti (osmi5ljavanje vizualnog identiteta i slogana, izradaweb stranica, oglaöavanje, izrada publikacije, u suradnji sa TZ Kvarnera

uvodenje markice Griffon friendly za brodare).o U sluöaju odabira projekta Centar za velike zvijeri - Stara Su5ica na natjeöaju,

nastavak aktivnosti (realizaciia projekta - uspostava centra).. Prijava projekata na nacionalne i medunarodne izvore financiranja.. Suradnja s resornim Ministarstvom i HAOP-om na pripremi struönih podloga

ra proglaðavanje novih podruöja zaötióenima te suradnia vezano uz aktivnostipro5irenja granica ornitoloökih rezervata na Cresu.Takoder, ná podruöju öitave Primorsko-goranske Zupanije vrðiti óe se sljedeóe

aktivnostiSudjelovanje u postupcima ocjene prihvatljivosti za ekolo5ku mreZu, izdavanialokacijskih dozvola i dopuðtenja za zahvate te ugradivanja mjera oöuvanja

ekolo5ke mreZe u sektorske upravljaöke dokumente.Davanje miSljenja na prostorno-plansku dokumentaciju.Provodenje nadzora radi utvrdivanja aktivnosti koje imaju utjecaja na temeljne

fenomene za$tióenih podruöja i dijela ekoloðke mreZe, ugroZene vrste i

stani5ta s posebnim naglaskom na nadzor nad obavljanjem gospodarskih

djelatnosti u zaðtióenim podruöjima.Nastavak sustavnog prikupljanja podataka o lokalitetima predloZenim za

zaðtitu su klad no v alecoi prosto rno-pla nskoj do ku me ntaciji.

Nastavak aktivnosti kontinuiranog prikupljanja podataka i nadopuna

informacijskog sustava kroz aktivnosti nadzora, monitoringa te projekata i

prirodoslovnih istraZivanja koji Óe se provoditi u navedenom razdoblju.

o

.t

J

\J

T

a

a

a

o

4

.l

.J

E

o Kontinuirano provodenje edukacijskih aktivnosti u suradnji s drZavnom i

Zupanijskom razinom te nevladinim udrugama.. Suradnja s nadleZnim institucijama i ostalim zainteresiranim subjektima.. Promicanje zaStite prirode i obiljeZavanje prigodnih datuma u javnosti (Dan

voda, Dan planeta Zemlje, Dan biolo5ke raznolikosti, Dan zaötite okoli5a, Danprebrojavanja ptica i Dan planina),

. Provodenje aktivnosti kontinuirane edukacije posjetitelja i javnosti.

Vezano uz realizadju i prijavu projekata na medunarodnoj i nacionalnoj raziniu 2018. godini, Ustanova je u tijeku 2017. kao vodeói, projektni ili pridruZeni partnersudjelovala u pripremi iprijavi ðest projekalaza sufinanciranjeiz Strukturnih fondovaEU te triju projekala za sufinanciranje u okviru natjeöaja lnterreg V-A Slovenija-Hrvatska. Medu njima izdvajamo sljedeóe projekte:

. Posjetiteljski centar o velikim zvijerima u Staroj Su5ici - projekt je prijavljenza sufinanciranje iz Strukturnih fondovi EU Operativnog programa,,Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje odrZivogkoriðtenja prirodne baötine. Projekt je uspjeðno proSao prvu fazu odnosnoadministrativnu provjeru. Realizacija projekta trebala bi zapoöeti u prvomtromjeseðju 2018. U okviru projekta planirana je rekonstrukcija i prenamjenapostojeóe trenutno zapu5tene zgrade u Staroj Suöici u Posjetiteljski centar ovelikim zvijerima. U Centru bi se postavio multimedijalni izloåbeni postav tepokrenule brojne popratne edukativne i promotivne aktivnosti.

. Stara Suðica - Eko natura centar Gorskog kotara - projekt je prijavljen odstrane PGZ za sufinancir anje iz Stru kturnih fondovi E U Operativnog programa,,Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje odrZivogkoristenja prirodne ba5tine. Nositelj projekta je PGZ, dok je Ustanova partnerna projektu. Projekt je uspjeöno pro5ao prvu fazu odnosno administrativnuprovjeru te bi njegova realizacija trebala zapoöeti u prvom tromjeseöju 2018. Uokviru projekta Ustanova ima obvezu sudjelovanja na provedbi projektnihaktivnosti kroz vlastiti rad te pripremu i tisak edukativnih bro5ura o za5tióenimpodruöjima.

o lnterpretacijski centar prirodne baðtine Primorsko-goranske Zupanije -projekt je prijavljen za sufinanciranje iz Strukturnih fondovi EU Operativnogprograma ,,Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., mjera 6.c2.2. PromicanjeodrZivog koriötenja prirodne ba5tine. Nositelj projekta je Grad Rijeka, dok jeUstanova partner na projektu. Projekt je uspjeðno pro5ao prvu fazu odnosnoadministrativnu provjeru te bi njegova realizacija trebala zapoöeti u prvomtromjeseöju 2018. U okviru projekta Ustanova ima obvezu sudjelovanja naprovedbi veóine aktivnosti kroz vlastiti rad, a posebice u okviru realizacijeuredenja za5tióene Zametske peóine za prihvat posjetitelja.

Zgrada Centra za posjetitelje Beli s oporavili5tem za bjeloglave supove je skrajem 2017. stavljena u potpunu funkciju, pa óe se tijekom godine provoditimarketin5ke aktivnosti (osmi5ljavanje vizualnog identiteta i slogana, izrada webstranica, ogla5avanje,izrada publikacije, u suradnji saTZ Kvarnera uvodenje markiceGriffon friendly za brodare) koje bi trebale znaöajno doprinijeti prepoznatljivosti i

pozicioniranju samog Centra. U sklopu Centra, a u suradnji s Udrugom BIOM,pokrenut óe se i razvoj volonterskih programa.

II

5

'l

I

)

IV. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA

Za rad i realizaciju svih aktivnosti Ustanove, u 2018. je godini u Financijskomplanu Ustanove osiguran ukupan iznos od 6.098.020 kuna, 5to ukljuöuje sredstva

osigurana u Proraöunu Zupanije i vlastite prihode, od öega se iznos od 4.098.820kuna planira usmjeriti upravo u programske aktivnosti opisane u ovom

Prijedlogu godiönjeg programa.- Sti¡eãom navedenoga, za provodenje odredbi ovog materijala sredstva su

osigurana u Financijskom planu Javne ustanove ,,Priroda" za 2018. godinu S

pro¡ekcijama za 2019. i 2020. godinu, i to u okviru programa pod nazivom

Programske aktivnosti JU,,Priroda".

V. PRIJEDLOG ZAKLJUÖKA

Sukladno ðlanku 134.Zakona o za5titi prirode (,,Narodne novine" broj 80/13),

ölanku 5. Odluke o osnivanju Javne ustanove ,,Priroda" (,,SluZbene novine" broj

42113), ölanku 9. Statuta Javne ustanove ,,Priroda" (KLASA: 023-01114-011O1;

URBÉOJ: 2170-52-0111-14-119 od 19. prosinca 2014.), ðlanku 52' Statuta

Primorsko-goranske Zupanije (,,SluZbene novine" broi 23109, 9113 i 25113 - proöiðÓeni

tekst), ölaniima 6. i 25. Poslovnika o radu Zupana Primorsko-goranske Zupanije

(,,SluZbene novine" broj 23114), ovim se materijalom predlaZe Zupanu da donese

zakljuöak u tekstu kako slijedi:

Na temelju ölanka 134. Zakona o zaðtiti prirode (,,Narodne novine" broj 80i 13),

ölanka 5. Odluke o osnivanju Javne ustanove ,,Priroda" (,,SluZbene novine" broj

42113), ölanka 9. Statuta Javne ustanove ,,Priroda" (KLASA: 023-01114-01101;

URBROJ: 2170-52-0111-14-119 od 19. prosinca 2014.), ölanka 52. Statuta

Primorsko-goranske Zupanije (,,SluZbene novine" broj 23i09 ,9113 i 25113 - proöiðóeni

tekst) i ölanaka 6. i 25. Poslovnika o radu äupana Primorsko-goranske Zupanije

(,,Slu2bene novine" broj 23114, 16115,3116 i 19/16 - proöiöóeni tekst), Zupan

Þrimorsko-goranske Zupanije na

-

sjednici od 2017 - godine

donosi sljedeói

ZAKLJUCAKDonosi se Odluka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi ,,Priroda" na utvrdeni

Prijedlog godi5njeg programa zaðtite, odrZavanja, oöuvanja, promicanja i kori5tenja

zaðtióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniii u 2018. godini.

(Odluka je sastavni dio ovog Zakljuöka).

6

I

-,l

J

lJ

Ili

Na temelju ölanka 134.Zakona o zaétiti prirode (,,Narodne novine" broj 80/13),

ölanka S. Odluke o osnivanju Javne ustanove ,,Priroda" (,,SluZbene novine" broj

42113), ölanka L statuta Javne ustanove ,,Priroda" (KLASA: 023-01114-01101;

uRBROJ: 2170-52-0111-14-119 od 19. prosinca 2014.), ölanka 52. Statuta

Primorsko-goranske Zupanije (,,SluZbene novine" broi 23109,9113 i 25113 - proöiöóeni

tekst) te ölãncima 6. i 25. Poslovnika o radu Zupana Primorsko-goranske.Zupanije(,,SluZbene novine" broj 23114, 16115, 3116 i 19116 - proöi5Óeni tekst), Zupan

Þrimorsko-goranske Zupanije je na sjednici od 2017. godine

donio

ODLUKUo davanju suglasnosti Javnoj ustanovi ,,Priroda" na utvrdeni Prijedlog

god i5 nje g progiam a zaõtite, od rZavanja, oö uva nia, prom icanja i kori5te nja- zaSt¡éenih podruõja u Primorsko-goranskoi Zupaniii u 2018' godini

I

Daje se suglasnost Javnoj ustanovi ,,Priroda" na utvrdeni Prijedlog godi5njeg

programazaðtite, ódr2avan¡a, oöuvanja, promicanja i koriötenja za5tióenih podruðja u

Þr¡morsto-goranskoj Zupaniji u 2018. godini (u daljnjem tekstu: Prijedlog godiðnjeg

programa) kojeg je utvrdilo Upravno vijeóe Javne ustanove ,,Priroda" na 2. sjednici

odrZanoj dana 14. studenog2017. godine.

ll

Odluka stupa na snagu danom dono5enja.

l

.,l

J

lJ

I7

-ji

-ì

Privici materijalu:

1. Odluka Upravnog vijeóa Javne ustanove "Priroda" o utvrdivanju Prijedlogagodi5njeg programa za5tite, odräavanja, oöuvanja, promicanja i koriðtenjazaötióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2017. godini (KLASA:023-01 1 17 -0110 1 ; U RBR OJ: 217 0-52-01 1 1 -17 -13 od 1 4. studeno g 201 7 .)

2. Mi5ljenje Hrvatske agencije za okoli5 i prirodu na Prijedlog godi5njegprograma zaötite, odrZavanja, oöuvanja, promicanja i kori5tenja za5tiÓenihpodruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018. godini (KLASA: 612-07117-04182; URBROJ: 427-08-14-17-2 od 29. studenog 2017.)

3. Odgovor na Mi5ljenje Hrvatske agencije za okoliS i prirodu na Prijedloggodiðnjeg programa za5tite, odräavanja, oöuvanja, promicanja i koriðtenjazaStióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018. godini (KLASA:612-07117-0319; URBROJ: 2170-52-0111-17-5 od 11. prosinca 2017.)

4. Tekstualno obrazloäenje Prijedloga godiðnjeg programa zaötite, odrZavania,oöuvanja, promicanja i koriötenja zaStióenih podruðja u Primorsko-goranskojZupaniji u 2018. godini (KLASA: 612-07117-0319; URBROJ: 2170-52-0111-17-001 )

5. Tabelarni prikaz Prijedloga godi5njeg programa za5tite, oöuvanja, promicanja i

koriðtena za5tióenih podruðja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018. godini

I

J

J

tJ

¡

tJ

['rirnor sktgor;r ns kir lr r piu r ijir

odaJama ustanorn

UPRAVNo vl¡rór

KLASA: 023-01 I 17 -01 lO1

URBROJ: 2170-52-01 I 1 -17 -1 3

Rijeka, 14. studenog 2017.

Na temelju ðlanka 134. Zakona o zaðtiti prirode (Narodne novine 80/13),ölanka 5. Odluke o osnivanju Javne ustanove "Priroda" (SluZbene novine Primorsko-goranske Zupanije broj 42113) te ölanka 9. Statuta Javne ustanove ,,Priroda" (KLASA:023-01114-01lO1; URBROJ: 2170-52-0111-14-119 od 19. prosinca 2014.), Upravnovijeóe Javne ustanove "Priroda" na 2. sjednici koja je odr2ana dana 14. studenog2017. utvrtfuje

Prijedlog godiónjeg programa zaðtite, odriavanja, oðuvanja, promicanja ikoriðtenja za5tiéenih podruöja u Primorsko-goranskoj åupaniji u 2018. godini

Ölanak 1.

Utvrcfuje se Prijedlog godiðnjeg programa zaðtite, odräavanja, oðuvanja,promicanja i koriðtenja za5tióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018.godini.

ovtaöóuje se ravnatetjica da ,;i:li;diðnjes prosrama zaðtite, odrzavanja,oðuvanja, promicanja i koriötenja zaðtióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupanijiu 2018. godini uputi Hrvatskoj agenciji za okoliö i prirodu na prethodno miËljenje, anakon toga i Zupanu na suglasnost.

Ölanak 3.

Odluka stupa na snagu danom donoöenja.

Predsjednik Upravnog vijeóa

Danijel Celcner, v.r.

)

l

Ii.J

HRvATSKA AcENCIJA zA oKoLIS r pRrnonu10000 Zagreb, Radniöka cesta 80/7tel.: +385 (0)l 5502 900 faks: +385 (0)l 5502 901

06 . i2. ?pql,

/2 e?/,t7-43/9ç

l.- i

b

L-

l

l

t

KLASA: 612-07 I 17 -04182U RBROJ: 427 -08-14-11 -2Zagreb,29. studenog 201 7

.IAVIIA USTANOVA ZA TIPRAVIJANJEZASTIÓENIM DIJELOVIMA PRIRODEPRIMORSKO-GORANSKE ZUPANIJE,,PRIROI)A*gda. Sonja 5i5ió, ravnateljicaGrivica 45.1 000 Riieka

PREDMET: MiÉljenje na prijedlog Godi5njeg programa za5tite, odråavanja, oðuvania,promicanja i kori5tenja zaStiéenih podruðja na podruõju Primorsko goranske

Íupanije za 2018. godinu- daje se

Vcza: vasaKLASA: 612-07lI7-O3\ï,URBROJ: 2170-52-0215-17-003 od 15. studenog20l7. godine

PoStovana,

dana 15. srudenog 2017. godine Hrvatska agencija za okoliS i prirodu (dalje Agencija) zaprimila je

zahtjev Javne ustanove za upravljanje za5tióenim dijelovima prirode Primorsko - goranske hryaniie

,,Priroda-' (datje Javna ustanova) zz izilavanje miðljenja na prijedlog Godiönjeg programa zaõtite,

odr1avanja. oðuvanja" promicanja i kori5tenja za5tióenih podruëja na podrucju Primorsko - goranske

Zupanije za2Ol8. godinu (dalje Godi5nji program), sukladno ðlanku 134- Takona o zaititi prirode (NN

80/r 3).

Ocjena prijedloga Godi5nieg programa

Nakon analizs prijedloga Godi5njeg progfama mi5ljenja smo da je prikladno strukturiran i da prati

Smjernice zq izradu Godiínjeg programq zaitite, oðwania, promicanio i koriítenja

zastiéenih podruðja. Aktivnosti Javne ustanove predvidene za 2018. godinu svojim sadrZajem,

vremenskim rasporedom i prioritetíma u potpunosti odgovaraju potrebama oõuvanja prirodnih

vrijednosti podruðja. S obzirom na gorc navedeno, prijedlog GodiÉnjeg programa smatramo

primjerenim, no potrebno ga ie doraditi.

Potrebne nadopune i izmiene

Molimo da naslovnu stranicu GodiSnjeg programa nadopunite s podacima Javne ustanove.

Dio aktivnosti koji se navodi u Tablicí 1.2. Podruðjo ekaloike mreZ'e nije naveden u Tablici 3.

Akfivnosti zqßfite, odráavanjø, oðuvanja, promicønja i koriitenja zuítióenih podruðja, pa Vas molimo

da ih navedete, a dodatno, ukoliko se radi o planiranim istraZivanjima i praóenju stanja, i u Tablici 7.

Planirqnq istraZivdnja i prøëenje stanja (monitoring) vrsta i støniinih tipova u planskoi godini. To se

primjerice odnosi na aktivnost praóenja stanja invazivnih vrsta na poZari5tu Jazvina u podruðju

HR2000707 Gornje Jetenje prema Platku, ukoliko je njezina þrovedba planirana u iduéoj godini.

Ujedno se u Tablici 1.2. za podruðje HR200l4l9 Otok Dolin - J navodi provedba monitoringa

{

gnijeZttenja populacije bjelonokte vjetruie kao aktivnost, no s obzirom da nije navedena u drugim

dvjema tablicama, iz GodiSnjeg programa nije jasno planira li se provoditi i tijekom 2018. godine. U

istoj tablici se navodi da je za procjenu uglozÃ podruðja: HR2001357 Otok Krk, HR2001358 Otok

Cres i HR2001359 Otok Rab potrebna tzradadetaljnije karte stani5ta. Savjetujemo da, prije planiranja

metodologije za izradu detaljne karte staniSta, provjerite u kojem opsegu nova Karta kopnenih

ne5umskih staniSta Republike Hrvatske iz 2016. godine, dostupna na Bioportalu

(www.bioportal.hr/gis/), moåe zadovoljiti potrebe procjenjivanja. Ujedno, s obzirom dasezz podruðja

HR2001025 Matió potjana i HR2001487 Bakar - Meja navodi da su dijelom ugroZena sukcesijom, a

Godijnjim programom nisu predvitlene aktivnosti provedbe mjera spreðavanja sukcesije, preporuðamo

da ih, sukladno Va$im moguónostima, uvrstite u Godi5nji program ove ili iduóih godina. Zapodruëie

HR2001353 Lokve-Sunger-Fuåine se navodi kako je 2008. godine provedena revitalizacíia, ali iz

Godiðnjeg programa nije vidljivo prati li se uspje5nost provedene mjere revitalizaciie, pa Vas molimo

da ukoliko uspje5nost vec pratite tako i navedete. Dodatno, smatramo da-bi za podruõje HRl0000l9

Gorski kotar i sjevema Lika pod napomenom trebalo opisati relevantna istraZivanja vez;tna' uz

vrijednosti zbog kojih je ovo podruöje odabrano kao podruðje oöuvanja maõajno za ptice, a ukonkretnom sluõaju navode se istraZivanjavezanan vrijednosti koje ovo podruðje ima kao podruðje

oöuvanja znaõajno ¡¿avrste i stani5ne tipove (HR5000019).

Iz GodiSnjeg programa vidljivo je da Javna ustanova i ove godine planira znaë,ajart broj aktivnosti

zaÉti¡e i oðuvanja prirodnih vrijednosti, ukljuðujuéi aktivnosti istraZivanja i monitoringa Sto svakako

podrävamo. S obzirom da u svom redovnom radu obavljate i akfivnosti vezaîe uz Sustav za dojavu i

pracenje uhvaóenih, usmrtenih, ozlijettenih i bolesnih strogo za5tióenih Zivotinja Vas ovim putem

molimo da u Godi5nji program uvrstite aktivnost Redovito bilieZiti i prijøvliivati pronalaske mrMih,

ozlijedenih ili bolesnih strogo zøStióenih íivoÍinja HAOP-u putem Obrasca za dojavu koji se nalazi na

poveznici Koristimo priliku izvijestiti

Vas da je u tjieku prikupljanje podaøka za iz¡adu Europskog atlasa sisavaca (EMMA) kroz projekt

,,EMMA2" ( . Kako bi Hrv-atska dostavila primjeren

opseg podataka za navedeni atlas, molimo Vas da pronalazak ilili opaiznie svih jedinki divtjih

sisavaca prijavite takoder putem Obrasca za dojavu te, po moguónosti, planirate i tu aktivnost u øblici

3. Aktivnosti zaitite, odräavøtja, oðuvanja, promicønja i koriitenja zoitiéenih podruðja- Za takva

opaianjaVas molimo da upiSete ,,EMMA2" u Napomenu.

Dodatno, u okviru praóenja stanja ciljnog stani5ta S3l0 Spilje i jtme zatvorcne zz javnost predlaZemo

provjeru ulaztu speleolo5ke objekte u btizini naselja radi kontrole bacanja oþada u njih i to u okviru

redovnih terenskih obilzzakadjelatnika Javne ustanove. O pojavi otpada u speleolo5kim objektima nas

je ujedno potrebno obavijestiti putcm e-maila: [email protected] radi nadopune Katastra speleolo5kih

objekaø RH. Prema podacima izKatastraoneði5óeni speleoloSki objekti su: Jama kraj mosta zaLakali

(HR00004); Jama kod Søre po5te (HR00005); Jama blizu sela Kuóeli (HR00006); Staje I (HR00017);

Stupina jama (HR0027S); Vaso's nest (HR00402); Paukova jama (HR00521); Brestovica (HR00893);

Kornió I (HR00894); Jama friZider (HRO1098); Zorbo (HROl102); Sumska jama (HROl107); Jama u

fli$u (HR0l163); Jama s oþadom (HR0l167); Iama na cesti (HR0l20a); Jama Pavleõ (HR01207);

Spilja u uvali Sveåanj (HR01336); Help! (HR015a7); BlãLié,i I (HR01549); Jama na Volti

(HR01569); Gnojinica (HR0l59a); Spilja spomenik (HROI619); Jama bacim pogled (HRO1621);

Jama Niska (HR01632); Lokvica (HR0l6a2); Ponor Prezdan (HR01707); Peéina u Hreljinu

(HRgl70S); Edijeva jama (HR00002); Staje 16 (HR0002t); Zbelan (HR00026); Jama Mirna Ruka

(HR0044a); Ponor Vele vode (HR00549); Halloween (HR00827); Ledomat (HR00852); Sparoãna

peóina (I'IROl07l).

-t

J

lJ

Í

Molimo Vas da pripazite na formulaciju aktivnosti vezanih uz pripremu i vodenje projekata, navedene

na samom kraju Tablice 3. Godisnjeg programa s obzirom da su napisane poput indikatora. Ujedno

predlaZemo da pratite broj posjetitelja na interpretacijskim i edukacijskim sadrZajima, posebno ukoliko

se radi o novo ponudenim sadrZajima te evaluirate njihovo zadovoljstvo istim. Dodatno, pod temom

29. Ekolosika mreáa Nqturq 2000 u Primorsko-goranskoj áupaniji navodi se aktivnost Moniloring risu

(HR500001g) te indikator,,Oprema (foto zamke)" kojeg molimo toðnije definirati jer nijc jasno radi li

se primjerice o nabavi nove opreme, u kojem sluõaju bi indikator trebao biti ,,nabavljena oprema"'

Ujedno je potrebno navesti indikatore aktivnosti tamo g-dje oni nisu napisani, primjerice za aktivnosti

pod rednim brojevima 31.7., 31.8- i 3 l-l t.

U 'fablici 7. planirqna istra1ivqnja i praóenje stanja (monitoring) vrsta i stonisnih tipova u planskoj

godinije navedeno kako ce se monitoring kornja5a raditi metodologijom ,,brojanje jedinki" iz ë,ega

n¡.¡urrro odnosi li se ova aktivnost na biljeZenje sluõajnih opaìnnja ili na provodenje monitoringa

(pracenje stanja) sukladno postojecem monitoring programu i søndardiziranoj metodologiii' Stoga je

potrebno precimije definirati planira [i se provoditi monitoring jelenka sukladno monitoring programu

ili samo biljeZenje opaÍnnja saproksilnih kornjaSa. Isto vrijedi i za definiranje aktivnosti monitoringa

jezerskog regoõa te jadranske kozonoSke za koje postoje izradeni nacionalni monitoring programi s

opisanom metodologijom. Dodatno, preporuðujemo da, ukoliko ste u moguónosti' planirate biljeZenje

opaiznja kiselióinog vatrenog crvenka sukladno nacionalnom monitoring programu' s obzirom da

aktivnost ne iziskuje dodatne troskove nego se moZe obavljati prilikom redovitih terenskih obilazaka'

prednost je i Sto su jelatnici Javne ustanoire prisustvovali edukaciji za monitoring ove vrste- Svi gore

navedeni monitoring programi dostupni su na Internom portalu (

Uvidom, kako u pro5logodi5nje, tako i u ovogodi5nji Godi5nji program vidljivo je kako Javna

ustanova ve,t niz godina planira i provodi aktivnosti Monitoring cretne vegelaciie (HR2000659) a

Monitoring travnjaka nq Obruðu (HR2000643), stoga bismo Vas motili da nam dostavite izvje5taje

ovih aktivnosti kako bismo imali uvid u stanje na ovim podruðjima te kako bi nam ti podaci pomogli

prilikom izvjeðtavanja sukladno ðlanku l7- Direktive o staniStima.

Ovim putem koristimo priliku obavijestiti Vas da óemo, sukladno potrebama,tratrti sudjelovanje VaSe

Javne ustanove u konzultacijskom procesu u okviru projekta ,,lzrada prijedloga planova upravljanja

strogo zaötióenim vrstama (s akcijskim planovima)" iz Operativnog programa Konkurentnost i

kohezija temeljem Ugovora o dodeli bespovratnih sredstava (KK.06.5.2.01.0001), a ðijeg je korisnik

Agencija.

Za dodatna pojaSnjenja stojimo Vam na raspolaganju. Nakon usvajanja GodiËnjeg programa molimo

Vas da nam isti po5aljete naznanje-

S po5továnjem,

ICA

DOSTAVITI

tJ - naslovu- Primorsko - goranska zupanija, upravni odjel za prostomo uredenje,

okoliSa, Riva l0/1, 5 1000 Rijeka - na znanje

- pismohrana

I

stuo i za5titu

¡

IIil

IIII

-t

lJ

J

J

tl

II

I

J

l'nnu'r skr"¡pnrnsk¡r årl¡¡urij¡r

oda

J

Javna ustanova

KLASA: 612-07 l'17 -0319U RBROJ : 2170-52-01 15-17 -5

Rijeka, 11. prosinca 2O17 .

HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIS I PRIRODURadniëka cesta 80/7

10000 Zagrebn/p ravnateljice dr.sc. lvane Gudelj

Predmet: Priþdlog Godi5njeg programa zaðtite, odriavanja, oëuvanja,promicanja i koriStenja zaStiéenih podruöja u Primorsko-goranskojiupaniji u 2018. godini- odgovor na tiðþnþ, dostavlja se

Po5tovana dr.sc. Gudelj,

Dana 6- prosinca 2O17. zaprimili smo Mi5ljenje Hrvatske agencije za okoli5 i

prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP) na Prijedlog godi5njeg progft¡ma za5tite,odråavanja, oðuvanja, promicanja i kori5tenja za5ticenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2O18. godini (KLASA:61247117-04182, URBROJ: 427-08-14-17-2 od 29. studenog 2017., u daljnjem tekstu. Prijedlog godiSnjeg programa).

U Mi5ljenju navodite da Prijedlog godi5njeg progmma kojeg je izradila Javnaustanova Priroda smatrate primjerenim, no da ga je potrebno doraditi.

Zahvalju¡emo na dostavljenim prijedlozima za doradu. Uvjereni smo da binjihovo ukljuöivanje u Prijedlog godi5njeg programa doprinijelo efikasnijoj zaötitiodredenih podruöja ili vrsta. No, dorade koje predlaZete dijelom su veó ukljuõene uPrijedlog godi5njeg programa, ali nisu eksplicitno navedene, ili se odnose naukljucivanje novih aktivnosti koje zbog ograniðenih administrativnih i financijskihkapaciteta u ovom trenutku nije moguóe prihvatiti.

Unatoð õinjenici da financijski planovi Javne ustanove Priroda iz godine ugodinu rastu, zbog iznimro velikog broja zaStiéenih podruðja i daleko najveéegobuhvata ekolo5ke mreZe u usporedbi s ostalih hrvatskim Zupanijama,bez znaðajnijekontinuirane financijske podr5ke s dråavne razine, Javna ustanova Priroda ne moZeosigurati provedbu mjera za5tite prirode za velik dio ugroZenih podruöja, stani5ta ilivrsta õije je oöuvanje potrebno ne samo na regionalnoj, veó i na dräavnoj i europskojrazini. To je öinjenica koju kod stvaranja i planiranja godi5njeg programa ne moZemozanemariti, pa se tom prigodom vodimo prioritetima i naöelima za koje smatramo danam omoguéavaju da s raspoloZivim kapacitetima ostvarimo najbolje rezultate.

S obzirom da ne moZemo prihvatiti veóinu predloZenih dorada, u nastavkudostavljamo obrazloZenja na kojima temeljimo naöe stavove.

Grivica{ - 5l0tl0 Rijeka - tnl.: l)0;l8l5lß'52400 - tat: lÐ38il51/.3i¡24{lle-nrail: [email protected]; rnvrvju-priroda.hr

Vjerujemo da se velik dio godiðnjih programa koje izraduju javne ustanove uHrvatskoj sastoje samo od tabelarnog prikaza öiju je izradu sugerirao HAOP. No,Prijedlog na5eg godi5njeg programa sastoji se od tekstualnog dijela i spomenutogtabelarnog prikaza kojeg smatramo prilogom tekstualnom dijelu. Upravo iznavedenog razloga smatramo nepotrebnim podatke o ustanovi, mjesto i datum teklasu i urudZbeni broj ponavljati u prilogu, pa predlotenu nadopunu smatramonepotrebnom.

blici 1.2. s tablicamaS.iT.Vezano uz navedene prijedloge oÕitujemo se kako slijedi:

- Aktivnosti praóenja stanja invazivnih vrsta na poZari5tu Jazvina u podruöjuHR2000707 Gomje Jelenje prema Platku provode se u okviru aktivnostimonitoringa travnjaka na Sirem podruöju Obruca i naveden je samo utekstualnom dijelu Prijedloga godiSnjeg programa. Stoqa. priiedloq za doraduu tablici 3. prihvaóamo.

- Provedba monitoringa gnijeZdenja populacije bjelonokte vjetruSe na podruðjuHR2001419 Otok Dolin-J, navedena je sarno u tablici 1.2. jer se u navedenojtablici daju podaci o istraZenosti podruõja. SlaZemo se da je moglo doói donesporazuma jer nismo u tablici ekspficitno naveli da je taj monitoringprovodifa Udruga BIOM, pa stoqa doradu prihvaóamo. a tablicu 1.2.nadoouniuiemo oodatkom tko ie monitorinq provodio.

provodi monitorino bielonokte vietruíe.

- U tablici 1-2. u kojoj se procjenjuje stanje podruöja naveli smo da bi napodruÕjima HR2001025 Matió poljana ¡ HR2001487 Bakar-Meja trebaloprovoditi mjere spreðavanja sukcesije. I sami smo svjesni öinjenice da binavedene mjere trebalo provoditi, no, Javna ustanova Priroda u 2018. nemakapaciteta za provedbu istih.

- Javna ustanova Priroda u okviru svojih moguónosti redovito prati stanje napodruöju HR2001353 Lokve-Sunger-FuZine, na kojem je 2008. izvrSenarevitalizacija. Ova aktivnost veó je ukljuöena u tablicu 3., pod rednim brojem31.10. Nadzor podruöja Primorsko-goranske Zupanije. Vjerujemo da óete sesloZiti sa öinjenicom da je potpuno besmisleno u tablicu 3., pod redni broj31.10. upisati sva za5tióena podruõja i podruöja ekoloõke mreäe kojima Javnaustanova Priroda upravlja i koja planira obiói tijekom 2018. S obzirom da ie

Kako ste naveli u dopisu sve aktivnosti vezane uz sustav dojave i praóenjausmróenih, ozlijedenih i bolesnih strogo zaðtióenih vrsta redovito obavljamo, a topotvrduje i öinjenica da smo tijekom ove godine dojavilí pronalazak, skrb il¡zbrinjavanje za 29 jedinki. S obzirom da smo vrlo ðesto suoöeni s ovomproblematikom i znamo da nam je obveza dojave propisana Zakonom o za5titi

Grivira 4 - 510ffi Rijeka - lel.: l)0il8i/51/3ã9400 - lix l)l)88il51/352401e.mail: iu[[email protected]'; s,*rvju-primda.lrr

.l

",l

J

r]It,

I

)

prirode, smatramo to rut¡nskom aktivno5óu (u rangu s ishodenjem dozvola zazahvate u prirodi, provedbe postupka ocjene prihvatljivosti za ekoloöku mreZu i

sliöno), pa aktivnost dojave nismo smatrali uopóe potrebnim upisati u Prijedloggodi5njeg programa. lsto se odnosi i na problematiku pronalaska ilili opaZanja svihjedinki divljih sisavaca. No, ukoliko ostale iavne ustanove to öine í HAOP smatra to

Kada smo se veó dotakli problematike dojave, predlaZemo da HAOP nadrZavnoj razini öim prije pokrene aktivnosti vezane uz pripremu protokola i

refundaciju tro5kova vezanih uzzbnnjavanje usmróenih, ozlijedenih i bolesnih strogoza5tióenih vrsta jer nepostojanje protokola javnim ustanovama uzrokuje znaõajneorganizacijske probleme, ali itro5kove u radu.

Ujedno, predlaZemo da za potrebe iz¡ade Europskog atlasa sisavaca odnosnopronalaska i/ili opaZanja svih jedinki divljih sisavaca pripremite adekvatan obrazackako se za navedenu aktivnost ne bi morao koristiti jedini Obrazac za dojavudostupan na web stranicama odnosno ob¡azac za praêeí¡e uhvaóenih, usmrcenih,ozlijedenih i bolesnih strogo zaStiéenih vrsta.

Pracenje pojave otpada na ulazu u speleolo5ke obþkte u okviru cilinogstaniöta 8310 Spilje i jame zatvorene za javnost veó je ukljuõeno u Priþdloggodiõnjeg programa, i to u okviru redovnih aktivnosti 31.10. Nadzor podruöþPrimorsko-goranske Zupanije, a aktivnost podrazumijeva da u sluðaju uoõavanjaotpada obavijest dostavimo HAOP-u. Obrazloäenje zaðto pod toõkom 31.1O. nenavodimo sva podruöja koia djelatnici obilaze u okviru redovitog ndzora veó smoranije naveli u ovom dopisu. S obzirom da ie aktivnost vec ukliuõena u Priiedlæ

Zahvaljujemo na dostavljenom popisu 35 oneöiSóenih speleoloSkih objekatana podruõju Zupanije. lsti, s izuzetkom Stupine jame, ne õine sastavni dio ekolo5kemreåe, niti su posebno zaðticeni sukladno Zakonu o za5titi prirode. Unatoõnavedenoj õinjenici, Javna ustanova Priroda u vi5e je navrata kontaktirala neke odjedinica fokalne samouprave koje su sukladno vaZeóim propisima nadleZne zaöi5óenje i primjereno zbrinjavanje otpada iz speleolo5kih objekata. S obZrom da smoupoznati sa õinjenicom da na razini õitave Hrvatske jedinice lokalne samouprave nisuvoljne izdvojiti sredstva za rje5avanje navedene problematike, predlaZerno da se sadrZavne razine provede kampanja kojom bi se ðelnici opcina i gradova u Hrvatskojinformirali o znaõaju i potrebi uklanjanja otpada iz speleoloSkih obþkata.

Smatramo da tabelami pnkaz odnosno tablica 3. nije prikladnog fo¡mata zadetafjan opis vrlo velikog broja aktivnosti koje se na godi5njoj razini planiraju provoditiu sklopu projekata. Upravo smo se iz navedenog razloga, osim tabelamog dijela,odluõili pripremati i tekstualni dio Prijedloga godi5njeg programa. U tekstualnomdijelu Prijedloga godi5njeg programa mogu se pronaói detaljnije informacije oplaniranim projektnim aktivnostima, a u tabelarnom dijelu samo navodimo da óe seprojekt provoditi. S obzirom da su aktívnosti veé opisane u Priiedloou qodiínieqproorama. oredlolenu nadopunu ne orihvaéamo.

Grivica { - 51000 Rijeka - tel.: 00;Ì8¡/51/Ji24Ul - far l)038151/3524{) I

c-maiÌ [email protected]; *u'n-ju-prirula.h r

.,¡

ii

Smatramo logiönim da se aktivnost praóenja broja posjetitelja provodi u svimpodruöjima u kojima se vr5i prihvat posjetitelja odnosno prodaja ulaznica, pa stogaovu aktivnost u Prijedlogu godi5njeg programa ne navodimo zasebno. Brojposjetitelja pratimo u podruöjima u kojima je za prihvat posjetitelja izdano koncesijskoodobrenje, 5to je jasno navedeno u tablici 3., ali i u tablici 7. Osim toga, brojposjetitelja pratimo i u Centru za posjetitelje u Belom, gdje sami vr5imo prihvatposjetitelja, a Sto je razvidno iz cjenika koji smo naveli u tablici 7. Slijedomnavedenoga, potvrdujemo da je

broia oosietitelia smatramo ne potrebnom.

Vezano uz evaluaciju zadovoljstva posjetitelja, svjesni smo õinjenice da bi bilokorisno da se na svim podruõjima gdje vr5imo prihvat posjetitelja kontinuirano, izgodine u godinu, vr5i evaluacija. Radi se o ëetiri zaStióena podrucja gdje su izdanakoncesijska odobrenja i Centru za posjetitelje Beli. No, raspoloÈiva financijskasredstva to nam ne omoguóavaju. Tijekom 2017. proveli smo (znanstveno)istraZivanje o strukturi i stavovima posjetitelja dvaju znaöajnih krajobraza: Vraåjegprolaza-Zelenog vira te Kamaõnika. Dobiveni rezultati o stavovima i zadovoljstvuposjetitelja, o moguónostima unaprjedenja stanja i sliöno, danas predstavljaju kljuðnesmjemice za upravljanje navedenim za5tióenim podruðjima, no naZalost, limitiraspoloZivih financijskih sredstava ne omoguóavaju nam da slicna istraZivanja u2018. provedemo i u ostalim podruöjima.

U Centru za posjetitelje Beli koristimo knjigu dojmova za posjetitelje, a 2018.godine namjeravamo provesti i anketiranje posjetitelja, ali u manjem obimu.Sezonalnost poslovanja i vrlo veliki broj posjetitelja tijekom ljetnih mjeseci u pravilune omoguóavaju da istovremeno vodimo posjetitelje kroz postav i vrSimo anketu, patakvu aktivnost koja óe se vrËiti sporadiõno nismo äeljeli ukljuõiti u Prijedlog godi5njegprograma. Ostajemo i nadalje kod navedenog stava, pa nadopunu vezano uzevaluaciiu neóemo izvríiti.

Kao indikator monitoringa risa navedena je oprema (foto zamke) jer sepraóenje jedinki vr5i pomoóu navedene opreme- lndikator se ne odnosi na nabavunove opreme, 5to je razvidno iz sredstava predvidenih za provedbu navedeneaktivnosti koii iznose 0,00 kn. No, kako bismo izbjegli moguói nesporazum, indikatorsmo oreimenovali u izraûeno ianieËée.

ivnosti

Nepotrebnim smatramo navesti indikatore kod aktivnosti redovitog odråavanjaweb stranica, kontinuiranog punjenja GIS baze podataka, prikupljanja podataka olokalitetima predloZenim za zaðtitu ¡li kod aktivnosti suradnje s nadleåniminstitucijama oko progfa5enja novih za5tiéenih podruöja, pa priiedloq ne prihvaéamo.

Vezano uz detaljnije obrazlaganje i opisivanje aktivnosti monitoringa u tablici7., svi monitorinzi koje Javna ustanova Priroda namjerava provoditi u 2018. godiniradit óe se prema nacionalnim monitoring programima, naravno ukoliko isti postoje.

(irivira { - 511100 Ri¡.lar - ]cl.: ül;ltl5/5 l/3i9.{00 - fa.r: 0{)3815 V3ír241) I

e-mail: [email protected]; rvrwju-prirotla.lu'

.l

J

!I

lzvjeötaje o monitoringu cretne vegetacije i monitoringu travnjaka na Sirem podruöjuObruöa dostavit óemo u primjerenom roku

Prijedlog da u tablicu monitoringa uvrstimo i monitoring kiseliöinog vatrenogcrvenka,No, navedeno neóe utjecati na öinjenicu da ukoliko sluõajnim opaZanjem na terenuuoõimo navedenu vrstu, o nalazu obavijestimo HAOP.

Vjerujemo da óete razumjeti i prihvatiti obrazloZenja zbog kojih nismo umoguónosti uva2iti sve prijedloge koje ste preporucili ukljuöiti u Prijedlog godiSnjegprograma. Unatoö Zelji i volji da na godiSnjq razini provedemo ðto je moguóe veóibroj aktivnosti, ograniõeni administrativni ifinancijski kapaciteti stvaraju okvire i limitepreko kojih i uz najveóu volju i ulo2ene napore ne moZemo iói. U zakljuõnomrazmatranju tekstualnog dijela naðeg Prijedloga godi5njeg programa pisali smo i onavedenoj problematici. Uvjereni smo da sve zazove upravljanja sa 28 za5tióenihpodruÕja a 107 podruõja ¡l¡ lokaliteta ekolo5ke mreZe koji obiluju biolo5komraznoliko5óu, a rasprostranjeni su unutar 8.000 km2 kopnene i morske povr5inePrimorsko-goranske åupanije, u ovom dopisu ne moramo detaljnije obrazlagati-

Kako bismo kod pripreme buduóih prijedloga godi5njih programa jo5kvalitetnije pratili potrebe izvje5óivanja i praóenja stanja odredenih vrsta na drZavnoj ieuropskoj razini, slobodni smo predloZiti da nam svake godine, netom prije poõetkapripreme godi5njeg programa (najkasnije u mjesecu rujnu), dostavite smjemice 5tob¡, prema Va5em miöljenju i potrebama, valjalo prioritetno ukljuðiti u buduóeprijedloge godi5njeg programa.

Po ishodenju suglasnosti Zupana te dono5enju Godi5njeg programa zaðtite,odräavarya, oõuvanja, promicanja i kori5tenja zaStióenih podruðia u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018. godini, dokument óemo Vam dostaviti na znanje.

Sukladno Va5em zahtjevu, takoder potvrdujemo da óe Javna ustanova Prirodasa zadovoljstvom dati doprinos u konzultacijskom prooesu u okviru proiekta lzradapriiedloga planova upnvljanja strogo zaétióenim vrstama s akcijskim planovima, a ðijije korisnik HAOP. Planove upravljanja s akcijskim planovima smatramo kljuönimdokumentima za oöuvanje i odrZavanje povoljnog stanja strogo za5tióenih divljlhvrsta u Hrvatskoj, a njihovo donoöenje u najkraóem moguóem rok-U neophodnim.

spoðtovanjem, rt '-'"'iì.,

dipl

7

mr_sc.

I

-J

il

Dostaviti na znanje:

- Primorsko-goranska Zupanija, Upravni odjel za prostomo uredenje, graditeljstvo i zaStituokoli5a, n/p proðelnice doc.dr.sc. KoraljkeVaht¡ar-Jurkovió, Riva 10, 51000 Rijeka

- Pismohrana, ovdje

Grivira 4 - 5 llXl0 Rijelcr - tcl.: l)0'J815 l/3524ü) - Íar: rflJSr/á U3521(l I

e-rnail: irr fo@ju-primda hr'; nrrwjrr-prirutla. hrt

III

ì

II

lJ

J

J

U

tt,lJ

Il'rirlonikugrrrrrska Ztr¡xutija

oda

I

I

Javna ustanova

KLASA: 612-07117-0319URBROJ : 217 0-52-01 I 1 -17 -OO1

Prijedlog Godiönjeg programa zaötite,odrZavanja, oöuvanjâ, promicanja i koriötenja

zaötiéenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupanijiu 2018. godini

Ravnateljica

mr.sc. Sonja Siöió, dipl.oec., v.r.

1

J

J

ü

ti

Rijeka, studeni 2017

SadrZaj

1. Pravna osnova za donoöenje Godiðnjeg programa zaötite, odr2avania,oöuvanja, promicanja i koriötenja zaötióenih podruöja u Primorsko-goranskojZupaniji 2a2018. godinu ............4

2. Vrijedna prirodna ba5tina na podruöju Primorsko-goranske Zupanije .............4

2.1 . Zailióena podruöja ............... ....... 4

2.2. Ekoloöka mreZa Natura 2000......... .............7

2.3. Podruöja predloZenaza za5titu ....................8

3. Upravljanje prirodnim vrijednostima u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018.godini ..... 10

3. 1 . Upravljanje zaötióenim podruöjima ........ ..... 11

3.1.1. Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene kod Mrkoplja ........................... 1 1

3.1 .2. Posebni ornitolo5ki rezervat Kuntrep (Glavine-Mala luka), otok Krk .......12

3.1.3. Posebni botaniöko-zooloöki rezervat otok Prvió .................... 13

3.1.4. Posebni ornitoloðki rezervat na otoku Cresu:sjeverni Fojiöka-Podpredoöóica............... .............14

3.1.5. Posebni ornitolo5ki rezervat na otoku Cresu:juZni Mali bok-Koromaö,na14

3.1.6. Posebni rezervat ðumske vegetacije Dundo na otoku Rabu................... 16

3.1.7. Posebni rezervat öumske vegetacije Debela Lipa-Velika Rebariznad Lokava............. . ...16

3.1 .8. Posebni rezervat öumske vegetacije Glavotok na otoku Krku ......... .......17

3.1.9. Posebni rezervat öumske vegetacije na otoöióu Koöljunu .....17

3.1 . 1 0. Geomorfoloöki spomenik prirode ponor GotovZ kod Klane ................... 1 I3.1.11. Geomorfoloðki spomenik prirode öpilja Lokvarka kod Lokava .............. 19

3.1.12. Geomorfoloöki spomenik prirode Zametska peóina u Rijeci .................19

3.1.13. Spomenik prirode - stara tisa u Mededima . ..20

3.1.14. Spomenik prirode - stari hrast u Sv. Petru na otoku Cresu ..................20

3.1.15. Spomenici prirode - dva stara hrasta u Guljanovom dolcuiznad Crikvenice......... ......21

3.1.16. Znacajni krajobrazVraåji prolaz-Zeleni vir kod Skrada ........21

3.1.17. Znacajnikrajobraz Kamaönik kod Vrbovskog........... ...........22

3. 1 . 1 8. Znaö,ajni krajobraz Lopar na otoku Rabu ......... ..... .... .......23

3.1.19. Znaöajnikrajobraz Lisina kod Matulja .. .... .......23

3.1.20. Park-öuma Japlenöki vrh iznad Delnica ..............24

3.1.21. Park-öuma Golubinjak kod Lokava............. ........25

3.1.22. Park-öuma Komröaru Rabu .. .......25

3.1.23. Park-5uma Öikat na otoku Loöinju .....26

I

l

I

.J

lJ

II

2

3.1.24. Park-5uma Pod Javori u Velom Loðinju ..............27

3.1.25. Park kod dvorca u Severinu na Kupi .....28

3.1.26. Park Angiolina u Opatiji..... . . ......28

3.1.27. Park Margarita u Opatiji............... ......29

3.1.28. Perivoj sv. Jakova u Opatiji ...............29

3.2. Aktivnosti na proglaðenju novih zaötióenih podruöja u 2018.godini...............30

3.3. Upravljanje ekoloðkom mreZom Natura 2000......... ..... 30

3.3.1. Prirodoslovna istraZivanja, inventarizacija i monitoring Natura 2000 .........vrsta i stanióta u dijelu ekoloöke mreåe Natura 2000......... ....30

3.4. Projekt izrade planova upravljanja za zaétióena podruöja i ekoloðkumreZu ......31

3.5. Koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleoloðkimobjektima otvorenima za javnost ................ 34

3.6. Nadogradnja sustava upravljanja zaötióenim podruöjima i ekoloökommreZom Natura 2000 ukljuöivanjem u nacionalne i medunarodneprojekte ....................34

3.7. Centriza posjetitelje.......... ........36

3.7.1. Centar za posjetitelje s registriranim oporaviliötem za bjeloglave supove u

mjestu 8e1i........... ..............36

3.7.2. Posjetiteljski centar o velikim zvijerima u Staroj Suöici ..........37

3.8. Podizanje razine znanja, razumijevanja i podröke javnosti za zaötituprirode...... ................ 37

3.8.1. Priprema publikacija o prirodnim vrijednostima .............. .......37

3.8.2. Promicanje zaötite prirode...... .............38

3.8.3. Suradnja s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama..........38

3.8.4. lnformiranje javnosti o aktivnostima Ustanove ...........(odrZavanje web stranica).............. ..... 38

3.9. Sudjelovanje u postupcima utvrdivanja i provodenja mjera za5titeprirode...... ................38

3.10. Nadzor i obilasci zaötióenih podruöja i dijela ekoloðke mreåe Natura

2000......... ...............38

4. Cjenik usluga ..........38

5. lzvori financiranja i planirana sredstva za realizaciju Godi5njeg programa.................... 39

6. Zakljuöna razmatranja............... ................40

7. Tabelarni prikaz Godi5njeg programa .......41:jti

!3

-t

-tI

Pravna osnova za dono5enje Godi5njeg programa za5tite, odråavanja,oëuvanja, promicanja i koriStenja zaStiéenih podruëja u Primorsko-goranskojZupaniji za 2018. godinu

Sukladno ölanku 134.Zakona o zaötiti prirode (Narodne novine broj 80/13) iOdluke oosnivanju Javne ustanove ,,Priroda" (SluZbene novine Primorsko-goranske Zupanije broj42113), Upravno vijeóe Javne ustanove ,,Priroda" ima obavezu svake godine donijeti Godiönjiprogram zaStite, odräavanja, oöuvanja, promicanja i koriötenja zaðtióenih podruöja (udaljnjem tekstu: Godi5nji program). Godiönji program donosi Upravno vijeóe Javne ustanove,,Priroda" (u daljnjem tekstu: Ustanova) uz prethodnu suglasnost Zupana i po prethodnopribavljenom mi5ljenju Hrvatske agencije za okoliö i prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP).

Osim sa za5tióenim podruöjima, temeljem Zakona o zaótiti prirode, Ustanova upravljai podruöjima ekolo5ke mreZe Natura 2000 u Primorsko-goranskoj Zupaniji, koja je proglaöenaUredbom o ekoloökoj mreZi (Narodne novine broj 124113 i 105115). Stoga, sastavni dioGodi5njeg programa ðine aktivnosti zaötite, odräavanja, oöuvanja, promicanja ¡

koriötenja koje se odnose i na za5tióena oodruõia i na d love ekoloðke mreåe Natura2000 kojima Ustanova upravlja na podruöju Primorsko-goranske Zupanije. Zbog vrlovelikog obuhvata ekoloöke mreZe u Zupaniji, Ustanova nije u moguónosti sustavno nagodiðnjoj razini provoditi aktivnosti u svih pojedinaönim podruöjima ekoloöke mreZe, pa se zarazliku od zaötióenih podruöja, u Godiönjem programu u dijelu programskih aktivnosti navodesamo ona podruöja ekoloöke mreZe u kojima se tijekom godine planiraju provesti odredeneaktivnosti.

2. Vrijedna prirodna baðtina na podruõju Primorsko-goranske Zupanije

2.1 . 7Âétié,ena podru ðja

Ukupna povr5ina za5tióenih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj Zupaniji iznosi263,3 km2, 5to öini 3,35% ukupne povröine Zupanije. Ukupna povröina kopnenog dijelazaötióenih podruöja je218,54 km2, odnosno 6,09% ukupne povröine kopna u Zupaniji. Jedinomorsko podruöje pod zaötitom je akvatorij otoka Prvióa s Grgurovim kanalom öija povröinaiznosi 44,76 km", odnosno 1,05% ukupne povröine mora u Zupaniji.

Primorsko-goranska åupanija ukupno broji 31 zaötióeno podruðje, ukljuöujuói i

pojedinaöne primjerke zaötióenih stabala. Prema kategorijama za5tite to su:

. 1 strogi rezervat

o 1 nacionalni park

. 1 park prirode

. I posebnih rezervata

. 7 spomenika prirode

. 4 znaóajnih krajobraza

. 5 Park-öuma

. 4 spomenika parkovne arhitekture.

Sva zaðtióena podruöja i pojedinaöne prirodne vrijednosti (spomenici prirode) spodruöja Primorsko-goranske Zupanije upisana su u Upisnik zaötióenih podruöja, koji seprema ölanku 129. Zakona o zaStiti prirode vodi pri Ministarstvu zaðtite okoli5a i energetike (udaljnjem tekstu: MZOE).

Geografska rasprostranjenost zaötióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupaniji,prikazana je na slici 1.

4

1

-J

J

i:J

ü

Slika 1: Kartografski prikaz zaðtiéenih podruöja u Primorsko-goranskoj åupanijilGrtograßki prikaz zaStióenih podruðjau Primorskogoransþ ãupu"iji '$

l. Bijele srijcne i Samarslc stijene2. Rimjek3. I(marp (Gln¡ine-Mal¡luka)4- Fojiðka-Pod Prcdoðdica

5. Malibok-I{oromeån6. Otok Prviéi Grguruv kanal

7- SuruDwrdo8- Debda lipe -Velika Rebar

9. Gkr¡otok10. Koðljun

It. UðI<a

f2. Spr[alnkrmrka13. PonorGotop2

14. ãrrctske peéina

15. Inor Kupc

16. Stare Ésa u lvletledima

17. Srari b¡ost Iod Svetog Rnrf8. S¡æi hr¿*orri u ftljarorom dolcuf 9. Vtejti prohz i 7.Icni vb20. I(m¡&ik2I. topar22. Ljsitu,23. Japlen5kiuü24. Golubinjek25. Komrtrr26. eika¡27. FodJarrcri

28. Feriwj uz dvorac u Sevcrinu na lGrpi29. PaiwjÄngiolina30. Rrircj Maguita3f . Fãiv{i sv.Jehwa

Od ukupno 31 za5tióenog podruðja u Zupaniji, Ustanova danas upravlja sa 28zaðtiéenih podruë¡a nad kojima je zaðtita proglaðena u razliöitim kategorijama, od strogogrezervata do spomenika parkovne arhitekture.

S preostala tri za5tióena podruðja u Zupaniji upravljaju ustanove za upravljanjezaötióenim dijelovima prirode kojima je osnivaö Republika Hrvatska, a to su:

o Javna ustanova ,,Nacionalni park Risnjak" koja u Zupaniji upravlja podruöjemNacionalnog parka Risnjak igeomorfoloðkim spomenikom prirode lzvor Kupe i

. Javna ustanova ,,Park pr¡rode Uöka" koja u Zupaniji upravlja podruöjem Parka prirodeUðka.

5

Popis za3tióenih podruðja Primorskogoranske äupanijeprema nacionalnim kategorij ama zain¡e

U tablici 1., prikazanje popis svih zaðtióenih podruöja u Primorsko-goranskoj Zupanijikojima upravlja Ustanova.

Tablica l: Popis zaötióenih podruöja u Zupaniji kojima upravlja Ustanova

STROGI REZER\¡ATBrjele stijene i Samarske snjene

FOSEBIìII RFUF,RTTAT

I(nnmp (Glar.'ine - Mala luka) (omitoloõki)

FojrÈka - Pod hedoðcica (omitoloÈki)

Mah bok- Koromaëna {omitoloðki)Otok Prvié i Grgurov kanâl (zooloËko-boranifü)

Suma Dundo (õumsla vegetacije)

Debela [ip^ - Velika Rebar (öumslce veçtac{e)Glar¡otok (õumsla vegencije)Koõljun (ðumske vegetacr¡e)

SNOMENIKPRIRODESprl¡a Lokr-arka Qeomorfolo5ki)Ponor GotoÉ (ge omorfoloðki)Zameska peóina (geomorfolo5ki)

Izvor [(upe (tudrolo5h)

Stara tisa u Mededima (po¡edinaðru primjerak dn'eca)

Stari hrast kod Slctog Petra (po¡edinaðni primlerak d¡v-eca)

Stan h¡astovi u Guljanovom dolcu (pojedinadni primlerci drræéa)

zzllraõåJNr Knâ¡oBRAzVoJä prolaz i Zeleru vi¡Kamaðnik

L.oprt

LishaHRK-SUMAJaplen{h v¡hGolubrnlakKomrÈår

Cit<at

PodJavon

SFOMENIK PARI(OI'NE ARHTTEKTI,'REPenvo¡ uz dvorac u Sel'erinu na t(upiPerivoj AngiolinaPerivg MargaritaPerivoj sr'. Jakoua

I6

ì

i/

l

¡

j

2.2. Ekolo5ka mreZa Natura 2000

Ekoloöka mreåa Natura 2000 obuhvaóa podruqavaína za oöuvanje ugroZenih vrsta i

staniönih tipova u Europskoj uniji. Utemeljena je na zakonodavstvu Europske unije, a odabirpodruöja temelji se iskljuöivo na znanstvenim kriterijima odnosno na Europskoj direktivi ozaötiti prirodnih staniöta i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) te Direktivi o zaötitiptica (Council Directive 79/409/EEC).

Cilj ekoloðke mreZe je oöuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za vi5e od tisuóuugroZenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih staniönih tipova. U ekoloökumreåu Natura 2000 ukljuöeno viöe od 30.000 podruöja na pribliZno 20o/o teritorija svihzemalja ölanica Europske unije öto je öini najveóom mreZom oöuvanih podruöja u svijetu.

Ekoloöka mre2a Natura 2000 u Republici Hrvatskoj obuhvaóa 36,670/0 kopnenogteritorija i 16,390/o obalnog mora. Sastoji se od 780 lokaliteta, od ö,e1a742 podruöja oöuvanjaznaöajnih za vrste i staniöne tipove (POVS) i 38 poligonskih podruöja oöuvanja znaöajnih zaptice (POP).

U Primorsko-goranskoj åupaniji ekoloSka mreåa Natura 2000 sastavljena je od110 lokaliteta, od kojih su 3 podruëja oöuvanja znaëajnih za ptice (POP) te 107podruöja oðuvanja znaöajnih za vrste i staniSne tipove (POVS).

Obuhvat svakog pojedinog podruöja koji öini sastavni dio ekoloöke mreZe je razliöit, aukupna povrðina ekolo5ke mre2e Natura 2000 u Primorsko-goranskoj Zupaniji iznosi 3.387km2, odnosno 43,08% ukupne povröine Zupanije. Ukupna povr5ina kopnenog dijela ekolo5kemreZe pokriva 2.689 kmz 174,89% kopnene povröine Zupanije), a ukupna povr5ina morskogdijela ekolo5ke mreZe iznosi 699 km2 (16,36% ukupne povröine mora u Zupaniji). Znaöajno jenapomenuti da su iz obuhvata ekoloöke mreZe Natura 2000 iskljuöena sva izgradenagradevinska podruöja i neizgradeni dijelovi gradevinskih podruöja unutar naselja u Zupaniji,dok su neizgradena gradevinska podruqa izvan naselja ukljuöena u obuhvat ekolo5kemreåe.

Sukladno Zakonu o za5titi prirode, ekoloökom mreZom Natura 2000 upravljaju javneustanove za upravljanje za5tióenim dijelovima prirode na podruöjima njihove nadleZnosti.Podruöjem ekoloðke mreZe koje je ujedno zaðtióeno u kategoriji nacionalnog parka ili parkaprirode, ili se nalazi se unutar granica nacionalnog parka ili parka prirode ili s njime graniöi, ilise u veóoj mjeri podudara s granicama nacionalnog parka ili parka prirode, upravlja javnaustanova nadleZna za upravljanje nacionalnim parkom il¡ parkom prirode. Podruöjemekoloðke mreZe koje je zaötióeno u ostalim kategorijama ili nije zaötióeni dio prirode sukladnoovome Zakonu, upravlja javna ustanova za upravljanje ostalim za5tióenim podruöjima i/ilidrugim za5tióenim dijelovima prirode. Podruöjem ekolo5ke mreZe koje se proteZe napodruöju viSe jedinica podruöne (regionalne) samouprave zajedniöki upravljaju javneustanove za upravljanje ostalim zaðtióenim podruöjima i/ili drugim zaötióenim dijelovimaprirode tih jedinica podruöne (regionalne) samouprave.

Od ukupno 110 podruöja ili lokaliteta koji ðine sastavni dio ekoloöke mreåePrimorsko-goranske Zupanije, Ustanova upravlja sa 107 podruöja ili lokaliteta. Sapreostala 3 podruöja upravljaju javne ustanove Nacionalni park ,,Risnjak" i Park prirode,,Uöka".

Na slikama 2. i 3. prikazan je obuhvat ekoloöke mreåe Natura 2000 za podruöjePrimorsko-goranske Zupanije.

7

J

tl

¡

1r

Slika 2: Kartografski prikaz obuhvataekoloëke mreZe Natura 2000 u Primorsko-goranskoj åupaniji - podruðja oëuvanjaznaðajna za ptice (3 podruðja)

Slika 3: Kartografski prikaz obuhvataekoloöke mreZe Natura 2000 u Primorsko-goranskoj Zupaniji - podruëja oðuvanjaznaðajna za vrste i stani5ne tipove (107podruöja)

(

{

t

4\D

\Ì 1

ì,.,-

lzvor podataka: Hrvatska agencija za okoli5 i prirodu, lzvor podataka: Hrvatska agencija za okolið i prirodu,

2.3. Podruõja predloZena za zaétitu

Prostornim planom Zupanije (SluZbene novine Primorsko-goranske Zupanije broj32113) za za5titu je u Primorsko-goranskoj Zupaniji predloZeno joð 190 vrijednih dijelovaprirode u razliöitim kategorijama. Radi se o podruöjima ili pojedinaönim objektima.Kategoriziranih i vrijednih dijelova prirodne baötine koji su predlo2eni za zaötitu, sukladnovaZeóem Prostornom planu Primorsko-goranske Zupanije, na kopnu ima ukupno 97, a namoru 93. Ukupno prema kategorijama zaötite to su:

o 2 parka prirode

. I regionalnih parkova

. 54 posebnih rezervata

. 89 spomenika prirode

. 35 znaöajnih krajobraza

. 3 park-5ume.

Ovako velik broj pojedinaönih vrijednih prirodnih predjela te veliko bogatstvo i

raznolikost prirodne baötine zahtijeva stalnu brigu i skrb i primjereno upravljanje , a za öto sudjelomiöno stvoreni preduvjeti kada su navedena podruöja u Prostornom planu Primorsko-goranske Zupanije namijenjena zaötiti.

I

fl¡ü¡f¿20@Dodruðl¡ uPrtnool¡o{ore rkoi à¡Þü¡¡

Eol¡set¡¡a¡nlnoareEBtl"tcrç

I

I

'l

I

ì

Na buduónost upravljanja podruöjima predloZenim za zaélitu i provedbu zakonskogpostupka proglaðenja njihove za5tite neosporno utjeöu odredbe Zakona o zaötiti prirode i

Uredbe o ekoloökoj mreäi kojom je u Republici Hrvatskoj uspostavljena europska ekolo5kamreåa Natura 2000.

No, valja naglasiti da je dinamika provedbe postupka proglaðenja zaötite nadpodruöjima koja su u Prostornom planu Primorsko-goranske Zupanije predloZena za zaêtituovisna o drZavnoj razini jer se postupak pokreóe na zahtjev MZOE, a struönu podlogu zaproglaóenje sukladno Zakonu o zaStiti prirode moZe izraditi samo HAOP.

Slika 4. Kartografski prikaz geografske rasprostranjenosti zaðtióenih podruðja ¡

podruöja predloZenih za zaötitu sukladno prostornom planu Primorsko-goranskeiupanije

9

J

J

J

lJ

úm

Çùå--

-qa--ãÉ-

E--

¡.b

tr

3. Upravljanje prirodnim vrijednostima u Primorsko-goranskoj Zupaniji u 2018.godini

Prioriteti u provodenju GodiSnjeg programa za 2018. godinu uskladeni su sPrijedlogom financijskog plana Ustanove za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020.godinu, a utvrdeni su na temelju:

. Strategije i akcijskog plana zaötite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od2017 . do 2025. godine (Narodne novine bro172117)

. Razvojne strategije Primorsko-goranske Zupanije 2016.-2020.

. kriterija za utvrdivanje prioriteta u provodenju mjera zaötite, odråavanja,oöuvanja, promicanja i kori5tenja zaðtióenim podruöja u Primorsko-goranskojZupaniji

o prikupljenih i obradenih podataka djelatnika Struöne sluZbe i SluZbe öuvaraprirode Ustanove

r prijedloga nadleZnog MZOE, HAOP-a i Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke

. analize prikupljenih prijedloga ostalih institucija koje se bave prirodoslovnimistraZivanjima, nevladinih udruga ipojedinaca prirodoslovaca koji su aktivni napod ruöju Primorsko-goranske Zupanije.

Prioritetni zadaci i aktivnosti definirani Godiönjim programom usmjereni su kaoöuvanju bioloöke, geoloöke i krajobrazne raznolikosti odnosno zaðtiti vrijednih dijelovaprirode te odrZivom koriötenju i valorizaciji prirodne baötine, a mogu se grupirati u Sestposebnih ciljeva:

. - kroz aktivnosti koje doprinose ostvarenjuovog cilja osigurava se provedba prirodoslovnih istraåivanja i prikupljanje recentnihpodataka o odredenim prirodnim vrijednostima, kao i praóenje stanja Natura 2000vrsta i staniöta. Recentni podaci prikupljeni prirodoslovnim istraZivanjima i

monitorinzima osnova su za izradu temeljnih dokumenata, propisivanje uvjeta za5titeprirode, odr2ivo koriötenje prirodne ba5tine ituristiöku valorizacija, promociju prirodnihvrijednosti i informiranje javnosti.

. - provedbom planiranihaktivnosti u sklopu ovog cilja namjera je poveóati broj podru qa u äupaniji za koja suizradeni planovi upravljanja. lzradom dokumenata upravljanja zaðtióenim podruöjimai/ili podruöjima ekoloöke mreZe stvaraju se preduvjeti za efikasnije upravljanje i

oöuvanje prirodnih vrijednosti.

. - utvrdivanjem uvjeta zaötite prirode i

nadzorom nad obavljanjem dopuðtenih djelatnosti u zaötióenim podruöjima stvarajuse preduvjeti za odräivo koriötenje prirodnih resursa öto u konaönici doprinosioöuvanju prirodnih vrijednosti i bioloðke raznolikosti podruöja.

. -natemeljima raznolike i bogate prirodne baötine Ustanova niz aktivnosti usmjerava kastvaranju preduvjeta za razvoj i nadogradnju specifiönih edukativnih, turistiðkih i

sportsko-rekreativnih sadrZaja u zaötióenim podruöjima i dijelovima ekoloöke mreZe.Na godi5njoj razini Ustanova velik dio svojih aktivnosti usmjerava na uspostavu i

vodenje centara za posjetitelje. Kroz navedenu se aktivnost takoder stvarajupreduvjeti za odr2ivu turistiöku valorizaciju prirodnih vrijednosti, ali i aktivnu za5tituugroZenih Natura 2000 vrsta, stavljanje prirodne i baötine u funkciju razvoja ruralnogi/ili otoönog prostora, izobrazbu posjetitelja, brendiranje podruöja i istaknutih (flagship)vrsta, promociju i valorizaciju autohtonih proizvoda, produljenje turistiöke sezone,

"l

J

',.l

I10

a

a

rczvo¡ volonterskih programa te aktivnu suradnju sa lokalnim stanovniótvom,znanstvenim i struönim institucijama te nevladinim organizacijama.

organizacijom i pripremom razliöitih manifestacija i radionica te pripremom tiskaniñbroðura i promotivnih materijala, tijekom cijele se godine promiöe prirodna baötina, ajavnosti se na raspolaganje stavljanju informacije o vrijednostima i znaöaju prirodnebaötine Zupanije i potrebi njene zaötite.

- aktivnost se provodi kako bi se, bez dodatnog osiguravanja sredstava u proraöunuZupanije, a poglavito iz nacionalnih i medunarodnih izvota, poveóala raspoloZivafinancijska sredstva za provedbu programa zaðtite prirode.

o Smanienie direktnih na orirodne vriiednosti - tijekom cijele godine, a uskladu s raspoloZivim kapacitetima, provode se obilasci vrijedne prirodne baótine saciljem smanjivanja ötetnih zahvala i radnji te ublaZavanja moguóih negativnihposljedica i direktnih pritisaka na prirodne vrijednosti.

U Financijskom su planu Ustanove sve aktivnosti i zadaci opisani i razradeni premaposebnim ciljevima, a u nastavku se, sukladno smjernicama za izradu godiönjih programa,njihovo ostvarenje razraduje prema zaötióenim podruöjima i dijelovima ekolo5ke mreZekojima Ustanova upravlja.

3.1. Upravljanje za5tiéenim podruõjima

Godi5nji program usmjeren ka zaötiti, odrZavanju, oöuvanju, promicanju i koriötenjuza5tióenih podruöja kojima Ustanova upravlja, za svako za5tióeno podruöje sadrZi:

. osnovne podatke o godini proglaëenja zaëtiteo podatke o povrëini i poloåaju podruðjao podatke o razlozima progla5enja zaõtite¡ kratki opis aktivnosti provedenih u posljednjim godinama te. op¡s aktivnosti koje se tijekom 2018. godine planiraju provesti.

3.1.',. Strogi ¡ezewat Bijele iSamarske stijene kod Mrkoplja

Godina proglaöenja: 1 985.Povröina: 1175 ha (manji dio ove povrSine, oko 191 ha nalazi se u KarlovaökojZupaniji na podruöju Grada Ogulina)Poloåaj: Velika Kapela, na podruöju Grada Novog Vinodolskog i Opóine Mrkopalj

Bijele i Samarske stijene smjeötene su u srediönjem dijelu planinske skupine VelikeKapele u Gorskom kotaru. Gradene su od uslojenih vapnenaca i gromadastih vapnenaökihbreöa ðto im daje posebno obiljeZje razvedenoga krökog reljefa. Odlikuju se neobiðnimstjenovitim oblicima, o5trim nazubljenim vrhovima, liticama visokim do 50 metara, tornjevima,Zljebovima, uskim prolazima i pukotinama, kamenitim ljuskama, dubokim ponikvama ukojima se ponegdjezadråava vjeöni snijeg. Sva ta riznica kamenih oblika ispremijeöana je saöumskim svijetom iz kojeg izviruju pojedine stjenovite skupine, öto im daje divlji, teökoprohodan, ali i estetski neobiðno lijep izgled.

Za planinarske putove unutar rezervata brinu planinarska druötva, koja vode i brigu oplaninarskim objektima (Ratkovo skloniðte u Samarskim stijenama, planinarska kuóa i

skloniöte na Bijelim stijenama). Bijele i Samarske stijene jedini su strogi rezervat uPrimorsko-goranskoj Zupaniji. To je podruöje s najstroZim reZimom zaötite. U strogomrezervatu sve je podredeno oöuvanju izvorne prirode, pa bi i posjeóivanje trebalo bitiograniöeno i pod nadzorom. Zbog divlje prirode, nedostupnog krökog terena s brojnim

11

I

)

-t

J

lJ

pon¡kvama, stijenama i kamenim tornjevima Bijele i Samarske stijene te5ko su prohodneizvan oznaöenih putova, öto donekle olaköava usmjeravanje posjetitelja kroz rezervaL Bilo bipotrebno u buduónosti istraZiti moguóe utjecaje posjetitelja na bioloöku raznolikost i

stabilnost ekosustava rezervata.

U listopadu 2007. godine Javna ustanova ,,Priroda" postavila je tri obavijesne ploöe zaposjetitelje strogog rezervata: jednu u centru Mrkoplja, zatim drugu na ulazu u Samarskestijene (,,13. kilometar" ceste Mrkopalj-Jasenak) te treóu na ulazu u Bijele stijene (,,Dolinakostura").

Trenutno su u postupku dono5enja lzmjene i dopune zakona o za5titi prirode u kojimaje predvideno da upravljanje strogim rezervatom preuzme Nacionalni park ,,Risnjak" jer jestrogi rezervat kategorija zaðtite od drZavnog znaöaja. Slijedom navedenog u 2018. se ustrogom rezervatu planira samo provedba nadzora te praóenje stanja.

Godiðnji program zaötite, odrZavanja i oðuvanja za5tióenog podruðja u2018. godini

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekr5ajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvata.

izvröiti potrebne aktivnosti vezane uz primopredaju upravljanja.

3.1.2. Posebniornitoloéki rezervat Kuntrep (Glavine-Mala luka), otok Krk

Godina proglaðenja: 1 969.Povr5ina: 1000 haPoloZaj: jugoistoöna obala otoka Krka, na podruöju Opóine Baöka

Krajobraz rezervata je impresivan, niz slikovitih litica i kamenitih kanjona pruZa se nasjeverozapadnoj strani otoka Krka od rta Glavina do uvale Mala luka u duZini od desetakkilometara. Veliku ulogu u oöuvanju Zivota i bioraznolikosti u ovom bezvodnom krðkompodruöju ima lokva Diviöka. Uz bjeloglave supove (Gyps fulvus) u rezervatu gnijezdi öitav nizrijetkih vrsta ptica. Na liticama itoöilima stani5ta su endemiönih biljnih zajednica.

Tijekom 2009. godine zapoöela je realizacija programa redovitih obilazaka i

monitoringa za5tióenog podruöja koja osim redovitih obilazaka s kopnene strane, ukljuöuje i

redovite obilaske rezervata s morske strane. Zbog nepristupaönosti samog podruöja, skopnene strane se na podruöju rezervata nisu obavljale znaöajnije radnje ili zahvati. Najveóaprijetnja nepristupaönim liticama na kojima obitavaju bjeloglavi supovi su turistiöke brodice i

nautiöari koji se tijekom ljetnih mjeseci pribliZavaju mjestima na kojem gnijezde bjeloglavisupovi. Tijekom 2010. je za turistiöke brodice i nautiöare pripremljen letak kojim seupozoravaju na pravila ponaöanja kojih se kod pribliZavanja rezervalu s morske strane valjapridrZavati. Podrðku distribuciji letka dala je Luöka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godinisu u suradnji s Turistiökom zajednicom otoka Krka odr2ane radionice s vlasnicima turistiökihbrodica o ponaöanju prilikom susreta s ugroZenim vrstama poput bjeloglavih supova i dupinate im je dostavljen edukativni materijal. Na zahtjev Ustanove 2016. je u Glasilu hrvatskoghidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran reZim plovidbe uz poznatagnijezdili5ta bjeloglavih supova. lsti su podaci 2017. uvröteni u tiskano izdanje Peljara.

U 2018. se u suradnji s Turistiökom zajednicom Kvarnera planira pokrenuti projektuvodenja markice ,,Griffon friendly" za brodare koji obavljaju turistiöku djelatnost na podruöjuotoka Krka, Prvióa, Plavnika iCresa. Markica óe biti dodijeljena samo brodarima koji óe proóiizobrazbu o mjerama zaötite prirode kojih se valja pridrZavati u podruöjima gnijeZdenjabjeloglavih supova.

Zaötióeno podruöje je pod relativno strogim reZimom zaötite, pa óe se i tijekomnaredne godine u suradnji s lokalnom zajednicom i turistiökom zajednicom posjeóivanje

12

.l

l.J

tE

l

J

U

¡

fi

usmjeravati iskljuöivo u rubne dijelove zaötióenog podruöja (Mjeseðeva povrsina, mrgari i

lokva Diviöka). U sluöaju potrebe tijekom godine provodit óe se aktivnosti upoznavanjajavnosti sa étetnim posljedicama koriötenja otrova u prirodi.

U suradnji sa partnerima na projektu Centar za posjetitelje s oporavili5tem zabjeloglave supove Beli nastavit óe se s aktivnostima utvrdivanja broja gnijezdeóih parova urezervatu.

Godiðnji program za5tite, odråavanja i oðuvanja zaötiéenog podruöja u2018. godini

gnijezdeóih parova u rezervatu.

morske strane u cilju sustavnog biljeZenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova).

mjerama zaötite, ograniöenjima i pravilima ponaðanja u neposrednoj blizini morskihlitica na kojima gnijezde bjeloglavi supovi turistiökim djelatnicima.

,,Griffon friendly" za brodare koji obavljaju turistiöku djelatnost u akvatoriju rezrevata.

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekr5ajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvala.

3.1.3. Posebni botaniöko-zoolo5ki ¡ezewat otok Prvié

Godina proglaöenja : 1972Povröina: 7000 haPoloäaj: Opóina Baðka

Prvió je otok neobiönih, gotovo gorskih obiljeZja s mnogo strmih litica, usjeklina i

klisura, iako se uzdiZe tek 357 metara iznad mora. Odlikuju ga glavne znaöajke tih najviSihpredjela otoka Krka - velika ogoljelost, ispranost tla, stjenovitost, okomite litice, izloZenostburi i posolici te stanovite prirodoslovne neobiönosti i vrijednosti. Posebnosti otoka Prvióamogu se doZivjeti i u podmorju, gdje se susreóemo s atraktivnim podmorskim krajobrazima i

ðarolikim bogatstvom koraligenskih zajednica. Velik broj zanimljivosti sakupljen je i na kopnuotoka. Zbog njih, a prvenstveno zbog litica sjeveroistoönog dijela, Prvió je zajedno spripadajuóim akvatorijem i liticama Golog otoka i Sv. Grgura proglaöen posebnim botaniöko-zoolo5kim rezervatom. Flora otoka broji 351 vrstu cvjetnica i papratnjaöa od kojih su mnogivrijedni kvarnerski endemi. Na vrönom sjevernom grebenu, najvi5e izloZenom jakoj buri,raste nizvisinskih gorskih vrsta, arazvile su se isasvim osebujne biljne zajednice, primjericeoko gnijezdiöta ptica. Zbog zaslanjena tla i bure takoder su znaöajne specifiöne zajedniceprilagodene takvim ekstremnim staniötima. Posebnu vrijednost predstavlja gnijeZdenjerijetkih i ugroZenih vrsta ptica kao öto su suri orao (Aquila chrysaetos), sivi sokol (Falcoperegrinus), orao zmijar (Circaetus gallicus), sova uöara (Bubo bubo), a od znaöajnijekolonije bjeloglavih supova (Gyps fulvus) preostalo je svega 18 parova.

Tijekom 2009. godine zapoöela je realizacija programa redovitih obilazaka i

monitoringa zaötióenog podruöja, a 2010. zapoöelo je praóenje brojnosti izleglih ptióa i stanjapopulacije bjeloglavih supova. S morske je strane potrebno sprijeöiti uznemiravanje supovana gnijezdima koja se nalaze na liticama iznad mora. Turistiöki djelatnici, ali i slaboinformirani turisti, öesto nehotiöno uznemiravaju supove. Tijekom 2009. Ustanova je izradilaobavijesnu ploöu koja je postavljena u naselju Baöka, a 2013. i 2014. godine postavljene sujoö dvije obavijesne ploöe sa smjernicama za ponaöanje u posebnom rezervatu. Tijekom2010. je za turistiöke brodice i nautiöare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravilaponaöanja kojih se kod pribliZavanja rezervatu s morske strane valja pridråavati. Podröku

13

I

II

distribuciji letka dala je Luöka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji sTuristiökom zajednicom otoka Krka odr2ane radionice s vlasnicima turistiökih brodica opona5anju prilikom susreta s ugroZenim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im jedostavljen edukativni materijal. U 2015. godini postavljena je obavijesna ploöa o podmorskimvrijednostima otoka Prvió izradena u sklopu provedbe MedMPAnet projekta. Na zahtjevUstanove 2016. je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce)evidentiran reäim plovidbe uz poznala gnijezdiliðta bjeloglavih supova. lsti su podaci 2017.uvröteni u tiskano izdanje Peljara.

U 2018. se u suradnji s Turistiökom zajednicom Kvarnera planira pokrenuti projektuvodenja markice ,,Griffon friendly" za brodare koji obavljaju turistiöku djelatnost na podruöjuotoka Krka, Prvióa, Plavnika i Cresa. Markica óe biti dodijeljena samo brodarima koji óe proóiizobrazbu o mjerama zaötite prirode kojih se valja pridräavali u podruöjima gnijeZdenjabjeloglavih supova. U sluöaju potrebe tijekom godine provodit óe se aktivnosti upoznavanjajavnosti sa ötetnim posljedicama koriötenja otrova u prirodi. U suradnji sa partnerima naprojektu Centar za posjetitelje s oporavili5tem za bjeloglave supove Beli nastavit óe se saktivnostima utvrdivanja broja gnijezdeóih parova u rezervatu.

Godi5nji program za5tite, odr2avanja i oöuvanja za5tióenog podruöja u 2018. godini


morske strane u cilju sustavnog biljeZenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova,sove uðare i sivog sokola).


,,Griffon friendly" za brodare koji obavljaju turistiðku djelatnost u akvatoriju rezervata.

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvata.

3.1.4. Posebni ornitoloõki rezervat na otoku Gresu: sjeverni Foji5ka-Podpredoðóica

3.1.5. Posebni ornitolo5ki rezervat na otoku Cresu: juZni Mali bok-Koromaðna

Godina progla5enja: 1 986.Povrðina: 550 ha i900 haPoloZaj: sjeveroistoöna strana otoka Cresa, Grad Cres

Podruöje je prvenstveno za5tióeno zbog gnijezdeóe kolonije kritiöno ugroZene i

za5tióene vrste ptica - bjeloglavih supova (Gyps fulvus). Supovi ovdje gnijezde na liticamaneposredno iznad mora, öto je jedinstvena pojava na svijetu. Litice u rezervatu odlikuju se i

nizom drugih prirodnih vrijednosti - ornitoloökih, herpetoloökih i botaniökih, a njihovajedinstvena krajobrazna ljepota privlaöi sve viðe posjetitelja - nautiöara i ronioca koji takoderobilaze i mnogobrojne podmorske öpilje.

UgroZavanje gnijezdeóih supova zbog posjeta s kopna je razmjerno slabo izraåenozbog teðko pristupaðnog terena i litica. Supove najvi5e ugroZavaju nautiöari i ronioci koji seplovilima dugo zadrZavaju ispod litica. U 2010. godini Ustanova je u suradnji s vanjskimsuradnicima zapoöela s praóenjem brojnosti izleglih ptióa i stanja populacije bjeloglavihsupova na Cresu i otoku Plavniku. Prije desetak godina, doölo je do proðirenja gnijezdiöta

14

"l

J

.J

il

J

bjeloglavih supova izvan postojeóih granica rezervata. GnijeZdenja su zabilje2ena naodredenim liticama istoöne obale otoka Cresa i na dijelu otoka Plavnika, pa je tijekom 2008.godine u suradnji s DrZavnim zavodom za za5titu prirode (danas HAOP) pokrenutaprocedura izrade struöne podloge neophodne za proöirenja granica postojeóeg rezervata. Dodanas struöna podloga nije izradena, pa se postupak pro5irenja granica ne moZe pokrenuti.Tijekom 2010. je za turistiöke brodice i nautiöare pripremljen letak kojim se upozoravaju napravila ponaöanja kojih se kod pribliZavanja rezervatu s morske strane valja pridrZavati.Podr5ku distribuciji letka dala je Luöka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnjis Turistiökom zajednicom otoka Krka odråane radionice s vlasnicima turistiökih brodica oponaöanju prilikom susreta s ugroZenim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im jedostavljen edukativni materijal. Na zahtjev Ustanove 2016. je u Glasilu hrvatskoghidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran reåim plovidbe uz poznatagnijezdiliöta bjeloglavih supova. lsti su podaci 2017. uvröteni u tiskano izdanje Peljara.

U 2016. godini otvoren je u Belom Centar za posjetitelje s oporaviliötem za bjeloglavesupove. Od 2017. na otoku je u djelomiönojfunkciji i hraniliöte za bjeloglave supove.

U 2018. godini planira se provedba redovnih aktivnosti u Centru za posjetitelje i

oporaviliötu te uspostava odrZivog, kontinuiranog hranjenja na hraniliötu. U 2018. se usuradnji s Turistiökom zajednicom Kvarnera planira pokrenuti projekt uvodenja markice,,Griffon friendly" za brodare koji obavljaju turistiöku djelatnost na podruöju otoka Krka,Prvióa, Plavnika i Cresa. Markica óe biti dodijeljena samo brodarima koji óe proói izobrazbu omjerama zaötite prirode kojih se valja pridr2avati u podruöjima gnijeZdenja bjeloglavihsupova. U sluöaju potrebe tijekom godine provodit óe se aktivnosti upoznavanja javnosti saStetnim posljedicama koriötenja otrova u prirodi. U suradnji sa partnerima na projektu Centarza posjetitelje s oporaviliötem za bjeloglave supove Beli nastavit óe se s aktivnostimautvrdivanja broja gnijezdeéih parova u rezervatu.

Godiðnji program za5tite, odråavanja i oöuvanja za5tióenog podruöja u 2018. godini

bjeloglave supove u mjestu Beli na otoku Cresu.

funkciju.

na otoku Cresu.


morske strane u cilju sustavnog biljeZenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova).


,,Griffon friendly" za brodare koji obavljaju turistiöku djelatnost u akvatoriju rezervata.

pro5irenja granica postojeóeg rezervata.


J

ll

¡

i15

3.1.6. Posebni rezervat ðumske vegetacije Dundo na otoku Rabu

God ina proglaSenja :1949.Povröina: 106 haPoloåal: na srediönjem dijelu poluotoka Kalifront, na podruöju Grada Raba

Suma Dundo moZe se uvrstiti u primjere najljepðe oöuvanih öuma crnike naSredozemlju. lma vjerojatno najduZu tradiciju skrbi oko za5tite i oöuvanja Suma na danasuglavnom ogoljelim jadranskim otocima. Botaniöki pripada vazdazelenoj Sumi hrasta crnike i

crnog jasena. Za odrZavanje öume, prvenstveno staza, brine Sumarija Rab, koja uzaötióenom predjelu ima smjeötenu ðumarsku kuóu (lugarnicu). Postojeóa staza vrlo je lijepotrasirana kroz atraktivne öumske predjele i postoji moguónost njezinog osposobljavanja zaturistiöku valorizaciju. Geoloðko pouöna staza djelomiöno prolazikrozzaéticeno podruöje.

U 2008. godini postavljene su tri obavijesne i pouöne ploöe. Tijekom 2013. godineizradena je bro5ura o zaðtióenom podruöju, a obnovljen je i dio postojeóe öetnice. U 2013.godini oformljena je radna skupina u kojoj se nalaze struönjaci iz podruöja geologije, tepredstavnici zainteresiranih udruga, lokalne samouprave, Turistiöke zajednice grada Raba i

Ustanove. Cilj ove radne skupine je praóenje realizactje projekta ,,Geo park otok Rab",promocija Geo parka i briga za zaötitu prirodne i kulturne baëtine otoka Raba.

U 2018. godini, kroz rad i sudjelovanje u radnoj skupini, poticat óe se promocija i

uredenje geoloöke pouöne staze kroz zaötióeno podruöje.

Godiénji program zaötite, odråavanja i oöuvanja za5tióenog podruöja u 2018. godini

geoloöke pouöne staze te zahvate ili radnje kojima se pobolj5avaju uvjeti vaZni zaoöuvanje zaötióenog podruöja.

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekrðajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvata.

3.1.7. Posebni rezervat öumske vegetaciie Debela Lipa-Velika Rebar iznadLokava

Godina proglaðenja: 1 964.Povröina: 179 haPoloZaj: Na juZnim i sjevernim padinama brda Debela lipa iznad Lokava u Gorskomkotaru, na podruöju Grada Delnice iOpóine Lokve

Posebni rezervat öumske vegetacije Debela Lipa - Velika Rebar nalazi se sjevernood Lokava, u brdskom predjelu koje se naziva Velika Rebar. U rezervatu se pojavljuju dvijeznaöajne öumske zajednice Gorskog kotara. To su Suma bukve i jele (Abieti-Fagetumdinaricum) te Suma jele s milavom (Calamgrostio-Abietetum) koja je poznatija podpopularnim nazivom öuma jele na kamenim blokovima.

Kroz Ëumski rezervat jo5 je prije poðetka rada Ustanove, od strane Hrvatskih ðumaprobijeno nekoliko vlaka, a primijeóeno je da se na odredenim dijelovima rezervata obavljasjeða (posebno u njegovom sjevernom dijelu). O ovom problemu upoznata je i Komisija zareviziju granica zaðtióenih podruöja koja je teren obiöla 2006. godine, a osnovana je pri

resornom Ministarstvu. Revizijom granica ovaj problem mogao bi biti rijeöen, medutimnadleZnost u ovim postupcima je na dråavnoj razini, pa uspjeh i brzina provodenja ovise ozateöenoj situaciji na terenu, sredenosti i uskladenosti katastarskih podloga i

"l

J

rl

u16

zemlji5noknjiZnih izvadaka (gruntovnica) te moguónosti da se na drZavnoj razini iznadumoguónosti za uöinkovítu verifikaciju i/ili izmjenu granrca.

U narednoj godini nastavit óe se s obilascima i praóenjem stanja u rezervatu, a popotrebi provoditi óe se i mjere sanacije.

Godiðnji program za5tite, odrZavanja i oöuvanja zaðtióenog podruëja u2018. godini

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvala.

3.1.8. Posebni rezervat õumske vegetacije Glavotok na otoku Krku

Godina proglaöenja: 1 969.Povröina: 1,84haPoloäaj: na rtu Glavotok, izmedu franjevaökog samostana i autokampa, Grad Krk

Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smjeötena je, nedaleko poznatogfranjevaökog samostana Sv. Marije, vazdazelena öuma hrasta crnike (Quercus i/ex). Ona posvom sastavu potpuno odudara od listopadne ðume koja se na nju prirodno nadovezuje sistoöne strane rta. Utvrdeno je da je ova öuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla.Prosjeöna starost danas joj iznosi oko 130 godina, a visina stabala hrasta crnike je oko 12metara. Detaljnim fitocenoloðkim istraZivanjima utvrdeno je da sastojina pripada zajednicicrnog jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). Vegetacija na öumskom tlu jemjestimiöno degradirana i uni5tena zbog nekontroliranog boravka posjetitelja (turista) uljetnim mjesecima. Podruöje je ugroZeno ilegalnim kampiranjem.

U razdoblju od 2013. o 2016. godine Ustanova je zajedno s Kampom,,Glavotok"sudjelovala u organizaciji i provedbi akcija öi5óenja posebnog rezervata od antropogenogotpada i sru5enih stabala koja su sprjeöavala prohodnost staza. Obzirom da se radi oposebnom rezervatu Sumske vegetacije, drvna masa nije uklonjenaizrezervata.

U 2018. godini nastavit ée se suradnja s vlasnicima Kampa ,,Glavotok" sa ciljemodrZavanja i oöuvanja zaötióenog podruöja te edukacije osoblja i posjetitelja.

Godi5nji program zaötite, odrZavanja i oëuvanja zaðtióenog podruöja u 2018. godini

osoblja i posjetitelja.


3.1.9. Posebni rezervat Sumske vegetacije na otoöióu Koéljunu

Godina proglaöenja: 1 969.Povr5ina: 6 haPoloZaj: otoöió Koöljun u Puntarskog dragi, Grad KrkPosebna zanimljivost: franjevaöki samostaniz16. stoljeóa injegove bogate zbirke

Na otoöió Koöljun dolazi se prvenstveno zbog kulturne baötine i posebnog ozraöja ðtoga udahnjuju redovnici - franjevci i njihov poznati samostan kao sveti5te i bogata kulturnariznica ovoga dijela otoka Krka. Prirodna baötina u ovom trenutku moZda nije dostatnopromovirana, iako je otoöió zaðtióen i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom. Bioloëkaraznolikost je razmjerno velika. Ukupno je dosad na Sumskim povröinama Koðljuna

.l

J

IJ

¡

17

II

I

zabilje2ena 151 vrsta gljiva i 389 vrsta biljaka éto je za tako malen otoöió impresivan broj.Unutar zaðtióenog podruöja Ustanova je postavila informativnu tabelu.

Buduói da su franjevci posebno isticali problem suöenja pojedinih starih stabalaunutar park- öume, Ustanova je u suradnji s Gradom Krkom tijekom 2008. godine izradiladesetogodiðnji program oöuvanja i zaötite podruöja. Radovi na uredenju prema navedenomprogramu provode se ovisno o raspoloZivim financijskim sredstvima zainteresiranihsubjekata (vlasnici te Grad Krk i Opóina Punat). U 2010. godini Ustanova je donijela Pravilniko unutarnjem redu za podruöje otoöióa Koöljun.

U 2014. je u suradnji s franjevaökim samostanom osmiöljen i realiziran stalni muzejskipostav o prirodnoj baötini otoöióa. lzradene su i3 pouöne ploöe, koje su postavljenje u 2015.godini.

U 2016. godini izraden je Prijedlog plana upravljanja za posebni rezervat ðumskevegetacije otoöió Koöljun. Prijedlog plana upravljanja za otoöió Koöljun biti óe integriran u

Plan upravljanja ekoloökom mreZom i za5tióenim podruöjima na otoku Krku koji óe seizradivali u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekolo5kom mreZom Natura 2000".Poöetak realizacije projekta predviden je u 2018., a trajat óe pet godina.

Godi5nji program zaétite, odrZavanja i oöuvanja zaðtiéenog podruöja u2018. god¡ni


3.1.l0.Geomorfolo5ki spomenik prirode ponor GotovZ kod Klane

Godina progla5enja: 1 969.Povrðina: 1,63 haPoloåaj: Klanjsko polje nedaleko Klane, u ponor utjeðe klanjska Riöina, na podruöjuOpóine Klana

Ponor GotovZ nalazi se oko 14 kilometara sjeverno od Rijeke i oko 1 kilometaristoöno od naselja Klane s ulaznim otvorom na 560 metara nadmorske visine. U ovaj ponorponire bujiöni tok klanjska Riöina. lzmjerena dubina ponora iznosi 320 m. To je stepeniöastajama s mnogo manjih i tri veóe vertikale, a istraZen je samo glavni kanal, dok je viöe boönihkanala ostalo neistraZeno. Poznat je i u biospeleologiji jer je <locus typicus> (nalaziðte nakojem je po prvi puta pronadena nova vrsta i opisana u znanosti) podzemnog kornjaöaTyphlotrechus bilimeki clanensis. U ponor uviru oneöiöóene kanalizacijske vode Klane. Usvrhu rjeöavanja navedene problematike, organiziran je sastanak sa predstavnicimanadleZnog komunalnog druötva koje posjeduje obnovljenu vodopravnu dozvolu s vaZenjemdo kraja 2023. godine prema kojoj sada zadovoljavaju propisane uvjete. Sukladnodobivenom mi5ljenju HAOP-a, u rjeðavanje problematike je ukljuöena nadleZna inspekcijazaötite prirode.

Godi5nji program zaötite, odrZavanja i oöuvanja za5tiéenog podruöja u2018. godini

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili

zahvata.

kanalizacija na rje5avanje problema uviranja oneöiðóene kanalizacijske vode uzaðtióeno podruöje.

-]

J

ü

Itl

18

-t

I

.J

J

il

t

3.1.11.Geomorfoloðki spomenik prirode Spilja Lokvarka kod Lokava

Godina proglaöenja: 1 961.Poloäaj: jugozapadno podnoZje Kamenitog vrha kod Lokava, Opóina Lokve

Jedna od najvaZnijih sastavnica u mreZi speleoloökih objekata goranskog podruöja jeSpilja Lokvarka, najveói i najljepöi podzemni krðki objekt otkriven u Primorsko-goranskojZupaniji. Spilja je davnih 60-tih godina proðlog stoljeóa uredena za turistiöko posjeóivanje, alije u viöe navrata bila zatvorena za posjetitelje zbog dotrajalosti opreme i potrebnerekonstrukcije.

Od poöetka rada Ustanove, prva rekonstrukcija dotrajalog stepeniöta bila je tijekomljeta 2009. godine, a nlznaöajnija rekonstrukcija provedena je u proljeóe 2012. godine kadaje iz zajma Svjetske banke preko resornog Ministarstva Ustanovi odobren projekt zadjelomiönu rekonstrukciju stepeniöta i potpunu rekonstrukciju elektriöne rasvjete u Spilji.Vrijednost projekta iznosila je 200.000 eura.

Za öpilju Lokvarka donesen je Pravilnik o unutarnjem redu, a Ustanova je pripremila i

Priruönik za turistiöke vodiöe koji sluZi za edukaciju vodiöa po öpilji te publikaciju o prirodnimvrijednostima i znaöajkama öpilje. Postavljene su i obavijesne ploöe na ulazu u Spilju sosnovnim podacima o öpilji i s nacrtom ðpilje. U suradnji Ustanove i TZ Delnica trasirana je i

markirana öetnica koja povezuje dvije zaötióene park-öume Golubinjak i Japlenöki vrh saöpiljom Lokvarkom.

Od 2010. godine redovito se vrSi monitoring kriptoklimatskih uvjeta u Spilji. Od kraja2011. godine KD Lokvarka dodijeljeno je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja u Spilji.Ugovor je obnovljen 2014. U 2015. godini izraden je i edukativni film o posjetiteljimanepristupaönim etaZama öpilje. U 2017. godini je u suradnji s ovlaðtenikom koncesijskogodobrenja obnovljena sigurnosna rasvjeta u épilji.

Zbog isteka postojeóeg ugovora, u2018. godini potrebno je provesti postupak dodjelekoncesijskog odobrenja za prihvata posjetitelja u Spilji.

Godi5nji program zaÕtite, odrZavanja i oöuvanja zaðtióenog podruöja u 2018. godini


3.1.I2.Geomorfoloõki spomenik prirode Zametska peóina u Rijeci

Godina proglaöenja: 1981.Poloåaj: na podruöju Grada Rijeke

Zametska peóina je godinama zatvorena i nije u funkciji posjeóivanja, ali je tijekomposljednjih godina Grad Rijeka izrazio interes i spremnost da zapoöne s rekonstrukcijominfrastrukturc za organizirane posjete. Realizacija ove aktivnosti tijekom narednih godinaovisit óe prvenstveno o financijskim moguónostima Grada, a Ustanova bi sudjelovala uprovodenju projekta te nakon obnove koordinirala i organizirala nadzor nad radovima testvoriti pred uvjete za organizi ra n i pri hvat posjetitelja.

19

U 2015. godini Ustanova je izradila Ekoloðki elaborat Zametske peóine. Grad Rijekaje u razdoblju od u 2016. do 2017. izradio idejno rjeðenje i glavni projekt za uredenjeinfrastrukture u peóini.

2017. godine Grad Rijeka je prijavio za sufinanciranje iz Strukturnih fondova projektpod nazivom ,,lnterpretacijski centar prirodne baðtine Primorsko-goranske Zupanije". U okviruprojekta predvideno je i uredenje Zametske peóine za prihvat posjetitelja. Projekt je pro5aoadministrativnu provjeru, a u sluöaju prihvaóanja projekta realizacija bi trebala zapoöeti u

2018. godini.

Godiõnji program zaõtite, odríavanja i oöuvanja zaötiéenog podruöja u 2018. godini


goranske Zupanije" za sufinanciranje iz Strukturnih fondova EU, dati podrökuprovedbi projekta i aktivno sudjelovati u aktivnostima uredenja Zametske peóine zaprihvat posjetitelja.

3.1.13.Spomenik prirode - stara tisa u Mededima

Godina proglaöenja: 1 965.Poloåaj: u zaselku Mededi iznad sela Vuöiniói, Grad Vrbovsko

Nekoliko je vrlo starih stabala tise na podruöju Gorskog kotara. Starost im öestoprelazi nekoliko stotina godina, a ponekad i preko tisuóu, éto je u pojedinim sluöajevimakonkretno dokazano buðenjem debla posebnim svrdlima i brojanjem godova. Takvi primjercitise, bez sumnje, pripadaju najstarijim Zivuóim stanovnicima Primorsko-goranske Zupanije.Od tih vrijednih prirodnih spomenika je i tisa u Mededima.

U proteklim godinama nije bilo potrebe za provedbom bilo kakvih mjera nadspomenikom prirode, pa óe se i u 2018. nastaviti s aktivnostima redovitog praóenja stanja.

Godi5nji program zaétite, odrZavanja i oðuvanja zaðtiéenog podruõja u 2018. godini


3.l.l4.Spomenik prirode - stari hrast u Sv. Petru na otoku Gresu

Godina proglaöenja : 1997 .

PoloZaj: u selu Sv. Petar na otoku Cresu, Grad Cres

Stari hrast kod Sv. Petra na sjevernom dijelu otoka Cresa, na creskoj Tramuntani,smje5ten je uz put koji vodi od lokalne ceste KriZió-Beli prema selu Sv. Petar. Radi se oiznimnom primjerku hrasta, öija se starost procjenjuje na vi5e od 400 godina. Deblo je iznutraðuplje. Prsnog je obujma 565 centimetara, a u öupljinu debla moZe se smjestiti najmanjedvoje ljudi.

Kao zaötióeni pojedinaöni primjerak drveóa, stari hrast kod Sv. Petra ima simboliönoznaöenje. Oko njega se pletu brojne legende i priöe.

Nevrijeme 2003. godine gotovo ga je uniðtilo, a kroðnja je morala biti podrezana i

oslobodena pojedinih starih grana kako bi se vratio stabilitet stablu jer se deblo rascijepilo.Tijekom 2007. godine uslijed nevremena hrast je ponovo uniöten. Sanaciju iskrb organiziralaje Ustanova. Problem puknuóa preostale grane ponovio se uslijed nevremena koje je na

20

.t

J

il

ti

creskom podruöju vladalo 12. listopada 2009. godine. Ustanova je ponovo provela sanacijupreostalog dijela kroönje. Stablo je obiljeZeno informativnom tablom te su oko spomenikapostavljene klupice i ureden okoliö. U 2017. obnovljena je informativna tabela.

U 2018. nastavit óe se s aktivnostima redovitog praéenja stanja spomenika prirode.

Godi5nji program zaötite, odrZavanja i oðuvanja za5tióenog podruöja u2018. godini


3.1.15.Spomenici prirode dva stara hrasta u Guljanovom dolcu iznadGrikvenice

Godina proglaðenja : 2002.Poloåaj na sjevernoj strani Guljanovog dolca na brdu Kotor iznad Crikvenice (u blizinije rub kamenoloma Podbadanj), Grad Crikvenica

Na sjevernoj strani brda Kotor, na rubu slikovitog travnatog Guljanovog dolca nalazese dva hrasta medunca viðestoljetne starosti (procjena oko 350-400 godina).

Nad predmetnim spomenikom prirode izvröena je u 2011. godini zabiljeäba uzemlji5nim knjigama od strane Opóinskog suda u Crikvenici. U 2012. su u suradnji slokalnom zajednicom postavljene i obavijesne ploöe pored hrastova.

S obzirom da je zabiljeZeno suðenje jednog od hrastova, potrebno je i nadalje pratitinjegovo stanje.

Godiðnji program zaötite, odrZavanja i oöuvanja zaðtiéenog podruöja u 2018. godini


3.1 .1 6 -Znaöaj n i k rajobr az V r aZii pr olaz-Zd en i vi r kod S krada

Godina proglaöenja: 1962.Povr5ina: 200 haPoloZaj: kanjonska udolina podno naselja Skrad, Opóina Skrad

Podno Zeljezniöke postaje Skrad usjeöena je 350 m duboka dolina okruZena öumom i

strmim, djelomiöno stjenovitim padinama. Ovdje je smje5ten jedan od najljepöih kanjona uGorskom kotaru - Vra2ji prolaz. Kanjonskim dijelom vodi staza mjestimice usjeöena ustijenu, a dijelom postavljena na nosaðe iznad potoka. Jedan od zanimljivih detalja kanjonaje öpilja MuZeva hiZica za öiji je obilazak potrebna vlastita rasvjeta, a u kojojje determiniranaipopulacija öi5mi5a.

Ustanova i Turistiöka zajednica Opóine Skrad u suradnji s Hrvatskim Sumama veó jeizradila promotivni turistiöki prospekt o podruöju te postavila informativne ploöe. Radidotrajale i oöteóene infrastrukture u 2012. i 2013. godini organizirani su radovi na osiguranjudijelova staze postavljanjem nove i izmjenom stare öeliöne u2adi te na izradi i postavljanjunovih gazi5ta i dijelova postojeóih stepenica. Radovi su sufinancirani sredstvima Ministarstvaturizma. Krajem 2013. godine putem koncesijskog odobrenja danog PINS-u d.o.o. iz Skradaregulirano je obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata i vodenja posjetitelja. U 2015. godiniizradena je studija Analize stanja te buduóeg razvoja i obnove zaðtióenog podruöja. U 2017.godini izradena je studija pod nazivom Struktura i stav posjetitelja u VraZjem prolazu-

i

:i

J

IJ

¡

21

I

'tI

Zelenom viru. Takoder je u suradnji s ovla5tenikom koncesijskog odobrenja obnovljen dioinfrastrukture koja je dotrajala i uniötena uslijed vremenskih neprilika.

U 2018. provoditi óe se nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje prihvata i

vodenja posjetitelja te pokrenuti postupak dodjele koncesijskog odobrenja za obavljanjedjelatnosti prihvata posjetitelja.

Godiðnji program za5tite, odrZavanja i oðuvanja za5ticenog podruõja u 2018. godini

prihvata posjetitelja.


3.1.17 .Znaëajni krajobraz Kamaönik kod Vrbovskog

Godina progla5enja : 2002.Povr5ina: 74,44haPoloåaj: Ulaz u kanjon smjeöten je nedaleko Zeljezniöke stanice u Vrbovskom

Kamaönik je vodeni tok velike ljepote koji je usjekao kanjon u jurskim vapnencima.Kroz kanjon buöi u manjim slapovima i vrtloZi se u vrtloZnim loncima, osobito kad nabujajunjegove vode poslije kiSe ili otapanja snijega. lzgradnjom autoceste Rijeka-Karlovac kanjonKamaönika premo5óen je luönim mostom. Na ulazu u Kamaöniknalazi se ugostiteljski objektkojim upravlja gradsko komunalno poduzeóe Komunalac d.o.o.

Na ulazu je postavljena informativna ploöa te izradena broöura o za5tióenompodruöju, a krajem 2013. putem koncesijskog odobrenja danog ,,Komunalcu" d.o.o. izVrbovskog regulirano je obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja. Tijekom 2017. godine upotpunosti je realiziran projekt ,,Panova staza" (glazbeno-didaktiöka staza s petinstrumenata) zapoöet u 2016. godini. Takoder je izradena studija pod nazivom Struktura i

stav posjetitelja u Kamaöniku. Krajem 2017. Potpisan je ugovor o koncesijskom odobrenju zaobavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu na ulazu u zaötióeno podruöje.

U 2018. provoditi óe se nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje prihvata i

posjetitelja te pokrenuti postupak dodjele novog koncesijskog odobrenja za navedenudjelatnost. Redovito óe se obavljati nadzor nad obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. U okviruprojekta ,,Uspostava i uredenje pouönih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture napodruöju znaöajnog krajobraza Kamaönik (1. faza)" odobrenog i financiranog sredstvimaStrukturnih fondova EU - Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj pokrenut óe seizgradnja novih infrastrukturnih sadrZaja te obnova postojeóe opreme. Vrijednost projekta je423.750 kuna.

Godiönji program zaötite, odråavanja i oöuvanja zaðtiéenog podruöja u 2018. godini

posjetitelja i obavljanje ugostiteljske djelatnosti na zaðtióenom podruöju.

za5tióenom podruöju.

staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na podruöju znaöajnog krajobrazaKamaönik (1.faza)".

ì

J

.J

II22

ì

J

È Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreói upravnu mjeru,podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvala.

3.1.1B.ãnaöajni krajobraz Lopar na otoku Rabu

Godina proglaöenja: 1 969.Povröina: 100 haPolo2aj: na sjevernom dijelu otoka Raba, Opóina Lopar

Poluotok Lopar imao je burnu geoloöku pro5lost, posebno onu noviju, kad sudjelovanjem vode i vjetrova oblikovane zanimljive pjeööane piramide. Na njemu nalazimoobilje fosila izrazdoblja eocena, a tu su imaterijalni ostaci paleolitskih i mezolitskih lovaca uobliku ðiljaka, strugala, sjekirica i strelica. lzradeni su od tvrdih i rijetkih vrsta kamenja.

Pretjerani broj posjetitelja u ljetnim mjesecima ugroZava prirodne vrijednosti podruöja.Postoji tendencija probijanja öumskih cesta kroz pjeööane dijelove poluotoka Lopara öto bimoglo znaöalnije uni5titi pjeööane nanose i ubrzati eroziju.Podruöje je ugroZeno i zbogkontinuiranog oneöi5óavanja podruöja (otpadna uljaiz automobila, stare olupine automobila,gomilanje odbaöenih otpadaka i sl.).

Ustanova je do 2016. godine angaäirala vanjskog suradnika koji je redovito obilaziopodruöje te dostavljao informacije vezane uz stanje podruðja te o zbivanjima koja bi moglanegativno utjecati na prirodnine u podruöju. Tijekom 2008. godine obiljeZene su na podruöjuLopara geoloðke pouöne staze, vidikovci i geoloðke toöke.

Opóina Lopar ureduje pristupnu cestu i organizira parkiraliöte za mnogobrojneposjetitelje. Ustanova je izradila 3 pouöne ploöe i edukativnu broöuru o zaötióenom podruöju.U cilju definiranja buduóeg razvoja podruöja, tijekom 2011. godine Ustanova je izradilastudiju kojom su definirane smjernice za obiljeåavanje i odrZavanje Setnica i infrastrukture. U2012. godini ureden je dio ðetnica te su postavljene nove stepenice i klupica. Tijekom 2013.godine ureden je vidikovac i postavljene su kamene stepenice na prilaznoj stazi u uvaluSturió, a 2014. postavljeni su smjerokazi unutar zaötióenog podruöja Lopar. U 2016. izradenoje idejno rje5enje za novi projekt naziva,,Bosa shaza".

U 2018. godini planira se izraditi izvedbeno rjeöenje te zapoöeti sa radovima narealizaciji projekta ,,Bosa staza". Staza predstavlja inovativan naöin prezentacije prirodnebaðtine, kroz osjetilnu komunikaciju öovjeka i prirode. U zaötióenom se podruöju planirajuprovesti geoloÕka istraZivanja erozijskih procesa.

Godi5nji program za5tite, odråavanja ioðuvanja za5tiéenog podruðjau2018. godini

skupine,,Povjerenstvo geoparka Otok Rab".


3-1.19.2naõajni krajobraz Lisina kod Matulja

Godina proglaðenja: 1 998.Povr5ina: 1434haPoloZaj: u zapadnom dijelu opóine Matulji

J

tl

Ill 23

Lisina )e znacalan kr5ki krajobraz koji se naslanja na prostrano zaðtióeno podruöjeParka prirode Uöka. Pripada brdskim predjelima planinskog lanca Cióarije i gotovo je öitavdobro poöumljen lijepim sastojinama primorske bukove öume. Tek je na malim povrðinamaproöaran slikovitim livadama i travnatim öumskim öistinama. lma dugu tradiciju posjeóivanjaizletnika, a ðumska bogatstva oduvijek su privlaöila i domaóe stanovniötvo u planinu gdje suse tradicionalno bavili drvima, ugljenarstvom i posebno lovom na puhove.

Krajem 2016. Ustanova je preuzela upravljanje znaöajnim krajobrazom od Parkaprirode ,,Uöka" koji je podruöjem upravljao petnaestak godina. U 2017. godini vrðio seobilazak terena radi utvrdivanja stanja zaötióenog podruöja.

U 2018. godini izvrðit óe se postavljanje obavijesnih ploöa na ulazima u znaðajnikrajobraz s osnovnim podacima o prirodnim vrijednostimai razlozima proglaöenja zaötite.

Godiðnji program zaðtite, odrZavanja i oöuvanja zaðtióenog podruöja u 2018. godini

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili

zahvala.

3.1.z0.Park-ðuma Japlenðki vrh iznad Delnica

Godina progla5enja: 1 953.Povrðina: 171 haPoloZaj: zapadno od grada Delnica, Grad Delnice

Japlenöki vrh je bujnom Sumom bukve i jele obraslo brdo visine 842 m koje se uzdi2ena jugozapadnoj strani neposredno iznad Delnica. Poznato je rekreacijsko podruöjeDelniöana s mreZom pjeöaökih staza i skijaSkom skakaonicom u podnoZju. Nedalekoskakaonice nalazi se ugostiteljski objekt Lovaðki dom, a ispod njega i skakaonice maliogradeni zoo-vrt. Sumovit predio nastavlja se u stari delniöki park pa je zaðtióeno podruöjeneposredno povezano s uZim urbanim tkivom grada. Na juZnom poboöju raste lijepa i bujnabukovo-jelova öuma (Abieti-Fagetum dinaricum) sa starim jelama. OdrZavanje Sumskogekosustava od strane Hrvatskih Suma (sjeöa stabala koja predstavljaju opasnost zaposjetitelje, vjetroizvale, suöci, otpale grane i sl.) uskladeno je tijekom 2010. godine krozöumsko-gospodarsku osnovu s namjenom zaötióenog podruöja i odrZavanjembioraznolikosti. Tijekom 2007. godine Ustanova je postavila dvije obavijesne ploöe zaposjetitelje, a 2009. postavljene su pouöne ploöe na stazi od skakaonice prema livadiPijaniöevo. Tijekom 2008. zapoöeto je trasiranje i markiranje, a u proljeóe 2009. otvorena jemarkirana Setnica koja povezuje dvije zaötióene park-ðume (Japlen5ki vrh i Golubinjak) sazaötióenom öpiljom Lokvarkom. U 2012. godini donacijom Euroherza uredena je i

unaprijedena postojeóa biciklistiöka staza koja vodi kroz zaétióeno podruöje. U 2014. park-Suma pogodena je ledolomom te su se u 2015. godini vröila botaniöka ispitivanja kako bi sepokuðale ustanoviti moguóe posljedice na floru ovog podruöja. Na inicijativu Grada Delnica,2017. godine pokrenut je postupak korekcije granice park-5ume Japlenöki vrh jer se unutargranica nalazi izgradeno naselje. MZOE je zalraíilo od HAOP-a izradu struöne podloge, dokóe posebnu geodetsku podlogu financirati Hrvatske 5ume.

U tijeku 2018. Ustanova óe sudjelovati u aktivnostima koje su vezane uz postupakkorekcije granice park-5ume Japlen5ki vrh. Grad Delnice je 2017. pokrenuo izradu projektauredenja ðireg podruöja oko park-5ume öiju realizaciju namjerava kandidirati zasufinanciranje iz EU fondova. Ustanova óe Gradu dati struönu podröku u pripremi i

definiranju aktivnosti koje bi se trebale osmisliti i realizirati unutar granica zaötióenogpodruöja.

Godiénji program zaðtite, odrZavanja i oöuvanja za5tióenog podruðja u 2018. godini

24

J

[J

til

>

projekta kojim bi se stvorili preduvjeti za daljnji razvoj rekreacijskih sadrZaja uzaðtióenom podruöju.


3.1.21.Park-öuma Golubinjak kod Lokava

Godina proglaöenja: 1 961.Povröina: 51 haPoloZaj: Na zapadnim padinama Sopaökog vrha, Opóina Lokve

Oko jedan kilometar istoöno od srediðta Lokava, podno Zeljezniöke postaje, nalazi seSumoviti predio neobiöne ljepote - Golubinjak. Suma starih jela i smreka obrasta kulisustrmih rastrganih i razvedenih stijena ðto se zaprijeöila na rubu manjeg polja. Medu stijenamanalaze se brojni kröki fenomeni - poput Golubinje i Ledene peóine, prirodnih kamenitih vrata,vidikovca na osamljenoj stijeni i drugih. Suma Golubinjak ima dugu tradiciju kao izletiðteLokvaraca, ali zbog blizine Zeljezniöke postaje posjeóuju je i izletnici s mnogo Sireg podruöjapa je kroz labirint stijena provedena cijela mreZa ðetnica i Sumskih puteljaka do posebnozanimljivih prirodnih detalja.

Veóina atraktivnih lokacija unutar Park-öume obiljeZena je putokazima i oznaöenaobavijesnim ploöama. Zaötióeno podruöje je primjereno uredeno za posjeóivanje i nemanaznaka o ugroZavanju njegovih prirodnih vrijednosti. U 2011. godini Ustanova je izradilaedukativnu bro5uru, a u 2012. godini postavila nove drvene putokaze. U 2013. godinikoncesijskim odobrenjem regulirano je obavljanje gospodarske djelatnosti prihvataposjetitelja u zaötióenom podruöju s Komunalnim druötvom ,,Lokvarka" d.o.o. Lokvarka d.o.o.Takoder, pored ulaza, ali ne unutar granica zaötióenog podruöja, komunalno druðtvo vodiugostiteljski objekt te naplaóuje ulaz posjetiteljima. U 2017. godini u zaðtióenom je podruöjurealiziran projekt ,,Risja staza", koja je edukativno - didaktiökog karaktera i donosi inovativanpristup u prezentaciji prirodnih vrijednosti i interpretaciji sadråaja kroz interaktivnosudjelovanje posjetitelja.

Zbog isteka postojeóeg ugovora, u 2018. je potrebno pokrenuti postupak dodjelekoncesijskog odobrenj a za obavlja nje djelatnosti prihvata posjetitelja.

Godiönji program zaötite, odrZavanja ioëuvanja zaötióenog podruöjau2018. godini

posjetitelja na za5tióenom podruöju.

zaStióenom podruöju.


3.1.22.Park-5uma Komrëar u Rabu

Godina proglaöenja: 1 965.Povröina: 10 haPoloZaj: na podruöju grada Raba, Grad Rab

J

IJ

¡

ll 25

Naslanjajuói se na zidine staroga grada Raba, proteZe se prema sjeverozapadu Park-éuma Komröar - ,,zeleni biser" Raba. Park je razmjerno dobro odrZavan i ureden. Ouredivanju Park-sume skrbi gradsko komunalno poduzeóe Vrelo.

U park-ðumi je Ustanova postavila informativne i obavijesne ploöe. U 2013. godinitiskan je promotivni materijal. lste godine je uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta (velikahladnoóa i jaka bura) doölo do oöteóenja Setnica unutar zaötióenog podruöja, ruðenja stabalai stvaranja kliziöta. U 2013. i 2014. godini vröila se sanacija oöteóenih dijelova Setnica. Usuradnji s lokalnom zajednicom u razdoblju od 2013. do 2015. vröeno je uklanjanje riziönihstabala sa zapadnih padina. U 2016. u suradnji s Gradom Rabom, Mjesnim odborom i

Udrugom prijatelja Raba izgradeno je multifunkcionalno vjeZbaliéte u podruðju park ðume.

Obzirom da je u zaötióenom podruöju potrebno kontinuirano provoditi aktivnostisanacije öetnica i odrZavanje infrastrukture, u narednoj óe se godini pruZati struöna podrðkalokalnoj zajednici u realizaciji aktivnosti i prijavi projekata za unaprjedenje infrastrukture zasufinanciranje iz nacionalnih ili medunarodnih izvora.

Godiönji program zaðtite, odråavanja ioöuvanja zaötióenog podruöja u 2018. godini

unaprjedenje infrastrukture za sufinanciranje iz nacionalnih ili medunarodnih izvora.


3.1.23.Park-5uma C¡fat na otoku Loöinju

Godina proglaðenja : 1992Povröina: 236 haPoloZaj: Grad Mali Loðinj

Podruöje park-sume Öikat ugroZeno je nizom turistiökih sadrZaja koji su neprimjereninamjeni park-öume sukladno odredbama Zakona o zaðtiti prirode. U park-ðumi nalazi senekolicina hotela, ugostiteljskih objekata i kamp u vlasniðtvu poduzeóa Jadranka d.d.Ustanova je angaåirala vanjskog suradnika koji je do 2016. redovito obilazio podruöje,poglavito tijekom ljetnih mjeseci. O odrZavanju veóeg dijela park-5ume brinu Hrvatske öume,a postojeóe pje5aöke staze u suradnji s Ustanovom oznaöava i odräava poglavito TZ GradaLoöinja. Postavljene su pouöne ploöe o kojima treba skrbiti i redovno ih obnavljati. Tijekom2009. godine potpisan je Sporazum o suradnji na oöuvanju i odrZivom gospodarskomkoriötenju Park-öume Öikat na podruöju Grada Malog Loöinja, a potpisnici su: Ustanova,Grad Mali Loóinj, TZGrada Malog Lo5inja, Hrvatske éume, JVP Grada Mali Loðinj iJadrankad.d. Cilj Sporazuma je intenzivirati radove na uredenju park-ðume. Formiranje radne skupinerezultiralo je izradenim smjernicama za buduóe upravljanje park-öumom. U 2016. godine je usuradnji s Hrvatskim öumama izraden akcijski plan obnove park-öume na malim povröinama,a realizacija pilot projekta pomladivanja öume na eksperimentalnim plohama zapoöeo je2017.

U 2018. godini nastavit óe se provodenje pilot projekta kroz redovite monitoringe.Poduzeóe Jadranka d.d. najavilo je poöetak osmiöljavanja i realizacije projekta osmiöljavanjarekreativnih sadrzaja u neposrednoj blizini hotela koji se nalaze u park-öumi. Ustanova óepoduzeóu dati struðnu podröku u izradi projekta, njegovoj prijavi za sufinanciranje iz razliöitihizvora ili realizaciji.

",1

,J

E

tl26

:J

J

iJ

T

GodiSnji program zaëtite, odråavanja i oöuvanja zaétióenog podruðja u 2018. godini

uredenja rekreativnih sadräaja u park-öumi.

podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvala.

3.1.z4.Park-éuma Pod Javori u Velom Loõinju

Godina proglaöenja: 1 993.Povröina: 39 haPoloåaj: na padini brijega iznad Velog Loðinja, Grad Mali Loöinj

Park-öuma Pod Javori obuhvaóa poöumljene obronke brda Kalvarija kod VelogLoðinja na kojima je nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburg koncem 19. stoljeóa zasadio perivojpored svog dvorca. Perivoj su projektirali beöki vrtni struönjaci koristeói se prednostimaterasastih obronaka brda Kalvarije. Visoka estetska vrijednost parkovne kompozicijesaöuvala se do danas iako su mnoga nekada5nja stabla sruðena u vjetroizvalama ili su seosuðila. Suma je u velikom dijelu zarasla ðikarom i neprimjereno je odräavana iako zaöticenopodruöje ljeti posjeóuju brojni turisti i izletnici. O park-öumi povremeno i u skladu smoguónostima skrbi Ljeðiliöte Veli LoSinj, i to prvenstveno za podruöje park-öume uneposrednoj blizini ulaza u Ljeöiliðte.

Ustanova je do 2016. angaZirala vanjskog suradnika za obilazak podruöja. U proljeóe2007. godine u park-öumi postavljene su obavijesne i pouöne ploöe te su pojedini primjercidendroflore obiljeZeni botaniökim ploöicama (25 ploöica). Tijekom 2Q10. godine izradene susmjernice za buduóe upravljanje podruöjem u kojoj je detaljno razradena zonacija i namjenapojedinih zona unutar zaöticenog podruöja. Na temelju navedene studije 2012. godine usuradnji sa Zupanijom ureden je ulazni dio u Ljeöiliöte, a Ustanova je financirala markiranje i

öiöóenje öetnica koje vode od Ljeöili5ta prema Sv. lvanu. U 2012. godinije potpisan ugovor okoncesijskom odobrenju za prihvat posjetitelja s Ljeöili5tem Veli Loðinj. u cilju aktivnijegkori5tenja podruöja u rekreacijske svrhe, krajem 2017.je u suradnji sa LjeöiliStem Veli Loöinjizraden projekt Park vitalnosti. U isto je vrijeme unutar park-öume zapoöela rekonstrukcija i

obnova stare zgrade medicinskog trakta.

U 2018. godini nastaviti óe se suradnja sa Ljeöiliötem Veli Loöinj na realizaciji projektaPark vitalnosti, a struöna podr5ka Ljeöili5tu Veli Loðinj óe se dati i u realizaciji projektarekonstrukcije i obnove zgrade medicinskog trakta.

Godiðnji program zaõtite, odrZavanja ioöuvanja zaðtióenog podruðjau2018. godini

öume.

zgrade medicinskog trakta.


27

3.1.z1.Park kod dvorca u Severinu na Kupi

Godina proglaöenja: 1 966.Povröina: 7 haPoloåaj: na podruöju Grada Vrbovskog (Gorski kotar)

Perivoj i stari frankopanski dvorac öine neraskidivu cjelinu, danas zaboravljenu i

zapuötenu. Posebna je zanimljivost prelijepi pogled na rijeku Kupu i njenu dolinu podnodvorca. Do obala rijeke vode atraktivne öetnice od perivoja po strmim padinama kroz 5umu.Ovaj zaðtióeni spomenik parkovne arhitekture u vrlo je zapuötenom stanju zbog toga öto suveliki niz godina bili nerijeöeni vlasniöki odnosi. Dvorac i perivoj zahtijevaju temeljitu sanacijui obnovu.

Djelomiöno uredenje perivoja provela je lokalna zajednica tijekom 2015.

S obzirom da je Grad Vrbovsko postao vlasnik dvorca, oöekuje se da óe Gradpokrenuti aktivnosti na izradi dokumentacije za obnovu i prenamjenu dvorca te uredenjeperivoja. Ustanova óe poticati i dati struönu podrðku Gradu Vrbovsko kako bi se pokrenuleaktivnosti vezane uz pripremu dokumentacije za obnovu perivoja.

Godiönji program zaðtite, odrZavanja i oðuvanja zaðtióenog podruðja u 2018. godini


vezane uz pripremu dokumentacije za obnovu perivoja.

3.1.26.Park Angiolina u Opatiji

Godina proglaöenja: 1968.Polo2aj: na podruöju Grada OpatijePovrÕina: 2,7 ha

Park Angiolina je bez sumnje najzanimljiviji i najatraktivniji opatijski park. Odlikuje sevrijednom dendroflorom od koje treba spomenuti kamelije, velecvjetne magnolije, sekvoje,cedrove, pinije, bambuse, palme i osobito lijepe lovorove gajeve. O parku skrbi gradskopoduzeóe Parkovi d.o.o. koji poslove oko odråavanja uspjeöno obavljaju te redovitozamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercrma.

Ustanova je ostvarila vrlo dobru suradnju s Parkovima d.o.o. i Gradom Opatijom,osobito kod rekonstrukcije pojedinih dijelova parka. Tijekom 2010. godine postavljene su uparku obavijesne ploöe, a nad parkom je od strane Opóinskog suda u Opatiji u 2011. godiniizvrðena zabiljeäba u zemljiönim knjigama. U studenom 2013. godine, Park je znaöajnouniöten uslijed nevremena te je tijekom 2014. godine vrðena sanacija ðteta. U 2017. GradOpatija je pokrenuo aktivnosti na pripremi dokumentacije za postavljanje nove rasvjete uparku te prenamjenu staro rasadnika u posjetiteljski centar.

Ustanova ó,e 2018. godine pruZati struönu podrðku Gradu na realizaciji projekataobnove rasvjete i izgradnje posjetiteljskog centra.

Godi5nji program zaëtite, odråavanja i oöuvanja zaötiéenog podruöja u 2018. godini

uredenju i odrZavanju parka.

posjetiteljskog centra.

28

I

LJ

ittt-t

1l

/ Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreci upravnu mjeru,podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekröajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ilizahvala.

3.1.27.Park Margarita u Opatiji

Godina proglaöenja: 1 968.PoloZaj: na podruöju Grada OpatijePovröina: 1,8 ha

Park Margarita je pored Parka Angiolina drugi po vaZnosti opatijski park. Odlikuje sevrijednom dendroflorom i zanimljiv je spoj prirodnih lovorovih gajeva, samoniklih stoljetnihhrastova medunaca te egzotiönih starih kalifornijskih libocedara. O parku skrbi gradskopoduzeóe Parkovi d.o.o. koji poslove oko odrZavanja uspjeöno obavljaju te redovitozamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima.

Dosada5nja dobra suradnja Ustanove, gradskog poduzeóa Parkovi d.o.o. i GradaOpatije rezultirala je razmjerno dobrim stanjem uredenosti parka. Nad parkom je od straneOpóinskog suda u Opatiji u 2011. godini ízvröena zabiljeíba u zemljiðnim knjigama. U 2012.godini zapoöet je projekt ,,Endemiöna liburnijska flora". U 2012. zavríena 1e prva fazaprojekta koja se sastojala u odabiru i uredenju lokacije, a u 2013. se izvröila sadnjaendemiönog bilja. lste je godine pripremljena iobavijesna ploöa. Od 2013. godine vröi seodrZavanje posadenog bilja.

U 2018. godini nastaviti óe se sa aktivnostima odrZavanja vezanim uz projekt,,Endemiöna liburnijska flora" u Parku.

Godiönji program zaötite, odräavanja i oðuvanja zaðtióenog podruöja u 2018. godini


liburnijska flora" u parku.


3.1.2B.Perivoj sv. Jakova u Opatiji

Godina proglaöenja : 2010.PoloZaj: na podruöju Grada OpatijePovröina: 0,48 ha

lako se smatralo da je 1968. godine u sklopu proglaðenja zaötite nad ParkomAngiolina, proglaöena i zaStita nad Perivojem sv. Jakova, 2004. godine utvrdeno je daPerivoj nije sluZbeno zaötióen. Slijedom navedenoga, a na zahtjev Primorsko-goranskeZupanije, podruöje je Odlukom Zupanijske skupötine 2010. godine proglaöeno zaötióenim ukategoriji spomenika parkovne arhitekture. Perivoj se nalazi u sredi5tu Grada Opatije unutarzaötióene kulturno-povijesne cjeline. OkruZen je povijesnim gradevinama, a iz Perivoja sepruZa pogled na more. Perivoj je bogat biljnim vrstama, a prema popisu u njemu se nalaze44 biljne vrste. Perivoj je prepoznatljiv i po neobaroknoj fontani iz 19. stoljeóa öiji je autorkipar Hans Rathausky.

O opatijskom parku skrbi gradsko poduzeóe Parkovi d.o.o. koji poslove okoodräavanja uspjeðno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim

29

primjercima U suradnji s Gradom, tijekom 2010. godine postavljene su u parku obavijesneploöe.

Godiðnji program zaötite, odrZavanja i oëuvanja zaötiéenog podruöja u 2018. godini



3.2. Aktivnosti na proglaðenju novih zaötióenih podruðja u 2018. godini

S obzirom da je sukladno Zakonu o zaötiti prirode za pokretanje postupka proglaöenjazaötite nad novim podruöjima nadleZna dr2avna razina jer postupak moZe pokrenuti samoMZOE, a struönu podlogu izraditi HAOP, Ustanova je u proteklim godinama poslala podatkeprirodoslovnih istraZivanja za izradu struönih podloga koje su neophodne za progla5enjezaötite nad podruöjima Obruöa, dijela morskog akvatorija u Kostreni, öpilju Biserujka ijamuVrtare male na podruöju Grada Crikvenice. No, struöne podloge za öpilju Biserujka i jamuVrtare male nisu nikada dovröene, a postupci za ostala podruöja nisu pokrenuti.

Prije osnivanja Ustanove zainteresirani subjekti su dostavili drZavnoj razini zahtlev zaproöirenje postojeóih ornitoloökih rezervata na otoku Cresu. Dva ornitoloðka rezervata naotoku Cresu ustanovljena su 1986. godine sa ciljem oöuvanja najveóe preostale populacijebjeloglavih supova u Hrvatskoj. Tijekom godina, utvrdeno je da je doSlo do proöirenjagnijezdiöta na dio litica istoöne obale otoka Cresa i otok Plavnik odnosno na podruöja kojanisu obuhvacena granicama progla5enih rezervata. Upravo je iz navedenih razloga u

suradnji s drZavnom razinom pokrenut proces izrade struöne podloge za proöirenjeornitolo5kih rezervata. U 2008. i 2009. godini Ustanova je aktivno sudjelovala u obilascimaterena iprikupljanju podataka neophodnihza pripremu struöne podloge, no, do danas HAOPnije izradila struönu podlogu za proöirenje granica creskih tezervata, pa se postupak nemoZe nastaviti.

3.3. Upravljanje ekoloökom mreZom Natura 2000

Buduói Ustanova upravlja sa 110 podruöja ekolo5ke mreåe u kojima valja saöuvatispecifiöne vrste i staniðta, zbog ograniöenih administrativnih i financijskih kapaciteta, u tijekujedne godine nije moguóe provoditi istraZivanja, monitoringe, odrZavanje ili druge aktivnosti usvim podruöjima ekoloöke mreZe. Stoga se u dijelu provedbe Godi5njeg programa u dijeluekolo5ke mreZe daje pregled samo onih prioritetnih aktivnosti koje se tijekom godineplaniraju provesti.

3.3.1. Prirodoslovna istraZivanja, inventarizacija i monitoring Natura 2000 vrstai stani5ta u dijelu ekoloðke mreåe Natura 2000

Podruöia provedbe:

HR1000019 Gorski kotar isjeverna LikaHR1 000033 Kvarnerski otociHR2000643 ObruöHR2000659 TrstenikHR2000707 Gornje Jelenje prema PlatkuHR2000893 Jezero Ponikve na KrkuHR2001358 Otok CresHR2001 487 Bakar - MejaHR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

J

IJ

n30

I

I

Prirodoslovna istraZivanja i monitorinzi koji óe se provoditi u dijelovima ekoloskemreäe su sljedeói:

o geoloöka istraZivanja i praóenje tragova ledenjaka u priobalju i Gorskomkotaru (sva podru öja u PGZ, ukljuöujuói podruöja ekoloöke mreZe)

o istraZivanje populacije surog orla (HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika,HR1 000033 Kvarnerski otoci)

. monitoring populacije bjeloglavih supova na otocima Cresu, Krku i Prvióu (HR1000033 Kvarnerski otoci)

o monitoring velikih zvijeri na dijelu podruöja Gorskog kotara s posebnimnaglaskom na populaciju risa koja se smatra najugroZenijom - praóenje risjepopulacije telemetrijskim ogrlicama (HR 5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika)

. monitoring populacije vretenca jezerskog regoöa (HR2000893 Jezero Ponikvena Krku, HR2001358 Otok Cres (Vransko jezero))

¡ monitoring populacije leptira apolona (HR5000019 Gorski kotar i sjevernaLika)

o monitoring cretne vegetacije (HR2000659 Trstenik). monitoring travnjaka na Sirem podruöju Obruöa (HR2000643 Obruö,

HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku). monitoring kornjaöa (sva kopnena podruöja u PGZ, ukljuðujuói podruöja

ekoloðke mreZe)o monitoring kozonoöke (HR2001358 Otok Cres)

Ovisno o ugrozama i zateöenim stanjima na terenu, na podruöju öitave ekolo5kemreZe u Primorsko-goranskoj Zupaniji provodit óe se i ostala istraZivanja te praóenje stanja.Ukoliko stanje na terenu bude zahtijevalo, moguóe je vréiti i aktivnosti obnove infrastrukture,krajobraznog uredenja i odrZavanja staniöta. U sklopu aktivnosti predvidenih za upravljanjeekoloökom mreZom Natura 2000, Ustanova óe prikupljene podatke o postojeóoj flori, fauni i

krajobrazu unositi ubazu podataka postojeóeg GIS sustava.

3.4. Projekt izrade planova upravljanjazazaétié,ena podruöja iekolo5ku mreZu

Podruöia provedbe u ekoloökoi mreZi:

HR2001357 Otok KrkHR2000891 Jezero Njivice na KrkuHR2000893 Jezero Ponikve na KrkuHR2001275 VrbnikHR300001 6 Podmorje Plavnika i KormataHR3000020 Mala i Vela luka na poluotoku Sokol, KrkHR3000029 Obala izmedu rta Silo iVodotoöHR3000247 Spilja podno Kostrija (Vrbniöka ðpilja)HR3000415 Uvale Jaz; Soline i Sulinj na KrkuHR3000452Krk- od rta Negrit do uvale ZaglavHR3000453 Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rtaHR3000454Krk- od Crikvenog rta do rta Sv. NikoleHR3000465 Podmorje istoöne obale otoka KrkaHR3000472 Podmorje oko rta Óuf na KrkuHR4000029 Zaljev Soline - otok Krk

HR2001359 Otok RabHR2001419 Otok Dolin - JugHR3000024 Supetarska draga na RabuHR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

I

J

lJ

¡

tì 31

HR3000026 Dolfin i otociHR3000417 Zaljev Sv. Eufemije na RabuHR3000468 Podmorje poluotoka Lopar - Rab

HR1000019 Gorski kotar isjeverna LikaHR5000019 Gorski kotar i sjeverna LikaHR2000594 Povremeno jezero BlataHR2000643 ObruöHR2000645 BjelolasicaHR2000646 Polje LugHR2000648 DreZniöko poljeHR2000652 Jasenaöko poljeHR2000654 Liöke JeseniceHR2000658 RjeöinaHR2000659 TrstenikHR2000707 Gornje Jelenje prema PlatkuHR2000782 ReöiceHR2000854 Pleteno iznad N. VinodolskogHR2000856 Padine Velog vrha iznad Tomi5ine drageHR2001 025 Matió poljanaHR2001041 GumanceHR2001042 Liö poljeH R2001 227 Potok GerovöicaHR2001257 Potok Mala BelicaHR2001282 Dio KupeHR2001300 ZebarHR2001301 PodbiloHR2001302 KrmpotskoHR2001 345 VraZji prolaz i Zeleni virHR2001351 Podruöje oko KupiceH R200 1 353 Lokve-Sunger-Fu2ineHR2001 417 Velika BelicaHR2001430 GolubinjakHR2001431 LividragaHR2001432 Lug - JasenakHR2001433 BjeljevinaHR2001 487 Bakar - Meja

Podruöia provedbe ood za5titom

Otok Krk

- posebni rezervat Kuntrep (Glavine - Mala luka) (ornitoloðki)- posebni rezervat Koöljun (öumske vegetacije)- posebni rezevat Glavotok (öumske vegetacije)- posebni rezervat otok Prvió i Grgurov kanal (zooloöko-botaniöki)

Otok Rab

- posebni rezervat ðuma Dundo (öumske vegetacije)- znaöalni kralobraz Lopar- park-ðuma Komröar

Gorski kotar

- strogi rezervat Bijele i Samarske stijene- posebni rezervat Debela Lipa - Velika Rebar (öumske vegetacije)

"t

J

J

E

u32

I

ti

tJ

spomenik prirode öpilja Lokvarka (geomorfolo5ki)spomenik prirode stara tisa u Mededima (pojedinaöni primjerak drveóa)znaöa)ni krajobrazVraåji prolaz i Zeleni virznacajni kr ajobr az Ka m aön i kpark-öuma Golubinjakpark-öuma Japelnöki vrhspomenik parkovne arhitekture perivoj uz dvorac u Severinu na Kupi

Najöe5óe spominjani termin vezan za upravljanjima podruöjima ekoloðke mreZe jestplan upravljanja. No, planovi upravljanja nisu jedini dokumenti kojima se moZe provoditiupravljanje ekoloökom mreZom. Mjere za oöuvanje ili ostvarivanje povoljnog stanja divljihvrsta i staniöta, osim planovima upravljanja, mogu se postiói i uklapanjem istih u sektorskeupravljaöke dokumente (ðumskogospodarske, vodnogospodarske osnove i sl.), a izborprimjene naöina provedbe ekoloöke mreZe Natura 2000 ovisi iskljuöivo o drZavi ölanici i

öinjenici da li se za odredeno podruöje koje je ukljuðeno u ekoloöku mreZu izraduju sektorskiupravljaöki dokumenti. lako navedeni dokument nije obvezan za donoSenje, ukoliko se krenes njegovom izradom korisno je sredstvo jer se njime:

¡ evidentira potreba oöuvanja postojeóih staniðta i vrsta zbog kojih je podruöjeproglaðeno, na naöin da postaje razvidno öto se ðtiii i iz kojih razloga

c analizira socioekonomski, ali i kulturni kontekst podruöja, te interakcije izmedurazliöitih naöina koriðtenja zemljiöta i postojeóih vrsta i staniðta

. obaveznim organiziranjem javnih rasprava prije usvajanja dokumenta, pruZaotvoreniforum za raspravu medu svim zainteresiranim skupinama te doprinosipostizanju konsenzusa o dugoroönom upravljanju podruöjem

. pomaZe u pronalaZenju praktiönih upravljaökih rjeöenja koja su odrZiva i

potpuno integrirana i u druge naöine koriötenja zemljiöta.

Plan upravljanja zaötióenim podruöjem takoder se smatra strateökim dokumentomkojim se utvrduje svrha i stanje zaötióenog podruöja te odreduju ciljevi upravljanja, aktivnostipotrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelji uöinkovitosti upravljanja.

Kako bi se za dijelove ekoloSke mreZe i za5tióena podruöja u Republici Hrvatskojpokrenula izrada planova upravljanja na drZavnoj i Zupanijskim razinama, MZOE je usuradnji sa HAOP-om osmislilo i prijavio projekt koji óe se sufinancirati sredstvima izStrukturnih fondova, a cilj je u koordinaciji sa svim ustanovama koje upravljaju ekoloökommreZom i zaötióenim podruöjima izraditi prijedloge planova upravljanja za minimalno 50%podruöja ekoloöke mreíe u Republici Hrvatskoj. Projekt "Razvoj okvira za upravljanjeekoloökom mreZom Natura 2000" je u drugoj polovici 2017. odobren, a realizacija projektnihaktivnosti trebala bi zapoöeti 2018. Predvideno trajanje projekta je pet godina. Nositeljiprojekta su MZOE i HAOP. Projekt se u potpunosti financira iz drZavnog proraöuna tesredstvima Strukturnih fondova EU.

Ustanova je dobila suglasnost äupana za ukljuöivanje u navedeni projekt, a tijekomnarednih pet godina predvideno je pokrenuti izradu planova upravljanja za podruöja ekoloökemreZe i zaötióena podruöja na Krku, Rabu i Gorskome kotaru. Zadatak je Ustanove dasukladno smjernicama nositelja projekta, aktivno i uz podrðku konzultanata pokrene izraduplanova upravljanja te u izradu istih ukljuöi sve zainteresirane subjekte.

33

-l

Ii

I

3.5. Koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleoloSkim objektimaotvorenima za javnost

Sukladno vaZeóem Zakonu o zaötiti prirode, Ustanova je u proteklim godinamasklopila ugovore o dodjeli koncesijskog odobrenja u za5tióenim podruöjima za prihvatposjetitelja i obavljanje ugostiteljske djelatnosti u Kamaöniku, Golubinjaku, VraZjem prolazu -Zelenom viru te u öpilji Lokvarci.

Od2013. godine Zakon ne omoguóava Ustanovi da koncesijska odobrenja za prihvatposjetitelja daje i za speleoloöke objekte koji su otvoreni za javnost, ali nisu posebnozaðtióeni. U Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaötiti prirode, koji setrenutno nalazi u proceduri donoöenja u Hrvatskom saboru, predvideno je da se upravljanjespeleoloékim objektima (bez obzira da li su proglaöeni zaðtióenima ili nisu) stavi podnadleZnost Zupanijskih ustanova.

Ukoliko navedeni Prijedlog Zakona bude usvojen, Ustanova óe tijekom 2018. stvoritipreduvjete za izdavanje koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u öpiljama koje nisuzaötióene, ali su otvorene za javnost, kao 5to su öpilje Vrelo (na podruöju Opóine FuZine) i

Biserujka (na podruöju opóina Dobrinj i Omiðalj).

3.6. Nadogradnja sustava upravljanja zaStióenim podruöjima i ekolo5kom mreZomNatura 2000 ukljuöivanjem u nacionalne i medunarodne projekte

U tijeku 2018. Ustanova óe nastaviti s provodenjem i/ili prijavljivanjem projekata.Naglasak óe se staviti na provedbu/prijavu projekata za uredenje centara za posjetitelje i

oporavili5ta za bjeloglave supove, turistiöku valorizaciju i uredenje turistiöke infrastrukture tepripremu dokumenata za upravljanje zaötióenim dijelovima prirode i ekolo5kom mreZom.

Ustanova je tijekom protekle godine kao vodeói, projektni ili pridruZeni partnersudjelovala u pripremi i prijavi 9 projekata koji bi se trebali sufinancirati sredstvima Europskeunije. lako za sve navedene projekte jo5 uvijek nije zaprimljena potvrda o njihovomprihvaóanju, Ustanova ôe u 2018. godini biti spremna za njihovu realizaciju. Projekti öija serealizacija oöekuje u 2018., a prijavljeni su za sufinanciranje iz Strukturnih fondova susljedeói:

Naziv projekta: ,,Razvoj okvira za upravljanje ekoloökom mreZom Natura 2000.Financiranje 100o/o Strukturni fondovi EU i drZavna razinaNositelj: MZOE, Ustanova je partner u projektuVrijednost projekta: 186.000.000 kn za öitavo podruöje RHStatus: odobren na drZavnoj raziniPredvideno je da do kraja 2017. Ustanova s MZOE potpiöe Sporazum o suradnji na projektu.Realizacija projektnih aktivnosti trebala bi zapoöeti u prvom tromjeseöju 2018. Predvidenotrajanje projekta je pet godina. Zadatak je Ustanove da sukladno smjernicama nositeljaprojekta, aktivno i uz podröku konzultanataza öitavo vrijeme trajanja projekta izradi prijedlogplanova upravljanja za öitavo podruöje otoka Krka i Raba i Gorskoga kotara.

Naziv projekta: Uspostava i uredenje pouönih shaza, vidikovaca i ostale manje infrastrukturena podruöju znaöajnog krajobraza Kamaönik (l.faza)Financiranje: 100% Strukturni fondovi EU Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj,Mjere M08, podmjera 8.5.2.Nositelj: UstanovaVrijednost projekta: 423.750 knStatus: odobrenRealizacija projekta zapoöinje u 2018., a predvideno trajanje do 2020. Kroz projekt jepredvideno unaprijediti, ali i oplemeniti postojecu posjetiteljsku infrastrukturu na podruöjuzaötióenog podruöja Kamaönik.

I4

¡

J

J

[l

[]34

ì

j

Naziv projekta: ,,Posjetiteljski centar o velikim zvijerima" u Staroj SuöiciFinanciranje: 75o/o Strukturni fondovi EU Operativnog programa ,,Konkurentnost i kohezija"2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje odrZivog koriötenja prirodne baötineNositelj: UstanovaVrijednost projekta: 7 .775.131,45 knStatus: prijavljen (na prioritetnoj listi MZOE)Projekt je uspjeöno proöao prvu fazu odnosno administrativnu provjeru. Realizacija projektatrebala bi zapoöeti u prvom tromjeseöju 2018. U okviru projekta planirana je rekonstrukcija i

prenamjena postojeóe trenutno zapuötene zgrade u Staroj Suöici u Posjetiteljski centar ovelikim zvijerima. U Centru bi se postavio multimedijalni izloZbeni postav te pokrenule brojnepopratne edukativne i promotivne aktivnosti.

Naziv projekta: ,,Stara suöica - Eko natura centar Gorskog kotara"Financiranje: 70o/o Strukturni fondovi EU Operativnog programa ,,Konkurentnost i kohezija"2014-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje odrZivog koriðtenja prirodne baötineNositelj: PGZ, Ustanova je partner na projektuVrijednost projekta za Ustanovu: 354.637,59 knStatus: prijavljenProjekt je uspjeöno proöao prvu fazu odnosno administrativnu provjeru. Realizacija projektatrebala bi zapoöeti u prvom tromjeseöju 2018. U okviru projekta Ustanova ima obvezusudjelovanja na provedbi projektnih aktivnosti kroz vlastiti rad te pripremu i tisak edukativnihbroðura o zaötióenim podruöjima.

Naziv projekta: ,,lnterpretacijski centar prirodne baStine Primorsko-goranske Zupanije"Financiranje: 75o/o Strukturni fondovi EU Operativnog programa ,,Konkurentnost i kohezija"2014-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje odrZivog koriötenja prirodne ba5tineNositelj: Grad Rijeka, Ustanova je partner na projektuVrijednost projekta za Ustanovu: 214.878,20 knStatus: prijavljenProjekt je uspjeöno proðao prvu fazu odnosno administrativnu provjeru. Realizacija projektatrebala bi zapoöeti u prvom tromjeseöju 2018. U okviru projekta Ustanova ima obvezusudjelovanja na provedbi veóine aktivnosti kroz vlastiti rad, a posebice u okviru realizacijeuredenja zaðtióene Zametske peóine za prihvat posjetitelja.

Naziv projekta (radni): Unapredenje infrastrukture u Oporaviliötu za bjeloglave supoveFinanciranje: 85% Strukturni fondovi EU Operativnog programa ,,Konkurentnost i kohezija"2014.-2020.Nositelj: UstanovaVrijednost projekta za Ustanovu: nije joð definiranaStatus: objava natjeöaja oöekuje se do kraja prvog tromjeseöja 2018.

Javni poziv biti óe ograniöenog karaktera odnosno samo za potrebe 11 registriranihoporavili5ta za divlje Zivotinje u Republici Hrvatskoj. Jedno od registriranih oporavili5ta je i

Oporaviliöte za bjeloglave supove koje djeluje u sklopu Centra za posjetitelje u Belom, stogaUstanova planira prijaviti projekt kojim óe se podiói postojeóa razina opremljenostiOporaviliöta ðto ukljuöuje postavljanje pomiönog pregradnog zida izmedu zgrade Centra i

Oporaviliöta, nabavu dodatne opreme za skrb o supovima i opreme za rad: aulo za prijevozstrvina i spaöavanje supova, posebni kavezi, kao i osmiöljavanje pouönih tabela i didaktiökeopreme u neposrednoj blizini Oporaviliðta i sl.)

U sljedeóojje godini takoder predvideno da Ustanova u svojstvu pridruZenog partnerasudjeluje i u realizaciji projekata koji su prijavljeni u okviru natjeöaja lnterreg V-A Slovenija -Hrvatska za razdoblje 2014.-2020., prioritetna os 2: Oöuvanje i odrZivo koriðtenje prirodnih i

kulturnih resursa. Radi se o sljedeóim projektima ,,Prekograniöna suradnja i usluge ekosustava u dugoroönom oöuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima - Carnivora

35

I

J

lJ

T

I

I

Ii

Dinarica", ,,Pokupje - moja odräiva turistiðka destinacija - meaKOUPA", ,,Veze prirode" i

,,Terra Gothica". Za realizaciju navedenih projekata Ustanova ne treba osigurati dodatnafinancijska sredstva.

3.7. Gentri za posjetitelje

Dva znaöajna projekta, öija je realizacila zapoö,ela u 2014. godini, a nastavit óe se i u2018.,jesu Centar za posjetitelje s oporaviliötem za bjeloglave supove u mjestu Beli na otokuCresu te projekt izgradnje Posjetiteljskog centra o velikim zvijerima u Staroj SuSici.

3.7.1. Gentar za posjetitelje s registriranim oporaviliétem za bjeloglave supoveu mjestu Beli

Aktivnosti na osnivanju Centra zapoöele su 2014. godine. Partneri Ustanovi naprojektu su Primorsko-goranskaZupanija, Grad Cres, udruge Tramuntana i Biom, ZagrebaökiZOO te Prirodoslovno-matematiöki fakultet iz Zagreba. Zalvaranjem Eko centra Caputlnsulae Beli prestala je na kvarnerskim otocima svaka moguónost skrbi o ozlijedenimbjeloglavim supovima, pa je Ustanova imenovana nositeljem projekta kojim bi se u mjestuBeli na istoj lokaciji izgradilo novo oporaviliöte te u potpunosti uredila devastirana zgrada u

kojojje dva desetljeóa Eko centar vrðio prihvat posjetitelja.

Gradevinski radovi na uredenju i opremanju Centra s oporavili5tem provodili su se utrifaze. Sve su tazezavréene do kraja20lT.Prvafaza,koja se provodila2Ql6. ukljuöivala jeizgradnju i opremanje oporaviliöta u dvoriötu Centra za posjetitelje i gradevinske radove nauredenju dviju prostorija u kojima óe biti postav. Nakon provedbe prve taze, Oporaviliöte jestavljeno u potpunu funkciju, a prostor za prihvat posjetitelja privremeno je, tijekom ljetnihmjeseci, otvorio vrata za posjetitelje. Do kraja listopada 2016. Centar je primio 3.300posjetitelja. Krajem studenog 2016., radovi na uredenju Centra su nastavljeni. Do krajasvibnja 2017. u Centru je postavljen stalni izloZbeni postav, pa je do kraja listopada 2017.Centar posjetilo oko 4.500 posjetitelja. Treó,a faza radova koja obuhvaóa opremanjemultimedijalne dvorane i nekoliko spavaonica na prvom katu Centra dovr5ena je u prosincu2017. Spavaonice su namijenjene smje5taju suradnika i volontera koji su voljni doói na Cres i

dati doprinos zaötiti supova, oöuvanju ostalih ugroZenih vrsta i staniðta, bioraznolikosti i

oöuvanju tradicijskih vrijednosti. Na izdvojenoj lokaciji opremljeno je i hraniliðte za bjeloglavesupove koje je u djelomiönoj funkciji.

U sklopu programa Centar za posjetitelje Beli s oporaviliötem za bjeloglave supove za2018. planira se provedba redovnih aktivnosti u Centru: prihvat posjetitelja, skrb objeloglavim supovima koji su zbrinuti u oporaviliötu te stavljanje u potpunu funkciju hranili5tana izdvojenoj lokaciji. Aktivnosti prihvata posjetitelja i svakodnevne skrbi nad supovimaprovodit óe se i nadalje u suradnji s Udrugom Tramuntana. S obzirom da je zgrada Centra skrajem 2017. stavljena u potpunu funkciju, tijekom godine provodit óe se marketinökeaktivnosti (osmiðljavanje vizualnog identiteta i slogana, izrada web stranica, oglaöavanje,izrada publikacije, u suradnji sa TZ Kvarnera uvodenje markice Griffon friendly za brodare)koje bi trebale znaöajno doprinijeti prepoznatljivosti i pozicioniranju samog Centra. Ponudaza posjetitelje nadopunit óe se provedbom tematskih predavanja i radionica, a u suradnji sUdrugom Biom zapoöet óe se i s provedbom volonterskih programa.

Za 2018. najavljeno je raspisivanje javnog poziva ograniöenog karaktera samo zapotrebe 11 registriranih oporaviliðta za divlje Zivotinje u Republici Hrvatskoj za unaprijedenijeinfrastrukture. Jedno od registriranih oporaviliöta je i Oporaviliðte za bjeloglave supove kojedjeluje u sklopu Centra za posjetitelje u Belom, stoga Ustanova planira prijaviti projekt kojimóe se podiói postojeóa razina opremljenosti Oporavili5ta ðto ukljuöuje postavljanje pomiönogpregradnog zida izmedu zgrade Centra i Oporavili5ta, nabavu dodatne opreme za skrb osupovima iopreme zarad: auloza prijevoz strvina ispa5avanje supova, posebni kavezi, kaoi osmiöljavanje pouönih tabela i didaktiöke opreme u neposrednoj blizini Oporavili5ta i sl.

J

J

U

t"r36

"l

J

tl

¡

lr

Ustanova je veó iskazala interes za sudjelovanje u projektu te óe se u trenutku raspisanatjeöaja prijaviti na natjeöaj. Projekt óe se financirati iz Strukturnih fondova EUOperativnog prog rama,, Kon ku rentnost i kohe zija" 20 1 4. -2020.

3.7.2. Posjetiteljski centar o velikim zvijerima u Staroj Suëici

U cilju bolje valorizacije prirodne baðtine te sa ciljem uspostave sustavnogvrednovanja i kori5tenja zaðtióenih vrsta u promidZbi i brendiranju Gorskog kotara, tijekom2014. godine pokrenute su aktivnosti na izgradnji Centra za velike zvijeri. Centar je zamiöljenkao prostor koji bi na inovativan i zanimljiv naöin pribliZio posjetiteljima specifiönosti i

vrijednosti oöuvanog goranskog kraja u kojem obitavaju medvjed, vuk i ris.

Kao idealna lokacija za smjeðtaj Centra za velike zvijeri, prepoznat je kompleks StaraSuðica (Opóina Ravna Gora) koji je u vlasniötvu Primorsko-goranske 2upanije. Predmetnalokacija u potpunosti zadovoljava realizaciju ove ideje s obzirom na rije5ene imovinsko-pravne odnose, postojeóu komunalnu infrastrukturu, dobru prometnu povezanost, postojeóesadrZaje u neposrednoj blizini (u sklopu kompleksa veó djeluje Zupanijski Centar zapoljoprivredu i ruralni razvoj) te samu atraktivnost lokacije.

Projekt je krajem 2015. godine pozitivno ocijenilo povjerenstvo FZOEU, kojije tijekom2016. godine financirao izradu studije izvedivosti, projektnog zadatka (koncept projekta),projektne dokumentacije unutra5njeg uredenja i njegovog vizualno-grafiökog identiteta tepripremu prijave na natjeöaj za strukturne fondove EU.

Tijekom 2017. godine pripremljena je sva potrebna dokumentacija te prijavnica, te jeu oZujku projekt Posjetiteljski centar o velikim zvijerima u Staroj Su5ici uspje5no prijavljen zasufinanciranje iz Strukturnih fondova EU, Operativnog programa ,,Konkurentnost i kohezija"2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje odrZivog kori5tenja prirodne baötine. Projekt jeuspjeöno proðao administrativnu provjeru, a ukoliko se projekt odobri provedba projektazapoöeti ó,e u 2018. godini.

Osnovne aktivnosti u sklopu projekta su obnova/rekonstrukcija zgrade buduóegPosjetiteljskog centra, postavljanje stalnog izloZbenog postava o velikim zvijerima, izradaakcijskog plana upravljanja posjetiteljima i marketinðkog plana, osmiöljavanje i izradaprototipa za pet suvenira, izrada djeöje igre memorije, dvojeziöne slikovnice, goranskogbestijarija, nabavka sustava opreme i softvera za evidenciju posjetitelja, kupnja opreme i

uvodenje Wifi u zoni Posjetiteljskog centra, postavljanje uöinkovitih klupa i kante za smeóesa zaötitom za medvjede, razvoj radionice za najmlade o velikim zvijerima, nabavkafotozamki, edukacija zaposlenika, animatora i story tellera, razvoj istraZivaökih radionica i

radionica na temu praóenja tragova, edukacija kadrova za upravljanje prirodnom baðtinom,izrada i aåuriranje internetske stranice Centra, promocija na specijaliziranim sajmovima,izrada letka projekta i dvojeziöne broöure, prezentacija programa po Skolama i turistiökimagencijama, oglaöavanje putem jumbo plakata i u specijaliziranim öasopisima i emisijama teizrada promotivnih materijala (majice, vreóice i sl.). Kroz Centar je takoder predvidenopromovirati i turistiöki valorizirati vrijednu prirodnu baötinu te provoditi niz edukativnihradionica za lokalno stanovniötvo i posjetitelje.

3.8. Podizanje razine znar¡a, razumijevanja i podréke javnosti za zaétitu prirode

Sa ciljem podizanja razine znanja, razumijevanja, podrðke javnosti, promocije za5titeprirode ijaöanja suradnje s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama, u nastavkuse daje kratko obrazlo2enje aktivnosti koje óe Ustanova realizirati u 2018. godini.

3.8.1. Priprema publikacija o prirodnim vrijednostima

37

I

--l

i

Zbog vrlo velikog interesa javnosti u 2018. godini planiran je retisak knjige ,,Öudesnolijepa - Prirodna baötina Primorsko-goranske Zupanije". Takoder se za potrebe Çentra zaposjetitelje Beli predvida osmiöljavanje, priprema te izrada prigodne publikacije.

3.8.2. Promicanje zaðtite prirode

U cilju izobrazbe lokalnog stanovniötva i posjetitelja te promocije vrijedne prirodnebaðtine, Ustanova óe nastaviti s obiljeZavanjem prigodnih dana: Dana voda, Dana planetaZemlje, Dana bioloðke raznolikosti, Dana zaðtite okoliöa i Dana planina. U Centru zaposjetitelje Beli óe se po prvi puta osmisliti i realizirati aktivnosti vezane uz obiljeZavanjaMedunarodnog dana bjeloglavih supova.

Predvideno je da se izobrazba i promocija provode kroz osmiSljavanje i tiskanjeprigodnih plakata, pripremu edukativnih ðlanaka u javnom glasilu te organizaciju izlo2bi i

radionica. U cilju promicanja i zaðtite vrijedne prirodne baötine, Ustanova óe u skladu smoguónostima nastaviti s objavljivanjem znanstvenih i struönih radova te sudjelovanjem nakongresima i konferencijama iz podruöja zaStite prirode. Ustanova óe takoder nastaviti i spruZanjem struöne podröke ostalim dionicima koji na sliöan naöin provode aktivnostipromicanja prirodne baötine na podruöju Zupanije.

3.8.3. Suradnja s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama

Ustanova óe u skladu s moguónostima i interesima dionika, nastaviti suradnju snevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama. Ustanova óe navedene subjekteukljuöiti u provedbu svojih aktivnosti u segmentu organizacije raznih manifestacija, radionica,predavanja, akcija öiðóenja, uklanjanja invazivnih vrsta i odråavanja staniöta, provedbeprirodoslovnih istraZivanja i monitoringa. U 2018. godini Ustanova óe nastaviti suradnju saZakladom Sveuöiliöta u Rijeci u okviru koje se razvija i nadograduje case study Centar zaposjetitelje Beli.

3.8.4. lnformiranje javnosti o aktivnostima Ustanove (odrZavanje web stranica)

Ustanova óe sve zanimljivosti i informacije vezane uz rad i provedene aktivnostikontinuirano objavljivati na svojim internetskim stranicama.

3.9. Sudjelovanje u postupcima utvrdivanja i provodenja mjera zaõtite prirode

Ustanova óe sudjelovati u postupcima ocjene prihvatljivosti za ekolo5ku mreZu i

utvrdivanja mjera zaStite prirode u zaötióenim podruöjima. Sukladno zaprimljenim zahtjevima,nastavit óe i s davanjem miöljenja na prostorno-plansku dokumentaciju i ostale razvojnedokumente koji óe se pripremati na regionalnoj ili lokalnim razinama.

3.10. Nadzor i obilasci zaötiéenih podruðja i dijela ekoloSke mreZe Natura 2000

Sa ciljem smanjivanja direktnih pritisaka na prirodne vrijednosti, Ustanova óe u skladus raspoloZivim kapacitetima, financijskim sredstvima i zateöenim stanjem na terenukontinuirano i sustavno provoditi obilaske i nadzor nad za5tióenim podruöjima i dijelomekoloöke mreZe u Zupaniji. Aktivnost óe se provoditi samostalno i/ili u suradnji s nadleZnominspektoricom zaötite prirode pri Ministarstvu zaötite okoliöa i energetike, policijskimupravama, Luökom kapetanijom Rijeka te ostalim zainteresiranim subjektima.

4. Cjenik usluga

U cilju obavljanja djelatnosti i pruZanja usluga zainteresiranim objektima, Ustanovaima utvrden cjenik usluga.

38

J

'.l

u

Cjenikom se utvrduje iznos naknade za obavljanje usluga struönog vodenjaposjetitelja, ali i naknada koje se za obavljanje jednokratnih djelatnosti (u trajanju ne duZemod 7 dana) u zaðtióenim podruöjima, kao öto su odrZavanje sportskih manifestacija,natjecanja, fotografiranja i sliöno. Cjenik za navedene usluge dostavlja se u privitku ovogmaterijala, u tabelarnom prikazu pod toökom 5.1. Za 2018. se ne predlaZe promjenanavedenog Cjenika.

Napominjemo da se cjenikom Ustanove ne utvrduju cijene ulaznica za podruöja ukojima je Ustanova za prihvat posjetitelja dala koncesijska odobrenja. Radi se o podruöjimapark-5ume Golubinjak, Spilja Lokvarka, znaöajnih krajobraza Kamaönik i Vra2ji prolaz -Zeleni vir, a cijenu za ulazak u navedena podruöja odreduje nositelj koncesijskog odobrenja.

Nakon otvaranja Centra za posjetitelje u Belom, Ustanova je donijela i zaseban cjenikkoji se odnosi iskljuöivo na usluge prihvata posjetitelja u Centru Beli. Cjenik je va2io u sezoni201612017., a cijena ulaznice za individualne posjete u sezon¡ (1.4.-31.10.) iznosila je zaodrasle 25 kuna idjecu od7-14 godina 10 kuna po osobi. Zagrupu od 10 ili viöe posjetiteljacijena je iznosi 20 kuna.

Buduói óe Centar biti u potpunoj funkciji u 2018. godini, a temeljem istraZivanja trZiötaplanira se poveóanje cijena ulaznica, i to kako slijedi:

Napomena: Uvjeti za ulaznice s popustom na osnovu suradnje sa ostalim partnerima: za posjetitelje lnstituta Plavi svijet (VeliLoéinj-dupini) uz predoöenje ulaznice, sve kategorije ulaznica umanjuju se za 5,00 knS Muzejom Apoksiomen u Malom Loéinju i Siloiuristom (épilja Biserujka, akvarij u Krku i Baéki) u tijeku su razgovori o suradnjisa ciljem uvodenja popusta na ulaznice zazajedniöke posjetitelje.

5. lzvori financiranja i planirana sredstva za reahzaciju Godiénjeg programa

U 2018. godini su za rad u Proraöunu Primorsko-goranske Zupanije i iz vlastitihprihoda Ustanove osigurana sredstva u visini od 6.098.020 kuna.

Od navedenog iznosa, 4.098.820 kuna planirano je za realizaciju aktivnosti izadataka koji su navedeni u Godi5njem programu (u dijelu programskih aktivnostiUstanove). Proraöunska sredstva osigurana za provedbu Godiðnjeg programa doseZu

39

Razdoblje naplate I

(1.4.-31.10.)Razdoblje naplate ll

(1.1L-31.3)

VRSTA USLUGE REDOVNACIJENA

ZAPOSJETITELJE

INSTITUTAPLAVI SVIJET,

vELr LOS,TNJ (UZPREDOCENJE

ULAZNTCE)

REDOVNACIJENA

ZAPOSJETITELJE

INSTITUTA PLAVISVIJET, VELILOSTNJ (UZ

PREDOCENJEULAZN¡CE)

Ulaznica individualna

Odrasli (po osobi) 40,00 kn 30,00 kn 25,00 kn 20,00 kn

Djeca od 7 do 14 godina (po osobi) 20.00 kn 10,00 kn 10,00 kn 5.00 kn

Djeca do 7 godina (po osobi) 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

Ulaznica grupna

Grupa minimalno 20 osoba (poosobi) 20,00 kn 15,00 kn 10,00 kn 5,00 kn

Redovna tematska radionica o bjeloglavim supovima (uz prethodnu najavu i rezervaciju termina)

Za minimalno 10 osoba (po osobi),ukljuöuje i ulaznicu

50,00 kn 50,00 kn 40.00 kn 40,00 kn

Specijalistiöka radionica (posebno se osmiðljavaju u dogovoru s naruöiteljem)

Naknada za struöno votlenje (podanu) 600,00 kn tijekom cijele godine

Grupa minimalno '10 osoba (poosobi/po danu), ukljuöuje i ulaznicu

50,00 kn 50,00 kn 40,00 kn 40,00 kn

iit-i

iznos od 1.369.000 kuna. Dio vlastitih prihoda za financiranje aktivnosti u Godi5njemprogramu najveóim dijelom se ostvaruje iz projekata, naknada od koncesijskih odobrenja ilitemeljem pruåanja usluga zainteresiranim subjektima. lznos planiranih vlastitih prihoda za2018. godinu koji óe se usmjeriti u realizaciju Godiönjeg programa iznosi 2.729.820kuna.

Osigurana sredstava za realizaciju planiranih aktivnosti u zaötióenim podruöjima i

dijelu ekoloöke mreZe prikazana su u tabelarnom prikazu Godiðnjeg programa koji kao Prilog1. öini sastavni dio ovog Godisnjeg programa (toöka 3). Napominjemo da odredeni troökoviprovedbe aktivnosti koja se provode u cilju zaötite i promocije svih vrijednih dijelova prirodenisu prikazani po svakom podruöju veó su ukupan troSak njihove provedbe prikazaosveobuhvatno. Radi se o troökovima nadzora i obilazaka (troökovi sluZbenih putovanja i

goriva), odräavanja web stranica, odr2avanja programa izobrazbe (edukativne radionice i

objava ölanaka u sredstvima javnog informiranja), obnove informativnih tabela i sliöno.

Podaci o izvorima financiranja i visini planiranih sredstava za realizaciju Godiðnjegprograma obrazloåeni su u Financijskom planu Ustanove za 2018. s projekcijama za 2019. i

2020. godinu.

6. Zakljuõna razmatranja

S obzirom da je Ustanova s radom zapoöela krajem 2006. godine i u tom trenutkuzapoöela uspostavljati sustav upravljanja zaötióenim podruöjima koja su proglaSavana urazdoblju od 1949. do 2002. godine, sadaönje stanje zaðtióenih podruöja mo2e se ocijenitizadovoljavajuóim.

lzuzetakje spomenik prirode ponor GotovZ u kojeg utjeöe oneöiöóena kanalizacijskavoda, pa se stanje u navedenom podruöju ne moZe ocijeniti zadovoljavajuóim. Prostora zapoboljðanje ima i u nekolicini zaötióenih podruöja, poglavito u park-5umama, u kojima suunutar obuhvata izgradena naselja ili djelatnost obavljaju hoteli i kampovi, a o temeljnim sefenomenima nije sustavno skrbilo, niti su se pravovremeno vröila pomladivanja öume.

lzazovi upravljanja zaðtióenim podruöjima u Primorsko-goranskoj Zupaniji su veliki jerUstanova s raspoloZivim kapacitetima mora skrbiti o 28 podruöja koja su zaötióena urazliöitim kategorijama za5tite. Svako podruöje ima svoje specifiöne prirodne fenomene,stani5ta i vrste koje valja oöuvati, a izazove dodatno osnaZuje i öinjenica da je veóinapodruöja relativno udaljena od sjediöta Ustanove. Za5tióena podruöja ravnomjerno surasporedena na podruöju Gorskog kotara, priobalja i kvarnerskih otoka, pa za redoviteobilaske i nadzore pojedinih podruöja i dijela akvatorija valja izdvojiti i öitav dan.

S obzirom da je u odnosu na ostale Zupanije u Hrvatskoj, obuhvat ekoloðke mreZe uPrimorsko-goranskoj Zupaniji najveói i doseZe gotovo 75% kopnenog teritorija, izazoviupravljanja ekoloðkom mreZom koji su nakon ulaska u Europsku uniju postavljeni predUstanovu zahtijevaju dodatne napore, specifiöna znanja i vje5tine za oöuvanje mnogobrojnihNatura 2000 vrsta i staniöta. Dodatni problem predstavlja i öinjenica da praksa upravljanjaekoloökom mreZom u Hrvatskoj predstavlja novinu, kako za sustav zaötite prirode, tako i zaostale dionike koji u navedenim podruöjima obavljaju neku djelatnost.

Navedeno ukazuje na öinjenicu da óe Ustanova i nadalje u koordinaciji samnogobrojnim dionicima morati poticati stvaranje kvalitetne suradnje i ulagati velike napore i

sredstva u upravljanje prirodnim podruöjima odnosno u njihovo odrZavanje, oöuvanje,valorizaciju i promociju. U provedbu aktivnosti mnogo se intenzivnije moraju ukljuöitiinstitucije ostalih sektora öije djelovanje moZe imati znaöajan utjecaj na bioloöku raznolikostkako bi se uklonile ili barem smanjile moguóe ugroze koje prijete prirodnim vrijednostima.

U dosada5njem radu pokazalo se da se i aktivnosti vezane uz stvaranje preduvjeta zaturistiöku valorizaciju mogu kvalitetno provoditi iskljuÕivo u suradnji s jedinicama lokalnesamouprave, turistiökim zajednicama, turistiökim djelatnicima, udrugama i ostalim

.J

J

[',l

E

tl40

-t

I

i

zainteresiranim subjektima, koji óe i nakon osmiéljavanja i postavljanja turistiökeinfrastrukture i pripreme raznih promotivnih materijala, nastaviti s promidZbenim aktivnostimai odrZavanjem postavljene opreme. Uspje5nost turistiöke valorizacije zaðtióenih podruöja i

dijela ekoloöke mre2e takoder ovisi o suradnji i financijskoj podrðci jedinica lokalnesamouprave i turistiökih zajednica, jer se na godiönjoj razini u financijskom planu Ustanovene mogu osigurati dovoljna sredstva zaizradu turistiöke infrastruktúre ili tiskanje promotivnihmaterijala u broju kojije dovoljan za kontinuiranu i kvalitetnu promidZbu.

Na osmi5ljavanje, izgradnju i stavljanje u funkciju centara za posjetitelje, Ustanova uposljednjim godinama usmjerava znacajan dio svojih raspoloZivih kapaciteta. U potpunu jefunkciju do kraja 2017. stavljen Centar za posjetitelje u Belom. Uz Centar veó dvije godinedjeluje i jedino oporaviliöte za bjeloglave supove u Republici Hrvatskoj s hraniliötem naizdvojenoj lokaciji. lako radu Centra znaöajnu podröku pruZaju udruge Tramuntana i Biom tezagrebaöki ZOO, njegovo vodenje iziskuje svakodnevni angaZman zbog öiroke paletespecifiönih usluga koje se u Centru pru2aju.

Dva nova izazovna projekta öiji se poöetak realizacije oöekuje u2018.jesu izgradnja i

stavljanje u funkciju Posjetiteljskog centra o velikim zvijerima u Staroj Suðici i izrada planovaupravljanja za zaétió,ena podruöja i dio ekolo5ke mreZe na otocima Krku i Rabu i Gorskomkotaru. lzazovnost i zahtjevnost oba projekta oöituje se u öinjenici da u Hrvatskoj ne postojipraksa na koju bi se Ustanova mogla osloniti u njihovoj realizaciji, a rokovi za realizacijuprojekta su vrlo kratki.

Sukladno Zakonu o zaStiti prirode, Ustanova je duZna provoditi aktivnosti koje sevezuju uz kontinuirani nadzor i obilaske podruöja kojima upravlja. Zbog iznimno velikog brojazaðtióenih podruöja i lokaliteta u ekoloðkoj mreåi, nedostatka kadrova, financijskih sredstava i

opreme, aktivnosti vezane uz sveobuhvatno provodenje nadzora moraju se prilagodavatiraspoloZivim kapacitetima. Pozitivna je öinjenica da su u razvoju samog sustava podr5kuUstanovi u proteklim godinama pruZale policijske uprave, Luöka kapetanija, ali i udruge teplaninarska druétva pa su upravo suradnjom i umreZavanjem raspoloZivih kapaciteta i

opreme, prirodne vrijednosti u Primorsko-goranskojZupaniji ostale saöuvane.

Kako bi stanje prirodnih vrijednosti u veóini zaötióenih podruöja i dijelu ekoloökemreåe ostalo zadovoljavajuóe, Ustanova óe uz podr5ku i suradnju Primorsko-goranskeZupanije, nadleZnih tijela i institucija iz ostalih sektora te niza drugih dionika, morati uloZitivelike napore i sredstva u aktivnosti upravljanja zaötiéenim podruöjima i dijelom ekoloökemreåe. Kao ðto je veó navedeno, prioritetni zadaci i aktivnosti bit óe usmjereni ka utvrdivanjui praóenju stanja u prirodi, pripremi dokumenata za upravljanje prirodnim vrijednostima,poticanju odrZivog koriötenja prirodnih dobara, stvaranju preduvjeta za odräivu turistiökuvalorizaciju, podizanju razine znanja, razumijevanja i podröke javnosti za zaötitu prirode,jaöanju kapaciteta zaötite prirode ukljuöivanjem u nacionalne i medunarodne projekte tesmanjenju direktnih pritisaka na prirodne vrijednosti.

Zakljuðno treba istaknuti da s obzirom na broj podruöja kojima Ustanova upravlja,zahtjevnost projekata koji su u provedbi i niza obveza koji proizlaze iz redovne djelatnosti i

vaZeóih zakonskih odredbi Ustanovi nedostaje administrativnih kapaciteta, pa se slijedomiznesenog nameóe potreba da se u2018. godini stvore preduvjetiza nova zapoðljavanja.

7. Tabelarni prikaz Godi5njeg programa

Sastavni dio Godiðnjeg programa öini i njegov tabelarni prikaz, koji se priprema ustandardiziranom obrascu i sukladno smjernicama HAOP-a.

SadrZaj tabelarnog prikaza Godiönjeg programa je sljedeói:

- Procjena stanja za zaéticena podruöja i podruöja ekoloöke mreZe u Primorsko-goranskoj 2upaniji kojima upravlja Javna ustanova "Priroda"

- Podaci o Javnoj ustanovi "Priroda"

41

I

I

",i

J

u

¡

,ì

Aktivnosti zaötite, odrZavanja, oöuvanja, promicanja i koriötenja zaðtióenih podruöja i

dijela ekoloðke mreZe u Primorsko-goranskojZupaniji kojima upravlja Javna ustanova"Priroda"

Projekti Javne ustanove "Priroda"

Cjenik usluga i koncesijska odobrenja

Popis monitoringa.

Prilog:

Tabela rni prikaz God iönjeg prog rama

:l

42

I !E r' t' r tì"r_Jì

1. ZaStióena podruðja i podruðja ekolo5ke mreZe

javne ustanove.

Tablica 1.1. ainé¡¡¡n pooRuð.¡n

NAPOMENA

noprøv¡li procienu stonio (Ëto je cílj oèuvonjo/uprovljonjo no tom podruëju), istroZenostî podru¿jd, trenutnÌm noëîn¡mo kor¡ítenjo i uprovtjonjo ¡ st

Bijele i Samarske stijene su zbog oëuvane divljine i brojnih prirodnih vrijednosti jedno od dva (drugo su Hajducki i Ro2anskikukovi u Velebitu) stroga rezervata u RH. Za5tiéeni su najstroZom kategorijom za5tite i u njima se odvija iskljuöivo individualnoposjeóivanje po strogo definiranim markiranim planinarskim putovima. Povoljna cinjenica koja ide u prilog oðuvanja prirode jeonemoguóeno kretanje posjetitelja iananstaza zbog tesko prohodnog terena. Bijele iSamarske stijene odlikuju se iznimnimfenomenima kr5a i prirodno oéuvanim biljnim zajednicama Suma, pukotina stijena i visokih zeleni u vrtaÕama. Za strogirezervat istra2enost sastavnica prirode je razliðita za geoloéku bastinu, biljni i Zivotinjski svijet (osobito za biljni svijet ovogpodrucja postoji objavljeno nekoliko znanstvenih radova), dok je svijet gljiva zasad ostao slabo istra2en. Obzirom na zatecenuinfrastrukturu i veói broj staza na podruðju strogog rezeÍvata treba odvagnuti opravdanost opstojnosti pojedinih markiranihpje5aÕkih staza koje zalaze do u najnepristupaönije i udaljene dijelove rezervata.

OCJENA

STANJA

PODRUðJA*

odobrot¡ A, B, C, D

¡ti E

E

NAZ¡V ZASÏCENOG PODRUõ,JA

sluibeni noziv podruëjo

Bijele i Samarske stijene

KATEGORUA

ZASTICENOG PoDRUðJA

nocîonolno kotegor¡jo u kojojje podruéje zoËt¡éeno

Strogi rezervat

Posebnost ornitoloèkog rezevala Glavine - Mala luka jesu impresivne litice nadnesene neposredno nad morem Na liticama,uz bjeloglave supove, koji su ciljna vrsta zaétite i oðuvanja, obitava jo5 nekoliko ornitoloskih rariteta poput sove uéare, morskihvranaca, a povremeno se zamjeéuje i suri orao. Ovo je prvo zaSticeno podruðje uspostavljeno radi zastite bjeloglavih supova usvijetu U rezervatu se provodi procjena stanja populacije bjeloglavih supova praéenjem pojavnosti gnijeZdenja. Tijekom ljetnihmjeseci, turistiÖke aktivnosti potencijalno mogu ugroziti mlade supove u gnijezdima - uznemiravanje (sidrenje brodova podstijenama zbog ronjenja). U 2016.9. temeljem zahtjeva JUP evidentiran je reZim plovidbe uzpoznaTa gnjezdilista bjeloglavihsupova u Glasilu hrvatskog hidrografskog inst¡tuta (Oglas za pomorce) te je isto a2urirano u tiskanom izdanju Peljara. U tijeku2016. zabiljeåeno je trovanje bjeloglavih supova na podrucju otoka Krka. Sluöaj je proslijecfen DORH-u, te su odrZani sastancisa PU Krk i lnspekcijom zaStite prirode. JUP óe u narednom razdoblju i godini pojaÒati aktivnosti obavje5éivanja i upozorenja

o Stetnim posljed¡cama kori5tenja otrova i ostalih Stetnih radnji (uznemiravanje i sl.) i zakonskoj odgovornostipojedinca. U 2018 sa Turistickom zajednicom Kvarnera pokrenuti óe se projekt uvodenja markice,,Griffon friendly" za brodarekoji obavljaju turistiöku djelatnost na podruöju creskog akvatorija, a u okviru kojeg ée biti ukljuöena edukacija brodara omjerama i naèinima pona5anja u podrucjima gdje gnijezde bjeloglavi supovi

Otok Prvió s liticama otoka Golog iSv. Grgura te okolni akvatorij vrijedno su prirodno podrucje kakoza rijetke i ugroZene pt¡ce(bjeloglavi supovi, sova uèara, suri orao i dr.), tako i za niz endemiönih vrsta biljaka (endemiöne vrste kozlinaca, zeóina i dr )Stoga je ovo podruöje proglaSeno ornitolo5ko-botanickim rezervatom a ujedno je i jedino zaètióeno morsko podruöje u

Primorsko-goranskoj Zupaniji. Biljni je svijet razmjerno dobro znanstveno istraZen i obracfen u nizu objavljenih znanstvenihradova, a ornitofauna se takocfer redovito istraZuje. Provodi se procjena brojnost¡ gnijezdeéih parova bjeloglavih supova naliticama Prvióa lako je zamijeóena prisutnost invazivne vrste pajasena, stanje u rezeryatu zasad nije alarmantno. Podmorskidio rezervata ugroZen je gospodarskim aktivnostima (ribolov). U 2014. uoöen je problem ilegalnog sakupljanja smilja na otoku,ðto se kasnijih godina, nakon intervencije inspekcijske sluZbe, samo sporadiðno iu manjoj mjeri ponavljalo. U 2016.9temeÜem zahtjeva JUP evidentiran je reZim plovidbe uz poznala gnjezdiliSta bjeloglavih supova u Glasilu hrvatskoghidrografskog instituta (Oglas za pomorce) te je isto aZurirano u tiskanom izdanju Peljara Radi prevencije trovanja supovaJUP óe u narednom razdoblju pojaöati akt¡vnost¡ obavje5óivanja i upozorenja javnosti o Stetnim posljedicama koriÕtenja otrovai ostalih stetnih radnji (uznemiravanje i sl.) i zakonskoj odgovornosti pojedinaca.

Litice ornitolo5kih rezervata otoka Cresa, prema navodima struönjaka ornitologa, pripadaju u svjetski znacajne fenomene zboggnijeZdenja bjeloglavih supova na liticama neposredno iznad mora. Podruðje litica, osim za rijetke i ugroZene vrste ptica vaZnoje i zbog endemiÕne i rijetke flore i vegetacije. Znanstveno su najpotpunije obradeni segment prirode u rezervatu svakakoptice, dok. Spajanje dvaju creskih rezervata je u postupku (strucnu podlogu izraifuje HAOP, u tijeku 2018. dogovori o moguóimaktivnostima). Turistiöke aktivnosti potencijalno ugroZavaju mlade supove u gnijezdima (prolasci turistiökih brodova i njihovozadùavanie podno litica). Provodi se procjena populacije bjeloglavih supova ibroje se aktivna gnijezda. U 20169. temeljemzahtjeva JUP evidentiran je re2¡m plovidbe uz poznata gnjezdilièta bjeloglavih supova u Glasilu hrvatskog hidrografskoginstituta (Oglas za pomorce) te je isto aZurirano u t¡skanom izdanju Peljara. Predviileno je da JUP u narednom razdobljupojaca aktivnosti obavjeséivanja i upozorenja javnosti o Stetnim posljedicama koristenja otrova ¡ ostalih ëtetnih radnji(uznemiravanje iprolazak brodova uz litice isl.) kao izakonskoj odgovornosti pojedinca. U 2018. sa Turistiökom zajedn¡comKvarnera pokrenuti óe se projekt uvotfenja markice,,Griffon friendly" zabrcdare koji obavljaju turistiðku djelatnost na podrucju

creskog akvatorija, a u okviru kojeg óe biti ukljuðena edukacija brodara o mjerama i naöinima pona5anja u podrucjima gdjegnijezde bjeloglavi supovi.

D

D

D

Glavine - Mala luka

Otok Prvió

Foji5ka - Pod Predo5éica

Posebni rezervat -ornitoloËki

Posebni rezervat -ornitolo5ki

Posebni tezeNal-ornitoloSki

r-a

:t

Litice otoka Cresa u podrucju Mali bok - KoromaÕna ("sjeverni rezervat") odlikuju se sliönim svojstvima prirode kao i urezervatu Foji5ka - Pod Predoèóica ("juZni rezervat"). Spajanje dvaju creskih rezervata u postupku (struönu podlogu izradujeHAOP, u tijeku 201 8. dogovori o moguéim aktivnostima). I ovdje turistiöke aktivnosti potencijalno ugroZavaju mlade supove ugnijezdima (prolasci turistiökih brodova i njihovo zadr2avanle podno litica pri cemu uznemireni mladi supovi mogu pasti izgnijezda i zavr5iti u moru gdje se u pravilu, ako ih se ne izvuöe i spasi, utapaju) Redovito se obavlja prebrojavanje aktivnihgnijezda i monitoring gnijezdece populacije. U 2016.9. temeljem zahtjeva JUP pokrenute su aktivnosti vezane uz re2jmplovidbe uzpoznala gnjezdili5ta bjeloglavih supova ( naputci za nautiöare objavljeni u Glasilu hrvatskog hidrografskog institutaOglas za pomorce). U 201B. godini sa Turistiökom zajednicom Kvarnera pokrenuti óe se projekt uvodenja markice,,Griffon

za brcdarc koji obavljaju turistièku djelatnost na podruöju creskog kvatorija, a u okviru kojeg óe biti ukljucenaedukacija brodara mlerama nacrn m ponasanJa podruöjima sdje n ijezde bjelog lavi supovr.o u I

emeljna vrijednost rezeNala Dundo ili Dundovo (kako ga cesto nazivaju) je oöuvana Suma hrasta crnike. Rezervat je jedannajljep5ih i najoÖuvanijih primjera vazdazelene Sumske vegetacije na Sredozemlju. Podruèje je primjereno botaniòki

istraZeno i do danas je objavljen niz radova u znanstvenim casopisima, prvenstveno o problematici povijesnih öinjenica za5titeprirode u samom rezeryatu te o specificnostima njegove vegetacije. Cijeli rezervat je u crkvenom vlasniÕtvu kao privatna

pa se, pogotovo u rubnim dijelovima, javljaju manji problemi zbog nedozvoljenog iskori5tavanja drvne mase.

Debela Lipa - Velika Rebar je podrucje izrazi(og kr5kog reljefa na kome su oÕuvani mikrolokaliteti s najznaöajnijom SumomDinarskih planina - mje5ovitom Sumom bukve i jele (Omphalodo-Fagetum). Oöuvanom divljom prirodom izdvajaju se pojedinimikrolokaliteti kao oni na stjenovitom grebenu i u pojedinim vrtaðama. Svijet gljiva je osobito dobro oöuvan, pa smo t¡jekomgodina zabilje2ili nekolicinu rijetkih i ugro2enih vrsta gljiva, posebno onih vezanih u mrtvo drvo. Znanstvena istra2ivanja urezervatu zasad su oskudna, pa se ðak i u obrazloZenju za5tite provlaöe neke pogre5ke u interpretaciji osnovnog fenomena -tj. tipa öumske zajednice (u obrazloZenju je navedena zajednica jele i rebraðe, koja prema naéim saznanjima niti nije pr¡sutna upodruÖju). Posebni rezervat nalazi se u Sumsko-gospodarskoj osnovi kao Suma posebne namjene, ali su u delnickom dijeluvr5eni radovi sjeöe pa je 2006. godine predloZeno nadleZnim tijelima da se granica revidira Postojali su i neki poku5aji da sesu3ci izvlaöe iz Ëume, 5to je u suprotnosti sa ciljevima za5tite u rezervatu Sumske vegetacije

Suma vazdazelenog hrasta crnike jedinstvena je u ovom, inaöe listopadnom dijelu otoka Krka, a nastala je sadnjom crnikepred oko 170 godina. Nalazi se u blizini samostana fratara treceredaca na Glavotoku, koji su Sumu tijekom dugih desetljeóabriZno öuvali. Iijekom 2015 i 2016. godine provodila su se botaniöka istraZivanja u rezervatu. Podruðje je u zadovoljavajuóemstanju, a odredeni pritisci zbog nedozvoljenog kampiranja mogu se dovesti u vezu s Õinjenicom da se rezervat nalazi u bliz¡niautokampa Glavotok. S autokampom JUP uspostavila je dobru suradnju oko ocuvanja lokalnih prirodnih vrijednosti.

D

E

E

E

Mali bok - Koromaöna

Dundo

Debela Lipa - Velika Rebar

Glavotok

Posebni rezervat -ornitoloSki

Posebni rezervatSumske vegetaciie

Posebni rezervatSumske vegetacije

Posebni rezervatÕumske vegetacije

Posebni rezervat KoSljun odlikuje se sliènim prirodnim osobitostima kao i rezervat na Glavotoku osim 5to je Èuma crnikeizrasla na otoöióu okruZena morem. O Sumi su takotfertijekom dugih stoljeóa brinuli i oöuvali je od uni5tenja stanovnici otoóicaredovnici. Flora i vegetacija kao i svijet gljiva detaljno je prouöio i o tome objavio knjigu franjevac Berard Baröió. Utvrdena jevelika bioraznolikost na otoÕióu. U novije je vrijeme, zbog utjecaja posolice do5lo do suSenja pojedinih stabala na sjevernojstrani otoka. U tijeku su aktivnosti obnove izaÉtite öume. Godine 2007.izradena je analiza stanja sa smjernicama za buducirazvol. U 2015. i 2016. izraden je prijedlog plana upravljanja no nije se krenulo u proceduru dono5enja plana, veé óe materijalbiti uvrÕten u objedinjeni plan upravljanja za podruöje otoka Krka, a öto óe biti dio projekta izrade planova upravljanja zapodruðje ekoloSke mreZe izaötióenih podruöja u suradnji sa MZOE koji óe zapoöeti sa provedbom u 2018. godini

Vrijednost park-5ume Japlen5ki vrh je u cinjenici da je to kutak prirode koji je preko parka grada Delnice direktno povezan sgradskim tkivom. Zbog ledoloma je poöetkom 2014. do5lo do velike devastacije kroÕanja, pa postoji mogucnost da se izmijeni i

sastav flore. Takotfer su zbog sanacije Stete od ledoloma, djelomicno devastirani óumski putovi, probijene su nove éumskevlake radi izvlaöenja o5teóenih iizvaljenih stabala. U 2015.godini su provocfena botaniöka istraZivanja kako bi se pokuèalepovezati Öinjenice o utjecaju ledoloma na biljni svijet. Tijekom narednih godina nastavljena su istraZivanja flore na istompodruÖju. U sklopu park-Sume nalazi se i gradevinsko podruöje zbog öega je u tom dijelu zaStiéeno podruöje izgubilo svojaobiljeZja. Potrebno je revidirati granice podrucja. Na inicijativu Grada Delnica, 2017 godine pokrenut je postupak korekcijegranice park-Sume Japlen5ki vrh. MZOE je zatra2ilo od HAOP-a izradu strucne podloge, dok óe posebnu geodetsku podlogufinancirati Hrvatske 5ume. U tijeku 2018. provoditi ée se aktivnosti vezane uz postupak korekcije granice park-Sume JaplenSkivrh.

Vrijednost podruöja je u slikovitosti izmjenjivanja sumskog svijeta i razgibanog krSkog reljefa s mnogo neobicno oblikovanihkarbonatnih stijena, vrtaca, Spilja, prirodnih kamenih mostova...Podrucje je pogocleno ledolomom pocetkom 2014 godineSruSena stabla su zbog konfiguracije terena i nepristupaónosti veóim dijelom ostavljena stajat¡ i leZati u Sumi. Navedenacinjenica u stvari pozitivno utjece na dio bioraznolikosti jer pomaZe ocuvanju ciljnih vrijednosti za5tite prirode podrucja, osobitozbog brojnih vrsta koje obitavaju ili su povezana sa sukcesijamaZivog svijeta na trulom odumrlom drvetu - saproksilni kukci,gljive i djetlovke). Nakon ledoloma utvrilena je u park-5umi poveéana pr¡sutnost reliktne i rijetke vrste djetlovki - troprstogdjetlióa. lzdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja. U 2017. realizirana je edukativno-turisticka staza "Risja staza" i

pojaöani su napori na odrZavanju pjeSaökih staza.

Park-Suma Komröar potjeöe od njezinog zacetnika Pravdoja Belije koji je zasluZan za sadnju alepskih borova i drugog raslinja,a nadovezuje se neposredno na staru gradsku jezgru u öemu su njezine posebne ambijentalne vrijednosti. Borovi zasadeni u

vrijeme osnivanja park-öume dostigli su u dana5nje vrijeme fizioloSku zrelost pa svake godine poneka stabla odumru ili seizvale iz korijena Tijekom provedenih istra2ivanja biljnog svijeta u park-Sumi pronaSli smo najznacajniju endemicnu biljkukvarnerskih otoka - kvarnerski jelenak (Asplenium hybridum). Potrebna je sanacija klizi5ta na jugozapadnim padinamaTijekom 2013. i 2014. godine provedeno je unapredenje infrastrukture (popravak dijela Setnica). U suradnji s lokalnomzajednicom 2013. - 2015. vrðeno je uklanjanje rizicnih stabala sa zapadnih padina. U 2016. postavljene su sprave vje2baliðtena otvorenom unutar park Õume kako bi se unaprijedile rekreativne aktivnosti unutar park Sume te su odrZani sastanci sa JLSvezano za sanaciju kliziéta

E

D

E

D

KoSljun

JaplenSki vrh

Golubinjak

Komröar

Posebni rezervatSumske vegetacije

Park - Suma

Park - Suma

Park - Suma

FT

Povijest park-Sume seZe u 1886. godinu kada je loSinjski prirodoslovac Ambroz Haraöió zapoöeo sadnju alepskih borova i

drugog raslinja na slabo obraslom terenu. Zbog sada5nje starosti pojedinih stabla i nedovoljnih aktivnosti krajobraznogod¿avanja u proteklim desetljeóima, u podruöju treba izvrÈiti zahvate obnove éume na manjim povr5inama Sto bi trebao biti i

osnovni cilj upravljanja zastióenim podruöjem 50% podrucja nalazi se u Sumsko-gospodarskoj osnovi, dok su ostalih 50%privatne Öestice. U podruÖju se nalazi vrlo velik broj smje5tajnih jedinica (hoteli i kamp) Godine 2010. izradena je studija saanalizom stanja i smjernicama za buduói razvoj podruðja. Poduzeóe Jadranka d.d. óe u 2018. osmisliti, prijaviti ili realiziratiprojekt uredenja rekreativnih sadrlaja u park Sumi. Sa Hrvatskim éumama realiziran je pilot projekt podmladivanja, a u 2018provoditi ée se projekt kroz monitoringe.

LjeðiliSte Veli Lo5inj nezamislivo je bez povoljnog utjecaja bujnog zelenila i ljekovitih aeroslola koje dijelom treba zahvalitivegetaciji u park-Sumi Podjavori. Park-Suma utemeljena je krajem 19. stoljeóa kao perivoj uz dvorac nadvojvode KarlaStjepana Habsburga i stoga bi cilj ocuvanja zaStióenog podruöja trebao biti obnova ì pomlailivanje park-Sume. Zbog sadasnjestarosti pojedinih stabla i nedovoljnih aktivnosti krajobraznog odr2avanja u proteklim desetljeóima, u podruöju treba izvrsitizahvate pomladivanja vegetacije i krajobraznog uredenja. Godine 2009. izracfena je studija s anal¡zom stanja i smjernicama zabuduói razvoj podrucja. Tijekom 2017. godine u suradnji sa Ljecili5tem Veli Losinj izraden je projekt Park vitalnosti u ciljuaktivnijeg koriètenja podruðja u rekreacijske svrhe. U 2018. godini nastaviti ée se suradnja sa Ljeöilistem Veli Loéinj narealizacili projekta Park vital nosti.

Znaë,alnikraiobraz Kamaönik izdvaja se od ostalih za5tióenih podruðja u Gorskom kotaru spojem Sumskog svijeta iocuvanoggorkog potoka koji se probija kroz kanjon. Najveóu krajobraznu i prirodnu vrijednost predstavlja duboko krSko vrelo vokliskogtipa. U dva navrata obavljena su speleoloÕka istraZivanja izvorai ronjenjem se doprlo do dubine 118 metara Sto nije ikonaónadubina jer se podzemni kanal nastavlja dalje. Pronadena je zanimljiva fauna u izvoru i u potoku Podruöje je pocetkom 201 4pogodeno ledolomom. Do pocetka ljeta izvr5ena je sanacija, pa su postojeóe staze u zadovoljavajuóem stanju U koritupotoka se joè uvijek nalazi velik broj poruÖenih stabala lzdano koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja. U proljece 201 6 gdjelomiÕno je obnovljena slaza za posjetitelje, a u 2017 . je u cijelosti realiziran projekt "Panova staza". U 2017 godini izradenaje studija "Struktura istav posjetitelja u VraZjem prolazu-Zelenom viru iKamaöniku", a u 2018. zapoceti ce provedbaodobrenog projekta Uspostava i urecfenje poucnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na podrucju znaöajnogkr lobraza Ka m aön i k (1. f aza).

Temeljni fenomen znaöajnog krajobraza (pjeSöane piramide) djelomiöno je ugroZen utjecajem atmosferilija (erozije, kiSa, vjetari sl.) i zaèumljavanjem, Sto je prirodni proces kojeg je gotovo nemoguóe zaustaviti. Zanimljive i bioloSki su vrijedne pje5Òane

morske plaZe s "embrionskim" pje5canim dinama. Podrucje je uvrËteno u geoloSke punktove Geoparka otoka Rab. Godine2O11.izradena studija sa analizom stanja ismjernicama za buduói razvoj. U 2013.i2014 godini obnavljana je infrastruktura u

podruóju. U 2016. godini izracleno je ldejno rjeSenje za projekt "Bosa staza", a u 2018. izraditi ée se izvedbeno rje5enje tezapoöeti s realizacijom Takoder se planiraju provesti geolo5ka istraZivanja erozijskih procesa na podruöju znaóajnogkraiobraza.Ukinuta zaStita u 2016. godini

Lisina je znaólan krðki krajobraz koji se naslanja na prostrano zaStióeno podruöje Parka prirode Uöka. Pripada brdskimpredjelima planinskog lanca Óiéarije i gotovo je ðitav dobro po5umljen lijepim sastojinama primorske bukove Sume Tek je na

malim povrðinama proöaran slikovitim livadama i travnatim èumskim öistinama. lma dugu tradiciju posjeóivanja izletnika, a

ðumska bogatstva oduvijek su privlaöila i domaóe stanovni5tvo u planinu gdje su se tradicionalno bavili drvima, ugljenarstvom i

posebno lovom na puhove. Tijekom 2016. godine Javna ustanova,,Priroda" preuzela je upravljanje znacajnim krajobrazomLisinom od PP,,Uöka". U 2017 godini vr5io se obilazak terena radi utvrcfivanja stanja za5tióenog podruöja. U 2018. godiniizvr5it óe se postavljanje obavijesnih ploða na ulazima u znaÕajni krajobraz s osnovnim podacima o prirodnim vrijednostima i

r azlozima prog lasenja zaötite.

D

c

E

D

E

Õikat

Podjavori

Kamacnik

LoparPetehovac

Lisina

Park - Suma

Park - ðuma

Znacajni krajobraz

Znaöajni krlobrazZnaë,ajni krajobraz

Znaéajni krajobraz

Sliöno kao i Kamaönik, znac{ni krajobrazVrläi prolaz - Zeleni vir odlikuje se preplitanjem bujnog i raznolikog sumskog svijetas oÖuvanim svijetom gorskih potoka, litica kanjona, slikovitih geoloèkih bora, slapova, brzaca, vrtloZnih lonaca i kr5kihfenomena. Osobitost su divokoze koje se zadr2avlu na liticama i strmim padinama kanjona Podruöje je u zadovoljavajuóemstanju, ali se zbog utjecaja vode i atmosferilija kontinuirano mora vrsiti obnova infrastrukture. lzdano koncesijsko odobrenje zaprihvat posjetitelja. Godine 2012. dijelom obnovljena infrastruktura za prihvat posjetitelja. godine 2015. izradena je Studijaanalize stanja te buduóeg razvoja iobnove zaétióenog podruèja. U proljeóe 2016. godine sanirani su dijelovi odrona na stazizaposjetitelje. Takocler su sanirani dijelovi infrastrukture na èetnicama i prilaz MuZevoj hiZici. lJ 2017. izvr5ena je sanacija dijeladotrajale infrastrukture te je izraClena studija "Struktura i stav posjetitelja u Vra2jem prolazu-Zelenom viru i Kamaðniku".

Lokvarka je najdublja Épilja urecfena za posjeóivanje u Hrvatskoj. Odlikuje se brojnim podzemnim kr5kim fenomenima, a zaposjet je ure(teno samo nekoliko elaåa. Otkriven je bogat i raznolik dijelom endemiðni 2ivi svijet. Podruöje je u

zadovoljavajuóem stanju. Obnova postojeóe infrastrukture je u Spilji vr5ena u nekoliko navrata. Gotovo potpuna obnovaturistiöke ¡nfrastrukture i rasvjete zavröena je 2012. godine. Odreifen je prihvatni kapacitet i provedena su sveobuhvatnaistraZivanja o prirodoslovnim vrijednostima. Od 2010 godine se kontinuirano vrèi monitoring kriptoklimatskih uvjeta. U 2015snimljen je edukativni film o etaZama nedostupnim posjetiteljima. U 2017. obnovljena je rasvjeta u Spilji

Ponor je vaZan kao tipsko nalazi5te podzemnog kornjaèa Typhlotrechus bilimeki c/anensrs. Podzemlje ponora je ugroZenoizljevom kanalizacije u ponor pa u novije vrijeme nisu moguóa speleolo5ka istraZivanja ovog objekta. Postoje planovi omoguóim radovima koji bi unaprijedili odvodni sustav Klane i poboljSali stanje u zaðtióenom podrucju, ali se, uza sva nastojanjaJUP, prvenstveno zbog financijskih razloga, ne ocekuje njihova skora provedba.

Najveéa vrijednost ovog podruöja je njegov smjeStaj na gradskom podruöju Rijeke. Predstavlja potencijal poglavito u segmentuedukacije, a veé je ranije bila u funkciji posjeóivanja. Postojeóa infrastruktura u peéini je danas derutna i ima smeóa poglavito u

ulaznom dijelu. Peóina trenutno nije otvorena za posjetitelje. U 2015. godini izraCfen je Ekolo5ki elaborat Zametske peóine te seprovodi suradnja s Gradom Rijeka da se Spilja turistiðki valorizira u buduónosti za prihvat i edukaciju. U 2017. godine naStrukturne fondove od strane Grada Rijeke ðiji je Ustanova partner, prijavljen je projekt "lnterpretacijski centar prirodne baítinePrimorsko-goranske 2upanije" U okviru projekta Ustanova ima obvezu sudjelovanja na provedbi veéine aktivnosti kroz vlastitirad, a posebice u okviru realizacije uredenja zaètióene Zametske peóine za prihvat posjetitelja. U slucaju pozitivne ocjenerealizacija projekta trebala bi zapoöeti u 2018.

Jedno je od impozantnijih primjeraka stabla tise na podruöju PGZ Uoceno je gljiviöno oboljenje debla. Potrebno je kontinuiranopratiti stanie.

E/D

E

c

D

D

VraLji prolaz i Zeleni vir

Spilia Lokvarka

Ponor GotovZ

Zametska peóina

Stara tisa u Mecfedima

Znaó,a¡ni krajobraz

Spomenik prirode

Spomenik prirode

Spomenik prirode

Spomenik prirode

_l Fl ?-

Er-

Stari hrast u Sv. Petru jedno je od najljepsih primjeraka svoje vrste na otoku Cresu. Uz njega se veZu legende Godine 2007provedena sanac¡ja stabla, kontinuirano se prati stanje hrasta.

Stari hrastovi u Guljanovom dolcu kod Crikvenice ostaci su drevnih hrastovih ðuma primorja. Uoceno susenje jednog odzaÕtióenih hrastova. Potrebno je kontinuirano pratiti stanje.

Perivoj je u zapuÕtenom stanju zbog nerijesenih vlasniðkih odnosa Potrebna je obnova biljnog fonda ili ukidanje zastite. U2015. godini lokalna zajednica vrSila je uredenje perivoja. U 2016 izvrsen obilazak perivoja i uoöena je veóa zapuétenost(su5enje pojedinih stabala, napad Sim5irovog moljca i sl.). Potrebno je pratiti stanje

Park Angiolina jedan je od tri najljep5a i najvrjednija perivoja liburnijske obale. I danas sadrZi bogat biljni inventar, uz ostalo i

nekolicinu starih stabala koja vjerojatno potjeöu iz vremena osnivanja perivoja - 1845. godine, avezuju se uz ime zaöetnikaperivoja patricija Higinia Scarpe. Perivoj u zadovoljavajuóem stanju. Kontinuirano odrZavanje od strane poduzeóa Parkovid.o.o.Pripada "trolistu" znamenitih opatijskih perivoja. Perivoj je u zadovoljavajuóem stanju. Kontinuirano odrZavanje od stranepoduzeóa Parkovi d o.o Od 2012. godine se provodi projekt obogaóivanja parka endemiènom liburnijskom florom, nopraóenjem je uoceno kontinuirano otudivanje sadnica

Perivoj Sv. Jakova je najmlade zaðtióeno podrucje u PGZ (progla5enje zaStite uslijedilo je 2010. godine). Perivoj je u

zadovoljavajuéem stanju Kontinuirano se provodi odr2avanje od strane poduzeóa Parkovi d.o.o.

*OOENA STANJA PODRUÕJA:

A - nepoznat status

C - degradirano podrucje (potrebna je revitalizacija)

D - ugroZeno podruðje (potrebna je promjena naðina koriõtenja i/ili poduzimanje dodatnih mjera zait¡te)

E - zadovoljavajuée (naèini koriõtenja i upravljanja podruðjem su odgovarajuéi)

D

D

c/D

E

E

E

Stari hrast u Svetom Petru

Stari hrastovi u Guljanovom dolcu

Perivoj uz dvorac u Severinu naKupi

Park Angiolina

Park Margarita

Perivoj sv. Jakova

Spomenik prirode

Spomenik prirode

Spomenik parkovnearhitekture




Tablica 1.2. PODRUðJA EKOTOSKE MREZEpoDRUðJA EKotoSKE MREZE u pRtMoRsKo-coRANsKoJ Zup¡r.¡l.u

NAPOMENA

upisot¡ ukoliko se podruëje EM podudoro s nek¡m zoit¡¿en¡m podru¿jem ¡ u kojoj mjer¡; up¡soti postoj¡ l¡ relevontno istro¿¡vonje o stonju podru¿jø

Od 2009. godine HAZU prcvodi projekt "lstraZivanje i zaStita jastrebaöe u Hrvatskoj" lJ 2014. godini izraClena je analiza i

valorizaciia stanjs!q gnijeZdenla kosca (Crex crex ) na podruciu HR2001042 Lic polie.

Preklapa se sa gotovo svim otocnim zaötióenim podruöjima Do sada je na navedenom podruöju redovito na godisnjoj raziniprovotleno pracenje broja izvaljenih ptiéa populacije bjeloglavog supa, zatim je vrseno prstenovanje ptica na jezeru Jezero(otokKrk)teprstenovanjavranacananenastanjenimkvarnerskimotocima VrëenojeiistraZivanjedijelalokavanaotokuKrkuU sklopu projekta Lokna inventanziran je na otoku Krku veliki broj lokvi, a za svaku lokvu popisani su predstavnici Zivog svijeta(floraifauna) kaoiizmjereni izabilje2eni vaZniji fizikalni ikemijski parametri.U2015 izvrSenojeprvobotanickoiherpetoloskoistraZivanje nenastanjenih otoÕiéa. Obracfeni su otociói Oruda, Velik Laganj, Trstenik iCutin U 2014 i2015. uoöen je problemilegalnog sakupljanja smilja poglavito na Krku iCresu 20'16 nastavljena su botanicka istraZivanja malih nenaseljenih otoÕica.2017. godine obavljen je monitoring kozono5ke na lokalitetima na Cresu, a monitoring ce se obavljati u narednim godinamasukladno nacionalnom monitoring programu.

U potpunosti se preklapa sa spomenikom prirode Gotov2. Podruóje je ugroZeno izljevom kanalizacije. U novije vrijemespeleolo5ka istraZivanja izostaju jer su u ponoru vrlo nepovoljni uvjeti za posjeóìvanje zbog stalnog dotoka oneöiScenja.

Unatoð provedenoi akciji ÒiSóenja, zbog blizine prometnice, u jam¡ se nalazi poveóa kolicina smeóa

Godine 2010. entomolozi s PMF istraZivali faunu tulara (Trichoptera) rijeke Kupe iCabranke Fitocenolozi sa Sumarskogfakulteta istraZivali galerijske èume crne i sive johe uz rijeku Kupu.

Uoöena ugroza travnjaka zbog off road voZnje i posljedicne poveóane erozije. VrSena su speleolo5ka istraZivanja (2010 111 ),izvréeno je istraZivanje herpetofaune ifaune leptira (2010 ), kontinuirano istraZivanje putem foto-zamki pojavnosti risa iostaiihvelikih zvijeri (od 2009. na dalje), izraden elaborat za potrebe proglaðenja regionalnog parka Obruc (2012), pokrenuta suglacioloöka istraZivanja ëireg podruöja (2014.) U 2016. pokrenuta su istraZivanja roda Satureja (za sire podruöje) U 2017nastavljeno je istraZivanje travnjaka (na mikrolokalitetu Mali Platak) te óe se iste aktivnosti nastav¡ti i u 2018

NAZIV PODRUCJA

sluiben¡ noz¡v podru¿jo

Gorski kotar i sjeverna Lika

Kvarnerski otoc¡

GotovZ

Jama nad Zasten

Ponor Ponikve ll

Pustinja épilja

Skabac 5p¡lia

Velika èpilja u Permanima

Spilia kod Stare SusiceVlaéka peó

Zagorska peó kod Novog Vinodolskog

Kupa

Obruö

Bjelolasica

SIFRA PODRUCJA

upisoti NATURA 2000 kodpodruëjo

HRl 00001 I

HRl 000033

HR2000034

HR2000051

HR20001 06

HR20001 1 0

HR200013't

HR20001 46

HR20001 49

HR20001 90

HR2000200

HR2000642

HR2000643

HR2000645

T .-

U podruÖju se od 2014. provode radovi na uredenju korita, slatkovodna stan¡Sta i galerijska vegetacija jako su ugroZeniProblem u donjem dijelu toka su prijeteóa klizi5ta. lzvröen je zajedniöki obilazak sa Hrvatskim vodama i planiran je daljnjiobilazak RjeÖine isliva. Od 2015. provode se istraZivanja geoloÕkih glacijalnih ostataka. U 2018. nastavit óe se suradnja-nåredovnim aktivnostima sa Hrvatskim vodama.

PoòevSi od 2008 god ne redovito SE provod god snl monitoring creta Podrucje Je ugrozeno pn rodnim procesr ma zarasïa nJaGodin e 201 0t1 tzvrsena U herpeto loö ka istra2ivnja 201 1 tzvrseno Je istraZivanje danji h lepti ta a 201 4 za poÖetalacioloska istraZivanja sireg podruöja. U 2017. provedeno je rekognosciranje creta radi uspostave monltoringa maha

a u 2018. se aktivnosti mon

Uoöen a SU kcesija travnja ka Godine 2014. zapoceta SU s lacioloSka istraZivanja Sireg pod ruö1a te istraZivanja travnJa ka U17. praÓeno je stanje invazivnih vrsta na po2ari5tu Jazvina te óe se nastaviti s praóenjem stanja i u2O1B. Godine 2017 na

P invazivne vrste Cirsium candelabrum

Floristiöki i vegetacijski podaci postoje, u sklopu doktorskog rada Modrió. Djelomiöno je ugroZeno cretno staniste zbogtla nastala iformi stovariSta.

staza trasirana kroz staniSte velebitske d

tan tna SU botanicka ko Prirodoslovni u

Od 2009. se svake godine provodi prstenovanje ptica. U razdoblju od 2011. do 2012. godine izvr5eno lstraZivanje i

vrednovanje flore i vegetacije, preliminarna analiza istraZivanja sièmièa, istraZivanje i vrednovanje ugroZenih vrstavodozemaca i gmazova, istraZivanje ihtioloske raznolikosti i ocjene stanja zajednice riba, a provedeno je istraZivanje i

vrednovanje ugroZenih vrsta vretenaca (Odonata). Do 2016 provocfen je ornitoloski prstenovaökì kamp

2014. godine zapoöet je monitoring jezerskog regoöa te se nastavlia i u 2018.Suma je u degradiranom stanjuPodruÕje je dijelom ugroZeno sukcesijom.Na otoÕiéu zabilieZena riietka flora.Na otocicu zabille2ena rijetka flora.Godine 201 1 vrðeno istra2ivanje faune danjih leptira, a 2012 tzvri;eno ie sveobuhvatno floristicko istraZivanie.U 2014. godine izraClena je analiza i valorizacija staniSta gnijeZdenja kosca (Crex crex)

Godine 2016. djelatnici JUP obavili rekognoscirenje izvori5nog dijela potoka Gerovcice (zabiljeZen vodomar, flora ivegetacijasipara i stijena i bogata fauna izvori5nih potoka).

Dana 17.1Q.2014. ölanovi SO Velebit su dojavili da su u sklopu svojih istra2ivanja u jami prona5li velìku koliöinu smeóa, smeöeje u prethodnim godinama veó u nekoliko navrata izvlaðeno iz jame. U suradnji s Upravom za inspekcijske poslove pokrenut jepostupak za sanaciju i u 2015. godini napravljen je plan sanacije.Podruöje se nalazi unutarznaðajnog krajobraza Kamaönik. 2016.9 probijena je nova sTazaza posjetitelje od doma do kanjonaU 2016. i 2017 HYLA je obavila speleoronilaöka istraZivanja izvora u okviru projekta KARST U 2017. prijavljen je projekt"Veze prirode" u okviru prekograniöne suradnje, a u slucaju pozitivne ocjene vrÕiti óe se obnove struktura u stanistima ciljnihvrsta i staniéta te provodenje mjera zastite.Potok Gerovcica u diielu toka povremeno lieti presuöuie ili ie iako oneðiSóen

lzvrsno ocuvana stanièta gorskoq potoka

Rjeöina

Trstenik

Medvjeala épilja

Gornje Jelenje prema Platku

Hajdova hiza

Vela Spilja u Krugu

Reðice

Pleteno iznad N.VinodolskogPadine Velog vrha iznad Tomiðine drageOtok Susak

Jezero "Jezero" kod Njivica na Krku

Jezero Ponikve na Krku

Suma crnike na Grguru

Matió poljana

Otoció Zabodarski

Otoðió V Osir

GumanceLiö polje

Dazdaland jama

Vel¡ka jama

lzvor Gerovöice

Stupina jama

lzvor Kamaönik

Potok Gerovõica

lzvor u MedvejiPotok Mala Belica

HR2000658

HR2000659

HR2000667

HR2000707

HR2000755

HR2000759

HR2000782

HR20008s4

HR20008s6

HR2000888

HR2000891

HR2000893

HR2000898

HR2001 025

HR2001 03s

HR2001 036

HR200'1041

HR2001 042

HR2001 148

HR2001 149

HR2001 I 50

HR2001 1 53

HR2001 I s8

HR2001227

HR2001246

HR2001257

Vrbnik

Kupe

i Samarske stijene se sa im rezervatom i Samarske

kod Severina I

VraZji prolaz i Zeleni vir Podrucie se Dreklaoa sa znacainim kraiobrazom Vra2ä orolaz i Zeleni viroko Kupice lU skloou oroiekta SoZitie. za¡edno s djelatnikom PMR obavljeno rekognosciranje flore.

unger I 2008. istraZivano podrucje creta u Sungerskom lugu. lste godine provedena ie revitalizaciia podruðia

Krk

HR2001275HR2001242

HR200r299

HR200 1 300

HR2001 302

HR200'1333

HR2001 345

HR2001351

HR20013s3

HR2001357

_-Jì-I I Ë I. L

a

h pfo€Jenu ugFez+ pe+Febna Je krada deta+Jfüþ ka#e s+anièta= God ne 20 1 0 provedena Je inventarizacija krajobraza sta niStana podru cJu Punta k tza. 20 1 5. provedena SU istraZivanja mog uónosti lociranla go tf rg raliSta "Matalda" na podru CJU poluoto kaPunta KriZa. lzracfena SU dva separata, "Stan iSta vegetacija" Flora" U 201 7 tzvrsena SU istra2ivanja speleoloðkih obje katapod rucJa "Tramuntane" te Je pru2ena podrèka HYLA-i vezano za istra2ivanJe saproks ilnih kornjaËa Obavljen Je mon ito nngorh kozonoSke.& pf€€Jen{J ugfez+ Be+re¡na Je izrada detaljÊiþ ka*e s+aÐið4a= U sklopu projekta Geopark Rab provod SE geo loS ka

a "BIOM" a botanicka otoka.

Ocuvana staniSta i okolnih atstZabiljeZeno srrenJe borove sume SA sJeve rnog djela p rema JUZnOm d jelu otoka. P rovodi SE mo nitoring s nijeZdenja populacij e

se sa zaStióenomGodine 2014.velika suma na ntm ma izvale drveóa

StaniSte je ugroZeno sukcesijom. 2017 godine obavljen je monitoring kozonoðke, a monitoring óe se obavljati u narednimm monitorinq proqramu

U razdoblju 2013114. provedena su istraävanja koraligena (MedMPAnet prolekt)U razdoblju 2013114. provedena su istraZivanja korallgena (MedMPAnet prolekt)Do 2016. godine pratilo se stanje populacije sredozemne medvjedice.

Stani5ta ugroZena zbog znatnog pritiska nautickog turizma.

U razdoblju 2013114. provedena su istraZivanja posidonije (MedMPAnet projekt).

Godine 2007108. provedeno je prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krskim pojavama u podmorju. U razdoblju2013114. provedeno je testiranje monitoring protokola za pracenje koraligena (MedMPAnet proiekt).

U razdoblju 2013114. provedena je u sklopu projekta MedMPAnet kartiranje morskih vrsta i stani5taU razdoblju 2013114. provedena su istraZivanja: kartiranje morskih vrsta i stanièta i testiranje monitoring protokola zaposidoniju (MedMPAnet projekt)U razdoblju 2013114 provedeno je testiranje monitoring protokola za praóenje koraliqena (MedMPAnet proiekt).

Otok Cres

Otok Rab

Vele i Male Srakane - Kopno

Sume kod Skrada

Velika Belica

Otok Dolin - J

Golubinjak

Lividraga

Bjeljev¡na

Snijeinica pod Lisinom

Sojkina jama

Spilja 2 kraj poloka Zala

Jama kod Sumarske kuée

Jama kod lugarniceBezdan pod Vuöjakom

Bakar - Meja

Prva Brizióeva jama

Plomin - Moéóeniðka dragaCres - rt Grota - Merag

Cres - rt Pernat - uvala Tiha

Cres - rt Suha - rt Meli

Loéinj - Vela i Mala draga

Loðinj - uvala Sunfarni

Lo5inj - uvala Krivica

Loöinj - uvala Balvanida

Loðinj - uvala Pijeska

llovik i sv Petar

V i M Srakane

Podmorje Plavnika i Kormata

Podmorje otoka Suska

Podmorje otoka Unüe

Mala iVela luka na poluotoku Sokol, Krk

HR2001 358

HR2001 359

HR2001 380

HR2001 41 3

HR2001417

HR2001 41 IHR2001 430

HR2001 43 1

HR2001 433

HR2001435

HR2001 436

HR2001437

HR2001 438

HR2001 439

HR2001441

HR2001 487

HR2001 508

HR3000002

HR3000004

HR3000005

HR3000007

HR3000008

HR3000009

HR3000010

HR300001 IHR3000012

HR3000014

HR300001 5

HR3000016

HR300001 7

HR300001 IHR3000020

Godine 2007108. provedeno je prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o kr5kim pojavama u podmorju. 2013.g izvrsenaistraZivanja pojava u moru na podruÖju rta Njivice. U razdoblju 2013114. provedena su u sklopu projekta MedMPAnet sljedeóaistraZivanja: kartiranje morskih vrsta i staniöta, testiranje monitoring protokola za praóenje koraligena i livada posidonije, socio-ekonomska studija lokalnog ribarstva, istraZivanje, procjene i praóenja stanja priobalnih ribolovnih resursa te izrada studijeribolovnih res ursa.

Godine 2007108. provedeno je prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krSk¡m pojavama u podmorju Godine 2014provodena su istraZivanja u sklopu projekta MedMPAnet: kartiranje morskih vrsta i stani5ta, socio-ekonomska studija lokalnogribarstva, istraZivanje, procjene ipraóenje stanja priobalnih ribolovnih resursa leizrada studije ribolovnih resursa.

UgroZena staniSta zaslanjenih moövara.Podruðje vrlo ugroZeno zbog antropogenih utjecaja

Od 2010. do 2016. se u suradnji s Plavim sv¡jetom kontinuirano provodio monitoring dobrih dupina. U razdoblju 2013114provedena u sklopu projekta MedMPAnet testiranje monitoring protokola za pracenje koraligena i livada posidonije U 2015godini provodila su se dva projekata s lnstitutom Plavi svijet: Monitoring dobrih dupina u Natura 2000 podruöjima u Primorsko-goranskoj Zupaniji i Partnerstvo za odrZivo koriëtenje morskih resursa. U suradnji sa PMF-om od 2012. se provodi projektpraóenja temperature mora u podmorju otoka Cutina. Projekt je dio Õireg programa TMEDNet.

Jama Vrtare mala je jedno od najznacajnijih lokaliteta staniSta anhijalih Spilja s bogatom, dijelom endemiönom faunom, a

takoCler je najznaöajniji paleontoloSki lokalitet pleistocenske (ledenodobne) faune u PGZ. Tijekom nekoliko godina provodenasu paleontoloSka istraZivanja jame (sudjelovali su paleontolozi PMZ-a i HAZU) Sto je rezultiralo predstavljanjem rezultata i

nalaza islraZivanja (najznaðajniji paleontolo5ki nalazi su lubanja i kosti Spiljskog lava, ledenodobnih slonova i drugi rijetkinalaz¡). Napravljena su i detaljna geoloéka istraZivanja okolice jame. Hrvatsko blospeleolo5ko druétvo takoder je istraZivalorecentnu speleofaunu jame O svim istraZivanjima JUP je redovito izvjeèéivana i dobivala je izvje5óa o provedenimistraZivaniima i rezultatima nalaza.2014. oodine izradena ie studiia o prirodoslovnim vriiednostima uvale Soline.UqroZena stani5ta zaslanienih moðvara

U razdoblju 2013.114. provedena su u sklopu projekta MedMPAnet sljedeóa istra2ivanja: testiranje monitoring protokola zalivade oosidoniie

Provedena su istra2ivania stani5ta posidonije 2010111

2007. godine izradena je studija o prirodoslovnim vrijednostima podmorja Kostrena (kao podloga za proglaSenje zaStite)Tiiekom obilaska uoöena poiava antrooizaciie kod morskih ptica

Graniði s zaÈtiéenim krajobrazom LoparGodine 2014. izradena Studiia o prirodnim vriiednostima obalnoq poiasa poluotok Cuf - Niivice, otok Krk

Godine 2014. izradena je Studija "Ljeðiliðte Meline" u zaljevu Soline, otok Krk: prirodne vrijednosti Solina i moguónostirealizaciie lieöiliöta.

Godine 2012. izvrêeno prstenovanje galebova (na otoöióu Pregaznik)

Podmorje otoka Prvió

Podmorje otoka Grgur i Gol¡

Supetarska draga na Rabu

Zaljev Kampor na Rabu

Podmorje Trstenika

I strana V. i M. Orjula

Obala izmedu rta Silo i Vodotoð

M.Draga - Zrnovnica

Cres - Loé¡nj

Medvjeda peóina kod uvale Luðica (Losinj)

pilja podno Kostrija (Vrbnicka Spilja)

Jama Vrtare male

Uvale Jaz; Soline i Sulinj na Krku

Zaljev Sv Eufemije na Rabu

Medvjeda épilja (morska)

Krk - od rta Negrit do uvale Zaglav

Krk - od wde Zaglav do Crikvenog rta

Krk - od Crikvenoq rta do rta Sv Nikole

Podmorje istoöne obale otoka Krka

Podmorje Kostrene

Podmorje poluotoka Lopar - Rab

Podmorje oko rta Cuf na Krku

Zaljev Soline - otok Krk

Otok Zeöa

HR3000021

HR3000022

HR3000024

HR3000025

HR3000027

HR3000028

HR3000029

HR3000030

HR3000161

HR30001 98

HR3000247

HR3000257

HR300041 5

HR300041 7

HR3000446

HR3000452

HR3000453

HR30004s4

HR3000465

HR3000467

HR3000468

HR3000472

HR4000029

HR4000031

l=æ

rF-

Preklapa SC SA vecrno m zaÕtióen ih pod ruðja U Go rskom kotaru straZivanja koja S u provedena na navedenom pod rucJ U susljedeóa: godine 2012 proved eno Je istraZiva nJe dijela lokvi na podruðju Gors kog kota ra kroz istra2ivanje faun(Odo nata). Mon itoring velikih zvtl€n (praóenje pojavnosti nsa putem folo-zamki) provodilo SE 20 1 211 3t14. God ne 2014.kupljena je jedna, a2015. druga ogrlica zarisa. U 2015. je jedan ris iobilje2en telemetrijskom ogrlicom ikontinuirano senjegovo kretanje. U 2016. prestalo je praéenje iste jedinke te je obiljeZena druga jedinka za koju se vréilo kontinuiranogodinu dana. U 2017. zamijenjena je jedna neispravna ogrlica u reklamacijskom roku te nabavljena jedna nova ogrlica. Unarednoj godini plan tla SC nastaviti aktivnostima monitoringa naponma hvatanja jedinke nsa U cr ljutelemetrijsko m ogrlicom. Dugogod snJ SU radnik na aktivnostima mo nitoring nsa Veterina rski fakultet lz Zagreba U 201 o

zapoöeti óe s provodenjem LIFE projekta u okviru kojega óe se postavit¡ oko 1 50 foto zamki na podruöju obitavalista risa lakonlje partner na projektu U stanova ce SE ukljuöiti U projekt kroz aktivnosti pracenß nsa. God ne 20 1 2. istraZena le flo taKupe vegetacijski profil u do lini Kupe vazne, endemiðne rijetke biljke U go rnJem dijelu dol tne Kupe lzradena Je studijastan iStima medvjeda. U tijeku vrsenJa mon itoringa Natura 2000 vrste, leptira apolona, na pod rucj U Drivenika uoceno Je

nki vrste. 201 6 I u okviru projekta nventarizacije vidikovaca, prikupljan SU pod acr o flori 'Íaunr stan iðta.

Godine 2011. provedena je determinacija svih speleoloskih objekata u NEM u PGZ. lste godine, za potrebe izrade novogProstornog plana PGZ JU Priroda jeizradila studiju o prirodnim osobitostima flore, faune ivegetacije PGZ. Godine 2012.11i.provedena su na podruÖju Vinodolskih strmaca istra2ivanja ornitofaune i vegetacije. Od 2012. do 2013. provedeno je mjerenjeradioaktivnog plina radona u Spiljama Vrelo i Biserujka. U 2Q13114. izradenaje detaljna krajobrazna studija za podruöje PGZ U2015.i2016.je na podruöju cijele Zupanije vrSen moniloring kornjaèa (sluöajna opaZanja). U 2018 provesti óe se istra2ivanjepopulacije surog orla na podruÕju Primorsko-goranske Zupanije.

Gorski kotar ¡ sjeverna Lika

Nadopuna: Podrucje Õitave Primorsko-goranske 2upanije

HR5000019

I-j

ì

I

J

J

d

tü

2. Podaci o javnoj ustanovi

U tablici 2.1, potrebno je navesti podatke o postojeéim planskim dokumentima i opéim aktima javne ustanove (npr. Statut javne

ustanove, Plan upravljanja, Odluka o mjerama zaStite, oðuvanja, unapredenja i koriStenja zaötióenog podruðja i sl.). Dokumente navest¡

prema godini usvajanja, poðevii s naJnovurma.

U tablici 2.2, navesti podatke vezane uz kadrovske kapacitete JU, a u tablici 2,3. podatke o materijalnim resursima JU.

TAbIiCA 2.1. PTANSKI DOKUMENTI I OPéI AKTI

Tablica 2.2. USTROJ JAVNE USTANOVE I DJEIATNICI

J

[J

T

ti

Odluka o osnivanju Javneustanove ,,Priroda"

odobrati jednu odponudenih tvrdnji

da

noziv i broj javnog glosilo i/íli web

stron¡co

2013. SluZbene novinePrimorsko-goranskeZupanije broj 42113,

dostupno na www.pgz.hr i

www. iu-oriroda. hr

donoíenja;

o promjeniZZP

Statut Javne ustanove,,Priroda"

da KLASA: 023-01114-01101,URBROJ: 2170-52-01 11 -1 4-119, dostupno na www.ju-oriroda.hr

ovisno o promjeni ZZP

da KLASA: 612-07117-101O3:URBROJ: 517 -07 -1 -1 -1 -17 -

4, dostupno u arhivi

2022.Odluka o odabiru oporaviliétaza divlje Zivotinje (pticegrabljivice - bjeloglavi supovi)

Pravilnik o unutarnjem redu uposebnom rezervatu Sumskevegetacije Koöljun

Nije usklatfen sa ZZP80i 13, ali premaëlanku 247. vaïeóegZakona, Pravilnik vaZido stupanja na snagupravilnika iz ölanka142. stavak 1. ZZP.

SluZbene novine Primorsko-goranske Zupanije broj1110, dostupno na nawww.pgz.hr i www.ju-priroda.hr

po donoðenju novogpravilnika, sukladnoölanku 142. ZZP (NN80i 1 3)

POSTOJECI DJELATNICI

tdabrati jednu od ponudenîh

radno vrijeme

oko smotrøte potrebn¡m

mandat od 4 godine(2014.-2018.\Ravnateljica Ured ravnatelia dipl. oec, mr.sc.

Viöi struÕnì referent zaekonomske poslove Ured ravnatelia oec.

Na neodredeno, punoradno vrijeme

dipl.inq.pom.promNa neodredeno, punoradno vrijeme

savjetnlK za upravljanJeprojektima i odr2ivuvalorizaciju prirodne baëtine Ured ravnatelja

Struðni suradnik Ured ravnatelia mag rur

Struöno osposobljavanjebez zasnivanja radnogodnosa

dipl. inq. biologiie, mr.sc.Na neodrecfeno, punoradno vrijemeSavjetnik - biolog Struðna slu2baNa neodredeno, punoradno vrijeme

na porodiljnom dopustuStruöni suradnik - biolog Struðna slu2ba dipl. ing. biologije

na porodiljnom dopustuStruÕni suradnik - biolog Struöna slu2ba mag. oecol. et. prot. nat.

Na neodredeno, punoradno vrijeme

Struðni suradnik - biolog Struöna slu2ba dipl. ing. biologijepunoNa odreCfeno,

radno vrijeme

Struöni suradnik - geolog Struöna sluZba mag. geolpunoNa odredeno,

radno vrijeme

SluZba Õuvara prirode dipl. ing. éumarstvaNa neodretfeno, punoradno vrijemeGlavni öuvar prirode

Slu2ba ðuvara prirode mag .oecolNa neodredeno, punoradno vrijeme

Cuvar pr¡rode - struÕn¡suradnik

l

-tI

POTREBE ZA NOVIM DJELATNICIMA

odobroti jednu od ponuden¡h

tvrdn¡¡oko smotrate potrebnim

Tablica 2.3. MATERIJALNI RESURSI

NEKRETNINE

Uredske prostorije, Grivica 4,Rijeka

145 mz uredski rad

odabroti jednu od ponudenih

tvrdnji

Unajmljena nekretnina

oko smatrate potrebn¡m

zgrada u vlasniStvuGrada Rijeke, zakup

Podrucna osnovna ökola u

mjestu Beli na otoku Cresu -

u zakupu za potrebe Centraza posjetitelje Beli

Zgrada povröine cca300 m2 i okuónicapovrëine 1600 m'?

Centar za posjetiteljeoporaviliSte za bjeloglavesupove Beli obuhvaóaizlo2beno-edukacijskeprostore u prizemlju(supovi, etnografskaba5tina), odnosno na katumultimedijalnu dvoranu zaprovoilenje aktivostosti u

okviru Centra (radionice,predavanja i sl.) tesmje5tajni prostor zavolontere, suradnike i sl. U

sklopu Centra izgradena jeletnica za prihvat spa5enihsupova te su ishodovanesve potrebne dozvole i

oporavili5te je 2016.stavljeno u funkciju. Naizdvojenoj lokaciji, na otokuCresu, ogradeno je te videonadzorom opremljenohraniliðte za bjeloglavesupove, a planira seuspostava odrZivog,kontinuiranog hranjenja nalokaciji hraniliéta.

Unajmljena nekretnina zgrada i dvoriéte u

vlasniétvu OsnovneÈkole "Frane Petriéa" izCresa, Zakup JU"Priroda" na 15 godina

Nekretnina u Staroj Su5ici - uzakupu za potrebePosjetiteljskog centra zavelike zvijeri

Zgrada povröine 171

m2, i okuénica povröine200 m'

Realizacija projektaPosjetiteljskog centra zavelike zvijeri kao edukativnoizloZbenog prostoranamuenjenog zapopularizaciju tri velikezvijeri koje obitavaju napodruðju Gorskog kotara(medvjed, vuk, ris) kao i naukazivanje vrijednostigoranskog prostora i

oÕuvanih stani5ta u kojimaobitava populacijanavedenih strogo zaðtióenihvrsta.

Pravo koriËtenjanekretnini

na zgrada i dvoriöte u

vlasniStvu Primorsko-goranske Zupanije,dobiveno pravokoriötenja nanedoreifeno vrijeme odCentra za poljoprivredui ruralni razvojPrim orsko-goranske2upanije (Centru jetakoifer osnivaö PGZ)

.J

J

[J

u

l

II-l

I1

I

ì

POKRETNINE

2 obilazak terena i sluzbenaDutovania

VlasniStvo JU

odobrati jednu od ponudenih

tvrdnjiako smotrdte potrebn¡m

Brodica (gumenjak 5,90metara s vanbrodskimmotorim 150 KS)

1

istra2ivanjanadzot i terenska VlasniStvo JU

OPREMA

navestl vrstu opreme (roëunolo,

dolekozor, GPS uredoj)

opremljenih za rad (uredskaoDrema)

B u potpunosti6+2 oprcmazarad

dko smatrate potrebn¡m

Raðunala (stolna i prijenosna) 8+5 oprema za radu koriStenju

fotografski aparati/ gopro/stativ 41111

oprema za radfotooraflranie i snimanie

GPS 2 oprema za rad

Dvogled 2 oprema za rad

Durbin i stativ ,| oprema za rad

Fotozamke 19oprema za rad-praóenjeDoiavnosti risa

Telemetriiska oqrlica 2 monitoring risa

\/t,',\ìi¡ll.:i I \rr )ùr/,.,1f\/ i j ,í( 'ljl

'\1,,\ ll\/ l\/:?i 1,,\ l\li\ )rir\/l.r\[¡\

J

J

J

J

3

J

IIIIl

I

I

..|

"t

J

lJ

J

u

tT

I

.J

t._IFr(., Í _-Jl

Odn6i se

ko¡e ¡moju

uPtovljonjo

svoku okt¡vnñ noznoèititemu ¡z tobl¡ce 3 (1) koþjono Pripodo (A-zoitito ¡

o¿uvonje N¡þdnihvr¡jednßt¡, I- surodnjo ikom u n ¡koc ¡jo s lokol nom

zojedn¡com, C- edukoc¡jo iînterprcÌocíjo, ù

pæjeéivonje î promocijo,E -

mjere zoitìte odF -rozvoj kdpoc¡teto

¡ oñogu¿ovonje rcdo JU)

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

Tko je unutorjñne ustonove

odgovoron zoprcvedbu

oktivnÉt¡ izodûoko?

IModrió

Grozió

Modrié

Groz¡ó

Modrió

Grozió

Modr¡ó

Groz¡ó

Tr¡najst¡ó

Grozió

Modrió

Jurió

Modr¡ó

Gtozió,

1

1,2,3

Odobrcti

1

1

1

1

2

1

Koko ñjedmozodotke/oÆiwosti?

b¡ti kvont¡frciron¡ kodoje god to ñoguée.

Broj izvr5enih obilazaka

lzvrsen ptrijems

lzradeno iãjesóe

lzradeno ÈvjeËóe

Broj dostavljen¡h uputa

Broj uvedenih markica

Broj ¡zvrsen¡h ob¡lazaka

Brodar¡ma i ostal¡m zainteresiran¡m subjektima dostavüat¡ veé pr¡prsmljene upute s mjêramazastite, ograniöenj¡ma ¡ prav¡l¡ma ponasanja u neposrednoj blizini morskih litica na koj¡ma gn¡jgzdebjeloglav¡ supov¡ tur¡stiökim djêlatn¡cima

U suradnj¡ s Tur¡stiökom zajednicom Kvarnera pokrenut¡ projekt uvodenja mark¡ce "Gr¡ffonfr¡endly" za brodare koj¡ obavljaju turist¡ðku djelatnost u akvator¡ju rezervata

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potreb¡ upozoriti, ¡zreó¡ upravnu mjeru, podniet¡ kaznenuprüavu ¡l¡ pokrenuti prekrsajni postupak zbog nedoãoljen¡h radnj¡ ¡l¡ zahvata

Koko æmo postièi spec¡l¿ne cíljeve?Koje s pecíÍiène z odøt*e/øltívn6ti motomo podeeÌi?

U sluÕaju preuz¡manja upravljanja podruöjem od strâne NP "Risnjak", Ustanovâ óe Þvrsit¡potrebne aktivnost¡ vezane uz pr¡mopredaju upravljanja

U sezoni gn¡jezdenja bjeloglav¡h supova provoditi ob¡laske u cilju utvrd¡vanja broja gn¡jezdeóihparova u rezervatu

Tûekom óitave god¡ne, a poglavito ljeti, provodit¡ obilaske Íezervata s kopnene ¡ morske strane ucilju sustavnog b¡ljezenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova)

Provoditi obilaske rezelvata s kopnene ¡ morske strane (posebno ljeti) u c¡lju sustavnogbilje¿enja pr¡sutnosti ornitofaune (posebno supova) i prema potrebi upozoriti, izreói upravnu mjeru.podnijet¡ kaznenu prijavu ili pokrenut¡ prekrsajni postupak zbog nedoãoljenih radnj¡ ¡l¡ z€hvata.

Sto ielíw pñi¿¡?

Nadzor

Obveza pr¡jenosa upravljanjapodruöjem

lstrazivanja, ¡nventar¡zacüa i

mon¡toring Natura 2000 vrsta uzast ióenim podruöj¡ma ¡ düeluekoloske mreze

Kontinuirano informirat¡ lokâlnostanovnistvo o zast¡ti pr¡rode putemlokaln¡h medüa, letaka, brosura,uputa, projekata i sl.

Nadzor

3. Aktivnosti zaStite, zaSti¿enihIro

Javna ustanovaekolo5ke mreie na3. Aktivnost¡ zuIzaËtiéenihI

11

21

2.2

2.3

!.1_ 1

-.:-Ti."l. -

i:l- '. -.r jl '!,**¡-r lìi,;.i; .: ..r-.1ffiffiffi

c

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

Modrió

Grozic

Modrió

Grozió

l\40drió

Grozié

Modrió

Grozió

Modrió

Grozié

Modr¡c

Gloziô,

Modr¡c

Grozió

Trinajst¡ó

Grozié

Modr¡ó

Jur¡ó

Modr¡ó

Grozió

1

1

1

2

1

1

1

1

1

'l

lzradeno ¡zvjesce

lzradeno izvje5óe

lzradeno izvjesée

lzradeno izvjesóe

Broj dostavljen¡h uputa

Bro.j uveden¡h markica

Broj ¡zvrsenih obilazaka

Broj oporavljen¡h jed¡nk¡

Koliöina odlozene hrane

Broj posjetitelja

Tijekom öitave god¡ne, a poglav¡to ljeti, provoditÌ obilaske rezervata s kopnene ¡ morske strane uc¡lju sustavnog bil.¡ezenja prisutnost¡ orn¡tofaune (posebno supova, sove uSare i s¡vog sokola)

Brodarima ¡ostalim za¡nteres¡ran¡m subjekt¡ma dostavljati veó pr¡premljene upute s mjeramazastite, ogran¡öenj¡ma i pravi¡ima ponasanja u neposredno.j bliz¡n¡ morskih litica na koj¡ma gn¡jezdebjelog¡avi supov¡ tur¡stiõk¡m djelatn¡cima

U suradnj¡ s TuristiÕkom zajednicom Kvarnera pokrenuti projekt uvoifenja markice "Griffonfriendly" za brodare koj¡ obavl.jaju turist¡cku djelatnost u akvator¡ju rezervata

Provod¡t¡ ob¡laske rezervata s kopnene i morske strane (posebno ljet¡) u c¡lju sustavnogbilje¿enja pr¡sutnostì orn¡tofaune (posebno supova, sove usare i s¡vog sokola) i prema potrebiupozor¡t¡, izreói upravnu mjeru, podn¡jet¡ kaznenu prijavu ¡l¡ pokrenuti prekrsajn¡ postupak zbognedozvoljen¡h radnj¡ ¡l¡ zahvata

Provod¡ti redovne akt¡vnost¡ prihvata ¡ oporavka ozlüetfen¡h jed¡nk¡ u oporavilistu za bjeloglavesupove u mjestu Beli na otoku Cresu

Hraniliste za bjeloglave supove na izdvojenoi lokâc¡j¡ na otoku Cresu stav¡t¡ u potpunu funkcûu

Provod¡ti redovne akt¡vnosti prihvata posjet¡telja u Centru za posjetitelje u mjestu Bel¡ na otokuCresu

U sezon¡ gnùezafenja bjeloglavih supova provod¡t¡ ob¡laske u c¡lju utvrdivanja broja gnijezdeó¡hparova u rezeruatu

T¡jekom õ¡tave god¡ne, a poglav¡to ljeti, provoditi obilaske rezervala s kopnene ¡ morske strane u

cilju sustavnog biljeZenja prisutnosti orn¡tofaune (posebno supova)

U sezon¡ 9n¡jezatenja bjeloglavih supova provoditi ob¡laske u cilju utvrd¡vânja broja gnUezdeó¡hpârova u rezervatu

Kont¡nuirano informirati lokalnostanovn¡stvo o zaStiti pr¡rode putemokaln¡h medija, letaka, brosura,uputa, projekata i sl

Nadzor

lstraz¡vanja, ¡nventar¡zac¡ja ¡

mon¡toring Natura 2000 vrsta u

zaSt¡éen¡m podruöj¡ma ¡ düeluekoloske mreze

Ulaganja u ¡nfrastrukturu s c¡ljemtur¡st¡öke valor¡zacûe zaStlóen¡hpodruöja i dijela ekolo5ke mrezeNatura 2000

lstraz¡vanja, inventariäc¡ja ¡

mon¡tor¡ng Natura 2000 vrsta uzaStióenim podruõj¡ma ¡ d¡jeluekoloske mreze

lstrâZivanja, inventar¡zacüa i

monitor¡ng Natura 2000 vrsta u

zast¡óenim podruöj¡ma i dûeluekoloéke mreze

33

41

42

43

31

32

t' t

L__ G lì.. E r . '' 'r-lì'tì

F

D

B

A

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

Modr¡ó

Grozié

Rand¡ó

Modrió

G¡oziê

Trinajstió

Grozió

Modrió

Jur¡ó

Modrió

Grozió

Modrié

Grozió

Tr¡najstió

Groz¡ó

Modrió

Groz¡ó

1

2

2

1

3

â

1

2

2

1

Broj dostavljenih uputa

Broj uveden¡h markica

Broj sastanaka i/¡li

dop¡sa

Broj iãrsenih ob¡lazaka

Broj odr¿anih sastanakaradne skupine na koj¡ma

su sudjdovalipredstavnici Javneustarìove "Priroda"

Broj odrzan¡¡h sastanaka

Broj izvrsenih obilazaka

Broj izvrsen¡h obil".aka

Broj odr¿anih sastanaka


Brodarima ¡ ostalim zainteresiranim subjektima dostavljati veó pr¡prêmljen€ upute s mjeramazastite, ograniöenj¡ma ¡prav¡l¡ma ponasanja u neposrednoj bl¡zin¡ morsk¡h litica na koj¡ma gnijezdebjeloglavi supov¡ turistiökim djelatn¡cima.

U suradnj¡ s Tur¡stiökom zajednicom Kvarnera pokrenut¡ projekt uvodenja mark¡ce,Griffonfriendly'za brodare koji obavljaju turist¡öku djelatnost u akvatoriju rszeruata

Nastav¡ti suradnju s nadleznim instituc¡jama (HAOP i MZOE) vezano uz akt¡vnosl¡ prosirenjagran¡ca postojeóeg rezeruata

nadzor, pratiti stanje ¡ prema b¡ upozoriti, ¡zeói upravnu mjeru, podnijeti kaznenu¡l¡ pokrenut¡ preksajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnj¡ ¡l¡ zahvata.

u projektu Geo park otok Rab, pot¡cat¡ promocüu ¡ unaprjedenje geoloske pouÕnete zahvate ¡li radnje koj¡ma se pobol¡Savaju uvjet¡ vaZn¡ za ocuvanje æstióenog podruöja.

Nastav¡ti suradnju s Hruatskim Sumama na od¿avanju Setn¡ca.

Provodit¡ nadzor, pratiti stanje i prema potreb¡ upozorÌt¡, izeó¡ upravnu mjeru, podn¡eti kaznenuprijavu il¡ pokrenut¡ prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnj¡ ili zahvata

Provoditi nadzor, pratit¡ stanje i prema potrebi upozoriti, ¿reó¡ upravnu mjeru, podnijeti kaznenuprûavu ¡l¡ pokrenut¡ prekrËajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata

Nastav¡ti suradnju s Kampom "Glavotok" u cilju odrzavanja podruõ¡a, ali ¡ edukacüe osoblja ¡

posjet¡telja

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozorit¡, ¡zreó¡ upravnu mjeru, podn¡jst¡ kaznenuprijavu ¡l¡ pokrenuti prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnji ¡l¡ zahvata.

Kont¡nuirano ¡rìformirat¡ lokalrþstanovn¡stvo o zaèt¡t¡ pr¡rode putemlokalnih medija, letaka, brosura,uputa, projekata i sl.

Priprema struön¡h obtazloåenja zapokretanje nov¡h postupakaproglasenja zast¡óenih podruÕja

zastite pr¡rode

Ulaganja u ¡nfrastrukturu s ciljemlur¡st¡öke valorizacije zastióen¡hpodruõja i diela ekoloSke mreZeNatura 2000

Nedær

Nadzor

Prom¡canie zalite pr¡rode

Nadzor

4.5

ot

4ô

62

63

7.1

81

8.2

4.4

13. - sta ra u

B

D

D

D

0,00 kn

0,00 knGotovi kod Klane

0,00 kn

000kn

0,00 kn11. Geomorfolo5ki spomen¡k prirode Spilja Lokvarka kod Lokava

0,00 kn

000kn

0,00 kn

0,00 kn

12. GeomorfoloSki spomen¡k pr¡rode Zametska peéina u R¡jeci

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

14, Sgomen¡k Drirode - stari hrast u Sv, Petru na otoku Cresu

0,00 kn

0,00 kn

l\,4od ric

Grozìc

Modrió

Grozic

Grozc

ukupno

l\,4odric

Grozic

l\4odric

Gtoz¡c

Modrió

Grozió

ukupno

l\4odric

Grozic

Randic

Jurió

ukupno

lvlodrió

Grozic

ukupno

N/odrió

Grozió

ukupno

2

3

2

1

1

1

3

2

2

2

Broj izvrSenrh obrlazaka


Broj odrzanrh sâstanaka

Broj izvrSenih ob¡lazaka

Pokrenut postupak

Broj izvrsenih obilâzaka

Broj izvrSenih obìlazaka

lzvrsene aktrvnosti naprojektu

Broj izvrSen¡h obilazaka

Broj izvrSen¡h obilazaka

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreói upravnu mjeru, podnijeti kaznenupr¡javu ili pokrenutì prekrsajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata

Provoditi nadzor, prâtiti stanje I prema potrebi upozoritì, izreói upravnu mjeru, podnijeti kaznenupr¡javu rli pokrenuti prekréajni postupak zbog nedozvoljen¡h radnji ili zahvata

U suradnji s HAOP-om i nadleznom institucùom ¡,4ZOE poticati KD Vodovod i kanalizacija narjesavanje problema uviranja oneÒiècene kanal¡zacijske vode u zaStióeno podru¿le

Provoditi nadzor nad koncesijsk¡m odobrenjem za prihvat posjetitelja u Épilji

Pokrenuti postupak dodjele koncesijskog odobrenia za prihvat posjetitelja u Spilji

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreó¡ upravnu mjeru, podnijeti kaznerìuprijavu ili pokrenuti prekrsajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreói upravnu mjeru, podnijetì kaznenuprùavu rl¡ pokrenuti prekrsajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ìli zahvata

U sluòaju prihvacanja projekta "lnterpretacijski centar prirodne baStine Pr¡morsko-goranskeZupaîi)e" za sufinanciranje iz Strukturnih fondova EU, dati podrSku provedbi projekta i akt¡vnosudjelovati u aktivnostima uredenja Zametske pec¡ne za pr¡hvat posjetitelja

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti izreói upravnu mjeru, podnijet¡ kaznenuprûavu ¡li pokrenuti prekrÈajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata

Provoditi nadzor, pratiti stanje ¡ prema potrebi upozoriti, izreói upravnu mjeru, podnijeti kaznenuprûavu ¡li pokrenuti prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata

Nadzor

Nadzor

Promicanje zaSt¡te prirode

Nadzor nad obavljanjemgospodorskih djelatnosli u

zaSt¡cenim podruõj¡ma

Nadzor

Nadzor

Promicanje zaStite pr¡rode

Nadzor

Nadzor

91

10 1

1Q2

11 1

11 2

121

122

131

14 1

F-

.::_

D

D

D

D

D

D

B

D

D

D

0,00 kn

0,00 knvir kod Skrada

000kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

17.Znaéaini krajobraz Kamaõn¡k kod Vrbovskog

000kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

na

0,00 kn

10 000,00 kn

87 400,00 kn

12 600,00 kn

't0 000,00 kn

l\,4odric

Grozic

ukupno

N4odrió

Modrió

Grozic

Modric

Grozic

ukupno

I\,4odrió

ll4odric

Grozió

Stijelja

Jurió

[,4odrió

Grozió

ukupno

Trinajstic

Tr¡najstió

Tr¡najstió

Tr¡najst¡ó

Tr¡najstió

2

1

1

1

1

1

1

1

3

1

1

1

1

Broj izvrðenih obilazaka

Broj izvrSenih obilazaka

Pokrenut postupak

Broj izvrðenih obilazaka

Broj izvrSenrh obilazaka

Pokrenul postupak

Broj izradenih elemenatapouóno-drdaktiõke staze

Broj rzvrSenìh obilazaka

Bro.i odrzanìh sastanakaradne skupine na koj¡ma

su sudjelovalipredstavnici Javneustanove'Priroda"

lzradeno izvedbenorlesenJe

Pokrenuta realizac¡jaoroiekta

Pokrenuta rcalizacijaoroiekta

lzradeno izvjeËce

Provod¡ti nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreci upravnu mjeru, podnijeti kaznenuprijavu ili pokrenutÌ prekr5ajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnji ¡li zahvata

Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje gospodarske djelatnostr pr¡hvataposjetitelja

Pokrenuti postupak dodjele koncesilskog odobrenja za pr¡hvat posjetitelja u Spilji

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potreb¡ upozoriti, ¡zreói upravnu mjeru, podnijeti kaznenupr¡javu il¡ pokrenuti prekrsajni postupak zbog nedozvoljenth radnJl il¡ zahvata

Provod¡ti nadzor nad koncesijskim odobrejnem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja i

obavllanje ugostiteljske djelatnosti na zaStióenom podrucju

Pokrenuti postupak dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja u zaStióenorn podrucju

Pokrenuti aktivnosti i realizaciju odobrenog projekta "Uspostava ¡ uredenje poucnih staza,v¡d¡kovaca i ostale manje ¡nfrastrukture na podrucju znacajnog krajobraza Kamacn¡k (l faza)"

Provodit¡ nadzor, pratit¡ stanje i prema potrebi upozorlti, izreóì upravnu mjeru, podn¡jeti kaznenuprijavu ili pokrenut¡ prekrsajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata

Poticati promociJU i un¿prjedenje geoloske pouòne staze r sudjelovati u radu radne skupine.Povjerenslvo geoparka Otok Rab-

lzrad¡t¡ ¡zvedbeno rjeðenje projekta "Bosâ staza"

PokrenutÌ realizac¡ju projekta "Bosa staza"

Pokrenuti realizaclju projekta "Bosa staza"

Provesti geoloSka istraz¡vanja erozijskih procesa

Nadzor

Nadzor nad obavljanjemgospodorskih djelatnosti u

zaSt¡óenim podrucjima

Nadzor

Nadzor nad obavljanjemgospodarskih djelatrìosti u

zaStióen¡m podruöj¡ma

Ulaganja u infrastrukturu s ciljemturisti¿ke valorizacije zast¡óenihpodruöja idijela ekoloske mrezeNatura 2000

Nadzor

Promicanje zaStite prirode

Ulaganja u infrastrukturu s ciljemturist¡öke valorizacte zaSt¡óenihpodruója i dijela ekoloSke mrezeNatura 2000

lstrazivanja, inventarizacija i

monitoring Natura 2000 vrsta u

¿aSticenìm podrucjima i d¡jeluekoloSke mreze

16 1

162

17 1

172

173

181

182

18 3

F

F

F

F

D

D

D

0,00 kn

5.g0O,C)0 kri

0.00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

tetr

&ozÉ

Modr¡ó

Grozió

Modr¡c

Grozió

Grozió

Jurié

Grozió

Modrió

Grozió

Modrió

Groz¡ó

Modrió

Grozió

Modrió

Groz¡ó

2

1

1

2

2

,l

1

1

,l

Broj ¡ãrsen¡h ob¡lazaka

amiptger*ioËøÆes*pb.öa

Broj ¡zvrsenih ob¡lazaka

Broj sastanaka i/ilidopisa

Broj sastanaka i/ilidop¡sa

Broj izvrsenih obilaäka


Pokrenut postupak

Broj ¡zvrsen¡h obilazaka

.:¡l:¡,, r .,,l:

Provod¡t¡ nadzor, prat¡t¡ stanje i prema potrebi upozoriti, izeé¡ upravnu mjeru, podnüet¡ kaznenuprijavu ¡l¡ pokrenuti prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnj¡ ¡l¡ zahvata

Provodit¡ nadzor, prat¡t¡ stanje ¡ prema potreb¡ upozor¡t¡, ¡zreó¡ upravnu mjeru, podn¡jet¡ kaznenuprijavu il¡ pokrenuti prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnji ¡l¡ zahvata

Sudjelovati u postupku korekc¡je granice park öume.

Dati podrsku Gradu Deln¡ce u pripremi i def¡n¡ranju akt¡vnost¡ u sklopu projekta kojim bi se stvor¡lipreduvjel¡za dâljnji raãoj rekreac¡jsk¡h sadrzaja u äètióenom podruõju

Provoditi nadzor, pratit¡ stanje ¡ prema potreb¡ upozor¡t¡, izreó¡ upravnu mjeru, podn¡jeti kaznenuprüavu ¡l¡ pokrenut¡ prekrsajni postupak zbog nedozvoljen¡h radnj¡ ¡l¡ zahvata

Provoditi nadzor nad konces¡jskim odobrenjem za obavljanje djelatnost¡ prihvata posjetitelja nazast¡óenom podruÕju

Pokrenuti postupak dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjet¡telja u zastióenom podruöju.

Provod¡t¡ nadzor, pratit¡ stanje ¡ prema potrebi upozor¡ti, Èreói upravnu mjeru, podnijeti kaznenuprijavu ¡li pokrenut¡ prekrsajni postupak zbog nedozvoljen¡h radnji ili zahvata.

Nadzor

Ulaganja u infrastrukturu s c¡ljemturistiöke valor¡zacüe zaStióen¡hpodruöja ¡ düela ekoloske mrezeNatura 2000

Pr¡prema struön¡h obrazloåenila zapokretanje nov¡h postupakaproglaSenja zaStióen¡h podruöja

Nadzor

Ulaganja u infrastrukturu s c¡ljemturistiöke valor¡zac¡je zaStióen¡hpodruöja ¡ dûela ekoloske mrezeNatura 2000

Nadzor

Nadzor nad obavljanjemgospodarskih djelatnost¡ uzastióenim podrucj¡ma

Nadzor

183

19 1

20 I

't9 2

202

203

21 1

21 2

'ì I I " I __J lL: G r r I

t_ F-'Írt .l I I I _ ì I

A

B

F

A

A

B

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

Modr¡óGrozió

Rand¡óTr¡najstié

Modrió

Grozió

Modrié

Grozió

Randió

Grozió

Trinajstió

Modrió

Grozió

Modr¡ó

Rand¡ó

St¡jelja

Modrió

Groz¡ó

ModricGroz¡ó

RandióTr¡najstió

3

1

1

1

1

2

2

2

2

Broj pr¡premljen¡hprojekata

Broj izvrsên¡h obilazaka

Broj ¡zvrèen¡hmonitoringa

Broj sastanaka i/ilidop¡sa

Broj ÈvrËenih obilazaka

Broj sastanaka V¡l¡

dopisa

Broj izvrsen¡h obilazaka

Broj ¡zvrsen¡h ob¡laza ka

Broj sastanâka i/¡l¡

dop¡sa

Pruzati potporu lokalnoj zajednic¡ u realizac¡ji akt¡vnost¡ ¡ prüavi projekata za unaprjedenjeinfrastrukture za sufinanc¡ranje Þ nacionaln¡h ¡li medunarodnih ¡zvora

Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozor¡t¡, izreó¡ upravnu mjeru, podnijeti kaznenuprüavu ili pokrenuti prekrsajni postupak zbog nedozvoljen¡h radnj¡ ¡l¡ zahvata

Provodit¡ p¡lot projekt obnove park-Sume kroz rsdovite mon¡toringe

Pruziti potporu poduzecu Jadranka d d u osmiËljavanju, prijavi ¡l¡ realizacij¡ projekta uredenjarekreativnih sadrZaja u park Sumi

Provoditi nadzor, prat¡ti stanje ¡ prema potrebi upozoriti, ¿reói upravnu mjeru, podnûeti kaznenuprüavu ili pokrenuti prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljenih radnii ¡li zahvata

Suraúvat¡ s Lj€ó¡l¡stem Veli Losinj na realÞaciji projekta Park vitalnosti unutar park Sume

Dat¡ struðnu podrsku Ljeõ¡lis,tu vel¡ Losinj u realizacüi projekta rekonstrukcüe i obnove zgradsmedicinskog trakta

Provodit¡ nadzor, prat¡ti stanje ¡ prema potrebi upozoriti, izreé¡ upravnu mjeru, podnijeti kaznenuprüavu ¡l¡ pokrenut¡ preknËajn¡ postupak zbog nedoãoljen¡h radnji il¡ zahvata

Provodit¡ nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozor¡ti, ¡zreó¡ upravnu mjeru, podnijet¡ kaznenuprijavu ¡li pokrenuti prekrsajni postupak zbog nedozvoljsn¡h radnj¡ ili zahvata

Poticati i dat¡ struönu podrsku Grâdu Vrbovsko kako b¡ se pokrenule aktivnost¡ vezane uzpr¡premu dokumentacije za obnovu p€rivoja

Upravljanje zastiênim podruÕj¡ma ¡

ekoloskom mreZom Natura 2000ukljuó¡vanjem u medunarodne ¡

nac¡onalne projekte

pojaõanog odrzavanjapodrucja ¡ d¡ela ekoloske

Nâtura 2000

Upravljanje zastióen¡m podruöjima ¡

ekoloskom mrezom Nature 2000ukljuðivanjem u medunarodne i

nacionalne pro¡ekte

zalióen¡m podruöj¡ma ¡

mrezom Natura 2000

nacionalne projekteu medunarodne i

Nadzor

Nadzor

Upravljanje zastióen¡m podruójima i

ekoloskom mrezom Natura 2000ukljuöivanjem u medunarodne ¡

nacionalne projekte

221

231

22.2

23.2

241

23.3

242

251

25.2

B

B

:i-d,i,';:.: ^: r,"ì :r.:i:+11f-ffir..r ..¡ì! .. _r: !._r .;1

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

15.000,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

000kn

0,00 kn

Randió

Randió

St¡jelja

Modr¡ó

Grozió

Rand¡ó

Rand¡c

Modrió

Grozié

Rand¡ó

l\¡odrió

Gtozic

Modrió

ModrióG,rvié

lModrió

Randió

Tr¡najstrcSt¡¡elia

Randió

I r¡najst¡cSti¡Êlìâ

Randió

TrinajstióSliiel¡e

Rand¡ó

2

2

2

2

2

2

2

2

1

1

,|

2

3

2

Broj izvrsen¡h ob¡lazaka

Broj sâstanaka i/ilidop¡sa

Broj ¡zvröen¡h obilazaka




Broj ¡zvrsen¡h obilazaka

Broj ¡zvrsenih ob¡lazaka

lzaateno izvjeSce

lzraderþ 'øljesce

lzradeno izvjeSóe

lzadeno izvjeSóe

lzadeno izvjesóe

lza(leno izvjesóe

Pru¿at¡ struÕnu podrsku i nastaviti suradnju s gradsk¡m poduzeóem Parkov¡ d o o na uredenju i

odrZavanju parka

Pruzali strucnu podrSku Gradu na real¡zaciji projekta obnove rasvjete i izgradnje posjet¡teljskogcentra

nadzor, pratiti stanje ¡ prema potrebi upozor¡t¡, izreó¡ upravnu mjeru, podnijeti kaznenu¡l¡ pokrenut¡ prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljen¡h radnj¡ ¡l¡ zahvata

struönu podrsku ¡ nastaviti suradnju s gradskim poduzeóem Parkovi d o o na uredenju ¡

parka

Pru¿at¡ struÕnu podrsku u akt¡vnostima provedbe projekta "Endem¡ðna liburnijska flora" u parku

nadzor, prat¡t¡ stanje ¡ prema potreb¡ upozor¡ti, ¡zreói upravnu mjeru, podnijet¡ kaznenu¡l¡ pokrenut¡ prekrsajn¡ postupak zbog nedozvoljen¡h radnj¡ ¡l¡ zahvata

struönu podrsku i nastav¡ti suradnju s gradskim poduzeóem Pârkov¡ d o o na uredenju ¡

parka

Provod¡ti nadzor, pratiti stanje i prema potreb¡ upozoriti, ¡zreói upravnu mjeru, podnùet¡ kâznenuprijavu ili pokrenut¡ prekrsajni postupak zbog nedozvoljen¡h radnji ¡li zahvata

l\¡on¡toring bjeloglavih supova (HR1 000033)

lsùaztvarìÞ populacüe súog orl€ (HR100O019, HRlüXnæ).

Monitor¡ng risa (HR500001 9)

Monjtor¡ng jezerskog regoöa (HR2000893, HR2001358)

Mon¡lor¡ng âpolona (HR500001 9)

l\4on¡tor¡ng cretne vegetacije (HR2000ô59)

tJpravljanje zastióen¡m podruöjima ¡

ekoloSkom mreZom Natura 2000ukljuö¡vanjem u medunarodne i

nacionalne projekte

zast¡óen¡m podruðj¡ma ¡

mrezom Natura 2000u mealunarodne ¡

projekte

zast¡öenim podruõj¡ma ¡

mrezom Natura 2000u meduÉrodne i

projekte

Nedzor

26 1

26'l

27 1

272

28 1

29'l

lstraz¡vanja, inventar¡zacüa i

mon¡toring Natura 2000 vrsta upodruõj¡ma id¡elu

lrFì r. tr

rvlornroflfrg travnjaKa fìa strefft poorucju uuruua (nÁzuuuqó, nÍ¿wvtvt ) rzaqerp zvjesæ u,uu Áfì

D

F

D

D

F

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

35.000,00 kn

10 000,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

Sliìel¡ãTr¡najst¡ó

Rand¡ó

St¡¡elieTrinajstié

Rand¡ó

Stiiel¡aTr¡najstió

Rand¡ó

Tr¡najst¡éSt¡jelja

Randió

Grozió

Modrió

Grozió

IildrióJrr¡:

Randió

Randió

Tr¡najstióSt¡jelja

RandióSt¡jelja

Jur¡ó

Randió

Randió

Modrió

3

3

2

3

1

c

I

2

3

2

2

2

lzadeno izvjesóe

lzaaleno izvjesóe

lzatfeno ¡zvjeëóe

lzadeno ¡zvjeèóe

Pokrenuta ¡zrada planovaupravljanja

Pokrenut postupak

lzatþla rÞ\¡â turisüðkah*âstrl¡drm

Broj sudje¡ovanja i

akt¡vnosti

Broj obavljenih radovakrajobraznog uredenja

Broj pr¡javljen¡h projekata

ÞSãf*âk$modtl'eô*ia h[is{iËfte iÉaskrd(hre ¡ ürisüõk€ vabrizaciÞ Sptjie Bberuf,€.

Monitor¡ng kornjaSa (sva kopnena podrucja u PGZ, ukljuðujuói podruö.¡a ekotoèke mreze)

lstrazivanje geoloék¡h tragova ledenjaka (sva podruÕja u pGZ, uktjuöujuói podruðja ekoloskemreZe)

Mon¡toring kozonoske (HR2001 358)

Ostala istrazivanja ovisno o ugrozama i zatecenim stanjima na terenu

Sudjelovanje u projektu ¡zrade planova upravljanja za podruöje ekoloske mre¿e ¡ zaSt¡óen¡hpodruöja u suradnj¡ sa MZOE

U sluÕaju donosenja lzmjena i dopuna ZOZP, pokrenut¡ postupak za ¡zdavanje koncesijskogodobrenja za obavljanje djelatnost¡ prihvata posjetitelja u Sp¡ljamâ Vrelo i B¡serujka

Priprema struönih i znanstvenih èlanaka, sudjelovanje na konferencüama ¡ suradnja smedunarodn¡m ustanovama koje se bave problemât¡kom zastite pr¡rode

Radov¡ krajobraznog uredenja prema potreb¡ ov¡sno o ugrozama ¡ zatecenom stanju na terenu

Pr¡prema projekata ¡ pr¡java projekata za financiranje ¡z nac¡onaln¡h i medunarodn¡h ¡zvora

Sudjelovanje u postupc¡ma davanja m¡Sljenja na prostorno-plansku dokumentac¡ju

Sudjelovanje u postupcima ocjene pr¡hvatlj¡vosti za ekolosku mrezu, ¡zdavanja lokaci.¡sk¡h dozvola¡ dopustenja za zahvate te ugradivanja mjera oóuvanja ekoloske mreze u sektorske upravljaékedokumente.

lzrada planova uW avljar/,a zazastióena podruöja i ekolo5kumrezu

Nadzor nad obavljanjemgospodarsk¡h djelatnost¡ uzaSt¡óen¡m podruöj¡ma

Ulaganja u ¡nfrastrukturu s c¡ljemtur¡st¡öke valor¡zacüe zaStióenihpodruöja ¡ d¡jela ekoloske mrezeNatura 2000

Prom¡canje zaStite prirode

Akt¡vnost¡ pojaöanog odrzavanjazastióen¡h podruÕja i dlela ekoloskemreze Natura 2000

Upravljanje zastióen¡m podruõjima i

ekoloskom mrezom Natura 2000ukljucivanjem u medunarodne i

nacionaine projekte

Sudjelovanje u postupcimutvrdivanja i provodenja mjerazastite pr¡rode i zaëtióen¡mpodrucj¡ma i ekoloskoj mrez¡ Natura2000

292

30 1

302

31 1

31 2

31 3

31 4

4.

c

B

U

B

25 000,00 kn

60 000,00 kn

5 000,00 kn

32.8€f0,00 kn

20 000,00 kn

0,00 kn

95 000,00 kn

2.200,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

5.0Cr0,@ kn

Rand¡cTrinajst¡ó

St¡¡êliã

Râñ.t¡á

Jur¡óRandic

Jurió

Jm'ó

Grozió

Groz¡ó

t\4odrió

Groz¡ó

frÁoüùt

Grozil

Rândió

Randió

Jlrié

2

2

2

1

1

J

1

1

1

Broj odrzan¡h edukat¡vn¡haktivnost¡

Broj objavl.ien¡h ölanaka

BO odr¿an¡h edukât¡vnihaktivnost¡

TtskãÌa knjiqê

Broj izvrËenih ob¡lazaka

&oj¡arsr¡ihoöø€

ObrÞvfiena Éastttkfrra

Promicanje zaStite prìrode ¡ obiljezavanje prigodn¡h datuma u javnosti.

Objavlj¡vanje ölanaka u sredstvima javnog pr¡opcavanja

Ukljuõ¡vanje za¡nteresiran¡h subjekata u akt¡vnost¡ zaSt¡te prirode

R€Ssãk k4fuÞ 1Õlj(fesito.qepá"

Odr¿avanje weþ stran¡ca te ostal¡ obl¡ci inform¡ranja javnost¡

Nastavak âkt¡vnosl¡ kont¡nu¡ranog pr¡kupljanja podataka i nadopuna ¡nformacüskog sustava krozaktivnosti nadzora, monitor¡n9a te projekata i pr¡rodoslovn¡h istra¿ivanja koj¡ óe se provod¡ti unavedenom razdoblju

Provodenje nadzora radi utvrdivanja akt¡vnosti koje imaju utjecaja na temeljne fercmenezastióen¡h podruöja ¡ d¡jela ekoloske mre2e, ugroZene vrste i stanista s posebn¡m naglaskom nanadzor nad obavljanjem gospodarsk¡h djelatnosti u zaSt¡óenim podruöjima

Bo'rodenþ rEdzo5a rEd $nü'ra@ ddnmcsü kqe tmtu ut¡ecaÞ na tend.irE ferþmerEi øje€kotoËf(eÍtrde. ugmzeûe wste i stari*a s posebflim rEgtækom na

ûadãñâd gowodasa(¡}ldt{aâþ€üutr€nlmpo*lü}na.

Nastav¡ti sa sustavn¡m pr¡kupljanjem podataka o lokal¡tet¡ma predlozen¡m za zaStÌtu te sukladnoprioritet¡ma i moguónostima pristupit¡ provodenju zakonskog postupka zaËt¡te

Suradnja s nadleznim ¡nstitucûama oko proglasenja nov¡h zaSt¡éenih podruöja

Oþçlotrâ tab* uzdóenirn poür¡õjlirna td¡ldr e*oûc5ke mre¿e NáwaM,

Promicanje zastite pr¡rode

Priprema publ¡kacija o prirodn¡m

lnformiranje javnost¡ o akt¡vnostimaUstanove

Geografsko-¡nformacijsk¡ sustav opr¡rodnim vr¡jednost¡ma Zupanije

Nadzor

Priprema strucn¡h oúazlo¿enja zapokretanje nov¡h postupakaproglasenja zastióen¡h podruëja

Ulaganja u ¡nfrastrukturu s ciljemtur¡st¡öke valor¡zac¡je zastióen¡hpodruöja i dijela ekoloske mreZeNâtura 2000

31 5

31 6

31 7

3'l I

3t t0

31 11

31 12

)ìIGÍ="r

F

F

32. Centar za pos¡et¡tel¡e Bel¡

401 600,00 kn

127 000,00 kn

528.600,00 kn

33, Posjetiteljski centar o vel¡k¡m zy¡jer¡ma - Stara Susica

655 000,00 kn

2 061 470,00 kn

2.7't6.470,00 kn

34, Pro¡ekt uspostave nove turistiðke staze u Kamaëniku

423 750,00 kn

423.75(r,00 kn1.369.000,00 kn2.729-620.00 kî

4.098.820,00 kn

lvlodnóJurc

l\4odricJuric

ukupno

l\4odr c

Juric

Mocir¡é

Juric

34'lUspostava nove turist¡óke staze uKa maõni ku

Obnova dijola postojecê staze koja prat¡ tok vodotoka Kamâcn¡k te opremanie staze edukat¡vno-rekr€ativnim elementima (pouÖre tabele, klupice za odmor iodmorista, sprave za rekreaciju isl )

Obnovljem 1 l\,4odnó Jlrió

vlastit¡

UKUPNO OSIGURANA SREDSTVA U FINANCIJSKOM PI.ANU JAVNE USTANOVE'PRIRODA"

1

1

1

'l

lzvrSene usluge

lzvréene usluge

Projekt prijavljen

Projekt prijavljen

Provodenje marketinSkih aktivnosti u cilju pozic¡on¡ranja Centra kao nezaobilazne odred¡Sne toèkepos.jetitelja, turista i stanovn¡Slva Cresa, kvârnerskih otoka, Primorsko-goranske Zupanije, al¡ ¡ Sir€(osmiSljavanje vizualnog ident¡teta i slogana, izrada web stranica, oglaéavanje, izrada publikacije,u suradnji sa TZ Kvarnera uvodenje markice Gr¡ffon friendly za brodare)

Usluge operatìvnih djelatnosti u Centru (prodaja ulazn¡ca, vodenje posjetitelja, radionice, donacùei sl ) te skrb o supovima

Projekt prijavljen na Strukturne fondove: mjera 6c - Ocuvanje, zaétita, promicanje i razvojprirodne i kullurne baStine Projekt obuhvaóa infrastrukturna ulaganla u obnovu ruSevne zgrade teuredenje mult¡medijalnog izloZbenog postava uz pokrenute brojne popratne edukatrvne i

promotivne aktivnost¡ Detaljnrji op¡s u tekstualnom d¡jelu GP poglavlje 3 7 2

Projekt prüavljen na Strukturne fondove: mjera 6c - Oóuvanje, zastita, promicanje i razvojprirodne ¡ kulturne baStine Projekt obuhvaca infrastrukturna ulaganja u obnovu ru5evre zgrâde teurodenje mult¡med¡jalrþg izlozb€nog postava u pokrenute brojrp popratre edukativne i

promot¡vn€ akt¡vnost¡. Detaljn¡j¡ opis u tekstualmm d¡jelu GP poglavlje 3 7 2

UpravljanJe Centrom za posjetiteljeBel¡

Uspostava Posjetiteljskog centra ovelikim zvijerima - Stara Susica

321

33 1

Aktivnosti koje se f¡nanc¡raju sredstvima ¡z Proraðuna Primorsko-goranske Zupanije

Aktivnost¡ koie se f¡nanc¡raiu iz vlastitih pr¡hoda Javne ustanove "Pr¡roda"

Legenda:

Prioriteti su odredeni s obzirom na na zacrlan suu samo aktivnosti koje se tijekom planske godine namjeravaju provestl

I1

1

iI.'ì

ì

l

lJ

J

J

g

Iü

I

_.1

TFì Í.. [.:

4. Projekti

U ovom se poglavlju mogu navesti veó aktualni projekti JU koji se proteãu i u plansku godinu kao i oni koje planirate prijavljivati, s osnovnimpodacima o projektu (naziv, vrijednost, nositelj, partneri, trajanje i sl.)te Siframa aktivnosti planiranih u poglavlju 3 koje se odnose na taj projektUkoliko u ovom dijelu ãelite kopirati neki tekst, to je potrebno uðiniti u prozoru za formulu (fx).

Ovo poglavlje ispunjovoju jovne ustonove ukoliko proces plonironjo to zohtjevo.

Tablica 4. PROJEKTIJAVNE USTANOVE

_-J

2016. godine FZOEU je financirao ¡zradu studijeizvedivosti projekta, projektnog zadatka (koncept projekta),projektne dokumentacije unutraènjeg uredenja i njegovog

Strukturne fondove EU. Tijekom 2017. godine izgradnjaPosjetiteljskog centra o velikim zvijerima prijavljena je za

sufinanciranje iz Strukturnih fondova EU, Operativnogprograma ,,Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., mjera6.c2.2. Promicanje odÈivog koriÕtenja prirodne baétine.Projekt je uspjeèno proÉao prvu fazu odnosno administrativnuprovjeru. Ukoliko projekt bude pozitivno ocjenjen u

Posjetiteljskom centru je predvideno osmiéljavanjemultimedijskog postava kojim bi se Gorski kotar prezentiraokao stani5te velikih zvijeri (medvjeda, vuka i risa).

identiteta te pripremu pr¡jave na natjeöaj za

Gora,lZ Ravna Gora (uz podr5ku PGZ)Javna ustanova "Priroda", Opéina

II

I

lU suradnji partnera pro.¡ekt je pripremljen tijekom 2016.9. za

f prijavu u okviru natjecaja Europskog poljoprivrednog fonda za

lruralni razvoj, Mjere M08, podmjere 8.5.2. - Uspostava

lpouön¡h staza, vidikovaca i ostale infrastrukture. Projekt se

ffinancira sa 85% sredstva iz europskih fondova i 15o/o iz

lproraèuna RH. Cilj projekta je unaprijediti i oplemeniti

lposjetiteljsku infrastrukturu na podruöju Kamaönika.

I

I

Javna ustanova "Priroda" i GradVrbovsko

7.775.131 ,45 kn

423.750,00 kn

Uspostava i uredenje pouönihstaza, vidikovaca i ostale manjeinfrastrukture na podrucjuznaöajnog krlobraza Kamaðnik (1.

faza) (Aktivnost 17.2 i 34.\

Posjetiteljski centar o velikimzvijerima (lokacija: Stara Su5ica)(Aktivnost 33.)

Projekt je pripreman i prijavljen od strane Primorsko-goranskeZupanije, a Javna ustanova ,,Priroda" je partner na projektu.Tijekom 2017. godine projekt je prijavljen za sufinanciranje iz

Strukturnih fondova EU, Operativnog programa

,,Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., mjera 6.c2.2.Promicanje odrZivog koriStenja prirodne baëtine. Projekt jeuspje5no proëao prvu fazu odnosno administrativnu provjeru.U slucaju pozitivne ocjene realizacija projekta trebala bizapoÕeti 2018. U okviru projekta Ustanova ima obvezusudjelovanja na provedbi projektnih aktivnosti kroz vlastiti radte pripremu i tisak edukativnih broÉura o za5tióenimpodrucjima.

Projekt je pripreman i prijavljen od strane Grada Rijeke, aJavna ustanova ,,Priroda" je partner na projektu. Tijekom2017. godine projekt je prijavljen za sufinanciranje iz

Strukturnih fondova EU, Operativnog programa

,,Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., mjera 6.c2.2.Promicanje odr2ivog kori5tenja prirodne ba5tine. Projekt jeuspje5no proSao prvu fazu odnosno adm¡nistrativnu provjeru.U slucaju pozitivne ocjene realizacija projekta trebala bi

zapoðet¡ 2018. U okviru projekta Ustanova ima obvezusudjelovanja na provedbi veéine aktivnosti kroz vlastiti rad, aposeb¡ce u okviru realizacije urecfenja zaStióene Zametskepeóine za prihvat posjetitelja.

Predvideno je da do kraja 2017. Ustanova s MZOE potpi5eSporazum o suradnji na projektu. Realizacija projektnih

aktivnosti trebala bi zapoðeti u prvom tromjeseöju 2018.Predviileno trajanje projekta je pet godina. Zadatak jeUstanove da sukladno smjern¡cama nositelja projekta, akt¡vnoi uz podrðku konzultanata za èitavo vrijeme trajanja projektaizradi prijedlog planova upravljanja za öitavo podruöje otokaKrka i Raba i Gorskoga kotara.

Primorsko-goranska Zupanija, Javnaustanova "Priroda", Grad Rijeka, TZKvarner, Udruga Plodovi gorja Gorskogkotara

Grad Rijeka, Primorsko-goranskaZupanija, IZ Grada Rijeke, Javnaustanova "Priroda"

Ministarstvo za5tite okoli5a i energetike,Javna ustanova "Priroda"

16.258.752,76 kn

16.174.168,41 kn

186.000.000,00 kn

Stara SuSica - Eko natura centarGorskog kotara

lnterpretacijski centar prirodnebaétine Primorsko-goranskeZupanije

Razvoj okvira za upravljanjeekoloëkom mreZom Natura 2000

ElF-I

:*= Éi::

.;oo-l Javni poziv biti óe ograniöenog karaktera odnosno samo za

potrebe 11 registriranih oporaviliéta za divlje Zivotinje uRepublici Hrvatskoj. Jedno od registriranih oporavilista je i

OporaviliÕte za bjeloglave supove koje djeluje u sklopu Centraza posjetitelje u Belom, stoga Ustanova planira prijaviti projektkojim óe se podici postojeóa razina opremljenosti OporaviliStasto ukljuðuje postavljanje pomiðnog pregradnog zida izmecluzgrade Centra ¡ OporaviliÉta, nabavu dodatne opreme za skrbo supovima i opreme za rad'. auto za prijevoz strvina i

spaSavanje supova, posebni kavezi, kao i osmiöljavanjepouðnih tabela i didakticke opreme u neposrednoj bliziniOporaviliSta i sl.). Predvicfeno financiranje projekta: 85%Strukturni fondovi EU Operativnog programa ,,Konkurentnost i

kohezija" 2014.-2020 i 15% vlastitim uöeSóem.

Projekt je prijavljen okviru natjeöaja Interreg V-A Slovenija -Hrvatska za razdoblje 2014.-2020., pr¡oritetna os 2 2:Oóuvanje i odr2ivo kori3tenje prirodnih i kulturnih resursa. U

sluöaju pozitivne ocjene, Javna ustanova "Priroda" sudjelovatióe kao pridruZeni partner na projektu.

Projekt je prijavljen okviru natjecaja lnterreg V-A Slovenija -Hrvatska za razdoblje 2014.-2020., prioritetna os 2. 2:Oöuvanje i odrZivo kori5tenje prirodnih i kulturnih resursa. U

slucaju pozitivne ocjene, Javna ustanova "Priroda" sudjelovatióe kao pridruZeni partner na projektu

Projekt je prijavljen okviru natjecaja lnterreg V-A Slovenija -Hrvatska za razdobl¡e 2014.-2020, prioritetna os 2 2:

Oöuvanje i odrZivo kori5tenje prirodnih i kulturnih resursa. U

sluðaju pozitivne ocjene, Javna ustanova "Priroda" sudjelovatióe kao pridru2eni partner na projektu

Javna ustanova "Priroda"

JU Nacionalni park Risnjak, Sveuöili5te u

Zagrebu, Veterinarski fakultet, WWFAdria, Grad Vrbovsko, Primorsko-goranska Zupanija, Univeza v Ljubljani,Zavod za gozdove SlovenijaObcina Pivka, pridruZeni partner - Javnaustanova "Priroda"

Razvojna agencija Karlovacke 2upanije,Prirodoslovni muzej Rijeka, Geolo5kizavod Slovenije, Hrvatski geolo5kiinstitut, Prirodoslovno druStvo Slovenije,Javni zavod Krajinski park Kolpa,pridruZeni partner - Javna ustanova"Priroda"

NP Risnjak , Grad Vrbovsko, UdrugaHyla , Javna ustanova za upravljanjezaStióenim dijelovima prirodeKrapinsko-zagorske 2upanije, ObðinaGrosuplje , Oböina Roga5ka Slatina,Zavod Republike Slovenije za varstvonarave, Ministarstvo za okolje in prostor,pridruZeni partner - Javna ustanova"Priroda"

nije jo5 definirano

2.347.340,64 eura

661 754,75 eura

2 553.908,00 eura

Unaprjecfenje postojeó¡h oporaviliStaza divlje 2ivotinje

Prekograniðna suradnja i uslugeeko sustava u dugoroönomocuvanju populacija velikih zvijeri u

sjevernim Dinaridima - CarnivoraDinarica

Pokupje - moja odrZiva turistiökadestinacija - meaKOUPA

Veze prirode

Grad Kastav, Opóina llirska Bistrica,Pokrajinski muzej Koper ArheoloSkimuzej lstre, pridruZeni partner - Javnaustanova "Priroda"

Projekt je prijavljen okviru natjeöaja lnteneg V-A Slovenija -Hrvatska za razdoblje 2014.-2020., prioritetna os 2. 2:OÕuvanje i odÊivo kori5tenje prirodnih i kulturnih resursa. U

slucaju pozitivne ocjene, Javna ustanova "Priroda" sudjelovatióe kao pridruZeni partner na projektu.

1.214.917,80 eu¡a

Oðuvanje i promocija kulturneba5tine kasnog srednjeg vijeka napodruðju Krasa, lstre i slovenskogprimorja - Terra Gothica

ll lìIEr.tr

5. Cjenik i koncesijska odobrenja

U tablici 5.1. potrebno je navesti cijene ulaznica i usluga javne ustanove (npr. cijene edukativnihprograma i sl.), a u tablici 5.2. planirana i/ili veó ugovorena koncesijska odobrenja koja óe vaZiti u

planskojgodini.

Tablica 5.1, CJENIK JAVNE USTANOVE

vRsTA PROGRAMA/ DJELATNOSTT/ USLUGA JEDINICA IZNOS (kn)

Dolazak djelatnika Javne ustanove "Priroda" sluZbenim vozilom sa ciljem struönogvodenja posjetitelja uz uvjet po5tivanja napomena 1, 2 i 3

pau5alno po grupi i

po jednom podruóju 500,00

Naknada za odrZavanje sportskih utrka i natjecanja (biciklizam, orjentacijskotröanje, penjanje i sl ) uz uvjet poStivanja napomena 3 i 4

pauðalno po

dogadaju 500.00

Naknada za odråavanje pustolovnih utrka kroz zaÉtióena podrucja uz uvjetpo5tivanja napomena 3 i 4

pauèalno po

dogatfaju 500,00

Naknada za odråavanje ostalih natjecanja (npr kuharski kotliói, gljivarijade,bundevijade i sl.) uz uvjet po5tivanja napomena 3 i 4

pauSalno po

dogacfaju 500.00

Naknada za odrLavanje ostalih manifestacija (npr prezentacije, koncerti i sl ) uzuvjet poétivanja napomena 3 i 4

pausalno po

dogaClaju 1.000,00

Naknada za fotografiranje u komercijalne svrhe uz uvjet po5tivanja napomena 3 i 4 pau5alno po danu 500,00

Naknada za snimanje u komercijane svrhe uz uvjet poètivanja napomena 3 i 4 pauËalno po danu 1.000,00

Napomene

1. Grupa moZe imati najvi5e do 50 posjetitelja

2 Cijene se ne odnose na vodenje posjetitelja u zaötióenim podruöjima kojima upravlja Javna ustanova "Priroda", ako vocfenje

obavlja ovlaStenik koncesijskog odobrenja.

3. O pravovremenom pribavljanju dozvola za provodenje navedenih aktivnosti skrbi organizator Organizator skrbi i oprovodenju propisanih uvjeta i mjera zaStite prirode te o osiguravanju potrebne infrastrukture za realizaciju aktivnosti.

4. Organizaior na sebe preuzima i obavezu ishodenja svih potrebnih dozvola i plaóanja ostalih naknada koje sukladno vaåeóojzakonskoj regulativi proizlaze iz organizacije navedenog natjecanja, utrke, manifestacijie, fotografiranja i snimanja

5. Ukoliko odredena jednokratna aktivnosti (dogaanje) ima humanitarni karakter ili je provode novinari u cilju promid2bezaötióenog podruðja ili edukacije Sire javnosti (snimanje, fotografiranje ili priprema tekstova o za5tióenom podruÕju), u takvimslucajevima, sli iskljuöivo na pisani zahtjev, ravnatelj Javne ustanove "Priroda" mo2e korisnika zaótióenog podruöja osloboditiplaóanja naknade.utvrdene ovim cjenikom

6. Javna ustanova "Priroda" nije u sustavu porcza na dodanu vrijednost.

7. Cjenik va2i od 6.2.2014

l

l

ItlIIi

Tablica 5.2. CJENIK CENTAR ZA POSJETITEUE BELI

Tablica 5.3. PLANIRANA I UGOVORENA KONCESIJSKA ODOBRENJA

Razdoblje naplate I

31,L0.)

(1,4.- Razdoblje naplate ll31.3.)

(1.11.-

VRSTA USLUGE REDOVNA ZA REDOVNA ZA

Ulaznica individualna

Odrasli (po osobi) 40,00 kn 30,00 kn 25,00 kn 20,00 kn

Djeca od 7 do 14 godina (po osobi) 20,00 kn 10,00 kn '10,00 kn 5,00 kn

Djeca do 7 godina (po osobi) 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

Ulaznica grupna

Grupa minimalno 20 osoba (po

osobi)20,00 kn 15.00 kn 10,00 kn 5,00 kn

Redovna tematska radionica o bjeloglavim supovima (uz prethodnu najavu i rezervaciju termina)

Za minimalno 10 osoba (po osobi) 50,00 kn 50,00 kn 40,00 kn 40,00 kn

Specijalistiðka radionica (posebno se osmiËljavaju u dogovoru s naruöiteljem)

Naknada za struöno vodenje (podanu)

600,00 kn tijekom cijele godine

Grupa minimalno 10 osoba(po osobi/danu)

50,00 kn 50,00 kn 40,00 kn 40,00 kn

L)koliko je ugovor veé sklopljen i proteie se u plansku godinu

DJEIATNOSTTRAJANJE

UGOVORA

UGOVORENI

tzNos

DATUM

SKLAPANJA

UGOVORA

OVLASTENIK

Prihvat i vodenje posjetitelja u épilji

Lokvarci (planirani iznos ukljuöuje fiksnii varijabilni dio)

5 god 10.000,00 20.11.2014 Lokvarka d.o.o

Prihvat i vodenje posjetitelja uKamaÕniku (planirani iznos ukljuóuje

fiksni i varijabilni dío)5 god 10 000,00 29 11 2013 Komunalac d.o o

Prihvat i voClenje posjetitelja u Vra2jemprolazu i Zelenom viru (planirani iznos

ukljuöuje fiksni i varijabilni dio)5 god 10 000,00 28.11.2013 Pins d.o.o

Prihvat i vodenje posjetitelja uGolubinjaku (planirani iznos ukljuöuje

fiksni dio)5 god 1.000,00 29.11.2013. Lokvarka d.o.o

Ugostiteljska djelatnost u Kamaðniku(planirani iznos ukljuöuje fiksni dio)

5 god 1.000,00 studeni 2017 Komunalac d.o.o ì

J

:ltJ

tl

II 6. Opisni dio

Tablica 6.1. moåe se, prema potrebama javne ustanove, koristiti za opisni dio godiSnjeg programa

Ukoliko u ovom dijelu Zelite kopirati neki tekst to je potrebno uöiniti u prozoru za formulu (fx).

Zo iavne ustonove koie imaiu usvoiene plonove uprovlianio:

U ovom je dijelu potrebno upisati informacije vezane uz dosada5nja iskustva u provedbi plana upravljanja

te praóenje provedbe plana i uöinkovitosti pojedinih aktivnosti za postizanje ciljeva.

U tablicu 5.2. potrebno je upisati aktivnosti koje su za odgovarajuóu godinu provedbe bile planirane

planom upravljanja, no od öije se provedbe odustalo, kao i razloge zbog kojih se odustalo od njihove

provedbe.

Tablica 6.1. OPISNI DIO

.l

l

'l

J

J

.J

I

I

-J

TAbI¡CA 6.2. PLANIRANE AKTIVNOSTI KOJE SE NEéE PROVODITI U PTANSKOJ GODINI

1

IIIIII

ì

Ovdje je potrebno upisøti godinu provedbe pløna

upravljanja na koju se odnosi godiinji program(npr. 7. godina provedbe)

<Dodoti redove po potrebi>

r ìr)1i ù1,,\ ¡r;lr))/i l) ì

t I 1 rì,\,.1.1 ¡t ) /.1 I ùl lil,\i( llt¡ùl,L t'ji(r,)l)

.l

J

lJ

J

t

I

J

...'qt f_

7. Dodatak

Radi lakSeg praóenja i koordinacije istraZivanja i monitoringa vrsta i staniSnih tipova na nacionalnoj razini, molimo Vas da u tablici 6 ponovno navedete aktivnostiistraZivanja i monitoringa koje planirate provoditi u planskojgodini (a koje su veó navedene u tablici 3) te da za svaku od njih dopiSete traZene pojedinosti.

TAbIiCA 6. PLANIRANA ISTRAZIVANJA I PRAóENJE STANJA MONTTORTNG)VRSTA tSTANtSNtH TIPOVA U PLANSKOJ GOD|Nt

PODRUðJ E tSTRAZ|VANJA/PRACENJA

STANJA

navesti podruëje no kojem se vríiistro2ivonje/proóenje stonjo (npr. podruðje

cijelog ZP, cijelo podruëje EM, pojedini

lokolitet¡ ¡ sl.)

OrnitoloÉki rezervati na otocima Cres, Krk i

Prvió te otok Plavnik

Podrucje Primorsko-goranske 2upanije

Gorski kotar

Jezero Ponikve na Krku i Vransko jezerc naCresu

Podruðje oko Zeljeznicke postaje na Driveniku

Cret Trstenik

Obruö, Platak

Cijela PGZ

Cijela PGZ

Cres

referenco/krotok opis

m eto d o I og ij e / n e po z n o tometodologija (ukoliko

metodologijo joi nije

definirano )

METODOTOGIJA

utvrdivanje broja gnijezdeóihparova

utvrdivanje broja gnijezdeóihparova

telemetrija i foto-zamke

brojanje jedinki sukladnonacionalnom monitoringprogram u

brojanje jedinkì i biljakahraniteljica sukladnonacionalnom monitoringprograrn u

praóenje maha tresetara

botaniðka istraZivanja

brojanje jedinki biljeZenjemslucainih opaZania

terenska opa2anla,fotogafiranje i evidentiranje

brojanje jedinki i popis okolnevegetacije sukladnonacionalnom monitor¡ngprogramu

djelatn ici jo vne usto n ove

( n o vesti sl uZb u )/ vo njskis u ra d n i ci ( n avesti koji )

TKO PROVODI

AKTIVNOSTI

JU Priroda i Udruga BIOM

JU Priroda i Udruga BIOM

JU Priroda

JU Priroda

JU Priroda

JU Priroda

JU Priroda

JU Priroda

JU Priroda

JU Priroda

koliko je ðesto

planirøno

i stro i i va nje / p ra ée nj e

stanjo (svake godine,

svokih 5 godinø...)

INTERVAT

svake godine

odrediti óe se temeljemrezultata prvogistraZivanja

svake godine

svake godine

svake godine

svake godine

svake godine

svake godine

svake godine

svake godine

vRsrA/srANtSNt TtP

bjeloglavi supovi

istra2ivanje populacije surog orla

velike zvijeri - ris

jezerski regoc

apolon

cretna vegetacija

travnjaci na Sirem podruöju Obruca

monitoring kornjaöa

istraZivanje gelo5kih tragova ledenjaka

monitoring kozonoSke

Sifra

aktivnosti iz

GP

KOD

29.1

29.1

29.1

29.1

29.1

29.1

29.'l

29.1

29.1

29.1

Rab - Lopar

Cijela PGZ

plohe za praéenje erozije

prema potrebi

JU Priroda

JU Priroda

odrediti ée se temeljemrezultata prvogistraZivania

prema potrebi

29.1 leeotoSfa istra2ivanja erozijskih procesa na

lLoOaru

29.',| lostala istraZivanja ovisno o ugrozama i

lzateðenim stanjima na terenu

L.t 'l IIrf'r'r_

éóól$Ñ¿ec zasrjre, oe Þnoulcanja xonistenja · 2018. 2. 5. · republika hrvatska pri...

Documents