legarutno lil dizutnenge

126
LEGARUTNO LIL DIZUTNENGE KORI I STRUKTURA, AUTORIZIRIPA THAJ SERVISOJA KO MINISTERIPE BAŠO ČAČIPE e

Upload: others

Post on 27-Mar-2022

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

LEGARUTNO LIL DIZUTNENGE KORI I STRUKTURA, AUTORIZ IR IPA THAJ SERVISOJA KO MINISTERIPE BAŠO AIPE
e
1
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
LEGARUTNO LIL DIZUTNENGE KORI I STRUKTURA, AUTORIZ IR IPA THAJ SERVISOJA KO MINISTERIPE BAŠO AIPE
e
E ikalutrneske: Vladimir Milin
Štampipe: Vinsent Grafika
Tirao: 200 kotora
354.51 (497.7) (036)
LEGARUTNO i lil dizutnenge kori i struktura, autoriziripa thaj servisoja ko ministeripe bašo aipe / [redaktoro Nevenka Rosomanova], - Skopje : Fondacia Instituto putardo amalipe Makedonia. 2009. – 122 str. : tabela ; 24sm
Fusnoti kon tekstot, - Registar. - Sodr`i i Aneksi 1-10
ISBN 978-608-218-044-1
COBISS.MK-ID 80631018
Autoriziripa e themutne konsiliarnongiri........................................................ 10
Vastaripe e organizaciakere formenca ko Ministeripe................................... 18
Themakere oficialutne thaj aver butjarne ano Ministeripa thaj ulavde ofisoja ........................................................................ 19
Autoriziripa pale sektoroja thaj ulavde ofisoja............................................... 19
3. Organoja ano saikeripe thaj autoriziripe..................................................... 58
Themakoro vastaripaskoro inspektorato....................................................... 59
Vastaripe bao keripe sankcie........................................................................... 63
Biro bae sudoskere ekspertize........................................................................ 65
1. Legaripe evidencia ko alusaripaskoro hako................................................. 72
2. Ikaldipe e ikaldipangoro baši matikani evidencia......................................... 73
3. Ikaldipa sertifikatoja ...................................................................................... 75
5. Keripe egzamenoja baše kerutne................................................................... 77
9. Deipa e prezententengoro tare dizutne bašo keripe inspekciakoro supervizipe ............................................................................. 82
10. Legalizacia e dokumentongiri........................................................................ 83
11. Hako ko tromalo resipe di e informacie taro putardo karaktero ................ 84
12. Bilovengoro juristikano dendo dumo............................................................. 88
) Lista ke dujrigale phandle lafia taro internacionalnikano juristikano dendo dumo................................................................................................... 96
ŠTARTO KOTOR ANEKSOJA.................................................................................................... 104
1. Organogramo ko GS e ministeripanca thaj e Komisienca ki Radi e RM.... 105
2. Strategie thaj aver relevantnikane dokumentia ko Ministeripe .................. 107
3. Thavdutne proektoja e Ministeripaskoro...................................................... 108
5. Lista ke sankciakere-terbiatime thaj sikavdipaskere-terbiatime instance............................................................. 111
6. Lista ke sudoja ani RM.................................................................................. 112
8. Lista ke informacie taro putardo karaktero................................................. 115
9. Formularia...................................................................................................... 116
5
Adresa: Dimitrie upovski 9 1000 Skopje tel: 02/3117-288 fakso: 02/3226-975 www.pravda.gov.mk [email protected]
6 MINISTERIPE BAŠO AIPE
1. Organogramo ko Ministeripe
Biro baše sudoskere ekspertize
Sektoro baše ker. ins. thaj superv.-Khamalirig
Ul.of. bašo keripe inspekci. superv.
Ul.of. bašo keripe inspek. superv.- Strumica
Sektoro baše ker. ins. thaj superv.- Lunalirig
Ul.of. bašo keripe inspek. superv.- Bitola
Ul.of. bašo keripe inspek. superv.- Gostivar
Sektoro baši koo. e but. e ministeros.
Sektoro bašo juristikanosud.
Ul.of. baši koo. e but. e ministeros.
Ul.ofiso baše relacie e pub.
Ul.of. bašo sud., put. Došal. Thaj aver
juristikanesud. organia
e notar. thaj mediatoreng.
kerutnengiri
notar. Thaj mediatoreng.
diz. materia
diz. Thaj fond.
autor.
autoriziripa
Ul.of. bašo organiz.-tehn. Metodologikano ker, but evidentiripe ani alus. lista
Reoneskere ul.of.- 34
Sektoro baši organizacia thaj koordinacia e butjenge ko
Vastaripe
Ul.of. bašo tret. Ke adalat. Sime thaj arakhipe ko KPU
Ul.of. bašo ker. alternat. sankcie
I
7
KOTOR
Ul.of. baši implem. mon. th. eval. e pro.
ki IPA
Ul.of. baši kolab. E NATO-sa
Ul.of. baši int. jur.kol.
Sektoro baši int. jur.kolaboracia
Themakoro kosiliaro- radakoro agento
Teloministero Ministero
Themakoro sekretaro
Ul.of. bašo strateg. planiripe thaj
kreiripe politike
Ul.of. baše put. kin. thaj fin. plan.
Thaj analiza
Ul.of. b. tehnikano
*Nota: Ovela anglodikhlo o keripe e averipangoro ani organizaciakiri struktura ko Ministeripe bašo aipe: ¨ Formirinela Vastaripe bašo legaripe e matikane lilengoro sar organo ano
saikeripe e Ministeripaskoro e statutresa sar juristikani sima. Akaja Vastarin, planirime sit e lel te kerel buti taro 1 januaro 2010 berš, thaj ka ovel autorizirime bašo deipa ikaldipa taro matikano lil e biandengoro, prandimengoro thaj mulengoro. Akala ikaldipa akana akanaske ovena dende taro Ministeripa baše andrune butja ja pale e reoneskere thaj thaneskere kancelarie ko Ministeripe bašo aipe.
¨ O ulavdo ofiso bašo dendo dumo ko radikano agento ane fremia ko Sektoro bašo juristikanosudipe anglodikhela (uzal o dendo bahaneskoro Zakono bašo autoriziripe) ka barjol ano organo ano saikeripe e Ministeripaskoro bizo formipe sar juristikani sima thaj te ovel avere anavesa sar Biro bašo autoriziripe ki Republika Makedonia anglo Europakoro sudo baše manušikane hakoja.
Autoriziripe
Jekhajekh e Zakonesa baši organizacia thaj buti ke organoja ki themakiri vastarin, o Ministeripe bašo aipe kerela akala butja so si phandle e:
1. sudope, putardo došalkeripe, putardo juritikanoarakhipe; 2. themakiri vastarin; 3. došalkeripaskiri obligacia thaj pbligacia pale phagipa; 4. notiripaskere butja, advokatura thaj aver forme e juristikane dende
dumeskiri; 5. kustikipe, plesutnipe, aikane hakoja thaj e obligaciakere relacie; 6. internacionalnikano juristikano dendo dumo; 7. keripe e sankciengoro baše došalkeripaskere kerde butja thaj phagipa; 8. organizacia thaj vastaripe e sankciakere-terbiatipaskere thaj sikavdipaskere-
terbiatipaskere institucie; 9. amnestia thaj amnestiripe; 10. sudoskere ekspertize, ekspertize thaj super-ekspertize; 11. alusaripaskoro sistemo, keripe evidencia ko alusaripaskoro hako; 12. došalkeripaskiri, phagikeripaskiri, avralprocesikani, egzektuvnikani thaj
vastaripaskiri procedura; 13. vastaripaskoro supervizipe; 14. keripe e butjengoro save so na resena ano autoriziripe e avere organoskoro ki
themakiri vastarin; 15. thaj kerela avera butja save so si zurarde e zakonesa.
I
9
KOTOR
Vastarutne organoja ko Ministeripe si o ministero, teloministero thaj e themakoro sekretaro. O khedipe e Republika Makedoniakoro alusarela e ministere thaj e teloministere palo bahani e prezidentoskoro ki Radi e Republika Makedoniakiri. I Radi e Republika Makedoniakiri alusarela e themakere sekretare, ko bahani e ministereskoro.
O ministero vastarela e butjasa ko Ministeripe. Oleskere autoriziripa, dajatve thaj dende butja si:
¨ te prezentirinel e Ministeripa; ¨ te organizirinel thaj te arakhel o zakonipe thaj efikasnikano butikeripe thaj e
butjakere dende butja; ¨ te anel xramovipa thaj aver aktoja savenge si autorizirime thaj te lel aver merke
taro autoriziripe e Ministeripaskoro ano jekhajekhipe e zakonesa; ¨ te anel decizia baše hakoja, durudipa thaj baše obligacie e themakere
oficialutnenge thaj aver simenge butjarne ano Ministeripa saven so nane statuso sar themakere oficialutne, dikobor o zakono nane terminirime.
O Ministero dela obligacia angli Radi thaj o Khedipe e Republika Makedoniakoro baši oleskiri buti.
O teloministero avela ko than e ministeroskoro ani ipota kana vov nane ki buti ja pale bašo nasvalipe thaj aver sebepia nane ano šajdipe te kerel peskiri buti, sa e oleskere autoriziripasa thaj obligaciasa ano vastaripe. O teloministero ani kolaboracia e ministerosa kerela butja taro autoriziripe e e ministeroskere so vov ka del olen oleske.
I funkcia themakoro sekretaro haljovela akala autoriziripa:
¨ dela dumo e ministeroske ano organiziripe thaj arakhipa e zakonikane thaj efikasnikane keripaskoro buti thaj e dende butja ano Ministeripe,
¨ kerela kontrola thaj supervizia ko butikeripe e organizaciakere formengoro ano Ministeripe;
¨ dela instrukcie e vastaripaskere thaj avere themakere oficialutnenge; ¨ kerela koordinacia bašo keripe raportoja, bahania, programe, informacie thaj
aver materialoja; ¨ kerela konceptoja bašo anglipe e andrune organizaciakiri, funcioniripe thaj
metodo ki buti e Ministeripaskoro; ¨ kerela uniipe ano butikeripe thaj anglikerela i horizontalnikani koordinacia e
sektorengiri;
10 MINISTERIPE BAŠO AIPE
¨ dikhela te kerel arakhipe bašo laharipe thaj aurnipe ani buti pale objektoja thaj aver butja ano Ministeripe;
¨ dikhela thaj dela obligacia bašo kerdipe e strategikane planoskoro, programakoro butjakoro thaj budeteoskoro;
¨ dikhela te kerel vaxtuno keripe buti ke decizie thaj phandle lafia e Radakere e Republika Makedoniakoro;
¨ ikerela kontaktoja ko jekhutno nivelo e kherutne, avralphuvutne thaj internacionalnikane organizacie;
¨ lela than ani buti e Generalnikane kolegiumeskoro e themakere sekretarongoro;
¨ diretikane kerela buti e Generalnikane sekretarosa ki Radi, sar thaj avere generalnikane thaj themakere sekretaronca; ;
¨ dikhela o hali thaj I problematika taro autoriziripe e Ministeripaskoro thaj dela bahania thaj iniciative bašo lengoro hinavipe;
¨ dela bahania e ministeroske bašo dikhipe e materiaongoro baše bešina e Radakere so si taro autoriziripe e Ministeripaskoro;
¨ vastarela e klasificirime informacienca; ¨ thaj kerela avera butja save so ka oven oleske dende.
O themakoro sekretaro si direktikane dovapime baši peskiri buti anglo ministero.
Autoriziripa e themakere konsiliaronca
E themakere konsiliaroja kerena majkompleksikane dende butja save so rodena ulavdo korkoripe thaj phirnipe, sakova peskere ranikatar savake si autorizirime, Peskere butjake, e themakere konsiliaroja si dovapime anglo ministero thaj themakoro sekretaro. E ministeripa bašo aipa isi ole enja (9) themakere konsiliaroja:
¨ themakoro konsiliaro bašo juristikanosudope – Valetnina Šaurek ¨ themakoro konsiliaro bašo sankciakoro zakonoanipe- nane panda dendo ¨ themakoro konsiliaro bašo dizutnikano zakonoanipa- Nada Penova ¨ themakoro konsiliaro bašo themakoro vastaripe thaj alusaripaskoro sistemo-
panda nane dendo ¨ themakoro konsiliaro bašo EU thaj internacionalnikano juristikani kolaboracia-
Numan Limani ¨ themakoro konsiliaro bašo internacionalnikano juristikano dendo dumo-
Sanela Hasi ¨ themakoro konsiliaro baši koordinacia e minsitereskere butjakoro- Petar
Mirkovi ¨ themakoro konsiliaro bašo informatikane thaj komunikaciakere tehnologie-
panda nane dendo ¨ themakoro konsiliaro – radakoro agento- Radica Lazarevska Gerovska
I
11
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
1. Themakoro konsiliaro bašo juristikanosudope isi ole resarin te kerel butjarne dende butja thaj durudipa save so si ulavde pale relacie e puipanca tari ranik e juristikanesudipastar. Oleskere aktivipa phandena:
¨ iniciripe thaj deipe bahania poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe e organoskoro;
¨ dela konsiloja e ministeroske thaj e themakere sekretaroske bašo hinavipe e majkompleksikane butjengoro thaj realiziripaskoro e programakoro baši buti e Ministeripaskoro ano kotor e juristikanesudipaskoro;
¨ dela peskoro personalnikano dendipe ko oformipe e pozengoro thaj e gindipaskoro pale puipa save so rodena decizie taro majuo nivelo e organoskoro;
¨ dela procenipe thaj cenipe e relaciengoro ane fremia e sasoitne politikakoro taro autoriziripe e organeskoro;
¨ lela than ane butjarne grupe ano keripe bahania bašo anipa e zakonengoro, itra e zakonengiri thaj bahania thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja save so si ki relacia e sudonca, putarde došalipastar, notarikane butjendar, advokaturatar thaj aver juristikanesudipaskere organondar;
¨ dela phirnikane gindipa tari ranik e juristikanesudipaskoro; ¨ phirnikane gindipasa lela than ane reforme ko sudipe thaj deletinela e realiziripa
ki Strategia baši reforma ano kotor e sudoskere sistemostar; ¨ thaj kerela aver butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministerostar thaj
e themakere sekretarostar.
2. Themakoro konsiliaro bašo sankciakoro zakonoanipe isi ole resarin te kerel dende butja save so si taro puipe e sankciakere zkonoanipasa thaj keripasa e sankciengoro. Oleskere durudipa phandena:
¨ iniciripe thaj deipe bahania ke poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe e organoskoro;
¨ dela godi e ministero thaj e themakere sekretaro bašo arakhipe solucia e majkompleksikane butjenge thaj e realiziripaske e programakoro baši buti ko Ministeripe ano kotor ko sankciakoro zakonoanipa thaj keripe e sankciengoro;
¨ dela personalnikano dendo dumo ko oformipe e pozengoro thaj e gindipaskoro baše puipa save so rodena decizie taro majuo nivo e organoskoro ko keripe bahania bašo anipe e zakonengoro, itrengoro thaj bahanengoro ke zakonoja thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja tari došalipaskiri ranik;
¨ lela than ane butjarne grupe ano keripe bahania bašo anipe e zakoneskoro thaj e bahanengoro ke zakonoja thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja save so sip handle e sankciakere materiasa;
12 MINISTERIPE BAŠO AIPE
¨ lela than ko keripe phandle lafia save so phandena e Republika Makedonia avere phuvenca tari ranik e internacionalnikane-juristikane dende dumestar;
¨ dela procena thaj ocean ke relacie ane fremia save nisi sasoitni poltika taro autoriziripe e organeskoro;
¨ lela than ane butjarne badania ko Khedipe thaj i Radi kana adaleske si autorizirime;
¨ lela than ane aktivipa thaj iniciative bašo maripe mujal i korupcia, organizirime kriminalo, kinobikinipe e manušenca thaj o thovipe e lovengoro;
¨ kerela aver butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministerostar thaj e themakere sekretarostar.
3. Themakoro konsiliaro bašo dizutnikano zakonoanipa isi ole resarin te kerel majkompleksnikane dende butja save so majbut sip handle e puipanca bašo dizutnikano zakonoanipa. Oleskere divapipa phandena:
¨ iniciripe thaj deipe bahania ke poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe e organoskoro;
¨ dela godi e ministero thaj e themakere sekretaro bašo hinavipe e majkompleksikane butjenge thaj bašo resipe e programengoro baši buti ko Ministeripa ano kotor tare materianikane thaj procesnikane zakonoja thaj aver normativoja tari dizutnikani ranik;
¨ dela personalnikano dendipe ko oformiripe e pozengoro thaj e gindipaskoro baše puipa save so rodena hinavipa taro majuo nivelo ko organo ko keripe e bahanengoro bašo anipe zakonoja, itre thaj bahania ke zakonoja thaj aver xramovina tare generalnikane aktoja tari ranik e dizutnikane materiakoro;
¨ lela than ane butjarne grupe ano keripe e bahanengoro bašo anipe e zakonengoro, itra zakonengoro thaj bahanengoro ke zakonoja thaj aver xramovina thaj generalnikane aktoja save so si ki relacia e dizutnikane materiasa;
¨ dela procenipe thaj ocenipe e relacienge ane fremia ki sasoitni politika ano autoriziripe e organoskoro;
¨ lela than ane butjarne badania ko Khedipe thaj Radi kana adaleske si autorizirime;
¨ kerela thaj avera butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministerostar thaj e themakere sekretarostar;
I
13
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
4. Themakoro konsiliaro bašo themakoro vastaripe thaj alusaripaskoro sistemo isi ole resarin te kerel keripe buti ke majkompleksikane dende butja save si taro but baro danipe ke puipa tari themakiri vastarin thaj alusaripaskoro sistemo. Oleskere dovapipa sip handle e:
¨ iniciripe thaj deipe poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe e
organoskoro; ¨ dela godi e ministero thaj e themakere sekretaro bašo arakhipe hinavipe ke
majkopleksikane butja thaj realizacia e programakoro baši buti ko Ministeripe ano kotor tari themakiri vastarin thaj alusaripaskoro sistemo;
¨ dela personalnikano dendipe ko oformipe e pozengoro thaj e gindipaskoro baše puipa save so rodena decizie taro majuo nivelo e organoskoro ko keripe bahania bašo anipe zakonoja, itre thaj bahania e zakoneske thaj avere aktonge thaj normativonge thaj generalnikane aktonge tari ranik e themakere vastaripaskiri thaj alusaripaskere sistemoskoro, politikane partiengoro, khedipangoro e dizutnengoro thaj e fondaciengoro;
¨ lela than ane butjarne grupe ano keripe bahania bašo anipe e zakonengoro thaj e bahanengoro, itre e zakonengoro thaj bahania e zakonengere thaj aver xramovina thaj generalnikane aktoja save so si phandle e alusaripaskere sistemosa, politikane partienca thaj khedipasa e dizutnengoro thaj e fondacienca;
¨ kerela informacie, analize thaj phirnipaskere gindipa pale zakonoja thaj avera xramovina thaj generalnikane aktoja tari ranik e themakere vastaripaskiri, alusaripaskere sistemoskoro, politikane partiengoro thaj khedipangoro e dizutnengoro thaj e fondaciengoro;
¨ lela than ano realiziripe e kontaktongoro e autorizirime organengoro bašo realiziripe taro alusaripaskiri ranik thaj realiziripe e alusaripaskere hakoskoro thaj e juristikane regulativakoro baše politikane partie, khedipa e dizutnengere thaj e fondacie;
¨ lela than ane butjarne badania ko Khedipe thaj I Radi kana adaleske si autorizirime;
¨ dela procenipe thaj ocenipe e relacienge ke fremia ki sasoitni poltika taro autoriziripe e organoskoro;
¨ kerela aver butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministeroskiri thaj e themakere sekretaroskiri.
14 MINISTERIPE BAŠO AIPE
5. Themakoro konsiliaro baše EU-integracie thaj internacionalnikani kolaboracia isi ola resarin bašo keripe majkompleksikane dende butja save sip handle e puipanca baši EU-integracie thaj i internacionalnikani kolaboracia. Olengere durudipa ovena phandle e:
¨ iniciripe thaj deipa poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe e organoskoro;
¨ dela godi e ministereske thaj e themakere sekretaroske bašo hinavipe ke majkompleksikane butja thaj bašo hinavipe e programakoro baši buti ko Ministeripe ano kotor bašo EU-integracie thaj internacionalnikani kolaboracia;
¨ ddela personalnikano dendo dumo ko oformipe e pozengoro thaj e gindipaskoro baše puipa save so rodena decizie taro majuo nivelo ko organo bašo thavdutno razipe ke nacionalnikane zakonoanipa ki EU ano kotor tare autoriziripa e Ministeripaskoro bašo aipa;
¨ dikhela i realizacia ke obligacie save so ikljovena tari Konvencia baši stabilizacia thaj asociacia (CCA) anglo dikhle ano Šero VII- aipe thaj andrune butja ano drom e pašipaskoro ko nacionalnikano zakonoanipa kori o zakonoanipa e EU thaj e prioritetengoro taro Europakoro partneripe thaj Nacionalnikani programa bašo leljaripa e hakoskoro ko EU (NPAA);
¨ leipe than ani buti ko maškarresornikane butjarne grupe; ¨ lela than ani kolaboracia e maškarthemutne organongoro thaj e
organizaciengoro; ¨ proceninela thaj oceninela e relacie ane fremia e sasoitne politikasa taro
autoriziripe e organoskoro; ¨ kerela thaj aver butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministereskere
thaj e themakere sekretareskoro.
6. Themakoro konsiliaro bašo internacionalnikano juristikano dendo dumo kerela akala butjarne dende butja:
¨ iniciripe thaj dende bahania ke poze pale šerutnikane puipa save so si phandle e puipanca tari internacionalnikano juristikano dendo dumo;
¨ dela godi e ministereske thaj e themakere sekretaroske bašo hinavipe majkopleksikane butja thaj realizacia e programakoro e butjakoro ko Ministeripe ano kotor tare internacionalnikano juristikano dendo dumo, ulavde ko kotor e ekstradikciengoro, transferengoro, došalkeripaskere paldipangoro, alimentaciakere rodipangoro, legalizacia e avralphuvutne putarde dokumentongoro, reciprocitetoja, angigaripe e avralphuvakere sudongere hinavipangoro ani došalkeripaskiri thaj dizutnikani materia ano jekhajekhipa e bilateralnikane thaj multilateralnikane phandle lafenca;
I
15
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
¨ dela bahania thaj lela than ane phandipa e dujrigale phandle lafengoro maškar i Republika Makedonia thaj aver thema ano juristikano sudoskiri ranik thaj dikhela te ovel šukar olengoro realiziripe;
¨ dikhela o hali e internacionalnikane juristikane dende dumeskiri; ¨ lela than ani buti e maškarresornikane butjarne grupengoro thaj e butjarne
grupengoro terminirime e Ministeripastar thaj avere themendar ani akaja ranik;
¨ kerela thaj avera butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministroskiri thaj e themakere sekretaroskiri.
7. Themakoro konsiliari baši koordinacia e butjakiri e ministroskiri isi ola resarin bašo keripe majkompleksikane dende butja save so sip handle e puipanca taro politikano sistemo. Oleskere butja phandena:
¨ iniciripe thaj dende bahania ke poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe
e organoskoro; ¨ dela godi e ministereske thaj e themakere sekretaroske bašo hinavipe
majkopleksikane butja thaj realizacia e programakoro e butjakoro ko Ministeripe;
¨ dela personalno dendipe ko oformipe e pozengoro thaj e gindipaskoro baše puipa taro majuo nivelo e organoskoro;
¨ dela phirnikane gindipa thaj droma ko realiziripe e kontaktengoro e servisonca bašo publikuime informiripe thaj ko organiziripe e arakhipangoro e prezententonca baše mediumia;
¨ dikhela e realiziripa e phandle lafengoro e Khedipaskoro, Radakoro ki Republika Makedonia thaj olengere butjarne badania thaj organia;
¨ dela dumo e ministere ano organiziripe thaj arakhipe e zakoneskere thaj efikasnikane keripaskoro e butjengoro thaj dende butjengoro ano Ministeripe;
¨ dikhela o halia thaj o problemoja taro autoriziripe e Ministeripaskoro thaj dela iniciative bašo olengoro arakhipe solucie;
¨ dela bahania e ministroske bašo dikhipe e materiaongoro baše bešina ki Radi e Republika Makedoniakoro save so si ko autoriziripe e Ministeripaskoro;
¨ kerela thaj avera butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministroskiri thaj e themakere sekretaroskiri.
16 MINISTERIPE BAŠO AIPE
8. O themakoro konsiliaro baše informatikane thaj komunikaciakere tehnologie isi ole resarin bašo keripe majkompleksikane dende butja save sip handle e puipanca tari ranik e informatikane thaj komunikaciakere tehnologie. Oleskere dende butja phandena:
¨ iniciripe thaj dende bahania ke poze pale šerutnikane puipa taro autoriziripe e organoskoro ano kotor e IT;
¨ dela godi e ministereske thaj e themakere sekretaroske bašo hinavipe majkopleksikane butja thaj realizacia e programakoro e butjakoro ko Ministerip bašo kotor taro IT;
¨ dikhela i realizacia e obligaciengiri save so ikljovena tari Strategia bašo IT ano juristikano sudope;
¨ lela than ani buti ke maškarresornikane butjarne grupe; ¨ lela than ani kolaboracia thaj koordinacia ko keripe buti e butjenge ko Centro
bašo IT ano Majuo sudo ki Republika Makedonia, putardo došalkeripa, Sudoskoro konsilo ki Republika Makedonia, Konsilo baše putarde došalkerutne thaj sankciakere-terbiatikane institucie;
¨ dela phirnipaskere konsiliarnikane konsiloja ko keripe kreacie thaj keripe nomenklatura bašo Ministeripe bašo aipe, sudoja, putardo došalkeripe, Sudoskoro konsilo ki Republika Makedonia thaj sankciakere-terbiatime institucie;
¨ lela than ano keripe strategie bašo barjovipe, upraltamiripe e sistemoskoro thaj IT-sigurnipe thaj ke proektoja upral i funda ke strategikane dokumentoja ko sektoro bašo IKT;
¨ peskere phirnikane konsilonca dela konsiliarnikane konsiloja thaj dendipe ko barjovipe thaj implementacia ke softverikane solucie ane fremia ko juristikanosudope;
¨ deipa phirnikane gindipa thaj analize ki implementacie ke aplikacie save so barjovutno thaj strategikane ka oven labarde ani buti ko Ministeripe bašo aipe, sudoja, putardo došalkeripe, Sudoskoro konsilo ki Republika Makedonia, Konsilo baše putarde došalkerutne thaj e sankciakere-terbiatikane institucie;
¨ kerela thaj avera butja save so ka oven oleske dende tari rig e ministroskiri thaj e themakere sekretaroskiri.
I
17
KOTOR
9. Themakoro kosiliaro- radakoro agento prezentirinela e Republika Makedonia ano procedure anglo Europakoro sudo baše manušikane hakoja. Oleskere butjarne dende butja phandena:
¨ arakhipe generalnikani kolaboracia ke organia e Republika Makedoniakere e Sudosa thaj e avere organonca ko Konsilo e Europakoro ane ipote kana i Republika Makedonia si rigali ane konfliktoja anglo Sudo;
¨ kerela o arakhipe thaj direktikane autorizirinela e Republika Makedonia ani procedura anglo Sudo;
¨ maškarinela ane kontaktoja ko Sudo e kherutne sudonca, vastaripaskere organonca thaj aver organonca ki Republika thaj lela sa e aver aktivipa phandle e arakhipasa e manušikane hakojengere ane fremia e Konsiloja ani Europa;
¨ kerela savaxtuni analiza e ande solucienge thaj e praktikake ko Europakoro sudo;
¨ kerela arakhipe bašo arakhipe o kompatibiliteto e kherutne legislativakoro e standardonca ki Europakiri konvencia baše manušikane hakoja thaj e fundavne tromalipa thaj praktika ko Europakoro sudo;
¨ dela dende rekomendacie baše šajutne procedure ke kherutne sudoja thaj e aver themakere organoja ano dikhipe e implementiripaskoro ke decizie ko Europakoro sudo kana isi ipota te ovel konstatirime phagipe e Europakere konvenciakoro tari rig e kherutne organengoro;
¨ deletipe e realiziripaskoro ke obligacie tare kherutne organoja save so ikljovena tare decizie ko Europakoro sudo ko konstatirime phagipe ki Europakiri Konvencia tari rig e kherutne organongiri;
¨ kerela direktikano dikhipe ane sudoskere thaj vastaripaskere objektoja, sar thaj aver dokumentacia ke kherutne organoja, rodela dipherde informacie, vakerdipa thaj gindipa save so si direktikane phandle e oleskere autoriziripasa;
¨ kerela buti e klasificirime informacienca ¨ thaj kerela avera butja save so ka oven oleske dende tari Radi e Republika
Makedoniakiri.
E organizaciakere forme ano Ministeripe thaj ane organia ano leskoro saikeripe si sektoroja thaj ulavde ofisoja jekhutne strukturasa ke vastaripaskere themakere oficialutne, phirnikane themakere oficialutne, phirnikane-administrativnikane themakere oficialutne thaj aver butjarne sime saven so nane statuso ke themakere oficialutne.
E sektoresa vastarela o vastarutno ko sektoro. O vastarutno ko sektoro ane fremia e vastaripaskoro organizirinela, dromarela thaj koordinirinela i buti ko sektoro thaj kerela direktikani kontrola thaj supervizia upral o keripe e butjengoro thaj e dende butjengoro ano sektoro.
Ani ipota kana isi nanipe ja pale bidendipe e vastarutneskoro e sektoreskoro, e sektoresa vastarela o telovastarutno e sektoreskoro, dikobor bašo sektoro si mandatirime telovastarutno. O telo vastarutno e sektoreskoro dela dumo e vastarutneske ko ulavdo ofiso ane butja taro olengoro autoriziripe.
E ulavde ofisosa vastarela o vastarutno e ulavde ofisoskoro. O vastarutno e ulavde ofisoskoro ane fremia e vastaripaskoro e ulavde ofisosa, prekal i vertikalnikani hierarhiakiri relacia, organizirinela, dromarela thaj koordnirinela i buti e ulavde ofisoskiri, kerela direktikani kontrola upral o keripe e butjengoro thaj e dende butjengoro taro ulavdo ofiso. Ano nanipe e vastarutneskoro ko ulavdo ofiso, vastarela o themakoro oficialutno savo so ka ovel terminirime.
E organonca ano saikeripe e Ministeripaskoro, vastarena e direktoroja. E organoja ano saikeripe e Ministeripaskoro thaj adjaar si organizirime ane sektoroja thaj ulavde ofisoja, vastarde tare vastarutne ke sektoroja ja pale ulavde ofisoja.
dikobor baše disave butjarne dende butja si trubutni jekhethani buti e themakere oficialutnenca tare verver sektoroja, ovena formirime ulavde butjarne grupe. Olengoro saikeripe terminirinela o ministero, ja pale direktoro e organeskoro ano saikeripe.
E sistematikane thaj aver but bare danlipaskere puipa ovena dikhle ko Kolegiumo saikerdo taro: ministero, teloministero, themakoro sekretaro, themakere konsiliaroja, vastarutne ke sektoroja thaj e direktoroja ke organoja ano saikeripe.
1 Hango: Noramtivo baši sistematizacia e butjarne thanengoro ano M thaj Normativo baši andruni organizacia ko M, april 2008
I
19
KOTOR
Themakere oficialutne thaj aver butjarne ano M
O sasoitno numero e butjarnengoro ano Ministeripe bašo aipe thaj ano Themakoro vastaripaskoro inspektorato si 609 manuša2. O gen anglodikhlo kerutnengoro ke sistematizirime butjarne thana ano M thaj ano Inspektorato, uzal o Normativo baši sistematizacia si 890. I vastarin bašo keripe sankcie jekhethane e Sankcionirime terbiatipaskere thaj sikavdipaskere institucie isi ola 714 butjarne, dikote palo o Biro baše sudoskere ekspertize, isi ole 26 butjarne.
E themakere oficialutne ovena ulavde ke trin kategorie: 1. vastarutne themakere oficialutne, a adava si: o themakoro sekretaro, e themakere konsiliaria, e vastarutne ke sektoroja, e telovastarutne thaj e vastarutne ke ulavde oficoja. 2. phirnikane themakere oficialutne save nisi anava: konsliaro, uo kolaboratoro, kolaboratoro thaj terneder kolaboratoro thaj 3. phirnikano- adminsitrativnikane themakere oficialutne anavenca: korkorutno referento, uo referento, referento thaj terneder referento.
Baše themakere oficialutne si bare danlipastar e terminante taro Zakono baše themakere oficialutne.
Baše aver aver butjarne ano M saven so nane statuso sar themakere oficialutne šaj te oven danlipastar e generalnikane normativoja baše butjarne relacie.
Autoriziripa pale sektoroja thaj ulavde ofisoja
Ano Ministeripe bašo aipe funkcionirinena 11 sektoroja.
Sektoro baši koordinacia e butjengiri e ministereskiri
Vastarutno: Nikolo Lazarov Telovastarutno: nane panda dendo
Ano Sektoro baši koordinacia e butjengoro e ministroskoro ovena kerde butja thaj dende butja savenge ovela arakhli logistikani arka e ministroskiri.
2 O gen ovela lelo tare Averipa e Budetoskoro ki Republika Makedonia bašo 2009 berš. Thaj adjaar si jekh e geneske e butjarnengoro ano Vastaripe bašo keripe sankcie ano Biro baše sudoskere ekspertize.
20 MINISTERIPE BAŠO AIPE
E sektoresa vastarela o vastarutno sava so isi resarin barjovipaske thaj uniipaske ki politika ane fremia e Sektoreskiri. Olakere dende butja thaj durudipa phandena:
¨ vastaripe e Sektoresa; ¨ organiziripe, dromaripe thaj koordiniripe e butjengoro ko Sektoro; ¨ keripe direktikani kontrola thaj supervizia upral i realizacia e butjengiri; ¨ ulavdipe e butjengoro thaj e dende butjengoro pale ulavde ofisoja; ¨ deipe instrukcie thaj phirnikano dendo dumo ano keripe e butjengoro thaj
dende butjengoro thaj deletipe e olengere realizaciakoro; ¨ keripe thaj arakhipe baši rrealizacia e planoskoro baši buti ko Sektoro thaj e
ulavde ofisoja; ¨ deipa dende butja e vastarutnenge ke ulavde ofisoja; ¨ vaxtuno, zakoneskoro thaj kvalitetnikano keripe e butjengoro thaj dende
butjengoro save so ovena kerde ano Sektoro; ¨ organiziripe thaj realiziripe e kolaboraciakoro ko keripe buti ano Sektoro thaj
aver organia; ¨ keripe analize, ocenipe thaj procenipe e puipangoro thaj e problemengoro
save so ikljovena; ¨ keripe informacie, analize, raportoja baše puipa taro autoriziripe e
Ministeripaskoro; ¨ arakhipe solucia baše majkompleksnikane butjenge thaj realizacia e
programakoro baši buti ko Ministeripe; ¨ deipe phirnikane gindipa thaj droma ki realizacia e kontakntongoro e resursenca
bašo putardo informiripe thaj ko organiziripe bešina e prezententenca baše mediumia;
¨ deletipe e realiziripaskoro ke phandle lafia ko Khedipe, Radi e Republika Makedoniakoro thaj olengere butjarne badania thaj organia;
¨ leipe than ano organiziripe thaj arakhipe e zakoneskere thaj efikasnikane keripaskoro e butjengoro thaj e dende butjengoro ano Ministeripe;
¨ leipe thaj dikhipe e poštakoro e ministeroskiri thaj bihalipe ko keripe buti di e jekhutne organizaciakere formenge;
¨ deletipe e halengoro thaj e problemengoro taro autoriziripe e Ministeripaskoro thaj deipe bahania thaj iniciative bašo olengoro hinavipe;
¨ deipe bahania e ministroske bašo dikhipe e materiaongoro baše bešina e Radakoro ki Republika Makedonia so si telo autoriziripe e Ministeripaskoro;
¨ arakhipe e phirnikane keripaskoro buti thaj i butjarni disciplina e butjarnengiri ano sektoro;
¨ realizacia e niale kontaktongoro e avere vastarutnenca ke sektoroja; ¨ vastaripe e klasificirime informacienca; ¨ thaj avera butja thaj dende butja save so ka oven oleske dende.
I
21
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
Ano Sektoro baši koordinacia e butjengiri e ministroskiri kerena funkcia duj ulavde ofisoja.
1. Ulavdo ofiso baši koordinacia e butjengiri e ministroskiri
Vastarutno: Gorica Atanasova
O ulavdo ofiso kerela akala dende butja:
¨ keripe buti pale rodipa e dizutendar di o ministero; ¨ keripe buti tari internacionalnikani kolaboracia thaj korespondencia e
ministrosa; ¨ keripe buti ke protokoloarnikane butja, planiripe diveskere dende butja,
keripe thaj datiripe e arakhipangoro e ministereskoro, keripe vakerdipa thaj mothovipa;
¨ arakhipe thaj laharipe e dokumentaciakoro baše bešina ko Khedipe e Republika Makedoniakoro, Radi e Republika Makedoniakoro thaj olengere butjarne badania;
¨ organizacia thah evidencia baši buti ko Kolegiumo; ¨ keripe evidencia baše e xramovina thaj aver aktoja taro autoriziripe e
Ministeripaskoro; ¨ keripe organizaciakere-tehnikane thaj protokolarnikane butja; ¨ keripe butja bašo hivipe e savaxtune sudoskere rinhibarnengoro; ¨ legaripe e sumarnikane registroskoro ke savaxtune sudoskere
rinhibarne sakone sudoske thaj hibake ulavde palo abecedakoro nie e rinhibarneskoro.
O ulavdo ofiso trubul te kerel peskere dende butja prekal e sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ul.Ofiso, konsiliaro baši internacionalnikani kolaboracia thaj korespodencia, terneder kolaboratoro baši internacionalnikani kolaboracia thaj korespodencia, korkorutno referento (tehnikano sekretaro), uo kolaboratoro baše relacie e dizutnenca, kolaboratoro baše relacie e dizutnenca, kolaboratoro baši koordinacia e butjakoro e ministroskiri thaj uo referento (tehnikano sekretaro). Akana si pherde akala titule: vastarutno e ul. ofisoskoro, kolaboratoro baši koordinacia, ternedere kolaboraroro baši internacionalno kolaboracia thaj korespodencia thaj korkorutno referento (tehnikano sekretaro).
22 MINISTERIPE BAŠO AIPE
Vastarutno: nane panda dendo
¨ realizacia thaj kontaktoja e resursenca bašo putardo informiripe thaj organiziripe bešina e prezententonca e mediumengere thaj e informativnikane avazenca;
¨ dikhipe e resursengoro bašo putardo informiripe; ¨ dikhipe thaj analiza e putarde gindipaskoro; ¨ laharipe e veb-sajtoskoro ko Ministeripe bašo aipe; ¨ khedipe, sistematiziripe thaj auriripe e evidentongoro thaj e informaciengoro
ko veb-sajto.
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala dende butja prekal e peskere sistematizirime butja: vastarutno ko Ulavdo ofiso, uo kolaboratoro (portparolo), uo kolaboratoro bašo laharipe ko veb-sajto, terneder kolaboratoro baše relacie e putardipasa thaj terneder kolaboratoro bašo dikhipe e portaloskoro uslugi.gov.mk thaj ko Dizutnikano divari. Pherde si e butjarne thana e anavesa uo kolaboratoro.
Sektoro bašo juristikanosudope
Vastarutno: nane panda dendo Telovastarutno: Bukurije Ajdini Ano Sektoro bašo juristikano sudope ovena kerde butja save so sip handle e sudipasa, putarde došalipasa, avere juristikane sudopaskere organenca, došalipaskiri obligacia thaj obligacia baše phagipa, advokatura thaj avera forme ki juristikani arka, o kustikipe, plesutnipe, aikane hakoja thaj obligaciakere relacie, amnestia thaj o amnestiripe, došalipaskiri, parnicakiri thaj avralprocesikani procedura.
E sektoresa bašo juristikano sudope vastarela vastarutno save so resarin te barjarel thaj te pašarel e politike ane fremia e Sektoreskoro, olengiri koordinacia thaj realizacia, thaj vastaripe e Sektoresa ano keripe buti save so sip handle e sudosa, putarde došalipasa, putarde hakojengere arakhipasa, aver juristikane organenca. Oleskere butjarne dende butja phandena:
¨ vastaripe e Sektoresa; ¨ organiziripe, dromaripe thaj koordiniripe e butrjakoro ko Sektoro; ¨ keripe buti ko direktikano kontroliripe thaj supervizia upral o keripe buti; ¨ ulavdipe e butjengoro thaj e dende butjengoro ke ulavde ofisoja;
I
23
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
¨ deipa dromaripa ani buti thaj i trubutni phirnikani dendi arka ani buti thaj o keripe e majkompleksikane butjengoro thaj deletipe ano thavdipe olengere keripaskoro;
¨ pašaripe e planoskoro thaj e bahan-programakoro baši buti ko Sektoro; ¨ deipe bahan koncepcie ke zakonoja taro juristikano sudope thaj aver
sistematikane puipa; ¨ iniciripe e soluciengoro ke ulavde problemoja; ¨ leipe than ani buti ke butjarne badania ki Radi thaj Khedipe e republika
Makedoniakoro kana adaleske si autorizirime; ¨ deipe raportoja baši realizacia e programakoro; ¨ keripe kontaktoja e avere vastarutnenca ke sektoroja thaj leipe-deipe
informacie olenca; ¨ arakhipe bašo phirnikano baripe thaj butjarni disciplina e butjarnengiri ano
Sektoro; ¨ analiziripe thaj ocenipe e halengoro ani ranik baši savi so si formiripe o
Sektoro; ¨ kontramandatiripe e problemengoro thaj deipa neve idée baše butja tari ranik
savi so uarela o Sektoro; ¨ vastaripe e klasificirime ionformacienca; ¨ thaj aver butja thaj dende butja save so ka oven oleske dende.
Ano Sektoro bašo juristikano sudope funkcionirinena pand ulavde ofisoja. 1. Ulavdo ofiso baše normativnikane aktivipa ani došalipaskiri thaj dizutnikani materia
Vastarutno: Nikola Prokopenko
O ulavdo ofiso isi olen akala autoriziripa:
¨ keripe bahania bašo anipe e zakonengoro, itra e zakonengoro thaj bahania ke zakonoja thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja ani došalipaskiri thaj dizutnikani materia;
¨ keripe analiza bašo realiziripe e zakonengoro tari došalipaskiri thaj dizutnikani materia;
¨ keripe komparativnikane analize thaj analize ke internacionalnikane standardoja taro došalipaskoro thaj dizutnikani materia;
¨ keripe gindipe pale zakonoja thaj iniciative baši ocean e konstitucionalnipaskiri ke zakonoja taro autorizirime thaj dizutnikani materia.
24 MINISTERIPE BAŠO AIPE
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala dende butja prekal e sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliaro bašo normativnikano aktivipa ani došalipaskiri materia, kolaboratoro bašo normativnikano aktivipa ani dizutnikani materia, terneder kolaboratoro bašo normativnikano aktivipa ani došalkeripaskiri materia thaj terneder kolaboratoro ani dizutnikani materia. Pherde si e titule vastarutno e ulavde ofisoskoro thaj konsiliaro bašo normativnikano aktivipa ani došalipaskiri materia.
2. Ulavdo ofiso baše sudoja, putardo došalipe thaj aver juristikane sudoskere organoja Vastarutno: Nada Bocevska
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa:
¨ keripe bahania bašo anipe zakonoja, itre e zakonengere thaj bahania ke zakonoja thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja tari ranik e sudipaskiri, putarde došalipaskoro, advokatura thaj aver juristikane sudopaskere organoja;
¨ keripe raportoja, gindipa, analize, dikhipa, informacie thaj aver materialoja save so si ki relacia e butjasa ko sudope, putardo došalkeripe, putardo došalkeripe, advokatura thaj aver juristikanesudopaskere organoja;
¨ deletipe thaj sikljovipe e butjakoro e sudoskoro ani relacia e organizaciasa, vaxtipasa, ekspeditivnikanipasa thaj aurnipasa ko olengoro butikeripe, ekspertiza thaj porota;
¨ keripe kolaboracia e putarde došalipasa palo puipe e arakhipaskoro ke generalnikane šartia butjakere, sar thaj aver puipa taro jekhethano intereso;
¨ leipe than ano keripe supervizia upral o butikeripe thaj keripe e superviziakoro upral o butikeripe;
¨ anipe Sudoskoro divari e butjakoro; ¨ keripe arakhipe e realizaciake ko Divari e butjakoro e sudoskoro thaj deipa
instrukcie thaj vakerdipa bašo leskoro keripe buti thaj dikhipe ani relacia e keripasa ko Sudoskoro divari;
¨ deletipe e butjakoro ke juristikane sudoskere institucie thaj pošukar keripe thaj anglipe olengere butjakoro;
¨ deletipe ki realizacia e implementaciakoro thaj arakhipaskoro tari intelektualnikano plesutnipa;
¨ deletipe ki realizacia ki Strategia jekhajekh e Akciakere planosa baši reforma ano juristikano sudipaskoro sistemo phandlo e autoriziripasa e Sektoresa;
¨ keripe buti so si ki relacia e juristikane sudoskere vastaripasa; ¨ keripe buti so si phandlo e deipasa e juristikane sudoskere egzamenosa; ¨ keripe evidencia baše sudoja, korkorutne sudiakere konsiliaroja, phirnikane
kolaborantia, sudoskere anglobutjarne, sudoskere referentoja, vastaripaskoro-
I
25
KOTOR
tehnimako thaj aver personalo ke sudoja, save so ikerena e evidentoja bašo anav thaj familiakoro anav, data thaj than biandipaskoro, nacionalnipe, than divdipaskoro, digri e edulaciakoro, phirnikano anav, pendaripe e avralphuvakere hibengoro, sar thaj aver evidentoja e zakonesa;
¨ keripe evidencia baše preperutne ki sudoskiri policia, olengiri arma thaj uniforma, keripe dikhipe ano arakhipaskoro hali e sudoskoro thaj deipa rekomendacie thaj droma bašo lengoro pošukarkeripe;
¨ keripe evidencia baše putarde došalutne, themakere oficialutne ano došalkeripe, vastaripaskoro-tehnikano thaj aver personalo ke sudoja, save so ikerena e evidentoja bašo anav thaj familiakoro anav, data thaj than biandipaskoro, nacionalnipe, than divdipaskoro, digri e edulaciakoro, phirnikano anav, pendaripe e avralphuvakere hibengoro, sar thaj aver evidentoja terminirime e zakonesa;
¨ khedipe thaj legaripe e statistikane evidentongoro thaj keripe statistikane raportengoro baši buti ke sudoja thaj putarde došalkeripa;
¨ keripe niali sudoskiri statistika thaj keripe beršeskere evidencie ki statistika, khedipe thaj keripe buti ke statistikane evidentoja;
¨ khedipe thaj keripe buti ke evidentoja.
O ulavdo ofiso trubul te kerel peskere dende butja prekal akala sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliarobašo sudoja, konsiliaro bašo putardo došalipa thaj aver juristikane sudoskere organoja, konsiliaro baši sudoskiri policia, konsiliaro bašo intelektualnikano plesutnipe, kolaboratoro baše sudoja, terneder kolaboratoro baše sudoja, terneder kolaboratoro bašo putardo došalkeripe thaj aver juristikane sudoskere organoja thaj korkorutno referento (statistiko). E pherde butjarne thana si phandle e titulenca: vastarutno e ulavde ofisoskoro thaj konsiliaro bašo sudoja, terneder kolaboratoro baše sudoja thaj korkorutno referento (statistiko).
3. Ulavdo ofiso baši amnestia thaj dendipe e škodakoro
Vastarutno: Dragan Temelkov
¨ keripe bahania bašo amnestiripe ko individualnikane adalatime sime thaj keripe bahania bašo grupakoro amnestiripe;
¨ keripe e butjengoro ani relacia e dendipaske ko škodipe e simenge save si bifaktengoro adalatime thaj bifundakoro ja pale bizakoneskoro si lele taro tromalipe;
¨ keripe lelipe, ulavdipe thaj notiripe e postakoro bašo amnestiripe thaj rodipa; ¨ vastaripe e štembilenca, keripe administrativnikane thaj thavdutne butja thaj
arhiviripa e objektongoro taro amnestiripe thaj rovdipa.
26 MINISTERIPE BAŠO AIPE
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala peskere dende butja prekal e akala sistematizirime butharne thana: Vastarutno e ulavde ofiseskoro, konsiliaro bašo amnestiripe, konsiliaro bašo deipe e škodakoro, terneder kolaboratoro bašo dendipe e škodakoro, korkorutno referento (arhivaro) thaj terneder referento (arhivaro). Sa e sistematizirime thana si pherde.
4. Ulavdo ofiso bašo proceduripe pale rodipa thaj rovdipa thaj rovdipa pali buti ke juristikane sudoskere organoja organi
Vastarutno: Aleksandar Aleksovski
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa:
¨ keripe buti pale rodipa thaj rovdipa e dizutnengere baši buti ke sudoja save so si ki relacia e iranipasa e durudipaskoro ki sudoskiri procedura ja pale ki buti ke sudoskere oficialia;
¨ rodljaripe pale rodipa thaj rovdipa e dizutnengere save so sip handle e butjasa ke putarde došalipa thaj aver juristikane sudoskere organia thaj keripe informacie, analzie thaj aver materialoja so sip handle e rodipasa thaj rovdipasa;
¨ legaripe evidensia pale rodipa save so si dende pali buti e sudonge, putarde došalutnenge thaj aver jursitikane sudoskere organoja.
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala dende butja prekal akala sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliaro bašo keripe buti pale rodipa thaj rovdipa, uo kolaboratoro bašo proceduripe pale rodipa thaj rovdipa, terneder kolaboratoro bašo proceduripe pale rodipa thaj rovdipa thaj referento (arhivaro). E pherde titule si vastarutno, kolaboratoro thaj terneder kolaboratoro bašo proceduripe pale rodipa thaj rovdipa.
5. U;avdo ofiso bašo dendo dumo ko Radakoro agento
Vastarutno: Danica Stanojevi
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa: ¨ keripe savaxtuni analiza ke ande adalatipa thaj sudoskiri praktika ko
Europakoro sudo baše manušikane hakoja; ¨ sublimiripe e majbare hinavipangoro ko Europakoro sudo baše manušikane
hakoja thaj tromalipa; ¨ deipa dendo dumo ani buti ko Radakoro agento ko keripe arakhipe ki
Republika Makedonia pali relacia e dede rodipandar save so si mujal olate anglo Europakoro sudo baše manušikane hakoja;
I
27
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
¨ keripe dikhipe ane sudoskere thaj vastaripaskere objektoja, sar thaj sakoja aver dokumentacia ke kherutne organoja, a si phandle e butjasa ko Radakoro agento;
¨ maškaripe ane kontaktoja ko Europakorosudo e kherutne sudonca, vastaripaskere organenca thaj aver organenca ki Republika;
¨ deipa dendo dumo e Radakere agentoske ko komuniciripe thaj leipe e verver aktivipangoro phandle e arakhipasa e manušikane hakojenca ane fremia ko Konsilo eEuropakoro thaj e Europakoro sudo baše manušikane hakoja;
¨ deletipe ke realizacie e dajatvengoro ko kherutne organoja save ikljovena tare hinavipa ko Europakoro sudo baše manušikane hakoja.
O ulavdo ofiso trubul te kerel peskere dende butja prekal e akala sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliari bašo dendo dumo e Radakere agentoske (bipherdo butjarno than), uo kolaboratoro bašo dendo dumo e Radakere agentoske (bipherdo than), kolaboratoro bašo dendo dumo ko Radakoro agento thaj terneder kolaboratoro bašo dendo dumo ko Radakoro agento.
Sektoro baši supervizia e butjakiri e kerutnengiri, notarengiri thaj mediatirengiri medijatorite
Vastarutno: Zdravka Skalova Telovastarutno: Vladimir Jankovski
Ano Sektoro baši supervizia e butjakiri e kerutnengiri, notarengiri thaj mediatorengiri ovena kerde butja taro rotame butipe e Ministeripaskoro save so si phandle ki supervizia e butjakiri e kerutnengiri, sar thaj supervizia ki buti e notarengiri thaj mediatorengiri.
E Sektoresa baši supervizia e butjakiri e kerutnengiri, notarengiri thaj mediatorengiri vastarela vastarutno save so isi resarin te barjarel thaj pašakerel e politike ane fremia e Sekotoreskere, olengiri koordinacia thaj realizacia ano drom e keripaskoro ki supervizia upral i buti e kerutnengiri, notarengiri thaj mediatirengiri. Oleskere butjarne dende butja si ki relacia e:
¨ vastaripe e Sektoresa; ¨ organiziripe, dromaripe thaj koordiniripe e butjakoro ko Sektoro; ¨ keripe direktikano kontroliripe thaj supervizia upral o keripe e butjengoro; ¨ ulavdipe e butjengoro thaj e dende butjengoro e vastarutnenge e ulavde
ofisongoro; ¨ zurardipe e ulavdipaskoro palo savo ovela kerdo o supervizipe upral i buti e
kerutnengiri, notarengiri thaj mediatorengiri; ¨ keripe agorutno raporto bašo kerdo supervizipe ki buti e kerutnengiri,
notarengiri thaj mediatorengiri thaj definiripe palo bahan merke thaj aktivipa;
28 MINISTERIPE BAŠO AIPE
¨ deipa instrukcie ani buti thaj o trubutno dendo dumo ani buti thaj o keripe e majkompleksikani buti thaj dende butja thaj deletipe ano thavdipe olengere keripaskoro;
¨ leipe than ano keripe zakoneskere thaj telozakoneskere aktoja tari ranik palo keripe, notarikane butja thaj mediatoripe;
¨ iniciripe e hinavipaske ke ulavde problemoja; ¨ leipe than ki buti ke butjarne badania ko Khedipe thaj i Radi kana adaleske si
autorizirime; ¨ arakhipe bahan-programa baši buti e Sektoreske; ¨ deipa raportoja baši realizacia ki programa e butjarnenge ano Sektoro; ¨ realizacia e kontaktonge e avere vastarutnenge ke sektoroja thaj leipe-deipe
informacie; ¨ legaripe poze tare poue themakere oficialutne; ¨ analiziripe thaj ocene ke halia ani ranik savake si formirime o Sektoro; ¨ arakhipe bašo hinavipe e problemengoro thaj deipe neve idée baši buti tari
ranik savi so uharela o Sektoro; ¨ arakhipe bašo phirnikano anglipe thaj butjarni disciplina e butjarnengiri ano
Sektoro; ¨ thaj keripe aver butja thaj dende butja save so ka oven oleske dende.
Ano Sektoro baši supervizia e kerutnenge, notarenge thaj mediatorenge funkcionirinena duj ulavde ofisoja.
1. Ulavdo ofiso bašo supervizipe e butjakoro e kerutnengoro
Vastarutno: Emilija Paparova
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa:
¨ keripe bahania bašo anipa zakonoja, itre thaj bahania e zakoneskere thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja ko keripe;
¨ keripe raportoja, gindipa, analize, dikhipa, informacie thaj aver materialoja save so si ki relacia e butjasa e kerutnengiri;
¨ keripe nialo thaj avralnialo supervizipe e butjakoro e kerutnengoro; ¨ keripe kontrola e butjakoro e Komorakoro taro kerutne; ¨ keripe dikhipe ko than e aktongoro, evidenciakoro savi so ovel kerdi,
labaripe e klasificirime informaciengoro, aurnipe e keripaskoro, pokinipe e pursakongoro, supervizia ke labaripa e Zakoneskere bašo kerdipe thaj e normativoja save si xramome taro Ministeripe bašo aipe;
¨ keripe raportoja bašo kerdo dikhipe; ¨ keripe telozakoneskere aktoja thaj aver regulative;
I
29
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
¨ leipe than ano keripe e instrukciengere lilengoro thaj standardongoro bašo buti tari rig e Komorakoro tare kerutne;
¨ legaripe evidencia ke kerutne, telokerutne thaj asistentia e kerutnengere; ¨ keripe preparacia e dokumentaciakoro bašo ikaldipe konkurso thaj bašo
alusaripe e kerutnengoro; ¨ keripe dikhipe ki dokumentacia bašo anavipe telokerutne thaj bašo razipe baše
asistentoja e kerutnengere; ¨ keripe preparacia ki dokumentacia bašo hinavipe e ministereskoro pale
rovdipa tari dujto digra; ¨ keripe dokuemtacia bašo deipe legitimacie e kerutnenge; ¨ keripe evidencia e simenge save so agorde o egzameno baše kerutne; ¨ deipe tehnikano dendo dumo ki Komisia bašo deipe egzameno baše kerutne
save so ka keren o egzameno.
O ulavdo ofiso trubul te kerel peskere dende butja prekal e sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliaro bašo supervizipe ki buti e kerutnengiri, duj ue kolaboratoria baši supervizia e butjakiri e kerutnengiri, terneder kolaboratori bašo dikhipe e butjakoro e kerutnengoro thaj terneder referento (arhivaro). E bitjarne thana si palune duj titule save so nane pherde.
2. Ulavdo ofiso baši supervizia ki buti e notarengiri thaji medijatorengiri
Vastarutno: Lidija Kojeva
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa:
¨ keripe bahania bašo anipe zakonia, itre thaj bahania ko zakonia thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja tari ranik e keripaskoro ke notarikane butja;
¨ keripe raportoja, gindipa, analize, dikhipa, informacie thaj aver materialoja save sip handle e butjasa e notarengiri;
¨ keripe supervizia ki buti e notarengiri pali oficialnikani durudin ja pale palo dendo rodipe tare interesirime manuša;
¨ keripe supervizia e butjakiri ki Notarikani komora ki Republika Makedonia; ¨ keripe dikhipe ke lila thaj aktoja, supervizia ki kancelaria ko notaro, registaro,
resarinasa ulavde te ovel kontrolirime o jekhajekhipe e notarikane aktivipangoro e terminantenca taro zakono bašo keripe notarikane butja;
¨ keripe bešinakoro xramovipe bašo kerdo supervizipe, deipe merke bašo cidipe thaj sankcioniripe e zurarde binormativengoro kori notaro;
¨ legaripe e evidenciakoro ke sime save so dende egzameno ko notarikano egzameno;
30 MINISTERIPE BAŠO AIPE
¨ deipe tehnikano dendo dumo e Komisiake bašo deipe notarikano egzameno ko keripe e egzamenoskoro;
¨ keripe e dokumentaciakoro bašo ikaldipe konkurso thaj bašo alusaripe e notarengoro;
¨ keripe konvencie baše notaria; ¨ keripe aktoja bašo anavipe thaj kontramandatiripe e notarengoro; ¨ igaripe e evidenciakoro e notarengoro; ¨ igaripe e evidenciakoro e anakerdengoro thaj e kontramandatirime
notarengoro; ¨ keripe bahania bašo anipe zakonoja, itre e zakoneskere, itre e zakoneskere
thaj bahania ko zakonia thaj aver normativoja thaj generalnikane aktoja tari ranik e mediatorengiri;
¨ keripe raportoja, gindipa, analize, dikhina, informacie thaj aver materialoja save so sip handle e butjasa e mediatorengiri;
¨ keripe thaj revidiripe e Programakoro bašo treningo e mediatirengoro; ¨ keripe supervizia e butjakiri e mediatorengiri palo oficialnikano durudipe ja
pale palo dendo lafi e zainteresirime simengoro; ¨ keripe supervizia ki buti ki Komora e mediatorengiri; ¨ keripe butjakoro xramovipe baši kerdi supervizia, deipe bahani e merkenge
bašo cidipe thaj sankcioniripe e zurarde binormativengoro kori o mediatoro; ¨ legaripe e evidenciakoro ke sime save so agorde treningo baše mediatoria.
O ulavdo ofiso trubul te keel peskere dende butja prekal akala sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliaro baši supervizia e butjakiri e notarengiri, konsiliaro bašo supervizipe e butjakiri e mediatorengiri (bipherdo butjarno than) uo kolaboratori bašo supervizipe ki buti e notarengiri, uo kolaboratori bašo supervizipe e butjakiri e mediatorengiri (bipherdo butjarno than).
Sektoro bašo internacionalnikano juristikano dendo dumo
Vastarutno: Verka Cvetanovska Telovastarutno: nane panda dendo
Ano Sektoro bašo internacionalnikano juristikano dendo dumo ovena kerde butja taro rotame butipe e Ministeripaskoro save so si ki relacia e phandipasa dujerigengere phandle lafengoro bašo internacionalnikano dendo dumo, ekstradicia thaj transfero e adalatime simenge thaj internacionalnikano dendo dumo ano proceduripe pale rodipa ani došalkeripaskiri thaj dizutnikani ranik.
I
31
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
E Sektorosa baši internacionalnikani juristikani arka vastarela vastarutno save so isi resarin te barjarel thaj te pašarel e politike ane fremia e Sektoreskere, olengiri koordinacia thaj realizacia ano drom e realiziripaskoro e internacionalnikane juristikane arkakoro. Oleskere butjarne durudipa phandena:
¨ vastaripe e Sektoresa; ¨ organiziripe, dromaripe thaj koordinacia e butjakoro ko Sektoro; ¨ keripe direktikani kontrola thaj supervizia upral o keripe e butjengoro; ¨ ulavdipe e butjengoro thaj e dende butjengoro e vastarutnenge ke ulavde
ofisoja; ¨ deipa instrukcie ani buti thaj o trubutno phirnikano dendo dumo ani buti thaj
keripe e majkompleksikane butja thaj deletipe e thavdipaskoro thaj dikhipe sar ovena kerde;
¨ pašakeripe e planoskoro baši buti ko Sektoro; ¨ deipa durudipa e asistentoske; ¨ deipa bahania ke koncepcie ke zakonoja, dujerigengere phandle lafia so i
Republika Makedonia phandela e avere phuvenca taro juristikano sudoskoro ranikipe thaj aver sistematikane puipa;
¨ iniciripe te oven arakhle e hinavipa ke ulavde problemoja; ¨ leipe than ki buti e butjarne badanende ko Khedipe thaj i Radi kana adaleske
si autorizirime; ¨ arakhipe bahan-programa baši buti ko Sektoro; ¨ deipa raporto baši realizacia e programakoro baše butjarne ano Sektoro; ¨ realiziripe e kontaktongoro e avere vastarutnenca ke sekotoroja thaj averipe e
informaciengoro; ¨ legaripe e pozengoro tare ueder themakere oficialutne; ¨ arakhipe bašo phirnikano barjovipe thaj butjakiri disciplina e butjarnengiri ano
Sektoro; ¨ analiziripe thaj ocenipe e halengoro ani ranik savake si formirime o Sektoro; ¨ arakhipe bašo hinavipe e problemengoro thaj deipe neve idée baši buti tari
ranik savi so uharela o Sektoro; ¨ vastaripe e klasificirime informacienca; ¨ thaj keripe aver butja thaj dende butja save so ka oven oleske dende.
Ano Sektoro baši internacionalno juristikano dendo dumo kerena buti trin ulavde ofisoja.
32 MINISTERIPE BAŠO AIPE
Vastarutno: Mira Dimiškovska
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa:
¨ keripe e butjengoro ki ekstradicia; ¨ keripe e butjengoro pale objektoja bašo transfer e adalatime simenge,
makedoniakere themutnenge, saven so isi sankcia phandlipe ane phandlipaskere-terbiatime institucie ke avralphuvakere thema thaj avralphuvakere themutne save so phanljovena ko phandlipe ane sankciakere- terbiatime institucie ani Republika Makedonia;
¨ raportipe bašo angloadalatime phandlipe e avralphuvakere themutnenge ki Republika Makedonia thaj deipe ojavakerdipe baši vizita, sar thaj raportipe bašo phandlipe e makedoniakere themutnenge ane avralphuvutne thema;
¨ kjolaboracia e Ministeripasa baše andrune butja, sankciakere-terbiatime isntitucie thaj INTERPOL so si phandlo e simenca save so arakhljovena ano ekstradiciono phandlipe thaj ko ikerdipe e sankciakoro phandlipe;
¨ legaripe statistika palo objektoja tari ekstradicia thaj transfer e adalatime simengoro;
¨ keripe rodipa e kherutne thaj avralphuvale sudongoro ano sikavipe e juristikane dende dumeskoro ane došalkeripaskere objektoja bašo sankciakiri evidencia, ano došalutne objektoja bašo došalkeripaskoro paldipe thaj ane došalkeripaskere objektoja bašo cidipe e pozengoro;
¨ keripe e butjengoro ano keripe thaj phandipe e dujrigale phandle lafengoro ani ranik e internacionalnikane juristikane arkakoro thaj dikhipe thaj deletipe olengere keripaskoro;
¨ deletipe e ratifikuime konvenciengoro baši olengiri implementacia ko keripe buti pale objektoja taro internacionalnikano juristikano dendo dumo;
¨ deletipe thaj keripe buti ki Europakiri konvencia baši ekstradicia, Europakiri konvencia bašo transfer e adalatime simengoro thaj e Europakere konvenciakoro bašo juristikano dendo dumo ani došalkeripaskiri material e dipherde protokolongoro;
¨ keripe raportoja thaj analize bašo Prezidento, Khedipe thaj i Radi ki Republika Makedonia tari ranik e internacionalnikane juristikane arkakoro;
¨ kolaboracia e diplomatikane-konzularnikane prezententipe ani Republika Makedonia thaj e diplomatikane-konzularnikane prezententipe e Republika Makedoniakoro ane avralphuva ko internacionalnikane juristikane arke;
¨ keripe lelipe, ulavdipe thaj notiripe posta tari ranik e internacionalnikane juristikane dende dumeskiri;
¨ vastaripe e štembilenca thaj peatenca, keripe administrativnikane thaj thavdutne butja thaj arhiviripe e objektongoro tari internacionalno juristikani arka.
I
33
KOTOR
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala peskere dende butja prekal e akala sistematizirime butja: vastarutno ko Ulavdo ofiso, kosiliaro baši ekstradicia (bipherdo), konsiliaro bašo transfer, uo kolaboratoro baši ekstradicia, terneder kolaboratoro bašo transfer (bipherdo), korkorutno referento (arhivaro) thaj terneder referento (arhivaro).
2. Ulavdo ofiso bašo proceduripe pale rodipa ani došalkeripaskere rodipa ani došalkeripaskiri thaj dizutnikani materia
Vastarutno: Nada Simjanovska
¨ keripe buti pale rodipa ke kherutne thaj avralphuvakere sudoja thaj ano sikavdipe ki internacionalnikani juristikani arka ane došalkeripaskere thaj e dizutnikane objektoja bašo deipe thaj intervjuiripe;
¨ proceduripe pale rodipa ke khereskere thaj avralphuvakere sudoja ano sikavdipe e internacionalnikane juristikane arkakoro ko angigaripe thaj egzekutivipe e avralphuvakere sudoskere deciziengoro ane došalkeripaskere objektoja bašo deipe;
¨ deipa gindipa bašo puipe ani relacia e reciprocitetosa ke avralphuvakere themutne ani Republika Makedonia;
¨ proceduripe pale objektoja save so si ki relacia e alimentaciakere rodipanca, jekhajekh e Njujorkeskere konvenciasa baše alimentaciakere rodipa;
¨ legaripe statistika pale dizutnikane objektoja ; ¨ keripe e butjengoro ano keripe thaj phandipe ke dujerigengere phandle lafia
ani ranik e internacionalnikane juristikane arkakere thaj deletipe e olengere normativnikane keripa buti;
¨ deletipe tare ratifikuime konvencie bašo lengoro implementiripe ko keripe buti pale objektoja tari internacionalnikano juristikano dendo dumo ani dizutnikani materia;
¨ deletipe thaj keripe buti ki Hagoskiri konvencia baši dizutnikani procedura, Hagoskiri konvencia bašo hinavipe e trubutnipaskiri tare avralphuvutne juristikane dokumentoja, Konvencia bašo realiziripe e alimentaciakoro rodipe avrial e phuvatar, Konvencie save so si ki relacia e angigaripasa thaj e kerdipasa tare arbitrarnikane sudoja thaj av.;
¨ keripe raportoja thaj analize bašo Prezidento, Khedipe thaj i Radi ki Republika Makedonia tari ranik e internacionalnikane juristikane dende dumestar;
¨ kolaboracia e diplomatikane-konzularnikane prezentiripastar ani Republika Makedonia thaj diplomatikane-konzularnikane prezentiripastar ani Republika Makedonia ane avera phuva ki internacionalnikani juristikani arka;
¨ lelipe, ulavdipe thaj notiripe e postakoro tari ranik tari internacionalnikano juristikano dendo dumo.
34 MINISTERIPE BAŠO AIPE
O ulavdo ofiso trubul te kerel peskere dende butja prekal e sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, duj konsiliaroja bašo proceduripe baše rodipa ani došalkeripaskiri thaj dizutnikani materia, kolaboratoro bašo proceduripe pale rodipa ano došalkeripaskere thaj dizutnikane materie, korkorutno referento bašo proceduripe pale rodipa ano došalkeripaskere thaj dizutnikane materiakoro (bipherdo) thaj terneder referento (arhivaro).
3. Ulavdo ofiso baše rinhibaripe, lektoriripe thaj hibakiri redakcia
Vastarutno: nane panda dendo
¨ lektoriripe thaj hibakiri redakcia ko keripe e zakoneskere proektoja, aver xramovina thaj aktoja;
¨ keripe rinhibaripe e tekstongoro ke juristikane aktoja thaj informativnikane thaj aver materialoja tari anglikani hib ki makedonikani hib thaj irame thaj legaripe e registroskere ke rinhibaripe;
¨ keripe rinhibaripe ke tekstoja ke juristikane aktoja thaj informativnikane thaj aver materialoja tari albanikani hib ki makedonikani thaj irame.
O ulavdo ofiso trubul te kerel oleskere dende butja prekal e akala sistemtizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso (bipherdo), konsiliaro bašo deletipe thaj redakciakere keripa buti ke normativoja, uo kolaboratoro (rinhibarno), terneder kolaboratoro (rinhibarno tari anglikani ki makedonikani hib thaj irame; bipherdo) thaj terneder kolaboratoro 9rinhibarno tari albanikani ki makedonikani hib thaj irame).
Sektoro baši themakiri vastarin, alusaripaskoro sistemo thaj vastaripaskere autoriziripa
Vastarutno: Zagorka Tnokovska Telovastarutno: Violeta Atanasovska
Ano Sektoro baše themakere vastaripa, alusaripaskoro sistemo thaj vastaripaskere autoriziripa ovena kerde butja so si ki relacia e themakere vastaripasa, alusaripaskere vastaripasa, alusaripaskere sistemoskoro, legaripe evidencia ko alusaripaskoro hako, keripe e butjengoro save so na perena ano autoriziripe taro aver organo e themakere vastarinakoro.
I
35
KOTOR
¨ vastaripe e Sektoresa; ¨ organiziripe, dromaripe thaj koordiniripe e butjasa ko Sektoro; ¨ keripe direktikani kontrola thaj supervizia upral o keripe e butjengoro; ¨ ulavdipe e butjengoro thaj dende butjengoro e vastarutnengoro ke ulavde
ofisoja; ¨ deipe instrukcie ani buti thaj o trubutno phirnikano dendo dumo ani buti thaj
keripe e majkompleksikane butjengoro thaj deletinela o thavdipe olengere keripaskoro;
¨ pašakeripe e planoskoro baši buti ko Sektoro; ¨ deipe durudipa taro asistento-vastarutno; ¨ bahanipe koncepcie ko zakonoja thaj aver sistematikane puipa; ¨ iniciripe e ulavde problemengoro; ¨ leipe than ki buti ko Khedipe thaj Radi kana adaleske si autorizirime; ¨ leipe than thaj iniciripe butjarne bešina e avere organenca bašo leipe poza pale
disave puipa; ¨ leipe than thaj organiziripe debate pale terminirime zakonoja taro autoriziripe
e sektoreskoro; ¨ realiziripe kontaktoja e avere vastarutnenca ke sektoroja thaj leipe thaj deipe
e informaciengoro; ¨ legaripe poze taro ueder themakere oficialutne; ¨ analiziripe thaj ocenipe e halengoro ani ranik savake si formirime o Sektoro; ¨ iniciripe te oven hinavde e problemoja thaj e deipa idee baše neve solucie; ¨ vastaripe e klasificirime informacienca; ¨ thaj keripe buti thaj dende butja so ka oven oleske dende.
Ano Sektoro baše themakere vastarina, alusaripaskoro vastaripe, alusaripaskoro sistemo thaj vastaripaskere autoriziripa funkcionirinena trin ulavde ofisoja thaj 34 reonikane ulavde ofisoja.
36 MINISTERIPE BAŠO AIPE
Vastarutno: Jone Cvetkoski
O ulavdo ofiso isi ole akala dende butja:
¨ keripe itre thaj bahania ke zakonoja thaj aver normativoja phandle e organizaciasa thaj metodasa ki buti ki vastarin;
¨ keripe raportoja, analize, dikhina, informacie thaj aver materialoja bašo Khedipe thaj i Radi ki Republika Makedonia, so si ki relacia e organizaciasa thaj e metodesa ki buti e vastaripaskiri thaj o keripe e normativengoro baše organia ki vastarin;
¨ deletipe e halengoro thaj e ipotengoro ani ranik ki organizacia thaj o metodo e butjakoro ki buti e vastaripaskoro, keripaskoro buti ki vastarin, keripe normativoja baše organia ki vastarin thaj deipe bahan merke bašo olengoro ponadarutno anglipe;
¨ keripe itre thaj bahania ke zakonoja thaj aver normativoja phandle e alusaripaskere sistemoste, referendumo thaj dizutnikani iniciativa.
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala peskere dende butja prekal e akala sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliaro baše normativnikane aktivipa thaj vastaripaskere autoriziripa, terneder kolaboratoro baše normativnikane aktivipa thaj vastaripaskere autoriziripa thaj terneder kolaboratoro bašo normativnikano butikeripe thaj vastaripaskere autoriziripa thaj terneder referento (arhivaro). Uzal e titule vastarutno ko ulavdo ofiso thaj terneder kolaboratoro, e aver butjarne thana nane pherde.
2. Ulavdo ofiso bašo alusaripaskoro sistemo, poltikane partie, khedipa e dizutnengere thaj fondacie
Vastarutno: Marija Hristova
¨ keripe itre thaj bahania e zakonengere thaj aver normativengere phandle e alusaripaskere sistemosa, referendumesa thaj dizutnikane iniciativasa, baše politikane partie, bašo khedipa xramovina e alusarutnengoro bašo anipe zakonoja thaj deipe bahania bašo resipe kori o averipe e Konstitucionaleskoro ki Republika Makedonia;
¨ keripe itre thaj bahania ke zakonoja thaj aver normativoja save si phandle e organizaciasa thaj formiripasa e khedipangoro e dizutnengoro;
¨ deipe ojavakerdipe bašo labaripe e themakere simboloengoro thaj vakeripaskoro save so anavkerena anav e historikane simengoro thaj
I
37
KOTOR
thanengoro, nacionalnipaskoro, themakoro thaj olakere harnipaskoro, komuna ani Republika Makedonia ja pale Diz Skopje;
¨ keripe buti pale rodipa jekhajekh e Zakonesa baše donacie thaj sponzoripa.
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala peskere dende butja prekal e akala sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsiliaro baši evidencia e alusaripaskere hakoskoro thaj terneder kolaboratoro baše khedipa e diztnengere thaj fondacie. Pherde butjarne thana si e titule vastarutno ko ulavdo ofiso thaj o konsliaro baši evidencia ko alusaripaskoro hako.
3. Ulavdo ofiso bašo organizaciako-tehnikno thaj metodologikano kerdipe buti e evidentonge ano alusaripaskiri lista
Vastarutno: Julijana Georgievska
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa: ¨ zurardipe ke metodoligakane funde bašo automatizirime legaripe e
Alusaripaskere listakoro thaj e alusaripaskere thana zurarde e Zakonesa; ¨ thavdutno deletipe thaj auriripe e Alusaripaskere listakoro upral i funda e
evidentongoro lele tare autorizirime organoja zurarde e Zakonesa; ¨ notiripe e evientongoro baše alusaripa thaj ke xramovina ke alusaripaskere
thana; ¨ keripe analize ke evidentoja ano Alusaripaskiri lista; ¨ keripe tabele, dikhina, raportoja thaj informacie bašo hali e alusaripaskere
badanesa thaj beršeskere programenca baše aktivipa thaj e trubutne resursia; ¨ keripe e programakere soluciengoro ani relacia ani Alusaripaskiri lista pale
evidentoja baše alusaripa thaj taro teritorialnikano aspekto; ¨ keripe buti ke alusaripaskere thana, olengoro auriripe, deletipe e zakoneskere
limitoske bašo gendo sakone alusaripaskere thaneske, direktikano vizitipe ko tereno thaj deipe bahania bašo averipe e limitirime lineengoro ko alusaripaskoro than;
¨ keripe e saikeripaskoro ki Alusaripaskiri lista uzal i forma e alusaripaskoro; ¨ printipe, tehnikano keripe buti thaj deipe e Alusaripaskere listakoro.
O ulavdo ofiso trubul te kerel akala dende butja prekal e akala sistematizirime butjarne thanengoro: vastarutno ko Ulavdo ofiso, konsliaro baši baza ke evidentoja baši teritoria, konsliaro (programero), korkorutno referento bašo notiripe e evidentongoro thaj terneder referento bašo notiripe e evidentongoro. Numa i titula vastarutno ko ulavdo ofiso, e avera butjarne thana nane pherde.
38 MINISTERIPE BAŠO AIPE
Reoneskere ulavde ofisoja
O Ministeripe bašo aipe isi ole 34 reoneskere ulavde ofisoja. Olengere dende butja si ki relacia e:
¨ keripasa programakere solucie baši Alusaripaskiri lista pale evidentoja baše alusarutne thaj taro teritorialnikano aspekto;
¨ legaripe e alusaripaskere thanengoro, olengoro auriripe, deletipe e zakoneskere limiteskoro bašo gin sakone alusaripaskere thaneskoro, direktikani vizita ko tereno thaj deipe bahania ko averipe e limitengoro ko alusaripaskoro than;
¨ keripe e saikeripaskoro ki Alusaripaskiri lista uzal i forma e alusaripangoro; ¨ deipe bahania bašo averipe e evidentongoro ani Alusaripaskiri lista prekal e
direktikane kontrole ko tereno; ¨ deletipe e butjakoro taro matikano butikeripe; ¨ kolaboracia e organenca ki themakiri vastarin phandle e alusaripaskere
sistemosa thaj matikane butikeripasa.
Ano thavdipe bašo lelipe e simengoro save so si butjarne ane ofisoja Ko Ministeripe bašo aipe ani Vastarin bašo legaripe e matikane lilengoro. Dipherdo kotor e butjarnendar ane reoneskere ulavde ofisoja ano Ministeripe bašo aipe ka oven lele/butjarne ani Themakiri alusaripaskiri komisia (TAK) thaj o Vastaripe bašo legaripe e matikane lilengoro. Sa e 34 reoneskere ulavde ofisonge, sistematizirime si akala gende tare themakere oficialutne:
¨ 34 vastarutne ke ulavde ofisoja ¨ 3 konsiliaroja baše alusaripa ¨ 49 ue kolaboratoria baše alusaripa ¨ 4 kolaboratoria baše alusaripa ¨ 47 terneder kolaboratoria baše alusaripa ¨ 36 korkorutne referentoja baše alusaripa ¨ 59 referentoja baše alusaripa ¨ 23 terneder referentoja baše alusaripa ¨ 300 korkorutne referentoja (matiaria) ¨ 21 terneder referentoja (matiaroja) ¨ 11 teneder referentoja (deutne) ane ulavde ofisoja
I
39
KOTOR
32 terneder referentoja (deutne) ani thaneskere ofisoja.
Ano Anekso n-ro 4 si dendi i Lista e reoneskere ulavde ofisongiri thaj thaneskere ofisongiri ko M.
Sektoro baši Europakiri unia
Vastarutno: Frosina Tasevska Telovastarutno: nane panda dendo
Ano Sektoro baši Europakiri unia ovena kerde e autoriziripa taro rotame butipe ko Ministeripe so si ki relacia e realiziripasa ko proceso e europakere integraciakoro maškar i Republika Makedonia i Europakiri unia.
E Sektoresa bašo EU vastarela o vastarutno save so isi ole akala dende butja thaj autoriziripe:
¨ te vastaren e Sektoresa; ¨ te organizirinen, den drom thaj te keren koordinacia ki buti e Sektoreskoro; ¨ te kerel direktikani kontrola thaj supervizia upral o butikeripe e butjengoro ane
ulavde ofisoja; ¨ te ulavel e butja thaj e dende butja e vastarutnenge ke ulavde ofisoja; ¨ te den olen isntrukcie baši buti thaj phirnikani arka thaj te resel di o thavdipe
e butjengoro; ¨ te kerel arakhipe e realiziripaske ko plano thaj i programa baši buti so kerela e
vastarutnenca ke ulavde ofisoja thaj te del raportoja baši lengiri realizacia; ¨ te kerel analize, ocenipe thaj procenipe ke problemoja save so ikljovena; ¨ te inicirinel e neve idee baši buti tari ranik savi so uharela o Sektoro; ¨ te deletinel i realizacia ke dajatve save so ikljovena tari Konvencia baši
stabilizacia thaj asociacia (SSA) - Šero VII – aipe thaj andrune butja ano drom ko resipe ko nacionalnikano zakonoanipa kori o zakonoanipa e EU thaj e prioritetoja taro Partneripe bašo resipe ani EU thaj Nacionalnikani programa bašo leljaripe ko hako e EU (NPAA);
¨ te lel than ki buti ko Telokomiteto ko SSA bašo aipa thaj andrune butja; ¨ te vastarel e procesosa ko planiripe, koordinacia thajdeletipe e realizaciakoro
ko NPAA bašo ekatipe 23 – Juristikano sudipe thaj fundamentalnikane hakoja;
¨ te kerel kolaboracia sa e autorizirime institucienca ko akava ekatipa; ¨ te lel than ano deipe e dende dumeskiri ki buti ke badania ane fremia ko SSA
bašo realiziripe e procesoskoro ki europakiri integracia;
40 MINISTERIPE BAŠO AIPE
¨ te del droma thaj dende dumoja ke ozicie baše lafikeripa ki Europakiri unia ane ranika ko zakonoanipa (acquis);
¨ te del thaj te koordinirinel o proceso ko planiripe ko Instrumento bašo angloresipaskoro dendo dumo - IPA ani relacia e prioritetonca thaj e trubutnipanca save so ikljovena taro NPAA;
¨ te dikhel thaj te koordinirinel o proceso ko programiripe, tehnikani implementacia, monitoringo thaj evaluacia (ko nivelo e proektoskoro);
¨ te kerel ojavakerdipe ki bahan-lista e denenge di i Komisia bašo ocenipe di i Jekhin e centralnikane finansiripaskoro thaj phandipe e phandle lafengoro;
¨ te parafirinel e „tvining” phandle lafia; ¨ te vastxramonel i evidencia bašo resipe thaj dende servisoja e ekspertonge,
phandle lafia bašo tamiripe, vaxtikane thaj agorutne sertifikatoja bašo tamiripe thaj verifikuipe ke kerde ardipa;
¨ te arakhel o komplementarnipe bašo avralphuvakoro dendo dumo; ¨ te del droma bašo keripe beršeskere thaj finanlnikane raportoja baši realiziacia
ke operativnikane programe; ¨ te kerel kolaboracia e Sekretariatosa baše europakere puipa ki Radi ki
Republika Makedonia ano kotor ki koordinacia, monitoringo thaj evaluacia ke aktivipa bašo resipe EU;
¨ te kerel koordinacia e Nacionalnikane koordinatoresa bašo avralphuvakoro dendo dumo (NKSP), Komiteto e ministrongoro baši koordinacia e avralphuvakere dende dumeskoro (KMKSP), Ministeripe baše finansie (MF), Centralnikani jekhin bašo phandipa e phandle lafengoro thaj finansiripe (CFCD), Nacionalnikano fondo (NF) thaj e avera autorizirime organoja baši kolaboracia e ofisonca ki Europakiri komisia autorizirime baše programe baši Republika Makedonia;
¨ te kerel leipe thaj deipe e informacienge e donatorenca thaj e labarutnenge e dende dumeske;
¨ te kerel kolaboracia thaj te ikerel kontaktoja ko jekhutni nivelo e kherutne, europakere thaj intenacionalnikane institucienca thaj organizacienca, sar thaj e biradikane organizacienca, sar thaj e biradikane organizacienca baše puipa taro autoriziripe Sekotoreskoro;
¨ te realizirinel o savaxtuno kolaboriripe e avere vastarutnenca ke sektoroja thaj te lel thaj del informacie thaj eksperienca;
¨ te arakhel o phirnikano keripe buti thaj i butjarni disciplina e butjarnengiri ano Sektoro;
¨ te vastarel e klasificirime informacienca; ¨ thaj keripe buti thaj dende butja so ka oven oleske dende
I
41
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
E Sektore baši Europakiri unia realizirinela peskere autoriziripa prekal e duj ulavde ofisoja.
1. Ulavdo ofiso baše phandle vakerdipa thaj integracia
Vastarutno: nane panda dendo
O ulavdo ofiso isi ole akala autoriziripa: ¨ realizacia e dajatvengoro save so ikljovena tare Phandle lafia baši stabilizacia
thaj asocijacia (SSA) anglodikhle ko Šero VII – aipe thaj andrune butja ano drom e avipaske ko nacionalnikano zakonoanipa kori o zakonoanipa ki Europakiri unia (EU) thaj e prioritetoja taro Europakoro partneripe;
¨ planiripe, keripe, realizacia thaj deletipe e implementaciakoro ki Nacionalnikani programa bašo leljaripe e hakoskoro ki Europakiri unia (NPAA);
¨ deletipa tari dinamika e realizaciakoro ko ekatipe 23 (NPAA) thaj auriripe e matricakoro;
¨ ikerdipe e elektronikane bibliotekakoro ke dokumentoja thaj aktoja phandle e NPAA (hronologikano deletipe thaj arakhipe e aktongoro ande thaj harmonizirime e zakonoanaipasa ko EU)
¨ dendo dumo ani buti ko Telokomiteto ko SSA bašo aipe thaj andrune butja (PVR) thaj aver badania bašo realiziripe e procesoskoro ki europakiri integracia;
¨ dendo dumo ano keripe e lafikeripaskere poziciengoro baše lafikeripa e Europakere uniasa ane ranika Acquis Communitaire;
¨ deletipa ko zakonoanipa thaj e politike ki Europakiri unia ani ranik Acquis Communitaire (o proceso e anipaskoro ko sekundarnikano zakonoanipa ki EU thaj oleskoro resipe di validnipe);
¨ zurardipe e autoriziripangoro ki EU-merke thaj deletipe e trubutnipangoro bašo rinhibaripe ke EU-merke;
¨ labaripe e bazengro e evidentongoro ki EU baše butja taro rotame butipe e Ulavde ofiseskoro;
¨ kolaboracia thaj ikerdipe e kontaktengoro ko jekhutno nivelo e Sekretariateskoro baše europakere puipa thaj aver ministeripa, europakoro, internacionalnikane institucie thaj organizacie baše puipa taro autoriziripe e Ulavde ofisoskoro;
¨ lela te kerel buti ke butjarne badania ki Radi ki Republika Makedonia baše puipa tari ranik e Europakiri unia;
¨ koordinacia maškar e autorizirime institucie ko avipe e nacionalnikane zakonoanipaskoro kori o zakonoanipa e EU thaj e prioritetoja ko Europakoro partneripe;
¨ e aktivipa bašo organiziripe ke niale arakhipa ki Butjarni grupa thaj o telokomiteto bašo aipe thaj andrune butja phandlo e SSA;
42 MINISTERIPE BAŠO AIPE
¨ keripe analize, raportoja, informacie, ocenipe, gindipa baši realizacia ke dajatve taro SSA thaj o Europakoro partneripe thaj e avera aktivipa bašo resipa ano EU;
¨ thaj avera butja phandle e procesosa ki europakiri integracia.
O ulavdo ofiso trubul te kerel e dende autoriziripa prekal e sistematizirime butjarne thana: vastarutno ko ulavdo ofiso, konsliaro baše lafikeripa thaj integracia, uo kolaboratoro baše lafikeripa thaj integracia (pherdo), terneder kolaboratoro baši integracia thaj terneder kolaboratoro baše lafikeripa (pherdo).
2. Ulavdo ofiso baše IPA-proektoja
Vastarutno: Emilija Taseva
¨ planiripe e instrumentoskoro bašo angloresipaskoro dendo dumo thaj arka (IPA) ani relacia e prioritetenca thaj e trubutnipastar save so ikljovena taro NPAA;
¨ programiripe, tehnikani implementacia, monitoringo thaj evaluacia (ko nivelo e proektoskoro);
¨ sa ko sa implementiripe e obligaciengoro anglodikhle ano Operativnikano phandlo lafi savo so o resornikano Ministeripe bašo aipe ka phandel e Centralnikane jekhinasa bašo phandipe phandle lafia thaj finansiripe;
¨ deipa preciznikane thaj vaxtuni informacia bašo trubutno budeto bašo avutno berš ani relacia e nacionalnikane ko-finansiripasa thaj e programirime IPA- resursenca pale proektia, di o autorizirime koordinatoro baši autorizacia (NAO);
¨ keripe informaciakere sistemoskoro e evidentonca baše proektia; ¨ arakhipe e saste dokumentaciakoro phandli e proektosa ano roko taro 7 berš
palo agordipe e IPA-proektoskoro; ¨ keripe proektikane dende butja (ToR), tehnikani specifikacia bašo tenderikano
dosie; ¨ keripe bahan-lista tare dene ki Komisia bašo ocenipe di i Centralnikani jekhin
bašo phandipe phandle lafia thaj finansiripe; ¨ parafiripe ke „tvining” phandle lafia; ¨ xramovipe e Evidenciakoro bašo leipe than thaj dende servisoja tare ekspertoja,
phandle lafia bašo tamiripe, vastxramovipe e vaxtune thaj agorutne sertifikatoja bašo tamiripe, verifikacia e kerde ardipangoro;
¨ kontinuirime deletipe e digrakoro ko keripe e proektongoro thaj deipe raportoja;
¨ keripe beršeskere thaj finalnikane raportoja baši operativnikani programa;
I
43
KOTOR
Le ga
ru tn
o lil
e d
iz ut
en ge
k or
i o
M in
is te
ri pe
b aš
o a
i pe
¨ anglodikhipe thaj ocenka ko riziko e efektengoro taro pheripe ki Operativnikani programa;
¨ aktivipa bašo leipe than ane programe thaj e agencie ki Europakiri unia; ¨ kolaboracia e Sekretariatosa baše europakere puipa, Nacionalnikano
koordinatoro baši avralphuvakiri arka (NKAA), Komiteto e ministrongoro baši koordinacia e avralphuvakiri arka (KMKAA), e Ministeripasa baše finansie (MF), Centralnikani jekhin bašo phandipe phandle lafia thaj finansiripe, Nacionalnikano fondo (NF) thaj e avera autorizirime organoja thaj i kolaboracia e ofisonca ki Europakiri komisia durudime baše programe baši Republika Makedonia;
¨ thaj keripe av