leksikon leterapijske indikacije: humalog® se koristi u liječenju odraslih i djece sa šećernom...

MART/OŽUJAK • 19

Ljekarska/liječnička komora Kantona Sarajevo

poziva Vasda se pretplatite na

leKsiKonljeKara sarajeva

CIJENA LEKSIKONA PO OBJAVLJIVANJU BIT ĆE:150,00 KM ILI 75,00 €

PRETPLATNA CIJENA LEKSIKONA DO 30.06.2016. JE:100,00 KM ILI 50,00 €

UPLATA SE VRŠI NA TRANSAKCIJSKI RAČUN: 1610000004110192RAIFFEISEN BANK DD BOSNA I HERCEGOVINA

Podaci za uplatu Leksikona ljekara SarajevaPrimalac: Ljekarska-Liječnička komora Kantona SarajevoSvrha uplate: pretplata na LeksikonRačun primalaca: 161 000 000 411 0192Iznos za uplatu: 100,00 KM (50 €)Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina

Za uplate iz inostanstva: Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina Zmaja od Bosne bb, Sarajevo, BiHSwift code: RZBABA2SIBAN CODE: BA1610000004110192

CIJENA LEKSIKONA PO OBJAVLJIVANJU BIT ĆE: 150,00 KM ILI 75,00 €

PRETPLATNA CIJENA LEKSIKONA DO 31.07.2016. JE: 100,00 KM ILI 50,00 €

Ljekarska/liječnička komora

da se pretplatite na

le

PRETPLATA

Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni odobrenom sažetku svojstava lijeka i odobrenoj uputi o lijeku u skladu s članom 14. Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava („Službeni glasnik BiH“, broj 40/10). SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE.

Eli Lilly B-H d.o.o. Koševo 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 263 670, Fax: +387 33 216 686BADBT00010

HUMALOG®100 U/ml otopina za injekciju u ulošku1 ml otopine sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml otopine što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: 04-07.2-3756-5/10 Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog® se koristi u liječenju odraslih i djece sa šećernom bolesti kojima je potreban inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze u krvi. Humalog® je, također, indiciran za početnu stabilizaciju šećerne bolesti. Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju od pomoćnih tvari. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Bilo kakva promjena inzulinskog pripravka, poput tipa ili proizvođača inzulina, mora se provesti pod pomnim liječničkim nadzorom. Promjene jačine, zaštićenog naziva (proizvođača), vrste (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijekla (životinjski, humani, analozi humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu rezultirati potrebom za promjenom doze. Kod brzodjelujućih inzulina, svaki bolesnik koji uz njih uzima i neki bazalni inzulin mora prilagoditi dozu oba inzulina kako bi se postigla optimalna kontrola šećera u krvi tokom cijelog dana, naročito kontrola šećera u krvi tokom noći i natašte. Uzimanje neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, mogu dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili uobičajeni način prehrane. Fizička aktivnost neposredno nakon obroka može povećati rizik pojave hipoglikemije. U dječijoj populaciji Humalog® ima prednost pred topivim humanim inzulinom jedino u slučajevima kad brzo djelovanje inzulina može biti korisno. Na primjer, ukoliko se vrijeme davanja injekcija usklađuje prema obrocima. Interakcije s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potrebe za inzulinom mogu se povećati ako bolesnik istodobno uzima lijekove s hiperglikemijskom aktivnošću kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, nadomjesna terapija hormonima štitne žlijezde, danazol, ß-2 stimulatori (poput ritodrina, salbutamola, terbutalina). Potrebe za inzulinom mogu biti smanjene kod uzimanja lijekova s hipoglikemijskom aktivnošću kao što su oralni antidijabetici, salicilati (npr. acetilsalicilna kiselina), sulfa antibiotici, neki antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), neki inhibitori enzima konverzije angiotenzina (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Potrebno je zatražiti savjet liječnika ukoliko se koriste drugi lijekovi uz Humalog. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao niti na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Vrlo je važno održavati dobru kontrolu inzulinom liječene bolesnice tokom cijele trudnoće (bilo da se radi o inzulinu ovisnoj ili gestacijskoj šećernoj bolesti). Potrebe za inzulinom obično su niže u prvom tromjesečju, a rastu tokom drugog i trećeg tromjesečja. Bolesnice sa šećernom bolesti treba upozoriti da obavijeste svoje liječnike ako su trudne ili ako planiraju trudnoću. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: Hipoglikemija može narušiti sposobnost koncentracije i oslabiti reagiranje, što može biti rizično kod upravljanja strojevima i vozilima. Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima, do smrti. Nije prikazana određena učestalost hipoglikemije, obzirom da je hipoglikemija rezultat primjenjene doze inzulina kao i drugih faktora, npr. intenziteta dijete i vježbanja bolesnika. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog® treba davati neposredno prije obroka. Kad je potrebno, Humalog® je moguće davati i neposredno nakon obroka. Humalog® pripravci se daju pod kožu ili trajnom potkožnom infuzijskom pumpom a moguće je, iako nije preporučljivo, dati Humalog® u obliku intramuskularne injekcije. Ako je potrebno, Humalog® se može davati intravenski, na primjer, za kontrolu vrijednosti glukoze u krvi u ketoacidozi, za vrijeme akutne bolesti ili tijekom intraoperativnog odnosno postoperativnog razdoblja. Daje se potkožno i to u gornji dio nadlaktice, bedro, glutealno područje ili abdomen. Mjesto uboda treba mijenjati tako da se isto mjesto koristi najviše jednom mjesečno.Treba posebno obratiti pažnju da se prilikom davanja injekcije ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Humalog® ima brzi početak djelovanja i kraće trajanje terapijskog učinka (2 do 5 sati), nakon subkutane primjene, u usporedbi s humanim inzulinima brzog djelovanja. Brzi početak djelovanja omogućava primjenu injekcije (ili, primjenu dugotrajne potkožne infuzije, Humalog bolusa) neposredno prije jela.

Humulin® R 100 i.j./ml, otopina za injekciju u uloškuHumulin® N 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u uloškuHumulin® M3 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u ulošku 1 ml otopine sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)1 ml suspenzije sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:HUMULIN® R otopina za injekciju u ulošku: 04-07.10-6177/13HUMULIN® N suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.10-6176/13HUMULIN® M3 suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.2-3756-4/10Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Koristi se za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti kojima je inzulin potreban za održavanje homeostaze glukoze. Kontraindikacije: Hipoglikemija. Preosjetljivost na Humulin ili na pomoćne tvari, osim ako se ne koristi u svrhu desenzibilizacije.Pripravci Humulina se ni u kojem slučaju ne smiju davati u venu, osim Humulina® R.Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi: Prelaz bolesnika na drugu vrstu inzulina ili na inzulin drugog proizvođača treba se provesti pod strogim liječničkim nadzorom. Zbog promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođaču), vrsti (topivi, izofan, predmiješani), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinom životinjskog porijekla) može doći do potrebe za promjenom doziranja. Kod nekih je bolesnika nakon prelaska s inzulina životinjskog porijekla na humani inzulin potrebno prilagoditi dozu humanog inzulina. Ako je promjena potrebna, ona se može provesti pri uzimanju prve doze ili unutar prvih nekoliko tjedana ili mjeseci. Nekorigirane hipoglikemijske i hiperglikemijske reakcije mogu uzrokovati gubitak svijesti, komu ili smrt. Primjena neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, može dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Liječenje humanim inzulinom može dovesti do stvaranja protutijela, ali je titar protutijela niži od onog na pročišćeni inzulin životinjskog porijekla. Potrebe za inzulinom mogu se značajno promijeniti kod bolesti nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitne žijezde te kod oštećenja bubrežne ili jetrene funkcije. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emocionalnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili mijenjaju uobičajeni način prehrane.Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima do smrti. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Crvenilo, otok i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Ovo stanje obično nestaje tokom nekoliko dana do nekoliko tjedana. U nekim slučajevima, lokalne reakcije ne moraju biti povezane s inzulinom nego s drugim faktorima, kao što su iritansi u dezinficijensima za kožu ili loša tehnika injiciranja. Sistemska alergija, koja je vrlo rijetka (<1/10,000) ali i potencijalno opasnija, je generalizirana alergijska reakcija na inzulin. Može dovesti do pojave osipa po cijelom tijelu, zaduhe, piskanja pri disanju, sniženja krvnog tlaka, ubrzanja bila ili znojenja. Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. U rijetkim slučajevima jake alergije na Humulin, liječenje mora započeti odmah. Može biti potrebna promjena inzulina ili desenzibilizacija. Lipodistrofija na mjestu injiciranja je manje česta (1/1,000 do <1/100).Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika.Humulin® R se daje potkožnom injekcijom, ali se može, iako nije preporučljivo, davati i injekcijom u mišić. Također se može dati u venu.Humulin® N i Humulin® M3 se daju potkožnom injekcijom, ali se mogu, iako nije preporučljivo, davati injekcijom u mišić. Ovi inzulinski pripravci ne smiju se davati u venu. Prilikom injiciranja bilo kojeg Humulin inzulinskog pripravka potrebno je obratiti posebnu pažnju da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto injiciranja ne smije se masirati nakon injekcije inzulina. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici injiciranja.Humulin® N (izofan) se može koristiti u kombinaciji s pripravkom Humulin® R (topivi). Humulin® M3 je gotovi pripravak s unaprijed određenom mješavinom topivog inzulina i inzulina izofan, kako bi se izbjegla potreba da sami bolesnici miješaju inzulinske pripravke. Režim liječenja treba biti primjeren metaboličkim potrebama svakog pojedinog bolesnika. Svako pakovanje sadrži uputu o lijeku u kojoj je objašnjeno kako injicirati inzulin.

Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekcijuHumalog Mix50 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekciju 1 ml suspenzije sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml suspenzije što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5444/11Humalog Mix50 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5443/11Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog Mix25 i Humalog Mix50 indicirani su za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti koji trebaju inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze.Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju pomoćnu tvar. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Humalog Mix se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Promjena terapije s jednog inzulinskog preparata na drugi treba biti učinjena pod strogim liječničkim nadzorom. Promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođača), tipu (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina), i/ili načinu proizvodnje inzulina (rekombinatna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu imati za posljedicu potrebu za promjenom doze. Terapija s neadekvatnom dozom ili prekid liječenja, naročito u bolesnika s dijabetesom ovisnim o inzulinu, može dovesti do pojave hiperglikemije te ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emotivnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina može biti neophodna kada se bolesnik podvrgava povećanim fizičkim aktivnostima ili mijenja svoju uobičajenu prehranu. Vježbanje neposredno iza obroka može povećati rizik od hipoglikemije. Primjena inzulina lispro u djece u dobi ispod 12 godina može se uzeti u obzir samo u slučaju kada se očekuje veća korist u usporedbi s primjenom regularnog inzulina. Interakcija s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potreba za inzulinom može biti povećana pri istodobnoj primjeni lijekova koji imaju hiperglikemijski učinak, kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi ili supstitucijska terapija hormona štitnjače, danazol, beta-2 agonisti (npr. ritodrin, salbutamol, terbutalin). Potreba za inzulinom može biti smanjena pri istodobnoj primjeni lijekova s hipoglikemijskim učinkom, kao što su oralni hipoglikemici, salicilati (kao npr. acetilsalicilna kiselina), sulfatni antibiotici, određeni antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), određeni ACE-inhibitori (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao ni na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Tokom trudnoće potrebno je održavati dobru kontrolu u bolesnica koje primaju inzulin (inzulin ovisan dijabetes ili gestacijski dijabetes). Potreba za inzulinom obično se smanjuje tokom prvog tromjesečja a povećava u drugom i trećem tromjesečju. Bolesnice s dijabetesom treba savjetovati da obavijeste svoga liječnika ako zatrudne ili planiraju trudnoću. U trudnica s dijabetesom neophodna je pažljiva kontrola glukoze kao i općeg zdravstvenog stanja. Bolesnice s dijabetesom koje doje mogu trebati prilagodbu doze inzulina, promjenu prehrane ili oboje. Utjecaj na sposobnost upravljanja strojevima i vozilima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja može biti ometena uslijed hipoglikemije. Ovo može predstavljati rizik u situacijama u kojima su ove sposobnosti od posebne važnosti (npr. vožnja automobilom ili upravljanje strojevima).Nuspojave: Najčešća nuspojava terapije inzulinom koju bolesnik sa šećernom bolešću može iskusiti je hipoglikemija. Teška hipoglikemija može uzrokovati gubitak svijesti i u najtežem slučaju smrt. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta. Crvenilo, oticanje i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Teški slučajevi generalizirane alergije mogu biti opasni po život.Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog Mix može se primjeniti neposredno prije obroka a prema potrebi i nakon obroka. Humalog Mix treba primjeniti isključivo putem potkožne injekcije. Lijek se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Potkožnu primjenu treba izvršiti na gornjem dijelu nadlaktice, natkoljenici, stražnjici ili trbuhu. Mjesto davanja injekcije treba povremeno mijenjati tako da se isto mjesto ne koristi više od približno jednom mjesečno. Prilikom davanja injekcije Humalog Mix treba voditi računa da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Nakon potkožne primjene Humaloga Mix dolazi do brzog početka djelovanja i rane vršne aktivnosti samog Humaloga. To omogućuje primjenu Humaloga Mix neposredno prije obroka.

Poštovani ljekari i zdravstveni radnici,

Pred vama je još jedan broj Doktora koji vam, osim svojih re-dovnih rubrika, donosi i neke malo drugačije sadržaje.

Izuzetno nam je zadovoljstvo, ujedno i privilegija što prvi put možemo objaviti fotografi je čuvenog doktora Karela Bayera koje do danas nikada nisu ugledale svjetlo dana.

Stotinu godina nakon smrti gotovo zaboravljenog dr. Bayera, Doktor je objavio fotografi je ovog izuzetno zaslužnog ljeka-ra, višegodišnjeg upravitelja prve Zemaljske bolnice u Bosni i Hercegovini, takozvane Vakufske Bolnice u Sarajevu. Zanimlji-vo, tokom proteklih sto godina, objavljen je samo jedan kratak članak o dr. Bayeru (Medicinski Arhiv, broj 5, 1978.).

Do pomenute fotografi je uspio je doći Valerijan Žujo, sarajev-ski književnik koji u saradnji sa Ljekarskom komorom Kantona Sarajevo priprema izdanje velikog djela - Leksikon Ljekara Sa-rajeva. Ovo djelo od kapitalnog značaja za sve ljekare i zdrav-stvene radnike u kalendarsku jesen bit će dostupno svima, a u ovom broju donosimo nekoliko interesantnih fotografi ja koje će se naći u Leksikonu, te način na koji se na njega možete pretplatiti.

Ljekarska komora KS poziva sve svoje članove da podrže ovaj sjajan i grandiozan projekat, a autor Žujo se kroz Leksikon Sa-rajeva etablirao kao jedan od najznačajnijih sakupljača djelića istorije i maestralnog uklapanja istih u cjelinu. Šestoaprilska nagrada koju je dobio 2012. ide u prilog ovoj tvrdnji, a važno je naglasiti da Leksikon Ljekara Sarajeva izlazi u godini u kojoj Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu obilježava 70 godi-na postojanja što ga čini najstarijom obrazovnom ustanovom u našoj zemlji, ali i šire.

Iako su vremenske prilike bile veliki neprijatelj skijašima, na Ja-horini je uz nadljudske napore organizatora, Ljekarske komore KS, DrSKITEN, Olimpijskog centra Jahorina i kompanije Berlin-C-hemie/Menarini održana 27. tradicionalna veleslalomska trka.

Želimo vam ugodno i veselo proljeće,Aleksandar Ristić,

Glavni i odgovorni urednik

riječ uredniKa

MEDICINSKI FAKULTET UNSA

„SaMED 2016“ - svjetski, a naš“

S�� 2015.

Podjelom certi fi kata završeni III dani kvaliteta u zdravstvu F BiH

M�� F�� B�H

Finansijska konsolidacija javnih zdravstvenih ustanova

N� P��

U aprilu 2016. otvaranje Roditeljske kuće

P� ��

Naša zemlja uskoro dobija Banku mati čnih ćelija

sadržaj

Kontakt telefoni033 219 272033 219 493061 209 334

[email protected]

DTPMerima Šehić

ŠtampaAmos Graf d.o.o.

AdresaLjekarska/Liječnička komora KantonaSarajevo, Josipa Vancaša br. 11

doKtor

Urednički kolegijPrim. dr. Fahrudin Kulenović

Glavni i odgovorni urednikAleksandar Ristić

MarketingNijaz Druško

Predsjednik stručnog kolegijaProf. dr. Faruk Dalagija

Stručni kolegijDoc. dr. Lejla Burnazović-Ristić

Stručni kolegijDoc. dr. Zaim Jatić

Stručni kolegij Prim. dr. Harun Bilalović

glasilo Ljekarske/Liječničke komore Kantona Sarajevo

10

20

26

32

30

Prim. dr. Besim Čalkić

List izlazi svaka tri mjeseca.

rIJEČ urEdNIKA

SAdržAJ

7. SARAJEVO BUSSINES FORUM 2016Predstavljena dostignuća Medicinskog fakulteta

KRIOTERAPIJA CIJELOG TIJELA (WHOLE-BODY CRYOTHERAPY)

Top temaMAJ MJESEC KLINIČKIH ISPITIVANJA LIJEKOVA

Poštovani ljekari i zdravstveni radnici,

Zdravstvo Kantona Sarajevo nalazi se u prilično nezavidnom po-ložaju, da ne upotrijebim neku težu riječ, a primjeri iz svakodnev-nice idu u prilog ovoj tvrdnji.

No, ono što boli sve ljekare, zdravstvene radnike, ljude koji su sva-ki dan u službi pacijenta je maćehinski odnos države i odgovornih institucija prema njihovom položaju.

Tačno je da zbog konfuznog stanja u zdravstvu najviše ispaštaju pacijenti, ali se niko niti jednog trenutka nije zamislio i zapitao: U kakvim uslovima rade sarajevski ljekari, kakav status imaju u druš-tvu, zašto su, u odnosu na posao kojim se bave, mizerno plaćeni i na svakom koraku šikanirani? Gdje je i kako nestalo poštovanje?

Vrijeme u kojem živimo, u velikoj većini segmenata ne dolikuje civilizacijskim normama, jer su i svakodnevni ataci na „heroje u bijelom“ odraz opšteg nezadovoljstva i projekcije, a zbog već eta-blirane priče o korupciji u zdravstvu, koja je kreirana upravo da bi se skrenula pažnja sa prave adrese.

Teško je i nabrojati sve češće verbalne i fi zičke napade na ljude koji spašavaju živote i koji su, zbog gore pomenutih stvari, ali i svog neadekvatnog menadžmenta, u situaciji da se svakodnevno brane, objašnjavaju, gube energiju...

Ni mediji nisu od velike pomoći, šta više, i oni su postali servis onih koji su cijelu negativnu društvenu sliku prenijeli na zdrav-stvo, ali ne na tendere, koji su nosioci korupcije, nego na ambu-lante, čekaonice, operacione sale gdje obični ljudi donose ključne odluke, spašavaju živote i još se nerijetko nalaze u ulogama soci-jalnih radnika, psihologa....

Odlasci naših najboljih ljekara u zemlje Evrope i bogate Azije go-tovo su izvjesni i svakim danom su sve češći. Naša će se zemlja za koju godinu suočiti sa velikim problemom jer će najbolji studenti Medicine, koji bi trebali i morali popunjavati upražnjena mjesta u zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo odmah odlaziti u inostranstvo, a trenutna generacija polako će u zasluženu mirovi-nu. Nastupit će praznina koja će se teško popuniti.

Vjerujem da će na kraju ipak presuditi racio i da će problem ljeka-ra i zdravstvenih radnika sarajevskog kantona biti adekvatno i što prije riješen, a da bi se to i ostvarilo u njegovo riješavanje morat će se uključiti struka. U protivnom, dogodit će se najcrnji scenario.

Želim vam ugodno i toplo ljeto,

Aleksandar Ristić,Glavni i odgovorni urednik

10 Iz cijelog svijeta u BiHSvjetski eksperti na konferenciji u Neumu

32

„EUROMELANOMA 2016“Javno-zdravstvena humanitarna kampanja na karcinom kože

Deseti Simpozij iz biološke psihijatrije/psihofarmakologije„Antipsihotici u kliničkoj praksi“

38 3

34 28

2 • JUNI/LIPANJ 2016

Ljekarska/Liječnička komora Kan-tona Sarajevo u proteklom perio-du imala je pune ruke posla. Više nego što je to bio slučaj u proteklih nekoliko mjeseci bila je partner i suorganizator znatnog broja nauč-nih skupova, seminara, kongresa i simpozijuma. Izdvojit ćemo samo neke:

- Aktuelni koncepti u tretiranju nekih bolesti i poremećaja u medicini i hirurgiji u organi-zaciji Medicinske sekcije Bosan-sko-Hercegovačko - Američke Akademija Umjetnosti i Nauke

- BHAAAS i Univerziteta Sarajev-ska škola za nauku i tehnologi-ju-SSST“ (23. maj 2016.)

- Stručno predavanje 11. maja u hotelu „Evropa“ (Hemofarm);

- VI Forum porodične medicine (13. i 14. maj)

- Diabetološki simpozijum (ELI LILLY B-H d.o.o, 12. april)

- Stručno predavanje o diabete-su (Sanofi , 24. mart).

Vrijedi istaći da je na adresu Komo-re stigao dopis iz Federalnog mini-starstva zdravstva o dodjeli zvanja Primarijus ljekarima za njihov du-gogodišnji uspješan rad i poseb-ne rezultate postignute na zaštiti zdravlja stanovništva, kao i razvoju zdravstva u 2016.

Svečano uručenje odluka o dodjeli

naziva Primarijus održano je u če-tvrtak, 7. aprila 2016. u zgradi Par-lamenta Federacije BiH u Sarajevu, a ljekari koji su dobili ovo vrijedno priznanje su:

Halida Spahić, Mirsada Zulić, Hajru-din Zupčević, Dina Dizdarević-Špa-go, Sibila Sijarić-Voloder, Mahira Kadenić, Sanja Hadžović-Šehović, Slađana Samardžić, Teufi k Hadžio-smanović, Ahmed Katica, Nermin Mostarac, Avdija Bašić, Amela Lju-bović-Dedeić, Almir Pašagić, Sabi-ha Jahić, Enra Lukovac, Ifet Filipo-vić, Fatima Švraka i Almina Jusić.

Sve ove informacije i mnogo više možete pronaći na stranici:

www.lkksa.ba

Novosti iz Ljekarske/Liječničke komore KS

SuOrgANIzATOrI NAuČNIH SKuPOVA, PONOSNI NA 19 NOVIH PrIMArIJuSA

Više nego što je to bio slučaj u proteklih nekoliko mjeseci Komora je bila partner i suorganizator znatnog broja naučnih skupova, seminara, kongresa i simpozijuma

IN MEMOrIAM

Ljekarska/Liječnička komora Kantona Sarajevo u protekla tri mjeseca, odnosno do zaključenja ovog broja Dok-tora ostala je bez svojih istaknutih i dragih članova: Prof. dr. Hasnija Mesihović, Prof. dr. Miroslava Ceca Miličević i Prof. dr. Rizo Alajbegović. Komora nikada neće zaboraviti njihov lik i djela.

JUNI/LIPANJ • 3

Klinička ispitivanja predstavljaju uslov za razvoj novih, kao i za unapređe nje već odobrenih lijekova, terapijskih postupaka i dijagnostičkih metoda, a nji hovi rezultati u najvećoj mjeri sačinja vaju medicinu temeljenu na dokazima (eng. evidence based medicine) - temelj za donošenje odluka u modernoj medicinskoj praksi

Iako postoje historijski opisi poje-dinih eksperimenata iz drevnih vre-mena evolucija modernih ispitiva-nja datira od sredine osamnaestog vijeka. Početak ove ere označava Tomas Lind koji je na brodu Salin-sbury opažao šest različitih tretma-na za skorbut kod dvanaest more-plovaca (ustanovivši oporavak kod onih koji su primili agrume).

Klinička ispitivanja važan su i ne-izostavan dio napretka savremene medicine, liječenja bolesti i zdrav-stvene zaštite, a nji hovi rezultati u najvećoj mjeri sačinja vaju medicinu temeljenu na dokazima - temelj za

donošenje odluka u modernoj me-dicinskoj praksi.

Ovim istraživanjima prikupljaju se podaci o djelotvornosti i sigurno-sti primjene lijekova, medicinskih proizvoda, dijagnostičkih metoda, metoda sprečavanja (prevencije) bolesti, medicinskih postupaka ili načina liječenja.

Važno je istaknuti da su klinička istraživanja naučno-medicinska is-pitivanja koja se provode na zdra-vim ili bolesnim ispitanicima koji su DOBROVOLJNO DALI PRISTANAK ZA UČESTVOVANJE.

Klinička ispitivanja provode se pre-ma unaprijed određenom planu is-pitivanja (protokolu), te u skladu s nizom međunarodnih propisa, kon-vencija i smjernica, uz uvažavanje propisa zemlje u kojima se provode. U Bosni i Hercegovini su:

Smjernice Dobre kliničke prakse i Pravilnik o kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava, te krovni Zakon o lijekovima BiH. Nadzor nad poštovanjem globalnih i lokalnih propisa u BiH je povje-ren lokalnim etičkim komitetima i Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Osnovno načelo i standard za glo-balno provođenje kliničkih ispiti-vanja u svijetu je internacionalni standard „Dobra klinička praksa“ kojim se temelji zaštita prava, si-gurnosti i povjerljivosti ispitanika, te tačnost i pouzdanost rezultata ispitivanja.

BEZ POZNAVANJA SMJERNICA GCP-a NITI JEDAN UČESNIK NE MOŽE OBAVLJATI KLINIČKE STUDIJE.

Klinička ispitivanja provode se u gotovo svim zemljama svijeta, a najveći broj ispitivanja provodi se u razvijenim zemljama poput SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Njemačke (Slika 2, 3).

Top tema

MAJ MJESEC KLINIČKIH ISPITIVANJA LIJEKOVA


PREDNOSTI ZA PACIJENTE

Participiranje u kliničkom ispiti-vanju pruža mogućnost direktne zdravstvene koristi, uz kontrolirane rizike koji ne smiju biti veći od rizi-ka vezanih uz rutinsku me dicinsku praksu ili progresiju bolesti.

Bo lesnicima koji su ispitanici u kli-ničkim ispitivanjima omogućen je pristup novim, inače nedostupnim lije kovima čak i nakon završetka ispitivanja sve do trenutka odobra-vanja lijeka na trži štu (ukoliko to propisi dozvole).

Velike svjetske studije pokazuju da klinički centri i bolnice u kojima se provode klinička ispitivanja imaju manju stopu smrtnosti od određe-nih bolesti i veći broj zadovoljnijih pacijenata pruženim zdravstvenim uslugama.

PREDNOSTI ZA LJEKARE

Učestvovanje u ispitivanju za lje-kare predstavlja iskustvo koje una-prjeđuje njihovo medicinsko znanje i vještine primjenom novih tehno-logija, a dono si i prepoznatljivost u

međunarodnim medicinskim kru-govima.

DIREKTNI FINANSIJSKI BENEFIT – PRIMJER ISTRAŽIVANJA SUSJEDNE HRVATSKE

Direktna fi nansijska ulaganja kroz lijekove, opremu i ostalo iznose mi-lijone dolara godišnje i predstav-ljaju značajnu uštedu za bolnice i zdravstve ne sustave, te direktno do-prinose držav nom proračunu. Pro-cjenjuje se da bi direktna ulaganja u Republiku Hrvatsku od strane far-maceutske industrije u slu čaju op-timizacije procedura i stvaranja po-zitivnog ozračja mogla iznositi i do 50.000.000,00 EUR godišnje. Značaj-nim dijelom tog iznosa kroz ulaganja u lije kove i dijagnostičke procedure rasteretio bi se i kolabirani državni sustav zdrav stvenog osiguranja.

U pojedinim zemlja ma zapadne Eu-rope, čak 13% ukupnog bolničkog prihoda čine prihodi iz kliničkih ispi-tivanja.

Razvoj lijeka i faze kliničkih ispitivanja

U laboratorijima širom svijeta sva-kodnevno se otkrivaju spojevi koji mogu postati novi, korisni lijekovi. Vrlo često se, za sastavljanje jednog spoja za koji se smatra da sadržava potrebna svojstva (molekula ili li-jek kandidat) odabire od 15.000 do 20.000 molekula. U nekim slučaje-vima molekule kandidati traže se ciljano - kada se, znajući mehanizam nastanka bolesti, traži spoj koji će djelovanjem na tačno određenom mjestu u organizmu spriječiti njen nastanak ili razvoj. S druge strane, novi lijekovi - kandidati mogu se ot-kriti i slučajno kada se primjenom spojeva na različite ispitivane mo-dele primijete pozitivni učinci.

Nakon identifi kacije molekule kan-didata potrebno je utvrditi oblik u kojem ona najbolje djeluje (otopina, tableta, kapsula itd.) i način primje-ne budućeg lijeka (oralno, intramu-skularno...). Također, treba osigurati oblik lijeka koji će u ciljani dio ti-jela stići u potrebnoj dozi, te da je njegova primjena prikladna i jedno-stavna.

Faze ispitivanja

Klinička ispitivanja u brojkama

>211,489 Broj kliničkih ispitivanja koja se provode u svijetu

>2,500,000 B roj bolesnika koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima u svijetu

4,767 Broj indikacija koje se ispituju u svijetu

2,963 Broj lijekova koji se ispituju u svijetu

45 Broj inovativnih lijekova odobren od strane FDA u 2015 Distribucija kliničkih ispitivanja u svjetskim okvirima

JUNI/LIPANJ • 5

Nakon što se u nekliničkim ispiti-vanjima prikupi dovoljno podata-ka koji upućuju na djelotvornost i sigurnost primjene lijeka, lijek je spreman za prvu primjenu kod ljudi u sklopu kliničkih ispitivanja. Ot-prilike jedna od 10.000 molekula ispitivanih u nekliničkim uslovima dođe u fazu kliničkog ispitivanja.

Klinička ispitivanja provode se u četiri faze *, a PRVE TRI MORAJU SE PROVESTI PRIJE DOBIJANJA ODO-BRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET (REGISTRACIJA LIJEKA). Ukupni klinički razvoj lijeka može trajati deset i više godina.

Cjelokupni razvoj lijeka, dakle, nerijetko traje 10 do 15 godina i zahtjeva znatna finansijska sredstva. Smatra se da se, tokom protekle decenije, trošak razvoja jednoga novog lijeka popeo na više od milijarde američkih dolara.

Iako u posljednjih 10 godina imamo napredak u porastu kliničkih istraživanja u Bosni i Hercegovini, taj broj je na žalost čak 5-9 puta manji u odnosu na zemlje regiona (Hrvatska, Srbija)...

Razlozi za nekompetitivnost su mnogi: nedostatak brzih i efikasnih procedura od strane bolničkih ustanova u administraciji započinjanja ispitivanja, manjak validacije i standardizacije opreme i procedura u bolničkim usta-novama, manjak potpune usaglašenosti legislative sa EU direktivama....

Nadamo se da će u budućnosti mjerodavna tijela poboljšati konkuretnost usaglašavanjem propisa sa globalnim standardima, da će klinički centri i institucije poboljšati sadašnje propise i smanjiti nepotrebno administriranje, te da će afirmativni stavovi stručne zajednice uticati na mijenjanje percepcije i podizanje svijesti o ulozi kliničkih ispitivanja kao opštem društvenom interesu.

PRIPREMILA: Doc. dr. Lejla Burnazović-Ristić

Faza 0 - Eksploratorne studije istraživanja novog lijeka:

• uključuju vrlo ograničen broj subjekata (10 - 15),

• uključuju vrlo niske doze potencijalno novog lijeka,

• imaju limitirano trajanje doziranja (do 7 dana),

• nemaju terapeutski učinak,

• odvijaju se prije tradici-onalne faze 1 (eskalacija, sigurnost i tolerancija) i često se obavljaju u vreme-nu kraćem od 6 mjeseci.

Faza 1 istraživanja: Klinička farmakologija i toksičnost novog lijeka

• usmjerena determiniranju odgovarajućeg doznog raspona,

• prozor sigurnost/toksičnost,

• prvi je dokumentirani izvor humanog metabolizima li-jeka (apsorpcija, distribucija i ekskrecija), kao i mehaniz-ma djelovanja,

• uključuje ograničen broj subjekata (20- 80), zdravih dobrovoljaca ili pacijenata sa specifičnim oboljenjima (maligniteti, AIDS),

• obavlja se na malom broju lokacija i

• uglavnom u vremenskom periodu od 9 - 18 mjeseci trajanja.

Faza 2 istraživanja : Sigurnost i efikasnost

• uključuje relativno limitiran broj subjekata (100-300) sa oboljenjem iii stanjem za koje se lijek ispituje,

• često involvira hospitalizi-rane subjekte koji se mogu pažljivije pratiti,

• ima fokus u procjeni odnosa doza-odgovor, doznog in-tervala i ostalih parametara sigurnosti i efikasnosti i

• uglavnom traje od 1 - 3 godine dana.

Faza 3: Potpuna evaluacija sigurnosti i eflkasnosti

• obavlja se u velikim i razli-čitim populacijskim skupi-nama (od nekaliko stotina do nekoliko hiljada subjeka-ta) u pokušaju da reflektira popuaciju ispitanika kojima je i namijenjen lijek,

• pravi uporedbu između novih tretmana i standar-dnih terapijskih opcija i /ili placeba,

• evaluira lijek u ciljnoj populaciji pacijenata i to na način kako bi trebao biti administriran nakon marke-tinške autorizacije i

• obično traje od 2- 5 godina.

Faza 4 ispitivanja provodi se na većem broju ljudi (nekoliko hiljada) nakon što je lijek VEĆ odobren za primjenu i služi prikupljanju što detaljnijih podataka o sigurnosti njegove primjene, posebno ozbiljnih nuspojava koje se javljaju u rijetkim slučajevima.

OVA FAZA ZOVE SE I POSTMAR-KETINŠKO ISPITIVANJE ILI ISPITIVANJE POSMATRANJEM.

JUNI/LIPANJ • 7

Dr. Fuad Husić, specijalista poro-dične medicine, odlukom Vlade Kantona Sarajevo 24. maja 2016. imenovan je na mjesto direktora Javne ustanove Dom zdravlja Sa-rajevo koje je ostalo upražnjeno nakon što je dr. Milanu Miokovi-ću, dosadašnjem direktoru istekao mandat.

Dr. Husić je zaposlen u Domu zdravlja Novi Grad, a obavljao je i funkciju samostalnog vijećnika u Općinskom vijeću Općine Novi Grad.

Za časopis Doktor dao je svoje vi-đenje trenutnog stanja u zdravstvu Kantona Sarajevo, a razgovarali smo i o budućim reformskim pro-cesima, statusu ljekara, političkim pitanjima.

DOKTOR: Imenovani ste za direk-tora velike zdravstvene ustanove. Koliko imate iskustva u menadžer-skim poslovima obzirom na težinu i obim posla koji vas očekuje?

HUSIĆ: Shvatio sam odgovorost i prije nego što sam aplicirao za ovu poziciju, ali u današnje vrijeme ući u jednu ovakvu proceduru i takmi-čenje je nešto o čemu se prethod-no mora dobro razmisliti. No, obzi-rom da sam osoba koja voli izazove nisam se mnogo dvoumio. Da ne-mamo izazove ne bi bilo mnogo toga, jer smatram da ponekad naj-teži trenuci proizvedu najkorisnije stvari. U menadžerskim poslovima imam dosta iskustva.

Prilično dugo sam u politici, a ona se itekako bavi menadžerskim po-slovima, posebno na makro planu. Bio sam član i gradskog vijeća i mnogo komisija i znam šta znači upravljanje. Povjerenje glasača na izborima ide u prilog mojoj tvrd-

nji da sam do sada radio dobro i da nikoga nisam izigrao. Iako sam ljekar, menadžerstvo me je uvijek interesovalo tako da sam na Me-dicinskom fakultetu UNSA magi-strirao na odsjeku ‘menadžerstvo u zdravstvu’. Bio sam najbolji u generaciji, a magistarski rad ticao se ocjene rada i razvoja porodične medicine u Kantonu Sarajevu. Da-nas će menadžer biti dobar onoliko koliko će imati mogućnost sarad-nje sa drugim menadžerima, kako i vladinim tako i ne-vladinim sek-torima. Vjerujem da ću sa saradni-cima doprinijeti razvoju i poboljša-nju zdravstva u Kantonu, a samim tim i Federaciji BiH.

DOKTOR: Koji su vaši prvi zadaci?

HUSIĆ: Prvi i osnovni zadatak je briga o zdravlju stanovništva. To je dugoročan cilj, kako mene kao me-nadžera tako i ove ustanove. Ono što je veoma važno i na čemu ću

Pokušat ćemo da porodičnu medicinu upotrijebimo kao vodilju u budućem procesu jer je ona nosilac primarne zdravstvene zaštite, čuvar zdravlja, ali i čuvar novca

Razgovarao: Aleksandar RISTIĆ

Dr. Fuad Husić, genelarni direktor JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

POrOdIČNA MEdICINA bIT ćE NOSILAC rEfOrME zdrAVLJA

Dr. Fuad Husić


instistirati je da svi građani Kanto-na Sarajevo imaju ista prava i uslo-ve bez pravljenja ikakvih razlika, da imaju brzu i efi kasnu, prije svega prevenciju, a zatim dijagnostiku i liječenje oboljenja. Tako ćemo do-prinijeti i zdravijoj populaciji jer je prevencija jedna vrsta uštede za cijelokupno društvo i državu BiH.

Naravno, prvi posao bit će analiza dosadašnjeg stanja. Nisam pobor-nik teze da sve što su prethodni-ci uradili nije bilo dobro. Šta više, nezavisna revizorska kuća uradiće svoj dio posla, a sve što bude do-bro mi ćemo iskoristiti, a sve ne-gativnosti pokušat ćemo otkloniti, ukoliko budemo mogli. Naravno, uz podršku ministrice zdravlja KS Zilhe Ademaj, Vlade KS na čelu sa Elmedinom Konakovićem i Skup-štinom Kantona.

DOKTOR: Dolazite iz porodične medicine. Da li ste zadovoljni nje-nim funkcioniranjem u Kantonu Sarajevo, odnosno da li je proces formiranja timova okončan?

HUSIĆ: Funkcioniranje porodič-ne medicine koja je već deceniju prisutna u KS, ne ide u pravcu u kojem je planirano, ali ima veoma važnu ulogu i bit će jedna od nosi-laca reformi zdravstvenog sistema. Kako sam naglasio, imamo podršku i pokušat ćemo da porodičnu me-dicinu upotrijebimo kao vodilju u budućem procesu jer je ona nosi-lac primarne zdravstvene zaštite, čuvar zdravlja, ali i čuvar novca,

ako mogu da upotrijebim taj izraz.

Na žalost, imamo mnogo utica-ja sa vanjske strane, a koji se tiču enormnog propisivanja lijekova. Moramo na sve načine educirati stanovništvo kako bi razvili svijest da velika upotreba lijekova nije ni dobra ni zdrava, a uštedit će se i ogroman novac Kantonu, tačnije građanima koji bi za uzvrat dobili kvalitetniji život.

DOKTOR: Proteklih mjeseci če-sto se spominje termin „reforma zdravstva u Federaciji BiH“. Kada je riječ o JU Dom zdravlja KS šta ona konkretno predstavlja?

HUSIĆ: Reforma je kompleksno pitanje i ne može biti zasebna za svaku ustanovu.

Nedavno samo imali sastanak u kantonalnom ministarstvu zdrav-stva na kojem je formirana Radna grupa koja će se ozbiljnije početi baviti ovom problematikom. Budu-ća reorganizacija, u sklopu cijelog reformskog procesa neće niko-ga oštetiti. Reforma zdravlja neće ukidati radna mjesta. Želja je da

Prvi i osnovni zadatak

je briga o zdravlju

stanovništva. To je

dugoročan cilj, kako mene kao menadžera

tako i ove ustanove

Magistrirao na odsjeku ‘menadžerstvo u zdravstvu’. Bio sam najbolji u generaciji, a magistarski rad ticao se ocjene rada i

razvoja porodične medicine u KS

JUNI/LIPANJ • 9

se pravilno upotrijebe svi kadro-vi, odnosno da više ne bude onih koji neće ništa raditi. Drago mi je da postoji zajednička volja da se počne cjelokupni proces na svim nivoima zdravstvene zaštite, od primarnog preko sekundarnog do tercijarnog. Proces će trajati i neće se preko noći okončati, ali će u ko-načnici donijeti dobro svima.

DOKTOR: Da li je JU Dom zdrav-lja KS potreban medicinski kadar i kako riješiti problem njegovog eventualnog zapošljavanja ako se zna da je Vlada KS trenutno stopi-rala zapošljavanje u javnim insti-tucijama?

HUSIĆ: Odluka postoji, ali je po-grešno protumačena. Planirano za-pošljavanje uvijek postoji i ukoliko se i nama ukaže potreba sigurno je da ćemo dobiti ‘zeleno-svijetlo’. Vlada planira, ali je problem u cije-lom sistemu organizacije i obrazo-vanja, ne samo zdravstvene zaštite nego cijelog školovanja. Ponekad se dogodi da se na tržištu poja-vi višak kadrova. Zbog toga mora postojati planirano zapošljavanje u skladu sa socio-ekonomskim

normamama i kretanjima. Također, potrebno je voditi evidenciju o starosnoj strukturi, a mora se znati da nije nimalo lako ni jeftino pro-izvesti gotov kadar, koji onda ode u inostranstvo. Taj kadar se mora iskoristiti na najbolji način. U sklo-pu reforme zdravlja poseban ak-cenat bit će stavljen na planiranje, školovanje i zapošljavanje kadra.

Ne mislim ni da je loše pustiti lje-kare da jedan period odu u ino-stranstvo ako će se vratiti bogatiji za iskustvo i stečeno znanje što je od velike koristi svima.

DOKTOR: Koje su najjače, a koje najslabije tačke u sistemu zdrav-stvene zaštite?

HUSIĆ: Najjače karike su ljudski resursi, koje trebamo iskoristiti na najbolji način, dok su najslabije tačke možda upravo kašnjenje reo-rganizacije u reformi zdravstvenog sistema. Jer, sa reorganizacijom ćemo učiniti mnogo da pacijenti i ljekari budu zadovoljniji.

DOKTOR: Koliko će aktuelna poli-

tika biti suportivna u vašem radu?

HUSIĆ: I kraljevi i kneževi i carevi su bili političari. Tako je i danas. Sve je politika, barem na makronivou. No, danas je izostanak privrede veliki hendikep. Ona je nekada bila nosi-

lac stabilnosti i u zdravstvu.

Najjače karike su ljudski resursi,

koje trebamo iskoristiti na najbolji način,

dok su najslabije tačke možda

upravo kašnjenje reorganizacije

u reformi zdravstvenog

sistema


Prof. dr Almira Hadžović Džuvo, de-kan Medicinskog fakulteta UNSA, u sklopu 7. SARAJEVO BUSSINES FORUM-a 2016, Panela: EDUCATI-ON SECTOR IN THE REGION: DE-VELOPING WORLD CLASS HUMAN CAPITAL predstavila je dostignuća Medicinskog fakulteta UNSA u in-ternacionalizaciji prostora visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uspješnom realizacijom progra-ma Medicina na engleskom jeziku.Posebno je istakla važnost i pred-nosti procesa internacionalizacije za region i grad Sarajevo.

S obzirom na pokazani interes Me-dicinski fakultet UNSA očekuje da

ove godine otvori svoja vrata stu-dentima iz različitih dijelova svije-ta, čime se stvara osnova za razvoj

jake alumni mreže u budućnosti koja će značajno osnažiti zdrav-stveni sistem BiH.

Nastavak saradnje

SAudIJSKI AMbASAdOr POSJETIO MEdICINSKI fAKuLTET

Ambasador Kraljevine Saudijske Arabije, Nje-gova ekscelencija Hani Bin Abdullah M. Momi-nah posjetio je 1. juna 2016. Medicinski fakul-tet Univerziteta u Sarajevu.

U toku posjete dogovoren je nastavak reali-zacije projekta započetog nakon posjete de-legacije Medicinskog fakulteta UNSA organi-ziranog pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrazovanje Kraljevine Saudijske Arabije, u aprilu 2015.

Ambasador je obišao Medicinski fakultet i izra-zio svoje zadovoljstvo uslovima koje je Fakul-tet obezbjedio studentima.

Ambasador je dao podršku nastavku uspješnog rada u zajedničkim projektima Fakulteta i Am-basade Kraljevine Saudijske Arabije.

7. SARAJEVO BUSSINES FORUM 2016

PrEdSTAVLJENA dOSTIgNućA MEdICINSKOg fAKuLTETA

JUNI/LIPANJ • 11

U znak sjećanja na prvu žrtve agre-sije na grad Sarajevo apsolventicu Medicinskog fakulteta Suadu Dil-berović, delegacija kolektiva Me-dicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predstavnici studenata položili su cvijeće na spomen obi-lježje na “Mostu Suade i Olge” i odali počast.

Suada Dilberović rođena je 24. maja 1968. u Dubrovniku i na dan pogibije imala je 24 godine. Sa još dvije sestre uspješno je studirala i privodila kraju studij medicine. Svoju ljubav prema gradu za koji je izgubila život, boreći se protiv na-dolazećeg zla pokazivala je tokom svih godina studija.

Iako je jako voljela svoj rodni grad Dubrovnik, Sarajevo je imalo po-sebno mjesto u njenom srcu. Pra-znicima je radujući se odlazila kući ali s nestrpljenjem čekala povratak u svoj drugi grad. I danas živi u sr-cima onih koji su je poznavali kao vedru i plemenitu osobu.

Tog 6. aprila, devet godina kasnije (2001.) na mostu na kojem su pogi-nule imena Suade i Olge upisana su zlatnim slovima, kao i stih: “Kap moje krvi poteče, i Bosna ne presuši.” Napadom na građane Sarajeva i smrću Suade Dilberović i Olge Sučić započela je opsada Saraje-va koja je trajala 44 mjeseca ili

ukupno 1.425 dana, što je najduža opsada jednog grada u modernoj istoriji. Tokom opsade ubijeno je 11.541 građanin Sarajeva, od čega 1.601 dijete.

Sarajevski Univerzitet u njenu čast iz fonda koji nosi ime “Suada Dil-berović” i ove godine je dodijelio stipendije studentima.

Studenti Medicinskog fakukteta Univerziteta u Sarajevu na ovogo-dišnjoj „Humanijadi 2016“ osvojili su zlatnu medalju u fudbalu.

Humanijada je međunarodni sportsko - edukacijski susret bio-medicinskih fakulteta koja je ove godine održana u Makarskoj, od 4.

do 8. maja, uz učešće 14 fakulteta iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herce-govine i Slovenije.

Osim u fudbalu, ekipe Medicin-skog fakulteta UNSA ubilježile su nastup i u ostalim sportovima, a vrijedi izdojiti polufinala u košarci i odbojci.

Polaganjem cvijeća na most

ObILJEžENA gOdIšNJICA POgIbIJE SuAdE dILbErOVIć

„Humanijada 2016“

zLATO u fudbALu

IZVOR: www.mf.unsa.ba


Novi doktori nauka i magistri

JUNI/LIPANJ • 13

• Mr. sci. dr. Jasmina Bajrović je 23. maja javno odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom:

MORFOLOŠKE I DINAMSKE KARAKTERISTIKE MAGNETNO REZONANTNOG OSLIKAVANJA U KORELACIJI SA PROGNOZOM, PATOHISTOLOŠKIM I MOLEKULARNIM OSOBINAMA KARCINOMA DOJKE

• Mr. sci. dr. Nermina Ovčina-Kurtović je 22. aprila javno odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom:

ZNAČAJ CITOKINA KAO PREDIKTORA PSORIJAZE

• Dr. Emina Vukas je 13. maja javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

PRIMJENA ULTRAZVUKA TOKOM INSERCIJE CENTRALNOG VENSKOG KATETERA KOD PEDIJATRIJSKIH PACIJENATA

• Dr. Hana Helppikangas je 21. marta javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

EPIDEMIOLOŠKE KARAKTERISTIKE MALIGNIH TUMORA KOŽE U EUROMELANOMA SKRININGU U BIH

• Dr. Azra Sarić je 27. aprila javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

PROCJENA STANJA ORALNOG ZDRAVLJA KOD DJECE OBOLJELE OD AKUTNE LIMFOBLASTNE LEUKEMIJE

• Belma Tukić, dipl. med. sestra je 1. aprila javno odbranila magistarski rad pod naslovom:

UČESTALOST RIZIKA FAKTORA ZA NASTANAK OSTEOPOROZE KOD ŽENA U POSTMENOPAUZALNOJ DOBI

Časopis Doktor i u ovom broju donosi pregled novih doktora i magistra nauka, u periodu od marta do juna 2016.

JUNI/LIPANJ • 15

U Sarajevu je 13. i 14. maja 2016. održan VI Forum porodične medi-cine, ovaj put na nivou Federacije BiH, a sa brojnim internacionalnim predavačima i gostima.

Ovaj veliki skup kao i prethod-ne godine održan je u hotelu „Hollywood“ na Ilidži, a svečano otvaranje upriličeno je 13. maja u 18 sati.

Sesije, stručna predavanja za ljekare i medicinske sestre, kao i radionice održane su u salama Bosna, Nere-tva, Drina i Sava, a obuhvatile su ak-tuelne teme iz porodične medicine: Status porodičnih/obiteljskih lje-kara, odnos sa drugim specijali-stima, zdravlje porodičnih ljekara, finansiranje i ugovaranje u poro-dičnoj medicini, preventiva u me-dicini i promocija zdravlja, te sve češće nasilno ponašanje prema zdravstvenim radnicima.

Jedna od posljednjih sesija, ali možda i najvažnija nosila je naziv“: Hoću da kažem“ na kojoj je Doc. dr. Zaim Jatić, predsjednik Organi-zacionog odbora VI Foruma, iznio smjernice razvoja porodične/obi-teljske medicine u BiH.

Ljekarska/Liječnička komora u skladu sa svojim Pravilnikom bo-dovala je skup koji je pozdravio

Predsjednik Komore Prim. dr. Fa-hrudin Kulenović.

Svjetski dan Porodiče/obiteljske medicine obilježava se svakog 19. maja, a ovogodišnja poruka glasi:

„Danas ljekari porodične/obitelj-ske medicine rade nepopularan, za neke i nepoželjan, na žalost i nepri-mjetan posao, što ne znači da neće u budućnosti biti temelj svih lije-čenja i napokon pridobiti zasluže-no i dostojanstveno svoje mjesto. Oni su utemeljitelji buduće zdrave populacije koja će biti svjesna svo-je uloge u očuvanju i poboljšanju psiho-fizičkog zdravlja, u saradnji sa svojim porodičnim ljekarima.“

Na kraju treba dodati da je Podruž-nica Kantona Sarajevo 16. aprila 2016. organizovala Drugu stručnu radionicu za 2016. godinu pod na-zivom “Kardiovaskularna oboljenja u porodičnoj medicini.“

Radionica je održana u hotelu „Gar-den City“ u Konjicu, a nakon uvod-nih predavanja koje su pripremili kolege iz porodične medicine i dr. Maja Stančić, internista iz JUDZKS, održane su radionice sa praktičnim prikazom slučajeva.

IZVOR:

http://family-medicine.ba/

VI Forum porodične/obiteljske medicine

AKTuELNE TEME I POLOžAJ LJEKArA u dANAšNJE (NE)VrIJEME

Sesije, stručna predavanja za ljekare i medicinske sestre, kao i radionice održane su u salama Bosna, Neretva, Drina i Sava, a obuhvatile su aktuelne teme iz porodične medicine

Porodični ljekari su

utemeljitelji buduće zdrave populacije koja će biti svjesna

svoje uloge u očuvanju i poboljšanju

psiho-fizičkog zdravlja,

u saradnji sa svojim

porodičnim ljekarima


Rad na prvom Leksikonu ljekara Sarajeva u završnoj je fazi. Planirano je da knjiga, kao izdanje Ljekarske/liječ-ničke komore Kantona Sarajevo, bude štampana do kraja oktobra ove godine. O radu na Leksikonu i njegovom autoru, Valerijanu Žuji, pisali smo u dva prethodna broja magazina Doktor. Da bismo čitateljima predstavili izgled stranica budućeg Leksikona ljekara Sarajeva u ovom broju objavljujemo izbor od nekoliko leksikonskih članaka posvećenih povijesno izuzetno važnim ljekarima Sarajeva. Ovo, dakako, nisu konačni članci o ovim lič-nostima. U Leksikonu će biti objavljeno više od 8.500 članaka o ljekarima povezanim sa Sarajevom nekom od ovih okolnosti: rođenje, odnosno smrt; obrazovanje, specijalizacija i usavršavanje; odbranjen magstarski rad i doktorska disertacija; rad u struci...

A

Milan Emil Amruš

AMRUŠ, dr Milan Emil (Sla-vonski Brod, 1.10.1848-Zagreb, 26.5.1919), doktor medicine i po-litičar. Osnovnu školu završio je u Slavonskom Brodu, a gimnaziju u Zagrebu. God. 1872. završio je stu-dij na vojno-medicinskom zavodu »Josephinum« u Beču. U Sarajevo je došao nakon uspostave austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovi-ni 1878. g. kao pukovnijski ljekar. Bio je među pionirima modernog zdravstva u Bosni i Hercegovini. Osim iz medicinskih, doktorirao je i iz pravnih nauka. U dva mandata obavljao je dužnost gradonačel-nika Zagreba. Napisao je nekoliko radova o tuberkulozi. Sin Ivana, vojnog liječnika, i Jagode Brlić, po-znate ilirske pjesnikinje. Kraće vri-

jeme radio je kao internist u Zagre-bu i Beču, a 1878. nakon okupacije BiH premješten je u Sarajevo, gdje je kao pukovnijski liječnik uredio vojnu bolnicu, suzbijao epidemij-ske bolesti i stočnu kugu. Postavio je temelje modernoj zdravstvenoj službi u Bosni i Hercegovini, te bio imenovan zdravstvenim savjetni-kom i izvjestiteljem za zdravstvo i veterinarstvo Zemaljske vlade u Sarajevu. Namjeravao se posvetiti politici te odlazi u Beč i studira pra-vo. Diplomirao je 1890. g. Uporedo je radio u Institutu za patologiju kod prof. dr Salomona Strickera te surađivao u bečkim medicinskim časopisima. God. 1886. objavio je zapažen rad o morfologiji bacila tuberkuloze. Amrušova istraživanja su ponukala profesora Strickera da promijeni svoje prvobitno gledište (koje je bilo suprotno Kochovu) o uzročniku tuberkuloze. O značenju i postanku Amruševog rada pisao je prof. dr Julius Wagner-Jauregg. Amruš je također sarađivao u Ob-zoru (1886, 1898, 1900, 1917), Agra-mer Tagblattu (1894, 1898, 1900, 1901, 1908, 1909), te u Narodnim novinama (1907, 1918). Zalagao se za osnivanje medicinskoga fakul-teta u Zagrebu. U Beču je između 1883. i 1886. osnovao Hrvatsko pripomoćno društvo za đake i bio mu predsjednik do povratka u Za-greb. U Zagrebu je kao član Neod-visne narodne stranke (obzoraši) izabran u Hrvatski sabor. U Sabo-ru je prvi put istupio 1887. zago-varajući izgradnju nove kazališne zgrade. Ostali njegovi saborski govori zasijecali su u sve grane ta-dašnjega političkog života. Iako se

poslije približio banu Khuen-Hé-derváryju i istupio iz svoje stranke, ipak je i dalje zastupao hrvatske interese. God. 1890. postao je za-grebački gradonačelnik, ali je smi-jenjen 1892 (jer je odbio da bude član poklonstvene deputacije za Budimpeštu). Međutim, 1904. je ponovo preuzeo gradsku upravu. Kao načelnik poradio je na uvođe-nju tramvaja, uklanjanju plinare iz grada, izgradnji novog kolodvora, električne centrale i dječjeg am-bulatorija te uklanjanju sajmišta ispred zgrade današnjeg rekto-rata. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je aktivan u organiziranju zdravstva.

Gotlib Arnštajn

ARNŠTAJN, dr Gotlib (Gottlieb BO-HUMIL ARNSTEIN) (Votice, Češka, 25. 9. 1859-?), doktor medicine. Prema bilješci u listu Der Militärar-zt, broj 22 od petka 21. novembra 1884. g., dr Gotlib Arnštajn je pri-

LEKSIKON LJEKArA SArAJEVA

JUNI/LIPANJ • 17

mljen u aktivnu vojnu službu kao nadljekar. Istovremeno je premje-šten iz Garnizonske bolnice broj 11 u Pragu u Garnizonsku bolnicu broj 6 u Olomoucu (njem. Olmütz). Der Militärarzt, u broju 8 od petka 29. aprila 1887. g., navodi da je nadljekar dr Gotlib Arnštajn iz 5. ulanskog puka promaknut u pu-kovskog ljekara II klase. U istom listu broj 20 od 28. oktobra 1887. g., objavljeno je da je dr Arnštajn prekomandovan u 102. pješadijski puk. U maju 1901. g. postavljen je za glavnog ljekara 6. pješadijske divizije. Bio je komandant Garni-zonske bolnice broj 25 u Sarajevu u vrijeme Sarajevskog atentata. Dr Arnštajn je rukovodio pružanjem prve pomoći nadvojvodi i vojvotki-nji, nakon Atentata. Također je, po nalogu iz Beča, organizovao balza-miranje tijela ubijenih. Za te zaslu-ge, na svečanosti prilikom otkriva-nja spomenika nadvojvodi Franji Ferdinandu i Vojvotkinji Sofiji od Hoenberga u Sarajevu 28. 6. 1917. g., nadvojvoda Fridrih, uručio je Dr Gotlibu Arnštajnu Oficirski krst Or-dena Franje Josipa.

B

Karel Bajer

BAJER, dr Karel (Karel BAYER) (Hradec Králové, Češka, 23. 1. 1850-Sarajevo, 12. 4. 1914), doktor medicine, specijalist neuropsihi-jatrije. Osnovnu školu i gimnaziju

završio je u gradu Hradec Králové. Diplomirao je na Medicinskom fa-kultetu Karlovog univerziteta u Pragu 1876. g. Tragom svojih pan-slavističkih uvjerenja, iste g. prija-vio se kao dobrovoljac u srbijanski sanitet u vrijeme srpsko-turskog rata. Djelovao je kao ratni hirurg u Vojnoj bolnici u Kruševcu. Nakon toga se oženio u Pragu Marijom Chorodovom i kao sekundarni lje-kar radio, prvo u Duševnoj bolnici u Pragu, potom od 12. januara 1880. g. u Državnoj psihijatrijskoj klinici u Kosmonosima, kraj grada Mlada Boleslav. Tokom rada u toj ustano-vi, posebno se bavio proučavanjem slučajeva epilepsije o čemu je na-pisao i naučni rad pod naslovom: Epilepsie se záchvaty zuřivosti. Onanie, objavljen u Časopisu češ-kih doktor medicinea, u broju 10. (godište XXI) od 4. 3. 1882. g. U Carskoj i kraljevskoj Općoj bolnici u Pragu, kojom su u to doba ruko-vodili ugledni profesori dr Bohumil Ajzelt (Bohumil Eiselt) i dr Jozef Šebl (Josef Schöbl), po drugi put je radio od 30. oktobra 1883. do 15. maja 1884. g. Na Medicinskom fakultetu Karlovog univerziteta u Pragu, od 1. jula 1884. do proljeća 1885. g., radio je kao prvi asistent čuvenog profesora sudske medi-cine, dr Jozefa Rajnzberga (Josef Reinsberg), nakon čega je imeno-van okružnim doktor medicineom glavnog češkog grada. U decembru 1884. g., Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, raspisala je konkurs za medicinskog upravitelja teme-ljito obnovljene Vakufske bolnice u Sarajevu, tada u funkciji Zemaljske bolnice (Landesspital). Vakufska bolnica, sarajevska Hastahana, do-bila je u to vrijeme pravo javnosti. Ovo je potvrđeno u parlamentima austrougarskih pokrajina, pa se u sarajevskoj bolnici i u bolnicama Monarhije, moglo liječiti na bazi reciprociteta. Zahvaljujući izvrsnim referencama i preporukama čeških političkih faktora, na mjesto upra-vitelja Vakufske bolnice primljen je dr Karel Bayer, a nastupio je na dužnost početkom marta 1885. g. Dr Bayer je također radio i u privat-

noj ordinaciji kao doktor medicine opće medicine i specijalist neurop-sihijatrije. Njegova ordinacija bila je do 1908. na adresi Ćemaluša 151, a nakon toga u Kadračića ulici (sadaš-njoj Prušćakovoj) na broju 17, gdje je dr Bayer i stanovao. U poslovnim adresarima s kraja 19. i početka 20. stoljeća stoji da je u privatnoj ordi-naciji primao na sat vremena, od 13 i 30 do 14 i 30 sati. Član Zemalj-skog zdravstvenog savjeta postao je po ustanovljenju tog tijela 1896., a vladin savjetnik 1909. g. Prilikom osnivanja Društva doktor medici-nea Bosne i Hercegovine, Bayer je jednoglasno izabran za prvog pred-sjednika ove organizacije. Dr Bayer je u Vakufskoj bolnici uspješno izveo prve neurohirurške zahvate na trojici bolesnika koji su patili od epilepsije. O Bayerovom ugledu i popularnosti u Sarajevu, najuvjerlji-vije kazuju dva velika javna prizna-nja. Jedno mu je u obliku kaligrafski ispisane diplome uputila Vakufska uprava 2. aprila 1894., zahvaljuju-ći mu na humanom i plemenitom radu i posebno na odnosu prema siromašnima. Drugo priznanje je bila jednoglasna odluka Gradskog poglavarstva Sarajeva, na čelu sa gradonačelnikom Esad efendijom Kulovićem, da se jedna gradska ulica nazove Bayerovim imenom, o čemu ga je pismeno izvjestio gra-donačelnik 11. aprila 1910. g. Sa otvorenjem Zemaljske bolnice u Sarajevu, 1. jula 1894. g. Vakufska bolnica je pretvorena u Stanicu za posmatranje umobolnih. Dr Bayer je i dalje rukovodio njenim radom, ali je postao i šef Psihijatrijskog odjela nove, Zemaljske bolnice. Dr Bayer je na Ivan-sedlu, poviše sta-re stanice Ivan, podigao mali sana-torijum. Penzionisan je 1911. g. G. 1913. teško se razbolio. Umro je u Garnizonskoj bolnici na Gornjim Hi-setima, u nedjelju 12. aprila 1914. g. u 7 sati uvečer. Sahranjen je u poro-dičnu grobnicu u koševskom rimo-katoličkom groblju Svetog Mihovila, u glavnoj aleji.


Ana Bajerova

BAJEROVA, dr Ana (Anna BAYE-ROVÁ) (Vojtěchov, Češka, 4. 11. 1852-Prag, 25. 1. 1924), doktor me-dicine. Ana Bajerova je, nakon Ane Honzakove (Anna Honzáková), dru-ga Čehinja koja je diplomirala na Medicinskom fakultetu. Bilo je to u Bernu 30. 11. 1881.g. U Bosnu i Hercegovinu je došla po osobnom nalogu ministra Benjamina Kalaja. Početkom 1892. g. postavljena je za gradsku ljekarku u Tuzli, a već u lje-to iste g. premještena je u Sarajevo. U Sarajevu je liječila žene i djecu i bila angažirana u ženskim organi-zacijama, posebice u krugu Adeline Irbi. Već 1893. g. ozlojeđena nerazu-mijevanjem muških kolega (dr Isi-dor Nojman), napustila je Sarajevo i nastavila karijeru u Bernu.

F

Hans Fronius-portret Fridriha Froniusa

FRONIUS, dr Fridrih (Friedrich Fritz FRONIUS), doktor medicine, gradski ljekar Sarajeva. Prema pisanju lista Der Militärarzt broj 18 od petka 23 septembra 1892. g., pukovski dok-tor medicine Fridrih Fronius pre-mješten je u Garnizonsku bolnicu u Sarajevu. G. 1884. postavljen je za ljekara gradske općine, a 1898.g. postao je “glavnim gradskim fi zi-kusom”. Zahvaljujući toj funkciji, dr Fridrih Fronius bio je među glav-nim akterima kongresa Njemačkog dermatološkog društva, održanog u Sarajevu 1903. g. Zanimljivo je da je dr Fronius učesnike Kongre-sa upoznao sa tada upravo izgra-đenom ulicom javnih kuća (Ulica Nova) u kojoj je austrougarska vlast organizirala prostituciju pod ljekarskom i policijskom kontro-lom. Sin doktora Fridriha Froniusa, dr Hans Fronius je među najzna-čajnijim austrijskim grafi čarima i slikarima. Između ostalog, izuzetno dobro su ocijenjene njegove ilu-stracije proze Franca Kafke. Hans Fronius, koji je kao jedanaestogo-dišnjak prisustvovao Sarajevskom atentatu, napisao je knjigu o svom doživljaju zbivanja u Sarajevu 28. 6. 1914. g.

K

Hamdija Karamehmedović

KARAMEHMEDOVIĆ, dr Hamdi-ja (Trebinje, 1883-Sarajevo, 10. 1. 1968), doktor medicine, specijalist interne medicine. Gimnaziju je za-vršio u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerzite-ta u Beču. Nakon završetka studija radio je u Zemaljskoj bolnici u Sa-rajevu. Kao poslanik Bosanskoher-cegovačkog sabora, bio je izuzetno aktivan u razgovorima o potrebi izgradnje nove bolnice u Saraje-vu. Nakon Prvog svjetskog rata angažovao se također politički, kao poslanik u Narodnoj skupštini nove države, potom kao ministar zdravlja, te kao senator. Kao homa-ge dr Karamehmedoviću, krajem devedesetih godina 20. stoljeća, pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine, osnovana je Bibliote-ka „Dr Hamdija Karamehmedović“.

Još jednom upućujemo poziv ljekarima, zdravstvenim i me-dicinskim ustanovama, da po neobično povoljnim uslovima (popust od 33 %) do 31. 7. 2016. g. osiguraju svoj primje-rak ove kapitalne knjige.

JUNI/LIPANJ • 19

Pavle Kaunic

KAUNIC, dr Pavle, (Beč, 4.1.1884-Sa-rajevo), doktor medicine, prosektor. Školovao se u Bihaću, Fojnici kod Kiseljaka, Sarajevu i Beču gdje je 1909. g. završio medicinu, a potom i četvorogodišnju specijalizaciju kod profesora: dr Paltaufa (Richard Paltauf) i dr Vajhzelbauma (Anton Weichselbaum). G. 1913. postavljen na mjesto asistenta u Prosekturi Ze-maljske bolnice u Sarajevu. Nakon Sarajevskog atentata, iz Beča je bilo javljeno da će u Sarajevo doputo-vati tim medicinskih stručnjaka, koji će balzamirati tijela ubijenih. Međutim, u popodnevnim satima, vojni kurir donio je dr Kaunicu ce-dulju kojom ga dr Rihard Polak (Ri-chard Pollak) hitno poziva u Vojnu bolnicu. Poziv je upućen po nalogu komandanta austrougarske Vojne bolnice broj 25, stacionirane u Sara-jevu, pukovnika dr Arnštajna. Dr Ar-nštajn je pitao dr Kaunica, da li ras-polaže potrebnim instrumentima i hemikalijama za balzamiranje tije-la nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove supruge vojvotkinje Sofije od Hoenberga. Nakon potvrdnog odgovora, dr Kaunicu je naređeno da provjeri instrumente i pripremi hemikalije. Telegrafski nalog iz Beča je stigao, pa su pukovnijski naddok-tor medicine dr Rihard Polak iz Gar-nizone bolnice u Sarajevu prosektor Zemaljske bolnice, dr Pavle Kaunic i laborant započeli balzamiranje

oko 22 sata, 28. juna 1914. g. Prvo je iz krvnih sudova uklonjena krv, a krvne žile su isprane fiziološkom otopinom. Tijela su balzamirana uz upotrebu glicerina i formalina. Po-stupak je okončan u 7 sati ujutro. Za uspješno obavljeno balzamiranje, dr Kaunic je 28. avgusta 1914. g. bio odlikovan Viteškim krstom Ordena Franje Josipa I. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dr Pavle Kaunic je u vojnom sanitetu radio kao bakteri-olog i higijeničar. Nakon rata vratio se prosektorskom poslu. Potom je imenovan šefom Epidemiološkog zavoda u Sarajevu, a 1929. g. šefom Higijenskog zavoda u Sarajevu. Po-četkom Drugog svjetskog rata, usta-še su ga otpustili s posla i uhapsili, ali su ga zarad njegove stručnosti, honorarno zaposlili kao bakteriolo-ga. Nakon rata za vanrednog profe-sora sudske medicine dr Pavle Kau-nic postavljen je 2. 6. 1950. g. Bio je direktor Higijenskog zavoda Bosne i Hercegovine.

Geza Kobler

KOBLER, dr Geza (Osijek, 1864-Beč, 3. 8. 1935), doktor medicine, pul-molog, dr. sc., primarni doktor me-dicine, dvorski savjetnik. Diplomi-rao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1887. g. Odlukom zajedničkog austrougarskog ministarstva finan-sija od 23. 1. 1893.g. postavljen je za šefa internog odjeljena novo-osnovane Zemaljske bolnice u Sa-rajevu i njenog prvog upravitelja. Ovu dužnost obavljao je do 1901.g. Od 1911. do 1916. g. bio je vladin komesar za zdravstvo (ministar

zdravstva). Dr Kobler je bio glavni organizator kongresa Njemačkog dermatološkog društva, održanog u Sarajevu 1903. g. Prema bilješci u medicinskom listu Wiener Klinis-che Rundschau, u broju 15. od 19. 4. 1914. g., dr Geza Kobler je odliko-van visokim austrougarskim Viteš-kim krstom Ordena Leopolda.

Z

Nedo Zec

ZEC, dr Nedo (Mostar, 1899-Sara-jevo, 1971), akademik, specijalist neuropsihijatrije. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Uni-verziteta u Beču. Nakon Drugog svjetskog rata bio je prvi ministar zdravlja u vladi Bosne i Hercego-vine. Bio je profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu i dekan ove institucije 1950-1951. g. Dnevna psihijatrijska bolnica u okviru kli-ničkog centra Univerziteta u Sara-jevu, nosi ime dr Nede Zeca. Zarad političke nepodobnosti u Kralje-vini Jugoslaviji godinama je služ-bovao po zabačenim mjestima u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Tek pred Drugi svjetski rat dobio je mjesto i priliku za usavršavanje na beogradskim klinikama. Za vrijeme okupacije, 1942-1943. g. bio je u logoru Jasenovac. Od 1947. g. bio je ministar narodnog zdravlja Bosne i Hercegovine. Odlikovan je, između ostalog, Ordenom Republike sa zlat-nim vijencem.


U sklopu Pedijatrijske klinike UKCS, na lokaciji Jezero, 26. aprila otvore-na je Roditeljska kuća namijenje-na smještaju djece i roditelja paci-jenata izvan Kantona Sarajevo.

Svečanoj ceremoniji otvorenja prisustvovali su brojni zvaničnici, premijeri, načelnici općina, pred-stavnici Vakufske direkcije, Islam-ske zajednice, donatori iz Kuvajta, Saudijske Arabije i Katara, te paci-jenti s roditeljima koji su se ovom događaju najviše obradovali.

Cilj kuće je da djeca koja se liječe od raka, budu sa svojim porodica-ma kada ne primaju terapiju i ima-ju sve uvjete kao kod svoje kuće.

Zemljište za izgradnju osigurao je UKCS. Kuća za roditelje djece oboljele od raka površine je 666

kvadratnih metara, ima suteren, prizemlje i tri kata, deset apartma-na, multifunkcionalnu prostoriju s igraonom i dnevnim boravkom, za-jedničku kuhinju i trpezariju, multi-funkcionalnu salu, te prostorije za Udruženje.

Na otvorenje se dugo čekalo, pod-sjetila je predsjednica Udruženja Lejla Kamerić. Ona je napomenula da je ovo je najveći projekat koje je udruženje imalo.

„Tokom cijelog projekta imali smo izuzetnu podršku svih građana BiH, medija, društveno odgovornih kompanija, dobrih ljudi i pojedina-ca. Jako lijepa nam je vijest došla krajem prošle godine kada je obez-bijeđen ostatak sredstava, zatvorili smo fi nansijsku konstrukciju i zavr-

šili objekat. Nije izostala ni podrš-ka sadašnje uprave UKCS na čelu sa Prof. dr. Sebijom Izetbegović, generalnom direktoricom”, rekla je Kamerić.

Profesorica Izetbegović kazala je kako je zahvalna svim donatorima i sretna što je kuća konačno izgra-đena. S djecom je podijelila svoje iskustvo o bolesti.

„Rekla sam im da sam i ja poput njih bila bolesna, primala terapiju i ostala bez kose. Ali, ozdravila sam i vratila sam se na posao. Želim da budu hrabri i ustrajni i da im ka-žem da sve prođe. Roditeljima že-lim da im bude harmonično u ovoj kući, da se međusobno pomažu, želim da oni koji uđu u ovu kuću izađu iz nje sretni i da kući odve-

U sklopu Pedijatrijske klinike UKCS

OTVOrENA rOdITELJSKA KućA NA JEzEru

Kuća je površine 666 kvadratnih metara, ima suteren, prizemlje i tri kata, deset apartmana, multifunkcionalnu prostoriju s igraonom i dnevnim boravkom, zajedničku kuhinju i trpezariju, multifunkcionalnu salu, te prostorije za Udruženje

JUNI/LIPANJ • 21

du zdravu djecu. Na kraju, čestitam donatorima, svima koji su pomogli da se ovaj projekat dovede do kra-ja “, rekla je prof. dr. Izetbegović.

Projektant Emir Salkić koji je pro-jektovao kuću kazao je kako je kuća dobila energetski certifikat A kategorije, te da je potrošnja ener-gija tri puta manja u odnosu na uo-bičajenu. Na kući je radilo oko 40 inžinjera.

Projekt menadžer Roditeljske kuće bio je Fikret Kubat koji je sanjao, živio i ostvario ovaj projekat.

„Uradili smo ono što bi svaki rodi-telj uradio za svoje dijete. Ovo je rezultat svih nas. Ali, sada nam je potrebno sistemsko rješenje kako da je finansiramo zbog ove dječi-ce. Vrlo lako se to može uraditi iz

grantova kantona i Federacije“, re-kao je Kubat.

Donatori iz Katara, Saudijske Arabi-je i Kuvajta poručili su da će uvijek dati podršku ovakvim projektima i da su vrlo zadovoljni i sretni što su doprinijeli izgradnji Roditeljske kuće.

Od raka godišnje oboli 50 djece, ali nisu svi izvan iz KS pa njima neće trebati ova kuća. No, za sve one koji dolaze van KS, ima 10 apartmana u kojima mogu boraviti cijele porodice. Majka Adela Hafizović iz Zenice ima 15-godišnju djevojčicu koja je ima-la dvije operacije tumora na mozgu.

„Ovo nam puno znači i najljepše je što se desilo u BiH. Zahvaljujem se u ime svih roditelja svim donato-rima. Jedva čekamo da se uselimo.

Puno nam znači kada smo blizu ro-diteljima i da ne moramo putovati i skupo iznajmljivati stanove koji su daleko od klinike“, rekla je Ha-fizović.

Muvedeta Nizić je iz Hadžića i njoj ova kuća neće trebati, ali njena kćerka koja je izliječena od raka dala je svoj doprinos. Napisala je knjigu koja je prodata u dva tiraža i od svake prodate knjige davala je polovinu novca za izgradnju kuće.

„Ovo mnogo znači djeci i roditelji-ma jer je bitna podrška djetetu dok prolazi kroz proces liječenja. Dra-go mi je zbog svih majki koje nisu mogle biti uz svoju djecu“, kazala je Nizić.

IZVOR: UKCS


Treća škola infektologije u orga-nizaciji Asocijacijacije infektologa BiH i Udruženja ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine F BiH održana je 19. marta 2016. go-dine u hotelu „Hollywood“.

Prof. dr. Nada Koluder - Ćimić, šefi ca Klinike za infektivne bolesti UKCS govorila je o upotrebi antibiotika u praksi. Prema njenim riječima revolucionarno otkriće antibiotika i njihova primjena u medicinskoj praksi s početka 20 vijeka bilo je praćeno ushićenjem kratkog daha. Razlog preokreta bilo je saznanje da se bakterijski svijet fascinantno prilagođava i razvija rezistenciju na sve otkrivene antimikrobike. An-timikrobna rezistencija predstavlja ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdrav-lje i dobrobit i potkopava nacional-ne ekonomije u svijetu. „Potpuno je

jasno da postoji pozitivna korelaci-ja između antimikrobne rezistenci-je i potrošnje antibiotika. Općenito, pretjerana upotreba antibiotika je ‘tihi ubica’ koji ugrožava zdravlje pacijenata na duže staze“, istakla je Profesorica Koluder-Ćimić.

Dodala je kako smatra da su po-većanje svijesti o antimikrobnoj rezistenciji i promicanje racional-ne upotrebe antibiotika ključni za suzbijanje nepotrebnog korištenja tih vrlo diferentnih medikamenata.

„U tom smislu u razvijenom svije-tu odavno su pokrenuti neki dobro osmišljeni i realno provodivi pro-grami. Provode se javne kampanje za promicanje racionalne upotrebe antimikrobika uz pravilan tretman infekcija gornjeg respiratornog trakta kao zajedničke teme. Te

kampanje u svom kapacitetu pot-puno odgovaraju onim protiv du-hana i alkohola. To znači da su kao takvi mogli biti implementirani u praksu i odavno polućuju pozitivne rezultate. U BiH su poduzete djelo-mične, vrlo površne intervencije u tom smislu bez koordinacije i bez postojanja Centra za sprečavanje rezistencije na nacionalnom nivou preko koga bi aktivnosti bile sin-hronizovane.“

Poručila je i kako su škole, kao dio raspoloživog resursa u borbi protiv neracionalnog korištenja antibioti-ka, svrsishodan način osvještava-nja pojedinaca i postizanja indivi-dualnih promjena ponašanja, dok se ne stvori kritična masa ljudi koji bi promicali racionalnu upotrebu antibiotika.

U hotelu „Hollywood“ na Ilidži

III šKOLA INfEKTOLOgIJE - ANTIbIOTICI u PrAKSI

Antimikrobna rezistencija predstavlja ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje i dobrobit i potkopava nacionalne ekonomije u svijetu

JUNI/LIPANJ • 23

„U nerazvijenom svijetu, u kojem se nalazi i naša zemlja, prave se inovativni modeli za promicanje racionalne upotrebe antibiotika i umanjivanja antimikrobne rezi-stencije. Jedan od takvih je i poku-šaj smanjivanja nepotrebnog kori-štenja antimikrobika u bolesnika s respiratornim infekcijama gornjih puteva, akutnim proljevima gdje su virusi dominantni uzročnici, kao i kod jednostavnih rana. Ovo su pro-grami koji se lako testiraju, rezulta-ti se lako uočavaju, a ciljane bolesti su samoograničavajuće, bezopasne po život. Iz ovih programa obično se isključuju djeca do dvije god-dine, te stariji sa opterećenjima“, zaključila je Prof. dr. Koluder-Ćimić.

Pacijenti saznaju o antibioticima kroz posjete ljekaru, kroz svoj druš-tveni milje, internet, štampu. Većina pacijenata ima zablude i pogrešna uvjerenja o moći antibiotika bez posljedica, što se očitava kroz go-lem pritisak kojim pokušavaju i če-sto uspijevaju “iznuditi” recept radi “svake eventualnosti”.Intervencije usmjerene na edukaciju pacijena-ta treba da nose tri poruke, prva, poruka je da antibiotici nisu pro-tivupalna sredstva. Taj kolokvijalni naziv unosi zabludu. Pacijent tu-mači da antibiotici mogu ublažiti simptome upale i infekcije (otica-nje, groznicu, bol).

Druga, da su antibiotici potencijal-no opasni lijekovi. Pacijenti trebaju biti svjesni da oni mogu proizvesti ozbiljne nus pojave i da njihova neprimjerena primjena pridonosi antimikrobnoj rezistenciji, superin-fekciji i neučinkovitom liječenju s posljedicama samog antibiotika.

Treća, mnoge bolesti mogu se iz-lječiti bez antibiotika. Ovaj je skup, osim profesionalaca iz oblasti in-fektologije, okupio i brojne ugled-ne ljekare koji svakodnevno prepo-ručuju antibiotsku terapiju, kako bi im se pružila prilika da prezentira-ju svoja iskustva i stavove po ovom pitanju.

Klinika za očne bolesti od 1997. godine se vrlo uspješno bavi vitreo-retinalnom hirurgijom i raspolaže sa velikim iskustvom u ovoj bole-sti. Nabavkom nove opreme Stellaris PC New Generation, u prilici je da uvede manje invazivne operacije vitrektomiju 23 G.

Riječ je o bezšavnoj mikrohirurgiji kojom će se moći liječiti niz obo-ljenja na stražnjem segmentu oka.

Na Klinici za očne bolesti UKCS 1. i 2. aprila UKCS boravio je emi-nentni stručnjak, Prof. dr. Ivan Stefanović, vitreoretinalni hirurg, pod čijom su se supervizijom, sarajevski vitreoretinalni hirurzi uveli u vitreoretinalnu hirurgiju 23 G, koja podrazumjeva i hirurgiju makule.

Ovim značajnim projektom omogućit će se zbrinjavanje oboljenja stražnjeg očnog segmenta savremenim mikrohiruškim zahvatima, a samim tim i smanjiti broj upućenih pacijenata na liječenje u ino-stranstvo.

IZVOR: UKCS

Na Klinici za očne bolesti

NOVA METOdA zA LIJEČENJE STrAžNJEg OČNOg SEgMENTA


Deseti maj obilježava se kao Dan Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Na-kaš”. Trenutno u ovoj zdravstvenoj Ustanovi zaposleno je 553 osobe, od toga je 405 medicinskog i 148 nemedicinskog kadra. U perspekti-vi su nova zapošljavanja medicin-skog kadra, što će uveliko olakšati obavljanje svakodnevnog posla i podići kvalitet usluga. U ovoj Ustanovi pacijentu se pristupa sa mnogo strpljenja, razumijevanja i stručnosti.

Prim. dr. Sead Bašić, v.d. direktor povodom Dana Bolnice uputio je čestitku uposlenicima u kojoj je iz-među ostalog navedeno:

„Danas obilježavamo veliki jubi-lej, 15o godina od osnivanja ove zdravstvene ustanove. Kroz višede-

cenijsko postojanje od osnivanja u turskom periodu 1866. do danas, Bolnica je prolazila kroz različite periode, mijenjali su se vlasnici, politički sistemi, a preživjela je i ratove. Tokom cijelog ovog perioda, uprkos teškoćama, nedaćama, ne-razumjevanju i zanemarivanju Bol-nica je ispunjavala svoju zadaću, li-ječila je i pomagala bolesne ljude.

Svjedoci ste da je zdravstvo u BiH u veoma teškoj situaciji. Ipak, 150 godina postojanja, rada i razvoja ove zdravstvene ustanove, govori da se uprkos svemu, razvijamo i pružamo našim pacijentima kva-litetnu uslugu. Kvalitet liječenja zavisi od opreme i lijekova kojim se raspolaže ali najviše zavisi od ljudi, ljekara i drugog medicinskog

Rijedak jubilej

OPćA bOLNICA ObILJEžILA 150 gOdINA POSTOJANJA!

Bolnica je prolazila kroz različite periode, mijenjali su se vlasnici, politički sistemi, a preživjela je i ratove. Tokom cijelog perioda, uprkos teškoćama ispunjavala je svoju zadaću, liječila je i pomagala bolesne ljude

JUNI/LIPANJ • 25

i nemedicinskog osoblja sa kojima se svaki pacijent susreće. Upravo je u tome naša snaga i zbog toga trajemo. Naši budući planovi i ci-ljevi su u skladu sa mogućnosti-ma Ustanove, kao i medicinskim procesima i ishodima. Koliko nam dozvole ljudski, finansijski i ostali resursi i okolnost, trudit ćemo se da unaprijedimo sigurnost paci-jenta i zaposlenih, da poboljšamo kvalitet naših usluga, da podižemo nivo stručnosti zaposlenih, da pra-timo nove medicinske tehnologije u liječenju pacijenata. U svom radu nastavit ćemo poštovati Hipokra-tovu zakletvu i truditi se da Opća bolnica bude na ponos našim pa-cijentima zbog kojih i postojimo“, stoji u čestitki v.d. direktora Prim. dr. Seada Bašića.

U krugu Bolnice, članovi porodice, prijatelji i uposlenici položili su cvijeće na spomen obilježje Prim. dr. Abdulahu Nakašu, po kojem ova ustanova nosi ime.

Osim obilježavanja jubileja, Opću bolnicu 13. maja 2016. posjetila je delegacija Ministarstva zdravlja Kraljevine Bahrein koju je pred-vodio Prof. dr. Aziz Hamza. Doma-ćin sastanka je bio v.d. direktora Opće bolnice Prim. dr. Sead Bašić sa saradnicama Prim. dr. Davorkom Matković i Prim. dr. Senkom Salčić. Tom prilikom naglašena je potreba međusobne saradnje zdravstve-nih radnika. Bahreinsku delegaciju najviše je interesovala mogućnost osnivanja ustanova za njegu i lije-čenje osoba treće dobi, a direktor

Bašić goste je upoznao sa proce-som rada u Općoj bolnici i moguć-nostima koje pruža ova zdravstve-na ustanova.

IZVOR: OBS.BA


Kompanija ROCHE d.o.o. - ROCHE Ltd. BiH održala je na olimpijskoj ljepotici Jahorina, 25. maja 2016. Globalnu konferenciji o kliničkim istraživanjima.

Nekoliko dana ranije, 17. maja, u Sarajevu je održano neformalno druženje sa predstavnicima medija kojom prilikom su se bh. novinari upoznali sa dosadašnjim radom i budućim planovima ove poznate evropske i svjetske kompanije u području kliničkih istraživanja.

Direktor kompanije Roche BH, dr. Adnan Filipović, naglasio je važ-

nost konferencije koja je okupi-la više od 120 učesnika, ljekara i predstavnika zdravstvenih i medi-cinskih institucija iz zemalja okru-ženja, EU, Istočne Evrope i Bliskog Istoka, a održana je u hotelu „Ter-mag“, jednom od najljepših hotela, ne samo na Jahorini nego i BiH.

Upravo činjenica da je naša zemlja dabrana kao država domaćin pred-stavlja veliki značaj, te daje jedin-stvenu priliku da se predstavi široj stručnoj javnosti kao zemlja koja ima i znanje i potencijal.

Cilj jednodvodnevne konferenci-

U organizaciji kompanije ROCHE d.o.o. - ROCHE Ltd. BiH

gLObALNA KONfErENCIJA O KLINIČKIM ISPITIVANJIMA

Učesnici su bili svjetski eksperti poput dr. Gregory R. Ciottone (Harvard Medical School), dr. Jonathan Cardella (Yale School of Medicine) i dr. Corey Casper (Fred Hutchinson Cancer Research Center)

JUNI/LIPANJ • 27

je bio je da istakne značaj nauč-no-istraživačkog rada u medicini i zdravstvu, kao i važnost uloge re-gulatornih zdravstvenih i akadem-skih institucija u ovom segmentu.

„Evropa je još uvijek uporište za istraživanja. Podsticanje i ulaganje u klinička istraživanja doprinosi razvoju medicine, što automatski ima pozitivan uticaj ne samo na zdravlje stanovništva, već indirek-tno i na ekonomski rast. Naime, samo tokom 2010. godine, ino-vativna farmaceutska industrija je uložila oko 27 milijardi eura u istraživanja i razvoj i time dala

značajan doprinos naučnim i kli-ničkim istraživanjima, te razvoju medicine ali i ekonomije u Evropi“, istakao je direktor Filipović.

Konferenciju je otvorio ambasador Švicarske, Heinrich Mauer, te Prof. dr. Sebija Izetbegović, direktorica UKCS, a učesnike je pozdravio i dr. Adnan Filipović, direktor kompani-je ROCHE d.o.o. - ROCHE Ltd. BiH.

Učesnici su imali priliku za razmje-nu iskustva sa svjetskim eksperti-ma poput dr. Gregory R. Ciottone (Harvard Medical School), dr. Jonat-han Cardella (Yale School of Medi-

cine) i dr. Corey Casper (Fred Hutc-

hinson Cancer Research Center).

Kliničke studije u BiH provode se

već nekoliko godina, ali se još uvi-

jek razvijaju, pa su se bh. ljekari,

istraživači, ali i ostali prisutni mo-

gli informirati o praksi provođenja

studija u Evropskoj uniji i Sjedinje-

nim Američkim Državama (SAD).

IZVOR: Akta.ba/A.R.

JUNI/LIPANJ • 29

Udruženje za biološku psihijatiju/psihofarmakologiju Federacije BiH (UBPPFBiH) ove godine organiziralo je jubilarni Deseti Simpozij iz biološ-ke psihijatrije/psihofarmakologije Bosne i Hercegovine, koji je postao jedan od tradicionalnih stručnih do-gađaja iz psihijatrije prvog reda u BiH i regionu, prepoznatljiv po svo-joj kvaliteti i aktualnosti.

Ovogodišnji Simpozij organizi-rao se u saradnji sa Udruženjem psihijatara u Bosni i Hercegovini (UPuBiH), Psihijatrijskom klinikom UKC Sarajevo, a po prvi put i sa Sekcijom za psihijatriju Bosansko-hercegovačko-američke Akademije umjetnosti i nauke (Bosnian Her-zegovinian American Academy of Arts and Science - BHAAAS), koja je bila organizator naučnog skupa 8. BHAAAS Dani u BiH (hotel „Sunce“ u Neumu, od 26. do 29. maja 2016.).

U sklopu Simpozija iz Psihijatrije i psihologije adolescenta i odraslih na 8. Danima BHAAAS održana je i tematska konferencija - simpozijum Biološke psihijatrije/psihofarmako-logije BiH sa temom „Antipsihotici u kliničkoj praksi“ na kojem su uče-stvovali eminentni predavači iz BiH, Hrvatske, Srbije i SAD.

Kao drugi dio BHAAAS simpozi-juma iz psihijatrije i psihologije, održana su i predavanja iz obla-sti adultne i dječje i adolescen-tne psihijatrije i psihologije dječje dobi, sa temom:“Nasilje u moder-nim društvima”.

Uvodna riječ pripala je Prof. dr. Ab-dulahu Kučukaliću (UPuBIH), a mo-derator je bio Akademik Slobodan Loga (Sarajevo, BiH).

Teme Simpozijuma bile su:

- Upotreba atipičnih antipsiho-tika: off-label indikacije i kli-nička praksa;

- Monitoring klozapina: nova saznanja i preporuke;

- Analiza upotrebe antipsihotika u praksi sa preporukama svjet-skih algoritama i vodiča;

- Antipsihotici u liječenju psiho-tičnih manifestacija kod epi-lepsije i multiple skleroze;

- Bihevioralni i psihički simpto-mi demencije i antipsihotici;

- Antipsihotici i prirodni lijekovi u liječenju psihoza: pro et con-tra;

- Komparativna analiza predno-sti i nedostataka antipsihotika prve i druge generacije;

- Uloga psihoedukacije u pove-ćanju suradljivosti i efikasnosti liječenja antipsihoticima psi-hotičnih bolesnika;

- Risedon: značaj u liječenju psi-hičkih poremećaja;

- Novi antipsihotici na horizon-tu;

- Antipsihotici + benzodiazepini: koliko je to opasna kombina-cija?

- Dugodjelujući antipsihotici u liječenju shizofrenije: izazovi, mogućnosti i strategije;

- Upotreba antipsihotika u dje-čijoj psihijatriji;

- Forenzičko-psihijatrijski as-pekt antipsihotika;

- Dugoročno liječenje antipsi-hoticima preporuka i klinička praksa;

- Primjena antipsihotika u lije-čenju ovisnosti o psihoaktiv-nim supstancama;

- Klinička i psihosocijalna remi-sija kod pacijenata sa shizofre-nijom- korelacija sa antipsi-hotičnim tretmanom (naša iskustva);

- Dugodjelujući risperidon u te-rapiji oboljelih od shizofrenije

IZVOR: www.upubih.com

Deseti Simpozij iz biološke psihijatrije/psihofarmakologije

„ANTIPSIHOTICI u KLINIČKOJ PrAKSI“

Ovogodišnji Simpozij organizirao se u saradnji sa Udruženjem psihijatara u Bosni i Hercegovini (UPuBiH), Psihijatrijskom klinikom UKC Sarajevo, te Sekcijom za psihijatriju BHAAAS

Prof. dr. Abdulah Kučukalić


ULTRAZVUČNA (UZ) DIJAGNOSTIKA

Obavljaju je isključivo radiolozi na sva-koj klinici gdje se na četiri ili više aparata dnevno pregleda 30-tak ili više pacijenata.

Prilikom pregleda dojki pacijentica ide na mamografi ju zatim na ultrazvuk, a nalaz se piše pod naslovom mammosonograp-hy sto je jezička i suštinska kompilacija naziva metoda: mamografi je i sonografi -je-ehografi je (kao što se praktikuje u Fran-cuskoj i drugim zemljama), a pri diktiranju nalaza na negatoskopu lijevo su mamo-grafski snimci, a desno ultrazvučni.

U Belgiji je na snazi zakonska klauzula o skriningu dojki mamografi jom svih žena u životnoj dobi od 50 do 69 (o trošku države) i snimanje je obavezno raditi svake druge godine.

Ehografski pregledi obuhvataju povreda tetiva, tendinosae, tendosinovitisi, gdje dominira patologija m. rotator cuff, lakat (ćesto teniski), distalni dio radijusa i ulnae, šaka, prsti, koljeno, tireoida i limfonodi, kolor doppler arterija i vena nogu, arterija vrata (ACI, ACE, a. vertebralis), bubrega, a. renalis aa arcuatae, dojke, poneki appen-dicitis... (TCD transkranijalni dopler rade neurolozi na neurologiji, a UZ familijarizi-rani internisti vrše ultrazvuk srca na kar-diologiji).

Dr. Jan Friberg vrši snimanje zglobova,

digestivnog trakta, štitne žlijezde...), dr. Francies Devlies (dojka, mozak beba...) i dr. Vincent Herpels (thorax).

Pomenuta trojica posebno se ističu sa UZ rutinom i biopsionom punkcijom koje sva-kodnevno obavljaju na radiologiji: Dvije do tri punkcije dojki planiraju se za prijepod-ne, a jedna do dvije poslije podne.

Po pacijentu se pravi desetak i više snima-ka na RTG fi lmovima, koji se zatim digita-liziraju, odnosno pohranjuju na CD ili USB.

Neke punkcije su planirane, neke se inici-raju tokom UZ pregleda i obave u sljede-ćih desetak minuta. Setovi za punkciju su permantno spremni u svakom trenutku (sterilni kompresa, igla, antiseptik, tupferi, rukavice epruveta sa formalinom) u pri-premljenom omotu. Funkciju sterilne kese igra sterilna rukavica sa običnim gelom, uz nekad apliciran anestetik. (ponekad se neki gel ugrije zbog davanja djeci i osjetljivijim osobama). Nalazi se diktiraju na holand-skom jeziku, odmah po završetku pregleda u poseban „diktafon“ koji pretvara govornu u pisanu riječ na profesionalnom BARCO ekranu kompjutera i trenutak kasnije izlazi nalaz na printeru.

Snimanje na termopapiru je napušteno, ne postoji jer je preskupo itd. Ljubaznošću svojih domaćina, objavljujem nekoliko zanimljivih ultrazvučnih snimaka za časopis Doktor.

Klinika Reepkai

IZVJEŠTAJ – radiologa primarijusa dr Esada Bučuka sa ultrazvučne edukacije u AZ GROENINGE – KORTRIJK (BELGIJA)

Kao i ranijih godina na poziv radiologa dr. Jana Friberga, kojeg poznajem iz vremena moje jednogodišnje ultrazvučne subspeci-jalizacije u klinici ERASMUS u Briselu oti-šao sam u bolnice AZ GROENINGE u KOR-TRIJK, u maju 2016, a tema su bile:

- UZ vođene procedure iz oblasti ga-stroenterologije, ginekologije, endo-krinologije;

- Vaskularne kolor doppler pretrage; - UZ pregledi zglobova; - Ehografi ja mozga novođenčeta i do-

jenčeta; - Ehografi ja i dopler pregled organa ab-

domena.

Najveća medicinska hospitalna ustanova u Flandriji Algemeen Ziekenhuis GROENIN-GE sastoji se od četiri objekta u različitim dijelovima grada sa ukupno 1.150 kreveta:

- Campus Looftstrat-Ultrasounds, MR 1,5T;

- Campus Kennedylaan-Ultrasounds dva MR 3T;

- Campus Verkruysselan; - Campus Reepkai - PET CT skener (+4

gama kamere) sa preko 20 radiologa i još toliko specijalizanata, radno vri-jeme od 8 - 18 sati (po potrebi i duže), pet dana u sedmici sa dežurstvima u svim klinikama.

Klinički centar u 4 objekta Kortrejku

JUNI/LIPANJ • 31

karcinom dojke

karcinom dojke

fibroadenom dojke

Intramamillarni limfonod

hipervaskulariziran modus stitnjače

doppler a.vertebralisPunkcija

Tendinosis rotator cuff

aspiraciona cito biopsija-igla!

Biopsy punkcija carcinoma-iglaKomunikativni i srdačni direktor radiologi-je, dr. Olivier Overvandenmeire, kaže da je u toku izgradnja nove, još veće bolnice u Kortrejku u Kennedyaalan regijii.

Na kraju posjete podijelio sam Doktor iz marta 2015. sa izvještajem o tadašnjoj edukaciji u Kurtreu (prevodeno na fran-cuski!) koji je dr. Vanovermeire skenirao i e-mailom poslao svim kolegama, uz riječi hvale o izgledu i sadržaju časopisa Doktor, glasilu Ljekarske/Liječničke komore KS. Dr. Vanovermeire mi je poklonio njihov ča-sopis „ACTAGROENINGE“, sa prijedlogom da naši ljekari objavljuju radove u njemu, te da belgijske kolege isto učine u Doktoru. Upoznao sam se i sa radom na PET dija-gnostici u klinici REEPKAI. Pri kraju boravka u Kurtreu ROTARY KLUB, (čiji je dr. Friberg član) upriličeno je druženje do kasno u noć.

Dr Bucuk, dr Jan Friberg sa suprugom Fabienne

Autor izvjestaja rođen je u Sarajevu gdje je završio Medicinski fakultet, specijalizaciju i postdiplomski studij iz radiologije. Subspe-cijalizaciju iz ultrazvuka i kurs iz magnet-ne rezonanse završio je u Briselu kao stipendista francuske zajednice u Belgiji. Dr. Bučuk je Primarijus, publicista, autor više feljtona i knjiga na našEm francuskom i turskom jeziku. Zaposlen je u EUROFAR-MU Sarajevo.


Iz cijelog svijeta u BiH

SVJETSKI EKSPErTI NA KONfErENCIJI u NEuMu

Detalj sa predavanja

Konferencija je bila, uglavnom, posvećena medicinskim temama budući da je većina članova iz medicinske struke. Pokrovitelj je bilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

FOTO: BHAAAS

JUNI/LIPANJ • 33

Uz, do sada, najveći broj eksperata iz SAD, Kanade, Evrope i zemalja re-gije - Bosanskoamerička akademija nauka i umjetosti (BHAAAS) od 25. do 29. maja 2016. u hotelu „Sunce“ u Neumu organizirala je međuna-rodnu konferenciju “Dani BHAAAS u Bosni i Hercegovini.“

Pored SAD i BiH, učesnici ovih, osmih po redu susreta naučnih radnika u organizaciji BHAAAS bili su iz: Kanade, Holandije, Mal-te, Norveške, Njemačke, Švedske, Turske, Velike Britanije, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Naziv ovogodišnje konferencija je “Znanje je djeljivo bogatstvo.“

Konferencija je bila, uglavnom, posvećena medicinskim temama budući da je većina članova iz me-dicinske struke. Pokrovitelj je bilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Dr. Kenan Arnautović, ugledni ame-rički neurohirurg i čkan Akademi-je, najavio je i zajednički simpozij neurohirurga, koji su se, kako kaže, povezali sa udruženjima neurohi-rurga Hrvatske, Srbije i BiH. Pored njih na simpozijumu su učestvovali i stručnjaci iz Albanije, Crne Gore, Turske, te drugih zemalja. Vrijedi

kazati kako je za vrijeme trajanja Konferencije potpisan sporazum o saradnji s Univerzitetom u Osijeku, a u pripremi je i saradnja sa Medi-cinskim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

Organizator konferencije, bosan-skohercegovačko-američka akade-mija nauka i umjetnosti (BHAAAS), na konferenciji je predstavila re-kordan broj od 260 predavača iz SAD, Kanade, Holandije, Malte, Nor-veške, Njemačke, Švedske, Turske, Velike Britanije, Bosne i Hercegovi-ne i drugih zemalja iz bh. okoline.

Pomenuti predavači došli su sa najprestižnijih univerzitetskih svjetskih centara, klinika i drugih akademskih institucija. Tako je sa čuvene Mayo klinike u Neumu bilo čak devet predavača među kojima i dr. Mary Fabry, psiholog iz Čika-ga, koja je bila gost predavač na simpoziju iz Psihijatrije. Dr. Fabry je 20 godina bila na čelu Klinike za karcinom “Bosnian mental heal-th” u Čikagu. Pomagala je i liječi-la izbjeglice iz naše zemlje koji su preživjeli ratne traume. Bila je ovo njena druga posjeta BiH. Obavila je stotine predavanja po cijelom svi-jetu o zdravstvenim posljedicama rata, a dobitnica je i najvećeg svjet-skog priznanja iz oblasti razumije-vanja traume i njenog liječenja.

Najbolji podatak o kakvoj je mani-festaciji u Neumu riječ je brojka od čak 1.000 ljekara koji su učestvo-vali u radu konferencije.

U organizaciji BHAAAS članova i specijalista intenzivne medicine, također sa Mayo klinike, dr. Emi-ra Festića i dr. Ognjena Gajića, na ovogodišnjoj konferencije organi-ziran je i simpozijum iz intenziv-ne medicine koji je bio posvećen poboljšanju kvaliteta i kliničkom istraživanju. Također, ove godine, pored teme o ultrazvučnom pre-gledu kritično oboljelog, održana je i radionica iz perkutane trahe-ostomije, a upriličen je i simpozij multidisciplinarne onkologije ko-

jeg je vodio dr. Gordan Srkalović, direktor kliničkih studija u Centru za maligna oboljenja i oboljenja krvi bolničkog sistema Sparrow u Lansingu, u američkoj saveznoj državi Michigan, gdje dr. Srkalović radi kao vanredni profesor na Me-dicinskom fakultetu državnog Uni-verziteta u Michiganu.

U sklopu istog simpozija dr. Lej-la Hadžikadić - Gušić vodila je dio posvećen trenutnom ažuriranju u liječenju raka dojke - od hirurške onkologije do rekostruktivne hirur-gije. Dr. Lejla Hadžikadić - Gušić je specijalista hirurške onkologije na Levine Cancer Institutu, te Caroli-nas Healthcare System centru.

I Ortopedsko - traumatološka sek-cija BHAAAS nastavila je tradiciju okupljanja i razmjene iskustava na ovim susretima velikog broja hirurga koji se bave liječenjem po-vreda muskulo-skeletnog sistema i kičme; pomenuti liječnici dolaze iz mnogih različitih mjesta u BiH. U radu konferencije učestvovala je i Mihela Erjavec, profesorica sa Ban-gor Univerziteta u Welsu koja je predstavila rezultate svojih istraži-vanja sa djecom u Velikoj Britaniji i Irskoj, a govorila je i o promjenama i uticajima na zdrav način ishrane. To je bilo predstavljeno na preda-vanjima o dječijoj psihijatriji, gdje je, između ostalog, bilo govora o pojavi “ismijavanja djece na svim nivoima u školama”.

Autor: Erol Avdović

Sa čuvene Mayo klinike u Neumu je bilo čak devet predavača među

kojima i dr. Mary Fabry, psiholog

iz Čikaga

Na konferenciji je predstavljen rekordan broj

od 260 predavača iz SAD, Kanade,

Holandije, Malte, Norveške,

Njemačke, Švedske, Turske, Velike Britanije,

BiH i drugih zemalja iz bh.

okoline


„Bilo gdje da si, zaštiti se

od štetnih UV zraka! Sunce sija

uvijek, ne samo na plaži“

JUNI/LIPANJ • 35

Zloćudni tumori kože najčešći su zloćudni tumori u ljudi, a broj obo-ljelih znatno raste u cijelome svi-jetu. Stoga pripadaju intrigantnom području mnogih grana medicine, od molekularne biologije, epide-miologije, dermatologije, patolo-gije, različitih grana hirurgije do opšte medicine.

Prema podacima Svjetske Zdrav-stvene Organizacije (WHO) go-dišnje se u svijetu dijagnosticira između dva i tri miliona zloćudnih tumora kože od čega čak 160.000 melanoma. Incidenca melanoma u stalnom je porastu s prosječnim godišnjim porastom od 3 do 8% u različitim dijelovima svijeta.

Ako je prepoznat i na vrijeme tre-tiran, melanom je gotovo uvijek izlječiv, ali ako to nije, metastaze i letalni ishod su neizbježni, a pali-jativno liječenje takvog pacijenta predstavlja veliki teret za zdrav-stvo, porodicu i društvo uopšte.

Troškovi palijativnog liječenja uznapredovalih formi karcinoma kože višestruko prevazilaze troš-kove prevencije, ranog otkrivanja i liječenja karcinoma u primarnim stadijumima.

Poznavajući profesionalno zdrav-stveno osoblje koje radi u ovoj kampanji, te da je melanom jedi-na neoplazma koji se može vidje-ti okom, a ujedno i najmaligniji u humanoj patologiji, problem za-htijeva multidisciplinarni pristup riješavanju problema sa osobitim

osvrtom na prevenciju.

Euromelanoma je panevropska kampanja prevencije raka kože koja ima za cilj prevenciju, ranu dijagnostiku i liječenje raka kože. Započeta u Belgiji 1999. godine, danas predstavlja glavnu preven-tivnu kampanju koja se proširila širom kontinetna na 31 zemlju.

Kampanja Euromelanoma u sklopu primarne prevencije provodi slje-deće aktivnosti:

Promoviše i širi informacije o pre-venciji, ranoj dijagnozi i liječenju raka kože, vrši distribuciju plakata i informativnih letaka, konferencija za štampu, posjete školama, orga-nizira specijalne događaje.

Aktivnosti su usmjerene na jav-nost, naučnu zajednicu i evropske/lokalne političke strukture koje mogu da promijene zakonsku re-gulativu koja može da dovede do bolje prevencije, dijagnostike i lije-čenja raka kože.

Primarna prevencija se posebno odnosi na mlađu populaciju škol-skog uzrasta.

Cilj kampanje je da se u sklopu sekundarne prevencije besplatno dermatoskopski pregledaju pa-cijenti kod kojih postoji sumnja na rak kože, a koji su targetira-ni kroz aktivnosti primarne pre-vencije i upute na dalje uspješno liječenje na plastičnu hirurgiju. Dermoskopija je neinvazivna, bez-

„EurOMELANOMA 2016“ JAVNO-zdrAVSTVENA HuMANITArNA KAMPANJA NA KArCINOM KOžE

Već šestu godinu za redom obavljeni su besplatni pregledi građana na karcinom kože, u sva četiri klinička centra BiH kao i drugih 20 zdravstvenih ustanova cijele države


bolna metoda koja omogućava in vivo vizualiziranje struktura me-lanocitnih i nemelanocitnih lezija koje se inače kliničkim pregledom ne mogu vidjeti, te samim tim i dijagnosticiranje karcinoma kože u ranom stadiju. Također, omogu-ćava digitalno arhiviranje makro i mikro fotografi ja suspektnih lezi-ja te praćenje njihove evolucije u određenom vremenskom periodu i svjetski je standard u skriningu na rano otkrivanje karcinoma kože a naročito melanoma.

Jedan od važnih faktora rizika za nastanak melanoma je povremeno i intenzivno izlaganje ultraljubiča-stim zracima, posebno ako je pra-ćeno opekotinama. Svaka opekoti-na u djetinstvu je duplo veći rizik nastanka melanoma poslije u živo-tu jer koža ima kumulativni efekat (koža „pamti“).

Također, u riziko-grupe spadaju osobe sa svijetlom puti, a Bosanci i Hercegovci imaju baš taj tip kože II (svijetao).

Pored toga osobe sa većim brojem nevusa (mladeža), osobe sa pozi-tivnom porodičnom anamnezom na melanom (jedan i dva bliža čla-na obitelji) kao i osobe koje su već prethodno imali neki oblik karci-noma kože i oštećenja od sunca.

Iako iz svakodnevne prakse mogu da zaključim da svako može dobiti melanom jer svi mi imamo nevu-se-mladeže, važno je izlaganje UV radijaciji koja dovodi do promjene strukture normalnih ćelija u karci-nogene. Imala sam dosta i slučaje-va osoba sa tamnijim tipom kože sa samo par nevusa (mladeža), a jedan od njih je bio melanom. Me-lanom se može pojaviti u svakoj ži-votnoj dobi iako je kod djece rjeđi i tada je često povezan sa genet-skom predispozicijom.

Vrata Dermatovenerološke klinike UKCS bila su otvorena za sve gra-đane 7. maja 2016. u periodu od 9. do 16. sati za besplatne preglede

JUNI/LIPANJ • 37

mladeža i drugih sumnjivih pro-mjena na karcinom kože (bez uput-nice i najave ). Sve sumnjive lezije na karcinom kože su upućene na hirušku exciziju u sklopu redovnog programa, u dogovoru sa Prof. dr. Reufom Karabegom, šefom Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu kli-niku UKCS.

Ukupno je pregledano 247 paci-jenata, kod 27 pacijenata postav-ljena je dijagnoza bazocelularnog karcinoma, a dva su imali promje-ne suspektne na maligni melanom. Kod većeg broja pacijenata uočeni su atipični nevusi čiju evoluciju ćemo nastaviti pratiti kroz redovne kontrole dermatologa.

Euromelanoma tim su činili: Doc. dr. Emina Kasumagić-Halilović, Mr. sci. dr. Hana Helppikangas, Prof. dr. Reuf Karabeg, Prim. dr. Almira Sel-managić, Prim. Mr. sci. dr. Jasmina Muhović, Mr. Sci .dr. Mersiha Krupa-lija-Fazlić, Dr. Samra Soškić;

Specijalizanti: Mr. sci. dr. Tamara Jovović, Dr. Dinara Tashbulatova, Dr. Sihana Čekić-Čaušević, Dr. Selma Poparić, Mr. sci. dr. Azra Kudumo-vić, Dr. Haris Varupa; te studenti IV godine Medicinskog fakulteta Uni-verziteta u Sarajevu.

Osim u Sarajevu, kampanja se or-ganizirala i u drugim gradovima BiH, od 9. Do 13. maja, a to su bili: Tuzla, Gračanica, Lukavac, Srebre-nik, Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gradiška, Zvornik, Tre-binje, Mostar, Široki Brijeg, Ljubuš-ki, Grude, Zenica i Bihać.

U cijeloj BiH ukupno je besplatno pregledano preko 2.500 građana, te ćemo u narednom periodu na osnovu prikupljenih podataka ura-diti i statičku obradu istih.

PRIREMILA: Predsjednik Euromelanoma za BiH: Mr. sci. med. dr. Hana Helppikangas,

specijalista dermatovenerolog


UVOD

Krioterapija je pojam koji se vrlo često koristi u fi zikalnoj medicini i rehabili-taciji.

Predstavlja vrstu tretmana gdje se pri-mjenom niskih temperatura nastoji obnoviti oštećeno tkivo usljed povre-de ili oboljenja. Također, krioterapija je poznata metoda i u hirurgiji. Za razliku od rehabilitacijske krioterapije, u kojoj se strogo vodi računa da na već ošteće-nom tkivu ne dođe do smrzotina, u hi-rurgiji se bolesno tkivo uklanja upravo metodom smrzavanja.

U zavisnosti od stepena hlađenja tkiva koji se želi postići, moderna fi zikalna medicina i rehabilitacija je razvila ne-koliko različitih metoda aplikacija kri-ogenih temperatura. Tu ubrajamo hlad-ne obloge, vrećice s ledom, smrznuti silikonski gel, lokalne ili opšte hladne kupke na temperaturi nižoj od 100C itd. Bitno je napomenuti da veliki broj ljudi nema razvijen poželjan stepen toleran-cije na moge od ovih metoda.

Kriostimulacija koja se ostvaruje ispa-ravanjem suhog zraka (isparavanja teč-nih gasova kao što je azot, zrak, ugljen-dioksid) su brza, pogodna za primjenu i mnogo bolje podnošljivija od strane pacijenata. U zavisnosti od veličine po-dručja koje se želi tretirati postoje dva tipa krioterapije:

a) lokalna krioterapija (primjenjuje se na određeni dio tijela) – podra-zumijeva primjenu hladnog gasa:

isparavanje azota, hladnog zraka ili mješavine azota i hladnog zraka.

b) krioterapija cijelog tijela (primje-njuje se na cijelo tijelo, uključujući i glavu): podrazumijeva primjenu hladnog gasa na temperaturama -1100C i niže: kriosauna, dvodjelne kriokomore, kriokomore sa efek-tom zadržavanja hladnoće, komore ohlađene sa mješavinom tečnog azota i zraka ili kompresijski si-stem hlađenja.

GLAVNI DIO

Krioterapija cijelog tijela (whole-body cryotherapy) je vrsta krioterapije koja podrazumijeva hlađenje cijelog tijela na ekstremno niskim temperaturama sa ciljem aktiviranja odgovora na hlad-noću. Izvodi se u kriogenim komorama gdje su osigurani odgovarajući uslovi za takav tretman – temperatura i vlaž-nost.

Prvu komoru za primjenu kriogenih temperatura u svrhu liječenja, osmi-slio je Yamauchi i njegov tim u Japanu 1978. godine. Dvije decenije poslije, na-učnici iz olimpijskog rehabilitacionog centra u poljskom gradu Spala, 2000-te godine, prvi put su krioterapiju cijelog tijela uvrstili u program fi zikalne tera-pije za liječenje i prevenciju sportskih povreda. Zahvaljujući njima, ova vrsta krioterapije se brzo počela istraživati i primjenjivati u medicinske svrhe ši-rom svijeta. Krioterapija cijelog tijela se uglavnom koristi kao uvod u druge fi zioterapijske i kineziterapijske proce-

dure za vrijeme rehabilitacije. Također, vrlo često se koristi i u svrhu biološke regeneracije tkiva, prevencije musku-loskeletnog preopterećenja i povreda (kod sportista), te jačanja imuniteta. Po-stoji nekoliko različitih vrsta kriogenih komora, a izbor zavisi od dizajna, broja osoba koje će se podvrgavati tretmanu u isto vrijeme, vrsti rashladne tekućine, ekonomskih mogućnosti i sl.

Vrste kriogenih komora

Osnova podjela se odnosi na broj pa-cijenata koji se podvrgava kriogenim temperaturama, pa tako postoji:

Kriosauna - kabina za jednu osobu, gdje se pacijent podvrgava hladnim ispara-vanjima sve do visine ramena, dok je glava iznad nivoa ekstremno hladnog zraka tako da pacijent udiše zrak sobne temperature. Vrata su napravljena tako da se vrlo lako otvaraju težinom tijela sa unutrašnje strane, a kontakt sa paci-jetom je u potpunosti omogućen. Ras-hladne tekućine su tečni azot ili tečni zrak. Kriosauna ima mnogo prednosti: niska cijena korištenja, dobar kontakt s pacijentom, jednostavno postavljanje. Ovakav vid podvrgavanjima ekstremno niskim temperaturama izuzetno dobro je prihvaćen i od strane klaustrofobič-nih osoba.

Dvodjelna kriogena komora - tip komore sastoji se od jedne ili dvije pretkomore u kojima je temperatura približno -600C, i glavne komore u kojoj se temperatura kreće između -1100C i -1600C (zavisno

KrIOTErAPIJA CIJELOg TIJELA (WHOLE-

bOdY CrYOTHErAPY)

JUNI/LIPANJ • 39

od rashladne tekućine koja se koristi). Kontrolni sistem sastoji se od izvora napajanja i kontrolne kabine, kontrole-ra i kompjutera koji prikazuje potrebne parametre. Posebno je posvećena pa-žnja na sigurnost pacijenta u komori, pa se iz tog razloga postavljaju stakle-na vrata, mogućnost otvaranja težinom tijela sa unutrašnje strane i dugme za alarm. Komore ovog tipa može koristiti i do pet osoba istovremeno.

Priprema pacijenta za krioterapiju cije-log tijela

Prije svega, pacijent mora obaviti li-ječnički pregled sa ciljem da se otkriju bilo kakve kontraindikacije za kriosti-mulaciju, uključujući i ispitivanja koja se odnose na podnošenje hladnoće cijelog tijela. Također, bitno je izmjeriti krvni pritisak i puls prije podvrgavanja kriostimulaciji. U praksi, krioterapija cijelog tijela nije dopuštena za paci-jente sa srčanim oboljenjima ili ne-stabilnim krvnim pritiskom. U Finskoj, kriostimulacija je preporučljiva samo za osobe sa krvnim pritiskom ispod 160/100 mmHg, a u Poljskoj obično is-pod 150/90 mmHg. Kupanje prije krio-stimulacije nije preporučljivo, s obzi-rom da prije ulaska u kriokomoru koža pacijenta mora biti suha – bilo kakve kapljice vode ili znoja u kriokomori se pretvaraju u ledene kristale koji izazi-vaju bolne senzacije. Bilo kakva odjeća koja se nosi za vrijeme tretmana treba biti udobna i napravljena od prirodnih materijala, kao sto je vuna ili pamuk. Odjeća bi trebala pokrivati samo one dijelove tijela koji su najviše podložni smrzotinama. To se odnosi isključivo na ruke, stopala, uši i poplitealne jame. Umjesto kape, preporučuje se nošenje naušnjaka ili trake za kosu za zaštitu ušiju. Ruke bi se trebale zaštititi ruka-vicama, a stopala pamučnim čarapama i klompama. Poplitealne jame su vrlo osjetljive na smrzotine, pošto imaju tendenciju intenzivnog znojenja. Pa-cijent bi trebao neposredno prije tre-tmana izbjegavati sjedenje, savijanje nogu ili stavnjanje noge preko noge kako bi se izbjeglo znojenje. Najbolje je tretman sačekati u stojećoj poziciji i konstantno brisati područja poplite-alnih jama. U komori mora biti postav-ljen poseban alarm za hitne situacije kako bi pacijent mogao zvati pomoć u opasnosti, a vrata su napravljena tako da se vrlo lako mogu otvoriti iznutra. Unutrašnjost komore mora biti oblože-na materijalom koji ne upija vlažnost. Zidovi ne smiju imati nikakve dijelove sa metalnim izbočenjima kako bi se izbjegao kontakt pacijenta sa metalom.

Procedura tretmana

Visina temperature, kao i vrijeme tra-janja tretmana se određuje za svakog pacijenta posebno. Prvi tretman u kri-okomori obično traje 1 minutu, a onda se svakim sljedećim dolaskom vrijeme izlaganja kriogenim temperaturama povećava najviše do 2.5 – 3 minute. Za vrijeme tretmana, intenzitet pokreta je ograničen isključivo na usporeno ho-danje kako bi se eliminisalo djelovanje aktivnosti skeletnih mišića na dinami-ku hlađenja i zagrijavanja tijela. Uko-liko se radi o tretmanu sa više osoba u istoj komori, kontakt između njih bi se trebao izbjegavati. Za vrijeme cije-log tretmana, vizuelni i zvučni kontakt sa fizioterapeutom izvan komore mora biti konstantan. Nakon izlaska iz komo-re, pacijent prelazi u sobu sa zrakom sobne temperature. Preporučljivo je da se kineziterapija u trajanju od 20 do 30 minuta primjenjuje odmah po završet-ku izlaganja kriogenim temperaturama. Nepoželjne reakcije koje se mogu poja-viti su obično plitke smrzotine, obično na nogama, koje se vrlo brzo povlače.

Indikacije i kontraindikacije za kriosti-mulaciju

U kliničkoj praksi, krioterapija cijelog tijela se primarno koristi u sportskoj rehabilitaciji. Profesionalni sportisti i zdrave osobe koriste prednosti ove vr-ste krioterapije za obnovu tkiva nakon treninga ili druge vrste preopterećenja muskuloskeletnog sistema.

U slučajevima bolesti, krioterapija je preporučljiva kod: fibromijalgije, osteo-artritisa, reumatoidnog artritisa, an-kiloznog spondilitisa, degenerativnih bolesti zglobova i kičme, osteoporoze, upala tetiva, burse i zglobnih čahura, upale i bola u mišićima, fantomske boli, multiple skleroze, jačanje imunog si-stema, hroničng umora, depresije i dru-gih poremećaja raspoloženja.

Komplikacije su rijetko zabilježene, ali ipak postoje i odnose se isključivo na starost pacijenta, trenutna oboljenja, performanse vaskularnih krvnih sudo-va, trajanje tretmana i jačinu kriogene temperature kojom je pacijent izložen, trenutno uzimanje određenih lijekova, neposredno konzumiranje alkohola, pretjerana emocionalna nestabilnost i druge karakteristike koje se odnose na izazivanje nepravilnog odgovora na hladnoću. Treba imati u vidu da staro-sna granica nije ozbiljna kontraindika-cija ukoliko ne postoje nikakve druge bitne kontraindikacije za primjenu kri-ogenih temperatura.

Apsolutne kontraindikacije za primjenu krioterapije cijelog tijela su: intoleran-cija hladnoće, krioglobulinemija, krio-fibrinogenemija, Raynaudova bolest, otvorene rane i dekubitusi, lezije uzro-kovane gangrenom, tromboemboličke promjene i upala u venskom sistemu, oboljenja centralnog nervnog sistema, hipotireoidizam, lokalni poremećaj pro-toka krvi, teška anemija, klaustrofobija u težim slučajevima, mentalni pore-mećaji koji mogu otežati komunikaciju između pacijenta i osoblja za vrijeme tretmana, hipotermija, kancerogene promjene, angina pektoris, akutna res-piratorna oboljenja, djelovanje lijekova kao što su antipsihotici i alkohol.

ZAKLJUČAK

Kriostimulacija cijelog tijela je faktor koji utiče na mnogo psiholoških i bio-mehaničkih procesa u tijelu čovjeka. Aktiviranje psiholoških odbrambenih mehanizama za odgovor na ponavljaju-ći vanjski faktor (hladnoća) može imati široku primjenu u medicini, fizioterapiji, sportu i sportskoj rehabilitaciji. Kontrol-ne studije pokazuju da bi krioterapija cijelog tijela mogla imati pozitivno dje-lovanje na medijatore upale, antioksida-tivni kapacitet i autonomsku funkciju za vrijeme oporavka u sportu. Krioterapija cijelog tijela se može primjenjivati u re-umatologiji, ortopediji, za ublažavanje bolova različite etiologije, smanjenje mišićne napetosti, redukciju upale, ubla-žavanje simptoma depresije i anksio-znosti itd. Preporučljiva je i za osobe sa različitim infekcijama ili sa premećajem tjelesne težine. Krioterapija cijelog tije-la poboljšava opšte stanje organizma, opušta, energizuje i poboljšava vitalnost organizma.

PRIPREMIO: Prof. dr. Mirsad Muftić

Prof. dr. Mirsad Muftić


Britanski zavod za javno zdravlje upozorio je na pojavu rijetke vrste polno prenosive bolesti, nešto što bi se moglo nazvati supermikro-bom za koji uskoro možda nećemo imati lijek.

Naime, pojavila se supergonoreja. Broj oboljelih porastao je na 34, a iako se ta brojka čini zanemari-vom, stručnjaci su zabrinuti jer je ostao samo još jedan antibiotik koji je potpuno efi kasan protiv te zarazne bolesti, prenosi britan-ski list Telegraph. Ukoliko bolest postane otporna i na taj antibi-otik, postaće neizlječiva i njeno širenje biće nemoguće zaustaviti.Trenutno nisu poznate posljedice bolesti, ali utvrđeno je kako može izazvati neplodnost.

“Otpornost na antibiotike će za čovječanstvo postati veća prijet-nja od karcinoma”, rekao je George Osborne iz Zavoda za javno zdrav-stvo u Engleskoj.

Strah od širenja ove bolesti na-tjerao je stručnjake da uđu u trag

svim seksualnim partnerima osoba kojima je otkrivena ova vrsta go-noreje.

“Širenje ovakve bolesti, koja je ot-porna na azitromicin, naša je veli-ka briga i činimo sve kako bismo je zaustavili. Ako ne uspijemo, mo-žemo ugroziti ne samo pojedince, već i čitavo društvo”, objasnila je predsednica Udruženja za zaštitu od polnih bolesti Elizabeth Carlin.

Simptomi gonoreje obično se ra-zviju u roku od dvije sedmice od infekcije, ali ponekad mogu da izo-stanu čak i mjesecima.

Još od davne 1940. antibiotici su bili standardni tretman liječenja protiv gonoreje. Nova bakterija po-kazuje nevjerovatnu mogućnost da razvije odbrambeni sistem protiv svih nama poznatih lijekova. Iako je rano govoriti o masovnom šire-nju, imat ćemo uskoro veliki pro-blem ukoliko ne nađemo jači lijek“, rekao je doktor David Livermore, iz agencije Health Protection.

Stručnjaci zabrinuti

POJAVILA SE SuPErgONOrEJA

Ostao je još samo jedan antibiotik koji je potpuno efi kasan protiv te zarazne bolesti, tvrde britanski ljekari

JUNI/LIPANJ • 41

Simptomi kod žena:

- bol ili peckanje prilikom mo-krenja

- neobičan vaginalni iscjedak koji može da bude vodenast i zelenkaste ili žućkaste boje

- bol ili osjetljivost u području donjeg trbuha

- krvarenje između menstruacija, a u težim oblicima i krvarenje nakon seksa

Simptomi kod muškaraca:

- bol ili peckanje prilikom mo-krenja

- neobičan iscjedak iz vrha peni-sa, koji može biti bijele, žute ili zelene boje

- rjeđe se može pojaviti i bol ili osjetljivost u testisima

IZVOR: INDEX.HR

Otpornost na antibiotike će za čovječanstvo postati veća prijetnja od karcinoma, rekao je George Osborne iz Zavoda za javno zdravstvo u Engleskoj


Nezavisni strukovni sindikat radni-ka zaposlenih u zdravstvu u FBiH je dobrovoljna društvena organiza-cija radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH osnovana sa ciljem zaštite prava radnika zaposlenih u zdrav-stvu a koja proističu iz rada i po osnovu rada u zdravstvenim insti-tucijama Federacije BiH.

Krajem aprila, tačnije 27.04. čelnici Sindikata izdali su saopštenje za javnost iz kojeg izdvajamo:

Shvatajući ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi javni zdravstveni sektor, iskreno zabrinuti za zdrav-stvenu zaštitu građana F BiH, sa jedne strane, te izrazito teškog ma-terijalnog položaja radnika zapo-slenih u zdravstvu F BiH, sa druge strane, Nezavisni sindikat radnika zdravstva F BiH je više puta pred-ložio Vladi F BiH niz mjera kojima bi se našla dodatna sredstva za pokriće ukupnih troškova zdrav-stvene zaštite, a koja dodatno ne bi opteretila ionako skroman budžet građana.

Problemi fi nansiranja zdravstve-

ne zaštite su evidentni te smo bili slobodni predložiti Vladi F BiH odnosno resornom ministarstvu te Ekonomsko-socijalnom Vije-ću određene mjere koje bi mogle pridonijeti gubitku zdravstvenog sistema:

- ujednačavanje stope zdrav-stvenog osiguranja za sve ka-tegorije osiguranika

- izjednačiti prava pacijenata na čitavoj teritoriji FBiH

- uvesti centralizirano prikuplja-nje doprinosa za teritoriju FBiH

- uvesti centralizovano raspi-sivanje tendera za nabavku opreme

- smanjenje sive ekonomije

- omogućavanje pacijentima da biraju gdje i kod kojeg ljekara žele da obave preglede

- poboljšanju organizacije far-maceutskog sektora

- insistirati na povratu sredstava

Saopštenje za javnost Nezavisnog strukovnogsindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Federacije BiH

SITuACIJA u zdrAVSTVu fEdErACIJE bIH JE JAKO LOšA!

Problemi fi nansiranja zdravstvene zaštite su evidentni te smo bili slobodni predložiti Vladi F BiH odnosno resornom ministarstvu te Ekonomsko-socijalnom Vijeću određene mjere koje bi mogle pridonijeti gubitku zdravstvenog sistema

JUNI/LIPANJ • 43

iz PDV-a koja treba usmjeriti na proizvodne i razvojne pro-grame

- insistirati na izdvajanju dijelo-va državnih prihoda od proda-je alkohola i cigareta za zdrav-stvo

- insistirati na transformaciji zdravstva u smislu jačanja so-cijalnog i materijalnog statusa radnika zaposlenog u zdrav-stvu u F BiH

Do danas nismo od Vlade dobili ni-jedan konkretan odgovor.

Sa jedne strane imamo Granski kolektivni ugovor koji smo s teš-kom mukom potpisali i koji se u potpunosti ne poštuje u F BiH, a sa druge strane nastojanje vlastodr-žaca da donesu novi Zakon o radu.

Nezavisni sindikat zdravstva je društveno odgovorna organizacija koja nije nikad bježala od dijaloga sa svojim partnerom, posebno kada je riječ o stvarima koje se direktno tiču zaposlenika, međutim Nezavi-

sni sindikat zdravstva nikada neće pristati da vlasnici kapitala krijući se iza trenutne ekonomske krize, dodatno derogiraju i umanje ste-čena prava radnika te da ih pretvo-re u najamne radnike. Zaposlenici nisu i ne mogu biti smatrani kriv-cima za visoku stopu nezaposleno-sti, nedovoljna ulaganja u privredu, poražavajuče ekonomsko stanje u državi.

Nezavisni sindikat zdravstva F BiH će se oštro suprostaviti onim rje-šenjima novog Zakona o radu koji će smanjiti stečena prava radnika i njihovo pravo na dostojanstven ži-vot koji proističe iz rada i pravo na rad. Ovom prilikom dajemo punu podršku svim mjerama i aktivnosti-ma SSS BiH u njihovim nastojanji-ma da u okviru svojih nadležnosti spriječe umanjenje prava radnika.

Zakon o radu nije samo Zakon on je mnogo više od toga, Zakon o radu je radnički ustav i predstavlja ži-vot za radnika. Glavna prepreka za razvoj i zapošljavanje je naša ne-odgovorna, nesposobna i korumpi-rana Vlast koja u kontinuitetu proi-

zvodi nestabilan politički ambijent. Njihov cilj jeste da se izmjenama Zakona o radu i eventualnim uki-danjem Kolektivnih ugovora ukinu pravne norme koje štite radnike. Prosto rečeno oni hoće da razoru-žaju radničku klasu i da je ostave potpuno obespravljenu.

Pozivamo sve zaposlene u FBiH da zbiju svoje redove, zajednički arti-kulišu naše zahtjeve i u tom jedin-stvu zajednički ostvare ciljeve.

Predsjednik Sindikata: Prim.dr.

Abud Sarić


Alijansa Internacionalnih doktora za Bosnu i Hercegovinu (AID) od 8. aprila 2016. zvanično je počela sa radom u Sarajevu.

Alijansa djeluje u BiH već godinu dana, ali je na svečanoj manife-staciji predstavljena i ofi cijelno počinje sa radom. Ceremoniji je prisustvovao veliki broj njihovih volontera, parlamentarci iz Turske, kao i predstavnici nevladinih orga-nizacija.

Dr. Emina Selimović, predsjednica Alijanse intenacionalnih doktora za BiH, kazala je da je Udruženje osnovano u januaru 2016. ali da od 8. aprila 2016. kreću aktivnosti.

„Sa radom smo počeli prije skoro godinu dana, ali sada smo ofi cijel-no aktivni, na papiru. To nije ništa novo za nas, ali želimo da sa osta-lima podijelimo da smo krenuli u pravu akciju“, pojasnila je Selimo-vićeva.

Među prisutnima je bio i veliki broj gostiju iz Turske, a predsjednica Alijanse intenacionalnih doktora za BiH kazala je da su u pitanju osobe koje im pomažu u cijelom procesu. Naglasila je da iz Turske stiže podrška u cijelom ovom pro-cesu, dok se ne osamostale i ne budu u mogućnosti da sami reali-zuju svoje projekte.

„Naši članovi su doktori medicine

Iako je prisutna već godinu dana

ALIJANSA INTErNACIONALNIH LJEKArA u bIH POČELA SA rAdOM

Svečanoj ceremoniji predstavljanja Alianse prisustvovao je veliki broj njenih volontera, parlamentarci iz Turske, kao i predstavnici nevladinih organizacija

JUNI/LIPANJ • 45

u BiH, mladi studenti medicine, međutim, pozivamo i ostale člano-ve, iako smo, prije svega, fokusirani na medicinsku oblast“, istakla je Selimovićeva.

Napominje da im je cilj da u bu-dućnosti rade sa udruženjima iz drugih država, a dodala je da se kroz projekat “Wellcome baby” obi-laze majke sa novorođenčadima i uručuju paketi pomoći. Trenutno imaju 30 članova, a od njih je 20 posebno aktivno. Većinom su stu-denti, ali i mladi ljekari.

Iz Turske je došlo nekoliko zastu-pnika među kojima je bio i Meh-met Ilker Citil, zastupnik AK Partije.

Kako je kazao tu su da podrže ovaj projekat, ali i svu djecu jetime u BiH. Citil i ostali zastupnici koji se nalaze u BiH posjetili su i žene še-hida.

Volonter Irnis Bišćo student je če-tvrte godine na Medicinskom fa-kultetu Univerziteta u Sarajevu.

„Volontiram u Udruženju od sep-tembra prošle godine. Danas ima-mo ceremoniju otvaranja, ali ra-dimo već godinu dana. Radio sam na različitim projektima kako hu-manitarnog karaktera, što mi je bio prioritet kao studentu medicine i čovjeku, tako i na projektima koji su orjentisani i nama kao volonte-rima i društvu kao cjelini“, pojasnio

je Bišćo.

Spomenuo je projekat “Wellcome baby”, kojem se najviše posvetio, a riječ je o projektu humanitarnog karaktera.

„Na ovaj način pokušavamo pomo-ći socijalno ugroženim porodicama odnosno majkama i njihovoj novo-rođenoj djeci. Majkama dajemo pa-kete pomoći u vidu stvari za njegu djeteta“, istakao je Bišćo.

Mladi su, prema njegovim riječima, dosta zainteresovani za volonter-ski rad.

IZVOR: Faktor.ba


EAS 2016 - The 84th Congress of the European Atherosclerosis Society

Speciality: CardiologyLocation: Innsbruck, Austria

WCC 2016 – World Congress of Cardiology & Cardiovascular Health

Speciality: CardiologyLocation: Mexico City, Mexico

EAACI 2016 - The European Academy of Allergy and Clinical Immunology Annual Congress

Speciality: AllergologyLocation: Vienna, Austria11

- 1

5

June

20

16

ESA 2016 – The European Society of Anesthesiology Congress

Speciality: AnaesthesiaLocation: London, United Kingdom28

- 3

0

May

20

16

29 M

ay

- 0

1 Ju

ne20

16

04

- 0

7Ju

ne20

16

ECE Endocrinology 2016 - The 18th European Congress of Endocrinology

Speciality: EndocrinologyLocation: Munich, Germany28

- 3

1M

ay20

16

WONCA 2016 – The World Family Doctors Caring for People Association Europe Congress

Speciality: Family MedicineLocation: Copenhagen, Denmark15

- 1

8Ju

ne20

16

ESPGHAN 2016 - The Annual Meeting of the European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition

Speciality: GastroenterologyLocation: Athens, Greece25

- 2

8M

ay20

16

MEDICINSKI KONGRESI OD APRILA 2016. DO JUNA 2016.

Za više informacija pogledati na https://www.eurolink-tours.co.uk/medical-conferences.html

2015-

2016

G O D I N A

JUNI/LIPANJ • 47

EHA 2016 - The 21st European Hemathology Association Congress

Speciality: HematologyLocation: Copenhagen, Denmark0

9 -

12

June

2016

The Annual European Congress of Rheumatology 2016

Speciality: RheumatologyLocation: London, United Kingdom

ASCO 2016 - American Society of Clinical Oncology Annual Meeting

Speciality: OncologyLocation: Chicago, Illinois, United States0

3 -

07

June

2016

ECFS 2016 - The 39th European Cystic Fibrosis Conference

Speciality: OncologyLocation: Basel, Switzerland0

8 -

11

June

2016

08

- 1

1Ju

ne20

16

EFORT 2016 – 17th European Federation of National Association of Orthopaedics and Traumatology Congress

Speciality: OrthopaedicsLocation: Geneva, Switzerland0

1 -

03

June

2016

MEDICINSKI KONGRESI OD APRILA 2016. DO JUNA 2016.

Za više informacija pogledati na https://www.eurolink-tours.co.uk/medical-conferences.html

G O D I N A

2015-

2016

Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni odobrenom sažetku svojstava lijeka i odobrenoj uputi o lijeku u skladu s članom 14. Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava („Službeni glasnik BiH“, broj 40/10). SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE.

Eli Lilly B-H d.o.o. Koševo 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 263 670, Fax: +387 33 216 686BADBT00010

HUMALOG®100 U/ml otopina za injekciju u ulošku1 ml otopine sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml otopine što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: 04-07.2-3756-5/10 Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog® se koristi u liječenju odraslih i djece sa šećernom bolesti kojima je potreban inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze u krvi. Humalog® je, također, indiciran za početnu stabilizaciju šećerne bolesti. Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju od pomoćnih tvari. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Bilo kakva promjena inzulinskog pripravka, poput tipa ili proizvođača inzulina, mora se provesti pod pomnim liječničkim nadzorom. Promjene jačine, zaštićenog naziva (proizvođača), vrste (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijekla (životinjski, humani, analozi humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu rezultirati potrebom za promjenom doze. Kod brzodjelujućih inzulina, svaki bolesnik koji uz njih uzima i neki bazalni inzulin mora prilagoditi dozu oba inzulina kako bi se postigla optimalna kontrola šećera u krvi tokom cijelog dana, naročito kontrola šećera u krvi tokom noći i natašte. Uzimanje neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, mogu dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili uobičajeni način prehrane. Fizička aktivnost neposredno nakon obroka može povećati rizik pojave hipoglikemije. U dječijoj populaciji Humalog® ima prednost pred topivim humanim inzulinom jedino u slučajevima kad brzo djelovanje inzulina može biti korisno. Na primjer, ukoliko se vrijeme davanja injekcija usklađuje prema obrocima. Interakcije s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potrebe za inzulinom mogu se povećati ako bolesnik istodobno uzima lijekove s hiperglikemijskom aktivnošću kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, nadomjesna terapija hormonima štitne žlijezde, danazol, ß-2 stimulatori (poput ritodrina, salbutamola, terbutalina). Potrebe za inzulinom mogu biti smanjene kod uzimanja lijekova s hipoglikemijskom aktivnošću kao što su oralni antidijabetici, salicilati (npr. acetilsalicilna kiselina), sulfa antibiotici, neki antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), neki inhibitori enzima konverzije angiotenzina (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Potrebno je zatražiti savjet liječnika ukoliko se koriste drugi lijekovi uz Humalog. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao niti na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Vrlo je važno održavati dobru kontrolu inzulinom liječene bolesnice tokom cijele trudnoće (bilo da se radi o inzulinu ovisnoj ili gestacijskoj šećernoj bolesti). Potrebe za inzulinom obično su niže u prvom tromjesečju, a rastu tokom drugog i trećeg tromjesečja. Bolesnice sa šećernom bolesti treba upozoriti da obavijeste svoje liječnike ako su trudne ili ako planiraju trudnoću. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: Hipoglikemija može narušiti sposobnost koncentracije i oslabiti reagiranje, što može biti rizično kod upravljanja strojevima i vozilima. Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima, do smrti. Nije prikazana određena učestalost hipoglikemije, obzirom da je hipoglikemija rezultat primjenjene doze inzulina kao i drugih faktora, npr. intenziteta dijete i vježbanja bolesnika. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog® treba davati neposredno prije obroka. Kad je potrebno, Humalog® je moguće davati i neposredno nakon obroka. Humalog® pripravci se daju pod kožu ili trajnom potkožnom infuzijskom pumpom a moguće je, iako nije preporučljivo, dati Humalog® u obliku intramuskularne injekcije. Ako je potrebno, Humalog® se može davati intravenski, na primjer, za kontrolu vrijednosti glukoze u krvi u ketoacidozi, za vrijeme akutne bolesti ili tijekom intraoperativnog odnosno postoperativnog razdoblja. Daje se potkožno i to u gornji dio nadlaktice, bedro, glutealno područje ili abdomen. Mjesto uboda treba mijenjati tako da se isto mjesto koristi najviše jednom mjesečno.Treba posebno obratiti pažnju da se prilikom davanja injekcije ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Humalog® ima brzi početak djelovanja i kraće trajanje terapijskog učinka (2 do 5 sati), nakon subkutane primjene, u usporedbi s humanim inzulinima brzog djelovanja. Brzi početak djelovanja omogućava primjenu injekcije (ili, primjenu dugotrajne potkožne infuzije, Humalog bolusa) neposredno prije jela.

Humulin® R 100 i.j./ml, otopina za injekciju u uloškuHumulin® N 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u uloškuHumulin® M3 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u ulošku 1 ml otopine sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)1 ml suspenzije sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:HUMULIN® R otopina za injekciju u ulošku: 04-07.10-6177/13HUMULIN® N suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.10-6176/13HUMULIN® M3 suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.2-3756-4/10Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Koristi se za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti kojima je inzulin potreban za održavanje homeostaze glukoze. Kontraindikacije: Hipoglikemija. Preosjetljivost na Humulin ili na pomoćne tvari, osim ako se ne koristi u svrhu desenzibilizacije.Pripravci Humulina se ni u kojem slučaju ne smiju davati u venu, osim Humulina® R.Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi: Prelaz bolesnika na drugu vrstu inzulina ili na inzulin drugog proizvođača treba se provesti pod strogim liječničkim nadzorom. Zbog promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođaču), vrsti (topivi, izofan, predmiješani), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinom životinjskog porijekla) može doći do potrebe za promjenom doziranja. Kod nekih je bolesnika nakon prelaska s inzulina životinjskog porijekla na humani inzulin potrebno prilagoditi dozu humanog inzulina. Ako je promjena potrebna, ona se može provesti pri uzimanju prve doze ili unutar prvih nekoliko tjedana ili mjeseci. Nekorigirane hipoglikemijske i hiperglikemijske reakcije mogu uzrokovati gubitak svijesti, komu ili smrt. Primjena neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, može dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Liječenje humanim inzulinom može dovesti do stvaranja protutijela, ali je titar protutijela niži od onog na pročišćeni inzulin životinjskog porijekla. Potrebe za inzulinom mogu se značajno promijeniti kod bolesti nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitne žijezde te kod oštećenja bubrežne ili jetrene funkcije. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emocionalnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili mijenjaju uobičajeni način prehrane.Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima do smrti. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Crvenilo, otok i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Ovo stanje obično nestaje tokom nekoliko dana do nekoliko tjedana. U nekim slučajevima, lokalne reakcije ne moraju biti povezane s inzulinom nego s drugim faktorima, kao što su iritansi u dezinficijensima za kožu ili loša tehnika injiciranja. Sistemska alergija, koja je vrlo rijetka (<1/10,000) ali i potencijalno opasnija, je generalizirana alergijska reakcija na inzulin. Može dovesti do pojave osipa po cijelom tijelu, zaduhe, piskanja pri disanju, sniženja krvnog tlaka, ubrzanja bila ili znojenja. Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. U rijetkim slučajevima jake alergije na Humulin, liječenje mora započeti odmah. Može biti potrebna promjena inzulina ili desenzibilizacija. Lipodistrofija na mjestu injiciranja je manje česta (1/1,000 do <1/100).Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika.Humulin® R se daje potkožnom injekcijom, ali se može, iako nije preporučljivo, davati i injekcijom u mišić. Također se može dati u venu.Humulin® N i Humulin® M3 se daju potkožnom injekcijom, ali se mogu, iako nije preporučljivo, davati injekcijom u mišić. Ovi inzulinski pripravci ne smiju se davati u venu. Prilikom injiciranja bilo kojeg Humulin inzulinskog pripravka potrebno je obratiti posebnu pažnju da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto injiciranja ne smije se masirati nakon injekcije inzulina. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici injiciranja.Humulin® N (izofan) se može koristiti u kombinaciji s pripravkom Humulin® R (topivi). Humulin® M3 je gotovi pripravak s unaprijed određenom mješavinom topivog inzulina i inzulina izofan, kako bi se izbjegla potreba da sami bolesnici miješaju inzulinske pripravke. Režim liječenja treba biti primjeren metaboličkim potrebama svakog pojedinog bolesnika. Svako pakovanje sadrži uputu o lijeku u kojoj je objašnjeno kako injicirati inzulin.

Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekcijuHumalog Mix50 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekciju 1 ml suspenzije sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml suspenzije što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5444/11Humalog Mix50 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5443/11Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog Mix25 i Humalog Mix50 indicirani su za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti koji trebaju inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze.Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju pomoćnu tvar. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Humalog Mix se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Promjena terapije s jednog inzulinskog preparata na drugi treba biti učinjena pod strogim liječničkim nadzorom. Promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođača), tipu (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina), i/ili načinu proizvodnje inzulina (rekombinatna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu imati za posljedicu potrebu za promjenom doze. Terapija s neadekvatnom dozom ili prekid liječenja, naročito u bolesnika s dijabetesom ovisnim o inzulinu, može dovesti do pojave hiperglikemije te ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emotivnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina može biti neophodna kada se bolesnik podvrgava povećanim fizičkim aktivnostima ili mijenja svoju uobičajenu prehranu. Vježbanje neposredno iza obroka može povećati rizik od hipoglikemije. Primjena inzulina lispro u djece u dobi ispod 12 godina može se uzeti u obzir samo u slučaju kada se očekuje veća korist u usporedbi s primjenom regularnog inzulina. Interakcija s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potreba za inzulinom može biti povećana pri istodobnoj primjeni lijekova koji imaju hiperglikemijski učinak, kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi ili supstitucijska terapija hormona štitnjače, danazol, beta-2 agonisti (npr. ritodrin, salbutamol, terbutalin). Potreba za inzulinom može biti smanjena pri istodobnoj primjeni lijekova s hipoglikemijskim učinkom, kao što su oralni hipoglikemici, salicilati (kao npr. acetilsalicilna kiselina), sulfatni antibiotici, određeni antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), određeni ACE-inhibitori (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao ni na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Tokom trudnoće potrebno je održavati dobru kontrolu u bolesnica koje primaju inzulin (inzulin ovisan dijabetes ili gestacijski dijabetes). Potreba za inzulinom obično se smanjuje tokom prvog tromjesečja a povećava u drugom i trećem tromjesečju. Bolesnice s dijabetesom treba savjetovati da obavijeste svoga liječnika ako zatrudne ili planiraju trudnoću. U trudnica s dijabetesom neophodna je pažljiva kontrola glukoze kao i općeg zdravstvenog stanja. Bolesnice s dijabetesom koje doje mogu trebati prilagodbu doze inzulina, promjenu prehrane ili oboje. Utjecaj na sposobnost upravljanja strojevima i vozilima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja može biti ometena uslijed hipoglikemije. Ovo može predstavljati rizik u situacijama u kojima su ove sposobnosti od posebne važnosti (npr. vožnja automobilom ili upravljanje strojevima).Nuspojave: Najčešća nuspojava terapije inzulinom koju bolesnik sa šećernom bolešću može iskusiti je hipoglikemija. Teška hipoglikemija može uzrokovati gubitak svijesti i u najtežem slučaju smrt. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta. Crvenilo, oticanje i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Teški slučajevi generalizirane alergije mogu biti opasni po život.Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog Mix može se primjeniti neposredno prije obroka a prema potrebi i nakon obroka. Humalog Mix treba primjeniti isključivo putem potkožne injekcije. Lijek se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Potkožnu primjenu treba izvršiti na gornjem dijelu nadlaktice, natkoljenici, stražnjici ili trbuhu. Mjesto davanja injekcije treba povremeno mijenjati tako da se isto mjesto ne koristi više od približno jednom mjesečno. Prilikom davanja injekcije Humalog Mix treba voditi računa da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Nakon potkožne primjene Humaloga Mix dolazi do brzog početka djelovanja i rane vršne aktivnosti samog Humaloga. To omogućuje primjenu Humaloga Mix neposredno prije obroka.

MART/OŽUJAK • 19

Ljekarska/liječnička komora Kantona Sarajevo

poziva Vasda se pretplatite na

leKsiKonljeKara sarajeva

CIJENA LEKSIKONA PO OBJAVLJIVANJU BIT ĆE:150,00 KM ILI 75,00 €

PRETPLATNA CIJENA LEKSIKONA DO 30.06.2016. JE:100,00 KM ILI 50,00 €

UPLATA SE VRŠI NA TRANSAKCIJSKI RAČUN: 1610000004110192RAIFFEISEN BANK DD BOSNA I HERCEGOVINA

Podaci za uplatu Leksikona ljekara SarajevaPrimalac: Ljekarska-Liječnička komora Kantona SarajevoSvrha uplate: pretplata na LeksikonRačun primalaca: 161 000 000 411 0192Iznos za uplatu: 100,00 KM (50 €)Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina

Za uplate iz inostanstva: Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina Zmaja od Bosne bb, Sarajevo, BiHSwift code: RZBABA2SIBAN CODE: BA1610000004110192

CIJENA LEKSIKONA PO OBJAVLJIVANJU BIT ĆE: 150,00 KM ILI 75,00 €

PRETPLATNA CIJENA LEKSIKONA DO 31.07.2016. JE: 100,00 KM ILI 50,00 €

Ljekarska/liječnička komora

da se pretplatite na

le

PRETPLATA

leksikon leterapijske indikacije: humalog® se koristi u liječenju odraslih i djece sa šećernom...

Documents