letnji retrovizo · pasivna rezerva, aktivna rezerva nikada nije formirana a zbog smanjenog ......
TRANSCRIPT
1
Letnji retrovizo
Sreda,03.jul 2019.
Vojska Srbije kritično, vratiti sluţenje vojnog roka
Srbija treba da razmotri mogućnost obnove sluţenja vojnog roka jer je aktuelni koncept
profesionalne vojske na velikim kadrovskim iskušenjima, pišu mediji.
Sve je teţe obezbediti popunu rezerve ali i aktivnih jedinica, a najbolji
model za to je onaj koji se primenjuje u Norveškoj, piše portal
Balkanska bezbednosna mreţa (www.balkansec.net) Kako navodi taj
portal, uvoĊenjem profesionalne vojske 2011. godine zanemarena je
pasivna rezerva, aktivna rezerva nikada nije formirana a zbog smanjenog
interesovanja za vojni poziv dovedeno je u pitanje i normalno
funkcionisanje aktivnih jedinica.
Razvod automatski u matičnim knjigama
Vlada Srbije je saopštila da zahvaljujući saradnji Ministarstva pravde i Ministarstva
drţavne samouprave poĉinje automatsko upisivanje razvoda u matiĉne knjige venĉanih. Ministar
drţavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruţić je danas poslao instrukciju svim matiĉarima
širom Srbije za postupanje u ovakvim sluĉajevima. "Na ovaj naĉin idemo u korak sa ciljevima
reforme javne uprave, to jest, smanjenja birokratije i dodatnog trošenja i vremena i novca naših
graĊana", rekao je Ruţić.
Ministarka pravde Nela Kuburović rekla je da će matiĉari sami upisivati promenu o
venĉanom stanju na osnovu elektronskog izveštaja nadleţnog suda. "Ideja je da daljim
umreţavanjem baza podataka olakšamo svakodnevicu kako graĊanima, tako i zaposlenima u
upravi i postanemo efikasniji u radu", rekla je ona
Matiĉari će, na osnovu elektronskog izveštaja nadleţnog suda, bez odlaganja upisati
podatak o razvodu braka u elektronski Registar matiĉnih knjiga i u papirni oblik matiĉne knjige.
Na ovaj naĉin će se postići veća efikasnost u radu drţavnih organa i maksimalna aţurnost
Registra matiĉnih knjiga.
Ţene uspešne i u poslovima kojima se tradicionalno bave muškarci
Statistika kaţe da je u Srbiji više od 50 odsto ţena radno neaktivno ili ne traţe posao.
Mali je broj i ţena preduzetnica. MeĊutim, stanje se popravlja, pa je tako u Novom Pazaru
vlasnik vrlo uspešne proizvodnje nameštaja od ploĉastog materijala – ţena. Njihov udeo u
proizvodnji nameštaja od ploĉastog materijala na trţištu regiona je gotovo pet odsto. S obzirom
na ekspanziju izgradnje stanova u Novom Pazaru, posla ima i za njih i za ostale proizvoĊaĉe.
"Ljudi prvenstveno dolaze kod nas putem preporuke. Znaĉi, zadovoljan mušterija", kaţe
Elmedina Ćosović, vlasnica "A La Turka".
Samo tokom 2017. i delom 2018. godine u Novom Pazaru izgraĊeno je 500 novih
stambenih jedinica. Istim tempom nastavilo se i ove godine. "Nisu svi prodati. Jer isto je tu
2
postupak obrade nekih podataka. Ali je veliko interesovanje za kupovinu, tako da je trţište vrlo
aktivno", rekao je Ahmet Biševac iz Odeljenja za urbanizam Grada Novog Pazara.
Ĉinjenica da je vlasnik ţena, u poĉetku je bio problem za ugovaranje posla, jer se
stolarskim poslom i izradom ploĉastog nameštaja u ovom kraju tradicionalno bave muškarci.
Najteţe je na pravi naĉin predstaviti klijentu ideje za ureĊenje prostora, smatra Elmedina.
"Kada su oni videli koliko ja ozbiljno pristupam tome. Moj tim, koji radi sa mnom, moj
muţ, koji je moja najveća podrška, on je uvek uz mene. Oni nam daju svoje ideje. Mi dajemo
svoje ideje. Kada su oni videli sa koliko ljubavi ja to radim, ljudi su to prepoznali", ispriĉala je
Ćosovićeva.
Od programa Evropske unije za razvoj mikropreduzetništva, dobili su bespovratna
sredstva za nabavku mašine koja znatno ubrzava proces proizvodnje. Nisu se zaustavili na tome.
Svakodnevno eksperimentišu sa novim materijalima kako bi stvorili jedinstven proizvod.
Počela izgradnja Drţavnog data centra u Kragujevcu
U Kragujevcu je poĉela izgradnja Drţavnog data centra koji će obezbediti ĉuvanje
podataka vaţnih za drţavu, brţu izgradnju informacionih sistema
elektronske uprave, povezivanje razliĉitih baza podataka i razvoj
usluga e-Uprave za graĊane i privredu. Rok za završetak radova
je godinu dana. Simboliĉnim polaganjem vremenske kapsule
predsednica Vlade Ana Brnabić oznaĉila je poĉetak radova na
izgradnji Drţavnog data centra u Kragujevcu. Kako je Brnabićeva
navela, to će biti i regionalni centar za ĉuvanje podataka koji će
imati deo namenjen komercijalnim korisnicima. Premijerka je
najavila da će za 12 meseci Srbija dobiti jedan od najmodernijih data centara u svetu, u koji će
biti uloţeno 30 miliona evra i koji će voditi Srbiju u budućnost novih investicija i tehnologija.
Izgradnja Drţavnog data centra, kako je podvukla, vaţna je zbog pune bezbednosti podataka
graĊana, a Srbija će se time naći na mapi zemalja koje imaju sopstveni data centar za ĉuvanje i
bezbednost podataka.
Komarci zaraţeni virusom Zapadnog Nila u 8 gradova
Komarci zaraţeni virusom Zapadnog Nila registrovani su dosad u osam gradova u Srbiji,
a za sada nema obolelih od groznice Zapadnog Nila. Komarci zaraţeni virusom su registrovani u
Beogradu, Šapcu, Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Velikom Gradištu, Somboru i Sremskoj
Mitrovici. Zavod za biocide i medicinsku ekologiju u Beogradu radi nadzor i ispitivanje
komaraca, a tokom juna raĊeno je uzorkovanje na teritoriji 17 beogradskih opština, Nišu, Šapcu,
Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Subotici, Somboru, Poţarevcu i Velikom
Gradištu. Za zaprašivanje komaraca nadleţne su lokalne samouprave, a u Beogradu suzbijanje
radi Zavod za biocide. Oni kaţu da se obavili zaprašivanje komaraca na svim lokacijama gde je
otkriven virus Zapadnog Nila. Rezervoar zaraze su ptice, uglavnom gavrani i ĉavke. Simptomi
bolesti javljaju se tri do 14 dana nakon uboda zaraţenog komarca. Kod oko 80 odsto inficiranih
osoba ovo oboljenje protiĉe bez simptoma. Oko 20 odsto zaraţenih osoba ima blagu kliniĉku
sliku u vidu groznice, glavobolje, muĉnine, povraćanja. Kod malog broja obolelih javljaju se
teške komplikacije kao što su upala moţdanica i upala mozga.
3
U Institutu "Batut" kaţu za Tanjug da nije registrovan nijedan sluĉaj obolevanja od
groznice Zapadnog Nila meĊu ljudima. Podsećaju da je to sezonsko oboljenje koje se najĉešće
prenosi ubodom zaraţenog komarca i koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti
vektora - komaraca. Prvi oboleli se registruju uglavnom u drugoj polovini jula meseca, a najveći
broj obolelih osoba se prijavljuje tokom avgusta meseca. Infekcija virusom Zapadnog Nila je
zvaniĉno prvi put registrovana kod ljudi na teritoriji naše zemlje krajem jula meseca 2012.
godine od kada se i sprovodi intenzivan sezonski nadzor nad groznicom Zapadnog Nila.
Sezonski nadzor u humanoj populaciji poĉeo je 1. juna i trajaće do prve polovine novembra.
Prema poslednjim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u
zemljama Evropske unije u humanoj populaciji do 29. juna nisu prijavljeni sluĉajevi obolevanja
od groznice Zapadnog Nila. Kako bi se smanjio rizik od prenošenja bolesti iz Batuta podsećaju
da su vaţne mere liĉne zaštite od uboda komaraca kao što je upotreba repelenata, nošenje odeće
dugih rukava i nogavica, izbegavanje boravka na otvorenom kada je najveća aktivnost komaraca,
kao i zaštitne mreţice na prozorima.
BG: 78 inspektora kontroliše klime u autobusima
Od utorka od šest sati 78 saobraćajnih inspektora i komunalnih policajaca kontroliše rad
klima ureĊaja u javnom prevozu Beograda. To je dogovoreno je na sastanku zamenika
gradonaĉelnika Gorana Vesića sa ĉelnicima gradskih sekretarijata za javni saobraćaj,
inspekcijske poslove i komunalne policije. Kako je reĉeno, svi prevoznici ĉiji autobusi budu
zateĉeni da im ne rade klime zbog štednje goriva biće kaţnjavani na licu mesta kaznom od dva
miliona dinara, a neka vozila biće upućivana na vanredni tehniĉki pregled.
Oduzeto još jedno CarGo vozilo
Oduzeto još jedno vozilo CarGo saopšteno je iz ovog udruţenja. Aleksandar Vuĉić,
predsednik Udruţenja graĊana „CarGo“ istakao je da ih ne ĉudi progon jer im svakoga dana
prete, ali da su svi šokirani ĉinjenicom da se zloupotrebljavaju osobe sa invaliditetom. "Ĉovek je
naruĉio CarGo na Banjici i kada je došao naš ĉlan, on je izašao da pomogne ĉoveku sa štakama,
ali zapravo to je bio inspektor. Kada su stigli u Sopot, interventna policija i komunalna
zajedniĉki su zagradile CarGo vozilo. Sve je izgledalo kao na filmu! Pauk je već bio tu i vozilo
je oduzeto", istakao je Vuĉić. Vuĉić je najavio da će CarGo objaviti svoj institucionalni odgovor
na ovakve udruţene akcije, stoji u saopštenju CarGo. Vuĉić je podsetio da hajka na CarGo ne
prestaje, a da oduzete vozila još uvek nisu vraćena. "MeĊutim mi kao udruţenje pomaţemo i
našim vozaĉima. Za svako oduzeto vozilo, pruţimo zamensko u istoj vrednosti. Ne mogu da
uplaše ni nas, niti da zastraše naše ĉlanove", istakao je Vuĉić.
Carinici otkrili 82.000 neprijavljenih €
Srpski carinici u saradnji s policijom otkrili su gotovo 82.000 neprijavljenih evra na
ulaznoj strani graniĉnog prelaza Vatin. Kako je saopštila Uprava carina Srbije,na graniĉnom
prelazu prema Rumuniji, novac je pronaĊen u "mercedesu" registarskih oznaka Nemaĉke kojim
su iz te zemlje, gde ţive, ka matiĉnoj Turskoj putovala dva roĊena brata, kao i ĉetvoro dece i
supruga jednog od njih. U spakovanim cipelama 49-godišnjeg suvozaĉa pronaĊen koverat sa
4
14.400 neprijavljenih evra, dok je u putnoj torbi 45-godišnjeg vozaĉa, meĊu košuljama,
pronaĊena koverta sa 67.500 evra.
Četvrtak,04.jul 2019.
Šta donosi promena Zakona o socijalnoj zaštiti
Do donošenja novog Zakona o socijalnoj zaštiti - menja se postojeći. Jedna od najvaţnijih
novina je uvoĊenje socijalnih karata i vraćanje statusa sluţbenih lica struĉnim radnicima. Cilj
izmena i dopuna je da se isprave manjkavosti i da sistem bude efikasniji. Nadleţni su
zaposlenima u socijali predstavili verziju izmenjenog Zakona, a oni su imali priliku da još
jednom iznesu svoje mišljenje. Prva asocijacija graĊana na pomen centra za socijalni rad je
pomoć siromašnima i nasilje u porodici. Spisak poslova socijalnih radnika je mnogo duţi. Oni su
i prvi na udaru nezadovoljnih sugraĊana i javnosti, a malo ko zna da rešenja koje donose zavise i
od odluka i postupaka drugih resora - policije, pravosuĊa, tuţilaštva, zdravstva. "Centri pokrivaju
56 razlitih kategorija za negde 36 oblika socijalne zaštite, vrlo je razuĊen obim rada centara. Ono
što oĉekujemo kao boljitak je da se jasno omeĊe naše kompetencije, naš obim rada, da se
jednostavno u okviru svih sektora zna ko, dokle i šta radi, i za šta snosi odgovornost", rekao je
Zoran Jović, v.d. direktora Centra za socijalni rad "Sveti Sava" u Nišu.
U Nacionalnoj organizaciji osoba sa invaliditetom smatraju da nije u redu to što nisu bili
deo radne grupe ali su zadovoljni predlogom da se nezaposlenim roditeljima dece s invaliditetom
isplaćuje meseĉna novĉana naknada. Zabrinuti su, meĊutim, što i ova verziji Zakona dozvoljava
trajni smeštaj osoba s invaliditetom u dom. "Ako Zakon kaţe da lokalna samouprava ne moţe da
obezbedi servis podrške kao što je personalna asistencija, praktiĉno se daju odrešene ruke
lokalnim samoupravama, Centrima za socijalni rad da osobe s invaliditetom upućuju u ustanove
za trajni smeštaj, što je izuzetno loše rešenje i nije u skladu sa najavljenim trendovima
deinstitucionalizacije u Srbiji", istakao je Damjan Tatić iz Nacionalne organizacija osoba s
invaliditetom. Problemi postoje i u naĉinu funkcionisanja ustanova socijalne zaštite. Uz već
izmenjen naĉin finansiranja, i to će se promeniti, najavljuje ministar. "Mi imamo jasnu politiku
Vlade koja kaţe taj segment mora da se unapredi, dakle ja nemam ograniĉenja, jedino mogu da
budem nesposoban za tako nešto. Imamo od KFP-a 10 miliona evra za ulaganje u infrastrukturu,
imamo reorganizaciju centara za socijalni rad, verujem da ćemo imati u sledećoj godini i popunu
kadra po novoj sistematizaciji – znaĉi radimo i ţelimo da budemo najfunkcionalniji", naveo je
Zoran ĐorĊević, ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja. Zakon o izmenama i
dopunama zakona o socijalnoj zaštiti, uz još 14 koje ministarstvo priprema, naći će se pred
poslanicima na jesenjem zasedanju.
Da li smo marljiviji od drugih ili nas muka tera da radimo više?
Iako smo skloni da nekada kaţemo da smo nedovoljno marljiv narod, Evrostatovo
istraţivanje to demantuje. U Srbiji dva posla radi skoro 200.000 ljudi, što nas svrstava u
najvrednije narode u Evropi. Po broju radnih sati dnevno, Srbi su ispred 18 evropskih naroda od
ukupno 28. Marljiviji smo od Finaca, Austrijanaca, Ĉeha, Slovenaca, Hrvata. Nebojša
Atanacković iz Unije poslodavaca i Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije kaţe da je
vrlo znaĉajno da pratimo ova istraţivanja, ali i podsetio na staru izreku: "Statistika naša dika, što
5
ţelimo to naslika". "Ako bismo gledali koje su zemlje ispred nas, koje su još marljivije, videli
bismo da su to one zemlje gde nedostaje radna snaga, a ima
dovoljno posla. Znaĉi, to je odgovor na ovu statistiku", rekao je
Atanacković. Kaţe da se moţe reći da je muka naterala naše
graĊane da rade dva posla. "Ĉinjenica je da smo poslednjih
godina znaĉajno smanjili nezaposlenost, ali i godinama unazad
nemamo dovoljno izvršilaca u odreĊenim poslovima tako da naša
privreda ima velikih problema da obezbedi kvalifikovane
radnike", dodao je Atanacković. Za nas se moţe reći da nas je
muka naterala da radimo dva posla, ali dva posla najĉešće rade Nemci i Francuzi, a Atanacković
kaţe da je uvek izazov zarada. "Mislim da tu ne dolazi u pitanje to da su im male zarade, već ako
je ponuda posla velika zahvaljujući tome što se na dodatnom poslu nudi još više novca onda su
ljudi zainteresovani", naglašava Atanacković.
Ukazao je da Nemaĉkoj nedostaje oko milion radnika. "Kada nema dovoljno radnika
onima koji su tu se nudi da rade još negde, a onda je ta ponuda verovatno primamljiva ĉim se to
tako bira", dodao je Atancković. "Kada pogledamo kakve su naše plate a kakve na zapadu
Evrope, onda bismo se ĉudili kako to kada neko ima platu koja je u odnosu na naš neki prosek
tri, ĉetiri puta veća da i tu nalazi potrebu da još negde radi, meĊutim ĉinjenica je da je tamo ţivot
neuporedivo skuplji", rekao je Atanacković.
Tvrdi da bez obzira koliko neko ima primanja, ako su mu troškovi veliki onda je to tako.
"Ja bih voleo da mi doĊemo jednom, valjda ćemo i doći, u situaciju da je kod nas sve skupo, kao
što je recimo u Švajcarskoj", rekao je Atanacković i dodao da kada poredimo koliko nešto košta
u Švajvarskoj videćemo da je to kod nas mnogo jeftinije, ali da oni ipak imaju tri, ĉetiri, pet puta
veće plate.
Srbija prednjaĉi i u ovim pokazateljima – radni vek je produţen za 3,4 godine, ali sada se
radi od 15. do 74. godine. "To je pitanje ponude i traţnje, nekada nismo imali tako razvijeno
trţište rada pa je onda to bilo mnogo ureĊenije i manje više je svuda bilo sliĉno. Sada ukoliko je
preduzetniku potrebno da angaţuje neke koji su mu znaĉajni, a posebno iz ovog ugla da nemamo
dovoljno obuĉenih izvršilaca, onda je normalno da se simulišu ti ljudi koji su već za penziju da
ostaju duţe", naveo je Atanacković.
Prema izveštaju Zavoda za statistiku proseĉna plata iznosi 54.600 dinara, što je 463 evra.
Na pitanje hoćemo li dogurati do kraja godine do 500 evra, Atanacković kaţe da je i lako i teško
odgovoriti na to pitanje. "Mi pokušavamo kao Unija poslodavaca da insistiramo da sva
povećanja zarada budu logiĉna, znaĉi da budu na osnovu onoga što stvorimo", dodao je
Ataancković. Objasnio je da ukoliko je ove godine predviĊeno povećanje BDP-a za 3,5 odsto
onda bi bilo logiĉno da i zarade u proseku prate taj rast. Uzimajući u obzir sve te podatke,
Atanacković navodi da bismo mogli do kraja godine da dostignemo maksimalno iznos od 480
evra. Ako govorimo o 500 evra onda bismo trebali da imamo povećanje od osam odsto, dodao je
Atanacković i naglasio da to nije realno. Kada je reĉ o prognozama kakva će biti ekonomska
situacija u zemlji u narednih deset godina, kaţe da to zavisi od opredeljenja. "U jednom
momentu se vlada opredelila za štednju, smanjila plate i penzije i onda smo finansijski ozdravili.
Sada dalje za budućnost je neophodno investirati u privredu, ne samo ĉekati da doĊu strani
investitori koji će ovde doneti novac pa nešto napraviti, oni ne doĊu da nama pomognu nego da
uzmu profit. Potrebno je investirati u domaću privredu, jer to je investicija u budućnost",
zakljuĉio je Atanacković.
6
Borani ne mogu da dišu
AerozagaĊenje, koje višestruko prelazi dozvoljene parametre, prethodnih dana namuĉilo
je graĊane Bora. Stradaju im i pluća i usevi, a to se naviše oseti ujutru. Koncentracija sumpor-
dioksida u vazduhu iznad Bora je ĉak pet do osam puta veća od dozvoljene. U zraku ima još i
ĉaĊi i teških metala, prenosi TV Prva. GraĊani Bora potvrdili su i da je disanje naroĉito oteţano
u ranim jutarnjim satima.
Drogirao se usred doma zdravlja na Vračaru?
Šokantni snimak na kom muškarac u ĉekaonici DZ Vraĉar konzumira narkotike kruţi
društvenim mreţama. Da li je zaista koristio drogu, nije zvaniĉno
potvrĊeno. Javnost u Srbiji je šokirana video snimkom koji kruţi
društvenim mreţama,a na kome se vidi sredoveĉni muškarac koji, prema
prema tvrdnji autora snimka, u ĉekaonici Doma zdravlja "Vraĉar"
konzumira narkotike. Inicident se dogodio u utorak u ĉekaonici,
naoĉigled drugih pacijenata, koji su zabrinuti prijavili dogaĊaj
medicinskoj sestri, koja je zvala policiju. Da li je on zaista konzumirao
narkotike u ĉekaonici niko zvaniĉno nije potvrdio, jer ni direktor DZ nije upoznat sa daljom
istragom.
Komemoracija povodom smrti Borke Pavićević
U beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju danas je odrţana komemoracija
povodom smrti dramaturškinje i direktorke tog centra, Borke Pavićević. Kako je na skupu rekao
etnolog Ivan Ĉolović, "energija je bila ono što je obeleţilo ţivot Borke Pavićević", a pored njega
na komemoraciji su govorili i reţiser: Ţelimir Ţilnik, profesorka Mirjana Mioĉinović i
dramaturškinja Ana Miljanić. Pre poĉetka komemoracije amaterski horovi su otpevali pesmu "Oj
Mosore Mosore" i pesmu "Iz sveg glasa" posvećenu Borki Pavićević.
Osumnjičeni za upad u Patrijaršiju sutra kod tuţioca
Osumnjiĉeni za upad u prostorije Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve B.L. (42) sutra će
biti priveden na saslušanje u Više javno tuţilaštvo u Beogradu. Nakon saslušanja biće poznato
više detalja o ovom sluĉaju kao i da li će tuţilaštvo traţiti da mu se odredi pritvor. Njemu se za
sada na teret stavljaju dva kriviĉna dela - iznuda u pokušaju i nedozvoljeno nošenje oruţja, jer je
u sredu oko podne uz pretnju pištoljem od radnika finansija Patrijaršije traţio da mu isplati
200.000 evra.
Petak,05.jul 2019.
Udruţenje "Čepom do osmeha" organizovalo čiščenje grada
7
Posle prvog dana Egzita, odrţana je akcija ĉišćenja smeća koje je ostalo po ulicama.
Nova će biti u ponedeljak, a organizovali su je udruţenje
"Ĉepom do osmeha", u saradnji sa kurirskom sluţbom "Beks
ekspres" i JKP "Ĉistoća". Već od ranog jutra vredni
NovosaĊani krenuli su u akciju ĉišćenja ulica nakon prve
festivalske veĉeri. Raznolika ponuda oko Varadinskog
mosta, poput plastiĉnih flaša, kesa i limenki nisu ih uplašili u
nameri da umiju lice grada. Gde je veliki broj ljudi tu je i velika koliĉina smeća, kaţu
organizatori. ali baš zato su tu da svim turistima i putnicima namernicima koji svrate u naš grad
pokaţu kako se ĉuva ţivotna sredina, ali i titula evropske prestonice kulture. “Radnici su
rasporeĊeni kako na prostor tvrĊave tako i na teritoriji ĉitavog grada .Dakle mi već od ranih
jutarnji sati, od 6 sati startujemo sa našim aktivnostima pa dok ne završimo.naravno imamo
deţurstvo i u drugoj i u trećoj smeni kako na prostoru gde se festival odrţava tako i širom
grada”, rekla je Danijela Jankov iz JKP “Ĉistoća. "Prosto mi je jako bitno da je grad ĉist jer je to
odraz neki koji šaljemo u svet i koji šaljemo svim našim sugraĊanima jer svojim primerom je
uvek najlakše ukazati gde je problem pa hajde ponuditi rešenje.tako da mi ako ima smeća ne
stojimo i gledamo nego se ukljuĉimo da naš grad bude ĉist”, rekao je Vanja Petković iz
udruţenja “Ĉepom do osmeha”. Nova akcija nastavlja se u ponedeljak sa poĉetkom u 6 ĉasova, a
polazna taĉka je baš kao i danas - Varadinski most. https://www.youtube.com/watch?v=Uu3gsPuPwz8
Savez Srba: Dobra odluka da se izbeglicama omogući kupovina stanova
Savez Srba iz regiona pozdravio je odluku Vlade Srbije kojom je više od 400 izbegliĉkih
porodica dobilo pravo kupovine svojih stanova, koji su izgraĊeni u okviru Programa za
stanovanje i trajnu integraciju izbeglica u Srbiji. Navode da je juĉerašnjim zakljuĉkom vlade
završena 11 godina duga i iscrpljujuća borba da se ispravi nepravda prema izbegliĉkim
porodicama ĉiji su stanovi izgraĊeni sredstvima italijanske vlade u sedam lokalnih samouprava,
u Nišu, Kragujevcu, Kraljevu, Ĉaĉku, Panĉevu, Valjevu i Staroj Pazovi.
Dodaju i da bez podrške predsednika Srbije Aleksandra Vuĉića i premijerke Vlade Srbije
Ane Brnabić taj problem ne bi bio rešen. Savez Srba iz regiona podsetio je da je njihov
predsednik i poslanik Miodrag Linta godinama traţio da se korisnicima tog programa omogući
pravo kupovine stanova prema odredbama Zakona o izbeglicama.
Za hitno lečenje na letovanju u Grčkoj neophodna polisa osiguranja
GraĊani Srbije sa overenim zdravstvenim knjiţicama imaju mogućnost da se leĉe o
trošku Republiĉkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) prilikom turistiĉkog boravka u 20
evropskih drţava, meĊu kojima nije i Grĉka. Iz RFZO kaţu da prilikom privatnog boravka u
inostranstvu osiguranici imaju pravo na leĉenje o trošku Fonda samo u sluĉaju hitne medicinske
pomoći "kako bi se otklonila neposredna opasnost po ţivot i zdravlje".
Republiĉki fond za zdravstveno osiguranje ima sklopljene meĊudrţavne ugovore sa
Austrijom, Belgijom, BiH, Bugarskom, Velikom Britanijom, Italijom, Luksemburgom,
MaĊarskom, Severnom Makedonijom, Nemaĉkom, Poljskom, Rumunijom, Slovaĉkom,
Francuskom, Holandijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Ĉeškom, Slovenijom, Turskom.
8
Prilikom odlaska u te zemlje neophodno je da osiguranici pribave dvojeziĉni obrazac –
povrdu, koja se izdaje u filijalama RFZO na osnovu nalaza i mišljenja Lekarske komisije da
osiguranik ne boluje, odnosno da nije bolovalo od akutnih ili hroniĉnih bolesti u poslednjih 12
meseci.
Najĉešća destinacija srpskih turista tokom leta je Grĉka sa kojom RFZO nema potpisan
meĊunarodni sporazum. Putno osiguranje u tom sluĉaju moţe se kupiti kod bilo koje
osiguravajuće kuće, ali i u filijalama RFZO. Putna polisa RFZO omogućava osiguraniku da se u
sluĉaju potrebe obrati najbliţoj zdravstvenoj ustanovi u mestu u kome se zatekne van zemlje. Iz
RFZO napominju da će trošak u svakoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu biti refundiran, uz
raĉun i medicinski dokument. Rok za isplatu je 14 dana.
Udovičić i Maljković najavili "Evropsku nedelju sporta"
Ministar omladine i sporta Vanja Udoviĉić i predsednik Olimpijskog komiteta Srbije
(OKS) Boţidar Maljković najavili su danas "Evropsku
nedelju sporta, koja će se po drugi put odrţati u Srbiji od
23. do 30. septembra. Nedelju sporta pokrenula je
Evropska komisija i prošle godine u njoj je uĉestvovalo
više od 13 miliona ljudi iz 37 zemalja, a ove se oĉekuje
više od 15 miliona i7 oko 40 zemalja i teritorija. Udoviĉić
je prvo ĉestitao srpskim sportistima na rezultatima i
osvojenim medaljama na Evropskim igrama u Minsku, a
potom izrazio zadovoljstvo što je Srbija deo velike manifestacije kao što je "Evropska nedelja
sporta". "Drugi put smo partner ovako velikog pokreta, usavršavamo se, pratimo evropske
trendove i otvoreni smo da se suoĉimo sa svim negativnim pojavama. Svako od nas moţe da se
zapita što smo kao pojedinac preduzeli da se ljudi što više bave sportom", rekao je Udoviĉić.
Kako je naveo, jedno je da promovišemo sport ili Nedelju sporta, ali glavno pitanje šta svako od
nas moţe da uradi da bi se promenila negativna statistika. "Da promenimo svest i zapitamo se
koliko smo ovog dana, nedelje, meseca posvetili minuta sebi i proveli u nekoj vrsti fiziĉke
aktivnosti. Vreme je da ne pobeĊujemo na konzolama, nego sa loptom ispred zgrade ili nekoj
drugoj fiziĉkoj aktivnosti, pa i šetnji. Sve to je sport", istakao je Udoviĉić.
Prvi ĉovek OKS Maljković izneo je zabrinjavajuće rezultate o fiziĉkom stanju nacije i
pozvao sve organizacije društva da se pridruţe i da se u Nedelji sporta cela Srbije podigne na
noge. "Mi jesmo zemlja sporta, ali moţe da bude bolje. Rezultati ozbiljnog istraţivanja koje je
uradio "Batut" 2015. godine su zabrinjavajući, a ne verujem ni da su sad nešto bolji. Naime, ljudi
od 30 do 77 godina samo 10 posto je aktivno fiziĉki, a meĊu studentima samo 4,5 odsto", rekao
je Maljković. "Ne daj Boţe nekog rata, a dosta smo ratovali, koliko je svako od nas spreman da
pretrĉi da bi nekom pomogao", upitao se legendarni košarkaški trener. "Ja sam sa 27 godina
pretrĉa 10 kilometara pod punom opremom, u Vojsci u Kragujevcu, a nikad nisam bio neki
uzoran sportista kao recimo ministar Vanja. Danas, moţda najviše pet odsto ljudi moţe toliko da
pretrĉi", naveo je Maljković. Prema njegovim reĉima, deci su potrebni uzori i naveo primer da se
u Francuskoj 30.000 deĉaka i devojĉica "upisalo na košarku" u godini kada je Toni Parker
potpisao za San Antonio. "Nije sluĉajno što posle Novaka imamo "Novaĉiće", sad imamo bar pet
talentovanih igraĉa pred kojima je lepa budućnost. Identifikacija sa uzorima je izuzetno vaţna",
poruĉio je Maljković.
9
Jedan od ambasadora "Evropske nedelje sporta" u Srbiji Zorana Arunović, osvajaĉica dve
medalje na minulim Evropskim igrama, istakla je da je promocija sporta meĊu decom od velikog
znaĉaja. "Njima pripada budućnost. Sport vas oblikuje kao ĉoveka, znam koliko je meni znaĉio i
zato je bitno oprobati se u svim sportovima, pa izabrati ono što ti najviše odgovara. Medalje su
na kraju samo tri, ali ceo put do uspeha, od prvog treninga i svega što ide dalje je fantastiĉan",
rekla je Arunovićeva.
Evropsku nedelju sporta u Srbiji podrţali su i osvajaĉi medalja u Minsku strelac Damir
Mikec i sambista Vladimir Gajić.
Invazija komaraca u Beogradu, a šta kaţu nadleţni - dokad će?
Zavod za biocide i medicinsku ekologiju radi na suzbijanju komaraca. U narednih
nekoliko dana, ako vremenske prilike dozvole, situacija će biti pod kontrolom. Ekipe Zavoda za
biocide i medicinsku ekologiju su 24 ĉasa na terenu i rade na suzbijanju komaraca, a u narednih
nekoliko dana, ako vremenske prilike dozvole, situacija će biti stavljena pod kontrolu, rekla je
direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot. "U narednih par dana,
ukoliko vremenske prilike dozvole, situacija sa komarcima će biti stavljena pod kontrolu imajući
u vidu najavljeno lepo vreme i kapacitet Zavoda koji podrazumeva 26 ekipa, ukupno 52
ukljuĉujući jutarnji i veĉernji tretman", rekla je Dragana Despot.
Savetnik ministra kulture Hamović podneo ostavku
Pesnik Dragan Hamović podneo je neopozivu ostavku na duţnost posebnog savetnika
ministra kulture i informisanja Srbije jer još nisu usvojeni predlozi ministarstva, poput Strategije
razvoja kulture i izmena Zakona o sluţbenoj upotrebi jezika i pisma, reĉeno je "Tanjugu" u tom
ministarstvu. Dragan Hamović je svoju odluku obrazloţio u pismu upućenom ministru kulture i
informisanja Vladanu Vukosavljeviću. Hamović je na mestu posebnog savetnika ministra kulture
i informisanja bio od 6. septembra 2016. godin
Uručene nagrade Tesla global foruma
Predsednik Saveza novinara Rusije, Vladimir Solovjov, na sveĉanosti u Patrijaršijskom
dvoru u Sremskim Karlovcima, primio je nagradu "Bela
golubica“. Priznanje svake godine dodeljuje "Tesla global
forum", onima koji svojim ţivotom i radom afirmišu znanje,
nauku, umetnost i vrednosti za koje se zalagao Nikola
Tesla. "Solovjov je veliki prijatelj Srbije i već godinama širi
istinu o našoj zemlji, srpskom narodu i njegovoj tradiciji",
rekao je vladika sremski Vasilije. "Ovo je filozofska nagrada, deo istorije velikog Nikole Tesle",
rekao je Solovjov, koji je i savetnik predsednika Rusije, Vladimira Putina, za civilna pitanja.
Posebna mu je ĉast što je dobija u Srbiji, koju smatra svojom drugom otadţbinom, jer je ovde
studirao i ĉitavu deceniju radio kao dopisnik ruske drţavne televizije.
Nagrade ovogodišnjeg Tesla global foruma, koji se od 2. do 14. jula odrţava na Fruškoj
gori i u Novom Sadu uruĉene su danas i knjiţevniku Vladimiru Kecmanoviću i uredniku jednog
od najuticajnijih crnogorskih portala Gojku Raiĉeviću. Prema predanjima, ĉuvena Teslina bela
golubica, poletela je u fruškogorskom manastiru Šišatovac. Tu je mladi Tesla leĉen i svetom
10
vodom, a u Šišatovcu je konaĉno dobio i dozvolu roditelja da uĊe u toliko ţeljeni svet nauke.
Golubova i danas ima pod kupolama manastira, a još uvek teĉe i izvorska voda. Svake godine
tokom trajanja Tesla global foruma, u Šišatovac stiţu i oni koji svojim naĉinom ţivota i rada
promovišu vrednosti, za koje se i veliki nauĉnik zalagao. Jedinstveni festival posvećen velikom
nauĉniku, promovisanju znanja, nauke , duhovnosti i umetnosti , dodeljuje im upravo Belu
golubicu , simbol koji je Nikolu Teslu pratio tokom ĉitavog ţivota.
MeĊu onima koji su se je do sada dobili su i nobelovac Robert Karl, zatim jedan od
vodećih ameriĉkih fiziĉara Kenet Korum, pa Nikolaj Burljajev jedan od najpoznatijih ruskih
filmskih stvaralaca, Sesar Antonio Molina, iz ĉuvenog španskog Servntes instituta i mnogi naši
nauĉnici, politiĉari, umetnici. Ove godine prve dve Bele golubice otišle su u ruke knjiţevnika
Vladimira Kecmanovića i urednika jednog od najuticajnijih crnogorskih portala, Gojka
Raiĉevića.
Nikola Tesla bio je jedan od najvećih umetnika u istoriji ĉoveĉanstva. Jer zadatak
umetnosti jeste da u svetu prepozna nešto što drugi ne vide i nisu videli. Tesla je prepoznao
mehanizme za koje je dokazano da postoje, a bez njega ih ne bi bilo.Takva otkrića nisu moguća
samo na nauĉnom i racionalnom.
Potrebno je i nešto više od toga, a to je ono ĉime se i ja bavim rekao je Vladimir
Kecmanović. Pisac poznat i po scenariju za prvi deo popularne serije “Senke nad Balkanom” u
šali kaţe da o Tesli ne ţeli da piše, jer je za to zaduţen njegov prijatelj pisac Vladimir Pištalo pa
ne ţeli da mu se meša u posao. Ako bih ipak odluĉio da se upustim u to, ne bih se petljao u ono
što mi nije jasno i pokušao bih da saznam šta je bila motivacija za ono što je Tesla postigao. kaţe
Kecmanović. Bela golubica , tradicionalna nagrada Tesla global foruma u fruškogorskom
manastiru Šišatovac uruĉena je i Gojku Raiĉeviću, uredniku jednog od najuticajnijih crnogorskih
portala IN4S. Za njega je Bela golubica simbol duha svetog i simbol mudrosti Nikole Tesle.
Posebno mu je drago što je prima u manastiru gde su se nalazile i moši svetog Stefana
Štiljanovića, poslednjeg kneza šatrovskog, dobrotvora i srpskog svetitelja, a koji je iz Crmnice
istog mesta odakle potiĉe i Raiĉević. Smatra da je nagrada i priznanje za ĉitavu njegovu
redakciju i sve ljude koji su mu pomogli da sve ono što je ĉinio u protekle dve decenije bude
primećeno. Sa Fruške gore odlazim ponosan i ostaje da opravdam ovo veliko priznjanje rekao je
urednik crnogorskog portala IN4S Gojko Raiĉević.
Bela golubica i za Vladimira Solovjova
Predsednik Saveza novinara Rusije i savetnik predsednika Ruske Federacije za civilni
sektor, Vladimir Solovjov veĉeras u 19 ĉasova u Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima,
dobija najviše priznanje Tesla Global Foruma – Belu golubicu. Na sedmom Tesla Global
Forumu, jedna od centralnih tema je novinarstvo. MeĊu najznaĉajnijim pronalascima Nikole
Tesle nalazi se i Radio, što je petvrdio Federalni sud SAD-a šest meseci posle Tesline smrti.
Pored Solovjova, desetog jula u Matici Srpskoj, Bela golubica biće dodeljena i Ţan Krištofu
Buisonu, drugom ĉoveku pariskog Figaroa. Solovjov i Buison dobijaju Belu golubicu zbog
izuzetnog liĉnog doprinosa na promovisanju istinitog izveštavanja u najuticajnijim stranim
medijima o Srbiji, a naroĉito o poloţaju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
https://www.youtube.com/watch?v=8HBtTRoHhno
Premijerka osudila pretnje novinarki Zani Cimili
11
Gnusne pretnje upućene novinarki N1 Zani Cimili nedopustive su i za svaku su osudu,
saopštila je premijerka Srbije Ana Brnabić. "Teško je zamisliti da neko u 21. veku moţe na takav
naĉin nekome da preti i da proĊe nekaţnjeno. Zbog toga oĉekujem da nadleţne institucije u
najkraćem mogućem roku otkriju ko stoji iza pretnji i na adekvatan naĉin ih sankcionišu", navodi
se u saopštenju. Premijerka je poruĉila da bi medijima trebalo omogućiti uslove da rade
nesmetano i da profesionalno obavljaju svoj posao. "U klimi u kojoj se ovakav opasan jezik
hitno ne sankcioniše ne postoji ni minimum preduslova za to", poruĉila je premijerka. Apelovala
je na hitno privoĊenje pravdi onih koji su odgovorni i istakla da se nada da se sliĉne situacije
neće ponoviti. "Novinarki Cimili ţelim sve najbolje u budućem radu, koji profesionalno i sa
integritetom obavlja", izjavila je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić. Dopisnici N1 sa
Kosmeta Zani Cimili upućene su pretnje putem društvenih mreţa.
CarGo protestuje, MUP demantuje njihove tvrdnje
MUP je demantovao navode udruţenja CarGo da su pripadnici Interventne jedinice u
Batajnici udarili jednog od ĉlanova njihovog udruţenja. "Istiĉemo da smo šokirani laţnim
tvrdnjama koje je udruţenje CarGo sinoć saopštavalo u razliĉitim oblicima, poĉev od toga da je
pripadnik Interventne udario pendrekom u kuk izvesnog ĉlana CarGo sve do finalne verzije ovih
laţnih tvrdnji da ga je udario vozilom Interventne jedinice", navode iz MUP-a. Dodaje se da su
policijski sluţbenici juĉe u Batajnici bili prisutni po pozivu Komunalne policije i to radi
spreĉavanja narušavanja javnog reda i mira.
Subota,06.jul 2019.
Protest "1 od 5 miliona": Ne odustajemo od zahteva
Jedan od organizatora protesta "1 od 5 miliona", SrĊan Marković, poruĉio je veĉeras da
zahtevi protesta ostaju i pozvao opoziciju da zbog "šargarepe" ne
odlaze u parlament već da nastave da ga bojkotuju. "Ukoliko se pojave
u parlamentu oni će postati sauĉesnici ove vlasti i biće isti kao
Ristiĉević, Lonĉar, Brnabić...", rekao je Marković na veĉerašnjem
protestu u Beogradu, na kojem je govorila i profesorka Univerziteta u
Nišu Tamara Milenković Kerković. Ona je, takoĊe, rekla da su danas
trgovi parlamenti, a govorila je kao i ostali uĉesnici sa kamiona koji je bio parkiran na pedesetak
metara udaljenosti od Terazijske ĉesme. Nakon uvodnih obraćanja, graĊani su krenuli u
protestnu šetnju do Policijske uprave Grada Beograda u Bulevaru despota Stefana, kako bi
"podsetili policiju da je tu da štiti zakon, a ne pojedince iz vlasti". Na ĉelu kolone bio je razvijen
transparent na kojem je pisalo "Protiv izborne kraĊe".
Da li kraće radno vreme znači bolji radni učinak?
Još pre deceniju i po kompanija "Tojota" uvela je šestoĉasovno radno vreme. Osim boljeg
profita, ovim potezom dobila je produktivnije i zadovoljnije radnike. Moţe li se njen model
primeniti kod svih poslodavaca i da li kraće radno vreme uvek znaĉi veći radni uĉinak? Jeste li
od onih što ţurnim korakom stiţu na posao ili biste radije da usporite, jer vam pomisao na osam
12
sati u kancelariji i nije tako privlaĉna? Da li biste ubrzali kada bi umesto osam sati na poslu
provodili šest? U razgovoru sa graĊanima saznali smo da bi naroĉito skraćenje radnog vremena
odgovaralo majkama, kao i to da se neki od njih brinu da šest sati ne bi bilo šest, već više od
toga, kao što i sada rade više od osam sati, a neretko i dodatni posao. Smanjenje broja radnih
ĉasova najviše ne bi odgovaralo poslodavcima, jer bi morali da zaposle još radnika, a samim tim
bi se povećali troškovi proizvodnje. Ali ne bi godilo ni zaposlenima, istiĉu u Uniji poslodavaca
Srbije. "Zamislite vi sad skratite na šest sati nedeljno...prema nekim proraĉunima, s obzirom na
to da je minimalna cena rada po satu 155,3 dinara, radniku bi na meseĉnom nivou u koverti bilo
manje od 2.500 do 3.000 dinara, ako raĉunamo minimalnu zaradu", kaţe SrĊan Drobnjaković,
direktor Unije poslodavaca Srbije.
Predrasuda je da bi se i produktivnost povećala, istiĉu sociolozi. "Za isto radno vreme na
razliĉitim mestima i delatnostima ĉovek postiţe razliĉitu produktivnost. To pokazuje i poreĊenje
duţine radnog vremena tokom radne nedelje u Evropi. na primer ima radnu nedelju od 44, Grĉka
43, Srbija i Nemaĉka oko 40, Holandija i Belgija 30, Francuska i skandinavske zemlje oko 35
radnih sati", primećuje dr Nada Novaković, nauĉna saradnica Instituta za društvene nauke.
Napominje da na to koliko će radnik biti vredan ne utiĉe samo duţina rada, već tehnologija i
uslovi u kojima radi. "Ako mi kaţemo da je Nemac produktivniji od Srbina, jer smo lenji, to nije
taĉno, jer su uslovi rada, obrazovanja i radne snage razliĉiti. Nadnicu koju tokom jednog sata
zaradi Nemac je 9,1 evro, dok je kod nas 1,30", tvrdi Novaković.
Na to se nadovezuju iz Unije poslodavaca i istiĉu da su "mašine u Srbiji stare od 30 do 35
godina, dok je u Evropi prosek izmeĊu 15 i 21 godine. Mašine se ne obnavljaju, a one su
osnovna sredstva koja bi mogla da utiĉu na produktivnost."
Skraćenje radnog vremena prijalo bi zdravlju
Ipak, nesumnjivo je da bi skraćenje radnog vremena u smislu zdravlja prijalo svakom
ĉoveku. Naroĉito onima koji rade u teškoj industriji: graĊevini, metalurgiji. "Tako da sa
smanjenjem oni bi sigurno imali manje oštećenja u smislu koštano zglobnog sistema, ukoliko se
rade teţi poslovi. Zatim osobe koje rade ispred kompjutera ĉetiri sata i više bi sigurno imale
manja oštećenja vida", objašnjava dr Igor Dimitrijev iz Doma zdravlja "Dr Milutin Ivković" na
Palilulu. MeĊutim, put do skraćenja radnog vremena nije tako kratak. Naroĉito što mu prethode
odreĊeni preduslovi: redovno plaćanje radnika kao i poštovanje radnog vremena zaposlenih.
Skraćenje radnog vremena jedan je od naĉina da se stimulišu zaposleni. Ipak, manje radnih sati
znaĉilo bi i manju platu, pa upućeni u radnu oblast smatraju da bi zaposleni u tom sluĉaju
potraţili dodatni posao, što znaĉi da bi radili u sivoj ili crnoj zoni. Procenjuje se da se u takvoj
situaciji trenutno nalazi oko dvesta hiljada ljudi u Srbiji.
Ruţić: Izvodi iz matičnih knjiga u elektronskoj formi
Zakon o opštem upravnom postupku i Zakon o e-upravi obavezali su sluţbenike da
elektronskim putem razmenjuju podatke bez opterećivanja graĊana, izjavio je danas ministar
drţavne uprave i lokalne samouprave Srbije Branko Ruţić. Prema njegovim reĉima, sve matiĉne
knjige - roĊenih, venĉanih, umrlih - kao i knjiga drţavljana, prenete su u elektronski oblik. "Sve
to je bio preduslov da oformimo e-servise koji će omogućiti elektronski upis u vrtiće, škole i
fakultete. To je preduslov da ţivimo tu digitalizaciju", izjavio je Ruţić za RTS.
13
Podaci Kancelarije za informacione tehnologije govore da je ove godine upisano 62.043
Ċaka u osnovne škole bez izvoda iz matiĉne knjige roĊenih. Donet je i Zakon o centralnom
registru stanovništva, pa će od 1. septembra 2020. godine podaci iz šest drţavnih institucija i 13
baza podataka biti na jednom mestu - u centralnom registru, što je Ruţić ocenio kao "krunu
digitalizacije". On je istakao da biraĉki spisak nikad nije bio aţurniji, uprkos ĉestim zamerkama i
kritikama, ali da ni ranije spisak nije uticao na rezultate izbornog procesa. "Upravo ta
digitalizacija donosi jedan širok spektar mogućnosti koji nam garantuje da jedinstveni biraĉki
spisak bude aţuran. Ono što je vaţno za graĊane jeste da smo uvezali matiĉne knjige venĉanih i
umrlih s jedinstvenim biraĉkim spiskom, pa referenti po sluţbenoj duţnosti vrše izmene ili
brisanja. U tom domenu ćemo već na sledećim izborima, u martu ili aprilu sledeće godine, imati
mnogo aţuriraniji biraĉki spisak nego ranije", izjavio je Ruţić.
Ključevi od 20 stanova izbegličkim porodicama u Ubu
Srbija posvećeno radi na pruţanju pomoći i zbrinjavanju svih izbeglih sa prostora bivše
Jugoslavije, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Ivica
Daĉić u Ubu, na ceremoniji uruĉenja kljuĉeva izbegliĉkim
porodicama. Kljuĉevi za 20 stanova uruĉeni su izbegliĉkim
porodicama iz BiH i Hrvatske i u njima će trajno biti
zbrinuto 60 korisnika. Kako je Daĉić istakao, Regionalni
stambeni program, u okviru koga su izgraĊeni stanovi,
obezbedio je sredstva za rešavanje stambenih potreba za više
od 7.000 izbegliĉkih porodica, a do sada je u okviru njega stambeno zbrinuto 3.528 izbegliĉkih
porodica.
Prema Daĉićevim reĉima, Srbija ĉvrsto stoji na putu pridruţivanja Evropskoj uniji, a
dodeljivanje sredstava za Fond Regionalnog stambenog programa predstavlja dokaz pomoći
Evropske unije Srbiji, ali i razumevanju za stradanja Srba u ratovima na prostoru bivše
Jugoslavije.
Za izgradnju 20 stanova u ulici Slobodana Penezića Krcuna u Ubu Regionalni stambeni
programa je dodelio je 415.690 evra, dok je opština Ub izdvojila 14 miliona dinara.
Ministar je posebno zahvalio predsedniku opštine Ub Darku Glišiću, koji je sa svojim
saradnicima obezbedio deo sredstava, zemljište i prateću infrastrukturu za objekat, kao i šefu
delegacije EU u Srbiji Semu Fabriciju, budući da je EU najveći donator Regionalnog stambenog
programa, koji sprovodi Komesarijat za izbeglice i migracije. Izbor korisnika stanova sproveden
je u saradnji i uz nadzor UNHCR-a i OEBS-a.
Odrţan prvi "Kampus zdravlja" u Srbiji
U Beogradu se danas ispred Skupštine Grada odrţava prvi "Kampus zdravlja", gde
graĊani imaju priliku da besplatno obave preglede krvnog pritiska, srca, ultrazvuka štitne ţlezde,
itd. "Kampus zdravlja" organizovan je uz pomoć italijanskih lekara, udruţenja HISP, Crvenog
krsta Srbije, Ministarstva zdravlja Srbije, Medicinskog fakulteta u Beogradu i Ambasade Italije u
Srbiji, izmeĊu ostalog. Ambasador Italije u Srbiji Karlo Lo Kašo izjavio je tim povodom da mu
je veoma drago što se "Kampus zdravlja" organizuje u Beogradu i zahvalio se na lepoj inicijativi.
"Ovo je još jedan naĉin da pokaţemo kako smo mi Italijani bliski sa Srbima u razliĉitim
situacijama. U ovom sluĉaju, radi se o zdravlju, što je nešto veoma bitno u svaĉijem ţivotu.
14
Zahvaljujem i Gradu Beogradu na podršci za 'Kampus zdravlja' u centru grada. Veoma sam
zadovoljan... inicijativa je veoma lepo i ja sam je snaţno podrţao. Drago mi je da vidim veliki
odziv graĊana Beograda. Već smo odluĉili da je ovo samo poĉetak, prvi korak", rekao je Lo
Kašo.
Pomoćnik gradonaĉelnika Beograda Andreja Mladenović se zahvalio "Kampusu
zdravlja" što su prvi dogaĊaj van granica Italije organizovali upravo u Beogradu i dodao da se
nada ozbiljnoj saradnji. Interesovanje je, kako kaţe, veoma veliko. "Već u 08.00 ujutru bilo više
od 300 ljudi ispred Skupštine Grada, ali moram i da se izvinim onima koji neće moći da izvrše
sve vrste pregleda, jer pregledi traju odreĊeno vreme i to je jednostavno takav proces rada",
rekao je Mladenović. On je naglasio da je veliko interesovanje graĊana nosi poruku da bi svi
trebalo da misle o zdravlju i o sebi. Prevencija je izuzetno vaţna i za vas i za ceo sistem, jer kada
uoĉimo bolest na vreme, jeftinije će biti i za naš sistem i za drţavu, a za vaš će biti sigurno lakše,
jer ćete moći brţe i lakše da se izleĉite", rekao je Mladenović. Dodao je da se nada da će ubrzo
biti organizovan još jedan kamp zdravlja i da će ova inicijativa pomoći mnogim ljudima da uoĉe
imaju li problema u svom zdravstvenom stanju.
Osnivaĉ inicijative "Kampus zdravlja", profesorka i endokrinolog Ana Marija Kolao,
poruĉila je da je Beograd odliĉno odgovorio inicijativu i dodala da se nada da će sledeći dogaĊaj
pruţiti još mogućnosti za zainteresovane graĊane. Sigurna je, kako kaţe, da će se "Kampus
zdravlja" širiti brzo uz saradnju svih beogradskih lekara, koje je nazvala sjajnim.
Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i upravnik Sektora za kardiovaskularna
istraţivanja IKVB "Dedinje" Nebojša Tasić kaţe da je uveren da graĊani Srbije ţele da brinu o
svom zdravlju. "Veliki broj naših sugraĊana danas je proverio svoj krvni pritisak, šećer, uradili
smo EKG, ultrazvuk štitne ţlezde. Dobili su savete o ishrani i sve ono što naš HISPA program
moţe da im ponudi. Hteo bih da poruĉim kao lekar, kardiolog i profesor da brinete o svom
zdravlju, redovno merite krvni pritisak i redovno idete kod lekara, jer ovo su akcije kada se svi
zajedno skupimo da podsetimo da zdrav ĉovek ima hiljadu ţelja, a bolestan samo jednu", kazao
je Tasić. Objašnjava da su akcije poput današnjeg "Kampusa zdravlja" preventivne prirode.
"Ovde dolaze ljudi koji imaju ili nemaju probleme, ali mi moţemo objektivno da vidimo znake
bolesti - povišen šećer ili krvni pritisak i neke druge stvari i da vidimo sitne stvari koje nam
ukazuju da ĉovek ima problem", rekao je Tasić.
"Kampus zdravlja" nastao je pre deset godina u italijanskom Napulju, odakle se proširio
po celoj Italiji, a ovo je prvi put da se program organizuje van italijanskih granica. Inicijativa je
prvobitno nastala iz ţelje da se naprave besplatni preventivni pregledi protiv raka dojke, a zatim
je posvećen svim bolestima.
Tetovaţe neizostavni deo Egzit plemena
Egzit je ove godine u znaku plemena. Trajb je ovogodišnji moto festivala pa su i
nemuziĉke aktivnosti u velikom delu posvećene upravo toj temi. Pleme bez plemenskih obeleţja
je nezamislivo, zato se Exit potrudio da posetiocima kampa obezbedi privremeno tetoviranje i
iscrtavanje po telu. Kaţu iz zone za opuštanje da se posetioci ĉesto vrate kako bi uradili još jednu
privremenu tetovaţu. Ukoliko još uvek niste, pravo vreme je da već danas postanete deo Exit
plemena tako što ćete se privremeno istetovirati ili u poslepodnevnim sati dopustiti da vam
iscrtaju neki vama drag simpol na telu. https://www.youtube.com/watch?v=TrYIFA5Saww
Fabrici i Mirović na Egzitu ostavili "zeleni korak"
15
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici i predsednik Pokrajinske Vlade Igor
Mirović posetili su veĉeras Exit festival, kada su na OPENS State
of EXIT zoni, u okviru akcije “Vrati prirodi - Pridruţi se i posadi
drvo”, ostavili svoj "zeleni korak". "Zeleni korak" simboliĉan je
gest kojim se podrţava akcija sadnje drveća na nekoliko lokacija
u Vojvodini tokom jeseni, koju organizuje Delegacija Evropske
unije u Srbiji, EU info mreţa, EXIT fondacija i Omladinska
prestonica Evrope Novi Sad (OPENS). "Na Exitu, dok uţivamo u
lepoj muzici, treba da smo svesni toga da svaka inicijativa znaĉi i
protivteţu u vezi sa emisijom ugljen-dioksida. Mi smo odluĉili da od septembra do kraja
novembra obavimo pošumljavanje Vojvodine, kada će biti zasaĊeno više hiljada stabala i time
ćemo da utiĉemo na smanjenje emisije ugljen-dioksida", rekao je fabrici. "Danas smo simboliĉno
'zelenim koracima' obeleţili slobodnu zonu, a u praksi nastavljamo sa akcijom pošumljavanja, za
šta smo već okupili više od 500 volontera, a biće ih još", rekao je Fabrici, na OPENS State of
EXIT zoni, na Petrovaradinskoj tvrĊavi.
Predsednik Pokrajinske Vlade Igor Mirović zahvalio je brojnim inicijativama koje su EU
i zemlje EU organizovale u Srbiji. "Bez tih inicijativa, finansijske podrške i prenosa znanja ne bi
bile uraĊene mnogo bitne stvari u Srbiji i toga moramo da budemo svesni. Veĉeras smo se
okupili pod okriljem Exita i OPENS-a 2019, jer smo prepoznali njihovu energiju i rešenost da
promovišu ekološku svest kod mladih i svih graĊana", rekao je Mirović i podsetio i da je
Pokrajinska Skupština usvojila Deklaraciju o zaštiti ţivotne sredine.
Ivan Petrović iz Exit fondacije rekao je da ove godine organizovan niz akcije na festivalu
koje promovišu oĉuvanje ţivotne sredine. "Radimo 100 posto reciklaţu na Exitu, u saradnji sa
kompanijom Hajneken i JKP 'Ĉistoća', koja ima posebnu tehnologiju razdvajanja otpada i posle
toga taj otpad ide u fabriku za reciklaţu 'Ĉistoće'. Pored toga, organizovali smo niz akcija
kombinovanja umetnosti i oĉuvanja ţivotne sredine, pa posetioci od limenki zajedno mogu da
prave jedno umetniĉko delo", rekao je Petrović.
Na OPENS State of EXIT zoni, posetioci mogu svojim koracima da pomognu u
oslikavanju krošnje drveta na platnu i tako se prijave za akciju sadnje drveća. Uĉesnici stiĉu
mogućnost da osvoje karte za EXIT 2020.
Nedelja,07.jul 2019.
Poseban oprez u voţnji tokom letnjih meseci
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović apelovao je danas na vozaĉe da obrate
paţnju i posebno budu oprezni u voţnji tokom letnjih meseci kada su ujedno i najveći rizici za
saobraćajne nezgode. "Vaţno je da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje iz godine u godinu, ali
svejedno mi pokušavamo da apelujemo na vozaĉe i druge uĉesnike u saobraćaju pogotovo sada
kada su temperature veoma visoke i kada su uslovi za voţnju zbog toga i umora oteţani, da je
baš tada potrebna posebna paţnja na putu i u toku voţnje", rekao je Stefanović za TV Pink.
Letnji meseci, jun, jul, avgust su meseci kada je rizik veći jer se pokazalo da se polovina smrtnih
ishoda desi tada, rekao je Stefanović.
16
"Pozivam sve uĉesnike u saobraćaju da razmišljaju o svom, ali i ţivotu drugih ljudi i da
dodatno obrate paţnju u najriziĉnijim momentima", rekao je ministar i podsetio da tokom letnjeg
perioda veliki broj ljudi prolazi kroz Srbiju. Stefanović je dodao da je pooštren Zakon o
bezbednosti saobraćaja i u blizini škola brzina ograniĉena na 30 km/ht, da se radi na edukaciji i
zahvalio policajcima koji uĉestvuju u obukama dece školskog uzrasta. "Zadovoljni smo
rezultatima i u poslednje vreme u zoni škola nismo imali nijedno nastradalo dete, što je
najvaţnije", rekao je Stefanović.
ĐorĎević: U planu rekonstrukcija Centra u Zvečanskoj
Ministar za rad Zoran ĐorĊević izjavio je danas da je u planu kompletna rekonstrukcija
Centra za zaštitu odojĉadi, dece i omladine u Zveĉanskoj ulici, kao i
ostalih ustanova za smeštaj dece i omladine. "UreĊujemo Zveĉansku, a
podiţe se i novi Materinski dom zahvaljujući Turskoj agenciji za
razvoj i koordinaciju (TIKA). U planu je rekonstrukcija kompletno
Zveĉanske i svih ustanova koje smeštaju decu i omladinu", rekao je
ĐorĊević za TV Pink. On je dodao da se sa predstavnicima Centra u
Zveĉanskoj razmišljalo da se u toku rekonstrukcije na prostoru gde je sada terasa napravi
poseban prostor za decu. "Ima ideja, promenićemo dosta toga, a sve u interesu štićenika", rekao
je ĐorĊević. Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja pohvalio je akcije koju
sprovode kompanije, kao što je Pink, koje šalju na letovanje decu bez roditeljskog staranja.
"Ĉinimo sve što moţemo da detinjstvo te dece bude upotpunjeno, ali i ovakve stvari, društveno
odgovorni potezi su od velikog znaĉaja. Ljudi treba da se ukljuĉe u to", rekao je ministar.
ĐorĊević je napomenuo da ima dece koja nikada nisu bila na moru. "Šaljemo ih i preko Crvenog
krsta, a mislim da svako dete zasluţuje da ode na letovanje i trudićemo se da toga bude sve više i
više", dodao je ministar i ukazao da su struĉni ljudi odluĉili u najboljem interesu dece ko će ići
na more, a ko na Rudnik.
Novi Sad dobija Muzej 20. veka
Pokrajinska vlada na današnjoj sednici izdvojila je 31 milion dinara za izradu projektno-
tehniĉke dokumentacije za Muzej 20. veka u Novom Sadu, saopšteno je sa sednice vlade. Novi
muzej će biti smešten u zgradi Radio Novog Sada i Studija M, u Ulici Ignjata Pavlasa, a njime će
upravljati Kulturni centar Vojvodine "Miloš Crnjanski". Radio Novi Sad će, nakon završeka
gradnje nove zgrade Radio-televizije Vojvodine (RTV) biti preseljen, zajedno sa svim ostalim
delovima RTV-a. Kako je ranije najavljeno, u Muzej 20. veka trebalo bi da bude smeštena
digitalizovana arhiva muzike, filma i stripa.
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović je u ranijim najavama ovog projekta podsetio
da je nekadašnja "Neoplanta" producirala oko 1.300 filmova, dok je gotovo kompletna
jugoslovenska rok scena svirala u Studiju M, pa je saĉuvan i veliki broj fotografija i audio-
snimaka iz tog perioda.
Savetnik ministra dao otkaz zbog dece osumnjičene za ubistvo
Saša Dujović, samostalni savetnik ministra Zorana ĐorĊevića, dao je otkaz nakon što su
njegov sin i ćerka uhapšeni zbog ubistva starije ţene u Zemunu, preneo je Blic. Dujović je u
17
Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja bio zaposlen na odreĊeno vreme i
bivši je poslanik, naveo je Blic. Dujović je, inaĉe, drugi ĉovek Srpske desnice Miše Vacića, koja
je u saopštenju veĉeras oštro osudila ubistvo Majde Garović (80) i pozvala na detaljnu istragu, a
porodici izrazila sauĉešće. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su J. Š. (25) zbog
postojanja osnova sumnje da je izvršila kriviĉno delo ubistvo i M. D. (21) zbog postojanja
osnova sumnje da je pomogao u izvršenju ovog kriviĉnog dela, saopštio je sinoć MUP. Sumnja
se da je J. Š. izmeĊu 15. i 19. juna usmrtila 81. godišnju staricu, a potom telo autom prevezla u
vikend naselje kod Krĉedina i zapalila u kontejneru. TakoĊe se sumnja da je M. D. pomogao
osumnjiĉenoj prilikom uklanjanja tragova. Osumnjiĉeni su, uz kriviĉnu prijavu, privedeni Višem
javnom tuţilaštvu u Sremskoj Mitrovici. Policija nastavlja rad na utvrĊivanju ostalih okolnosti u
vezi ovog kriviĉnog dela, navedeno je u saopštenju.
Ponedeljak,08. jul 2019.
ĐorĎević: O povećanju minimalca sredinom septembra
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević najavio je da
će odluka o minimalnoj ceni rada biti doneta kako je i planirano
sredinom septembra. Predstavljajući rezultate rada svog resora u
prvih šest meseci ove godine ministar je ocenio da će to biti
moguće jer se na vreme krenulo u razgovore o minimalcu, ali je
napomenuo da je potrebno pri tome voditi raĉuna i o interesima
poslodavaca i o rasterećenju privrede. ĐorĊević je negirao da je
BDP po glavi stanovnika uvećan zbog odlaska graĊana na rad u
inostranstvo, te naveo da prema zvaniĉnoj evidenciji godišnje 3.000 ljudi ode iz zemlje. Dodao je
da Ministarstvo insistira da se ugovori o radu potpisuju u Srbiji kako bi drţava mogla da
pomogne našim ljudima u ostvarivanju prava koja proistiĉu iz rada i da spreĉi moguće prevare.
Komentarišući ostavku svog savetnika Saše Dujovića ministar je naveo da ga je on
obavestio da ostavku podnosi iz liĉnih razloga. Dujović je, kako su preneli mediji, podneo
ostavku zbog toga što se njegovi ćerka i sin sumnjiĉe za ubistvo 80-godišnje ţene u Zemunu.
U planu 15 novih zakona i podzakonskih akata
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja je u prvih šest meseci ove
godine za rešavanje kljuĉnih pitanja u okviru tog resora uloţilo 52,78 posto opredeljenih
budţetskih sredstava, što je nešto više od predviĊenog, rekao je ĐorĊević. ĐorĊević je najavio da
je plan da do kraja godine bude usvojeno 15 novih zakona i podzakonskih akata, koji se odnose
na rad tog ministarstva.
Izvršna direktorka, koja je u Nacionalnoj sluţbi za zapošljavanje zaduţena za osobe se
invaliditetom, Ivanka Jovanović, je rekla da je poloţaj tih osoba u Srbiji poslednjih godina
unapreĊen i da zahvaljujući dobroj saradnji sa ministarstvom rada, rešavanje njihovih potreba i
dalje napreduje. U ovoj godini osim, redovne meseĉne pomoći koja se odvaja za sva udruţenja
za osobe sa invaliditetom pokrenuta su i neka velika znaĉajna strateška pitanja, kaţe Jovanović.
Prema njenim reĉima, poloţaj osoba sa invaliditetom će znaĉajnije biti unapreĊeni kada bude
doneta nova Strategija i Akcioni plan, što se oĉekuje do kraja ove i vaţiće u naredne ĉetiri
18
godine. Jovanović je za Tanjug rekla da je kljuĉni prioritet ovog strateškog dokumenta
poštovanje ljudskih prava, što podrazumeva samostalan ţivot I sve vrste podrške u svim
oblastima koje se odnose na osobe sa invaliditetom. Veruje, kazala je, da će i Zakon o socijalnoj
zaštiti biti uskoro usvojen. Jovanović kaţe da je vaţno da se osobama sa invaliditetom omogući
pravo na izbor, kako i gde će ţiveti.
Usvojen Zakon o komunalnoj miliciji - nova ovlašćenja
Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o komunalnoj miliciji koji omogućava da i
opštine, a ne samo gradovi, mogu da planiraju njeno
formiranje. Zakon uvodi dva nova ovlašćenja - zaustavljanje i
pregledanje vozila kao i prikupljanje obaveštenja u cilju
otkrivanja prekršaja i njihovih uĉinilaca. Pripadnicima
komunalne milicije biće omogućen rad u civilu, ali iskljuĉivo
po pismenom nalogu naĉelnika komunalne milicije. "Radom u
civilu omogućiće se da se uspostavi komunalni red posebno u oblastima bespravnog zauzeća
javne površine, nelegalne prodaje, nelegalnog taksi prevoza, kao i buke u ugostiteljskim
objektima", istakao je u raspravi ministar drţavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruţić.
Komunalni milicionari će, prema Ruţićevim reĉima, moći da snime dokaze o komunalnom
prekršaju i tako dokaţu bilo kakvo remećenje komunalnog reda, poput parkiranja na pešaĉkim
prelazima, tramvajskim šinama ili u ţutoj traci, bacanja smeća, puštanje glasne muzike i druge
komunalne prekršaje. Kao jako vaţnu izmenu, Ruţić je naveo da svi prekršioci moraju da
postupe po nalogu komunalnog miliconara, što do sada nije bio sluĉaj. Komunalna milicija će
asistirati lokalnim javnim sluţbama i preduzećima - graĊevinskoj inspekciji kada treba da zatvori
neko bespravno gradilište ili na primer, ekološkom inspektoru, koji pokušava da spreĉi neko
zagaĊenje.
Komunalni milicionar će moći da piše prekršajni nalog, a novim zakonom su definisane
kazne za fiziĉko lice od 10.000 dinara, ako plati u roku od 8 dana onda je 5.000 dinara, a ako to
lice smatra da nije kriv, onda će po tom sluĉaju postupati nadleţni sud. Komunalna milicija će
vršiti kontrolu nad primenom zakona kojim se ureĊuje upotreba drţavnih simbola, osim u odnosu
na drţavne organe, organe teritorijalne autonomije i jedinica lokalne samouprave. TakoĊe,
zakonom se ureĊuje i postupanje prema maloletnicima, tako da jedan broj komunalnih
milicionara mora da poloţi ispit za postupanje sa maloletnicima. U naredne tri godine svaka
lokalna samouprava koja ima komunalnu miliciju samostalno će odrediti izgled i boju uniforme
koja treba da sadrţi lokalne specifiĉnosti, a koja će se razlikovati od policijske uniforme.
Ruţić je rekao i da je velika paţnja posvećena profesionalizaciji sluţbe, jer se uvode stroţi
kriterijumi za zapošljavanje. Ukida se dosadašnje ograniĉenje - jedan milicionar na 5.000
stanovnika.
Ruţić o zakonu o komunalnoj miliciji
Zakon o komunalnoj miliciji, koji je danas usvojen u Skupštini Srbije, osim što ostavlja
mogućnost jedinicama lokalne samouprave, a ne samo gradovima, da formiraju sluţbe
komunalne milicije i time uvedu komunalni red u svojim opštinama, otvara i mogućnost za
punjenje budţeta, rekao je Tanjugu ministar drţavne uprave i lokalne samouprave Branko
Ruţić. "Sluţba komunalne milicije biće aktivan partner Ministarstva unutrašnjih poslova.
19
Postoje prekršaji koji nisu u domenu MUP-a, a pošto je komunalni red, u skladu sa Ustavom
Srbije u nadleţnosti lokalnih samouprava, ovde se jasno vidi teţnja ka decentralizaciji tih
funkcija", objasnio je Ruţić. Zakon o komunalnoj miliciji predviĊa i dva nova ovlašćenja, a to je
zaustavljanje i pregledanje vozila i prikupljanje obaveštenja radi otkrivanja prekršaja i njihovih
poĉinilaca. Pripadnici komunalne milicije moći će da rade u civilu, ali iskljuĉivo po pismenom
nalogu naĉelnika komunalne milicije. "Komunalni milicioneri moći će da snime dokaze o
komunalnom prekršaju i tako dokaţu remećenje komunalnog reda, kao što je parkiranje na
pešaĉkim prelazima, tramvajskim šinama ili u ţutoj traci, bacanja smeća, puštanje glasne muzike
i druge komunalne prekršaje", naveo je Ruţić.
Dodao je da je u skladu sa izmenama i dopunama Zakona o lokalnim samoupravama
ostavljena mogućnost da dve ili više lokalnih samouprava oforme zajedniĉku sluţbu komunalne
milicije ili da neke opštine, a koje se oslanjanju na gradove koji imaju komunalnu miliciju,
ustupe tu vrstu sluţbe tim gradovima, objasnio je Ruţić. Novi Zakon definiše i da svaka lokalna
samouprava odreĊuje format i izgled uniforme, a unutrašnja kontrola unutar milicije biće
rigorozna, poruĉuje ministar i objašnjava: "Svaki pripadnik će morati da proĊe rigorozne
kontrole i bezbednosne provere, koje će biti realizovane u saradnji sa MUP-om. Obuke u
centrima za obuku MUP-a trajaće dva i po meseca", kazao je Ruţić. Komentarišući kritike da je
ĉesto bilo sluĉajeva kada je komunalna policija prekoraĉivala ovlašćenja, Ruţić odgovara
podacima prema kojima je u Beogradu 2018. bilo 120.000 postupanja, a sredstva prinude
korišćena su samo u 16 sluĉajeva. "To potvrĊuje da komunalna milicija ima jednu društvenu
ulogu", napominje Ruţić.
Lečenje o trošku RFZO u 20 zemalja
Drţavljani Srbije, koji imaju overenu zdravstvenu knjiţicu, a razbole se tokom
turistiĉkog boravka u inostranstvu, imaju pravo na
leĉenje o trošku Republiĉkog fonda za zdravstveno
osiguranje (RFZO) u 20 evropskih drţava. U RFZO
napominju da osiguranici imaju pravo na leĉenje o
trošku Fonda samo u sluĉaju hitne medicinske pomoći
"kako bi se otklonila neposredna opasnost po ţivot i
zdravlje". Republiĉki fond za zdravstveno osiguranje
ima sklopljene meĊudrţavne ugovore sa Austrijom, Belgijom, BiH, Bugarskom, Velikom
Britanijom, Italijom, Luksemburgom, MaĊarskom, Severnom Makedonijom, Nemaĉkom,
Poljskom, Rumunijom, Slovaĉkom, Francuskom, Holandijom, Hrvatskom, Crnom Gorom,
Ĉeškom, Slovenijom, Turskom. Prilikom odlaska u te zemlje neophodno je da osiguranici
pribave dvojeziĉni obrazac - potvrdu, koja se izdaje u filijalama RFZO na osnovu nalaza i
mišljenja Lekarske komisije da osiguranik ne boluje, odnosno da nije bolovalo od akutnih ili
hroniĉnih bolesti u poslednjih 12 meseci. Najĉešća destinacija srpskih turista tokom leta je Grĉka
sa kojom RFZO nema potpisan meĊunarodni sporazum. Putno zdravstveno osiguranje u tom
sluĉaju, pre polaska na more, moţe se kupiti kod bilo koje osiguravajuće kuće, ali i u filijalama
RFZO. Putna polisa RFZO omogućava osiguraniku da se u sluĉaju potrebe obrati najbliţoj
zdravstvenoj ustanovi u mestu u kome se zatekne van zemlje. U RFZO napominju da će trošak u
svakoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu biti refundiran, uz raĉun i medicinski dokument, a
rok za isplatu je 14 dana. Skoro sve osiguravajuće kuće imaju u svoj ponudi i putno zdravstveno
osiguranje.
20
Komapanija "Dunav" obezbedila je pokriće neophodnih medicinskih troškova 24 sata
dnevno, 365 dana u godini. Osiguranici mogu biti lica do navršenih 85 godina ţivota. Putniĉko
zdravstveno osiguranje se moţe zakljuĉiti kao individualno, grupno, ali i porodiĉno. Tokom
letnjih meseci, dok traje sezona godišnjih odmora, u Dunavu su obezbedili 10 odsto popusta za
putniĉko zdravstveno osiguranje, ukoliko se polisa zakljucuje u poslovnicama "Dunav
osiguranja, odnosno 15 posto popusta za kupovinu online polise. Putniĉko zdravstveno
osiguranje za Grĉku, najĉešće odredište srpskih turista tokom leta, za 10 dana sa popustom za
odrasle osobe košta 1.227 dinara,a za decu 675 dinara. Porodiĉna polisa se moţe zakljuĉiti po
ceni od 2.821 dinar i ukljuĉuje dve odrasle osobe, a broj dece starosti do 19 godina nije
ograniĉen. Grupna polisa odraslu osobu košta 1.104 dinara, a za decu 613,00 dinara. Putniĉko
zdravstveno osiguranje pokriva ambulantno leĉenje, nabavku neophodnih lekova i medicinskog
materijala, prevoz do najbliţe zdravstvene ustanove, bolniĉko leĉenje, prevoz u drţavu
prebivališta, stomatološke intervencije.
Kiša nije pokvarila poslednje veče Egzita
Kiša i nevreme nisu pokvarili raspoloţenje na sinoćnoj, poslednjoj veĉeri festivala Egzit.
https://www.youtube.com/watch?v=29P-Qf4hMZE
Utorak,09.jul 2019.
Onlajn platforma za zaštitu od napada na medije na internetu
MeĊunarodni pres institut (IPI) pokrenuo je novu onlajn platformu koja nudi široku
ponudu resursa redakcijama u borbi protiv onlajn napada i uznemiravanja novinara, i takvog
uticaja na slobodu štampe. Kako se navodi u saopštenju, iako uznemiravanje i zlostavljanje
novinara na internetu raste širom sveta, malo je konkretnih mera i resursa na raspolaganju
redakcijama kako bi odgovorili na opasnosti od ovog fenomena i njegovog uticaja na novinare i
pravo javnosti na informisanje. Veb stranica sadrţi mere i najbolje prakse prikupljene kroz
intervjue sa preko 110 urednika, novinara i medijskih struĉnjaka, kao i posetu vodećim
redakcijama u Evropi, ukljuĉujući BBC, Gardijan, Rojters, nemaĉki javni servis ARD, španska
El Pais i još 40 drugih.
Onlajn platforma sadrţi mere u ĉetiri glavne oblasti koje se odnose na prethodno i
naknadno upravljanje komentarima i postovima na društvenim mreţama, strukturu redakcija i
mehanizme osmišljene za promociju kulture bezbednosti u vezi sa zloupotrebama na internetu, a
sadrţi i protokole za procenu i reagovanje na napade, kao i protokole o ulozi i odgovornosti
aktera redakcija ukljuĉenih u ove oblasti. "U pruţanju ovih alata cilj nam je da se suprotstavimo
ne samo negativnom liĉnom i profesionalnom uticaju onlajn zlostavljanja novinara, već i da
pomognemo u spreĉavanju autocenzure koja proistiĉe iz onlajn napada koji ugroţavaju pristup
javnosti informacijama", kaţe izvršna direktorka IPI Barbara Trionfi. Prema njenim reĉima, da bi
se dostigli ovi ciljevi vaţno je da se novinari koji su meta onlajn napada ne ostavljaju sami da se
time bave, te da ovaj fenomen mora biti prihvaćen kao strukturalni problem.
Uznemiravanje i napadi na internetu se javljaju u više oblika - od pretnji nasiljem, preko prljavih
kampanja do onlajn torture što sve ima za cilj ućutkivanje novinara koji pokrivaju odreĊene
politiĉke i društveno sporne teme ili koji izraţavaju liĉna mišljenja. Platforma sadrţi i niz resursa
21
koje se odnose posebno na novinarke, što je odraz ĉinjenice da se ţene koje se bave tom
profesijom suoĉavaju sa razliĉitim vrstama napada od strane svojih muških kolega. Mehanizmi
za novinarke kreiraju se u saradnji sa Kancelarijom predstavnika za slobodu medija OEBS.
Uniforma privatnog obezbeĎenja ne sme biti tamno-plave boje
Boja i izgled uniforme privatnog obezbeĊenja ne smeju da podsećaju na one koje nose
policija, Vojska Srbije, carina i drugi drţavni organi,
propisano je novim Pravilnikom o boji i sastavnim delovima
uniforme sluţbenika obezbedenja koji je objavljen u
"Sluţbenom glasniku". Tako uniforma privatnog
obezbeĊenja ne sme da bude tamno-plave boje i na njoj ne
smeju da stoje drţavna obeleţja Republike Srbije. Propisano
je i da se logo na uniformama privatnog obezbeĊenja mora
razlikovati od obeleţja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske Srbije, carine i
drugih drţavnih organa koji nose uniformu. Na uniformi privatnog obezbeĊena ne smeju se
nalaziti obeleţja, odnosno natpisi koji nisu u skladu sa pravilnikom, a narocito reĉi: policija,
ţandarmerija, milicija, vojska ili bilo koja druga reĉ, na srpskom ili drugom jeziku, koja moţe da
navede na zakljucak da se radi o pripadniku drţavnog organa.
Pravilnikom, koji je potpisao ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, propisano
je da uniforma moţe biti letnja i zimska, a njeni delovi su košulja ili majica sa kragnom dugih ili
kratkih rukava, pantalone ili suknja, jakna ili bluza, ĉarape, kaiš, plitke ili poluduboke cipele ili
patike. Delovi uniforme mogu da budu i kaĉket ili kapa, dţemper, prsluk, šal, kravata, rukavice,
jednodelni kombinezon, kišni mantil i ĉizme ili duboke patike. Majica, košulja, kombinezon,
jakna ili drugi gornji deo uniforme privatnog obezbeĊenja mora da sadrţi jasno uoĉljiv logo i
natpis "Obezbedenje", a dodatno i reĉ "Security". Precizirano je da se logo i natpis
"ObezbeĊenje" nose se na rukavima ili u predelu grudi gornjih delova uniforme, tako da budu
jasno vidljivi, a mogu se nositi i na kapi ili kacketu. Štampani fluorescentni natpis
"ObezbeĊenje", a dodatno i reĉ "Security" nosi se na ledima gornjih delova uniforme.
Kada sluţbenik obezbedenja preko uniforme ili dela uniforme nosi zaštitnu opremu logo i
natpise "Obezbedenje" i "Security" moraju biti istaknuti i na toj opremi. Pravno lice i
preduzetnik za privatno obezbedenje koji je svojim aktom utvrdio tamno-plavu boju uniforme
sluţbenika obezbedenja, duţan je da se uskladi sa novim pravilnikom najkasnije do 3. aprila
2021. godine.
Drţava će graditi 50.000 stanova za mlade bračne parove
U okviru novog invasticionog ciklusa kojeg je najavio predsednik Srbije Aleksandar
Vuĉić oko 400 miliona evra biće uloţeno u izgradnju 50.000 stanova za mlade braĉne parove,
izjavila je danas ministarka zaduţena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić
Dejanović. Đukić Dejanović je, gostujući na RTS, rekla da za stanove mogu konkurisati mladi
braĉni parovi ispod 35 godina starosti. "Sigurno da je ovo jedna od mera koja će obradovati sve
one koje planiraju partnerstvo i porodiĉni ţivot. Ako su mladoţenja i nevesta ispod 35 godina
smatra se da se radi o mladom braĉnom paru. Dragocen nam je svaki braĉni par kao što nam je
dragocena svaka novoroĊena beba", navodi Đukić Dejanovićeva.
22
Ona je objasnila da će za stanove moći da konkurišu i braĉni parovi koji imaju više od 35
godina. "I parovi koji imaju više od 35 godina moći će da konkurišu za stanove, ali je vrlo
verovatno da će prvo sklapanje braka i braĉni parovi do 35 godina biti prioriteti, statistika je dala
taj limit ali sigurno da će se napraviti jedan sistem vrednosti koji će dati šansu parovima iznad 35
godina jer ne smemo da ih zaboravimo, jer to bi bila jedna vrsta diskriminacije", kazala je Đukić
Dejanović. Navela je da podaci iz 2011. pokazuju da 60 odsto parova nema rešeno stambeno
pitanje. "Nove podatke ćemo imati 2021. kad budemo imali nov popis, ali sada procenjujemo da
se situacija nije bitno promenila. Mladi odlaze, ali ipak je povećan broj sklopljenih brakova za
0,8 odsto, tako da oĉekujemo da će broj parova biti sliĉan", rekla je ministarka. Istiĉe da je posle
mnogo godina minusa u 2019. povećan broj novoroĊenih beba. "Istina je da je u prvih pet meseci
ove godine roĊeno 835 beba više nego prošle godine i ti mali pomaci nas vrlo raduju ali treba
saĉekati kraj godine kako bismo videli gde smo na godišnjem nivou. Istina je takoĊe da se broj
sklopljenih brakova povećao za 0,8 odsto što je takoĊe povoljan trend. Tako da nam se ĉini da
ima razloga da razmišljamo da će u narednom periodu ako se nastavi takav trend biti nešto boljih
demografskih parametara", navela je ona.
Đukić Dejanović kaţe da je pozitivan prirodan priraštaj bio samo u šest opština - u
Preševu, Bujanovcu, Novom Pazaru, Tutinu, Novom Sadu i na Zvezdari. Govoreći o problemima
sa kojima se susreću majke sa porodiljskog odsustva, Đukić Dejanovićeva navodi da postoji niz
mogućnosti koje roditelji mogu da koriste. Kao primer tih mogućnosti navodi da do treće godine
deteta jedan od roditelja ne moţe da radi popodnevnu ili noćnu smenu, ako za to ne da
saglasnost, zatim postoji mogućnost rada od kuće, da se ne radi puno radno vreme, da radno
vreme ne mora biti fiksno, da se bira smena, posebno za roditelje koji imaju decu od sedam do
10 godina. "Drţava će poslodavce stimulisati i podsticati da koriste zakonske olakšice za svoje
zaposlene", poruĉila je ministarka.
"Radionica starih zanata“ - čuvanje tradicije i jezika
Lovra, naselje na jugu Ĉepelske ade, jedino je u MaĊarskoj u kojem Srbi ĉine većinu. ...
Tu je osnovano i Srpsko pozorište, a ĉelnici sela sa oko 300 stanovnika, ĉine sve da saĉuvaju
jezik i tradiciju. Jedna takva manifestacija je i "Radionica starih zanata“, koja svake godine
okupi više desetina mališana iz cele zemlje. https://www.youtube.com/watch?v=fedFh7-ZJ04
Još se dogovara datum povratka stranice Miroslavljevog jevanĎelja u Srbiju
Još uvek nije postignut konaĉni dogovor oko taĉnog datuma za povraćaj 166. stranice
Miroslavljevog jevanĊelja iz Rusije u Srbiju, ali se oĉekuje da
će se to dogoditi do kraja ove godine, reĉeno je Tanjugu u
Ministarstvu kulture i informisanja Srbije. "Razgovori o
pravno-formalnim i tehniĉkim modalitetima razmene su u toku
i vode se oko usaglašavanja modela povraćaja odnosno
razmene kulturnih dobara, imajući u vidu da je to vrlo sloţeno
pitanje i u Srbiji i u Ruskoj Federaciji", objasnili su u Ministarstvu.
Dodaju da su u intenzivnoj komunikaciji sa Ministarstvom kulture Ruske Federacije i
trenutno obe strane rade na usaglašavanju budućeg teksta meĊudrţavnog sporazuma, a u
srpskom ministarstvu oĉekuju da će 166. stranica najstarijeg saĉuvanog ćiriliĉkog rukopisa na
staroslovenskom jeziku biti vraćena u Srbiju do kraja ove godine. U Ministarstvu podsećaju da je
23
tokom zvaniĉne posete predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina Srbiji u januaru ove
godine, dogovoreno da se izvrši razmena kulturnih dobara izmeĊu dve drţave, odnosno da se
sedam dela Nikolaja Reriha koja se ĉuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu razmene za 166.
stranicu Miroslavljevog jevanĊelja Miroslavljevo jevanĊelje, jedan od najvrednijih primera
rukopisne graĊe, nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166. stranica trenutno je u
biblioteci u Sankt Peterburgu. Reĉ je o stranici koju je ruski monah Porfirije Uspenski isekao i
poneo sa sobom tokom boravka na Hilandaru.
Pitanje povratka lista Miroslavljevog jevanĊelja pokrenuto je 2017. kada je ministar
kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, prilikom uĉešća na Kulturnom forumu u Sankt
Peterburgu, razgovarao sa ministrom kulture Ruske Federacije Vladimirom Medinskim. Naredne
godine upućen je predlog ruskoj strani, koji se ne odnosi na povraćaj već na razmenu Rerihovih
slika za 166. list, a razgovori su nastavljeni tokom boravka ministra Medijnskog u Beogradu u
oktobru prošle godine. Pozitivna okolnost je, kako kaţu u Ministarstvu kulture, ĉinjenica da se u
Rusiji gradi Muzej posvećen Rerihu i ruska strana ţeli što veću i bogatiju kolekciju, te je o
svemu tome obavešten Kabinet predsednika Srbije Aleksandra Vuĉića.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je u januaru ove godine u Beogradu, na konferenciji za
štampu, javno izgovorio da će 166. list Miroslavljevog jevanĊelja biti vraćen u skladu sa
dogovorom izmeĊu dva ministarstva i tada su poĉeli pregovori o budućem sporazumu o razmeni.
Sreda,10.jul 2019.
Елита и плебс Аутор: Александар Вучић*
Последњих дана и недеља, у свеприсутној кампањи омаловажавања свих који
мисле другачије од оних у српском друштву који су
умислили да, из неког разлога, припадају елити, мислећем,
социјално и умно еманципованом слоју друштва, пређена је
граница сваке политичке учтивости и елементарне
пристојности.
Наиме, очигледно нервозни због чињенице да им
преврати не успевају, да је подршка народа обрнуто
пропорционална рушилачким напорима које предузимају на
дневном нивоу, политички квазиелитисти прибегли су опробаном, неки би, делимично с
правом, рекли, фашистичком методу, подели народа на супериорне, оне којима они
припадају, и инфериорне, оне који никако не могу да победе. Утолико више, ти други
временом ће постајати све глупљи, одвратнији, сиромашнији и необразованији, за разлику
од њих, препаметних, визионара, протезама на време исправљених вилица и зуба као да их
је „бохор” избељивао (то је, извините, омекшивач, није избељивач), док ће ови други,
уместо чачкалицама, зубе почети да чисте веслима, јербо елитисти не би били баш тако
добри да ми, инфериорни, нисмо баш тако и толико грозни.
И није нарочито важно ни то што такви елитисти појма немају ни ко је Бизмарк,
нити знају разлику између Паје и Слободана Јовановића, али што о себи лепо мисле, па то
се ни замислити не може. И приметиће свако, њихове политичке перјанице су скромног
24
знања и још слабијег образовања, али су им зуби бели и фарови на џиповима довољно
велики да оно мало књига које су прелистали баце у засенак потпуно. И кога, уосталом,
брига за милионе евра које су покрали припадници такве квазиелите, кога брига за хиљаде
фабрика које су уништили, што негде има логике, јер у тим фабрикама има места само за
глупе, ружне и крезубе, а они су ту да маришу паре, мунтају са секундама, варају неке
наивне Кинезе и, све у свему, одлучују о свему.
Лепо су смислили, народе цркни, док они лепо живе, а ако нам се супротставите, ви
куго народна, ми препаметни и од Себе изабрани, сломићемо вам кичму, као и оним
малобројним представницима народа који га се не стиде. И, поврх свега, пишаће нам по
гробовима, јер то је врхунац израза њихове интелектуалне доминације и стваралачке
надмоћи. Пошто видим да су многи Срби преплашени од тог и таквог фашистичког
приступа, преузео сам на себе терет прихватања доброг дела чопоративних удараца,
уверен да ће обичан и пристојан народ умети да победи оне који би да управљају нашим
животима само зато што они мисле да то тако треба. Уосталом, само их погледајте и
запитајте се какве су то громаде када их предводе интелектуалне величине попут
Трифуновића, Обрадовића, Ђиласа, јер несумњиво је да ова тројица, приде и Јеремић,
имају највеће знање, непоколебљиво поштење и божански морал.
Ово се нарочито истиче кад поменута група преко својих истомишљеника –
еугениста, попут Велике инквизиције организује прогон и спаљивање на ломачи тобож
глупака који им се супротстављају у било чему. Нарочито, и што су неписменији и
необразованији, то снажније нападају, а посебно сладострашће показују када се
обрачунавају са дипломама и њиховим носиоцима, јер, кога брига за знање, диплома је
све, форма је најважнија, зато су они елита, а ми остали крезуба стока. И џабе што су наше
дипломе најчешће исписане вишим оценама, прогониће вас док сте живи, јер ви, у ствари,
немате право на диплому. Ма колико глупи, лењи и аљкави били, то припада само њима.
И није случајно да се баш они поносе тиме да су завршили два факултета, а да Илију
Гарашанина проглашавају Вучићевим сатрапом у савременим криминалним пословима.
И ма колико пута, и ма колико убедљиво губили изборе, оправдање је једноставно.
Крив је народ, или медији, читај народ, јер ми глупи део Србије, за разлику од њих
елитиста ништа не разумемо, па зато и не можемо да доносимо исправне одлуке од значаја
за земљу. Зато су интелектуалци, јер кад пишају по гробовима они их стварно запишају, а
ми постајемо и остајемо сендвичари, јер наша једина потреба јесте да утолимо глад. И
ништа више. Дакле, ко мисли да је за Србију бољи економски раст од 4,5 одсто у односу
на минус 3,1 – тај је глуп. Ко се радује ауто-путу до Македоније, Бугарске или Чачка, тај је
још глупљи и поврх тога неписмен. Ко жели фабрике и инвестиције – е, тај је стар. Ко
подржава већу запосленост, крезуб је. Ко је за веће плате и пензије – гледа Пинк и чита
таблоиде. Ко жели да се косовски чвор реши – или је издајник или необразована
штеточина.
Ко је за све то заједно, за раст и напредак ове земље, за пуну државну касу, мањи
јавни дуг, нови инвестициони циклус – апсолутни је неписмено крезуби, необразовано
матори идиот. И то је једино оправдање, за све њихове неуспехе, за изгубљене изборе и за
чињеницу да их Србија једноставно неће. Е, када неће, онда мора да је она крива, а не они.
Па су одлучили да је вређају и презиру. Да је они, све сам академик до академика, оптуже
за то да је глупа. Осим што је одвратна, понижавајућа и носи све одлике еугенике, ова теза
имплицира и нужност укидања демократских института, а пре свега, избора. Шта ће нам,
када ће глупи, неписмени и крезуби да гласају против нас.
25
Исти они, иначе, који су некада гласали за нас, и гледали Пинк, и читали таблоиде
чији смо били власници, и пратили ријалитије које смо увели у Србију, да зарадимо, и
подржавали нас све док им није догорело до ноката, док их нисмо упропастили, укинули
им 600.000 радних места, позатварали фабрике, опљачкали све што се могло опљачкати, и
довели земљу до банкротства. И због тога, зато што су одбили да гласају за сопствену
пропаст, сада их треба казнити. И рећи свима да су талог, губитници, чија ће деца такође
да буду губитници, становници „депоније болесних и корумпираних”.
Шта је следеће? Забранити таквима да гласају? Забранити им да имају децу, јер су
инфериорни? Отворити логоре за свакога ко се усудио да погрешно гласа? Дати власт, јер
јесте о томе реч, супериорнима, вишој раси, елити која ће онда да одређује шта ко има да
ради и да наплати, од инфериорних, сав губитак који су забележили у последњих седам
година.
Зато што није ријалити програме, за то време, контролисао Драган Ђилас, и није
зарађивао од њих, а он их је довео у Србију. Зато што није могао да буде власник
таблоида, а био је, баш оног преко којег се обрачунавао и са политичким и са пословним
противницима.
Зато што не могу више да се уграде у сваки посао у Србији, а уграђивали су се, од
секунди за рекламе до мостова. Зато што су изгубили привилегије, места у управним
одборима, тезге, комбинације, могућност да узму када и шта год хоће. То је разлог. Због
тога су сви који нису за њих, а већина није, проглашени за идиоте. Зато цела кампања у
којој се Србија вређа, понижава, а њени грађани проглашавају за трећеразредне
губитнике.
И за све време које се бавим политиком, а бавим се дуго, нисам видео да неко
толико презире и своју земљу и људе који у њој живе. Само због тога што ти људи гласају
за неког другог.
Одвратност са којом причају о Србији, гажење и пљување, повраћање по обичним,
вредним људима, примена рецепата из најмрачнијих, фашистичких идеологија, којима се
људи деле на ниже, мање вредне, и ко бајаги узвишене, вредне свега, а поготово власти –
све то, заједно, постало је и једина политика коју та ко бајаги елита и има, и коју нуди.
Зато, када будем поново рекао како их презирем, биће и јасно зашто то радим. Зато
што они презиру Србију. И зато што сам спреман да браним право сваког човека у овој
земљи да не буде гажен, пљуван и проглашаван за мање вредног. И његово право да сам
бира. Умеју то људи у Србији. И умеће и на следећим изборима.
*„Politika“,10. jul 2019.
Brnabić: Srbija dobila potpuno elektronski inspekcijski nadzor
Srbija je danas poĉetkom rada novog informacionog sistema e-Inspektor dobila potpuno
elektronski i transparentan inspekcijski nadzor, koji jedini takav u Evropi, izjavila je danas
premijerka Ana Brnabić. Novom informacionom sistemu e-Inspektor danas je pristupilo 36
inspekcija, a preostalih sedam će biti ukljuĉeno do kraja godine. Brnabić je na 26. sednici
Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor istakla da Srbija tako pokazuje da moţe da bude
jedina u Evropi. "Moţemo da budemo lideri kada uloţimo energiju, vreme i novac i kada drţava
u celini stane iza nekog projekta", naglasila je premijerka. Kako je rekla, inspekcije su jedan od
osnovnih stubova u borbi protiv sive ekonomije, za dostizanje fer konkurencije na trţištu, borbe
26
protiv korupcije i jaĉanja privrede, a posebno sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetništva,
koji nam je neophodan za već i brţi rast. "Drago mi je što hoćete da uĉite i da se razvijate kako
bi pruţali bolje usluge graĊanima i privredi", istakla je Brnabić.
Ministar za drţavnu upravu i lokalnu samoupravu Branko Ruţić je istakao da će
zahvaljujući sistemu eInspektor ceo postupak biti mnogo transparentniji, efikasniji i jeftiniji za
privredu. "To će u velikoj meri promeniti status inspektora i prirodu inspekcijskog nadzora.
Postupak će biti mnogo transparentniji i bez dupliranja, kao i mnogo efikasniji i jeftiniji pošto će
biti bez papirologije. Samo jedan podnesak o izvršenom inspekcijskom nadzoru košta oko 15
evra u papirologiji", naveo je Ruţić. Dodao je da će biti ostvaren veliki benefit za budţet i
privrednike. "Danas će Kancelarija za IT i elektronsku upravu svim inspektorima koji su prošli
obuke, kako bi radili na elektronskom servisu eInspektor dobiti nove lap topove", naglasio je
Ruţić. Nešto kasnije će biti odrţana prva zajedniĉka sednica sa posebnom Radnom grupom za
projekat eInspektor "Digitalna transformacija i jaĉanje kapaciteta inspekcija".
Konferenciji je prisustvovao i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.
Obuku za elektronski inspekcijski nadzor prošlo 1.514 inspektora
Prethodnih godinu i po dana Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku
upravu radila je na uvoĊenju sistema E-inspektor. Obuku je do
sada prošlo 1.514 inspektora koji su opremljeni novim sredstvima
za rad. "Naš savremeni srpski inspektor od sutra izlazi na teren sa
ovom opremom koju moţete videti ispred mene, dakle, laptop
ureĊaj, mobilni internet i kvalifikovani elektronski sertifikat", kaţe
Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i eUpravu. Kako je
istakao predsednik skupštine NALED-a, prema poslednjim
istraţivanjima siva ekonomija u Srbiji obuhvata 15 odsto bruto društvenog proizvoda i,
naglašava, iz tog razloga odgovorna privreda okupljena u NALED-u podrţava svaki vid
povećanja kapaciteta inspekcijskih organa. "Imajući saznanje da skoro pet milijardi evra svake
godine završi u tim sivim tokovima, odgovorna privreda podrţava svaki vid aktivnosti koji će
doprineti suzbijanju tog problema", kaţe Dragan Penezić predsednik Skupštine NALED-a.
Ruţić: Uvodimo platne razrede tokom 2020.
Ministar za drţavnu upravu i lokalnu samoupravu Branko Ruţić je izjavio da će novi
platni razredi biti uvedeni tokom iduće godine i najavio da će uslediti novi ciklus razgovora sa
sindikatima. Oĉekujemo da novi platni razredi ili platne grupe budu uvedeni tokom iduće godine,
a ovu godinu ćemo iskoristiti za novi ciklus razgovora sa sindikatima koji su pozvani da u
dijalogu sa vladom i resornim ministrima doĊu do finog nijansiranja koje je potrebno kako bi se
primenio novi sistem palatnih razreda", rekao je Ruţić. Istakao je da vlada odgovorno pristupa
tom pitanju. "Bili smo blizu da već od 1. januara ove godine primenimo novi sistem u kome će
se pravi nacin vrednovati rad sluţbenika u javnim sluţbama", naveo je ministar. Ruţić dodaje da
je ostalo još da se urade dodatne finansijske analize kako će to uticati na budţet.
Uskoro zapošljavanje novih 1.272 inspektora
27
Ministar je najavio da će narednih dana biti donet zakljuĉak koji će omogućiti
zapošljavanje novih 1.272 inspektora. "Ustanovljeno je da treba da zaposlimo novih 1.272
inspektora u razliĉitim inspekcijama i to oĉekujemo da se uradi etapno u sledeće tri godine",
rekao je Ruţić novinarima. Kaţe da Srbija ima dva i po puta manje inspektora nego što je prosek
u zemljama EU. Ruţić je istakao da će biti uloţeno više sredstava u njihovo tehniĉko opremanje.
Dodao je da su inspektori neadekvatno plaćeni i da rade u oteţanim uslovima, te da oni nisu
trošak za budţet, već da mogu da povećaju prihode budţeta. "Zato smo dali mogućnost da se do
20 odsto poveća plata inspektora u skladu sa uĉinkom. Pre dve ili tri nedelje vlada je donela
uredbu koja je omogućila da inspektori na republiĉkom nivou koji ispunjavaju zakonom
propisane uslove steknu zvanje samostalnog savetnika i dobiju veći koeficijent, a samim time će
im se i plata povećati i iznositi izmeĊu 60 i 70 hiljada dinara", rekao je Ruţić. Ruţić je naglasio
da će tako biti napravljen veliki pomak po pitanju njihovog statusa.
Društvene mreţe sve privlačnije starijim osobama
Iako je ĉesto mišljenje da starije osobe nemaju mnogo veze sa modernim tehnologijama i
da ih ne zanimaju društvene mreţe - svakako da ima izuzetaka. Volja za druţenjem i ţelja za
uĉenjem, rezultirale su time da su upravo oni najbrţe rastuća populacija na fejsbuku. Ţivimo u
vremenu u kojem je veoma teško zamisliti ţivot bez interneta i društvenih mreţa, koje, osim
mladih, koristi i sve veći broj starijih. I dok ih jedni redovno koriste, drugi smatraju da im
njihove prednosti nisu potrebne. Starije osobe koriste društvene mreţe i kako bi nauĉili nešto
više o temama koje ih zanimaju. Posebno je zanimljiva prilika da pogledaju televizijske emisije i
filmove iz svoje mladosti, kao i da pronaĊu video-zapise iz prošlih vremena. TakoĊe mogu
pronaći knjige i ĉlanke, kao i niz drugih izvora informacija koje ih zanimaju. "Postoje grupe
starijih ljudi koje su veoma zainteresovane da se ukljuĉe na društvene mreţe, da isprate šta
njihova familija, prijatelji i kolege rade. MeĊutim, postoje i stariji ljudi koji pruţaju izuzetan
otpor ka bilo kojoj vrsti nove tehnologije, pa ĉak i ukljuĉivanju u društvene mreţe”, kaţe
Miroslava Vuĉetić-Ćirić, psihološkinja-psihoterapeutkinja. Iako internet i društvene mreţe
pruţaju brojna zadovoljstva, psiholozi ipak savetuju, kako mlaĊe tako i starije osobe, da što
ĉešće pokušaju da to virtuelno zadovoljstvo zamene sa pravim druţenjem i razgovorom. https://www.youtube.com/watch?v=I0iVqOxFBXU
"Tesla dani" i ove godine povodom roĎendana velikog naučnika
Zanimljivim susretima, eksperimentima, predavanjima, obilascima, izloţbama, kao i
raznim drugim dešavanjima inspirisanim Nikolom Teslom i
njegovim ţivotom, vremenom elektrifikacije i
industrijalizacije, je u okviru kulturno-turistiĉke rute
"Putevima Tesle" proslavljen 10. jul, roĊendan velikog
inovatora i nauĉnika. "Tesla dane" organizovao je Klaster
puteva kulture, koji umreţava preko 40 institucija kulture,
turistiĉkih organizacija i agencija, privrednika i ĉak pet
fakulteta u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj i SAD. Svake godine specijalna dešavanja Tesli u ĉast
pripremaju ĉlanice i saradnici Klastera.
Ovogodišnja manifestacija "Tesla dani", šesta po redu, proteći će u znaku daljeg
umreţavanja i meĊunarodne saradnje, kako bi ruta "Putevima Tesle" ušla već tokom leta u
28
proces sertifikacije i postala zvaniĉna ruta Saveta Evrope, istiĉu predstavnici Klastera puteva
kulture. "Institut za kulturne rute Saveta Evrope je uvrstio rutu Putevima Tesle meĊu nekoliko
puteva kulture koji bi mogli da budu znaĉajni za Dunavski region, i na njihov poziv smo
predstavili projekat prošle godine na sastanku u Bukureštu. Sada imamo jake partnere u svim
zemljama u kojima je Nikola Tesla ostavio traga i oĉekujemo da Putevi Tesle uskoro postanu
prva sertifikovana ruta Saveta Evrope posvećena jednom inovatoru i nauĉniku", objašnjava
Manuela Graf, predsednica UO Klastera puteva kulture.
MeĊunarodna ruta "Putevima Tesle" u Srbiji obuhvata sam Muzej Nikole Tesle, Beograd
iz ugla Nikole Tesle - sve ono što je Tesla video i obišao kada je 1892. godine posetio Beograd,
Negotin kao rodni grad ĐorĊa Stanojevića i deset malih starih hidroelektrana Elektroprivrede
Srbije, koje su pravi mali ţivi muzeji, a nastale su mahom zahvaljujući velikom prijateljstvu i
saradnji Tesle i Stanojevića.
Na "Putevima Tesle" je još i Muzej Jovana Jovanovića Zmaja u Sremskoj Kamenici,
Teslinog omiljenog pesnika, zatim manastir Šišatovac odakle potiĉe Teslina ljubav prema
golubovima, kao i Zaviĉajni kompleks Mihajla Idvorskog Pupina, Teslinog savremenika,
prijatelja i donekle rivala. Hrvatski deo rute obuhvata Smiljan, rodno mesto Nikole Tesle,
Karlovac - grad u kome je završio gimnaziju, Zagreb i Tehniĉki muzej „ Nikola Tesla“ , kao i
stare hidroelektrane Ozalj i Krka.
Nikola Tesla je 1878/1879. ţiveo i prvi put u ţivotu radio baš u Mariboru, zato je i ovaj
grad znaĉajan za razvoj evropskih "Puteva Tesle". Ruta obuhvata i Graz i Prag, s obzirom da je
Tesla u ovim gradovima studirao, zatim Budimpeštu, Strazbur i Pariz jer je tu radio i ostavio
traga, i naravno SAD gde je proveo veći deo svog ţivota.
Priznanja Tesla global foruma Bećkoviću, Buisonu i studentima FTN-a
U Matici Srpskoj uruĉena priznanja Tesla global foruma: uredniku pariskog "Figaroa“
Ţan Krištof Buisonu, knjiţevniku Matiji Bećkoviću i
studentskoj ekipi FTN-a iz Novog Sada, prvacima
Evrope u robotici. Na roĊendan Nikole Tesle u Matici
Srpskoj sedmu godinu zaredom Tesla global forum
dodeljuje priznanja liĉnostima koja su svojim javnim
radom doprinele afirmaciji ukupnog stvaralaštva
Nikole Tesle i koji su rukovodeći se njegovim
humanistiĉkim naĉelima pokazali nepokolebljiv,
originalan i hrabar pristup u svom profesionalnom radu.
Primajući Belu golubicu, najveće priznanje Tesla global foruma od Igumana manastira
Šišatovca oca Andreja, drugi ĉovek pariskog "Figaroa“ Ţan Krištof Buison rekao je da je pre
petnaest godina u Parizu osnovao udruţenje prijatelja Nikole Tesle sa ţeljom da se u Francuskoj
literaturi Tesla ubuduće ne vodi kao Hrvat samo zato što je roĊen u Smiljanu, već da javnost
bude upoznata sa ĉinjenicom da je Nikola Tesla Srbin. "Poĉetkom rata u Jugoslaviji i tokom
bombardovanja NATO pakta mediji u Francuskoj su najgore pisali o Srbima, sada je to
promenjeno i javnost poĉinje da shvata da su Srbi na Kosovu i Metohiji ţrtve“, naglasio je
Buison, istiĉući da su Francuska i Srbija ponovo braća po oruţju iz Prvog Svetskog rata i
prijatelji.
Primajući Belu golubicu, pesnik Matija Bećković rekao je da nije sluĉajno što se takvo
priznanje dodeljuje u Novom Sadu, rodnom mestu Jovana Jovanovića – Zmaja, koji je za Teslu
29
bio najveći od svih pesnika. "Kada je na Nijagari napravio Hidrocentralu neonskim cevima je
ispisao ime Zmaj!“ Bećković je istakao da je Tesla prevodio Zmajeve pesme i da je u predgovoru
citirao Getea po kome je Srpska narodna poezija ravna Starogrĉkom epskom stvaralaštvu.
Prijateljstvo Tesle i Zmaja, prema Bećkoviću zasluţuje zajedniĉki spomenik za ova dva naša
velikana u Novom Sadu.
Priznanje Tesla global fopruma primila je i ekipa "PMG Robotiks“ sa FTN-a iz Novog
Sada koja je nedavno osvojila prvenstvo Evrope u robotici. Priznanje je uruĉeno ĉlanu tima
Ţelimiru Trišiću, koji je obećao da će studenti na tragu genijalnog Tesle biti inspirisani da
nastave sa vrednim radom i rezultatima kojima se diĉi Srbija.
U ime domaćina, predsednik Matice Srpske dr Dragan Stanić, istiĉući veze Nikole Tesle
sa našom najstarijom ustanovom, istakao je da je Tesla neiscrpna inspiracija za sve koji ţele da
misle nesputano i da je Tesla ĉoveĉanstvu pokazao da su granice ljudskog uma nesagledive.
Na sveĉanosti u Matici Srpskoj govorio je i direktor predstavništva Republike Srpske u
Beogradu, MlaĊen Cicović kao raniji dobitnik Bele golubice. On je istakao znaĉaj priznanja
Tesla global foruma, koja se u „poplavi“ raznih nagrada, izdvajaju po imenima dobitnika i
samim tim podstiĉu mlade ljude na stvaralaštvo.
Na ovogodišnjem, sedmom Tesla global forumu uĉestvovalo je više od stotinu nauĉnika,
umetnika i javnih liĉnosti, ĉija je interaktivna predavanja pratilo stotinak studenata iz Srbije,
Republike Srpske, Crne Gore i Severne Makedonije, meĊu kojima i studenti sa Kosova i
Metohije i najprestiţnijih svetskih univerziteta.
Prethodnih dana Bele golubice, u manastiru Šišatovac uruĉene su: knjiţevniku Vladimiru
Kecmanoviću, direktoru Srpske kuće u Podgorici i novinaru Gojku Raiĉeviću i predsedniku
Saveza novinara Rusije Vladimiru Solovjevu. Tesla global forum završava se Tesla relijem
elektriĉnih automobila od 12. do 14. jula u Novom Sadu. https://www.youtube.com/watch?v=-
_Q3olEnGRc
Četvrtak,11. jul 2019.
Na jesen novi zakoni za bolji ţivot graĎana
Ministar za rad zapošljavanje boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević izjavio je da će
15 novih zakona koje bi Skupština trebalo da usvoji na jesen
unaprediti poloţaj graĊana. ĐorĊević je za "Politiku" rekao da
su to vaţni zakloni jer jaĉaju i odgovornost i odnos drţave
prema graĊanima. "Mi pokrivamo najsloţenije probleme koji se
nalaze u zemlji. Tu su propisi o socijalnoj zaštiti, socijalnim
kartama, finansijskoj podršci porodicama sa decom,
agencijskom zapošljavanju, socijalnom preduzetništvu, borcima, rodnoj ravnopravnosti,
antidiskriminaciji...", rekao je ĐorĊević.
Kako je precizirao, jedan od zakona će predvideti uvoĊenje deĉijeg ombudsmana, što do
sada nije postojalo. "Rezultati rada ne mogu da se oĉekuju preko noći, ali je ĉinjenica da u svim
segmentima Srbija pokazuje pomake unapred. Ipak na tome nećemo stati, jer ćemo teţiti stalnom
inoviranju propisa zarad boljitka graĊana", kazao je on.
Na pitanje kako uticati na mlade da ostanu u zemlji i ne traţe posao u inostranstvu,
ĐorĊević je ukazao da Koordinacioni tim za ekonomske migracije radi i da pitanje ekonomskih
30
migracija nije samo pitanje Srbije, tako da će u rešavanje tog problema biti ukljuĉeni i strani
eksperti. "Prvo se oĉekuje donošenje strategije, a zatim i akcionog plana. Ono što se iskristalisalo
kao nedostatak jeste ekonomska strategija Srbije koja mora da bude celovita i da obuhvati duţi
vremenski period, najmanje 30, a optimalno 50 godina unapred", kazao je ĐorĊević.
Srbija demografski stari sve brţe
Danas se obeleţava Svetski dan stanovništva, a na svetu danas ţivi 7,62 milijarde ljudi.
Prema podacima Republiĉkog zavoda za statistiku Srbija ima
6,98 miliona stanovnika. Demografi navode da, koliko god
dece da se rodi, mi treba prevashodno da spreĉimo migracije
mladih i da treba raditi na ulaganju u ljudski kapital
stanovništva. Prema popisu iz 2011. godine Srbija ima nešto
više od 7 miliona i 100 hiljada stanovnika. Proseĉna starost
stanovništva u Srbiji je oko 42 godine, a kada govorimo o ţivotnom veku kod ţena je on oko 75
godina, dok je kod muškaraca izmeĊu 70 i 71 godinu. Srbija demografski stari sve brţe, a
trenutno se nalazimo na trećem mestu u Evropi po starosti stanovništva, gde udeo starih od 65
godina, već sada prelazi 20 procenata, dok sve manje imamo mladih, jer sve ĉešće odlaze iz
zemlje. Struĉnjaci istiĉu da nije potrebno brinuti samo o povećanju broja stanovnika, već da
radimo i na poboljšanju obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sistema, jer u takvom jednom
okruţenju, mladi neće ţeleti da odlaze iz zemlje. "Mladi idu za poslom i nekim većim
mogućnostima i trenutno u gradovima imate veće šanse za zaposlenje nego u manjim mestima.
Bilo kakve populacione mere ne mogu da daju instant rezultat. Potrebno je krenuti sada sa
sprovoĊenjem mera da bi rezultate videli tek za 30 do 40 godina", kaţe Marija Raković iz
populacionog fonda UN.
Migracije iz sela u gradove su takoĊe povećane, a prema reĉima demografa, iako budemo
imali veći natalitet u seoskim sredinama, treba da oĉekujemo smanjenje broja stanovnika u tim
sredinama. "Mi naime imamo oko 60 posto stanovništva koje ţivi sada u urbanim sredinama u
gradovima, a taj procenat će u narednih 20-30 godina još vise rasti. To je takodje posledica
modernizacije društva i sve razvijene drţave sveta i sve najrazvijenije zemlje su taj proces prošle
tako da i nas to ĉeka", kaţe Daniela Arsenović, demograf sa PMF-a.
Svetski dan stanovništva, ustanovljen je pre 32 godine, kada je svetska populacija
dostigla pet milijardi stanovnika, a Generalna skupština Ujedinjenih nacija, uvrstila je ovaj dan u
kalendar znaĉajnih datuma, kako bi se skrenula paţnja na aktuelna pitanja i potrebe populacije. https://www.youtube.com/watch?v=7n-ivvhkpHQ
Donacija 26 vozila Upravi za izvršenje krivičnih sankcija
U Panĉevu su danas uruĉeni kljuĉevi za 26 vozila koje je EU donirala Upravi za izvršenje
kriviĉnih sankcija Ministarstva pravde, a biće korišćeni za rad Kancelarije za alternativne
sankcije. Ministarka pravde Nela Kuburović zahvalila je EU na podršci koji pruţa i na ovom
polju Ministarstvu pravde i Srbiji. Kako je istakla, ovo je znaĉajna podrška na putu pridruţivanja
Srbije EU, a na tom putu Vlada Srbije daje svoj puni doprinos.
Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici rekao je da su alternativne sankcije savremeni
model izdrţavanja kazni i dodao da će novim automobilima kancelarije imati bolju mogućnost
nadzora kao nad onima koji kaznu sluţe u kućnim uslovima.
31
Ova donacija EU vredna 298.000 evra, a povereniĉke kancelarije treba da dobiju i
raĉunarsku opremu, pa će ukupna donacija vredeti 338.000 evra. U Srbiji ima 25 povereniĉkih
kancelarija za alternativne sankcije, a na podruĉju svakog višeg suda nalazi se po jedna. Sa
današnjim danom ukupno 2.247 lica izvršava kaznu alternativnih sankcija od ĉega je polovina u
kućnom zatvoru bez elektronskog nadzora. Od 2014. do 2018. ukupno je u Srbiji bilo 9.145 lica
koji su bili osuĊeni na alternativne sankcije. Današnja primopredaja vozila obavljena je u
novosagraĊenom zatvoru u Panĉevu koji je izgraĊen uz veliku podršku Saveta Evrope.
Tokom 2019. godine poĉela je izgradnja novog zatvorskog objekta u Kazneno-
popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici, a najavljeno je da će Kazeno-popravni zavod Zabela u
Poţarevcu dobiti još 600 mesta za osuĊenike. Do kraja 2019. godine poĉeće izgradnja zatvora u
Kragujevcu ĉiji će kapacitet biti 400 lica. U Srbiji je trenutno 10.847 lica lišenih slobode, a od
tog broja osuĊenici ĉine 7.852 lica.
Više alternativnih sankcija manji pritisak na KPZ-ove
Treba raditi na povećanju kapaciteta kancelarija i promociji alternativnih sankcija što će
doprineti smanjenju opterećenost Kazneno popravnih zavoda u
Srbiji, izjavila je danas ministarka pravde Nela Kuburović.
Kuburović je to rekla prilikom uruĉenja 26 automobila koji su
donacija EU kancelarijama za izvršenje alternativnih sankcija.
Ona je istakla da vozila i raĉunarska oprema koje od EU
dobijaju kancelarije za alternativne sankcije nisu jedina
podrška koju ima Uprava za izvršenje kriviĉnih sankcija od
strane Evropske komisije i EU. "Pre nekoliko meseci završen
je Tvining projekat koji je omogućio obuku zaposlenih u
Kazneno popravnim zavodima, zahvaljujući sredstvima EU pravi se i novi kompleks u okviru
KPZ za ţene u Poţarevcu što sve pokazuje da se radi na unapreĊenju sistema izvršenja kriviĉnih
sankcija u Srbiji", rekla je ona.
Rodić promovisao knjigu "Silovanje razuma"
Knjiga "Silovanje razuma" Radisava Raje Rodića, osnivaĉa dnevnih listova Glas javnosti
i Kurir predstavlja svojevsrnu ''crnu hroniku srpske tranzicije'' u kojoj autor svedoĉi o tome kako
su politiĉari i tajkuni pokušavali da mu preotmu novine i uguše slobodu reĉi, posebno posle 5.
oktobra, reĉeno je danas na promociji Rodićevog prvenca. Knjiga je podeljena na dva dela, prvi
se odnosi na period pre 5. oktobra 2000.godine i na Rodićev ''rat'' sa Slobodanom Miloševićem i
tadašnjom vladajućom strukturom, a drugi deo posvećen je dešavanjima posle 5.oktobra. Rodić
je na promociji rekao da je Miloševićeva vlast ţelela da uništi njegove tadašnje novine Glas
javnosti, a "spasao" ga je, kaţe, Milutin Mrkonjić, kao direktor CIP-a, kada je trebalo da plati
kazne Privrednom sudu. Ono što je za njega usledilo posle 5. oktobra Rodić je nazvao "terorom
demokrata", a, govoreći o pritiscima u to doba i pokušajima "gušenja i otimanja" njegovih
novina, posebno je apostrofirao MlaĊana Dinkića, Miroslava Miškovića, Borisa Tadića, Dragana
Đilasa. . . Rodić je u knjizi opisao razgovore sa brojnim politiĉarima i funkcionerima, od
"dobronamernih saveta", preko upozorenja, do "pretnji smrću" zbog onoga što su njegove novine
objavljivale. U knjizi je detaljno opisao i dane iz 2009. godine, kada je uhapšen za utaju poreza
32
što je, kako kaţe, vlast Borisa Tadića iskoristila da preuzme Kurir i na negovo ĉelo postavi
''svoje poslušnike''.
U Vojvodini od sledeće godine bez lista čekanja za zračenje
U Vojvodini od poĉetka 2020. godine više neće biti lista ĉekanja za zraĉenje jer će tada u
funkciji biti ukupno šest akceleratora, odnosno aparata za
zraĉenje, od toga pet u Institutu za onkologiju i jedan u Institutu
za plućne bolesti u Sremskoj Kamenici. To je danas najavio
ministar zdravlja Zlatibor Lonĉar, koji je zajedno sa
pokrajinskim sekretarom za zdravstvo Zoranom Gojkovićem,
posetio Institutute u Sremskoj Kamenici, gde su u toku radovi na
proširenju kapaciteta te zdravstvene ustanove, a koji
podrazumevaju dva nova akceleratora, jedan skener (CT simulator) i svu prateću opremu.
"Radovi su u toku, za pacijente imamo obećanje da će do 30. novembra, ovo sve biti gotovo.
Oprema je sva stigla, ovde se rade dva akceleratora, skeneru, svoj pratećoj opremi, plus
graĊevinski radovi, koji nisu nimalo jednostavni, jer da bismo postavili svu ovu opremu, postoje
posebne procedure koje moraju da se sprovedu, jer ovi aparati mogu samo u tim uslovima da
rade, rekao je ministar Lonĉar. On kaţe da je njima najvaţnije da se pacijenti javljaju na vreme
lekaru, kako bi se na vreme otkrile neke od najteţih bolesti, poput karcinoma i kako bi lekari
mogli što pre da ih izleĉe od malignih bolesti.
Zbog toga je, istiĉe, vaţno da u zdravstvenim ustanovama budu obezbeĊeni
najsavremeniji uslovi za leĉenje najteţih bolesti. "Za ovo vreme, od kako je ova garnitura ovde,
već smo kupili, nabavili, sazidali, opremili više od deset akceleratora, izgradili smo Onkologiju
dva u Beogradu, napravili smo Centar za „iks" i „gama" noţ, imamo akceleratore u Kladovu,
Nišu, Kragujevcu, svim onim mestima gde toga nije bilo. Samo zamislite kakva je bila situacija
bez tih 10, odnosno 11 akceleretara, plus ova dva ovde i kako je bilo pacijentima koji su ĉekali
na zraĉenje. Naţalost, neki od njih nisu ni doĉekali zraĉenje", rekao je Lonĉar. On je podsetio da
su uvedene nove terapije za pacijente obolele od malignih oboljenja i da su „mnogostruko
poboljšali dijagnostiku, vezanu za magnetne rezonance, skenere, rendgene, laboratorijske i druge
dijagnostike“. Vrednost radova u Institutima u Sremskoj Kamenici je 6,5 miliona evra.
Fond PIO: Naknada pogrebnih troškova 39.530 dinara
Republiĉki fond za penzijsko i invalidsko osiguranje saopštilo je danas da će naknada
pogrebnih troškova koja se isplaćuje familijama preminulih penzionera ili onome ko je platio
sahranu u julu, avgustu i septembru 2019. godine iznosiće 39.530 dinara. Kako se navodi u
saopštenju, naknada vaţi za korisnike penzija svih kategorija.
B. Stefanović kritikuje smanjenje plata u Leoniju
Zamenik predsednika Stranke slobode i pravde (SSP) Borko Stefanović tvrdi da su
radnicima "Leonija" poslodavci u junu isplatili plate niţe za 5.000 do 10.000 dinara, kritikujući
takav odnos prema radnicima. Stefanović je u saopštenju naveo da je takav postupak loš,
posebno imajući u vidu da je drţava Leoniju plaćala subvencije od 10.000 evra po radnom
33
mestu. On smatra i da drţava treba da prekine da subvencioniše otvaranje fabrika u kojima je
plata manja od 350 evra, saopštila je SSP.
Petak, 12. jul 2019.
Turističke agencije nisu u obavezi da vrate novac putnicima na Halkidikiju
Zbog nevremena koje je pogodilo Halkidiki deo turista iz Srbije ţeli da otkaţe svoje
aranţmane i da od turistiĉkih agencija zatraţi povraćaj uplaćenog novca. Neki od onih koji tek
treba da krenu u Grĉku traţe naĉin da otkaţu put. Da li su turistiĉke agencije duţne da u takvim
situacijama vrate novac klijentima? Odgovor je – ne. To za Radio Novi Sad kaţe direktor YUTE
Aleksandar Seniĉić koji je pozvao turiste da ostanu u Grĉkoj.
NALED: Neophodna nezavisna kontrola drţavne pomoći
Komisiju za kontrolu drţavne pomoći, smatraju u NALED-u, trebalo bi transformisati u
samostalni i nezavisni organ tako što bi se njeni ĉlanovi birali u Narodnoj skupštini, iz redova
struĉnjaka za pravo i ekonomiju, sa nezavisnom struĉnom sluţbom i transparentnijim
finansiranjem. Ovo su preporuke iz analize koju su pripremili Centar za evropske politike (CEP),
NALED i portal European Western Balkans u okviru projekta "Pripremi se za uĉešće", navodi se
u saopštenju NALED-a. "Iako postoji od 2010. Komisija nije donela nijednu odluku o
nedozvoljenosti drţavne pomoći niti nalog za povraćaj sredstava", kaţe se u saopštenju.
Analiza ukazuje, navode, da postojeće ustrojstvo ovog tela otvara prostor za razliĉite
zloupotrebe i politiĉki uticaj na (ne) postupanje Komisije, a zabrinutost trenutnim naĉinom rada
istakla je i Evropska komisija, kaţu, u najnovijem Godišnjem izveštaju o napretku Srbije. "Naša
zemlja se Sporazumom o stabilizaciji i pridruţivanju obavezala da će formirati nezavisno telo za
kontrolu drţavne pomoći te se neispunjavanje preuzetih zadataka negativno odraţava na proces
pristupanja EU jer je nezavisnost Komisije jedan od preduslova za otvaranje Poglavlja 8 o
politici konkurencije", kaţu u NALED-u.
Povodom pripreme novog Zakona o kontroli drţavne pomoći, Slobodan Krstović,
projektni koordinator u NALED-u i koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za
poglavlje 8 - Politika konkurencije, kaţe da neefikasan sistem kontrole drţavne pomoći direktno
narušava fer uslove poslovanja na trţištu što, dodaje, ima štetne posledice za graĊane i privredu.
Iako, navodi, postojeći zakon iz 2009. definiše da je Komisija nezavisno telo, finansiranje njenog
rada se vrši sa razdela Ministarstva finansija.
Ĉlanove Komisije bira Vlada Srbije, objašnjava, na predlog ministarstava koja su
najĉešće davaoci drţavne pomoći i koje bi, kaţe, Komisija trebalo da kontroliše. "Komisija nema
svoju struĉnu sluţbu već sve poslove oko pripreme predloga odluka i odrţavanja sednica obavlja
posebno odeljenje unutar ministarstva koje ima samo ĉetiri stalno zaposlene osobe", navodi se u
saopštenju.
Analiza ukazuje, dodaju, da bi u procesu reorganizacije trebalo koristiti primer Komisije
za zaštitu konkurencije ĉije ĉlanove bira parlament iz redova eksperata, poseduje struĉnu sluţbu
sa više od 50 zaposlenih koji nemaju status drţavnih sluţbenika, a 98 odsto sredstava za rad
obezbeĊuje iz sopstvenih prihoda. "Model KZK istakla je i Evropska komisija kao dobar primer i
najfunkcionalniji u našem pravnom sistemu".
34
Preporuke analize sugerišu, dodaju, da bi trebalo izbeći mogućnost da za ĉlanove
Komisije za kontrolu drţavne pomoći budu birani predstavnici ministarstava. Kako ovo telo
nema sopstvene prihode, objašnjavaju, finansiranje bi trebalo obezbediti iz budţeta, ali sa
posebne linije kao kod Drţavne revizorske institucije ili Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Godišnji finansijski plan Komisije odobravao bi parlament, kaţu u NALED-u. Uz jaĉanje
kadrovskih i materijalnih resursa kroz obezbeĊivanje prostora za rad i struĉne sluţbe, trebalo bi,
smatraju, intenzivirati saradnju Komisije sa drugim nezavisnim institucijama kao što su DRI i
KZK i propisati da svi nacrti propisa koji imaju veze sa drţavnom pomoći, moraju da dobiju
mišljenje Komisije.
Programski menadţer CEP za unutrašnje trţište i konkurentnost i koordinator radnih
grupa Nacionalnog konventa o EU za poglavlja 1, 3 i 28 istiĉe Dušan Protić smatra da bi na taj
naĉin Komisija mogla da vrši svoje nadleţnosti efikasno, samostalno i nepristrasno. "Promena
organizacionog modela imala bi niz pozitivnih efekata, kako na ispunjavanje kriterijuma u
procesu pristupanja EU, tako i na privredu kroz veću zaštitu konkurencije na trţištu i podsticanje
privrednog razvoja, i najvaţnije, na same graĊane kroz smanjenje prostora za korupciju i jaĉanje
transparentnosti i odgovornosti u trošenju budţetskih sredstava", smatra Protić.
Projekat "Pripremi se za uĉešće" sprovode CEP, NALED i portal European Western
Balkans, uz podršku Evropske komisije, sa fokusom na prouĉavanje ekonomskih pitanja u
procesu pristupanja Srbije EU i aktivno ukljuĉivanje organizacija civilnog društva u pregovore o
pristupanju u odabranim ekonomskim poglavljima.
Produţava se rok za odlučivanje u vezi sa deviznom štednjom
Izmenama i dopunama Zakona o regulisanju javnog duga po osnovu neisplaćene devizne
štednje graĊana kod banaka u Srbiji i njihovim filijalama na
teritoriji bivše SFRJ, produţava se rok za odluĉivanje po
potraţivanjima za šest meseci, odnosno do 23. decembra ove
godine. To je danas na Odboru za finansije, republiĉki budţet i
kontrolu trošenja javnih sredstava, obrazloţila drţavni sekretar
Ministarstva finansija, Jelena Tanasković. Tanasković je navela da
na taj naĉin Komisija za izradu predloga o utvrĊivanju prava na isplatu ima mogućnost da
prikupi dokumentaciju koja je neophodna graĊanima, a koju oni još uvek nemaju, jer se
uglavnom pribavlja iz banaka koje su u steĉaju. To je, prema njenim reĉima, bio veliki problem i
sada graĊani imaju dodatni rok da doĊu do traţene dokumentacije. "Da oni ne bi bili oštećeni,
predlog Ministarstva finansija je da se smanji broj polugodišnjih rata isplate sa 10 na osam i na
taj naĉin bi krajnji rok isplate umesto februara 2024. godine bio pomeren na avgust 2023.
godine", rekla je Tanasković. Kako je rekla, pomera se poĉetak prve isplate za šest meseci, ali su
rate veće i kraće. Ona je podsetila da je Zakon o regulisanju javnog duga u Srbiji po osnovu
neisplaćene devizne štednje graĊana poloţene kod banaka ĉije je sedište na teritoriji Srbije i
njihovim filijalama na teritoriji bivših republika SFRJ stupio na snagu 30. decembra 2016.
godine. Izmene tog Zakona pred poslanicima će se naći u ponedeljak, 15. jula.
Čiji je orao? Piše:Radoje Arsenić*
35
Malo-malo pa u domaćim medijima, pogotovo onim koji se hrane senzacijama, nalazimo
kako je opet neko „pokazao albanskog orla” (ono kad prekrsti
ruke i maše šakama). Zašto to nekome liĉi na orla nije mi baš
jasno, pogotovo što ova ponosna ptica raširi krila (ruke) kada
njima maše i hoće da poleti, a ne da se stidljivo stisne pa mrda
vrhovima. Kao neko još nevešto ptiĉe. Ali nije stvar u tome.
Naime, uvek me zaĉudi ona tvrdnja da je reĉ o „albanskom orlu”
(i ovih dana ĉitamo kako je uĉesnica izbora za mis Srbije
pokazala tog „orla”, uz obavezno skandalizovanje), pa onda Srbi
treba da se kao ljute na to, protestuju i sliĉno. Jer, istorijska je ĉinjenica da je taj dvoglavi orao
stari srpski simbol, još tamo iz doba Nemanjića i ranije, i ne samo srpski, nego sve do danas i
ruski, poljski, nekakav debeljuškasti crni orao nemaĉki itd.
Ĉinjenica je i da je dvoglavi crni orao danas simbol Albanaca (na drţavnoj je zastavi
Albanije), kao i da je mlada albanska nacija najnovija u tom nizu naroda koji od davnina imaju
dvoglavog orla za svoj simbol. TakoĊe je i ĉinjenica – sviĊalo se to nekome ili ne – da je ovaj
albanski nastao po ugledu na stari srpski simbol iz grba najvećeg albanskog junaka kojeg
nazivaju Skenderbeg, iako je on svojom rukom i na ćirilici polovinom 15. veka zapisao da se
zove ĐuraĊ Kastriot. Skenderbeg se zvao dok je bio turski vojnik, a kada je napustio Osmanlije i
nametnuti islam i vratio se u pravoslavno hrišćanstvo svojih predaka, vratio je i svoje rodno ime,
oţenio se u pravoslavnom manastiru, što je sve poznato u istoriji. Tada je, boreći se protiv
Osmanlija, iz poštovanja prema Srbima i svojim korenima (majka mu je Vojislava iz plemenitog
roda Brankovića, a otac Ivan i jedan brat sahranjeni su kao pravoslavni monasi na Hilandaru), za
svoj grb uzeo srpskog dvoglavog orla, ali suprotne boje (crne). Vremenom, to je postao i grb
novonastajuće albanske nacije.
I zato smatram da je sasvim u pravu kolega Vanja Bulić kada se nedavno gostujući u
jednoj TV emisiji ĉudio zašto se neki Srbi ljute na mahanje šakama pojedinih oĉito usijanih
glava na albanskoj strani i to doţivljavaju kao provokaciju, kada je oĉigledno reĉ o imitiranju
starog srpskog (i ne samo njihovog) simbola. Doliĉnija reakcija bila bi da se na to lepršanje
šakama nasmeše i moţda ĉak zaplješću. Zamislite, samo, kako bi to izgledalo kada bi Rusi,
Poljaci, Nemci, Srbi i drugi poĉeli da u raznim prilikama mašu rukama poput orlova, a oni koji u
grbu imaju lava da, na primer, riĉu? Ha, igrala se deca! *novinar „Politike” u penziji
NIS tuţilaštvu prijavio laţnu nagradnu igru
Nepoznati poĉinioci, zloupotrebljavajući naziv i logo Naftne industrije Srbije,
organizovali su laţnu nagradnu igru na Fejsbuku o ĉemu je obavešteno Tuţilaštvo za
visokotehnološki kriminal, saopštio je NIS na svom sajtu. Poĉinioci su zahtevali od nasumiĉno
izabranih korisnika društvenih mreţa da pošalju svoje liĉne podatke i fotografije u zamenu za
nepostojeću nagradu, navodi NIS. "Obaveštavamo sve svoje potrošaĉe, klijente i pratioce na
društvenim mreţama da kompanija NIS nije organizovala nikakve nagradne igre i zahtevala od
uĉesnika slanje liĉnih podataka", saopštio je NIS. Spornu FB stranicu NIS je prijavio društvenoj
mreţi Facebook, a svim ljudima koji su prevareni u laţnoj nagradnoj igri savetovano je da se
Policijskoj stanici ili Povereniku za informacije od javnog znaĉaja i zaštitu podataka o liĉnosti.
36
Subota,13.jul 2019.
Dejanović: Agenda 2030 za bolji kvalitet ţivota
Ministarka zaduţena za populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović predvodiće srpsku
delegaciju koja će sredinom naredne sedmice u sedištu Ujedinjenih
nacija u Njujorku predstaviti prvi Dobrovoljni nacionalni izveštaj o
sprovoĊenju Ciljeva odrţivog razvoja. Tim povodom ona za
"Danas" kaţe da su sadrţaj izveštaja „diktirali“ stavovi mladih, koji
će biti nosioci društvenog ţivota 2030., ali i vizije predstavnika
Stalne konferencije gradova i opština jer se najveći broj aktivnosti
odvija u lokalnim sredinama.
Đukić Dejanović, koja je i predsednica MeĊuresorne radne grupe za sprovoĊenje Agende
UN za odrţivi razvoj do 2030. godine, smatra da bi se, ako bi se na pošten naĉin implementirali
svi ciljevi iz Agende 2030, smanjilo nezadovoljstvo mladih, kao i migracioni trendovi
obrazovanih ljudi. "Istina je da oni koji odlaze iz Srbije imaju u proseku 28,7 godina, da je svaki
peti visokoobrazovan i istina je da ti mladi ljudi odlaze, jer prema svojoj edukaciji ne nalaze
mogućnost da rade ono za šta su se školovali, kao i da su im primanja takva da ne mogu da
obezbede egzistenciju. S druge strane, migracije su civilizacijska realnost i vidite da se ljudi iz
Nemaĉke sele u Kanadu ili SAD", kaţe Dejanović. Ona istiĉe i da tekst ima još jednu posebnost,
a to je amblem u ĉijem je središtu vizuelna simbolika cveta Ramonda serbica, endemske biljke
centralnog Balkana, poznate po tome što i kad se osuši, ponovo procveta ako se natopi vodom.
Ona objašnjava da Agenda obuhvata 17 razliĉitih oblasti, od zaustavljanja siromaštva do
meĊunarodne saradnje i da su zbog toga vlade dobile zadatak da na njoj rade zajedno sa civilnim
sektorom, akademijom, struĉnom javnošću, privredom, medijima i sa jedinicama lokalne
samouprave. "Zahvaljujući našem evropskom putu, realizacija svih 17 ciljeva na neki naĉin je
poĉela. Sa nekim ciljevima smo na samom poĉetku, a kod nekih se više odmaklo što je
registrovano kroz otvaranje odreĊenih poglavlja u pregovorima sa EU", kaţe Dejanović.
"Naš zadatak jeste da povećamo vidljivost znaĉaja Agende 2030 kako se ona ne bi
shvatila kao još jedno opterećenje, već kao mogućnost da, na primer, smanjimo siromaštvo, da
dostignemo kriterijume iz ĉetvrtog cilja koji kaţe da su svi oblici osnovnog i srednješkolskog
obrazovanja obavezni i besplatni, da se podigne nivo zdravstvene zaštite, rodne ravnopravnosti",
navodi Dejanović i dodaje da će u ostvarenju tih ciljeva veoma znaĉajna biti saradnja sa
medijima i jedinicama lokalne samouprave. Dejanović je rekla da je prvi put ove godine za
implementaciju Agende 2030 dobijena skromna budţetska linija, a da se sledeći doprinos
razumevanju tog pitanja oĉekuje kroz Zakon o budţetu, koji je uslov za sve ostale zakone i za
primenu u praksi. Na pitanje o primedbama nevladinih organizacija na saradnju sa zvaniĉnicima,
ona je najavila da će se veća razvijenost aktivnosti civilnog društva u odnosu na drţavne
institucije koristiti kao prednost. Ona je navela da se u pripremu Dobrovoljnog nacionalnog
izveštaja, preko Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, po javnom pozivu, ukljuĉila 21
nevladina organizacija. "Njihove predloge smo ne samo ugradili u izveštaj, već smo i original
onoga što su dostavili priloţili kao aneks. Za ovu vrstu aktivnosti, uĉešće i saradnja sa civilnim
društvom je bezuslovna i bez nje ne moţe da se ide dalje", rekla je Dejanović i dodala da su
organizacije civilnog društva dale vrlo korektne predloge, objektivno konstatovale šta su to
faktori ubrzanja, a gde su "uska grla".
37
Komentarišući stavove pokreta „Mame su ljute“ o naĉinu obraĉuna porodiljske naknade,
ona je ukazala na to da je primenom Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, 99 odsto
mama je dobilo više, a da onaj jedan procenat koji je dobio manje mora da se ljuti i mora da
podseti one koji su doneli zakon da to isprave. "Taĉno je da drţava nikada nije izdvajala više za
finansijsku podršku majkama i porodici, ali neka je i jedna ţena oštećena, drţava mora to da
prizna i da izmeni", istakla je Dejanović. Ona je dodala da je premijerka veoma ozbiljno shvatila
pokret "Mame su ljute" i izrazila uverenje da će se do jeseni pronaći modus za rešavanje tog
pitanja.
Nedelja,14.jul 2019.
Klinički centar Srbije dobio direktan prilaz s autoputa
Potpredsednik Vlade Srbije Nebojša Stefanović i ministar zdravlja Zlatibor Lonĉar obišli
su danas novoizgraĊenu saobraćajnicu pri Kliniĉkom centru Srbije, koja
povezuje tu zdravstvenu ustanovu sa saobraćajnom petljom pri
iskljuĉenju sa auto-puta kod Hitne pomoći. Duţina saobraćajnice iznosi
350 metara, a njen najveći znaĉaj je što će pacijenti u najkraćem roku
moći da dobiju neophodnu pomoć lekara, bilo da je reĉ, na primer o
Urgentnom centru ili Klinici za ginekologiju i akušerstvo.
Ministar Lonĉar kaţe da će do porodilišta, zahvaljujući novoj
saobraćajnici, pacijenti stizati za pola minuta, odnosno za minut do Urgentnog centra, jer će se,
kako kaţe, izbeći guţve u ulici Kneza Miloša. On je dodao da saobraćajnica već funkcioniše,
kako za kola Hitne pomoći, tako i za sve graĊane. Inaĉe, put ĉija je izgradnja poĉela u martu
obeleţen je horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a za javno osvetljenje je postavljeno 14
stubova.
Ministar Stefanović podseća da je MUP nabavio novi helikopter sa najsavremenijom
medicinskom opremom, navodeći da je brzina, kada je reĉ o spašavanju ţivota, znaĉajan faktor.
"Sve što se dešavalo u prethodnom periodu, ukljuĉujući nabavku iks noţa, gama noţa, pokazuje
da razmišljamo da stvorimo uslove da se pacijenti u Srbiji leĉe kao bilo gde drugde u svetu. Za
pripadnike policije je to takoĊe znaĉajno, zbog specifiĉnosti posla. Skraćivanje vremena do
lekara znaĉi veća šansa da se nekom spasi ţivot", rekao je Stefanović. On je zahvalio
Ministarstvu zdravlja, ali i lekarima zbog brige koju pokazuju prema policijskim sluţbencima, ali
i svim graĊanima Srbije.
Direktor Kliniĉkog centra Srbije (KCS) Milko Ašanin izjavio je povodom rekonstrukcije
Kliniĉkog centra Srbije, koja je poĉela prošle godine i obuhvata i obnovu stare i izgradnju nove
zgrade, KCS posle 40 godina dobio najbrţi, najkraći, direktni pravac i prilaz s auto-puta u
dvorište Kliniĉkog centra. Izgradnja ovog puta izmeĊu Hitne pomoći i KCS deo je
rekonstrukcije, a RTS navodi da je on više od puta s obzirom na to da povezuje dve zdravstvene
ustanove vaţne za veliki broj pacijenata. Ašanin je u Jutarnjem Dnevniku RTS kazao da novi put
za pacijente znaĉi brţi i lakši dolazak. "To za naše pacijente i sanitete znaĉi mnogo. Pacijenti
brţe stiţu, brţe se sprovodi dijagnostika i terapija, pacijenti mogu biti spašeni", rekao je Ašanin.
On je rekao da više desetine saniteta dolazi iz Beograda i unutrašnjosti u Kliniĉki centar Srbije.
"Tako da je ovaj prilaz s auto-puta izuzetan vaţan da se zaobiĊu guţve u gradu i da se pristupi iz
Kneza Miloša, Nemanjine i iz ulice OsloboĊenja zaobiĊu i da se ovim putem brzo i direktno
38
stigne u Kliniĉki centar Srbije", objasnio je direktor KCS. Ašanin je dodao da će ovaj put imati
više namena. "U prvom trenutku on će se koristiti za potrebe gradilišta rekonstrukcije KCS
znaĉiti mnogo da veliki šleperi i kamioni ne prolaze kroz grad već idu direktno na gradilište, ali
već se propuštaju prioritetna vozila - vozila hitne pomoći, saniteti", kazao je Ašanin. On je rekao
i da se radovi na novoj kuli privode kraju i da uskoro poĉinju radovi u PET Centru.
Preminula Danka Novović
Poznata voditeljka Televizije Beograd Danka Novović preminula je u bolnici na
Beţanijskoj kosi u 76. godini. Danka Novović je roĊena u Prokuplju
1943. godine. Posle Prokuplja ţivela je u Uroševcu, a potom se sa
majkom preselila u Beograd, gde je završila Šestu beogradsku
gimnaziju, navodi Javni servis. Studirala je Pravni i Filozofski fakultet
ali, kako je govorila, nije imala vremena da ih završi. Kao
dvadesetogodišnjakinja, posle dvoipogodišnje pripreme sa lektorima,
poĉela je televizijsku karijeru 1958. u direktnom prenosu – ĉitajući
najavu programa. Radila je i kao urednik Dnevnika, ali je sebe smatrala
spikerkom, to je bio njen poziv. Otmenim drţanjem, posebnom dikcijom i bojom glasa obeleţila
je televiziju u Jugoslaviji i Srbiji. Pevala je u prvom Omladinskom klubu u Beogradu, dok su
repertoar koji je izvodila sa Minjom Subotom bile italijanske kancone, dţez i rokenrol. Bila je
prvakinja svoje gimnazije u gimnastici, druţila se s ekipom s Crvenog Krsta, koja je bila
nezamisliva bez Dragana Gage Nikolica. Za nju je Toma Zdravković napisao i otpevao pesmu
"Danka".
Za korupciju osuĎeno 523 ljudi
Za prvih godinu dana primene novog antikorupcijskog zakona za korupciju je osuĊeno
532 ljudi, a najviše presuda doneto je zbog zloupotrebe poloţaja, pronevere i davanja mita, pišu
Novosti. Sudovi su u tom periodu izrekli 448 osuĊujućih presuda protiv 523 ljudi i uglavnom su
u pitanju zatvorske kazne, što je Novostima potvrĊeno u Ministarstvu pravde. Od marta prošle do
30. juna ove godine podignute su optuţnice protiv 1007 lica, a sudovi su doneli 628 presuda.
Novosti navode da su meĊu onima protiv kojih Tuţilaštvo za organizovani kriminal vodi
kriviĉni postupak i direktorka Etnografskog muzeja u Beogradu, sudija Osnovnog suda u
Lazarevcu, direktor Više poslovne škole u Beogradu, direktor Uprave za agrarna plaćanja.
Tomić: Promene se dešavaju
Predsednica Odbora za finansije, republiĉki budţet i kontrolu trošenja javnih sredstava
Skupštine Srbije, Aleksandra Tomić kaţe da je novi zakon o spreĉavanju korupcije već dao
rezultate i da je u zatvor zbog toga otišlo 523 ljudi. Tomić je za TV Pink rekla da se time
dokazuju promene koje se dešavaju u Srbiji i da je u prethodnim godinama uraĊeno mnogo
stvari. "Na kraju krajeva, napredak potvrĊuju i izveštaji svetskih organizacija. Samo za prošlu
godinu je Agencija za borbu protiv korupcije, po razliĉitim osnovama, zapoĉela postupke za 275
funkcionera, od ĉega 116 sa lokalnog nivoa. Veliki je broj onih koji se nalaze na republiĉkom
nivou", kaţe Tomić.
39
Istiĉe da disciplina u vezi sa korupcijom mora postojati i njeno rešavanje mora se kretati
od vrha prema lokalnom nivou. S tim u vezi pokrenuto je pitanje prijave imovine, što je i
najvaţnije. "Pokrenuli smo ovo pitanje, koje se odnosi i na prijavu imovine onih koji su do 2012.
bili na vlasti, koji su bili milioneri i danas prijavljuju tu milionsku imovinu. Dodaje i da su
mnoge institucije, poput drţavne revizorske institucije, razne komisije koje se vezuju za javne
nabavke, uradile mnogo prethodnih godina, što do 2012. nije bio sluĉaj.
Istiĉe da je politiĉka volja bila neophodna, kao i sve ono što je Vuĉić preduzeo kako bi se
ostvarili rezultati i napreda Ona dodaje da je ta opozicija podelila Srbiju na krezubu i bezubu, na
pametne i glupe, na sendviĉare i elitu… "Pokrenuli su kampanju kojom ţele da ućutkaju pametni
svet u Srbiji koji podrţava politiku Aleksandra Vuĉića, ali ne samo tu politiku, već politiku
Srbije i njenog razvoja. Ţele da nas ubede da je sve što je dosad uraĊeno zapravo ništa, i da bi
oni to mogli bolje", kaţe Tomić.
Ponedeljak,15.jul 2019.
Drţavna uprava u "v.d. stanju"
Status vršioca duţnosti trenutno ima 207 drţavnih sluţbenika na poloţaju, objavila je
"Politika", pozivajući se na Sluţbu za upravljanje kadrovima Vlade Srbije (SUK). U toj sluţbi,
piše list, nije precizirano koliko ih je ukupno, ali prema ranijim podacima, u drţavnoj
administraciji je oko 370 sluţbenika na poloţaju. Reĉ je o pomoćnicima ministara, sekretarima
ministarstava, direktorima i drugim rukovodiocima kancelarija, uprava, agencija, inspektorata...
Svih 11 pomoćnika ministra finansija, recimo, u ovom trenutku su u v.d. stanju, kao i sekretar
ovog ministarstva i direktori šest od ukupno sedam njegovih uprava. Jedino direktorka Poreske
uprave Dragana Marković nema "v.d" ispred svoje funkcije. List navodi i da su u Ministarstvu
spoljnih poslova dva pomoćnika, oba vršioci duţnosti, a u Ministarstvu odbrane je jedan, i on je
u v.d. stanju, a takve sluţbenike na poloţaju imaju i u Ministarstvu za evropske integracije, pa i u
samoj Sluţbi za upravljanje kadrovima.
Na pitanje povodom toga što je najkasnije 1. jula, prema izmenama i dopunama Zakona o
drţavnim sluţbenicima iz decembra prošle godine, trebalo da prestane v.d. stanje onima koji su
do 1. januara bili u tom statusu, u SUK kaţu da su pokrenuta 64 konkursa za popunjavanje
poloţaja, a oĉekuje se da će se uskoro pokrenuti postupci za popunjavanje svih poloţaja.
Obaveštenja vozačima na autoputu putem radio sistema
Sistem koji podrazumeva prekidanje programa Radija 202 i slanje poruke svim vozaĉima,
koji imaju upaljeno dugme na radio-aparatu sa oznakom “TA”,
primenjivaće se na auto-putu i magistralnim putevima, kao što je
Ibarska magistrala. Cilj projekta je da se poveća bezbednost u
saobraćaju, ali i da se ta oblast zakonom bliţe uredi, a sistem se
sastoji od informacija, koje MUP i Javno preduzeće “Putevi
Srbije” prikupljaju na terenu. Dugme “TA” ima većina radio-
aparata, koji su ugraĊeni u automobile, posle 2006-te godine. https://www.youtube.com/watch?v=EM7WZG7IdpU
40
Naslednici od drţave traţe da vrati 800 preduzeća
Naslednici starih vlasnika u Srbiji potraţuju više od 800 preduzeća, meĊu kojima je i
nekoliko rudnika, pišu "Veĉernje novosti". Pošto po zakonu preduzeća ne mogu fiziĉki da budu
vraćena, naslednici mogu da raĉunaju na obeštećenja, koja bi trebalo da poĉnu 2012. "Novosti"
navode da je prvo nepravosnaţno rešenje o obeštećenju jednog preduzeća već doneto, ali u
Agenciji za restituciju još ne mogu da daju detalje. Najpoznatiji vlasnici koncesionih prava na
rudnike bili su ĉlanovi dinastije KaraĊorĊevića, a oni su u zahtevu za povraćaj traţili rudnik
lignita "Radenka-Ugljeni", rudnik "Voluja" i rudnik i fabriku "Ševica". Svi su, dodaje list, bili
sastavni deo preduzeća "Neresnica-Glogovica" i nalaze se na opštini Kuĉevo.
Mišel: Srbija moţe da bude lider u tehnologiji budućnosti
Delimo viziju Srbije kao lidera u razvoju digitalne ekonomije i inovacija i ta tehnologija
budućnosti od Srbije moţe da napravi centar inovacija i na globalnom nivou, izjavio je generalni
direktor "Telenora Srbije" Majk Mišel. "Mogućnosti koje pruţa nova tehnologija pete generacije
su beskrajne i neistraţene. U procesu uĉenja i istraţivanja punih potencijala 5G mreţe vaţan je
doprinos koji daje Vlada Srbije", rekao je Mišel za "Novosti". Prema njegovim reĉima, trţište
telekomunikacija u Srbiji beleţi stalni rast. "I za globalni nivo karakteristiĉno je da korisnici
prelaze sa govora i slanja poruka na razmenu podataka, tj. mobilni internet i njihove potrebe
svakim danom rastu. Bitne su im pouzdanost, brzina i dostupnost tih usluga. "Telenor" prati
potrebe svojih korisnika i u tom smislu se i razvija. Sa druge strane, sve je više servisa, koji
intenzivno zavise od mobilnog interneta, a koji predstavljaju neraskidivi deo svakodnevnice
naših korisnika", rekao je Mišel.
Upitan ko u Srbiji ima pristup 5G mreţama, Mišel kaţe da je "Telenor" krajem juna
pustio prvu 5G baznu stanicu i kreirao okruţenje koje mogu da koriste domaće i strane
kompanije, startapi, studenti i ostali zainteresovani da uĉe i razvijaju svoja rešenja u tehnologiji
budućnosti. "Konkretno da li je sa 5G tehnologijom moguće da vas hirurg operiše sa velike
daljine? Jeste. Da li ljudi tu mogućnost ovde prihvataju? Nisam siguran ni da bih ja to trenutno
prihvatio. Ali vaţno je da svako trţište razvije svoje modele upotrebe. U Srbiji postoje pametni i
talentovani ljudi koji mogu da ih razvijaju i trebalo bi im upravo to i omogućiti. S tim ciljem smo
i kreirali 5G okruţenje, da uz uĉenje i razvoj doĊemo do primenjivih rešenja koja mogu da
doprinesu razvoju ekonomije i biznisa", kaţe Mišel, odgovarajući na pitanje o tome koliko je
Srbija spremna za prihvatanje novih tehnologija.
Kako da mali poraste
Piše: Dragan Vujadinović*
Kad veliki brzo rastu, postanu najveći. Kad veliki pomalo rastu ostanu veliki. Kad mali
brzo rastu, postanu srednji. Kad mali pomalo rastu ostaju mali. Kad mali
ne rastu, budu mali, mali. Naravno, sve prethodne komparacije se odnose
na rast BDP-a (bruto domaćeg proizvoda). Po redu – Kina, Nemaĉka,
Slovenija, Srbija. Mi smo oni mali, što pomalo rastu. Kako to izgleda u
praksi, videćemo na primeru Nemaĉke i Srbije. BDP Nemaĉke je oko 3
hiljade, a naš 42,5 milijardi evra. Po glavi stanovnika oni blizu 40, a mi
oko 6 hiljada evra. Kad Nemaĉka poraste 1,5 posto, to je 45 milijardi evra.
41
Više od godišnjeg BDP-a Srbije. Kad nama poraste za 1,5 posto to je 635 miliona evra. Sve je
prosto. Nemcima je više nego dovoljno 1,5 posto, nama mora svake godine da raste 4 do 5 posto.
Da bi jednog lepog dana, za desetak godina stigli makar polovinu BDP-a po glavi stanovnika
Nemaĉke.
Da ponovimo neumoljive cifre. BDP je u prvih pet godina napredne Srbije (2012-2016.
godina) ukupno porastao minijaturnih 3,4 posto, za šest godina 5,3 posto, za sedam (2012 –
2018) nepunih 10 posto, dok će, ako stopa rasta ove godine bude 3 posto, ukupan rast za osam
godina (2012-2019) biti 13,3 posto. Ili 1,65 posto proseĉno godišnje. Razoĉaravajuće.
Poraţavajuće. Daleko najmanje od svih zemalja CIE (Centralne i Istoĉne Evrope). Iako se zna
recept kako da (naš) mali BDP poraste, naš ministar Mali ga ignoriše. Koristi pogrešne lekove.
Zato da ispišemo naš recept sa tri glavna leka.
Prvi je rasterećenje i stimulisanje privrede. Onih koji daju. Posebno smanjenje poreza i
doprinosa na zarade. Dokle god oni koji daju, imaju manje nego ovi što troše, nema brţeg rasta.
Kao što nema ni dok se strani investitori slikaju, grle i ljube, dok su naši “tajkuni i lopuţe”.
Nema ni dok se hvalimo budţetskim suficitom. Umesto tolerantnog deficita. Oko jedan posto.
Kojim bi se koliko-toliko smanjile poreske daţbine i investiralo u javne kapitalne projekte.
Umesto da se vlast i Mali hvale suficitom, trebalo bi makar da proĉitaju ekonomsku teoriju i
praksu. Suficit znaĉi da se više nego što treba uzima od poreskih obveznika. Mali ima suficit, oni
koji plaćaju deficit. Kakav rast sa velikim bruto zaradama, a malim neto platama. Ajde bogati,
što bi rekli VojvoĊani. Sve je manje kvalifikovane radne snage. Odoše…
Drugi lek su investicije. Za brţi rast potrebno je uĉešće investicija (javnih i privatnih) u
BDP-u od 23 do 25 posto. Mi smo sa sve novim NIP-om (Novim Investicionim Programom), na
nivou od 18,5 posto BDP-a. Ĉak je pre pet godina ukinut i poreski kredit na investicije
(umanjenje poreske osnovice za porez na dobit za realizovane investicije). A uvedeni tajni
ugovori, dogovori i meĊudrţavni aranţmani. Bez postupka javnih nabavki. Direktnom
pogodbom. U ĉetiri oka. Pa kom obojci, kom opanci, kom IMT (Ima li Mene Tu). Para nikad
više, a dok dobiješ kredit “rodiš meĉku”. Kako se to u narodu kaţe. Sa višestruko višim
kamatnim stopama, u odnosu na “kolege” iz Evrope. Pa budi konkurentan, bre.
Treći lek, usko povezan sa prva dva je realni i stimulativni, a ne populistiĉki i politiĉki
kurs. Sadašnji kurs direktno šteti privrednicima i izvoznicima. Umesto da već dostignuti kurs
evra od 124 dinara, raste makar za zvaniĉnu stopu inflacije, i da sada bude najmanje 130 dinara,
on se “sunovratio” na nepunih 118 dinara. Iz straha da se ne zamere, izvoznici filozofiraju. Nije
vaţno koliki je, vaţno je da je stabilan. U kafani psuju na sva usta. Od izvoza sve manje dinara,
za struju, gorivo i bruto zarade treba sve više. Zato je došlo “zlatno doba” za trgovinske centre sa
stranom robom i sve veće plate u evrima. Iako se za njih nikad nije moglo manje kupiti u
poslednjih desetak godina. Bolje da su proseĉne plate 400 umesto 450 evra, a da je rast privrede
veći. Samo brţi rast donosi realno veće plate. Ove “velike” godišnje oteraju skoro 50 hiljada
ljudi. Oni koji ostaju, samo se brinu o hrani, kreditima i komunalijama. Svakog meseca drama.
Ţivi se od “datuma do datuma”. Ako plata zakasni samo jedan dan, drama. Sve je već unapred
potrošeno.
Izneli smo recept sa tri glavna leka, za našu hroniĉnu opasnu bolest. Kako da naš mali
(BDP) brţe raste i poraste. Na polzu plebsa i elite. Na potezu je ministar para. Mali, da izleĉi
malog. Pravim lekovima. Suprotnim od onih kojima sada leĉi BDP. Pa da ostane upamćen. Kao
nekada deda Avram (profesor Dragoslav Avramović). Kad je uveo novi dinar.
*ekonomski analitičar
42
Kiša prekinula ţetvu pšenice, otkup 18 dinara bez odbitka
Kiše, koje ovih dana padaju, a noćas je bila najobilnija sa 50 litara po kvadratnom metru,
prekinule su ţetvu pšenice u Pomoravskom okrugu, zasejanu na oko 15.000 hektara. Ţetva je na
polovini, a ove kiše mogle bi izazvati klijanje u klasu na parcelama koje su polegle, kao i
dodatno izbijanje korova, što će uticati na konaĉni rezultat i prinosa i kvaliteta, ocenili su danas
za Tanjugu i poljoprivrednici i poljoprivredni struĉnjaci. Trebaće bar tri dana da se zemljište
prosuši, kako bi kombajni i traktori mogli da uĊu u njive, navode poljoprivrednici. Prinosi na do
sada poţnjevenim površinama bili su od 1,5 do 5,5 tona "a i prinosi i kvalitete i ove kao i svake
godine, zavisi koliko je ko uloţio, da li je sejao pravo seme po savetu struke ili svoje sa tavana",
kaţe struĉni savetodavalac za ratarstvo Poljoprivredno struĉne savetodavne sluţbe za
Pomoravski okrug u Jagodini Miodrag Simić. Mlinovi u Pomoravskom okrugu otkupljuju
pšenici po 18 dinara, a na tablama, na kojima je istaknuta cena, piše i da nema odbitaka.
Poljoprivrednici kaţu da Fabrike stoĉne hrane plaćaju više.
Utorak,16.jul 2019.
Danojlić: Ne verujem da nam Makron moţe pomoći
Milovan Danojlić, jedan od najvećih ţivih srpskih pisaca koji je odavno nastanjen u
Francuskoj, gde je na univerzitetu u Poatjeu dugo radio kao
lektor za srpski jezik, kaţe da je francuski predsednik
Emanuel Makron tokom posete Beogradu pokazao da je
savestan politiĉar koji se potrudio da se pripremi za ovu
posetu, ali ne veruje da Makron moţe mnogo da uĉini za
Srbiju mimo opšteg stava i raspoloţenja Zapada. "Lepo je
govorio. Dobro je slušati nekog ko ĉini napor da nas vidi,
shvati i razume. Verovatno ima nekih dobrih namera, ali ne
verujem da moţe nešto uĉiniti mimo opšteg stava i raspoloţenja zapada", ocenjuje Danojlić za
Tanjug. Stav "da su na zapadu svi kao jedan kada je reĉ o Srbiji" Danojlić ilustruje ponašanjem
publike na Vimbldonu tokom meĉa Novaka Đokovića sa Rodţerom Federerom. "Bili su protiv
Đokovića, iako Švajcarac nije igrao u svojoj zemlji, nego u Engleskoj. E, pa to je naš poloţaj na
Zapadu, a Makron je mlad i verovatno dobronameran ĉovek, ali ne verujem da nam moţe mnogo
pomoći", kaţe srpski pisac.
Na pitanje da li misli da je i Makronu, kao politiĉaru koji pretenduje da se nametne i kao
evropski lider, takoĊe bila potrebna poseta Srbiji, kaţe da to ne moţe da komentariše. "To je
njegovo traţenje mesta u Evropi, pitanje njegovih odnosi sa Englezima i Nemcima, velika
geostrateška kombinacija, ja govorim o onome što sam ĉuo i video. A, to je da je ostavio lep
utisak, ali ne znam šta moţe bitno da se poboljša". Komentarišući sinoćnu atmosferu na
Kalemegdanu, prisećanje na istorijsko prijateljstvo i pomoć u Velikom ratu, Danojlić smatra da
treba da budemo realni i da znamo da ni u prošlosti nije sve bilo tako bilo idiliĉno sa Francuzima
"kao što mi zamišljamo". Slaţe se sa konstatacijom Tanjuga da je Makron svojom posetom i
porukama koje je ovde uputio, ĉini se, podigao samopoštovanje i Srbiji i našem narodu, ali
zakljuĉuje: "Danas nama ne treba mnogo da ţivnemo i da se obradujemo, kao što znate" .
43
Od danas na snazi novi zakon o komunalnoj miliciji
Danas stupa na snagu novi zakon o komunalnoj miliciji, kojim se proširuje njena
nadleţnost. Komunalna milicija za mnoge je prva adresa kojoj
se javljaju kada odreĊene radnje ometaju svakodnevicu. „Kao
potpuna neka sam rekao prikupljanje obaveštenja što je nama
jako bitno kod utvrĊivanja prekršaja. Ovlašćenje nareĊenja je
takoĊe dobilo dodatnu snagu. Kad komunalni milicioner izda
nalog da postupite po tom nalogu vi ste u obavezi da postupite,
ako ne postupite postoje sankcije, novĉane. One se kreću od 20.000 za fiziĉko lice, do 10.000 za
pravno lice“, kaţe Miroslav Laketić, naĉelnik Gradske uprave za inspekcijske poslove.
Video zapis po novom Zakonu je dozvoljena stvar, pa je milicionerima dozvoljeno
snimanje postupka u toku rada, kao i korišćenje spreja i mogućnost zaustavljanja vozila. „Ako
vidite nekog iz vozila da baci smeće prosto da kaţemo, komunalni milicioner ima mogućnost da
zaustavi takvo vozilo i procesuira takav prekršaj“, dodaje Laketić. Nove uredbe vaţe od danas, a
iz Komunalne milicije podsećaju da buka, galama, glasna muzika na javnim mestima nisu u
njihovoj nadleţnosti, već da se u tim sluĉajevima treba obratiti redovnoj policiji u nadleţnosti
MUP.
Vozačke dozvole od sada i na kućnoj adresi
Od 1. jula vozaĉi u Srbiji vozaĉke dozvole mogu da dobiju i na kućnu adresu. Kad je reĉ
o Novom Sadu, graĊani su već poĉeli da koriste ovu pogodnost. Ako vam je muka od ĉekanja u
redovima, šalterskih procedura, nepotrebnog gubljenja vremena, ovo je vest koja će vam znaĉiti:
vozaĉku dozvolu od sada moţete dobiti na kućni prag. Ima onih koji nisu ĉuli za ovu novinu, ali
su reakcije ipak pozitivne. Procedura za dobijanje vozaĉke poštom je jednostavna. Potrebno je da
je zatraţite preko portala e-uprave ili da se prilikom podnošenja zahteva izjasnite za ovu opciju.
Ako dozvola iz bilo kog razloga nije isporuĉena, vraća se u policiju, ali tada sami morate da
doĊete po nju. Bitno je reći da ukoliko neko traţi dozvolu po hitnom postupku, a ţeli dostavu,
mora da raĉuna na to da isporuka moţe trajati duţe od sedam dana.
Nema uvoĎenja obaveznog vojnog roka 2020. godine
Ministarstvo odbrane demantovalo je danas pisanje pojedinih medija da će Srbija
najverovatnije od sledeće godine ponovo uvesti obavezu sluţenja vojnog roka. UvoĊenje vojnog
roka nije predviĊeno u 2020. godini, kaţu u Ministarstvu odbrane. Portparol Ministarstva
odbrane i Vojske Srbije, major Milan Gujanica rekao je za Tanjug da je vraćanje vojnog roka
politiĉka i ekonomska odluka. "Ona ne moţe biti doneta bez uvaţavanja svih faktora koji na nju
utiĉu. UvoĊenje obaveznog sluţenja vojnog roka nije predviĊeno u 2020. godini i sva druga
tumaĉenja su proizvoljna i senzacionalistiĉka", kaţe Gujanica.
Ponovo obavezni vojni rok?
Srbija će najverovatnije od sledeće godine ponovo uvesti obavezu sluţenja vojnog roka,
piše danas Srpski telegraf i dodaje da se o tome već godinu dana razgovara. Vojni analitiĉar
Miroslav Lazanski kaţe da Srbiji nedostaje vojska, jer profesionalni vojnici već sada imaju više
44
od 30 godina i ne mogu fiziĉki da odgovore na sve zadatke. "Srbiji nedostaje obuĉena rezervna
vojska i ratna armija. U svim dosadašnjim sukobima pokazalo se
da su vojnici koji su odsluţili vojni rok najbolji ratnici", rekao je
Lazanski. Prema njegovim reĉima, Srbija će najverovatnije
zadrţati kombinovani sistem, po kome će deo ĉiniti profesionalni
vojnici, deo vojnici po ugovoru, a deo vojska koja sluţi obavezni
vojni rok.
Analitiĉar Aleksandar Radić smatra da treba pronaći
adekvatan model koji će odgovarati Srbiji i vremenu u kojem ţivimo. "Nemamo ni para ni
uslova da se to radi kao nekada, dok je postojala JNA. Ja se zalaţem za obavezni vojni rok, ali ne
za sve već za odreĊeni broj ljudi. Niko nikoga ne moţe da natera da ide u vojsku, ali momci koji
bi dobrovoljno pristali da sluţe vojni rok ne bi radili marginalne poslove kao do sada, poput
ĉišćenja dvorišta", rekao je Radić. Kako dodaje, ukoliko bi se ponovo uvelo obavezno sluţenje
vojnog roka, to bi se odnosilo na mladiće starosti izmeĊu 18 i 26 godina i ne bi bilo
retroaktivnog pozivanja. "Oni muškarci koji nisu sluţili vojni rok imali bi obavezu da proĊu
skraćenu obuku za rezervni sastav", rekao je on.
Makron razgovarao sa srpskim umetnicima
Francuski predsednik Emanuel Makron je u Beogradu razgovarao i sa umetnicima i
istaknutim javnim liĉnostima naše zemlje, koji predstavljaju sponu izmeĊu Srbije i Francuske.
Sastanak sa srpskim umetnicima je u organizaciji Ambasade Francuske u Srbiji i nije otvoren za
medije. Makron sastankom sa umetnicima završava dvodnevnu posetu Srbiji. Zvaniĉni sastanci u
okviru Makronove dvodnevne posete obavljeni su juĉe, a dvojica predsednika poloţili su vence
kod Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, gde su se obratili graĊanima, i odali
poĉast srpskoj heroini Milunki Savić u Aleji velikana na Novom groblju.
Makron je velikom broju okupljenih graĊana na Kalemegdanu, u govoru tokom kojeg se
obraćao i na srpskom, poruĉio da Francuska voli Srbiju i njene graĊane i da je Srbija "u njihovim
srcima". Francuski predsednik je prethodno imao tet-a-tet sastanak sa Vuĉićem, koji je trajao
znatno duţe nego što je bilo predviĊeno, a dvojica drţavnika su sa konferencije za novinare
poslali jasne poruke po pitanju Kosova i Metohije, evropskih integracija i saradnje Srbije i
Francuske.
Lagard podnela ostavku na mesto direktora MMF
Izvršna direktorka MeĊunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard podnela je ostavku
na tu funkciju, dve nedelje nakon što je predloţena za novu direktorku Evropske centralne banke.
Ona je rekla da će ostavka, koja stupa na snagu 12. septembra, ubrzati izbor njenog naslednika,
prenosi Rojters. "Sa velikom sigurnošću kada je reĉ o procesu mog imenovanja za predsednicu
ECB i vremenu koje je za to potrebno, donela sam odluku u najboljem interesu MMF", navela je
ona u saopštenju. Imenovanje Lagardove treba da odobri Evropski parlament. Ako bude izabrana
duţnost predsednika ECB preuzeće od Marija Dragija 31. oktobra.
Puzigaći 12 godina zatvora za ubistvo Tatona
45
Viši sud u Beogradu ponovo je danas osudio na 12 godina zatvora Dejana Puzigaću, sa
monaškim imenom Sava, povodom optuţbi da je uĉestvovao u
ubistvu francuskog navijaĉa Brisa Tatona u Beogradu 2009. Godine.
Ovo je treća po redu prvostepena presuda Puzigaći, pošto mu je tri
puta ponovljano suĊenje, prenosi Tanjug. I na novu presudu i
Puzigaća i tuţilaštvo imaju pravo da se ţale Apelacionom sudu u
Beogradu. SuĊenje Puzigaći ponovljeno ovog puta po nalogu
Apelacionog suda u Beogradu, koji je poĉetkom decembra 2018.
ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda kojom je on prošle godine bio osuĊen na 12 godina
zatvora. U prvom postupku, koji je voĊen protiv više izgrednika, Puzigaća je prvostepenom
presudom bio osuĊen na 32 godine zatvora, ali mu je kazna odlukom Apelacionog suda 2012.
godine smanjena na 14 godina zatvora.
Puzigaća, koji se tereti za kriviĉno delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, i dalje je u pritvoru
Okruţnog zatvora u Beogradu u kojem je se nalazi od izruĉenja iz Grĉke, gde je uhapšen nakon
višegodišnjeg bekstva. Nakon izruĉenja iz Grĉke njemu je dozvoljeno ponavljanje kriviĉnog
postupka, odnosno novo suĊenje sa pravom ţalbe. Tokom skrivanja Puzigaća se zamonašio u
ruskom manastiru na Tajlandu i uzeo monaško ime Sava, pa se na suĊenja pojavljivao u
monaškoj odori.
Taton je teško povreĊen u tuĉi navijaĉa Partizana i Tuluza iz Francuske na Obilićevom
vencu 17. septembra 2009. godine, a 11 dana kasnije je preminuo u bolnici. Na poĉetku
ponovljenog suĊenja u aprilu 2017, Puzigaća je negirao uĉešće u tuĉi, tvrdeći da uopšte nije bio
na Obilićevom vencu u vreme nereda i tuĉe navijaĉa Tuluza i Partizana. U sluĉaju ubistva
Tatona, ĐorĊe Prelić, koji je takoĊe u odsustvu bio osuĊen na 15 godina zatvora, zimus je novom
pravosnaţnom presudom osuĊen na 10 godina zatvora. Prelić je pet godina bio u bekstvu do
hapšenja u Španiji koja ga je izruĉila Srbiji 2014. godine.
Osim Puzigaće i Prelića, ostalih 12 optuţenih za ubistvo Tatona su ranije osuĊeni na
zatvorske kazne i već su pušteni iz zatvora na uslovni otpust ili su izdrţali zatvorske kazne.
U Škotskoj najviše umrlih od droge
U Škotskoj je prošle godine od upotrebe droge umrlo 1.187 osoba, što je ĉak 27 odsto
više nego 2016. godine, a u odnosu na broj stanovnika to najviše u Evropskoj uniji, preneo je
BBC. Prema zvaniĉnim podacima, u Škotskoj je 2018. godine registrovano 218 umrlih od droge
na milion stanovnika, dok je u Velikoj Britaniji u celini taj broj 74, a u Evropskoj uniji 23,
gotovo deset puta manje. Prema poslednjem procenama zdravstvenih radnika, u Škotskoj je oko
60.000 zavisnika od droge, odnosno oko 1,6 odsto populacije. Najveći broj umrlih od droge u
Škotskoj je koristio opijate kao što su heroin i medaton, a uoĉeno je da sve više zavisnika
konzumira smrtonosni koktel droga, koji ukljuĉuje benzodiazepine, uglavnom etizolam, pilule
koje dileri reklamiraju kao "uliĉni valijum". Etizolam je prouzrokovao smrt 548 osoba u 2018.
godini, navodi se u izveštaju. Zanimljiv je i podatak da je upotreba droge u najsiromašnijim
delovima Škotske ĉak 17 puta veća nago u najbogatijim.
Sreda,17.jul 2019.
Piters: Juronjuz u Srbiji, Srbija na Juronjuzu
46
Sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Srbiju je "stigao" i vodeći
evropski meĊunarodni informativni kanal, TV mreţa Juronjuz (Euronews), što će biti prilika da
se ovdašnjoj javnosti uĉine dostupnim novi sadr�ţaji, ali i da Srbija bude prisutnija i "vidljivija"
u svetu. Izvršni direktor Juronjuza Majkl Piters najavljuje da će Juronjuz Srbija koristiti sve
ekskluzivne materijale kojima globalno raspolaţe ta mreţa, a prozivodiće i sopstveni materijal o
Srbiji, Balkanu. "Biće to spoj meĊunarodnog i lokalnog", precizira u intervjuu za Tanjug izvršni
direktor televizije, ĉije je sedište, inaĉe, u Lionu, Francuska. "Pokrećemo novi posao, kroz
franšizu, sa snaţnim lokalnim partnerom i već to predstavlja veliki izazov. Imamo brend koji
postoji više od 20 godina i koji je pokazao da je kredibilan i nezavistan i to je naša najveća
vrednost", rekao je Piters. Jasno je, kaţe, da će Juronjuz Srbija morati da poštuje i da će poštovati
kljuĉne vrednosti Juronjuza - "DNK Juronjuza".
Piters kaţe i da shvata da je u Srbiji, kao i na drugim trţištima u okruţenju, medijski
pejzaţ "pun strasti", da se deli na one koji su za vlast ili za opoziciju. "Juronjuz nije provladin
kanal, nikad to niko neće moći da kaţe, ali, s druge strane nismo ni opozicioni. Niti ćemo nešto
promovisati, niti ćemo govoriti protiv toga", kaţe on, precizirajući kako vidi mesto i ulogu
Juronjuza na medijskoj sceni uopšte, pa i u Srbiji. "Ovde smo da pokušamo, koliko moţemo, da
poštujući te vrednosti, neutralnosti i nezavisnosti, prenesemo šta se negde dešava", naveo je
Piters. Kako kaţe, Juronjuz Srbija će biti - o Juronjuzu i svi njegovim vrednostima i o Srbiji. "Šta
to znaĉi? Juronjuz će biti spoj meĊunarodnog sadrţaja koji mi imamo i koji će Juronjuz Srbija
koristiti - sve eksluzive, sav sadrţaj o meĊunarodnim temama, i poĊednako evropskim, a
prozvodićemo i sopstveni materijal o zemlji u kojoj smo - Srbiji, regionu. To će biti spoj
meĊunarodnog i lokalnog sadrţaja", rekao je on, uvodeći novi termin u svet medija - glokalni (i
globalni i lokalni) medij. To je za nas kljuĉno, kaţe on. "Ţelim da Juronjuz bude prvi 'glokalni'
medij u svetu - globalan, ali i sa sadrţajem koji će dopreti do lokalnog stanovništva", istiĉe
Piters. Juronjuz emituje program u 160 zemalja, a njegov signal dopire do skoro 400 miliona
domaćinstava i skoro 135 miliona ljudi svakog meseca.
Apel graĎanima da iskoriste zakazani termin za dokumenta
Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu apelovala je na graĊane,
koji su zakazali termin za izdavanje liĉnih dokumenata
putem Portala eUprava u nekoj od uprava policije, da taj
termin i iskoriste ili ga na vreme zamene za drugi, kako bi
svi dobili priliku da lako i brzo doĊu do termina za
izdavanje dokumenata. U saopštenju Kancelarije se navodi
da je Uprava za upravne poslove u proteklom periodu
primila više ţalbi graĊana da su svi ponuĊeni termini na
Portalu eUprava koji se odnose na zakazivanje termina za izdavanje liĉnih dokumenata zauzeti i
da nisu u mogućnosti da zakaţu termin u roku od 14 dana. Zbog toga je MUP, u saradnji sa
Kancelarijom za IT i eUpravu, omogućio graĊanima da od 4. marta ove godine, mogu da zakaţu
termin za podnošenje zahteva za liĉna dokumenta, putem Portala eUprave za narednih 60
kalendarskih dana, umesto dotadašnjih 14. Analizom zakazanih termina za izdavanje liĉnih
dokumenata, Uprava za upravne poslove je utvrdila da odreĊeni broj graĊana, posebno u velikim
gradovima u Srbiji, ne koristi svoje zakazane termine, a pri tome ih ne otkaţe na vreme na istom
portalu.
47
Time onemogućavaju ostale graĊane da zakaţu termine na koje bi došli da podnesu
zahtev za izdavanje liĉnih dokumenata, ukazuju u Kancelariji za IT. Dodaju da je samo u
prethodnih sedam dana u policijskoj stanici Novi Beograd bilo 371 zakazan termina preko
Portala eUprava, a nije iskorišćeno 136. Nisu svi termini bili iskorišćeni ni u drugim mestima, pa
u Novom Sadu od 246 zakazanih, 115 termina nije iskorišćeno, dok je u Kragujevcu bilo
zakazano 245 termina, od kojih 20 nije iskorišćeno. TakoĊe, u Panĉevu sedam termina koji nisu
iskorišćeni od zakazanih 39, dok u Nišu od zakazanih 430 termina - 29 nije iskorišćeno. Zato iz
Kancelarije za IT apeluju na korisnike da, zbog velikog broja graĊana koji u ovom periodu
menjaju liĉna dokumenta - ili iskoriste termin koji su zakazali, ili da ga na vreme otkaţu ili
pomere za drugi, kako bi svi dobili priliku da na lak i brz naĉin "bukiraju" termin za izdavanje
dokumenata. Inaĉe, uslugu "Zakazivanje termina za podnošenje zahteva za liĉnu kartu ili pasoš",
MUP je objavio na Portalu eUprava 2011. godine, a od tada je, preko portala, tu uslugu
iskoristilo 1.173.984 graĊana.
Mihajlović: Na jesen puštanje istočnog kraka Koridora 10
Potpredsednica Vlade i ministarka graĊevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr
Zorana Mihajlović, zajedno drţavnim sekretarima,
pomoćnicima i savetnicima u Ministarstvu, boravi do nedelje,
21. jula, na istoĉnom kraku Koridora 10. Oĉekujemo da će na
jesen moći u potpunosti da se pusti istoĉni krak Koridora 10,
izjavila je Mihajlović i dodala da je kabinet izmešten u kamp
Koridora u Beloj Palanci kako bi se rešili problemi i završilo
sa radovima na još jedan odsto tog kraka. Mihajlović je na
konferenciji za novinare podsetila da je kabinet Ministarstva
bio i u Grdeliĉkoj klisuri gde su uspešno podrţali završetak radova. “Od celog Istoĉnog kraka
jedan odsto nije završen i tu postoji nekoliko taĉaka, kosina, klizišta, na kojima se radi i što
ĉekamo da se završi, suštinski sve drugo je gotovo, ali upravo na tim taĉkama postoje problemi”,
kazala je Mihajlović.
Dodala je i da je kabinet izmešten kako bi se pokazalo graĊanima šta je sve uraĊeno,
navodeći da su svi mislili da je Grdelica nešto najlepše što smo videli. “Ĉini mi se da nisu videli
Bancarevo”, kazala je. Prema njenim reĉima, Istoĉni krak Koridora 10 je vaţan za Srbiju, jer nas
spaja sa Bugarskom i predstavlja najbrţu rutu ka Turskoj, samim tim Bliskom istoku. Kako je
kazala, nema vaţnije stvari od toga da imate dobar autoput, pogotovu kada ste tranzitna drţava,
što Srbija jeste. “Za ovaj kraj ovaj krak znaĉi razvoj, a mislim da se to najbolje vidi na primeru
Pirota, šta se to sve dešava u poslednjih par godina u Pirotu i kako se razvija i to zahvaljujući
otvaranju deonica Koridora 10”, navela je ministarka. Podsetila je da nas Istoĉni krak vezuje sa
Bugarskom i najavila da će imati sastanak i sa bugarskim ministrom, na kojem će priĉati kada će
Bugarska da završi svoj deo autoputa. “Ta tranzitna ruta koja je najkraća ka Turskoj je nešto što
treba da iskoristimo još više i to je praktiĉno zamajac za naš razvoj, za razvoj Srbije kao tranzitne
zemlje”, kazala je Mihajlović.
U centrima 2.680 migranata, od 300 do 600 dece bez pratnje
U prihvatnim centrima trenutno boravi 2.860 migranata, 400 do 500 ih je van centra, a u
Srbiji se nalazi i izmeĊu 300 i 600 dece bez roditeljske pratnje, reĉeno je danas na radionici o
48
upravljanju migracijama u Srbiji. Pomoćnik komesara za izbeglice i migracije Ivan Gerginov
kaţe da migrantska ruta trenutno ide kroz Albaniju, teritoriju Kosova i Metohije i Bosne i
Hercegovine, zbog ĉega je broj migranata u centralnoj Srbiji opao. "Oscilacije u broju migranata
i migratorni tokovi su veoma nepredvidivi, ali ako gledamo situaciju danas, broj migranata će ili
opasti ili ostati na ovom nivou u narednom periodu", naveo je Gerginov na radionici o
upravljanju migracijama u Srbiji.
Govoreći o ilegalnom vraćanju izbeglica na teritoriju Srbije, koje sprovode i Hrvatska i
MaĊarska, Gerginov kaţe da su te dve zemlje i svoje zakonodavstvo upodobile tako da mogu da
vrate bilo koga, pa ĉak i osobe koje nisu bile u Srbiji. "To je i uzrok promene kretanja i ruta
migranata, jer se raširila informacija da se Srbija na maĊarskoj i hrvatskoj granici teško napušta,
pa se zato iz Grĉke hvata drugi pravac. Zato je Srbija dosta rasterećenija, a BiH ugroţena", naveo
je on.
Na pitanje o situaciji u prihvatnim centrima, Gerginov kaţe da srpski organi nemaju
problem da smeste 2.600 migranata, budući da je, podseća, Srbija 1996. godine imala 720
kolektivnih centara za izbeglice u kojima je bilo oko 63.000 ljudi.
MeĊu migrantima su i deca bez roditeljske pratnje kojih je trenutno u Srbiji, prema
podacima Ministarstva za rad, od 300 do 600.
Savetnik ministra Dragan Vulević kaţe da svako dete koje se zatekne na teritoriji Srbije
ima isti obim i sadrţaj prava kao graĊani Srbije, da ih sada ukljuĉuju i u obrazovni sistem, te da
je znaĉajan broj dece ušao i u postupak azila. Navodeći da su u jednom trenutku od ukupnog
broja migranata u Srbiji, koji je tada iznosio 6.500, više od polovine bila deca, Vulević je rekao
da postoje razne situacije u kojima sistem mora da reaguje, od vršnjaĉkog nasilja, porodiĉnog
nasilja, zloupotrebe dece... "Ako detektujemo takvo dete bez pratnje, postavlja mu se privremeni
štaratelj koji u njegovo ime štiti njegova prava i interese, detekutuje se naĉin kako se moţe
obezbediti njegov smeštaj, psihosocijalna podrška i drugo... Deci bez pratnje, ali i ostaloj deci, se
obezbeĊuje obrazovanje", rekao je on. Kaţe da je najveći problem organizacija slobodnog
vremena i istiĉe da, iako postoji odreĊena vrsta kontrole, nijedan migrant nije "pod kljuĉem".
"Oni mogu da se slobodno kreću i neka od te dece su imala i do 15 neuspelih pokušaja prelaska
granice", naveo je on.
Iz ministarstva zdravlja navode da sva deca u smeštaju imaju preventivne preglede,
vakcinaciju. Savetnik u ministarstvu Aleksandar Ranković kaţe da 64 ustanove na sva tri nivoa
uspevaju da odrţe stabilnu zdravstvenu situaciju, da nije bilo širenja zaraznih bolesti niti je
ugroţeno stanje domicijalne populacije, ali ni migranata.
On istiĉe da migranti imaju puni obim zdravstvene zaštite kao i osiguranici u Srbiji,
zahvaljujući sredstvima zemalja EU i ostalih bilateralnih donatora, navodeći da se pruţanje
zdravstvene zaštite ne svodi samo na hitnu medicinsku pomoć, već da je prošireno. Kaţe i da se
opšta zdravstvena slika migranata ne razlikuje od opšte zdravstvene slike generalne populacije,
bez ozbira na specifiĉnosti podneblja i endemskih oboljenja iz podruĉja iz kojih dolaze.
Predstavnik Uprave graniĉne policije Saša Gosić kaţe da je od 2016. godine više od
19.000 migranata usmereno ka Srbiji iz MaĊarske. Kaţe da je zadatak graniĉne policije, koja
prva dolazi u dodir sa migrantima, da prepozna ugroţne kategorije migranata, uputi ih na
odreĊene sluţbe, ali i da meĊu njima identifikuje izvršioce kriviĉnih dela. Istiĉe i da je
krijumĉarenje ljudi jedan od najvećih rizika za migrante. Na radionici je predstavljeno i
istraţivanje o stavovima graĊana prema uticaju migrantske krize, koje je pokazalo da su opšti
stavovi graĊana prema izbeglicama i migrantima bolji nego 2017. godine.
49
Proseĉna ocena stavova graĊana prema migrantima je 2,59 na skali na kojoj je 1 veoma
negativno, a 5 veoma pozitivno, tako da 47 odsto ispitanika pokazuje neutralan stav prema
migratima. Prema istraţivanju, porasla je i informisanost graĊana o migrantskoj krizi, a bolje
informisani graĊani imaju pozitivniji odnos prema migrantima i veći interes za pitanja migracija.
Više od polovine graĊana, 58 odsto, i dalje smatra da su rat i progon uzroci migracija, ali postoji
i veliki broj graĊana koji veruje da su migracije socijalno-ekonomske prirode. U odnosu na neka
pitanja, došlo je do znaĉajnog pomeranja u stavovima graĊana u odnosu na 2016, kada je prvi put
raĊeno istraţivanje.
Na pitanje da li smatraju da meĊu migratima ima potencijanih terorista, 2016. godine 85
odsto ispitanika je odgovorilo sa da, dok je danas taj broj 56 odsto. Istraţivanje je pokazalo i da
duţe prisustvo migranata u pojedinim opštinama i gradovima utiĉe na bolje stavove graĊana
prema njima. "Prvobitni šok koji je izazvan otvaranjem centra raĊa strah kod lokalne populacije i
neku vrstu odbojnosti i distance. S protokom vremena situacija postaje bolja", navela je Jelena
Marić Luković, menadţer programa podrške EU upravljanju migracijama u Srbiji. Ona navodi
da je u opštinama i gradovima gde su prihvatni centri zatvoreni smanjena empatija graĊana
prema migrantima. "Odsustvo migranata umanjuje empatiju stanovništa prema njima", navela je
ona.
Trendovi se prate od 2016. godine, a u istraţivanju je uĉestvovalo 800 graĊana iz 19
opština i gradova u Srbiji u kojima postoji veći broj migranata.
Ministarstvo otvorilo liniju za prituţbe trudnica i porodilja
Trudnice i porodilje će sve nepravilnosti iz oblasti rada i poslodavce koji krše zakon i
time im uskraćuju zakonska prava moći ubuduće da prijave na
telefon Ministarstva rada - 0800 300 307. Ova opcija je
uspostavljena na zahtev ministra rada Zorana ĐorĊevića, a pored
toga na sajtu Ministarstva u okviru kategorije "Registri" biće
objavljen poseban spisak svih onih poslodavaca kod kojih se
dokaţe da su prekršili zakon i radnicama, odnosno porodiljama i
trudnicama uskratili prava koja im pripadaju. Detaljni plan kada je u pitanju rešavanje problema
iz oblasti rada sa kojima se susreću trudnice i porodilje dogovoren je na današnjem sastanku sa
udruţenjima koja predstavljaju mame i trudnice. Kako je saopšteno iz ĐorĊevićevog resora, na
sastanku je predstavljen problem sa kojim se susreću mame i porodilje na poslu. "Kako bismo
stali na put grubom kršenju njihovih prava odluĉili smo da krenemo u intenzivne inspekcijske
nadzore i da uvedemo lakši naĉin za prijavu nepravilnosti. Drţava brine o mamama, ţelimo da
im pomognemo i da ih zaštitimo", rekao je ĐorĊević.
Poslodavci koji krše njihova prava moraju, kazao je, da budu predstavljeni javnosti kako
bi svi znali ko su ti koji ţenama daju otkaz kada saznaju da su trudne ili se vrate sa porodiljskog
odsustva. "Uz pomoć pojaĉanih inspekcijskih nadzora i medijske kampanje verujem da ćemo
uspeti da stanemo na put onima koji krše zakon", rekao je ministar i dodao da je dijalog izmeĊu
Ministarstva i nevladinog sektora veoma vaţan u rešavanju ovog problema.
Direktorka Centra za mame Jovana Ruţiĉić istakla je da je ovo veoma dobra inicijativa
koja će znaĉiti trudnicama i porodiljama u Srbiji. "Podrţavamo svaku inicijativu koja će pomoći
mamama da ostvare svoja prava," rekla je Jovana Ruţiĉić i dodala da će dogovoreno rešenje
poboljšati i znatno ubrzati naĉin prijavljvanja kršenja prava kojima su trudnice i mame izloţene.
50
Kampanja za očuvanje orla krstaša koji u Srbiji izumire
U Srbiji ţive samo dva orla krstaša, koji su zaštićena vrsta ptica i trenutno su na rubu
opstanka, a da njihova staništa bila saĉuvana Društvo za zaštitu i
prouĉavanje ptica Srbije, ministarstvo za zaštitu ţivotne sredine i
kompanija “Carlsberg Srbija” pokrenuli su kampanju “Lavovski
za orlove”. Jedan par orla krstaša, koji je, inaĉe, i simbol sa grba
Srbije, ţivi u Srpskom Krsturu i oni su jedini u Srbiji. Zato je
neophodno, ocenjeno je na današnjem skupu, stvoriti uslove i
uĉiniti sve kako bi njihovo stanište bilo oĉuvano. Ova kampanja
će doprineti tome da uslove za orla krstaša uĉinimo boljim, da
pokušamo da omogućimo da on zaista opstane na ovom
prostoru, kaţe ministar zaštite ţivotne sredine Goran Trivan. Napominje da su to, ipak,
kratkoroĉne mere, te da su Srbiji neophodne dugoroĉne mere. “Od svih mera koje treba primeniti
ĉoveĉanstvo je uradilo mnogo u smanjenju gasova staklene bašte, ali mi smo od 1990. godine
emisiju gasova staklene bašte planetarno povećali za preko 60 odsto. O kakvoj zaštiti ţivotne
sredine u Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama mi onda govorimo, kada se ciljevi ne dostiţu”,
upitao je ministar Trivan, primećujući da je EU promašila ciljeve 2010 i 2020. godine, iako je
najbolja u tome. “Ĉinjenica je da se 40 godina bavimo odrţivim razvojem i 30 godina gasovima
staklene bašte, a rezultat je da srednjegodišnja temperatura raste. Rešenje je u pošumljavanju.
Najnovija studija objavljena u Švajcarskoj pokazala je da struĉnjaci procenjuju da, ukoliko
bismo u godinama koje su pred nama, posadsili blizu milijardu hektara šuma na planeti Zemlji,
onda bi te šume, za desetak godina najranije, absorbovale oko dve trećine ugljen-dioksida iz
vazduha. Zato se ja pitam zašto je tako komplikovano pošumiti hektare šuma u svakoj zemlji i ja
zaista ne znam zašto se to ne radi i mi ćemo, kao ministarstvo, zato nastaviti da guramo tu priĉu i
u EU i u UN”, kaţe Trivan.
Ilustrujući situaciju u kojoj se orao krstaš nalazi na rubu opstanka u Srbiji, direktor
Društva za zaštitu i prouĉavnje ptica Srbije Milan Ruţić naveo podatak koji pokazuje gde je
nekada bila Srbija u odnosu na MaĊarsku, u kojoj danas ţivi ĉak 150 parova orlova krstaša.
“MaĊarska je krenula da radi ovo što mi danas radimo još pre 30 godina. Kada je Deliblatska
pešĉara brojno bila naseljena krstašima, tada je u Pešĉari bilo oko sedam parova krstaša. Bilo ih
je više samo u Pešĉari, nego u celoj MaĊarskoj. Sada u maĊarskoj ima preko 150 parova krstaša,
a u Srbiji samo jedan. To govori da naš nacionalni simbol nismo saĉuvali, ali su kolege u
susednoj drţavi puno uradile i to je put kojim mi treba da se krećemo”, rekao je Ruţić. On je
objasnio da smo došli u takvu situaciju da je aktivisti tog Društva fiziĉki moraju da budu na
terenu 24 sata i da motre da dve odrasle ptice. To, kaţe, nije nimalo jednostavno, na severu
banata gde su vremenski uslovi “idiliĉni”, na otvorenom prostoru, po kiši, snegu, vetru.
Danka Novović - primer kako dostojanstveno ţiveti
Ĉlanovi porodice, prijatelji, kolege i poštovaoci poznate voditeljke Televizije Beograd
Danke Novović oprostili su se od nje danas na komemoraciji u prostorijama RTS-a. Voditeljka
RTS-a Staka Novković ĐorĊević rekla je da je njena voljena prijateljica uvek bila vedra,
dinamiĉna, puna ambicija i ţelje za ţivotom. "Danka Novović je bila lepa pojava na TV ekranu,
dobar profesionalac. Znala je da uţiva u ţivotu, u dobroj pesmi, muzici. Bila je otvorenog srca i
duše prema svima i zato smo je cenili i voleli", rekla je Novković ĐorĊević. Glavni realizator
51
Informativnog programa Rajko Rakićević je istakao da je malo reći za Danku da je bila vrhunski
profesionalac i da je mnogo bliţe reći da je bila jedna jedina. "Danka je bila veliki ĉovek, iskreni
prijatelj i kolega. Izgradila je briljantnu karijeru. Teško moţe da se desi da joj se ĉak i pribliţe
nove generacije. Slavna petorka - Duška, Ljilja, Vesna, Staka i Danka decenijama su uz Miću
Orlovića postavljali merila u toj teškoj profesiji. Po njima se prepoznavala Televizija Beograd",
rekao je Rakićević.
Kada je odlazila iz televizije poruĉila je: "Deco, više se druţite, sedite u kafani, priĉajte.
Upoznajte se, a kafana je najbolje mesto da se izbegnu gloţenja i da se neguje prijateljstvo. Ovde
vi provodite pola ţivota, zato kad god moţete, organizujte se i pravac kafana". "Spikerska
legenda bila je uvek spremna da emisuju vrhunski uradi, gospodski mirno i da na ekranu vlada
svakom situacijom. Sve je ona mogla i u svemu je bila legenda, pa i u kafani", istakao je
Rakićević.
Voditeljka RTS Vesna Radosavljević se prisetila zajedniĉkih trenutaka i istakla da je
Novović dostojanstveno nosila svaki teret. "Šeretski se osmehivala na nesreću i plakala kada je
niko ne vidi. Hrabrila nas u teškim situacijama i bila naš orjentir - kako da reagujemo, šta da
mislimo. Borila se za našu profesiju i branila je od naleta neukosti i neznanja. Zastupala je
interese mlaĊih, pomagala nam i savetovala nas... Borila se za svoje stavove ĉesto bez dlake na
jeziku. Kraljica i lafica, dama i boem...", rekla je Radosavljević.
Ispraćaj za kremaciju biće 19. jula u 15 sati na Novom groblju u Beogradu. Opelo poĉinje
u 15.30 sati.
Ukroćeno doţivotno zaduţivanje
Mera Narodne banke kojom je ograniĉila rokove za keš kredite na osam godina, već daje
rezultate, pa je vrednost dugoroĉnih keš zajmova smanjena za
pet meseci ove godine za 18,62 milijarde dinara, pišu Novosti.
NBS je u decembru prošle godine usvojila set podzakonskih
akata s cijem da spreĉi moguće rizike i za graĊane, ali i za
banke s obzirom na to da je primećeno da se graĊani sve više
nenamenski zaduţuju po neopravdano dugim rokovima.
"Vidljivi efekti preduzetih mera Narodne banke Srbije se ogledaju u smanjenju ukupnog iznosa
gotovinskih kredita ĉija je ugovorna roĉnost osam ili vise godina za 13,21 odsto, odnosno za
18,62 milijarde dinara tokom prvih pet meseci 2019.", reĉeno je Novostima u NBS. Kako
napominju, primarni cilj uvoĊenja pomenutih mera nije ograniĉanje kreditiranja propisivanjem
maksimalnog roka, niti zabranjivanje odobravanja kredita graĊanima na duţe rokove, već je NBS
zauzela izbalansiran pristup rešavanja uoĉenog problema uvaţavajući sve okolnosti... Inaĉe,
svaka banka i sada moţe klijentu da odobri keš kredit na rok duţe od osam godina, ali na raĉun
svog kapitala. Taĉnije, u sluĉaju duţih rokova, banka mora da umanji svoj kapital za celokupan
neotplaćeni iznos glavnice tog potraţivanja od duţnika, sve do konaĉne otplate kredita.
Četvrtak,18. jul 2019.
Poslanička pitanja, pa rasprava o amandmanima
52
Poslanici Skupštine Srbije postavljalju pitanja, kao i svakog ĉetvrtka, kada je sednica u
toku, a nakon toga će nastaviti rad raspravom o amandmanima na
set zakona iz oblasti trgovine koje je pre dva dana obrazloţio
ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran
ĐorĊević. Predlogom zakona o trgovini, na koji je podneto 59
amandmana, prvi put se uvode pojmovi "elektronske
prodavnice“ "u kojoj trgovac prodaje svoju robu direktno
potrošaĉu, i "onlajn platforme" koja povezuje prodavca i kupca.
Zakon prvi put prepoznaje i poslovni model prodaje "dropshiping", koji se, inaĉe, već primenjuje
u praksi, a odvija tako što roba fiziĉki ne stiţe do trgovca, već direktno od proizvoĊaĉa putuje ka
kupcu. Predlogom zakona bliţe su ureĊeni i prodajni podsticaji tako što su definisani osnovni
oblici sniţenja - akcijska prodaja, sezonsko sniţenje i rasprodaja i za svaki od njih posebna
pravila. Predlogom izmena i dopuna Zakona o elektronskoj trgovini, na koji je podneto 14
amandmana, uvode se mehanizmi za uklanjanje nedopuštenih i nezakonitih sadrţaja sa interneta.
Ukoliko to ne uĉine, pravna lica će novĉano biti kaţnjena sa 100.000 dinara do 1,5 miliona
dinara pravno lice, a preduzetnici od 10.000 do 300.000 dinara. Na dnevnom redu je i Predlog
zakona o robnim berzama.
Gojković: Gde su zakoni iz oblasti zaštite zivotne sredine?
Predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković kritikovala je danas Ministarstvo za zaštitu
ţivotne sredine, rekavši da nema zakonskih rešenja iz te oblasti u skupštinskoj proceduri.
“Shvatite ovo kao moju kritiku, jer uveliko kaskamo. Ministar (Goran Trivan) je aktivan, skreće
paţnju na probleme koji se tiĉu zaštite ţivotne sredine, ali mi potrebne zakone u proceduri
nemamo”, primetila je Gojković. Gojković, koja je, inaĉe, predsednica Odbora za zaštitu ţivotne
sredine je naglasila da ţeli da ojaĉa ulogu skupštinskih odbora, pre svega odbora koji se tiĉe
ekologije, kao i nadzornu ulogu parlamenta. “U tom pravcu, dobro bi došlo da je ministar za
zaštitu ţivotne sredine prisutan. Ponudila sam tri termina za odrţavanje odbora i nismo oĉigledno
mogli da naĊemo obostrano zadovoljavajući termin. Molim vas da sledeći put uloţimo napore da
ministar doĊe i razgovara sa poslanicima”, poruĉila je Gojković Trivanovim saradnicima iz
Ministarstva. Ona je ukazala i da ne postoje krovni zakoni koji bi bili osnova za podzakonska
akta.
Gojković je navela da je, recimo Nacrt zakona o klimatskim promenama završen
2017.godine, ali da se on još nije pojavio u proceduri. “Ministar nam je prošli put rekao na
sastanku da je obavljena javna rasprava. Moje pitanje je jednostavno, ako je već prošlo dve
godine, kada mozemo da racunamo da će se zakon pojaviti u proceduri”, upitala je Gojković.
Ona je dodala da pre nego taj predlog zakona doĊe pred poslanike, treba omogućiti i javno
slušanje.
Primetila je da u izveštaju o radu Ministarstva za zaštitu ţivotne sredine o kojem se danas
raspravlja nije naveden problem finansiranja reciklera sa kojima je ona razgovarala. Privrednici
su joj, kaţe, objasnili da bankama duguju 30 miliona evra, te da njihovo finansiranje nije
stabilnost i da u tom smislu postoji opasnost da 16.000 ljudi ostane bez posla.
Sekretar Ministarstva Branislav Atanasković odgovorio je da Ministarstvo reciklerima
duguje dve milijarde i 190 miliona dinara, da Ministarstvo finansija zna za taj problem i da su
spremni da novac isplate ĉim ga dobiju iz budţetske rezerve. Kada je reĉ o Nacrtu zakona o
klimatskim promenama, po njegovim reĉima, on će u skupštini biti do kraja godine.
53
Upozorenje: Visok nivo UV zračenja, obavezna zaštita od sunca
Republiĉki hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je za crveno upozorenje u celoj
Srbiji na opasnost od ultraljubiĉastog zraĉenja, a lekari savetuju da iz kuće ne treba izlaziti bez
šešira i nanete zaštitne kreme, kao i da treba izbegavati boravak na otvorenom u najtoplijem delu
dana od 11 do 17 sati. U većem delu Srbije prognozirane vrednosti UV zraĉenja su u kategoriji
veoma opasne pojave, dok su na teritoriji Beograda, severnobanatskog, juţnobaĉkog, sremskog,
kolubarskog, podunavskog i braniĉevskog okruga u kategoriji opasne pojave.
Dermatolog dr Nevenka Dokmanović kaţe da visok nivo UV zraĉenja znaĉi da koţa
moţe lakše da izgori i da to ne mora da bude samo na plaţi, već i tokom šetnje po gradu,
prilikom odlaska na posao, sportskih aktivnosti na otvorenom. "Kada je visok nivo UV zraĉenja
vaţno je više voditi raĉuna o zaštiti koţe. U takvim prilikama preporuĉuje se nošenje šešira,
kaĉketa, nanošenje zaštitnih krema, a u periodu kada je najjaĉe sunce od 11 do 17 sati izbegavati
boravak napolju", naglasila je Dokmanović za Tanjug. Ona je istakla da je zaštita neophodna i
kada je oblaĉno i nije jako sunce, jer se moţe desiti da temperatura nije visoka, ali da je indeks
UV zraĉenja visok. Koţa sve pamti, te se tako moţe desiti da promene poput keratoza,
hiperpigmentacija ili najteţih oblika karcinoma kao što je melanom, nastanu za deset ili dvadeset
godina. "Ĉesto mi dolaze pacijentkinje sa promenama na koţi u smislu keratoza,
hiperpigmentacija, raznih pega na licu i kaţu da vode raĉuna, da se ne izlaţu suncu, ali da su im
se pojavile fleke. To je posledica nebrige o koţi moţda ĉak u ranom detinjstvu", pojasnila je ona.
Osim UV zraĉenja vaţno je koţu zaštititi i od infracrvenih IR-A zraka. Sagovornica
pojašnjava da UV-A i UV-B zraci prodiru samo na površinu koţe, dok infracrveni IR-A zraci
prodiru kroz celu koţu. "Zato treba voditi raĉuna kada biramo zaštitne kreme, jer treba birati one
koje osim UV-A i UV-B štite i od infracrvenih IR-A zraka", pojasnila je ona. Zaštita koţe od
sunca je ulaganje u zdravlje, jer je mnogo skuplje leĉenje promena na koţi koje moţe ići do
strašnih oboljenja kao što je maligni melanom, zakljuĉila je Dokmanović.
Voda i hrana koju NovosaĎani konzumiraju bezbedna
Na osnovu analiza 540 uzoraka gradske vode za piće, više od 90 odsto bilo je ispravno,
dok se voda iz javnog bunara “Sneţna Marija” ne preporuĉuje za
upotrebu, navode u Institutu za javno zdravlje Vojvodine sa
redovne konferencije, na kojoj je bilo reĉi o kvalitetu vazduha i
hrane. Od 120 uzoraka analiziranih uzoraka hrane u 11 je utvrĊeno
odstupanje od kriterijuma bezbednosti. “TakoĊe se kontrolišu
predmeti opšte upotrebe, u prethodnom periodu bila su 32 takva
uzroka, nije bilo neuobiĉajenih odstupanja od propisanih pravila.
Kontroliše se normalno i obroci organizovane društvene ishrane, 89 uzoraka je kontrolisano u
prethodnom periodu”, rekla je dr Sanja Bijelović iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine. S
obzirom na to da je letnji period onaj u kom se hrana najviše kvari zbog visoke temperature,
proveravali smo koliko ĉesto NovosaĊani kupuju na pijacama i na koji naĉin ĉuvaju hranu od
toplote. Savet je da namirnice kupujete u manjim koliĉinama i od proverenih prodavaca. Ukoliko
pazarite u marketima, obratite paţnju na rok trajanja proizvoda.
Izloţba "Poklon-zbirka Save Stepanova" u Galeriji Matice srpske
54
Izloţba "Poklon-zbirka Save Stepanova" je otvorena u ĉetvrtak, 18. jula, u Galeriji
Matice srpske. Sava Stepanov je kao kritiĉar, koji je tokom više decenija podrţavao, pomagao i
ohrabrivao savremene likovne stvaraoce, formirao znaĉajnu kolekciju umetniĉkih dela, koju je
poklonio Galeriji Matice srpske. Zbirka je nastajala spontano i zahvaljujući struĉnosti
kolekcionara, reflektuje karakter umetnosti svog vremena. Poklon-zbirka Save Stepanova sadrţi
75 umetniĉkih dela 57 autora koji su stvarali na vojvoĊanskom umetniĉkom prostoru u periodu
od šezdesetih godina 20. veka do poĉetka 21. veka. Pored raznovrsnosti likovnog izraza, Poklon-
zbirka Save Stepanova pokazuje izuzetno bogatstvo tehnika i tehnologija izrade umetniĉkih dela,
što je osobenost postmoderne umetnosti. Dela iz Poklon-zbirke Save Stepanova nastala su kao
produkt razliĉitih umetniĉkih linija i stremljenja i zbog toga se samo grubo posmatrano mogu
smestiti u kategorije konceptualne umetnosti, neoekspresionistiĉke prakse i geometrijske
apstrakcije.
Zahvaljujući poklonu Save Stepanova i izloţbi koja se tim povodom prireĊuje, noviju
srpsku umetnost je moguće sagledati iz perspektive likovnog kritiĉara koji je decenijama pratio
dešavanja na savremenoj umetniĉkoj sceni i ĉije su struĉnost i kompetentnost doprinele da
njegova zbirka odraţava najvaţnije momente, stvaraoce i karakter ove umetnosti. Autori izloţbe
su programski direktor Galerije Matice srpske, mr Danilo Vuksanović i kustoskinja Miroslava
Ţarkov. Izloţbu prati publikacija "Poklon-zbirka Save Stepanova" sa uvodnom reĉju upravnice
Galerije Matice srpske dr Tijane Palkovljević Bugarski, razgovorom sa darodavcem Savom
Stepanovim, koji je vodio Vuksanović, raspravnim tekstom Miroslave Ţarkov i katalogom
poklonjenih radova. Izloţba će biti otvorena do 7. septembra.
Dinar podrške preduzetnicama, a pet preduzetnicima
Ţene su vlasnice samo 31,7 odsto preduzetniĉkih radnji i firmi u Srbiji, a meĊu
preduzećima koja dobijaju sredstva na konkursima za
podršku razvoju biznisa tek je svaka peta u njihovom
vlasništvu. To preti da dodatno umanji uĉešće ţena u
privredi i doprinos ekonomskom razvoju, pokazao je
izveštaj NALED-a, pripremljen za potrebe Kancelarije UN
Women, u okviru projekta "Rodna analiza ekonomskih programa i finansijskih mera u Srbiji".
Izveštaj se fokusirao na skeniranje ĉetiri oblasti - programi podrške mikro, malim i srednjim
preduzećima na republiĉkom i lokalnom nivou, konkursi lokalnih samouprava za podršku
organizacijama civilnog društva i programi Fonda za inovacije - kao i na njihov efekat na rodnu
ravnopravnost. "Na šest konkursa sprovedenih na republiĉkom nivou u periodu 2016-2018.
godine dodeljeno je nešto više od milijardu dinara bespovratnih sredstava, od ĉega je 841,5
miliona pripalo firmama u vlasništvu muškaraca, a 183,7 miliona preduzetnicama ili samo 17,9
odsto ukupnog fonda", izjavila je Stanka Pejanović, ĉlanica UO NALED-a i izvršna
potpredsednica Grupe Gorenje. Prema njenim reĉima, na svaki dinar dodeljen ţenama, 4,6 dinara
otišlo je drugom polu. "Analiza pokazuje da su konkursi podjednako otvoreni i za muškarce i za
ţene, ali da postoji niz ograniĉenja koja indirektno diskriminišu ţene zbog ĉega muškarci ĉešće
dobijaju podršku", kaţe Pejanović.
NALED će, dodaje, tokom narednih meseci predstaviti celokupne nalaze, kao i preporuke
za unapreĊenja svim zainteresovanim stranama, resornim institucijama i široj javnosti, "nakon
ĉega ćemo kroz dijalog zajedno moći da traţimo najbolja rešenja za jaĉanje rodne ravnopravnosti
i ekonomsko osnaţivanje ţena u Srbiji". Prepreke na koje ţene nailaze najĉešće su postavljene u
55
uslovima konkursa, navodi se u izveštaju Medijskog biltena NALED-a. Kriterijumi su mahom
usmereni ka dodeli novca preraĊivaĉkim i izvoznim delatnostima gde su ţene tradicionalno
manje zastupljene. TakoĊe, programi su najĉešće otvoreni za privredna društva firme dok su
ţene sklonije osnivanju preduzetniĉkih radnji. Prednost imaju i preduzeća sa većim brojem
zaposlenih, intenzivnom proizvodnjom odnosno velikim brojem mašina i većim proizvodnim
objektima. Na kraju, neretko se kao sredstvo obezbeĊenja zahteva posedovanje nekretnine što
sve zajedno eliminiše većinu ţena s obzirom na to da su ţene vlasnici tek 24 odsto nepokretnosti
u Srbiji, konstatuje se u izveštaju NALED-a.
Poginuo pilot u padu sportskog aviona kod Zrenjanina
Pilot Vladimir Bulat (47) poginuo je jutros u padu sportskog aviona Zlin 526F kojim je
upravljao, kod sportskog aerodroma Eĉka kod Zrenjanina, saznaje RTV. Bulat, koji je inaĉe
predsednik Aerokluba Zrenjanin, izvodio je akrobatski let. Avion je iznenada pao i prednjim
delom se zabio u zemlju na dubini od oko dva metra. Nešto pre 13 ĉasova izvuĉeno je telo pilota
iz olupine aviona i konstatovana je smrt.
Drţava ćuti na Šešeljeve uvrede: Teodorović - graĎani neće
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj nastavio je, ovoga puta na svom Tviter
nalogu da vreĊa ţene i da im preti. Na meti Šešelja sada se našla Poverenica za ravnopravnost
Brankica Janković samo zato što je traţila da se oštro osude njegove izjave o novinarki Danasa
Sneţani Ĉongradin. Zbog teksta "Zašto nisam napisala izveštaj iz Srebrenice" Sneţana
Ĉongradin, novinarka Danasa, našla se na meti Vojislava Šešelja. Nije prvi put da je zbog svog
pisanja na meti ali je prvi put da napad stiţe sa skupštinske govornice. "Treba imati u vidu da
Vojislav Šešelj i njegov politiĉki sin Aleksandar Vuĉić pod kontrolom imaju ljude, mlade ljude,
koje su izmanipulisali i koji upadaju na tribine, prekidaju predstave, imaju neku vojsku mladih
nasilnih ljudi koju su spremi da se obraĉunaju sa poltiĉkim neistomišljenicima na tom nekom
ideološkom nivoi i ravni. Sve su pretnje ozbiljne, pogotovo u Srbiji", kaţe Ĉongradin.
Na uvrede i pretnje novinarki drţava je ćutala. Jedna od retkih institucija koja je stala u
zaštitu Sneţane Ĉongradin bila je kancelarija Poverenice za zaštitu ravnopravnosti. I baš zato na
meti Šešelja našla se poverenica Brankica Janković.
"Glupost napravismo pa za Poverenika za ravnopravnost postavismo Brankicu Janković.
Ona, jadnica, govori o seksizmu, a uopšte ne zna šta je to seks. Kolika je narasla, a pravi seks
nikada nije upoznala. Braćo ĉetnici, ima li neki dobrovoljac, bar mesec dana nekupan i s bradom
do pojasa", napisao je Šešelj.
Napad na jedinu istituciju koja je pokušala da je zaštiti, za novinarku Danasa je teţi od
uvreda njoj upućenih i kaţe da, kad se ne slaţu sa onim što ste napisali ili rekli, oni vas napadaju
i omalovaţavaju zato što se ţena ili muškarac. "Pozvaši ĉetnike, neokupane, da je siluju, to je u
odnosu na mene koja bi trebalo da bude zgaţena tenkom sa gusenicama, meni je to još teţe
palo", rekla je Ĉongradin.
Stevanović: Od pretnji strašnije ćutanje institucija
"Nije prvi put i slaţem se da je pretnje silovanjem i svako ko figurira u javnom prostoru
mora da vodi raĉuna šta govori i kako govori, pogotovo kada su u pitanju politiĉari, pogotovo
56
kada su u pitanju poslanici, tako da ova izjava za mene jeste strašna, ali ono što mi je još
strašnije, jeste što nadleţne institucije kao da ćute, kao da ignorišu sve ovo što se dešava, jer ovo
nije prvi put", kazala je Stevanović. Ako drţava ćuti, graĊani ne bi smeli, kaţe akademik Dušan
Teodorović i sam ĉesto na meti Vojislav Šešelja. "Kako mi moţemo da se ponašamo, kako mi
moţemo da se borimo. Ja sam obavio dva, tri telefonska razgovora, evo sad ću da kaţem javno -
mi smo rešili, profesorka Ljiljana Mijatović, Vida Petrović Škero, bivša predsednica Vrhovnog
suda, glumac Nikola Kojo, mi ćemo da tuţimo Vojislava Šešelja, zbog mrţnje", izjavio je
Teodorović.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković rekla je FoNetu da nema "ama
baš nikakav komentar" na uvrede koje joj je na društvenim mreţama uputio Vojislav Šešelj.
Petak,19.jul 2019.
I ja sam krezav Piše: Vesna Mališić*
Šta je to Aleksandra Vuĉića, koji je svakog bogovetnog dana prisutan na svim
televizijama, u svim dnevnicima, u jutarnjim i veĉernjim
terminima, u vanrednim i redovnim ukljuĉenjima i na
konferencijama za medije zbog kojih se prekidaju programi kad
god mu se prohte kao da će smak sveta – nateralo da napiše
autorski tekst Elita i plebs za dnevni list Politika?
Malo mu je bilo to što je o eliti već do sada rekao? Nije
dovoljno prezira i gaĊenja, kolektivno i poimence, prema njima
iskazao? Ili moţda nije imao prilike da pojasni ako mu je nešto ostalo nedoreĉeno?
Ili se neke soĉnije diskvalifikacije naknadno setio, a nisu mu pri ruci bile Maca ili Goca
da dopitaju ono što je ostalo nejasno. Zašto je, u stvari, predsednik Srbije napisao tekst u kome
nema niĉeg novog, nijedne nove ideje, nijedne nove uvrede, s istom metom i istom
argumentacijom?
Ĉak i konfuzan i stilski neujednaĉen toliko da će i laik prepoznati baš nepotrebnu pomoć
prijatelja koju je oĉiglednom uĉinila jedna reĉ „jerbo“ je Aleksandar Vuĉić do sada nikada u
javnom govoru nije upotrebio. Ali da se ne bavimo ontologijom nebitnog u tekstu za koji je
predsednik rekao da je najĉitaniji u poslednjih dvadeset godina, jer su „ljudi prepoznali da je
dubinski vaţan“. Šta je to, u stvari, dubinski vaţno?
Kada je 2015. godine Aleksandar Vuĉić prvi put pisao autorski tekst Moj odgovor njima,
zakljuĉio je da za svoje istorijske zamisli nema podršku elite i da su zato on i njegova Vlada
prinuĊeni da sanjaju sami.
Njegov novi tekst Elita i plebs pokazao je u kakvoj se noćnoj mori Srbija u meĊuvremenu
našla, sa vlašću bez jasnog fokusa i sa konfuzijom kao najvaţnijim instrumentom vladanja.
Ilustracija je i inverzija u tekstu jer predsednik, koji na uzdi drţi celo društvo, cvili kao ugroţena
manjina koju teroriše neka nepostojeća većina.
I zato mora još jednom (na mrţnji i antagonizmu) da prikupi svoje biraĉko telo u
paniĉnom strahu da konci koji se već izvlaĉe mogu da oparaju carevo novo odelo
57
Iako izgleda da je tekst niĉim izazvan, moţda ga je ipak podstaklo novo istraţivanje
BIRODI, po kome vladajuću stranku uglavnom podrţavaju stariji i siromašni graĊani niţeg i
srednjeg obrazovanja, a preko 58 odsto glasaĉa SNS ima samo osnovno i niţe obrazovanje.
Iz toga sledi zakljuĉak da se ova vlast odrţava „na strahu i traumi tranzicionih gubitnika“. Znao
je to predsednik i bez ovog istraţivanja. Ima i on svoja svakodnevna merenja podrške.
Zato je verovatno i nervozan u poslednje vreme. Pa cela strategija njegove populistiĉke
vlasti okrenuta je ka njima, oni su njegovo biraĉko telo. Antielitizam i antipluralizam je suština
njegove politika.
Koliku je samo energiju uloţio da ih drţi u zaleĊenoj virtuelnoj slici koju mora da
odrţava svakodnevnim dozama brige, pretnji i obećanja. I sad neko javno sugeriše da se taj led
topi. A treţnjenje je zarazno kao virus. Uz SNS je, prema nalazu BIRODI, danas 35 odsto
graĊana.
Pošto je istina ovde subverzivna delatnost, šef poslaniĉkog kluba SNS Aleksandar
Martinović istraţivanje je nazvao opasnom pojavom sa elementima kriviĉnog dela. Samo što nije
rekao da glasnika treba strpati u zatvor. I verovatno pravi okidaĉ za Vuĉićev autorski tekst je
njegova nova muka, koja nije mala, kako da saĉuva ono što je osvojio.
I da zapuši rupe na buretu iz kojeg curi na sve strane. Napad na elitu je samo sredstvo da
se zastraše biraĉi koji bi glasali za opoziciju i homogenizuju oni koji će glasati za vlast.
Tekst je poruka njima: oni vas poniţavaju, ja vas branim. Za njih ste niţe vredni, ja
ĉuvam vaše dostojanstvo. Oni hoće da vas pljaĉkaju, ja im to neću dozvoliti. Za njih ste krezavi,
stari i neobrazovani, za mene ste superiorni jer cenim marljivost i znanje a ne diplome.
Oni preziru vas i preziru Srbiju, ja prezirem njih. Zato ću ja biti vaš glas. Ja ću se boriti za
vas. Ja sam narod. I ja sam krezav. I spreman sam da branim vaše pravo da birate mene na
sledećim izborima. To je poenta njegovog teksta.
Šta je još ostalo predsedniku? Da iskušava podršku stranke najavljujući svoje povlaĉenje
i da prati reakcije istaknutih pretendenata na stranaĉki presto, da još brutalnije kriminalizuje
kritiĉare vlasti i da pojaĉa pretnje i uterivanje straha. (Videti transkript presretnutog razgovora
Vuka Jeremića i Milana Roćena). Jer izborna kampanja je poĉela. A o pobedi se radi. (NIN)
*Danas, 19. jula 2019.
Novo targetiranje medija i nevladinih organizacija u Skupštini
Posle emisije "360 stepeni" na N1, koja se bavila stanjem u medijima i hajkama u
tabloidima i javnom govoru, poslanici Skupštine Srbije su, umesto da se bave dnevnim redom
sednice, nastavili da zloupotrebljavaju svoj poloţaj i u direktnom prenosu zasedanja na RTS-u
etiketirali N1 kao "antidrţavnu" televiziju ali i domaće nedeljnike kao "antisrpske" "To je u
stvari televizija samo po nazivu, jedan agitprop novog DOS-a koji se zove Savez za Srbiju i koji
24 sata, mislim na televiziju N1 - sad slobodno neka me ponovo razapnu, mene i sve moje
kolege - vodi jednu besomuĉnu, ubitaĉnu kampanju protiv predsednika Republike, protiv Vlade
Srbije, protiv pojedinih narodnih poslanika ", rekao je šef poslaniĉke grupe Srpske napredne
stranke Aleksandar Martinović. On je dodao da nije zaboravio "ni sve druge medije koji su
navodno neslobodni". "Poput Vremena, NIN-a, Nedeljnika, Novog magazina, na ĉijim
stranicama moţete da proĉitate samo najmonstruoznije laţi i nesitine o Aleksandru Vuĉiću,
ministrima, pojedinim narodnim poslanicima, Srbiji kao drţavi... Sad je samo nagradno pitanje
58
ko je sledeći od nas na udaru, tih takozvanih medija koji su neslobodni, koga će sad da uzmu na
nišan ovi sa N1, vremena, Danasa, Nedeljnika, Novog magazina itd", rekao je Martinović.
Aleksandar Šešelj iz Srpske radikalne stranke je u Skupštini Srbije rekao da nevladine
organizacije finansiraju dnevne i nedeljne listove. "Iste te medije o kojima je govorio Martinović
- i Vreme i Danas i ostale. A oni su najpoznatiji po tome što je za njih Kosovo nezavisna drţava,
u Srebrenici se desio genocid, Srbi su genocidan narod, narod ratnih zloĉinaca, zaostao,
primitivan, krezub i kakav sve ne", rekao je Šešelj.
Podsetimo, povodom istupa i uvreda koje je u Narodnoj skupštini nedavno izgovorio
Martinović, redakcije CINS-a, BIRN-a, Istinomera, TV N1, nedeljnika Vreme i nevladine
organizacije Transparentnost Srbije i CRTA zatraţile su da se prestane sa zloupotrebom
institucija za obraĉun sa nezavisnim medijima i organizacijama civilnog društva.
Poslanici i o Stefanovićevoj diplomi, Đilasu, Tribunalu...
Poslanici su tokom rasprave o amandmanima na set zakona iz oblasti trgovine, osim o
medijima, raspravljali i o diplomi ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, o liderima
Saveza za Srbiju, Draganu Đilasu i Bošku Obradoviću, ali i o tribunalu u Hagu. Naprednjaci su
pohvalili radikale što dolaze na sednice i iznose ideje o zakonima, a poslanici tih stranaka su
najveći deo vremena za raspravu utrošili na ponavljanje oštrih kritika i optuţbi na raĉun dela
opozicije koji bojkotuje rad parlamenta.
Predsednik poslaniĉke grupe SNS Aleksandar Martinović više puta je ponovio da je
ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović dao na uvid svoj studentski dosije i upitao ĉiju
će diplomu sada traţiti opozicija. Martinović je izrazio sumnju u validnost diplome lidera Dveri
Boška Obradovića, jer mu je kako je rekao, "ĉudno da neko ko je završio knjiţevnost, ne zna da
se izraţava i pogrešno akcentuje". On je ponovio da je predsednik Srbije Aleksandar Vuĉić
diplomirao sa prosekom većim od devet i pozvao lidera Nove stranke Zorana Ţivkovića,
predsednika Stranke slobode i pravde Dragana Djilasa i ĉlana Demokratske stranke Gorana
Ješića da pokaţu svoje diplome.
Poslanik SRS Aleksandar Šešelj ocenio je da se predloţenim izmenama zakona iz oblasti
trgovine pokušava ispravljanje stanja u koje je Srbija dovedena posle 5. oktobra. "Ako se
sistemski borimo protiv korupcije, kozmetiĉke izmene zakona nam neće pomoći", ocenio je
Šešelj i dodao da se protiv najvećih tajkuna kampanja vodi samo u novinama, dok istraţnih
postupaka nema. On je upitao vladajuću većinu da li je "raskrstila" sa DOS-om s obzirom na to
da je aktuelni ministar trgovine Rasim Ljajić bio ĉlan svih kabineta Vlade Srbije od 2000.
godine.
Poslanici su tokom prepodnevnog zasedanja govorili i o Haškom tribunalu pa je
poslanica SRS Vjerica Radeta istakla da je to politiĉki sud i najomraţenija institucija u Srbiji,
dok je socijalista NeĊo Jovanović uporedio sud u Hagu sa sudom u Nirnbergu gde se sudilo
nemaĉkim zloĉincima iz Drugog svetskog rata. "U Hagu je osuĊeno 90 odsto Srba, i 10 odsto
pripadnika ostalih naroda, što je stavljanje Srbije na medjunarodni stub srama i mi to nikada
nećemo prihvatiti", rekao je Jovanović.
Poslanik Narodne seljaĉke stranke Marjan Ristiĉević traţio je da trţišna inspekcija uĊe u
RTS i proveri poslovanje pošto, kako je naveo, zaposleni imaju veoma male, a urednici ogromne
plate.
Inaĉe, predlozima Zakona o trgovini i o robnim berzana, kao i izmenama zakona o
elektronskoj trgovini, dodatno se reguliše oblast elektronske trgovina, definiše se pojam
59
elektronske prodavnice i elektronske platforme, posebno se reguliše isticanje cena u e-trgovini, a
uvedene su i posebne mere za suzbijanje sive ekonomije.
Sporna dokumentacija Stefanovića - od ŠV obrasca do proseka
Univerzitet Megatrend pokazao je novinskoj agenciji Tanjug studentski dosije ministra
unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića. Iako su na Megatrendu na taj naĉin ţeleli da stave
taĉku na sluĉaj osporavanja osnovnih studija ministra, delovi dokumentacije koji su dospeli u
javnost zapravo su otvorili nove sumnje - u verodostojnost pokazanih papira. Obelodanio je
Univerzitet Megatrend studentski dosije Nebojše Stefanovića. U spisima šture informacije o
predmetima, ocenama, godini upisa na studije, ali i datum kada je ministar unutrašnjih poslova
preuzeo diplomu. "Postoji dokumentacija da je ceo postupak raĊen po zakonu da moţete se
uveriti u administraciji, proveriti svu tu dokumentaciju", rekao je Ljubiša Rakić, predsednik
Saveta Univerziteta Megatrend.
Ipak, to mogu samo medijske kuće sa ekskluzivnim pristupom Megatrendovoj arhivi. Što
je u ovom sluĉaju bila novinska agencija Tanjug. Novinari te kuće prva su ekipa sa zahtevom za
uvid u dosije potpredsednika vlade, tvdre u Megatrendu. Iako baš nije tako. Dokaze o
studentskim danima Nebojše Stefanovića je još u martu zatraţio novinar nedeljnika "Vreme".
Ali, bez uspeha. "Ja mogu da kaţem da ovu situaciju tumaĉim kao nepotrebnu politizaciju koja
nanosi štetu i ugledu univerziteta, ali i ugledu viskog školstva i konaĉno ugledu naše zemlje",
kazao je Rakić
Akademik koji je u ĉetvrtak govorio za Tanjug, u petak za N1 kaţe da je na odmoru. Da
govori za N1 odbio je i rektor Megatrenda Mića Jovanović. A nelogiĉnosti koje bi trebalo da
razjasne je pregršt. Na nedoslednosti ukazuje novinar portala Fake news tragaĉ. "Neki brojevi
fale delovodni, fali ocena proseĉna Nebojši Stefanoviću. Njemu nije izvedena, a nekim drugim
ljudima jeste. Njegov broj predemat je 20, sve ostale proseĉne ocene ne uklapaju se prosto u taj
broj predmeta. Matematiĉki je nemoguće da je to proseĉna ocena ukoliko je broj predmeta 20.
Akademik koji je govorio ispred Megatrenda je rekao da je to jedini smer, meĊutim imaju još
jedan smer koji je naveden u delovodnoj knjizi. ŠV obrazac je isto upitan i sporan. Heftalica je
potpuno nova i to aluminijumska bez ikakvih tragova korozije. Ko je iole radio sa starim
papirima, prosto zna da se uhvati malo korozija i ranije su preteţno bakarne korišćenje. Vidi se
kriva linija na fotografiji sa jedne strane, deluje kao da je seĉeno makazama", objašnjava Lazar
Ĉovs iz Fake news tragaĉa.
I tu dilemama bez razjašnjena nije kraj. Jer, sve i da su studije londonske škole u Centru
Sava postojale, u dokumentaciji se vidi da su trajale tri godine. Kako je onda diploma trogodišnje
poslovne škole mogla biti nostrifikovana kao ĉetvorogodišnja fakultetska? To jest, kako je šesti
stepen struĉne spreme ministru priznat kao sedmi?
Vozila sa nečitljivim brojevima ne mogu da se registriju
Novi pravilnik MUP -a, koji je danas stupio na snagu,
predviĊa da sva vozila iz uvoza kojima pri prvoj registraciji ne
moţe da se oĉita broj motora i šasije neće ni moći da se registruju
u Srbiji. Ukoliko se od danas u agenciji vlasniku kaţu da ne
mogu da se oĉitaju pomenuti brojevi, to vozilo u Srbiji će moći
samo da se iskoristi za delove, objašnjeno je Tanjugu u MUP-u.
60
Pravilnik to pooštrava kako bi se izbegli pokušaji uvoza ukradenih vozila koja su
podvaljena neopreznim kupcima. Stari pravilnik je, takoĊe, predviĊao da vozilo ĉiji brojevi šasije
i motora ne mogu da se oĉitaju moraju da se podvrgnu forenziĉkom pregledu ili veštaĉenju pri
MUP-u, a novim pravilnikom je propisana detaljna procedura. U tim sluĉajevima tehniĉki
pregled vlasnika vozila šalje u policiju da dobije uverenje da su brojevi neĉitljivi nakon ĉega
policija šalje na forenziĉko veštaĉenje. Novo je to što oni koji su do sada to radili, utiskivali
brojeve nakon veštaĉenja, moći će to da rade do 19. januara, a u meĊuvremenu će morati, ko
bude hteo to da radi na dalje ,da dobije novo ovlašćenje od MUP-a. TakoĊe, biće taĉno propisano
ko i kako moţe da ukucava te brojeve.
Pravilnik predviĊa da moţe da ide na ukucavanje samo vozilo koje je upisano u
jedinstveni registar, što znaĉi da moţe prvi put da se registruje vozilo u Srbiji samo ako je u tom
trenutku sve apsolutno ĉitljivo. Do sada su vozilo iz uvoza sa neĉitljivim brojevima prilikom
prve registracije mogla da idu na ukucavanje. Tako da za vozila koja su već bila registrovana u
Srbiji ništa se ne menja. Predlog je da se za oĉitavanje brojeva šasije i motora forenziĉkom
analizom, što se inaĉe već godinama radi u policiji u Despota Stefana, plati ako oĉitavanje uspe
3.000 dinara za motor, a za šasiju 5.000 dinara. Za veštaĉenje u MUP - u, ako forenziĉka analiza
ne uspe da oĉita brojeve, predloţena je cena 25.000 dinara. Veštaĉenje neće morati da se radi u
MUP - u već će moći da ga rade i sudski veštaci koji će imati svoje cene.
Štampanje rešenja i ostalih podneska i na Brajevom pismu
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević naloţio je
Republiĉkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje
štampanje rešenja i ostalih podneska iz nadleţnosti Fonda i na
Brajevom pismu. "Cilj Vlade Srbije je izgradnja drţave po
meri svih graĊana, a štampanjem rešenja na Brajevom pismu
dodatno unapreĊuje poloţaj slepih i slabovidih osoba i
omogućava im lakšu upotrebu neophodne dokumentacije“,
rekao je ministar i dodao da i drugi drţavni organi treba da
slede primer Ministarstva. U cilju uklanjanja prepreka koje onemogućavaju participaciju slepih i
slabovidih osoba, kao i radi prevazilaţenja problema sa kojima se suoĉavaju, Ministarstvo je za
potrebe Saveza slepih Srbije, a na inicijativu predsednika Srbije u toku 2017. godine obezbedilo
nabavku dva Brajeva štampaĉa sa pratećom opremom u ukupnom iznosu od 5.234.504 dinara.
Realizacijom navedene inicijative doslednije će se primenjivati odredbe Zakona o spreĉavanju
diskriminacija osoba sa invaliditetom, kojima je utvrĊeno da su organi javne vlasti duţni da
preduzimaju mere za obezbeĊenje ravnopravnosti osoba sa invaliditetom u postupcima pred tim
organima, kao i da osobama sa invaliditetom obezbede uţivanje prava bez diskriminacije, navodi
se u saopštenju.
Novi Pazar: Zabranjena prodaja alkohola posle 21 sat u trgovinama
Trgovinske radnje u Novom Pazaru, posle 21 sat, ne mogu da prodaju alkoholna pića, a
zabranjena je i prodaja pirotehniĉkih sredstva i druge robe koja moţe da utiĉe na remećenje
javnog reda i mira. Za prekršioce ove zabrane predviĊene su veoma visoke kazne. Ovo se navodi
u odluci koju je novopazarski gradski parlament usvojio na poslednjem zasedanju, a kojom je
odreĊeno i radno vreme za ugostiteljske objekte. Nova mera će najviše uticati na promet u
61
ugostiteljskim objektima i prodavnicama. Prema ovoj odluci, za kršenje te odredbe pravno lice
će biti kaţnjeno sa 60.000 dinara, a odgovorno sa 10.000 dinara. Ukoliko je alkohol prodao
preduzetnik, kazna je 30.000 dinara.
Pored toga, tim dokumentom propisana su i radna vremena ugostiteljskih objekata na
teritoriji Novog Pazara, u zavisnosti od toga da li se u njima sluţi alkohol, da li se nalaze u
stambenim zgradama i emituju li muziku. Maksimalno radno vreme za objekte u kojima se sluţi
hrana i alkohol, a ne nalaze se u stambenim zgradama, radnim danima je od sedam sati ujutru do
ponoći, a petkom i subotom do jedan sat posle ponoći. Izuzetak su barovi, noćni barovi i disko
barovi koji mogu da rade od 20 sati do dva sata posle ponoći. Objekti koji sluţe hranu, a ne i
alkoholna pića, mogu raditi svakog dana non-stop. Kafići, barovi i restorani koji se nalaze u
stambenim zgradama, a sluţe alkoholna pića, mogu raditi od šest sati ujutru do ponoći svakog
dana osim petka i subote kada im je dozvoljen rad do jednog sata posle ponoći. Ugostiteljski
objekti bez alkohola mogu da rade non-stop.
Veţbanje u srednjim godinama produţava ţivot
Ĉak i ako su u mlaĊim godinama bile neaktivne, sredoveĉne i starije osobe koje nedeljno
veţbaju minimalno preporuĉeno vreme mogu ţiveti duţe od
vršnjaka koji ţivot provode sedeći, pokazuje novo britansko
istraţivanje. Fiziĉka aktivnost odavno je povezana s niţim
rizikom za kardiovaskualrne bolesti i odreĊene vrste
karcinoma. Većina dosadašnjih istraţivanja bavila se
navikama veţbanja u odreĊenom razdoblju ţivota, a ne
obrascima ponašanja kroz duţe vremensko razdoblje,
navode nauĉnici u radu objavljenom u ĉasopisu BMJ. Za
potrebe sadašnje studije nauĉnici su ocenili nivo aktivnosti u nekoliko navrata tokom
osmogodišnjeg razdoblja u grupi od 14.599 muškaraca i ţena koji su na poĉetku istraţivanja bili
u starosnoj dobi od 40 do 80 godina. Nakon prvih osam godina nauĉnici su poĉeli da prate
smrtnost daljnih 12,5 godina. U tom razdoblju umrlo je 3.148 ispitanika od kojih je 950 podleglo
kardiovaskularnim bolestima, a 1.091 je umrlo zbog raka. Nauĉnici su merili telesne aktivnosti
tokom posla i slobodnog vremena mereći potrošnju energije po kilogramu telesne teţine.
Porast aktivnosti koji znaĉi prelazak iz "sedelaĉkog" naĉina ţivota u aktivni (to je po
preporukama Svetske zdravstvene organizacije najmanje 150 minuta nedeljno umerene telesne
aktivnosti) bio je povezan s 24 posto manjim rizikom smrti od bilo kojeg uzroka, 29 posto
manjim rizikom od kardiovaskularnih smrti i 11 posto manjim rizikom od smrti od raka u
poreĊenju sa onima koji su nastavili da ţive neaktivno. “To šalje snaţnu poruku svima nama, bez
obzira na to kakve su sada naše ţivotne okolnosti, da nikad nije kasno ugraditi telesne aktivnosti
u dnevni ritam kako bi se uţivalo u duţem zdravijem ţivotu”, kaţe Soren Brage, autor studije i
nauĉnik sa Univerziteta Kembridţ u Velikoj Britaniji. “Svakome je aktivniji ţivot koristio”, kaţe
Brage. “To se odnosi i na podgrupe ljudi koje su već patile od nekog ozbiljnog hroniĉnog stanja
poput srĉane bolesti ili raka na poĉetku istraţivanja”, dodao je. Smanjeni rizik od smrti povezan
s povećanim aktivnostima postojao je bez obzira na to koliko se u prošlosti veţbalo i bez obzira
na poboljšanja, pa ĉak i pogoršanja drugih faktora rizika poput ishrane, telesne teţine, istorije
bolesti, krvnog pritiska i nivoa holesterola toekom niza prethodnih godina.
U poreĊenju s dosledno neaktivnim osobama odrasle osobe, koje su prešle iz "sedelaĉke"
grupe u onu s niţim nivoom telesnih aktivnosti, imale su rizik od smrti bilo kojeg uzroka 24
62
posto manji, a kod ljudi koji su dosegli srednji nivo aktivnosti rizik je bio 38 posto manji. Kod
odraslih u grupi visoko aktivnih osoba rizik smrti bio je 42 posto manji. Nauĉnici su izraĉunali
da to na nivou stanovništva znaĉi da bi se s najmanje 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno
moglo spreĉiti 46 posto smrti povezanih s telesnom neaktivnosti.
Rezultati studije osnaţuju dokaze koji sugerišu da promene navika veţbanja kasnije u
ţivotu mogu rezultovati promenama, kaţe dr I-Min Lee, nauĉnik s harvardske škole javnog
zdravlja "T.H. Chan" i "Brigham" ţenske bolnice u Bostonu, koji nije bio ukljuĉen u istraţivanje.
Druge studije koje su nasumiĉno rasporeĊivale neaktivne osobe u grupe koje su poĉele da
veţbaju ili nastavile da ţive sedelaĉki, utvrdile su izmeĊu ostalog, da poĉetak veţbanja moţe
poboljšati krvni pritisak, nivo šećera u krvi, nivo holesterola i upalne promene, kao i smanjiti
abdominalno masno tkivo, rekao je Lee. “UvoĊenje telesnih aktivnosti u srednjim godinama
moţe produţiti ţivotni vek”, istiĉe on.
Trudnice i porodilje od sada mogu da prijave poslodavce
Na sajtu Ministarstva u okviru kategorije Registri biće objavljen poseban spisak svih onih
poslodavaca kod kojih se dokaţe da su prekršili zakon i radnicama porodiljama i trudnicama
uskratili prava koja im pripadaju. Na sastanku ministra za rad, socijalna i boraĉka pitanja Zorana
ĐorĊevića sa predstavnicima Centara za mame i inspekcijskih sluţbi, dogovoren je detaljan plan
kada je u pitanju rešavanje tog problema. Biće formirana posebna opcija za trudnice i porodilje,
u okviru broja 0800 300 307 za prijavu nepravilnosti u oblasti rada, kako bi one lakše i brţe
Inspekciji rada mogle da prijave poslodavce koji su prekršili zakon i time im uskratili prava koja
im pripadaju, istiĉe ministar ĐorĊević.
"Inspekcija će sa duţnom paţnjom da se ophodi prema takvim sluĉajevima i u sluĉaju da
postoji bilo kakvo kršenje zakona prema trudnicama i porodiljama, oni će biti sankcionisani u
skladu sa zakonom, a isti poslodavci će biti objavljeni u Registru kako bi naši graĊani imali
informaciju koji su to poslodavci koji na taj naĉin krše zakon"
Direktorka Centra za mame Jovana Ruţiĉić smatra da će ta inicijativa znaĉiti trudnicama
i porodiljama da ostvare svoja prava, a dogovoreno rešenje će znaĉajno poboljšati i ubrzati naĉin
prijavljivanja kršenja prava kojima su trudnice i porodilje izloţene
Unija poslodavaca Srbije podrţava zakon kojim se štite prava trudnica i porodilja, kaţe
predsednik te unije Nebojša Atanacković. "Mi ţelimo da se naši poslodavci ponašaju u skladu sa
zakonom,da svi prihvataju propisane norme ne bi li na taj naĉin,praktiĉno bili na isti naĉin
konkurentni. Ako neki poslodavac radi suprotno tome on praktiĉno, na neki naĉin krši prava
drugih poslodavaca."
Uz pomoć pojaĉanih inspekcijskih nadzora i medijske kampanje ministar ĐorĊević veruje
da će uspeti da se stane na put onima koji grubo krše zakon i dodaje da je dijalog izmeĊu
Ministarstva i nevladinog sektora vaţan u rešavanju tog problema.
Osam bolnica u Srbiji ugovorile nabavku laparoskopske opreme
Osam bolnica u Srbiji dobile su danas ugovore o nabavci laparoskopskih stubova i
prateće opreme za minimalno invazivnu laparoskopsku hirurgiju, a ministar zdravlja Zlatibor
Lonĉar istakao je da će pacijenti u Srbiji prvi put biti operisani najsavremenijim aparatima koji
se primenjuju i u bolnicama u Londonu ili Parizu. Ugovore o nabavci laparoskopskih stubova
63
dobile su opšte bolnice u Jagodini, Poţarevcu, Novom Pazaru, Kragujevcu, Valjevu, Kruševcu,
Loznici i Leskovcu u okviru projekta "Lapserb" koji sprovodi Ministarstvo zdravlja.
Nepravilnosti u klanicama u Sremu, reagovala inspekcija
Veći broj nepravilnosti u subjektima koji se bave preradom hrane ţivotinjskog porekla
zabeleţen je u Sremskom okrugu prilikom pojaĉanog nadzora
veterinarske inspekcije, saopštilo je Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U objektu koji se
bavi preradom mesa "Gozba doo" iz Vojke u opštini Stara
Pazova u trenutku kontrole zateĉeno je klanje svinja, pri ĉemu
nisu bili poštovani opšti uslovi higijene hrane, a u prostoriji za
rasecanje mesa zateĉen je neispravan sterilizator. Inspektori su privremeno zabranili klanje,
rasecanje i dalji proces proizvodnje. Klanica je u toku dana kupila nove sterilizatore, ispravila
nedostatke, a mesno nadleţni inspektor je obavio dodatnu proveru u poslepodnevnim ĉasovima i
subjektu dozvolio dalji rad. U objektu za klanje i preradu mesa papkara "Sremac" iz InĊije
konstatovan je veći broj nedostataka kad je reĉ o uslovima higijene hrane ţivotinjskog porekla,
kao i 416 kilograma hrane ţivotinjskog porekla koja je bila neobeleţena, neoznaĉena i kojoj nije
moguće utvrditi sledljivost. Ta hrana je proglašena nebezbednom, stavljena van prometa i poslata
na neškodljivo uništenje u prisustvu veterinarskih inspektora. Pomenutom subjektu u poslovanju
hranom doneta je mera zabrane upotrebe prostorija i opreme do otklanjanja nedostataka.
Najčešća imena u Srbiji - Sofija i Luka
U poslednjih nekoliko godina sve je više devojĉica koje se zovu Ema, Una, Anja, Tea i
Iva, dok deĉacima daju imena apostola i svetaca, mada se još "dobro drţe" Stefan, Lazar, Filip i
Vuk, navodi se u podacima Republiĉkog zavoda za statistiku. Na tronu popularnosti kod deĉaka i
dalje suvereno stoji ime Luka, a za njim slede Stefan, Lazar, Filip, Vuk i Nikola, prenosi
"Politika". Najveći broj devojĉica, koje su prethodne godine iznesene iz porodilišta širom zemlje,
nose ime Sofija, a slede Dunja, Sara, Teodora, Milica i Nikolina. Kako navodi list, Sofija je i
inaĉe najpopularnije ime za devojĉice u svetu. Ime Luka je najpopularnije muško ime u
Hrvatskoj, a meĊu 10 najpopularnijih je i u Sloveniji, dodaje "Politika".
Šta donosi nacrt Zakona o sluţbenoj upotrebi jezika i pisma
Nacrt Zakona o sluţbenoj upotrebi jezika i pisma trebalo bi za vreme jesenjeg zasedanja
da se naĊe pred poslanicima. Takozvani "Zakon o zaštiti srpskoj jezika i ćirilice" trebalo bi da
formalizuje prednost ćirilice u odnosu na litinicu u javnom prostoru, ali to se neće odraziti na
steĉena i postojeća prava nacionalnih manjina na korišćenje i upotrebu jezika i pisma, tvrde u
Ministarstvu kulture i informisanja. http://www.rtv.rs/sr_lat/politika/sta-donosi-nacrt-zakona-o-
sluzbenoj-upotrebi-jezika-i-pisma-(audio)_1034208.html
NBS kupila 30 miliona evra, kurs dinara 117,75
Zvaniĉni srednji kurs dinara iznosiće danas 117,7502 dinara za evro, što je neznatna
promena u odnosu na juĉe, objavila je Narodna banka Srbije. NBS je kupila na meĊubankarskom
64
deviznom trţištu 30 miliona evra kako bi ublaţila prekomerne dnevne oscilacije kursa, ĉime je
ukupan iznos koji je kupila od poĉetka godine povećan na jednu milijardu i 670 miliona evra,
dok je prodala 130 miliona. Dinar će prema evru biti jaĉi za 0,1 odsto na meseĉnom i za 0,3
procenta na godišnjem nivou, a u odnosu na poĉetak godine jaĉi za 0,4 procenta. Indikativni kurs
dinara prema dolaru je oslabio juĉe za 0,2 posto na 104,9561 dinara za dolar. Dinar je prema
dolaru jaĉi za 0,4 odsto nego pre mesec dana, na godišnjem nivou je slabiji za 3,4 posto, a od
poĉetka godine je u padu za 1,5 procenata. Najjaĉi kurs domaće valute prema evru u ovoj godini
bio je 17. jula i iznosio je 117,7191 dinara za evro, a najslabiji je zabeleţen 29. januara, kada je
jedan evro koštao 118,4940 dinara.
Ljajić otvorio renovirani turistički kompleks u Jošaničkoj banji
Potpredsednik vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić otvorio
je danas renovirani turistiĉki kompleks u Jošaniĉkoj banji, ĉime je
stvorena osnova za oţivljavanje banje kao nove turistiĉke destinacije.
„Jošaniĉka banja je do sada imala toplu vodu, ali nije imala turistiĉki
proizvod i nije imala adekvatnu turistiĉku ponudu i zato je u nekom
smislu bila 'crna rupa' kada govorimo o banjskom turizmu i turizmu u
Srbiji, uprkos svim pogodnostima koje banja ima“, rekao je ministar.
Ljajić je ukazao da postoji dosta razloga za oţivljavanje ove
destinacije, navodeći da Jošaniĉka banja ima jedan od najtoplijih izvora mineralne vode i da
lekovita svojstva nisu ništa manja od onih koje imaju Vrnjaĉka ili Sokobanja. „Kljuĉni problem
je bio taj što od 1978. godine, kada je izgraĊen hotel koji nikada nije otvoren, nijedan dinar nije
uloţen u turizam u Jošaniĉkoj banji“, naveo je on. MeĊutim, kao najveću prednost banje, Ljajić
je istakao blizinu Kopaonika, druge najveće turistiĉke destinacije u zemlji koja je svega 25
kilometara udaljena od Jošaniĉke banje.
Ministar je ukazao da Jošaniĉka banja zajedno sa Novim Pazarom, Kopanikom i
Kraljevom treba da ima jedinstvenu turistiĉku ponudu i naveo da je ovo najbolji trenutak za
objedinjavanje sadrţaja jer će ovaj region biti dostupniji zbog otvaranja aerodroma u LaĊevcima
koji će za nekoliko meseci poĉeti sa komercijalnim letovima, a u planu je i poĉetak radova na
izgradnji Moravskog koridora. Ljajić je rekao da će drţava u Jošaniĉkoj banji nastaviti da
investira kako bi ponudu uĉinila još raznovrsnijom, ali i pozvao privatni sektor da ulaţe u razvoj
smeštajnih kapaciteta i celokupne ponude.
Predsednik opštine Raška, Ignjat Rakitić, je rekao da je posle tri godine otvoren banjski
kompleks i istakao da je Jošaniĉka banja dostigla nivo na kome se više ne moţe govoriti samo o
potencijalima, već i o konkretnim sadrţajima koji su u ponudi. Zajedniĉkim ulaganjem
Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i opštine Raška renovirano je novo kupatilo,
izgraĊeno je blatno kupatilo i blatište za sazrevanje blata, završeni su i radovi na izgradnji
otvorenog bazena, finske saune, letnje bašte i ureĊene su parkovske površine. Za realizaciju ovih
projekata, ministarstvo je opredelilo 29,9 miliona dinara, a opština Raška 9,5 miliona dinara.
NBS: Privrednici očekuju inflaciju u granicama cilja
Inflaciona oĉekivanja finansijskog sektora i privrede za godinu i za dve godine unapred
nastavila su da se kreću u granicama cilja od tri procenta uz mogućnost odstupanja od plus/minus
1,5 posto, pokazuju rezultati junske ankete Narodne banke Srbije. Inflaciona oĉekivanja za
65
godinu dana unapred niţa su u junu nego u maju i iznose 2,8 procenata kod finansijskog sektora i
2,5 odsto kod privrede. Kada je reĉ o inflacionim oĉekivanjima za dve godine unapred,
finansijski sektor je u junu zadrţao oĉekivanja na centralnoj vrednosti cilja (tri procenta), dok su
oĉekivanja sektora privrede blago sniţena u odnosu na maj i iznose 2,8 odsto. "Postignuta
usidrenost inflacionih oĉekivanja doprinosi povećanju efikasnosti monetarne politike u
odrţavanju niske, stabilne i predvidive inflacije u srednjem roku, što je jedan od neophodnih
preduslova odrţivog privrednog rasta", kaţu u NBS.
Subota,20.jul 2019.
Putnička vozila čekaju na granici po 30 minuta
Prema najnovijim informacijama Uprave graniĉne policije, jutros putniĉka vozila na ulaz
i izlaz iz naše zemlje ĉekaju 30 minuta, saopštio je Auto-moto
savez Srbije. Na ulaz u Srbiju na graniĉnim prelazima Horgoš i
Batrovci ĉeka se po 30 minuta. Na izlaz iz Srbije na Gradini i
Gostunu zadrţavanja za putniĉka vozila su po 30 minuta. AMS
S ukazuje da ĉesto dolazi do formiranja duţih kolona vozila na
ulazu i na izlazu iz MaĊarske i Hrvatske, tada zadrţavanja mogu
biti višesatna i duţa u odnosu na zadrţavanje koje vozaĉe
oĉekuje na našim graniĉnim prelazima. Teretna vozila na Horgošu ĉekaju 60 minuta na izlaz iz
zemlje.
Skat: Sedam Srba je bilo ključno, zamislite šta moţe 7 miliona
U Beogradu je veĉeras premijerno prikazan dokumentarac "Apolo 11" posvećen
ameriĉkom sletanju na Mesec pre 50. godina. Uoĉi premijere filma, okupljenima se obratio
ambasador SAD u Srbiji Kajl Skat, koji je poruĉio da mu je ĉast što će predstaviti film srpskoj
publici, kao i poslednjeg preţivelog "srpskog Apola 7", Dejvida Vujića. "Odluĉili smo da će ova
premijera biti baš danas, jer su na današnji dan dva ĉoveka, Nil Armstrong i Baz Oldrin sleteli na
Mesec. Samo šest sati kasnije, u toku noći, Nil Armstrong je kroĉio na površinu Meseca i
napravio kao što je i on rekao: "Mali korak za ĉoveka, ali veliki skok za ĉoveĉanstvo", rekao je
on.
Kako kaţe, iza astronauta stajalo je na hiljade inţenjera, nauĉnika, tehniĉara, radnika, ali
ustvar i ĉitav jedan narod. "Nadam se da ćete uţivati u ovom inspirativnom filmu i da će nam on
pomoći da razmislimo šta moţemo postići ako se okupimo oko zajedniĉkog cilja. Bez obzira
koliko daleko ili zastrašujuće moţe da izgleda. Sedam Srba je odigralo kljuĉnu ulogu u tome da
odvedu ĉoveka na Mesec. Pomislite šta tek moţe da uĉini sedam miliona Srba. Vi ste svet",
dodao je on.
Pet decenija se navršava od kada je Nil Armstrong, 20. odnosno 21. jula 1969. prvi
zakoraĉio na Mesec u misiji "Apola 11", u koju su bila ukljuĉena i osmorica Srba. U tom
svemirskom programu za ljudsko osvajanje Meseca direktno su bili ukljuĉeni Milojko Majk
Vuĉelić, Slavoljub Sem Vujić, Milisav Šurbatović, Danilo Bojić, Dragiša Giš Jovanović, Petar
Gajić, Veljko Gašić i David Vujić iz Srbije koji su emigrirali u SAD. Slavoljub Vujić je bio
producent i kordinator projekta "Apollo 11". Milisav Šurbatović je bio šef inţinjerijske ekipe, a
66
Danilo Bojić, kreator šatla “Orao" za šetnju po Mesecu. Dragiša Jovanović i Petar Gajić su bili
inţinjeri, dok je Veljko Gašić bio savetnik, ali istovremeno i dizajner ameriĉkih aviona "T-38"
"F-5" i "B-2". David Vujić je zastupao NASA i bio zaduţen za odnose sa medijima i javnošću.
Ova srpska ekipa radila je i na programu "Apolo 13".
UNS: Skupština Srbija da strogo osudi Šešeljev jezik mrţnje
Udruţenje novinara Srbije (UNS) pozvalo je Skupštinu Srbije da osudi jezik mrţnje
kojim se poslanik radikala Vojislav Šešelj obraĉunava sa novinarkom "Danasa" Sneţanom
Ĉongradin i poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković koja je stala u zaštitu
novinarke. UNS je u saopštenju upozorio najviše zakonodavno telo da ne sme ostati nemo na
Šešeljev poslednji, naroĉito vulgaran i brutalan verbalni nasrtaj na poverenicu Janković, u kom
traţi da je "neokupan ĉetnik nauĉi šta je seks". "Ako iole drţi do svog i našeg dostojanstva,
Skupština Srbije smesta mora strogo da osudi Šešeljev najnoviji odvratni ispad", istiĉu iz UNS-a.
Donacija za narodnu kuhinju "Majka devet Jugovića"
Fondacija Princeze Katarine je i ove godine uputila donaciju vrednu više od 10.000
dolara narodnoj kuhinji "Majka devet Jugovića", kao pomoć
srpskom narodu na Kosovu i Metohiji i Eparhiji raško-prizrenskoj.
Paketi pomoći za srpsko stanovništvo sastoje se od osnovnih
namirnica i pelena za bebe, a donacija je obezbeĊena zahvaljujući
humanitarnoj organizaciji Lajflajn Ĉikago ĉiji je Princeza Katarina
pokrovitelj, organizaciji Kolo srpskih sestara Sveti Sava iz Milvokija u SAD, kao i kompanijama
Ţito Baĉka i Sunoko koje posluju u okviru MK Group, kompaniji Ţito promet, kompaniji
Moravka Pro, kompaniji Victoria Group i kompaniji DM drogerie markt d.o.o.
Humanitarna organizacija "Majka devet Jugovića" vodi šest narodnih kuhinja širom
Kosova i Metohije u kojima se hrani više od dve hiljade ljudi. Osnovana je 2000. godine i
zvaniĉno je registrovana od strane UNMIK-a. Intenzivno saraĊuje sa meĊunarodnim i lokalnim
nevladinim organizacijama, a njeno sedište je u porti manastira Graĉanica.
Izloţba "Boţanska inspiracija- Miroslavljevo jevanĎelje"
Izloţba "Boţanska inspiracija - Miroslavljevo jevanĊelje" je otvorena 20. jula u Palati u
tvrĊavi Golubac, najavila je Turistiĉka organizacija Srbije. Izloţba je posvećena Miroslavljevom
jevanĊelju, najstarijem saĉuvanom srpskom ćiriliĉkom rukopisu, koji su ispisali i oslikali srpski
monasi u poslednjoj ĉetvrtini 12. veka. JevanĊelje je pisano na pergamentu i sastoji se od 181
lista u koţnom povezu. Zapis na poslednjem listu JevanĊelja svedoĉi da ga je poruĉio humski
knez Miroslav, brat velikog ţupana Stefana Nemanje.
Smatra se da je dijak Gligorije (ili Grigorije), ĉiji se potpis nalazi na poslednjem
ispisanom listu, pisar ili minijaturista JevanĊelja. JevanĊelje je 1979. godine proglašeno za
kulturno dobro od izuzetnog znaĉaja, a u junu 2005. godine upisano je na Uneskovu listu
"Pamćenje sveta" (Memory of the World). Izloţba obuhvata faksimile JevanĊelja iz 19, 20. i 21.
veka, vezene stranice JevanĊelja autorke Biljane Ećimović, dokumentarni film Boška Savkovića
"U poĉetku beše reĉ", probni primerak faksimila iz 2019. koji ima vernu reprodukciju
67
oslikavanja koja su vršena na zlatu i koji slobodno moţe da se lista, izabrane uramljene stranice
JevanĊelja. Izloţba će biti otvorena svakog dana, osim ponedeljka, od 10 do 17 ĉasova.
Na Zlatiboru počinje dvodnevni Sabor trubača
Na Zlatiboru danas poĉinje dvodnevni 46. Sabor trubaĉa sa smotrom narodnog
stvaralaštva, koji se i ove godine odrţava na Kraljevom
trgu. Prvog dana manifestacije na bini Kraljevog trga od
18.30 ĉasova nastupaju KUD "Zlatibor", frulaš Aco
Marković iz Sirogojna, pevaĉka grupa "Raspevani Zlatibor
iz Roţanstva i izvorna pevaĉka grupa Tornik" iz Jablanice.
U 20.00 ĉasova posetioce ove manifestacije oĉekuje
koncert Goce Lazarević a nakon toga u 21 ĉas nastupiće
prošlogodišnji pobednik zlatiborskog sabora duvaĉki orkestar Ivana Jovanovića iz Uţica i Marka
Gligorijevića iz Bajine Bašte, saopštili su organizatori.
Glavni saborski dan je sutra, kada program poĉinje trubaĉkom budilicom od 8 ĉasova,
kojom će svi orkestri uĉesnici probuditi zvucima trube goste i meštane Zlatibora i Ĉajetine. Od
16 ĉasova je sveĉani defile duvaĉkih orkestara. Takmiĉenje trubaĉkih sastava zapadne Srbije
,Zlatibore, moj zeleni bore, koje je i predtakmiĉenje za Dragaĉevski sabor u Guĉi, poĉinje u 17
ĉasova na Kraljevom trgu. Ove godine takmiĉi se šest orkestara iz svih delova Srbije. U
revijalnom delu nastupiće orkestar Miroslava Đunisijevića iz Arilja. Ovu manifestaciju, koja je
bezmalo pola veka letnja tradicija Zlatibora, organizuje Sportski centar Ĉajetina, pod
pokroviteljstvom opštine Ĉajetina i Turistiĉke organizacije Zlatibor.
Velike saobraćajne kontrole - veţite pojas i pazite na brzinu
Od poĉetka turistiĉke sezone, od prvog juna ĉak 90 ljudi izgubilo je ţivot u saobraćaju u
Srbiji. To je ĉak 43 odsto više nego prošle godine u istom periodu. Za 14 dana u junu poginulo je
16 ljudi, meĊu njima i jedna beba koja nije bila vezana u sigurnosnoj korpi u vozilu. Struĉnjaci
upozoravaju da se na put ne kreće bez pripreme, jer i voţnja auto-putem moţe da bude opasna
ukoliko se ne pridrţavamo pravila. Najviše lica je poginulo jer nisu bila vezana sigurnosnim
pojasom. Ĉak 70 odsto putnika ne koristi sigurnosni pojas na zadnjem sedištu, a skoro 20 odsto
se ne vezuje na mestu vozaĉa i suvozaĉa. Pored toga deca se na duţim putovanjima, naroĉito na
auto-putu, voze bez pojasa pa smo tako imali sluĉajeve da deca ginu kao suvozaĉi ispadanjem od
siline udara iz kabine vozila. "Samo u toku prošle godine u saobraćaju je povreĊeno preko 700
ljudi u svojstvu putnika, a naţalost poginulo je ĉetvoro. Dakle, dragi roditelji bez obzira na to da
li ćete dete prevesti do vrtića, koji je 100 metara udaljen od kuće ili ćete putovati 1.000
kilometara, dete uvek mora biti u sigurnosnom sedištu, odnosno vezano sigurnosnim pojasom",
rekao je Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja.
U MUP-u kaţu da će od sada presretaĉi umesto da kontrolišu brzinu, proveravati
vezivanje pojasa na auto-putu na zadnjem sedištu. Kazna za takve prekršaje za dva nevezana
deteta je i do 20.000 dinara. Drugi veliki problem, koji istiĉu struĉnjaci, jeste nedrţanje
rastojanja izmeĊu vozila na auto-putu koje mora biti tri sekunde izmeĊu vas i vozila ispred vas.
Pri brzini od 100 kilometara na ĉas, 84 metra su dovoljna distanaca da se zaustavite. "Ljudi voze
mnogo opuštenije. Kad se na auto-putu dogodi nezgoda, obiĉno su to nezgode nenormalnih
razmera, tipa 200, 300 vozila, a nikad manje od 10 vozila u nizu samo zbog toga što vozaĉi ne
68
oĉekuju takvu radnju vozila ispred sebe", naveo je saobraćajni ekspert prof. Milan Vujanić.
Nediscpilna vozaĉa je tolika da je za nedelju dana pred sezonu pojaĉanom kontolom napisano
23.000 prekršaja. Od ovog vikenda poĉinje nova velika akcija MUP-a, koja će uz auto-put
obuhvatiti i regionalne i magistalne puteve, a kazne će se pisati kumulativno, za prebrzu voţnju,
nevezivanje pojasa i nesipravnost vozila. Takav skor moţe nekada dati trocifreni broj, pa bi bilo
dobro da vozaĉi i njihovi saputnici poštuju zakon.
Nedelja,21.jul 2019.
Protest "1 od 5 miliona": Vučiću, neće proći pokušaj podele graĎana
Uĉesnici 33. protesta "Jedan od pet miliona" u Beogadu poruĉili su sinoć predsedniku
Srbije Alekasandru Vuĉiću da mu "neće proći" pokušaj podele
graĊana. Kako je istaknuto, protest je posvećen svim
graĊanima, a završen je kucanjem na vrata Rektorata, ustanove
koju su na ovaj naĉin ţeleli da "probude". Ispred zgrade
Rektorata završena je 33. protestna šetnja, a organizatori su
pozvali graĊane da se i naredne subote prikljuĉe protestu.
Šetnjom do Rektorata, uĉesnici protesta imali su za cilj da
ukaţu na "ugroţavanje dostojanstva Univerziteta i afere s
plagiranim diplomama i doktoratima".
Profesor Filozofskog fakulteta Oliver Tošković rekao je na poĉetku protesta da Vuĉić
pokušava da "podeli i posvaĊa graĊane" i da je "sve što kaţe manipulacija". "Ironija je da su po
njemu laţna elita oni koji imaju prave diplome, a ne grupa oko njega ĉije poreklo diploma
traţimo da se utvrdi", rekao je Tošković. On je naglasio da "sve laţne diplome moraju da se
ponište", i da one ne smeju da ostanu "ni kada Vuĉić ode". "Pobuna je jedino što imamo, jer
pokazuje da ne mogu da rade šta god ţele", poruĉio je Tošković.
Glumac Branislav Leĉić rekao je da je elita "stanje duha" i onaj ko je spreman da
privatno podredi javnom dobru, a ne onaj ko laţe i krade. Prema njegovim reĉima, vlast ţeli da
graĊani "ćute kao mule i pristaju na njihove laţi jer su okupirali medije". "Leto je, svi gledamo
da se ohladimo, a u nama bukti vatra! Danas u svetu svaka vrsta podele u narodu koja za sebe
smatra modernim i demokratskim se smatra za prošlost. Aleksandre Vuĉiću, ta podela ti neće
proći! "To neće proći. Ovo je ĉastan narod koji se borio za slobodu", rekao je Leĉić. On je
naglasio da se "vatra protesta neće ugasiti" već da će se "istrajati do pobede". "Pobedićemo jer ne
moţe da ostane ovaj nakazni sistem naprednjaĉko-nazadne kamarile i Aleksandra Vuĉića", rekao
je Leĉić navodeći da će se pobeda desiti ako se istraje.
GraĎani na protestu u Kragujevcu propitivali opozicione političare
Na 29. protestu "Jedan od pet miliona" u Kragujevcu predstavnici opozicionih partija
juĉe su odgovarali na pitanja graĊana u vezi sa bojkotom izbora, "ĉišćenjem partijskih redova",
kao i vizijom razvoja Kragujevca posle promene aktuelne vlasti. Na Đaĉkom trgu ispred
gimnazije graĊani su postavljali pitanja predstavnicima Narodne stranke, Stranke slobode i
pravde (SSP), Šumadijske regije-Pokreta slobodnih graĊana (PSG) i Demokratske stranke (DS).
Iz Narodne stranke su poruĉili da opozicione partije "nemaju više kredita" da ne ispune obećanja
69
koja su dali graĊanima. "Mi ćemo kao stranka insistirati da ono što je potpisano u Sporazumu sa
narodom bude poštovano do kraja. Kada je u pitanju bojkot izbora jasno je navedeno da ukoliko
ne budu ispunjeni osnovni uslovi za izlazak na te izbore - oni moraju biti bojkotovani" rekao je
Ratko Kastratović iz Narodne stranke. Bojan Stojadinović iz PSG-a je rekao da do predstojećih
izbora neće biti promene izbornih uslova, jer kako je dodao, oni na vlasti "neće da prepuste svoje
i bogaćenje svojih partija, prijatelja, roĊaka i kriminalnih klanova". "Mi moţemo ovu vlast da
smenimo ili na ulici ili na izborima. Moje mišljenje je - i na izborima i na ulici", rekao je
Stojadinović i dodao da i za jedan i za drugi sluĉaj "treba da nas bude mnogo više".
Obrad Turković iz SSP-a je rekao da je aktuelni gradonaĉelnik Kragujevca Radomir
Nikolić ima "manjak ambicija" i naveo da je od 2012. do danas uraĊeno "samo 600 metara
autoputa preko Nikšićkog brda", dok je za vreme njegovog prethodnika "izgraĊeno 20 kilometara
autoputa do Batoĉine". "Ako se neko ne trudi da dovede novi model Fijata u Kragujevac - to je
manjak ambicija. Znaĉi, Kragujevac ne zasluţuje nekog ko nema ambiciju da ovaj grad bude
prvi u Srbiji", rekao je Turković i naveo da ga "liĉno pogaĊa" što izgleda da vlast sada ima
ambiciju da grad bude 170. u Srbiji.
Iz Šumadijske regije su rekli da je jedan od zadataka SNS-a da uništi lokalnu
samoupravu, kao i da se o svim ozbiljnim poslovima odluĉuje u dva centra u Srbiji, i da su oni "u
jednoj porodici". "Posle ovih moraće da se kompletno gradi sistem lokalne samouprave", rekao
je Bojan Stojadinović iz Šumadijske regije-Pokreta slobodnih graĊana.
U Narodnoj stranci su naveli da je posle prvog zadatka - "rušenja mafijaškog reţima u
Srbiji", meĊu prioritetima da se u Kragujevcu raspiše javni konkurs za projektno sufinansiranje
medija. Posle toga bi sledila transparentnost trošenja budţetskog novca kroz stavljanje na
internet softvera koji bi u realnom vremenu prikazivao "do detalja" potrošnju budţeta.
Olivera Ilić iz Demokratske stranke je rekla da kada se napravi šteta u kulturi i socijalnoj
politici, nema novca da se to nadoknadi. "U poslednjih pet godina Kragujevac više nema ni taj
sistem usluga socijalne zaštite koji je razvijala lokalna samouprava. Vi sada imate privatna
preduzeća koja pruţaju te usluge umesto da to bude usluga socijalne zaštite", rekla je Ilić.
Intelektualci iz "Samoodbrane" se okupili ispred Skupštine i Predsedništva
Intelektualci iz udruţenja "Samoodbrana" okupili su se juĉe u Beogradu isped zgrada
Skupštine Srbije i Predsedništva u znak protesta zbog
verbalnih napada i uvreda upućenih novinarki Danasa Sneţani
Ĉongradin i poverenici za ravnopravnost Brankici Janković.
Arhitekta Dragoljub Bakić rekao je agenciji Beta da je akcija
organizovana kako bi se "suprotstavili zlu koje se ovih dana
neobuzdano sruĉilo na javni prostor i na glave dve hrabre
dame". "Mi ih ovako uzimamo u zaštitu", rekao je Bakić i
objasnio da se oni danas fotografišu ispred zdanja Skupštine i kancelarija predsednika drţave, jer
smatraju da se ispod njihovih krovova "generiše to zlo". MeĊu okupljenima je bila i novinarka
Danasa Sneţana Ĉongradin. "Ţelimo da sliku bez reĉi, kao što Koraks slika svoje karikature,
pošaljemo kao poruku graĊanima da kada se drugim ljudima dešava zlo ne mogu mirno da sede
kući, već da moraju da se solidarišu sa njima i pokaţu graĊansku odgovornost, da se suprotstave
tom zlu", rekao je Bakić. On je rekao da graĊani Srbije nisu "zao narod", i da "ovo zlo traje 30
godina", ali da je sada "prevršilo svaku meru". Podršku današnjem okupljanju dala je i Inicijativa
Ne davimo Beograd.
70
Cucić: Do 2021. godine rešiti stambeno pitanje izbeglica
U toku je javni poziv za izbor korisnika za 250 stanova u Ovĉi, gde je proĊle godine
useljeno 235 porodica, a ĉekujemo da do kraja 2021. nekih 7.600 porodica dobija krov nad
glavom, izjavio je komesar za izbeglice Vladimir Cucić. On je u Jutarnjem dnevniku RTS kazao
da je pitanje izbeglica još uvek aktuelno, da je situacija bolja, ali daleko od toga da bude
konaĉno reĊena. "Ali, oĉekujemo da do kraja 2021. nekih 7.600 porodica dobije krov nad
glavom na razliĉite naĉine - otkup seoskih kuća, otkup stana, montaţna kuća, graĊevinski
materijal, ali to ne znaĉi da ćemo u potpunosti sve da reš imo", rekao je Cucić. On je dodao da se
krajem 2021. završava program i da do tada treba obezbediti smeštaj svim preostalim
izbeglicama. Cucić je u vezi sa migrantima naveo da situacija u Srbiji stabilna i da prema
poslednjim podacima od jutros u zemlji oko 3.700 migranata.
Završena Prizrenska letnja duhovna škola
Na Kosovu i Metohiji danas je u manastiru Visoki Deĉani završena druga Prizrenska
letnja duhovna �kola, koja je poĉela 16. jula. Školu je
organizovala Eparhija raško-prizrenska uz pomoć
verouĉitelja Darka Nikolića i Nemanje Protića iz Beograda i
podršku Kancelarije za KiM Vlade Srbije. Polaznici škole su
studenti drţavnih univerzitet u Srbiji, koji su se prijavili i bili
izabrani posle razgovora sa organizatorima, prenela je TV
Hram. Oni su imali priliku da se upoznaju sa svetinjama i
kulturnim nasleĊem na Kosovu i Metohiji i da kroz predavanja i razgovore sa ljudima koji ovde
�ive istinski upoznaju našu juţnu pokrajinu. Polaznici su uĉestvovali na svetim liturgijama,
svako jutro u drugoj svetinji: Svetim Arhangelima, Deviĉu, Graĉanaci, Dragancu, Deĉanima i
Banjskoj. U Prizrenu, Graĉanici i Deviĉu sa polaznicima škole bio je i protojerej-stavrofor
Radivoj Panić, koji sluţi u parohiji Srpske pravoslavne crkve u Briselu. Organizovane su posete
Pećkoj Patrijaršiji i Bogorodici Ljeviškoj koje se, zajedno sa Graĉanicom i Deĉanima, nalaze na
UNESKO-vom spisku svetske kulturne baštine na KiM. Neizbeţna je bila i poseta Gazimestanu i
samom gradu Prizrenu, svojevrsnom muzeju na otvorenom u kome danas imamo saĉuvanih ĉak
10 crkava, od kojih su polovina iz 14. veka. Ovogodišnja Prizrenska letnja duhovna škola
završena je posetom manastirima Visoki Deĉani, Pećka Patrijaršija i Banjska.
Polaznici škole primili su danas sertifikat u manastiru Visoki Deĉani s blagoslovom
episkopa Teodosija, koji je poduĉio da ne trebamo samo reĉima ispovedati našu veru, već da te
reĉi moramo svedoĉiti i potvrditi i svojim ţivotom. "Potrebno je ne samo reĉima da volimo i
podrţavamo Kosovo i Metohiju i naše ljude koji ţive na ovim prostorima, već i da ih
posećujemo i da time pokaţemo da Kosovo i Metohija nije samo jedan geografski pojam, jedna
teritorija koja je vaţna samo onima koji ovde ţive, već da su Kosovo i Metohija mnogo više od
toga: naše biće, naš ţivot, naše postojanje", poruĉio je vladika Teodosije.
"Mladi duh Evrope" na palićkom festivalu
Program "Mladi duh Evrope" predstavlja jednu od najuzbudljivijih selekcija Festivala
evropskog filma Palić, i ove godine donosi mnogobrojne zanimljive filmove koje je paţljivo
71
selektovao britanski filmski kritiĉar Nil Jang, saopštili su iz organizacije festivala. Prema najavi
selektora Janga, naglasak je na kratkim i eksperimentalnim filmovima, a cilj je da se publika
bolje upozna sa hrabrim i mladalaĉkim duhom proţetim radovima evropskih autora, nastalih
tokom poslednjih osamnaest meseci. Projekcije ovih filmova odrţavaće se od 21. do 26. jula na
Letnjoj pozornici bioskopa Abazija na Paliću.
Vlasnici zapuštenih njiva bi mogli da plaćaju veći porez
Zapuštena i neobraĊena zemlja uglavnom se vezuje za pojedine opštine u planinskim
predelima. MeĊutim, statistika pokazuje da nešto manje od
polovine drţavnih oranica nema zakupce. Srbija raspolaţe
sa oko 515.000 hektara drţavne zemlje, a prema poslednjim
podacima ne izdaje se oko 235.000 hektara. Direktor uprave
za poljoprivredno zemljišteBranko Lakić, za"Politiku"istiĉe
da su to uglavnom pašnjaci, livade i moĉvare koji se
tretiraju kao poljoprivredno zemljište i nude u zakup u dva,
tri kruga, ali se niko ne javlja. "Cilj nam je da kroz izmene, koje su u toku, ovakvo stanje
promenimo i što više zemljišta stavimo u funkciju", kaţe on. Lakić dodaje da bi do oktobra
trebalo da budu završene izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Cilj je takoĊe i da se
poveća obradivost zemljišta u privatnoj svojini. Drţava trenutno ne raspolaţe sa podacima o
stanju zemlje u privatnoj svojini, a Lakić kaţe da zato i postoji ideja da se propisi menjaju, tako
da će obaveza privatnih vlasnika biti da prijave resornom ministarstvu koje se zemljište ne
obraĊuje. Kako naglašava Lakić, u svakom sluĉaju će postojati i neki vid sankcija za one koji ne
obraĊuju zemljište ili ga ne nude u zakup. "Istina je da je reĉ o privatnoj svojini, ali ona je ipak
ograniĉena društvenim interesom, a to je da poljoprivredno zemljište sluţi za proizvodnju
hrane", kaţe Lakić. Kako istiĉe, u mnogim zemljama EU primenjuju se sankcije za vlasnike
zapuštenih parcela, od fiksnih novĉanih kazni, do uvećanih iznosa poreza na imovinu. On smatra
da je Srbija bliţa modelu da se utvrdi veća poreska obaveza za one koji ne obraĊuju
poljoprivredno zemljište.
Od 26. jula u opticaju nove kovanice
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković donela je odluku o puštanju u
opticaj kovanog novca apoena od 1, 2 i 5 dinara. Narodna banka Srbije pustiće u opticaj 26. jula
ove godine kovani novac apoena od 1, 2 i 5 dinara sa oznakom godine kovanja "2019" i ostalim
obeleţjima. Kada je reĉ o kovanom novcu, u Srbiji se koriste kovanice nominalne vrednosti
jednog, dva, pet, deset i dvadeset dinara. TakoĊe, u opticaju su i novĉanice od deset i dvadeset
dinara, kao i one u vrednosti od pedeset, sto, 200, 500, 1.000, 2.000 i pet hiljada dinara.
Uvodi se sistem narukvica za zaštitu ţrtava
Drţavni sekretar MUP-a Biljana Popović Ivković izjavila je danas da Ministarstvo
unutrašnjih poslova uveliko radi na uvoĊenju nove mere zaštite ţrtava porodiĉnog nasilja putem
sistema narukvica za ţrtve i poĉinioce, kako bi policija još efikasnije mogla da reaguje u sluĉaju
da doĊe do kršenja mere zabrane prilaska. Ona je u izjavi za Tanjug naglasila i da pored mera
koje preuzima MUP, ţeli da ohrabri celokupno društvo da ne ćuti o ovom problemu, već da o
72
njemu govori i da mu se, kako je poruĉila, "svi zajedno na najbolji moguć naĉin suprotstavimo".
"Kako bi ţrtve bile što sigurnije, MUP, u saradnji sa organizacijom “UN Women” i uz
finansijsku podršku Kraljevine Norveške, već sprovodi projekat “UnapreĊenje bezbednosti ţena
u Srbiji” da bi se kapaciteti policije i drugih drţavnih organa unapredili", rekla je Popović
Ivković. Ona je precizirala da je najveća paţnja posvećena upravo uvoĊenju sistema narukvica
koje bi bile povezane sa policijskim upravama i stanicama, kako bi ţrtve mogle brzo da
signaliziraju da se nalaze u opasnosti i kako bi policija odmah reagovala. "Upravo uvoĊenjem
ovakvog sistema pokazujemo da problemu nasilja prilazimo na veoma ozbiljan i konkretan
naĉin", istakla je ona.
Popović Ivković je rekla da se moraju na sve moguće naĉine zaštiti pre svega ţene, koje
su najranjiviji deo našeg društva, kao i da se uvek osudi nasilje koje zadire u sve pore našeg
društva. "Zbog toga borba protiv nasilja mora biti sistemska, mora da se zasniva na dobroj
prevenciji i na primenama novih metoda u samom pristupu ovom problemu, jer samo tako
moţemo oĉekivati uspeh koji ima za cilj oĉuvanje onog najdragocenijeg, a to je ljudski ţivot",
istakla je Popović Ivković. Podsetila je da je odmah nakon usvajanja Zakona o spreĉavanju
nasilja u porodici, koji se primenjuje od juna 2017. godine, policija preuzela veću odgovornost,
dobijanjem novih ovlašćenja.
Od uvoĊenja zakona do danas policija je izrekla oko 55.000 hitnih mera, kako
privremenog udaljenja nasilnika iz stana, tako i zabrane prilaska i kontaktiranja sa ţrtvom.
"TakoĊe, u okviru našeg Operativnog centra otvorena je besplatna telefonska linija 0800 100 600
koja je dostupna 24 ĉasa, gde se prijavljuje nasilje u porodici na nivou cele Republike Srbije.
Svako ko je upoznat u svom okruţenju sa nekim porodiĉnim nasiljem moţe da prijavi dogaĊaj i
anonimno", napomenula je Popović Ivković. Ona je naglasila i da će MUP nastaviti da radi na
unapreĊenju sopstvenih kapaciteta kako bi pruţili što bolju zaštitu ţrtvama.
Pali sa IX sprata dok su vodili ljubav, momak preţiveo i vratio se na ţurku
Paţnju svetskih tabloida ovih dana privlaĉi bizarna nesreća koja se poĉetkom jula
dogodila u Sankt Peterburgu, kada je jedan par "u ljubavnom zanosu" pao sa devetog sprata.
Devojka je poginula na licu mesta, dok je mladić preţiveo i vratio se na ţurku na kojoj su
prethodno bili zajedno. Kako prenose britnaski tabloidi, policajci su po dolasku na mesto nesreće
pomislili da je reĉ o silovanju i ubistvu, budući da su ispred solitera pronašli mrtvu 30-godišnju
ţenu, nagu od struka nadole. MeĊutim, više svedoka im je ispriĉalo da je devojka imala seks sa
mladićem na prozoru stana na devetom spratu, u kom se u tom trenutku odvijala, kako su naveli,
"divlja ţurka", piše tabloid Daily Mail. Svedoci su rekli i da su u jednom trenutku mladić i
devojka ispali kroz prozor. Nesrećna ţena je pala na glavu i stradala na licu mesta, dok je njeno
telo ublaţilo pad mladića koji je, prema reĉima svedoka, zadobio samo lakše povrede i potpuno
go otrĉao nazad na ţurku. Tabloid "Metro" dodaje da je mladić ipak pod policijskom istragom.
Ponedeljak,22.jul 2019.
Najmoćniji pasoši na svetu azijski, Srbija na 41. mestu
Na najnovijoj "Henli end partners" listi najmoćnijih pasoša, koja se smatra
najmerodavnijom na svetu, prvo mesto dele Japana i Singapur, dok se Srbija nalazi na 41. mestu.
73
Dok graĊani Japan i Singapura bez vize mogu da otputuju u 189 zemalja sveta, graĊani Srbije
mogu da putuju u 131 zemlju ili da vizu dobiju po dolasku. Od zemalja u regionu najbolje je
kotirana Slovenija koja se nalazi na 10. mestu i ĉiji graĊani mogu da putuju bez vize u 179
zemalja, a za njom sledi Hrvatska na 20. mestu (167 zemalja). Iza Srbije su Severna Makedonija
na 46. mestu (123 zemalja), Crna Gora na 47. (122), Bosna i Hercegovina na 51. mestu (116
zemalja), Albanija na 52. mestu (113 zemalja).
MeĊu prvih 10 mesta su Juţna Koreja, Finska, Danska, Nemaĉka, Italija, Luksemburg,
kao i Francuska, Španija, Švedska, Velika Britanija, SAD, Belgija, Kanada, Grĉka, Irska i
Norveška. Prvi put za 14 godina koliko ova kompanija pravi listu, Ujedinjeni Arapski Emirati su
ušli u prvih 20.
Na poslednjem mestu je Avganistan, mada meĊu najslabije pasoše spadaju i pasoši Iraka,
Sirije, Pakistana, Somalije, Jemena, Libije, Palestine, Nepala, Bangladeša, Irana, Sudana, Eritreje
i Severne Koreje. Kako se navodi na sajtu "Henli end partners", rezultati liste zasnovani su na
podacima MeĊunarodne asocijacije za vazdušni saobraćaj (IATA), koja odrţava najveću i
najprecizniju bazu o putnim informacijama na svetu.
Vlasnik neće ostati bez stana ako je dug manji od 5.000 evra
Predlogom izmena Zakona o izvršenju i obezbeĊenju predviĊeno je da vlasnik više neće
ostati bez stana ili kuće zbog komunalnog duga manjeg od 5.000
evra, a ministarka pravde Nela Kuburović, koja je danas
obrazloţila zakon pred poslanicima, kazala je da će novim
pravilima biti spreĉene zloupotrebe koje su primećene u
dosadašnjoj praksi. Prema njenim reĉima, novo pravilo je da se
kao kupac ne moţe pojaviti javni izvršitelj, njegov zamenik,
pomoćnik ili ĉlan porodice do ĉetvrtog stepena srodstva. Kada je
reĉ o plati ili zaradi, odnosno naknadi plate ili zarade, izmene
ZIO predviĊanju da izvršenje moţe da se sprovede do njihove polovine (umesto dve trećine),
odnosno do njihove ĉetvrtine (umesto polovine), ako je njihov iznos jednak ili manji od
minimalne zarade utvrĊene u skladu sa zakonom. Izvršenje na zaradi ili plati, naknadi zarade,
odnosno naknadi plate koja ne prelazi iznos proseĉne neto zarade prema poslednjem objavljenom
podatku republiĉkog organa nadleţnog za poslove statistike, moţe se sprovesti do njihove
trećine, a na minimalnoj zaradi sprovodi se do njene ĉetvrtine (umesto polovine).
Kada je o penziji reĉ, izvršenje se moţe sprovesti do njene trećine (umesto dve trećine),
odnosno ĉetvrtine, kada je reĉ o penziji koja ne prelazi iznos proseĉne penzije, odnosno desetine
kada je reĉ o minimalnoj penziji (umesto polovine).
Kuburović je najavila da će se od 1. jula 2020. godine javno nadmetanje za prodaju
nepokretnosti organizovati iskljuĉivo preko elektronskog nadmetanja. Zainteresovani će se
nadmetati pod šifrom, kupovine će moći da se prate i time će, kako oĉekuje, biti spreĉene
zloupotrebe. Novĉana kazna predviĊena je i za sva druga lice koja ometaju ili spreĉavaju
sprovoĊenje izvršenja i ona moţe iznositi od 10.000 do 200.000 dinara za fiziĉka, odnosno od
100.000 do dva miliona dinara za pravna lica.
Bošnjačko nacionalno veće traţi da i praznici manjina budu neradni
74
Bošnjaĉko nacionalno veće (BNV) predloţilo je izmene Zakona o drţavnim i drugim
praznicima po kojem bi ustanovljeni praznici nacionalnih manjina bili neradni u drţavnim i
drugim organima. U saopštenju se navodi da je inicijativa upućena premijerki Srbije Ani
Brnabić, a izmene zakona bi podrazumevale da za praznike manjina ne rade drţavni organi u
gradovima u kojima je u sluţbenoj upotrebi jezik nacionalne manjine ili pripadnici manjine ĉine
najmanje deset odsto stanovništva. BNV navodi da sadašnji zakon nije predvideo naĉine
praznovanja praznika nacionalnih manjina, već se svodilo na pravo isticanja nacionalnih simbola
na zgradama institucija i ustanova. "Prihvatanjem inicijative o izmenama zakona uspostavlja se
efektivna ravnopravnost izmeĊu pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika većinskog naroda
što su i obaveze predviĊene Ustavom Srbije", saopštilo je Veće. Ukoliko budu usvojeni predlozi
BNV-a, drţavni organi u gradovima u kojima je bosanski jezik u sluţbenoj upotrebi ne bi radili
tokom nacionalnih praznika Bošnjaka u Srbiji - 11. maja (Dan bošnjaĉke nacionalne zastave), 11.
jula (Dan sećanja) i 20. novembra (Dan Sandţaka).
Odrţana sednica Koordinacionog tela za sprečavanje pranja novca
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali predsedavao je danas sednicom
Koordinacionog tela za spreĉavanje pranja novca i
finansiranja terorizma, prvi put kao predsednik tog tela. Na
sednici je utvrĊeno da će do kraja godine biti sprovedene
neophodne zakonodavne aktivnosti u toj oblasti, kao i da će
u istom periodu biti usvojena nova Strategija za spreĉavanje
pranja novca i finansiranja terorizma. Osim toga,
precizirano je da će do kraja avgusta Uprava za spreĉavanje
pranja novca uraditi izveštaj o napretku Srbije, koji će se
naći na sledećoj sednici Manivala u decembru, a gde će za
još dve preporuke biti unapreĊen rejting Srbije.
Ministar Siniša Mali je istakao da je odliĉna vest što je Republika Srbija nedavno
uklonjena sa tzv. sive liste FATF, ali da je neophodno da se u sledećem periodu i dalje aktivno
ispunjavaju preporuke, kako bi drţava nastavila da dalje napreduje u toj oblasti. Naredna sednica
Koordinacionog tela je zakazana za mesec avgust.
Marinković Vujiću: Hvala što niste zaboravili Srbiju
Potpredsednik Narodne skupštine Vladimir Marinković primio je Dejvida Vujića,
inţenjera tima misije Apolo 11, kome je zahvalio što je u poseti Srbiji i što je nije zaboravio.
"Veoma smo ponosni na Vas i Vaš rad, podjednako kao što smo ponosni na sve Srbe koji su dali
doprinos i svoje znanje svetu. Naša nacija je ponosna na doprinos svih vas razvoju odnosa SAD i
Srbije", poruĉio je potpredsednik Narodne skupštine. Marinković je dodao da je potrebno
upoznati domaću javnost sa uspesima naših ljudi u SAD, jer se u zemlji o tome malo zna, a
posebno ih predstaviti mladima. Dejvid Vujić zahvalio je Marinkoviću na prilici da poseti
Narodnu skupštinu i dodao da su preci svih nauĉnika koji su radili na projektu Apolo došli u
SAD iz malih sredina i da nisu zaboravili svoje poreklo. On je dodao da postoji jedan broj Srba u
Americi koji mogu da doprinesu jaĉanju odnosa sve drţave, jer razumeju ono što Srbija moţe i
koliko su Srbi talentovan narod. "Nikad nismo zaboravili odakle smo, nismo zaboravili naš jezik,
tradiciju i obiĉaje. Ponosni smo na to ko smo i šta smo postigli. Vreme je da razvijemo zastavu i
75
svetu kaţemo ko smo, a tome sluţi projekat "Vi ste svet". Srpska zajednica u Americi nije velika
u poreĊenju sa drugim zajednicama, ali smo mnogo doprineli svetu i o tome treba da se zna",
poruĉio je Vujić.
Amerikanac srpskog porekla Dejvid Vujić jedan je od sedmorice Srba koji su uĉestvovali
u programu Apolo i bili deo tima misije Apolo 11, a Marinković ga je danas upoznao i sa
aktivnostima Narodne skupštine, posebno na planu ekonomskih reformi, aktivnostima PGP sa
SAD u Narodnoj skupštini, ali i aktivnostima Kongresa srpsko-ameriĉkog prijateljstva.
Marinković je istakao da se Srbija na svom evropskom putu, ali i putu reformisanja
društva suoĉava sa brojnim izazovima, od kojih je jedan nastavak dijaloga sa Prištinom sa ciljem
iznalaţenja rešenja prihvatljivog za obe strane i za ceo region, kome je potrebna stabilnost, ĉemu
je Srbija veoma posvećena.
Ameriĉki ambasador u Srbiji Kajl Skot, koji je prisustvovao sastanku, dodao je da je cilj
kampanje "Vi ste svet" menjanje mišljenja, jer govori o decenijama prijateljstva dva naroda i da
je potrebno da se ona pribliţi javnosti, posebno priĉom o Amerikancima srpskog porekla. Vujić u
Srbiji boravi povodom obeleţavanja pedesete godišnjice sletanja Apola 11 na Mesec.
Volonteri pomaţu Crvenom krstu u Zrenjaninu
Crveni krst Zrenjanina je jedna od najvećih i najstarijih organizacija, koja negujući
principe dobrovoljnosti, humanosti i jedinstva privlaĉi lep broj volontera razliĉitih generacija. I
tokom leta kroz mnogobrojne aktivnosti nesebiĉno pomaţu drugima i ukazuju na vaţnost
humanitarnog rada. Mnoge aktivnosti koje realizuje Crveni krst Zrenjanina se ne bi mogle
realizovati bez pomoći volontera. Njihovim nesebiĉnim radom su u prethodnoj godini ostvarili
preko 33 hiljade sati dobrovoljnog rada. "Funkcionišemo kao jedna mala porodica sa ţeljom da
postanemo veliki.,Zaista se trudimo da privuĉemo mlade sa kvalitetnim aktivnostima, sa
kvalitetnim programom za mlade. Nama su u suštini potrebni svi I svako ko je došao u Crveni
krst se pronašao u nekom našem programu, nekom nešto leţi više nekome manje ali uglavnom
svakoga je nešto privuklo I trudimo se da se taj deo koji se njemu dopada, da ga zadrţimo u tom
delu", izjavio je za RTV Boris Vojinov, struĉni saradnik Crvenog krsta.
Promocije humanih vrednosti, dobrovoljna davanja krvi, predavanja i edukacija
najmlaĊih i mladih, kao i uĉešće u humanitarnim akcijama samo su deo onih aktivnosti, u kojima
volonteri zrenjaninskog Crvenog krsta nesebiĉno uĉestvuju. "Ono šta je nama u planu u
narednom periodu kao i svake godine obnavljanje volonterske baze i naravno sve te nove
volontere moramo obuĉiti kako bi pravilno realizovali progam, da ih pripremimo za jesen kada
krene nova školska godina da oni već edukovani mogu da idu da realizuju naše programe",
dodaje Vojnov.
Svi koji ţele da poĉnu sa volontiranjem u Crvenom krstu Zrenjanin mogu da se prijave u
prostoriji Crvenog krsta radnim danima od 07-15, ili poslednje srede u mesecu kada su sastanci
omladine u 20 sati. https://www.youtube.com/watch?v=1uXZFB3m2-I
ĐorĎević: Obavezno osiguranje zaposlenih od povreda na radu
Poslodavci u Srbiji uskoro će morati sve svoje radnike da osiguraju od povreda na radu
kod osiguravajućih kuća, a zakon koji će ih na to obavezivati biće donet na jesen i više neće biti
povlaĉenja po sudovima, a u sluĉaju povrede novac će se odmah isplaćivati, izjavio je ministar
za rad Zoran ĐorĊević. On je najavio da će na istom skupštinskom zasedanju na dnevnom redu
76
biti i dugo najavljivane izmene Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom. ĐorĊević je
u razgovoru za "Novosti" izrazio oĉekivanje da će primena zakona poĉeti do Nove godine, dok
će one mere koje ne utiĉu drastiĉno na budţet moći da stupe na snagu odmah. On je podsetio da
je ove godine izdvajanje za porodilje povećano za pet milijardi dinara u odnosu na prošlu godinu.
"Obećali smo da ćemo u skladu sa mogućnostima drţave izdvajati više za decu. Trudićemo se da
nikome ne uskratimo prava, već samo da ih uvećavamo. Niko neće štedeti na majkama ako
mogućnosti postoje", kaţe ministar. ĐorĊević je naveo da će za isplatu naknada za porodilje,
roditeljski i deĉiji dodatak i troškove boravka dece u predškolskim ustanovama ove godine biti
izdvojeno duplo više novca u odnosu na 2008. godinu i istakao da je obezbeĊen rekordan iznos u
poslednjih 10 godina od 58 milijardi dinara.
Očekuje se bolja turistička sezona od prošlogodišnje
Prve procene lokalnih turisitiĉkih organizacija pokazuju da se moţe oĉekivati da će
ovogodišnja letnja turistiĉka sezona u Srbiji biti bolja od
prošlogodišnje, uprkos lošijim vremenskim prilikama u
prethodnim mesecima, kaţu u Turistiĉkoj organizaciji Srbije
(TOS). Tokom letnje sezone, uobiĉajeno, naposećenije
destinacije u Srbiji su i dalje Beograd, Novi Sad, Niš, planine
Zlatibor i Kopaonik kao banje - Vrnjaĉka, Sokobanja, Gornja
Trepĉa, Banja Koviljaĉa i Lukovska Banja. Strancima je glavni
grad najomiljenija destinacija, a brojni festivali poput Egzita, Guĉe, Love festa u Vrnjaĉkoj
Banji, Beer festa znaĉajno doprinose povećanju svesti o Srbiji kao veoma privlaĉnoj destinaciji,
kaţu u TOS-u.
Statistika pokazuje, navode u ovoj organizaciji za Tanjug, da inostrani turisti u proseku u
Srbiji provedu dva dana u vreme festivala. Budući da se podaci o poseti tokom letnjih meseci
oĉekuju u oktobru, poslednji, za period od januara do maja pokazuju da je Srbiji tada boravilo
1,2 miliona turista, što je za ĉetiri odsto više u odnosu na isti period 2018. godine. I broj
noćenjanja je uvećan - 3.550.395, za šest odsto više u odnosu na period januar-maj prošle
godine. Od tog broja, "tas na vagi" je u korist domaćih turista kojih je u navedenom periodu bilo
722.063, šest odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Porast se beleţi i u posetama stranih gostiju kojih je od poĉetka godine do maja bilo tri
odsto više, odnosno 570.688. Domaći gosti, kaţu u TOS-u, najviše su boravili u planinskim
mestima, potom i u banjama dok je više od polovine stranaca za svoj odmor izabralo Beograd.
Ali, vreme u našoj zemlji provode i na Kopaoniku, u Novom Sadu, na Zlatiboru, u Vrnjackoj
banji.
Bosanci i Crnogorci najviše dolaze u posetu, dok su im "za petama" gosti iz Kine,
Rumunije, Hrvatske... Inaĉe, prema ranijim istraţivanjima o ponašanju stranih turista u Srbiji
svaki treći strani turista je sa prostora bivše Jugoslavije, svaki ĉetvrti-peti je iz Zapadne i
Jugozapadne Evrope, a svaki osmi ili deveti je iz zemalja Jugoistoĉne Evrope.
Uz socijalni program rudnik u Resavici napušta 200 radnika
Više od 200 zaposlenih u Javnom preduzeću za podzemnu eksploataciju uglja u Resavici
izjasnilo se za dobrovoljni odlazak iz preduzeća uz socijalni program i 300 evra po godini staţa,
izjavio je danas predsednik sindikata Nebojša Milenković. Reĉ je, uglavnom, o ljudima sa dugim
77
staţom, rekao je Milenković i dodao da drţava za socijalni program izdvaja po 200 evra, a
rudnik još 100. Kako kaţe, to je treći odlazak radnika uz socijalni program u poslednje tri
godine. Na taj naĉin, broj zaposlenih u preduzeću biće smanjen za oko 600 do 700 ljudi, sa 4.100
na oko 3.500 radnika. Milenković je podsetio da svim radnicima još nije povezan radni staţ za
19 meseci 2011. i 2012. godine.
Osnivač kompjuterske nauke na novčanici od 50 funti
Engleska banka saopštila je da će na novoj novĉanici od 50 funti stajati lik matematiĉara i
kompjuterskog nauĉnika Alana Tjuringa, koji je osmislio tehniku
kojom je dešifrovana nemaĉka šifra Enigma tokom Drugog
svetskog rata. Kako je kazala centralna banka Ujedinjenog
Kraljevstva, tokom šest nedelja koliko su se prikupljale
nominacije, za „lice" nove pedesetice predloţeno je skoro 1.000
nauĉnika. MeĊu njima su bili fiziĉar i kosmolog Stiven Hoking,
prva britanska nobelovka Doroti Hodţkin i jedan od najznaĉajnijih fiziĉara 20. veka Pol Dirak.
Alan Tjuring smatra se ocem moderne kompjuterske nauke. Njegovi matematiĉki proraĉuni
odgovorni su za nastanak savremenih kompjutera, navodi Engleska banka na svom sajtu.
„Mislite o nauci i slavite Alana Tjuringa", poruĉila je banka preko šaljivog spota u kom su ime
„pobednika" otkrili likovi koji krase sadašnju novĉanicu od 50 funti, Dţejms Vat i Metju Bolton.
Tjuring je tokom Drugog svetskog rata bio jedan od vodećih uĉesnika u razbijanju nacistiĉke
šifrovane komunikacije. Za svoje ratne zasluge proglašen je za oficira Reda britanske imperije
1946. Te godine predstavio je dizajn prvog raĉunara u Velikoj Britaniji, koji je izvršio prvi
program 1950. godine. Tjuring nije dobio zasluţeno priznanje za ţivota, najviše zbog toga što je
bio diskriminisan kao homoseksualac, što je u to vreme bilo kaţnjivo zakonom u Velikoj
Britaniji. Zajedno sa svojim partnerom Arnoldom Marejem osuĊen je 1952. godine zbog toga što
je bio u istopolnoj vezi, i podvrgnut je injekcijama sintetiĉkog estrogena, što je ostavilo teške
posledice po njegovo zdravlje. Dve godine kasnije izvršio je samoubistvo cijanidom.
Utorak,23.jul 2019.
Produţen rok za pribavljanje dokaza za isplatu stare devizne štednje
GraĊani koji ostvaruju prava na isplatu stare devizne štednje, a nisu uspeli da ispune
zakonsku obavezu i pribave potrebnu dokumentaciju do 23. juna, imaju dodatnih šest meseci za
pribavljanje dokaza. To je predviĊeno Zakonom o regulisanju javnog duga Srbije po osnovu
neisplaćene devizne štednje graĊana poloţene kod banaka ĉije je sedište na teritoriji Srbije i
njihovim filijalama na teritoriji bivše SFRJ koji je danas usvojila Skupština Srbije.
Štediše pribavljaju dokumenta iz bivših jugoslovenskih republika, kojima će utvrditi pravo na
isplatu devizne štednje. Ministar finansija Siniša Mali ranije je izneo podatke da je od ukupno
9.324 podnete prijave, ubedljivo najviše iz BIH - 5.627, iz Srbije - 2.003 i Hrvatske – 838
prijava. Prema njegovim reĉima, Srbija će prema preliminarnim proraĉunima, na ime stare
devizne štednje morati da isplati oko 130 miliona evra štedišama iz bivših jugoslovenskih
republika. Usvojena je i Konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći koja bi trebalo da
78
smanjiti rizik od izbegavanja plaćanja poreza. Konvencija ima 128 potpisnica i stupiće na snagu
1. decembra 2019.
Kakve sve neprijatnosti turisti doţivljavaju na odmoru?
Sezona godišnjih odmora je u punom jeku. Kao i svake godine, omiljena destinacija
srpskih turista je Grĉka. Pripreme za letovanja su u toku, a mnogi su se već vratili. Naţalost, ima
i onih koji odmor neće pamtiti samo po uţivanju, nego i po kraĊi. U nekoliko navrata, naši turisti
bili su opljaĉkani - iz automobila su im uzete vredne stvari. Sa kakvim neprijatnostima su se još
susretali naši turisti na odmoru? O tome i o drugim temama ovog jutra razgovaramo sa
Aleksandrom Seniĉićem, direktorom YUTA. https://www.youtube.com/watch?v=PznUhb0hXuc
Srbi turisti ne strahuju od letovanja u Egiptu
"Britiš ervejz" suspendovao je letove od i do Kaira na sedam dana, zbog straha od
teroristiĉkog napada i to od subote 20-og jula. Ovom potezu
Britanaca, pridruţila se i nemaĉka aviokompanija "Lufthanza", ali
samo na 24 sata. I dok su Englezi "na pauzi" sa letovima, iz Srbije
je još više polazaka za Egipat. Kada se pojave ovakve
informacije, mnogi se upitaju da li je bezbedno ići na letovanje na
tu egzotiĉnu destinaciju. "Bila sam 13 puta, ovo je 14. put,
uplatila sam juĉe aranţman, stigla sam iz Turske i Egipat mi doĊe
kao šlag na tortu posle svih letovanja", kaţe Dubravka Bokun . Turisti u Egiptu imaju "kraljevski
tretman", objašnjava nam Dubravka i dodaje da je more tirkizno sa lepim plaţama, osoblje
ljubazno, a ugoĊaj je takav da samo još nedostaje da turiste hlade lepezama. "Priĉa se kao nije
bezbedno, fantastiĉno je. Znaĉi ulazak u hotel ima skener kao na aerodromu, ne moţe svako da
uĊe, imaju obezbeĊenje, ljudima malo smeta što ima malo neke vojske, što ima tih ĉuvara na
plaţi, meĊutim mene to ĉini baš sigurnom", istiĉe Bokun. Iz turistiĉke agencije kaţu, da je
mnogo veća zainteresovanost za Egipat u odnosu na prošlu godinu, da ima više razliĉitih termina
letova od ujutru do uveĉe nego pre i da nisu imali pozive od strane putnika za upit o bezbednosti-
od onih koji su rezervisali letovanje u Egiptu, niti od onih koji su već tamo. "Mi imamo stranke
koje doĊu, odluĉe se, ali prosto se uvek provuĉe i to pitanje da li je tamo bezbedno ići i mi uvek
kaţemo sa 100 posto sigurnosti da jeste. Kaţem to su sad hiljade i hiljade turista koji su na licu
mesta tamo, koji stalno putuju. Mi u toku dana imamo nekoliko desetina rezervacija za Egipat",
kaţe Valentina Kokeza, referent prodaje turistiĉkih aranţmana agencije "Maestral".
Aleksandar Seniĉić, direktor Jute, rekao je za RTV da je ukidanje letova marketinški
naĉin Britanije da prebaci putnike na destincije koje su ovog trenutka prazne. "Izveštaj za prvi
kvartal ove sezone govori u prilog tome da je 35 posto manje Engleza u Španiji, dakle to vam
govori dovoljno o tome da su minusi veliki i ja verujem da procena "bezbednosti" u stvari samo
skretanje paţnje sa destinacije koja je u ovom trenutku pravi hit", kaţe Seniĉić. Istakao je i to da
je ta "procena bezbednosti" Britanije vrlo diskutabilna i dodaje da ministarstvo spoljnih poslova
naše zemlje, nije izdalo ni obavezujuće ni neobavezujuće preporuke za letove u Egipat-ĉime se
vode naše agencije.
Galenika sa četvrtog skočila na drugo mesto na trţištu lekova
79
Domaća farmaceutska kompanija Galenika a.d., koja je privatizacijom postala deo
meĊunarodne NC grupe, jedne od najvećih farmaceutskih kuća u Latinskoj Americi, u prvoj
polovini ove godine dostigla je ukupnu prodaju svojih proizvoda na trţištu Srbije od 27,4
miliona evra. Kako se navodi u saopštenju Galenike, to predstavlja povećanje od 13 odsto u
odnosu na isti period 2018. godine. Time je postignut, kaţe se, pomak sa ĉetvrtog na drugo
mesto po trţišnom uĉešću u Srbiji. Galenika je u prvoj polovini 2019. godine povećala
proizvodnju svojih proizvoda za 43,7 procenata u odnosu na isti period u prošle godine. U
naredne tri godine, kaţu u ovom preduzeću, Galenika oĉekuje trend udvostruĉenja prodaje na
srpskom trţištu.
Majke oštećene propisima, izmene spremljene
Više od 13.000 majki u Srbiji oštećeno je primenom Zakona o finansijskoj podršci
porodicama sa decom koja je na snazi oko godinu dana, pišu "Novosti", ali navode i izjavu
ministra Zorana ĐorĊevića da su trenutno pripremljena ĉetiri predloga za izmene zakona koji će
se uskoro naći pred poslanicima, a koji bi trebalo da poboljšaju finansijsku podršku. Portal
"Bebac" navodi da praktiĉno svakoj trećoj mami, odnosno porodilji umanjena zarada u odnosu
na onu koju bi primala po starom propisu, a najviše su oštećene majke koje su radile manje od 18
meseci pre otvaranja trudniĉkog bolovanja.
U prethodnih 11 meseci, pokazuje istraţivanje "Bepca", 400 majki je neosnovano dobilo
umanjene naknade zarada, jer inaĉe zaraĊuju više od tri proseĉne plate u Srbiji. Kako one plaćaju
najveće doprinose i to sa limitom na pet proseĉnih plata, drţava ih je zato što su se odluĉile za
potomstvo oštetila i to u velikom novĉanom iznosu. Primedba je i da za razliku od drugih majki,
preduzetnice nemaju pravo na duţe odsustvo s rada za roĊenje trećeg deteta. TakoĊe, roditelji
dece sa invaliditetom posle usvajanja izmena zakona više nemaju pravo na naknadu za odsustvo
s posla istvovremeno s naknadom za tuĊu negu i pomoć, iako je reĉ o razliĉitoj vrsti prava.
U prvih godinu dana primene zakona na porodiljskom odsustvu bilo je 33.017 majki.
Drţava je za njihove zarade izdvojila 7,2 milijarde dinara, dok je naknadu za negu deteta primalo
24.537 majki i 115 oĉeva i iz budţeta je u te svrhe dato gotovo 5,6 milijardi dinara, navode
"Novosti".
Sahranjen akademik Hajdin na Novom groblju
Akademik Nikola Hajdin svoju mudrost usmerio je na oĉuvanje dostojanstva, integriteta i
autonomije Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), koju je vodio u teškim
danima od 2003. do 2015. godine, izjavio je danas predsednik SANU Vladimir
Kostić, na sahrani Hajdina na Novom groblju u Beogradu. "Poslednji most
kojim će, u zimu svog ţivota, 17. jula ove godine profesor Nikola Hajdin preći,
most je bez povratka", rekao je Kostić na sahrani, u prisustvu velikog broja
ĉlanova SANU. On je rekao da je Hajdin delio sudbinu znaĉajnih srpskih
nauĉnika koji su bili poznatiji u svetu nego u Srbiji. "Mi njegovo ime
tradicionalno vezujemo za mostove, što ga je pomalo povreĊivalo, jer je on bio
veoma ponosan na nauĉna istraţivanja koja su prethodila kakvoj tehniĉkoj realiziciji, odnosno
koja su je omogućavala", rekao je Kostić. On je podsetio da je Hajdin objavio više od 230
nauĉnih radova i dao izizetan doprinos u primeni numeriĉkih metoda u teoriji elastiĉnosti i teoriji
80
konstrukcija, kao u teoriji tankozidnih nosaĉa. "Mostovi koje je gradio nisu stereotipni u
graĊevinskom smislu - teţio je novini i izazovu", naglasio je Kostić.
On je podsetio da je Hajdin 50 godina bio redovni ĉlan SANU i da je od 2003. do 2015.
vodio Akademiju "u teškim vremenima imeĊu podvodnih grebena politiĉkih borbi, oštrih
suĉeljavanja razliĉitih Srbija, u tranziciji koja je podrazumevala i stvaranje novih elita, hostilnih
prema SANU kao ţivom svedoku njihove efemernosti". "I tada se od SANU traţilo izjašnjavanje
ĉak i o banalnostima dnevne politike, a oni koji su bavili ili uslovljavali bacanje anateme na ovu
kuću pasjom poslušnošću leţerno su nudili, ko što nude i danas, da nam paternalistiĉki, od reĉi
do reĉi, izdiktiraju mišljenja koja će potom biti naša", rekao je Kostić. On je ocenio da je Hajdin
koji je govorio da politiĉari ne vole nauĉnike i da su nauĉnici korisni za zemlju, ali smetnja za
vlast, svoju mudrost usmerio na oĉuvanje dostojanstva, integritet i autonomije SANU.
Dekan GraĊevinskog fakulteta u Beogradu Vladan Kuzmanović rekao je da su ţivot i
karijera Nikole Hajdina bili neraskidivo povezani sa tim fakultetom na kojem je studirao,
doktorirao i bio njegov dekan i profesor. "Veĉiti uzor, stvaralac koji je obeleţio jednu epohu,
veliki pedagog i vanserijski nauĉnik", tako je Kuzmanović opisao Hajdina i rekao da su protekli
dani bili vreme da se ljudi prisete anegdota i uspomena s Hajdinom. On je dodao da je sa
odlaskom Nikole Hajdine Odeljenje tehniĉkih nauka SANU ostalo bez graĊevinaca.
Sin preminulog akademika, Rade Hajdin prisetio se da su mu prva sećanja za oca bila
vezana na zvuk raĉunarske mašine - mehaniĉki kalkulator "u to vreme najvredniji posed svakog
inţenjera" i kako je njegov otac radio noću, a on ga budio skaĉući po krevetu. On je Hajdina
opisao kao ĉoveka "visoke radne etike, blagosti u odnosu sa drugima i nepomirljivosti prema
površnosti i neznanju". "Radoznalost i ţelja za znanjem i njeno produbljivanje kroz kritiĉki
pristup je krasila moga oca do kraja ţivota", rekao je Rade Hajdin.
Kako prijaviti poslodavca koji krši prava trudnica i porodilja
Nova besplatna linija za prijavu poslodavaca koji trudnicama i porodiljama uskraćuju
prava, preko koje mogu biti prijavljeni direktno Inspekciji
rada, poĉela je da funkcioniše, saopštilo je Ministarstvo rada.
GraĊani mogu da prijave nepravilnosti na telefonski broj
0800 300 307, biranjem opcije 2. Na taj naĉin, trudnice i
porodilje lakše i brţe mogu direktno Inspekciji rada prijaviti
poslodavce koji su prekršili zakon i uskratili im neka od
njihovih prava.
Ministar rada Zoran ĐorĊević navodi da drţava ţeli da zaštiti sve trudnice, porodilje i
majke i omogući im ostvarenje svih prava koja im pripadaju, te da će vlada nastaviti da radi na
poboljšanju poloţaja majki u Srbiji jer je to prioritet i cilj populacione politike. "Inspekcija rada
će se sa duţnom paţnjom posvetiti ovom problemu i verujem da ćemo uvoĊenjem ove linije
uspeti da stanemo na put onima koji su sebi dali za pravo da uskrate trudnicama i porodiljama
ono što im zakonom pripada", istakao je ĐorĊević. Na sajtu Ministarstva u okviru kategorije
"Registri" redovno će biti aţuriran poseban spisak svih onih poslodavaca za koje se dokaţe da su
prekršili zakon, u ovom sluĉaju prema porodiljama i trudnicama.
Pukotine na novom autoputu kod Grdelice
81
Na dеonici autoputa kroz Grdеliĉku klisuru, ukupnе duţinе 26,3km, izmеĊu Cariĉinе
Dolinе i tunеla Manajlе došlo je do pojavе manjih naprslina (SMA, 4 cm dеbljinе) na
površinskom sloju asfalta i to na mеstu gdе jе prеkidano asfaltiranja u toku izgradnjе. Radovе na
ovom dеlu dеonicе izvodio jе "Intеgral Inţеnjеring", a okvirna cеna sanacijе jе oko 450.000
dinara, koju ćе platiti izvoĊaĉ jеr jе autoput u garantnom pеriodu, a i rеĉ jе o uobiĉajеnom
otklanjanju uoĉеnih nеdostataka. Na navеdеnom potеzu, saobraćaj ćе u narеdna dva dana biti
privrеmеno prеusmеrеn u prеticajnu traku. Struĉni Nadzor i Invеstitor Koridori Srbijе nastavićе
da pomno pratе pojavu nеdostataka u toku garantnog pеrioda i izdavati hitnе instrukcijе
IzvoĊaĉima za njihovo otklanjanjе. "Naglašavamo da nijе došlo do vеćih problеma i da jе
autoput potpuno bеzbеdan za saobraćaj", saopšteno je iz Koridora Srbije.
Sreda,24.jul 2019.
Logika u srpskom društvu Piše: Vladica Cvetković*
Nedavno je jedan predavaĉ zapoĉeo svoje izlaganje kratkim pregledom predavanja.
Prikazavši svoje podnaslove hronološki, a ţeleći uz to da pokaţe i
kako vodi raĉuna o vremenu koje mu stoji na raspolaganju,
kolega je navodeći prvi, uvodni deo rekao: „Ovo ću vam pokazati,
ako bude vremena.‟. Samo predavanje je nadalje bilo sasvim
korektno (i uz puno poštovanje vremena), ali meni je do kraja
„zvonilo“ ovo nasilje nad logikom: kako se, pobogu, uvodni deo
predavanja moţe razvući ili skratiti u zavisnosti od „preostalog
vremena“? Pa valjda to da li ste u cajtnotu (ili ne) moţe da postane oĉito tek od polovine
predavanja?
Ovde ţelim da postavim pitanje: Ako uspešan nauĉnik kome je logika zanat priĉa
nelogiĉne stvari, šta moţemo da oĉekujemo od polu(ne)obrazovanih politiĉara kojima osnovni
maniri i jesu prepisivanje diploma i doktorata i reprodukovanje zadatih obrazaca ponašanja? Da
proširim malo: šta se oĉekuje i od svih nas koji ĉinimo srpsko graĊansko društvo? Jedini odgovor
glasi: Pa, ovo što imamo, a šta bi drugo? Svako ko oĉekuje bilo šta bolje od ovoga i sam je
posvaĊan s logikom. Koliko bi nam bilo bolje ako bismo se više drţali osnovnih logiĉkih pravila,
ustvari, samo liĉno preispitivali da li ono što govorimo ili radimo ima smisla?
Bilo bi dovoljno da se s vremena na vreme prisetimo da oni koji nas slušaju, gledaju ili
ĉitaju nisu budale Neznanje je manje opasno od negiranja logike, neznanju se uvek zna poreklo,
odsustvu logike ne, odsustvu logike mora da se otkrije pravi razlog.
* redovni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta i dopisni član SANU
ĐorĎević sa predstavnicom UNOPS o osnaţivanju centara za socijalni rad
Ministar za rad, zapošljavanjе, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊеvić razgovarao jе
sa šеficom Kancеlarijе Ujеdinjеnih nacija za projеktnе uslugе (UNOPS) Mikеlom Tеlatino
nastavku saradnjе na projеktu "Osnaţivanjе cеntara za socijalni rad na tеritoriji Rеpublikе
82
Srbijе". Nastavak saradnjе Ministarstva i UNOPS - a na projеktu "Osnaţivanjе cеntara za
socijalni rad na tеritoriji Rеpublikе Srbijе" Ministar ĐorĊеvić rеkao jе da su do sada uspеšno
završеnе tri fazе projеkta uz pomoć kojih jе dobijеno nеkoliko prеporuka za rеorganizaciju
naĉina rada cеntara za socijalni rad i profеsionalnе kompеtеncijе zaposlеnih u cеntrima za
socijalni rad na tеritoriji Rеpublikе Srbijе. Kako kaţе, timе su postavljеnе osnovе za
rеorganizaciju posla u svim cеntrima za socijalni rad na tеritoriji cеlе Srbijе. "Narеdni koraci ka
ostvarеnju inicijalnog projеkta, koji bi kao rеzultat imao potpuno rеkonstruisan sistеm socijalnе
zaštitе i cеntrе za socijalni rad po mеri graĊana, jеsu analiza katеgorija cеntara za socijalni rad,
implеmеntacija prеdloga mеra za poboljšanjе socijalnе zaštitе, kao i infrastrukturni radovi u
cеntrima za socijalni rad sa istim ciljеm", istakao jе ĐorĊеvić i dodao da jе ovaj projеkat vеoma
znaĉajan, kako za Ministarstvo tako i za svе graĊanе Rеpublikе Srbijе. Ministar jе zahvalio UNOPS-u na znaĉajnoj i kontinuiranoj podršci kada su u pitanju
zalaganja Rеpublikе Srbijе da sе svim njеnim graĊanima obеzbеdi kvalitеtan sistеm socijalnе
zaštitе i poboljšaju uslovi ţivota. Šеfica UNOPS-a Mikеla Tеlatinistakla jе da jе zadovoljna dosadašnjom saradnjom sa
Ministarstvom kao i rеzultatima prvе tri fazе projеkta i dodala da ćе UNOPS pruţiti adеkvatnu
podršku u narеdnim koracima.
Budućim mamama veća primanja dok su na bolovanju
Buduće mame će pre nego što otvore trudniĉko bolovanje u radnoj knjiţici morati da
imaju najmanje godinu dana staţa kako bi ostvarile pravo na
naknadu u skladu sa zaradom koju su primale, pišu Novosti.
Granica će biti postavljena na 12 meseci izmenama vaţećeg
zakona, koji je propisao da je za puni iznos "bolovanja"
neophodno 18 meseci neprekidnog rada. Još jedna novina,
navodi list, povoljna za dame sa visokim primanjima jeste to
što će im se prosek na porodiljskom odsustvu obraĉunavati
na osnovu pet proseĉnih zarada umesto sadašnjih tri. Taĉnije, moći će da prime pet republiĉkih
proseka. Kako Novosti nezvaniĉno saznaju, ovo su dva predloga izmena Zakona o finanijskoj
podršci porodicama sa decom, koji će se naći na dnevnom redu jesenjeg zasedanja parlamenta.
Radna grupa na ĉijem je ĉelu bila ministarka bez portfelja Slavica Đukić Dejanović,
zakljuĉila je da bi izmenama propisa trebalo da budu obuhvaćene mame preduzetnice, one koje
su radile kraće od šest meseci i dame koje su ostale u drugom stanju u prvom mesecu radnog
staţa. Insistiraću da izmenama zakona bude obuhvaćen što veći broj oštećenih, jer mislim da je
to jedino pravedno rešenje. Poboljšanje će zavisiti od mogućnosti budţeta, rekla je Đukić
Dejanović za Novosti.
Ministarstvo o finansijskoj podršci porodiljama
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja reagovalo je danas na tekst
koji je objavljen na portalu "Bebac", u kojem se kaţe da je za godinu dana u Srbiji svaka treća
majka oštećena Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom, navodima da tekst sadrţi
nekoliko proizvoljnih i paušalnih ocena o broju "oštećenih porodilja" Pravo na naknadu zarade
za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne
nege deteta ostvaruje se u skladu sa vaţećim Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom,
83
kaţe se u saopštenju resornog ministarstva. Nijednoj porodilji, dodaju, koja je otpoĉela
porodiljsko odsustvo po zakonu koji je vaţio do 30. juna 2018. godine nije usled donošenja
novih propisa umanjena, odnosno izmenjena naknada zarade ili ukinuto neko od propisanih
prava te, kaţe se, nijedna porodilja nije oštećena novim propisom.
Porodilje koje su ostvarile pravo po novim propisima koji se primenjuju od 1. jula 2018.
godine takoĊe se ne mogu smatrati "oštećenim", jer nisu prethodno ostvarile neko pravo da bi im
ono bilo umanjeno, objašnjavaju u ministarstvu. "Ako bi se prihvatili pogledi izneti na
navedenom portalu o 'oštećenim porodiljama', najviše bi se mogle smatrati 'oštećenim' više od
20.000 nezaposlenih porodilja kojima još, zbog nedostatka budţetskih sredstava, ne moţe biti
obezbeĊena neka vrsta naknade zbog roĊenja deteta osim roditeljskog dodatka", kaţe se u
saopštenju.
U ministarstvu navode da veliki broj porodilja ostvaruje naknadu zarade u većem iznosu
u odnosu na redovnu platu, jer su im sada u obraĉun uraĉunati svi prihodi na koje su platili
poreze i doprinose u posmatranom periodu, a koji imaju karakter zarade. Veliki broj porodilja
koje ostvaruju naknadu zarade u manjem iznosu, jer su radile kraći vremenski period ostvaruju i
drugu vrstu naknade - ostale naknade po osnovu roĊenja i nege deteta, ukoliko su u posmatranom
periodu bile angaţovane po osnovu �fleksibilnih oblika rada� (razliĉitih ugovora...) i u zbiru
njihovi prihodi se ne razlikuju od prihoda koje su ostvarivale dok su radile, kaţu nadleţni.
"Iznosi roditeljskog dodatka su višestruko veći, a za treće i ĉetvrto dete isplaćuju se i u duţem
periodu, taĉnije deset godina".
U ministartvu za rad ocenjuju da je, kako navode, ĉinjenica da je novi Zakon o
finansijskoj podršci porodici sa decom, uvoĊenjem novih prava i unapreĊenjem postojećih,
omogućio daleko veće prihode porodice po roĊenju deteta. TakoĊe, kaţu, uslovi za ostvarivanje
prava na deĉiji dodatak olakšani su za veliki broj korisnika i mnogi od njih pravo ostvaruju u
većem iznosu.
Istiĉu da je posebna paţnja posvećena zaštiti najranjivijoj kategoriji dece (u
jednoroditeljskim porodicama, bez roditeljskog staranja, sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i
korisnika NSP). "Novina koja se ne spominje, a koja je od izuzetnog znaĉaja je direktna isplata
svih prava propisanih Zakonom na raĉun korisnika što znaĉi redovne prihode porodice svakog
meseca". Nadleţni u saopštenju dodaju takoĊe da se, kaţu, ne spominju ni prihodi koje porodice
ostvaruju na osnovu Zakonom propisanih "dodatnih prava" koje lokalne samouprave isplaćuju u
skladu sa svojim materijalnim mogućnostima, a ĉiji broj i iznosi, navode, nisu zanemarljivi.
Budţetska izdvajanja po osnovu ovog Zakona planirana za 2019. godinu veća su od 58 milijardi
dinara, a trenutno preuzete obaveze po osnovu njega u narednom periodu su dvostruko veće i
moraju se sukcesivno obezbeĊivati u narednom periodu, poruĉuju iz ministarstva. U saopštenju
se zakljuĉuje da će resorno ministarstvo i u narednom periodu kao i do sada uloţiti dodatne
napore, u skladu sa budţetskim mogućnostima, kako bi se, navode, dodatno poboljšao
materijalni poloţaj porodica sa decom.
Dobri uslovi za voţnju, višesatna zadrţavanja za teretnjake
Saobraćaj je umerenijeg inteziteta, a uslovi za voţnju su
dobri - kolovozo su suvi i vidljivost je dobra. Na autoputevima
kao i na glavnim magistralnim pravcima trenutno nema vanrednih
zastoja i prekida u saobraćaju, navodi se u saopštenju AMSS.
Prema poslednjim informacijma Uprave graniĉne Policije na
84
putniĉkim terminalima nema zadrţavanja. Zadrţavanja ima na teretnim terminalima naših GP i
to najviše na Batrovcima - ĉetiri sada, Šidu dva, Horgošu sat i po i na Kelebiji sat.
Greške koje pavimo na letovanjima mogu skupo da nas koštaju
Srpska turistkinja koja se utopila na letovanju u Italiji i dete na dušeku, koje je nepaţnjom
roditelja, morska struja na Halkidikiju odnela skoro kilometar od obale - samo su neki od naslova
u medijima ovih dana. Upravo zbog toga, vaţno je skrenuti paţnju na nezvaniĉna pravila
ponašanja na kupalištima, bez obzira na to da li je reĉ o morima, jezerima ili rekama.
Četvrtak,25. jul 2019.
Sudije i tuţioci poloţili zakletvu
Sudija Ustavnog suda Srbije, sudije koje su prvi put izabrane na sudijsku funkciju u
osnovnim sudovima i zamenici javnih tuţilaca poloţili su danas
zakletvu u Skupštini Srbije, pred predsednicom parlamenta
Majom Gojković. Zakletvu je poloţila sudija Ustavnog suda
Lidija Đukić, koju je imenovala Opšta sednica Vrhovnog
kasacionog suda na sednici odrţanoj 19. aprila 2019. godine.
Zakletvu su poloţile i sudije koje su prvi put izabrane na
sudijsku funkciju na sednicama parlamenta 14. februara i 10. jula
2019. godine. Sudije koje su poloţile zakletvu sudijsku funkciju obavljaće u osnovnim sudovima
u Novom Sadu, Panĉevu, Velikom Gradištu, Zrenjaninu, Ivanjici, Kraljevu, Kruševcu, Mionici,
Raški, kao i privrednim sudovima u Uţicu, Zajeĉaru, Kragujevcu i prekšajnim sudovima u
Baĉkoj Palanci, Zajeĉaru, Kruševcu, Nišu, Pirotu, Rumi i Ĉaĉku.
Gojković je iznela uverenje da će novoizabrane sudije tokom mandata pruţiti znaĉajan
doprinos nastavku reformi pravosudnog sistema u cilju stvaranja nezavisnog, modernog i
efikasnog pravosuĊa i unapreĊenja vladavine prava. Verujem da ćete suditi nezavisno i
nepristrasno, u skladu sa Ustavom i zakonom, iskljuĉivo po svojoj savesti i tako obezbediti
praviĉno suĊenje za svakog graĊanina i doprineti ugledu sudijske funkcije u Srbiji, poruĉila je
Gojković, navodi se u saopštenju
U Skupštini Srbije zakletvu su poloţili i zamenici javnih tuţilaca koji su prvi put izabrani
na tu funkciju, na sednici Skupštine Srbije 10. jula 2019. godine. Zakletve su poloţili zamenici
javnih tuţilaca u prvom, drugom i trećem javnom tuţilaštvu u Beogradu, kao i osnovnim javnim
tuţilaštvima u Mladenovcu, AranĊelovcu, Ubu, Vršcu, Novom Sadu, Rumi, Subotici, Vrbasu,
Kruševcu, Raški, Ĉaĉku, Gornjem Milanovcu, Jagodini, Kraljevu, Paraćinu, Nišu, Vranju,
Prokuplju, Pirotu, Negotinu i Vladiĉinom Hanu. Gojković je i njima poţela uspeha u radu i
izrazila uverenje da će, radeći po svojoj savesti i u skladu sa zakonom, obezbediti poštovanje
zakona za svakog graĊanina i time doprineti ugledu tuţilaĉke funkcije.
Izvršitelji naplaćivali i 10 puta više od osnovnog duga
Izmenama Zakona o izvršenju i obezbeĊenju se staje na put samovolji izvršiteljima, koji
naplaćivali troškove deset puta već od iznosa osnovnog duga, reĉeno je danas u Skupštini Srbije.
85
"Stajemo na put samovolji ljudima kojima smo dali javna ovlašćenja da obavljaju taj posao. Ne
moţemo da im dozvolimo da rade šta hoće", istakao je poslanik SNS i potpredsednik parlamenta
Veroljub Arsić tokom rasprave o amandimanima o predlogu izmena i dopuna tog zakona...
Srbija na kulturnoj mapi sveta
Turistiĉka organizacija Beograda saopštila je da se naša zemlja prvi put napla u
konkurenciji za najbolju lokaciju za snimanje reklama u Los
AnĊelesu, a nominacije za najbolje lokacije za snimanje
filmova, TV serija i reklama koje dodeljuje svetska asocijacija
menadţera lokacija (LMGI - Location Managers Guild
International) zvaniĉno su objavljene 19. jula. Srbija se na
ovoj listi našla zahvaljujući reklami "Organska hrana za sve",
koju je za nemaĉki brend Penny uradila beogradska
produkcijska kuća Emote. Reklama je snimana u Beogradu i
prikazuje kadrove Terazija, Uzun Mirkove ulice, starog ţelezniĉkog mosta i novobeogradskih
blokova. Srbija je tako stala rame uz rame sa Islandom (kampanja brenda Huawei), Turskom
(reklame Nacionalne Geografije i South India Bank-om ), kao i brendom Nike, ĉija se reklama
naš la u konkurenciji i za prestiţnu nagradu Emi.
TUS podseća da je nedavno britanski BBC srpsku prestonicu uvrstio meĊu pet
najkreativnijih gradova sveta i nazvao je Beograd centrom savremene umetnosti u Evropi.
Beograd je, kako je navedeno u tekstu BBC-a, prava destinacija za ljubitelje brutalistiĉke
arhitekture, ali i mesto gde se galerije sve više fokusiraju na novu umetnost koja se stvara u
Srbiji. Najavljena je i izloţba Marine Abramović, koja će od septembra do januara biti dostupna
u Muzeju savremene umetnosti.
TakoĊe, TUS podseća da je italijanski umetniĉki magazin Juliet u fokus stavio rad
savremenih srpskih umetnika poput Perice Donkova, Nine Todorović, Marije Dragojlović,
SrĊana Apostolovića, Vladimira i Milice Perićć. Pominjanje Srbije i njene prestonice, u
ovakvom kontekstu, od strane svetskih medija i struĉnjaka iz oblasti kulture, je od izuzetne
vaţnosti za promociju turistiĉkog i kreativnog imidţa zemlje, kao i promenu percepcije Srbije
kao turistiĉke destinacije, smatraju u TUS. U istraţivanjima koja je Turistiĉka organizacija
sprovela tokom 2018. godine o stavovima i navikama inostranih turista, preko 32 odsto
ispitanika navelo je kulturno-istorijsko nasleĊe kao motiv za posetu Srbije i Beograda.
Kako upotreba mobilnog telefona utiče na saobraćaj?
Iako je Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima zabranjeno, korišćenje mobilnog
telefona i dalje je veoma ĉesto, kao i saobraćajne nezgode prouzrokovane takvim kršenjem
propisa. Nepropisno korišćenje mobilnog telefona u saobraćaju, bilo da ste na mestu vozaĉa,
pešaka ili bicikliste, moţe prouzrokovati opasne situacije, koje se neretko završe sa smrtnim
ishodom. NovosaĊani sa kojima smo razgovarali kaţu da ga, zbog potencijalne opasnosti, ne
koriste u saobraćaju. Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima u voţnji je dozvoljeno
telefoniranje iskljuĉivo uz korišćenje hands free opreme, kako bi bilo spreĉeno ometanje vozaĉa.
O tome koliko je opasno koristiti telefon van propisanog naĉina govori direktor komiteta za
bezbednost saobraćaja Damir Okanović. Kao ranjivim grupama, biciklistima i pešacima zakon
nalaţe dodatne mere kada uĉestvuju u saobraćaju, te im je zabranjeno telefoniranje kada prelaze
86
raskrsnicu, odnosno u sluĉaju biciklista moraju da koriste hands free ureĊaj, dodaje naš
sagovornik. Za kršenje tih propisa Zakonom je predviĊena kazna od tri hiljade dinara za pešake,
odnosno deset hiljada dinara za nepropisno telefoniranje prilikom voţnje automobila.
Sve o drţavnom zemljištu na uvid javnosti
Uprava za poljoprivredno zemljište razvila je novu WEB aplikaciju dostupnu javnosti,
koja omogućava potpuni uvid u podatke vezane za
poljoprivredno zemljište u vlasništvu drţave. Podaci koji se u
njoj nalaze se redovno aţuriraju, a dobijeni su kroz godišnje
programe zaštite, ureĊenja i korišćenja poljoprivrednog
zemljišta koje izraĊuju gradovi i opštine, kroz sistem Uprave za
poljoprivredu. Zahvaljujući ovoj aplikaciji javnosti su postali
dostupni svi podaci vezani za popis oko 550 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta za koje je
nesporno utvrĊeno da je u vlasništvu drţave, kao i za to kome su dati u zakup, na koji vremenski
period i mnogi drugi. Ona sadrţi podatke o parcelama u javnim nadmetanjima, parcelama sa
višegodišnjim, ali i ugovorima o zakupu koji istiĉu ove godine, podaci o nerealizovanim javnim
nadmetanjima, parcelama koje su izuzete iz programa, kao i onima koji se nalaze u susvojini.
"To je bila dugo godina tabu tema. Svi su nešto beţali, ćutali, u papirima skrivali. Evo, gospodo,
satelitski snimci. Zna se za svaku parcelu. Od toga će korist imati najviše poljoprivrednici jer će
znati šta mogu da uzmu u zakup, kog su kvaliteta, na koji vremenski period će moći da uzmu",
kaţe ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. "Nakon više od sedam decenija strašnog
javašluka i zloupotreba sa drţavnom poljoprivrednom zemljom, koja je u stvari i privatno
oduzeto poljoprivredno zemljište, imamo priliku da u zadnje dve godine vidimo konkretne
poteze od strane onog ko je vlasnik, a to je drţava, da mogu graĊani svi, oni koji su
zainteresovani u restituciji, ali i ostali, da vode raĉuna o toj imovini, dok se ne bude vratila u
restituciju", istiĉe Mile Antić iz Mreţe za restituciju.
Mi smo doneli, pre jedno godinu dana odluku, posebnu uredbu, koje to zemljište moţe
biti predmet restitucije, a i to je vidljivo ovde. Oni u svakom trenutku znaju šta moţe biti
predmet restitucije, a koje ne moţe jer je izuzeto – govorimo o onom zemljištu, parcelama koje
su uzete pre 30, 40 godina, bilo je dosta komasacija, promenili su se brojevi parcela, sve se
promenilo", objašnjava ministar Nedimović. Potraţioci nacionalizovane imovine oĉekuju da im
se vrati oko 100 hiljada hektara, nesporno je utvrĊeno da drţava u svom vlasništvu ima oko 500
hiljada hektara, dok se pretpostavlja da je ĉak oko 800 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta
ukupno u vlasništvu drţave. Iz tehniĉkih razloga, aplikacija ne sadrţi podatke vezane za Ĉoku,
Kovaĉicu, Petrovaradin, Vranjsku Banju i pojedine niške opštine.
Sombor: 20 hiljada stanovnika manje za dve decenije
Zbog toga što mnogi odlaze u inostranstvo kako bi sebi obezbedili bolje sutra, mnogi
gradovi, pa i Sombor imaju sve manje stanovnika. Od poslednjeg popisa 2012, pa do sada
Somboraca je manje za šest hiljada. Prazne ulice, to je slika Baĉkog Brega, sela uz samu granicu
sa MaĊarskom. Selo je svaki dan sve praznije, jer meštani odlaze u potrazi za poslom,
pojedinaĉno ili porodiĉno. "Broj stanovnika se baš drastiĉno smanjio. Svaki mesec ode barem po
jedna porodica. Imaju svi hrvatske papire pa odlaze u Nemaĉku ili Austriju. Uglavnom odlaze
mladi, ali u poslednje vreme odlaze i oni stariji od 50 godina. I deca i unuci, cele porodice odlaze
87
zajedno. Pre 10 godina u selu je bilo 1.300, a sada je tek oko 800 stanovnika. Njih 40 ima više od
80 godina. Praznih kuća je puno i sada se moţe za stanovanje kupiti kuća od 2.000 evra", kaţe
Milorad Stojnić, predsednik HKPD "Silvije Strahimir Kranjĉević", Baĉki Breg. Sliĉna situacija
je i u drugim selima i samom gradu, pa je broj stanovnika na teritoriji grada Sombora pao ispod
80.000. A pre 20 godina u gradu i okolnim selima bilo je skoro 100.000 stanovnika. Smanjenju
broja stanovnika doprinosi i negativni prorodni priraštaj.
Medicinske sestre heroji modernog doba
Priĉa o medicinskim sestrama u Srbiji ĉesto se svede na statistiku o njihovom odlaţenju
iz zemlje i malim primanjima. Šta je sa onima koje i pored svega i dalje ostaju ovde i rade
mnogo više od onoga što njihov poziv nalaţe? Te sestre sasvim sigurno moţemo nazvati pravim
herojima. Medicinska sestra nije i ne moţe biti neko ko samo obavlja posao. Humanost,
strpljanje, empatija....Nije to njihova radna obaveza – to je ono zbog ĉega su odabrale taj poziv i
zbog ĉega su odabrale da brinu o nama. Ko brine o njima? I da li je ta briga dovoljna da se trend
njihovog odlaska iz zemlje zaustavi?
O ovoj temi za RTV su govorile i glavna sestra Kliniĉkog centra vojvodine Nada
Radovanov i glavna sestra Klinike za anestezije, intenzivne terapije i terapije bola Mladenka
Ostić.https://www.youtube.com/watch?v=cXNOSizbdvk
https://www.youtube.com/watch?v=v4YblCKGmEE
Kurs dinara 117,8413
Dinar će danas ostati stabilan prema evru i zvaniĉni srednji kurs iznosiće 117,8413 dinara
za evro, što je neznatna promena u odnosu najuĉe, objavila je
Narodna banka Srbije. Dinar će prema evru biti jaĉi za 0,1 odsto
na meseĉnom i za 0,2 posto na godišnjem nivou, a u odnosu na
poĉetak godine jaĉi za 0,3 procenta. Indikativni kurs dinara
prema dolaru je ojaĉao juĉe za 0,1 odsto na 105,6588 dinara za
dolar. Dinar je prema dolaru na meseĉnom nivou slabiji za 2,2
odsto, na godišnjem za 4,3 posto, a od poĉetka godine je u padu
za 2,1 procenat. Najjaĉi kurs domaće valute prema evru u ovoj
godini bio je 17. jula i iznosio je 117,7191 dinara za evro, a najslabiji je zabeleţen 29. januara,
kada je jedan evro koštao 118,4940 dinara.
Na Forbsovoj listi milijardera nema nijednog iz EX YU
Najviše milijardera na svetu ţivi u SAD, njih 607, sa imovinom vrednom 3.111 milijardi
dolara, pokazuju podaci ameriĉkog magazina Forbs. Sledi Kina sa 324 milijardera koji su
ukupno teški 980 milijardi dolara. U Evropi najviše milijardera ima Nemaĉka – 114, sa ukupnim
bogatstvom od 500 milijardi dolara. Nemaĉka je ujedno treća u svetu po tome. Rusija ima 98
milijardera sa imovinom od 421 milijardu dolara. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 54 milijardera sa
imovinom od 182 milijarde. Francuzi imaju 41 milijardera, ali je njihovo bogatstvo oko 330
milijardi dolara. Italija ima 35 milijardera, Švajcarska i Švedska po 33, Španija 29. Turska ima
25 milijardera. Norveška ih ima 15, Holandija i Danska po 10, Irska i Austrija po 9, a nešto
manje ih imaju ostale evropske drţave, prenosi B92.net. Forbs još ne beleţi nijednog bogataša iz
88
zemalja bivše Jugoslavije. Inaĉe, Indija ima 106 milijardera koji imaju 405 milijardi dolara. U
Juţnoj Americi najviše milijardera ima Brazil – 58.
Ko prlja policijske značke?
Sektor unutrašnje kontrole (SUK) je od 1. januara podneo 111 kriviĉnih prijava protiv
107 policijskih sluţbenika i drugih zaposlenih u MUP-u zbog sumnje da su poĉinili 177 kriviĉnih
dela, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova dostavljeni "Politici". MeĊu kriviĉnim delima
koja se osumnjiĉenim pripadnicima MUP stavljaju na teret preovlaĊuje zloupotreba sluzbenog
poloţaja i primanje mita, prenosi list. Sektor unutrašnje kontrole najvise otkriva krivicna dela sa
elementima korupcije, a najvise prijava u MUP-u podnosi se protiv saobraćajnih policajaca.
Slede oni koji se bave opstim i upravnim poslovima i granicna policija dok je, sudeći prema
statistici SUK-a, broj otkrivenih kriminalistickih policajaca sa "prljavim" znaĉkama minimalan.
Prošle nedelje uhapsena su dvojica policajaca osumnjicenih za pomaganje u pokušaju
ubistva Darka M. ispred beogradskog splava, a prema navodima lista, sigurnosne kamere snimile
su napad ispred i to je pomoglo u identifikaciji nasilnika. Na osnovu snimka biće utvrĊeno i
kakva je bila uloga pripadnika MUP-a u pokusaju ubistva, navodi Politika, koja saznaje da su oni
suspendovani i da je protiv njih pokrenut disciplinski posutpak.
Lekar traţio novac za ručak svog hirurškog tima
U saradnji s Antikorupcijskim timom Ministarstva zdravlja policija je nedavno uhapsila
lekara D. B. (60), iz Klinike za hirurgiju Kliniĉko-bolniĉkog centra
„Dr Dragiša Mišović”, zbog sumnje da je traţio i primio 200 evra
mita da bi pacijentkinji operisao ţuĉnu kesu. Ovaj doktor je
osumnjiĉen da je od ćerke bolesnice zahtevao i uzeo novac za
operativni zahvat. U razgovoru za „Politiku”, Vesna Dimitrijević,
predsednica Antikorupcijskog tima Ministarstva zdravlja, pojašnjava
da su za ovaj sluĉaj korupcije saznali tako što je ćerka pacijentkinje,
putem mejl adrese, ovom timu dostavila prituţbu. – Ona se našla u nedoumici pa nas je pitala:
„Koliko se obiĉno daje novca za ruĉak doktoru i njegovoj ekipi nakon laparoskopske intervencije
na ţuĉnoj kesi?” Kontaktirala sam ćerku pacijentkinje i u razgovoru sa njom došla do saznanja
da je ona sa majkom bila na pregledu na Odeljenju hirurgije u KBC „Dr Dragiša Mišović” kod dr
B. D. posle dobijanja uputa iz Doma zdravlja „Mladenovac”. Majka je duţi vremenski period
trpela bolove zbog problema sa ţuĉnom kesom. Nakon pregleda doktor je poĉeo na razne naĉine
da „odugovlaĉi” sa operacijom i posebno naglasio da „anesteziolog i ekipa moraju da idu na
ruĉak i da to košta” – opisuje sluĉaj Dimitrijevićeva.
Posle tog saznanja, u saradnji sa policijskim sluţbenicima Odeljenja za borbu protiv
korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tuţilaštva u
Beogradu, nakon podnete prijave i sprovedenih operativnih mera, uhapšen je B. D. zbog
postojanja osnovane sumnje da je izvršio kriviĉno delo primanje mita, gde mu je nakon
saslušanja odreĊen pritvor do 30 dana. Ovo nije bio jedini sluĉaj gde je Antikorupcijski tim
uspeo da razreši razne sluĉajeve koruptivnih dela u zdravstvenim ustanovama i da u saradnji sa
drugim nadleţnim organima podnese kriviĉne prijave. Od poĉetka 2019. godine obavili su
najavljene i nenajavljene kontrole u 25 zdravstvenih ustanova na podruĉju Srbije, sa ciljem da se
utvrdi da li se po zakonu sprovodi organizacija sluţbi i rukovodi zdravstvenom ustanovom, na
89
koji se naĉin sprovode javne nabavke, sa kim se sklapaju ugovori, ko su dobavljaĉi, kakve su
cene materijala i kvalitet... Ujedno su kontrolisali namensko korišćenje budţetskih i sopstvenih
sredstava ustanove, sa kojom farmaceutskom firmom imaju ostvaren najveći promet, da li
eventualno ima privilegovanih dobavljaĉa, sa akcentom na liste ĉekanja na hirurške intervencije i
na naĉin zakazivanja kontrolnih i prvih pregleda, dijagnostike i zbrinjavanja pacijenata.
U nekoliko kontrolisanih zdravstvenih ustanova zbog propusta u rukovoĊenju i odsustva
kontrole primetni su bili povećana potrošnje medicinskog, sanitetskog i laboratorijskog
materijala, nesavestan rad odgovornih ljudi i potpisivanje štetnih ugovora po zdravstvenu
ustanovu (kupovina medicinske opreme koja nije neophodna i adekvatna za funkcionisanje
ustanove). – Tu je primećena i zloupotreba sluţbenog poloţaja i prekoraĉenje ovlašćenja u
smislu uvećanja stimulacije i koeficijenata menadţmentu bez posebnog povoda, trošenja
sredstava ustanove na reprezentaciju i sluţbena putovanja i sliĉne stvari, a nakon konsultacija sa
tuţilaštvom u toku je prikupljanje dokumentacije za podnošenje prijava protiv rukovodstva u tim
ustanovama. Tokom kontrole maltene u svim zdravstvenim ustanovama uoĉavali smo
administrativne nepravilnosti i nakon stavljenih primedbi one su bile otklonjene u najkraćem
roku, jer su kontrole Antikorupcijskog tima pre svega preventivnog karaktera – napominje naša
sagovornica.
Zadatak tima kojim predsedava Dimitrijevićeva je da proverama otkrije propuste i uoĉi
„slabe karike” u zdravstvenom sistemu, ali i preduzme korake kako bi se otklonili ili smanjili
uzroci koruptivnog ponašanja. Veliki znaĉaj ima i to što pretresaju liste ĉekanja na intervencije,
što je jedan od najvećih problema srpskog zdravstva. Naša sagovornica kaţe da su tokom ove
godine u gotovo svim zdravstvenim ustanovama znatno smanjene liste ĉekanja za ugradnju
endoproteze kuka, operaciju kolena i katarakte sa ugradnjom intraokularnog soĉiva, osim u
Opštoj bolnici „Loznica”, gde se na listama ĉekanja za operaciju katarakte nalazi oko hiljadu
pacijenata, kao i u Institutu za ortopedske bolesti „Banjica” za ugradnju proteze kolena i kukova,
jer pacijenti ţele da ih operiše jedino odreĊeni lekar i nijedan drugi, zbog ĉega ţele da ĉekaju i
duţe ako je to neophodno.
Prijave ako neko traţi novac ili poklon
Svakodnevno putem imejl adrese [email protected] i klasiĉnih pisama
graĊani ovom timu dostavljaju prijave na rad lekara i zdravstvenih ustanova. Ukoliko se prijave
odnose na njihov delokrug rada, one se odmah proveravaju, a ukoliko nisu za njih prosleĊuju se
zdravstvenoj inspekciji ili se ljudi eventualno upute da prijavu dopune ili dostave drugim
drţavnim organima. – Apelujemo na graĊane da, ukoliko im bilo ko u zdravstvenoj ustanovi
zahteva novac, poklon ili neku vrstu usluge za pregled, hiruršku intervenciju ili dijagnostiku, to
odmah prijave našem timu – kaţe Vesna Dimitrijević.
Petak, 26. jul 2019.
Stanari Bristola tvrde da su prevareni
Vojni penzioneri iz hotela Bristol nezadovoljni preporukama zaštitnika graĊana koje je
uputio Ministarstvu odbrane. Vojni beskućnici i penzionisana vojna lica koji ţive u hotelu
"Bristol", nakon dva meseca dobili su preporuku zaštitnika graĊana koji se bavio problemom
90
njihovog stambenog pitanja. Dokumentom, meĊutim, nisu zadovoljni, jer se, kako kaţu,
ombudsman nije bavio pitanjem njihovog trajnog zbrinjavanja, ali ni pitanjem šta se dogodilo sa
stanovima koji su prema odluci Vlade namenjeni za rešavanje tog problema. U višegodišnjoj
borbi sa Ministarstvom odbrane, stanari "Bristola" bili su spremni da uĉine sve, pa su ĉak
štrajkovali i glaĊu. Hranu su ponovo poĉeli da uzimaju nakon što ih je obišao zaštitnik graĊana,
od koga su oĉekivali zaštitu, a dva meseca otkako je preuzeo njihov sluĉaj, doneo je preporuku -
koja ih ponovo baca u oĉaj. "Ĉitajući te preporuke, mi smo shvatili da se zaštitnik graĊana u
ovom momentu, jednostavno, nije bavio suštinom, nego se bavio perifernim nekim pitanjima i da
je on jednostavno podlegao pritiscima Ministarstva odbrane", kaţe predsednik Udruţenja vojnih
beskućnika Srbije Vlado Đukić.
Kaţu stanari, preporuka ombudsmana samo je "prepisan" stav Ministarstva koje ih već
duţe vreme muĉi, pa postavljaju pitanje - koga zaštitnik Pašalić štiti? "Tu nas je ubeĊivao, priĉao
nam neke bajke, a u principu je uradio samo na kraju ono što mu je Ministarstvo naloţilo. Ja se
samo pitam dokle će da ide sad Ministarstvo sa pritiscima, jer su dobili odrešene ruke posle
ovoga", dodaje stanar hotela "Bristol Dragan Stojanović.
Sa mišljenjem vojnih beskućnika i penzionera slaţe se narodni poslanik Balša Boţović,
koji je u više navrata stajao u njihovu odbranu. Napominje, svi oni imaju pravo da dobiju stanove
na dugoroĉni zakup, što je u preporuci izostalo. "Naţalost, Srbija više nema instituciju
Zaštitnika graĊana, ovo je zaista jedno onako klasiĉno podilaţenje Ministarstvu odbrane i
reţimu, koji evo skoro tri decenije pune krši ljudska prava, pre svega ljudska prava - krši onim
ljudima i porodicama koje ţive u zasita nehumanim uslovima za ţivot", rekao je poslanik DS
Balša Boţović.
I dok se u "Bristolu" ţale i tvrde da su prevareni, u Ministarstvu odbrane kaţu - dobili
smo preporuke zaštitnika povodom rešavanja statusa stanara napuštenog hotela "Bristol" i već
postupamo u skladu sa njima. "Istiĉemo da je Ministarstvo i pre dobijanja preporuka više puta
korisnicima smeštaja "Bristola" nudilo, i da i dalje nudi, adekvatno rešenje i poziva ih da se usele
u stanove za privremeni smeštaj koji su dobijeni od Grada Beograda ili u vojnosamaĉke hotele
"Zvezdara" i "Galeb" u Beogradu, u skladu sa pravima koja ostvaruju", saopštilo je Ministarstvo
odbrane.
Predstavnik stanara napuštenog hotela Bristol Dragan Stojanović, rekao je da su se sinoć
sastali sa Zaštitnikom graĊana Zoranom Pašalićem i da su mu poruĉili da su razoĉarani u
njegovo postupanje, na šta je, kaţu, odgovorio da je samo postupao u skladu sa zakonom.
MeĊutim, Pašalić danas nije bio dostupan za komentar.
Šta sa pokojnikom koji neće ni pod krst ni pod polumesec
Još nije stavljena taĉka na sluĉaj spomenika bez krsta na pravoslavnom groblju kod
Petrove crkve u Novom Pazaru. Nelici Grujić trebalo je tri godine
borbe da svom preminulom ocu Timotiju Vasoviću, zakletom
komunisti, postavi spomenik bez hrišćanskih obeleţja na
pravoslavnom groblju. I to još nije njena pravniĉka pobeda jer
crkva je već podnela ţalbu na rešenje Gradskog veća Novog
Pazara, kojim je Grujićevoj odobreno da nadgrobnu ploĉu, koja je
dve godine stajala poloţena pored grobnice, uspravi. Argumenti
obe strane su nepomirljivi. Nelica rukovoĊena oĉevim amanetom da ne bude sahranjen sa
verskim obeleţjem na spomeniku, a poziva se i na stav poverenice za zaštitu ravnopravnosti, ali i
91
na poslednju odluku Upravnog suda i Gradskog veća Novog Pazara, smatra da na to ima pravo.
Sa druge strane, protojerej stavrofor Tomislav Milenković u pisanoj izjavi navodi da je Nelica
Grujić, pošto odluka Gradskog veća još nije izvršna, pod nerazjašnjenim okolnostima i bez
prisustva bilo koga, kada na groblju nije bilo nikoga, nelegalno postavila spomen-obeleţje. „Još
se ispituje pod kojim je ona taĉno okolnostima postavila sporni spomenik, jer je to apsolutno
nedozvoljeno samostalno raditi bez odobrenja javnog preduzeća. Trenutno, crkva ĉeka odluku
Upravnog suda o ovom pitanju, ali napominjemo da nećemo dozvoliti da prosta sila, kojom se
dotiĉna sluţi postane opšti obrazac”, napisao je Milenković. Predstoji dakle još dokazivanja
pravde. Ovaj sluĉaj samo potvrĊuje da u Novom Pazaru nije na pravi naĉin rešeno pitanje
sahranjivanja pokojnika i rešenja se traţe nekoliko decenija.
Besplatni preventivni pregledi od ponedeljka
Od ponedeljka u devet mesnih zajednica u Novom Sadu i prigradskim naseljima biće
organizovani besplatni preventivni pregledi za sve punoletne NovosaĊane. Ovakvi humanitarni
pregledi su pre svega osmišljeni za lica koja nisu zdravstveno osigurana, ali i za one koji imaju
zdravstvenih tegoba. Tokom besplatnih pregleda, pacijenti će imati priliku da ispitaju svoje
zdravstveno stanje kao i da se edukuju sa struĉnim medicinskim osobljem. "Da otkrijemo
otkrijemo bolesne meĊu zdravima, je l, to je poenta prevetivnog centra zašto mi idemo meĊu
ljude koji nisu moţda u sistemu zdravstvene zaštite, pa da otkrijemo ako postoji obolenje neko
da ga odmah usmerimo ka izabranom lekaru", kaţe Vesna Imbronjev, koordinatorka
preventivnog centra. U cilju smanjenja hroniĉnih, nezaraznih bolesti, pacijenti će moći da urade
pregled mladeţa, skrining, audiometriju kao i EKG monitoring. Kako bi bili sigurni u rezultate,
lekari savetuju da pacijenti preskoĉe doruĉak. "Druga stvar što je isto znaĉajna je da im ukaţemo
na faktore rizika u nastanku prevencije dijabetesa, zato radimo šećer u krvi, merimo telesnu
teţinu, obim struka, izraĉunavamo koliki je bodi mas indeks", kaţu Imbronjev. Koordinatorka
projekta, Imbronjev, naglašava da je neophodna edukacija ljudi kako bi se otklonili faktori rizika
za nastanak bolesti.
U okviru ove humanitarne akcije uĉestvovaće devet mesnih zajednica iz grada i okoline,
a prvi preventivni pregledi, odrţaće se u ponedeljak u Kaću i trajaće od 8 do 11 ĉasova.
U Srbiji nema slučajeva bolesti afričke kuge svinja
U Srbiji nema sluĉajeva bolesti afriĉke kuge svinja, rekla je direktorka Uprave za
veterinu, Emina Milakara, dodajući da, iako je u zemljama u
okruţenju registrovana ta bolest, mi smo za sada sigurni. A
kada je reĉ o klasiĉnoj kugi svinja, prema najavama nadleţnog
ministarstva obavezna vakcinacija biće etapno ukidana poĉevši
od prvog oktobra, a kada domaći proizvoĊaĉi mogu osetiti prve
efekte te mere. U Srbiji se sa vakcinacijom svinja protiv
klasiĉne svinjske kuge poĉelo pre tri decenije, od 2006 godine je to obaveznamera koju finansira
drţava, a da je pravilna preventiva urodila plodom svedoĉe najave iz nadleţnog ministarstva da
će od oprvog oktobra obavezna vakcinacija prestati da vaţi. Naravno, ne na svim proizvodnim
podruĉjima u isto vreme jer i epidimiološki rizici nisu svugde isti, ali ovo je velika stvar za
domaće svinjarstvo, kaţe profesor doktor Miloš Beuković, struĉnjak internacionalne reputacije u
ĉijoj porodici svinjogojstvo ima tradiciju duţu od ĉetiri decenije. Pitali smoga kada će domaći
92
farmeriosetiti rezultate ove mere. "Kada se vakcina ukine nesme da bude opuštanja i preteranog
radovanja", kaţe naš sagovornik istiĉući da pored punog angaţmana nadleţnog ministarstva,
veterinarskih sluţbi i veterinarskih inspekcija, asocijacija i savetodavaca, sami proizvoĊaĉi
moraju podići bio sigurnosne mere na najviši nivo.
Amandmani o nestalim bebama, usvajanje zakona na jesen
Vlasti Srbije obavestile su Komitet ministara Saveta Evrope da su prihvaćena dva
amandmana na Predlog zakona o nestalim bebama, koji su, kako je navedeno u obaveštenju,
rezultat konsultacija sa organizacijama civilnog društva, koje obuhvataju mnoge zainteresovane
roditelje. Prvi amandman treba da detaljno reguliše upotrebu DNK analize tokom sudskog
postupka, dok drugi istiĉe obaveznost sudske presude iz ovog postupka u odnosu na druge
sudske postupke. Predlog ovog zakona ĉiji pun naziv glasi Zakon o utvrĊivanju ĉinjenica o
statusu novoroĊene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji je u
skupštinskoj proceduri od marta prošle godine, a njegovo usvajanje se oĉekuje krajem oktobra ili
poĉetkom novembra. Savet Evrope u ovom sluĉaju sprovodi nadzor nad izvršenjem presude
Evropskog suda za ljudska prava iz 2013. godine, kojom je, povodom predstavke Zorice
Jovanović u ĉiju je korist presudio, drţavi Srbiji naloţio da zakonski i institucionalno reši pitanje
nestalih beba. U obaveštenju upućenom Komitetu ministra, a koje je medijima prosledio Savet
Evrope, predlagaĉ zakona je ukazao da njegovo usvajanje oĉekuje tokom sledećeg redovnog
zasedanja Narodne skupštine, odnosno krajem oktobra ili poĉetkom novembra, u svakom sluĉaju
pre zasedanja Komiteta ministara u decembru.
Amandman 17a kaţe da u cilju utvrĊivanja ĉinjenica koje se tiĉu novoroĊenĉadi, sud
moţe da naloţi sprovoĊenje DNK analize. Biološki materijal moţe da se uzme od podnosioca
predloga ili druge osobe koja bi mogla biti povezana sa nestalim novoroĊenĉetom, kao i sa leša.
Uzimanje biološkog uzorka radi DNK analize, osoba moţe da odbije samo ukoliko bi to škodilo
njegovom zdravlju. U sluĉaju da podnosilac predloga neopravdano odbije DNK analizu smatraće
se da je povukao predlog, kaţe amandman. Ukoliko pak druga osoba odbije DNK analizu sud će
mu odmah izreći novĉanu kaznu od 30.000 do 450.000 dinara, a ako to nastavi da ĉini i dalje sud
će ga kazniti ponovo. Sud takoĊe moţe, pisanim putem da od organa nadleţnog za ĉuvanje
registra DNK traţi taj registar radi uporeĊivanja DNK profila.
Amandman 25a kaţe da će u kriviĉnom ili u drugom postupku, organ koji vodi postupak
biti obavezan konaĉnom presudom donetom u postupku sprovedenom po Zakonu o nestalim
bebama, a koja utvrĊuje ĉinjenice u vezi sa smrću deteta. Komitet ministara - telo koje ĉine
zamenici ministara Saveta Evrope, najavilo je u junu na poslednjem sastanku da će ispunjenje
presude Jovanović protiv Srbija, nastaviti da razmatra i na sledećem sastanku, u septembru.
Komitet smatra da je usvajanje Zakona apsolutno neophodno da bi roditelji nestalih beba dobili
informacije o sudbini dece, kao i individualnu odštetu.
Nalog Srbiji za zakonsko i institucionalno rešavanje pitanja nestalih beba izdao je 2013.
godine Sud za ljudska prava u Strazburu u presudi povodom sluĉaja Zorice Jovanović u ĉiju je
korist presudio. Tom odlukom je Srbiji osim donošenja pomenutog zakona, naloţeno da isplati
10.000 evra odštete i sudske troškove Zorici Jovanović jer drţava ni posle 30 godina nije uspela
da objasni šta se dogodilo sa njenom bebom, koja je roĊena kao zdrava na klinici u Ćupriji u
oktobru 1983, a zatim tri dana kasnije umrla. Porodilji nikada nije ponuĊeno objašnjenje niti joj
je bilo dozvoljeno da vidi telo deteta, a vlasti nisu uspele da pronaĊu ni bebinu umrlicu ni
rezultate autopsije, a tuţbe protiv osoblja klinike odbijene su kao neosnovane.
93
Visok nivo humanosti u Novom Sadu
Prema istraţivanju iz 2018. godine, NovosaĊani su najhumaniji graĊani Srbije, jer
godišnje doniraju 25 odsto više od drugih gradova. Motivi za
ĉinjenje dobrih dela su brojni, a kako kaţu, osećaj nakon
uspešne akcije, nema cenu. Nekima moralna obaveza, nekima
ulazak u tuĊe cipele jer znaju kako je imati problem, nemati
novac ili zdravlje. Moţe se reći da je NovosaĊanima humanost
svakodnevica, pa tako solidarne obroke za pomoć gladnima
uplaćuju neprestano, ĉak i više nego što je potrebno. "Svi su
hteli da taj solidarni obrok uplate za nekog ko ne moţe to da priušti i mi smo zadovoljni kakav je
taj odziv bio. Mislim da svako u sebi od privatnih preduzetnika treba da ima to zrno, da ispolji to
i da kome god da se naĊe prilika, da on to uĉini, tako da treba i tu otvoriti srce i pomoći", kaţe
Andrija Nikitović, vlasnik berbernice. Šišanje ĉiji je prihod bio usmeren ka vraćanju dostojanstva
ljudima dokaz je da naĉin za pomoć drugom uvek postoji. Našim sagovornicima zajedniĉka je
ţelja da se o akcijama ne govori u kontekstu samopromocije. Saglasni da humanost ne treba
objašnjavati, ipak su nam otvorili vrata. "Uglavnom to bude neka stvar za koju se veţeš,
subjektivo je, nešto vidiš i kao eho ti odzvoni u glavi i to izaberemo svakako", istiĉe. "Uglavnom
je ta pomoć jednokratna, ne bude finalno rešenje, bude to kao da baciš malo više svetla na na
nekog ali u principu ne mogu ni jednu da odvojim od druge" navodi.
Ni psihološka podrška za sugraĊane ne izostaje. Udruţenja Patrija je poĉetkom godine
osnovala klub za osobe sa psihiĉkim poteškoćama "Kompas" koji se uz podršku struĉnjaka iz
prakse, studenata psihologije odrţava dva puta nedeljno. Tako da svi koji imaju potrebu za
podrškom mogu da nam se jave. Prema rezultatima istraţivanja iz 2018. godine, NovosaĊani
doniraju 25 posto više od republiĉkog proseka, a psihološkinja Nina Vukelić kaţe da se ne radi
samo o tipovima liĉnosti. "Sve je mnogo lakše, ne moramo da idemo u poštu, ne moramo da
idemo, ne moramo da idemo negde da uplatimo novac već moţemo da samo pošaljemo sms",
istiĉe Vukelić. https://www.youtube.com/watch?v=Z8SRA9G3IvU
ŠiĎani kao "ţive knjige", migranti čitaoci
Kako izgleda biti human i pomoći drugima, pokazali su i meštani Šida. Oni su bili ţive
knjige, a njihovi, sada već sugraĊani, migranti iz prihvatnog centra, ĉitaoci. https://www.youtube.com/watch?v=La3eQgEn2a8
Zrenjanin: Falsifikovao dokumentaciju da bi dobio kredit
Policija u Zrenjaninu uhapsila je K.H. (1969) iz okoline tog grada zbog sumnje da je
Razvojnom fondu AP Vojvodine podneo falsifikovanu dokumentaciju kako bi dobio kredit iako
je znao da ne ispunjava uslove On se sumnjiĉi da je izvršio kriviĉna dela neosnovano dobijanje i
korišćenje kredita i drugih pogodnosti, falsifikovanje isprave u saizvršilaštvu i navoĊenje na
overavanje neistinitog sadrţaja u saizvršilaštvu i J.H. (1969) iz okoline Kovaĉice, osumnjiĉenog
za kriviĉno delo falsifikovanje isprave u saizvršilaštvu..
Uhapšeni zbog sumnje da su davali i primali mito
94
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Sektora unutrašnje kontrole i Odeljenja za
borbu protiv korupcije, u saradnji sa BIA, a po nalogu Višeg javnog tuţilaštva u Nišu, uhapsili su
S.I. (1971), D.J. (1964) i M.M. (1978) pripadnike Sektora za vanredne situacije u Vranju, zbog
postojanja osnova sumnje da su izvršili kriviĉno delo primanje mita. TakoĊe, policija je podnela
kriviĉnu prijavu protiv ĉetrdesetosmogodišnje ţene, odgovornog lica jednog privrednog društva
iz Vranja, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila kriviĉno delo davanje mita.
Počela kampanja "Vozi odmoran"
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za bezbednost saobraćaja, uz podršku Ambasade
Turske u Beogradu, zapoĉeli su danas kampanju „Vozi odmoran“ ĉiji je cilj da se apeluje na
vozaĉe, posebno strane drţavljane koji tranzitiraju kroz Srbiju, da prave ĉešće pauze tokom
voţnje. "Cilj ove kampanje je da podignemo svest kod vozaĉa koji putuju kroz Srbiju da voze
odmorni, odnosno da što ĉešće prave adekvatne pauze", rekao je direktor policije Vladimir Rebić
na Graniĉnom prelazu Batrovci.
Subota,27.jul 2019.
Učesnici protesta Vučiću: Sam ćeš na izbore ako ne bude fer uslova
Protest Jedan od pet miliona završen je ispred zgrade Predsedništva u Beogradu porukom
predsedniku Srbije Aleksandru Vuĉiću da će sam
uĉestvovati na predstojećim izborima ukoliko ne omogući
fer uslove. Ispred Predsedništva su doneti dţakovi sa
"glasaĉkim listićima" na kojima se svaka izborna lista zove
"Aleksandar Vuĉić - Budućnost Srbije". Organizatori
protesta istakli su da će šetnje nastaviti sve dok graĊani ne
vrate sebi "oteta prava, slobodu i drţavu". Uĉesnici protesta
"Jedan od pet miliona", kako su ranije saopštili organizatori,
obeleţili su sedam godina "od kada je preminula" demokratija u Srbiji, jer je toliko Aleksandar
Vuĉić na vlasti "vešto menjajući pozicije". Na poĉetku protesta, na ulici, ispred kamiona odakle
su se obraćali govornici, bile su poloţene u niz, ilustracije sa porukama kojima organizatori ţele
da pokaţu da "Srbija za vreme vladavine Aleksandra Vuĉića propada". Tu su slike rušenja u
Hercegovaĉkoj ulici zbog Beograda na vodi, gostovanja Aleksandra Vuĉića na RTS-u, fontana
na Slaviji, kao i natpisi "medijski mrak", "radnici na lizing", "Vuĉić vlada suprotno Ustavu".
Takvih ilustracija i poruka je više desetina. "Sedam godina nasilja nad istinom, institucijama,
slobodnom mišlju, slobodom govora, nasilja nad svakodnevnim ţivotom graĊana Srbije. Taĉno
sedam godina sistemskog urušavanja demokratije i institucija, ĉija je svrha svedena na
minimum", naveli su organizatori. Organizatori su ţeleli da na ovom protestu podsete da je "u
najobiĉnijem graĊaninu moć" i da je "duţnost svakog slobodnog pojedinca da se usprotivi
svakom ko njegovu slobodu ugroţava" i da "kritiĉki misleći uzurpatoru stane na put". "Svaki
pojedinac, radnik koji se sa posla vraća gradskim prevozom, koji preţivljava sa 20.000 dinara u
dţepu, student, naše bake, roditelji, profesori, komšije, svi oni su ti koji svojim podignutim
glasom mogu da menjaju društvo u kom ţive", istakli su. Kako je navedeno, takvi ljudi stvaraju
95
bolju budućnost za sebe i svoju decu, "ali ne sami, već zajedno, ujedinjeni istim ciljem - borba
protiv diktature, fašizma i nasilja".
U Terazijskom tunelu simbolično lepili Vučićeva obećanja
Uĉesnici protesta Jedan od pet miliona su u Terazijskom tunelu simboliĉno lepili plakate
sa, kako su naveli, laţima Aleksandra Vuĉića, a zatim je protestna šetnja nastavljena
Svetogorskom do Takovske ulice i zgrade RTS-a. Mnogi plakati pali su sa zidova tunela koji je
vidljivo premazan posebnom bojom. ObezbeĊenje protesta tvrdilo je da su komunalni policajci
pokušavali da kaţnjavaju uĉesnike zbog lepljenja plakata. Prema navodima obezbeĊenja
protesta, kod tunela je bilo parkirano i nekoliko vozila Gradske ĉistoće.
Novinar SrĊan Škoro rekao je da je Terazijski tunel "slika gde je ova vlast Srbiju dovela".
On je rekao da komunalna policija pokušava da onemogući uĉesnike protesta da lepe plakate u
tunelu. Škoro je rekao i da se izbori moraju bojkotovati jer je to "jedino od ĉega se vlast plaši".
"Kratak je put do (zatvora) Zabele, tamo će biti poslednja stanica gde će zasedati Glavni odbor
Srpske napredne stranke i Vlade," rekao je Škoro. On je dodao da će se takvima suditi na
Terazijama, kod ĉesme, da "ĉuju zašto narod pati".
"SNS" umesto "RTS"
Uĉesnici protesta su kod zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) sa dva jarbola skinuli
zastave sa oznakama te medijske kuće i umesto njih okaĉili transparente na kojima piše "Za
slobodne izbore" i "Za slobodne medije". Ulaz u RTS prekriven je nalepnicama na kojima je
logo te medijske kuće izmenjen, pa umesto "RTS" na njima stajalo "SNS". GraĊani okupljeni
ispred zgrade te medijske kuće skandirali su "RTS je SNS". Protest je završen ispred zgrade
Predsedništva.
Trideseti protest u Kragujevcu: GraĎani neće odustati
Protest Jedan od pet miliona u Kragujevcu na Đaĉkom trgu ispred Prve gimnazije odrţan
je 30. put, kako je reĉeno, sedam meseci od kada su graĊani
izašli na ulicu "da pokaţu otpor diktaturi i samovolji
Aleksandra Vuĉića i njegovih podanika". Ĉlanica
Organizacionog odbora Stanislava Pavlović je rekla da su
graĊani ostali dosledni tome da neće odustati i da je u proteklih
sedam meseci svako ko je protiv diktature imao pravo da se
obrati na trgu. "Za sedam meseci više od 80 govornika zborilo
je na ovim stepenicama. Govorili su intelektualci, profesori, glumci, muziĉari, novinari, lekari,
studenti, Ċaci, seljaci, penzioneri, aktuelna opozicija", rekla je Pavlović. Dodala je da su "pravo
prvenstva" imali nezadovoljni graĊani, pa politiĉari. "Danas je 30. subota i realno nemamo
razloga za slavlje i obeleţavanje ovog jubileja na neki sveĉarski naĉin jer diktator je i dalje na
vlasti, a nas je na ovom trgu naţalost sve manje", rekla je Pavlović. Kazala je da se 30. protest,
ipak proslavlja, ali skromno i kao "dan vaše i naše upornosti". Organizatori su okupljene graĊane
"ĉuvare plamena protesta" ponudili hladnim napicima.
Nebojša Veljković iz Odbora protesta je odgovorio na ĉesta pitanja u medijima da li se
protest u Kragujevcu "podelio". Rekao je da u Kragujevcu postoji protest "Jedan od pet miliona"
96
na Đaĉkom trgu kod gimnazije, a od nedavno i drugi na lokaciji kod Doma sindikata kroz
odrţavanje javnih tribina "Slobodno na Trgu slobode". "Ja vas molim da podrţite i jedan i drugi,
ako vam je do promene ove vlasti" poruĉio je Veljković. Objasnio je da je do "razlaza" meĊu
organizatorima protesta došlo jer su jedni bili protiv uĉešća partija na protestu, a drugi za "uĉešće
svih". Veljković je rekao i da ima neku sumnju u vezi sa dolaskom politiĉara na proteste. Rekao
je da je kontaktirao desetak ljudi u poslednjih nedelju dana, oko toga da se u Kragujevcu
organizuje debata sa aktuelnim temama kao što su socijala, vojska. "Dosta ljudi iz politiĉkih
partija i javnog ţivota su imali skoro sliĉan odgovor - zauzeti su do 1. septembra", rekao je
Veljković i dodao da su neki rekli "pa, imamo posla". Rekao je da je stekao utisak da je "nama
mnogo dobro, da nemamo probleme" i da " treba otići malo i na letovanje".
Brnabić: Stav Popovića direktno suprotan stavu Vlade
Premijerka Ana Brnabić izjavila je da je Nenad Popović u današnoj izjavi izneo stav
direktno suprotan stavu Vlade ĉiji je ĉlan. Brnabić podseća da on kao ministar bez portfelja nije
nadleţan ni za Briselski sporazum i ocene Briselskog sporazuma, ni za evropske integracije u
Vladi Srbije.
Od septembra sve cene operatora na jednom portalu
Od septembra će graĊanima na posebnom internet portalu biti dostupni uporedni podaci o
cenama operatora koji posluju u Srbiji, najavio je direktor Regulatorne agencije za elektronske
komunikacije i poštanske usluge (RATEL) Vladica Tintor. "Tako će na jednom mestu korisnici
moći da uporede, na primer, cene razgovora u mobilnoj telefoniji raznih paketa usluga, brzinu
Interneta i da izaberu operatora koji im najviše odgovara", kaţe Tintor za "Veĉernje novosti".
Prema njegovim reĉima, informacije na portalu "ceneusluga.rs" biće grupisane u pet kategorija -
fiksna telefonija, mobilna telefonija, Internet, televizija i paketi usluga.
Na pitanje na šta se najĉešće korisnici ţale RATEL-u, Tintor kaţe da se prigovori najviše
odnose na kvalitet usluga elektronskih komunikacija, poput jaĉine signala i brzine protoka
prenosa podataka. Ţale se, kako je dodao, i na raĉune koje ispostavljaju mobilni operatori, kao
što je saobraćaj u romingu i usluge sa dodatnom vrednošću, takozvane VAS poruke. "OdreĊeni
broj prigovora se odnosi i na prenos brojeva mobilne i fiksne telefonije iz mreţe jednog u mreţu
drugog operatora, dekodiranje telefona, sporne situacije iz ugovornog odnosa...RATEL godišnje
ima oko 1.000 formiranih predmeta po osnovu prigovora korisnika", kaţe Tintor.
Nakon 13 godina prestala sa radom Komisija za izradu GraĎanskog zakonika
Vlada Srbije donela je Odluku da 31. jula prestaje rad Komisije za izradu GraĊanskog
zakonika, koja je imenovana još 2006. godine. Odluka je objavlјena u Sluţbenom glasniku Srbije
broj 51 koji nosi datum 19. jul i odmah je stupila na snagu. Odluku o obrazovanju Komisije za
izradu GraĊanskog zakonika donela je još 16. novembra 2006. godine ondašnja Vlada Srbije
Vojislava Koštunice i njen posao je bio da radi na izradi GraĊanskog zakonika. U ondašnjoj
odluci stoji da je Komisija duţna da Ministarstvu pravde dostavi tekst GraĊanskog zakonika u
roku od godinu dana od dana osnivanja. TakoĊe, u tadašnjoj odluci navodi se da će visinu
naknade za rad ĉlanova Komisije posebnim aktom odrediti Vlada Srbije. Tada, dakle pre skoro
13 godina, za predsednika Komisije imenovac je Slobodan Perović, profesor graĊanskog prava u
97
penziji, a za ĉlanove Miodrag Orlić, profesor graĊanskog prava u penziji, Mirko Vasilјević,
ondašnji dekan Pravnog fakulteta, Oliver Antić, redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu,
Predrag Šulejić, profesor graĊanskog prava u penziji, Marina-Janjić-Komar, redovni profesor
Pravnog fakulteta u Beogradu, Olga Cvejić-Janĉić, redovni profesor Pravnog fakulteta u Novom
Sadu, Milan Parivodić, ondašnji ministar za ekonomske odnose s inostranstvom, Zoran
Balinovac, ondašnji direktor Republiĉkog sekretarijata za zapošlјavanje, Sneţana Andrejević,
sudija Vrhovnog suda Srbije, Vojislav Nedić, ondašnji predsednik Advokatske komore Beograda
i ĐurĊe Ninković, advokat iz Beograda. Za sekretara je imenovan Ratomir Slijepĉević, generalni
sekretar Udruţenja pravnika Srbije.
Prvi postavlјeni rok, godinu dana od formiranja Komisije sada već daleke 2006. godine,
odavno je prekoraĉen. Nekoliko puta je produţena javna rasprava o prednacrtu GraĊanskog
zakonika koji je Komisija predstavila 2015. godine, a još je neizvesno kada će se završiti. Ono
što se zna jeste da je krajnji rok za usvajanje GraĊanskog zakonika, kojeg je Srbija imala kao
treća drţava u Evropi još 1844. godine, naredna godina.
Prednacrt GraĊanskog zakonika koji je komisija uputila 2015. izazvao je mnogo
polemike u javnosti, pogotovo njegovi predlozi odredbi o istopolnim zajednicama, surogat
majĉinstvu, stroţem kaţnjavanju za zlostavlјanje sopstvene i tuĊe dece, eutanaziji,
izjednaĉavanju graĊanskog i crkvenog braka...
Sve u svemu, ponuĊeno je 2.838 ĉlanova – što je 14 puta više nego što ima Ustav Srbije,
a uz njih je i 450 alternativnih rešnja kao dokaz dilema ĉlanova Komisije.
Prvi srpski graĎanski zakonik iz 1844. godine
Srbija je sve do 1946. godine imala svoj Srpski graĊanski zakonik ĉije su se odredbe
odnosile na sve Srbe, bez obzira na to da li su ţitelјi Srbije ili ne, kao i na strance koji ovde ţive.
Prvi srpski graĊanski zakonik usvojen je još 1844. godine. Prema istorijskim podacima, inicirao
ga je knjaz Miloš Obrenović, a tekst je uradio pravnik i knjiţevnik Jovan Hadţić, prvi predsednik
Matice srpske, po,ugledu na Austrijski graĊanski zakonik.
U Srbiji se godišnje baci 250.000 tona hrane
U Srbiji se u proseku godišnje baci oko 250.000 tona hrane, najviše voća i povrća, zatim
piletine, ribe, mleĉnih i pekarskih proizvoda, pokazuje izveštaj Svetske organizacije za prirodu
(WWF). Bacanje hrane predstavlja veliki socijalni i ekološki problem ne samo u našem regionu,
već globalno, a podaci WWF pokazuju i da se u Evropskoj uniji baci ĉak 90 miliona tona hrane
godišnje. Predstavnica WWF Adria Milena Dragović za Tanjug kaţe da oko 50 miliona tona
baĉene hrane u EU ĉini samo voće i povrće iz razloga što je, kako navodi, neodgovarajuće
veliĉine i oblika. "Reĉ je o ispravnoj hrani koja moţe da se iskoristi, ali veliki supermarketi i
drugi trgovinski lanci ţele da kupcima ponude voće i povrće pravilnog oblika misleći da će ga
tako pre prodati. Zbog toga bacanje hrane predstavlja socijalni problem, jer, s jedne strane
imamo ogromnu koliĉinu hrane koja se baci, a s druge strane imamo milione ljudi širom sveta
koji su i dalje gladni", navela je Dragović.
Najnoviji izveštaj Ujedinjenih Nacija pokazuje da je u svetu oko 800 miliona gladnih
ljudi. Dragović istiĉe da bacanje hrane predstavlja i ekološki problem sa više stanovišta. Pre
svega, objašnjava ona, hrana koja završi kao otpad na deponijama predstavlja izvor emisije
gasova sa efektom staklene bašte, a istovremeno, navodi, zarad novih poljoprivrednih zemljišta
98
krĉe se šume ili druge površine koje su prirodna staništa brojnih divljih ţivotinja i biljaka.
"TakoĊe, za proizvodnju hrane koristi se ogromna koliĉina vode i energije, štaviše, od ukupne
potrošnje vode na svetu 70 odsto se potroši za navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta", ukazala
je Dragović.
Na pitanje da li u Srbiji postoji praksa doniranja hrane onima kojima je potrebna,
Dragović objašnjava da je zakonska regulativa oko doniranja hrane u našoj zemlji vrlo
komplikovana. "U saradnji sa hotelima na novom projektu WWF Adria o spreĉavanju bacanja
hrane, saznali smo od hotelijera da ne postoji mogućnost da oni doniraju hranu koja im nije
potrebna, jer su jako stroga sanitarna pravila i u Srbiji se time bavi iskljuĉivo Banka hrane",
navela je Dragović. Navodi da je to zakonska regulativa koju bi trebalo menjati kako bi nadleţne
institucije pronašle naĉin kako da preduzetnici višak hrane na najlakši naĉin, a poštujući sve
standarde bezbednosti hrane, doniraju onima kojima je najpotrebnija.
Posle sprovedenih istraţivanja, WWF je izdala izveštaj u kojem je zakljuĉila, kaţe
Dragović, da je potrebno menjati ĉitavu svetsku prehrambenu industriju, od proizvodnje hrane,
do njene distribucije i skladištenja. "Tu dolazimo i do liĉnog momenta, šta bismo mi kao
pojedinci mogli da uradimo, tako da WWF osim insistiranja da se menja prehrambena industrija
na nivou vlada drţava i velikih kompanija, insistiraju da pojedinci pametnije kupuju hranu i da je
iskoriste pre isteka roka upotrebe", rekla je Dragović.
Govoreći o projektu "Food waste", koji WWF Adria sprovodi u regionu u saradnji sa
jednim hotelom u Beogradu i jednim u Zagrebu, Dragović objašnjava da on ima za cilj smanjenje
bacanja hrane u hotelima. "Projekat se svodi na to da hoteli pametnije isplaniraju kako će
pripremiti obrok, a da otpad svedu na minimum. TakoĊe, radimo i na tome da taj otpad ne završi
na deponiji već da ga hoteli proslede kompanijama ili preduzetnicima koji njega mogu dalje da
obraĊuju", navodi Dragović.
Srbija ima veliki potencijal u oblasti zdravstvenog turizma
Troje nemaĉkih novinara boravili su pet dana u Srbiji gde su posetili KC Srbije, KC Niš,
Vrnjaĉku banju, Banju Koviljaĉu, nekoliko privatnih
stomatoloških ordinacija i klinika za plastiĉnu hirurgiju i
upoznali se sa potencijalima koje naša zemlja nudi u oblasti
zdravstvenog turizma. IznenaĊeni su, kaţu, kvalitetom usluge,
gostoprimstvom domaćina, ali i ĉinjenicom da je osiguranicima
u Srbiji dostupno o trošku zdravstvenog fonda najsavremenije
leĉenje "Iks noţem" i "Gama noţem", koji sluţe za uklanjanje
tumora na mozgu, dok u Nemaĉkoj pacijent mora sam da ih plati
ili bar doplati. U delegaciji je bio i Peter Beker, koji istiĉe da Srbija ima veliki potencijal u
oblasti zdravstvenog turizma i da ima šta da ponudi nemaĉkim pacijentima - struĉnost lekara,
kvalitet usluge, gostoprimstvo domaćina. Novinari iz Nemaĉke iznenaĊeni su kvalitetom usluga,
ureĊenošću i ponudom srpskih banja. "IznenaĊeni smo Banjom Koviljaĉom koja je dobro
ureĊena, imaju dobre medicinske usluge i smatramo da svojom ponudom mogu da privuku
turiste-pacijente iz Nemaĉke", rekao je Beker za Tanjug. Osim Banje Koviljaĉ, impresionirani su
i ponudom Vrnjaĉke banje koja osim dobre zdravstvene usluge ima široku ponudu i za odmor i
razonodu za sve starosne dobi.
Damir Radić, iz nemaĉke organizacije WITOS, koju ĉine eksperti iz oblasti zdravstvenog
turizma, kaţe da je poseta nemaĉkih novinara krenula iz KCS iz Centra za gama noţ i da su
99
posle obilaska te zdravstvene ustanove bili impresionirani da je srpskim osiguranicima dostupna
usluga jednog takvog specijalistiĉkog centra besplatno, odnosno o trošku zdravstvenog
osiguranja, što je, kako tvrdi, u Nemaĉkoj nezamislivo. Oni će potencijale zdravstvenog turizma
Srbije predstaviti u Nemaĉkoj, a zatim u zemljama nemaĉkog govornog podruĉja. Napominju da
su prednost Srbije u odnosu na zemlje koje imaju sliĉnu ponudu - visok kvalitet usluga i povoljne
cene.
UvoĎenjem platnih razreda veće plate i zaposlenima u socijali
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević izjavio je
danas da će novi Zakon o platnim razrednima, koji se oĉekuje u narednoj godini, zaposlenima u
socijali doneti veće plate i bolji materijalni poloţaj što je, dodao je, cilj Vlade Srbije za koji se i
on liĉno zalaţe. On je prilikom obilaska Gerontološkog centra u Kanjiţi i Dnevnog boravka za
decu sa posebnim potrebama u Ĉoki rekao da je unapreĊenje uslova rada i ţivota u ustanovama
socijalne zaštite bio i ostao jedan od prioriteta rada resornog ministastva. Korisnici
Gerontološkog centra u Kanjiţi izneli su ministru ĐorĊeviću svoje zahteve u vidu poboljšanja
uslova ţivota, novih kreveta, dušeka, klima ureĊaja, a ministar je istakao da će im resorno
ministarstvo, u saradnji sa rukovodstvom centra, izaći u susret i obezbediti ono što im je
potrebno.
U razgovoru s rukovodstvom opštine Ĉoka dogovorena je izgradnja novih sedam rampi
za invalide, a deca smeštena u Dnevnom boravku za decu ometenu u razvoju dobila su novi
raĉunar. "Ţelimo da korisnici ustanova ovakvog tipa imaju najbolju uslugu i još kvalitetnije
uslove za ţivot, jer to je veoma bitno za njihov dalji razvoj i bolju budućnost", naveo je ministar.
Predsednica opštine Ĉoka Stana Đember istakla je da će se zalagati da se usluge koje
boravak pruţa deci u narednom periodu podignu na viši nivo, kako bi se svi graĊani sa posebnim
potrebama i ugroţene kategorije stanovništva osećali ravnopravnim ĉlanovima društva.
Teţak udes kod Mokrina, 13 povreĎenih, meĎu njima i dete
Trinaestogodišnji deĉak i još 12 osoba povreĊeno je u direktnom sudaru kamiona i
automobila na izlasku iz Mokrina. Do nezgode je došlo oko
13.20 kada su se direktno sudarili teretni kamion i putniĉki
automobil "reno megan", javio je RTS. U tovarnom prostoru
kamiona bilo je 20 sezonskih radnika, dok se u "reno meganu"
vozila ĉetvoroĉlana porodica – majka, otac i dva maloletna
deĉaka. Zbog teških povreda u Novi Sad je prebaĉen 13-
godišnji deĉak koji je bio u putniĉkom automobilu. Još 12 ljudi
zadobilo je lakše i teţe povrede. Vozaĉu teretnog vozila D. S. (41) opštinsko javno tuţilaštvo
odredilo je zadrţavanje.
Tragedija kod Šapca: Poginule tri devojke i mladić
U teškoj saobraćajnoj nesreći u mestu Tabanović kod Šapca rano jutros su poginule ĉetiri
osobe. Oko pet ĉasova jutros automobil je sleteo s puta i udario u stub javne rasvete kod Šapca,
kaţu u Operativno-komandnom centru MUP-a Srbije, prenosi RTS. Ţivot su izgubile tri devojke
i jedan mladić. Dvadesetogodišnja devojka koja je upravljala vozilom je teško povreĊena i
100
prevezena je u šabaĉku bolnicu. Reporterka RTS-a navodi da se nesreća dogodila na desetak
kilometara od Šapca pre skretanja za šljunkaru. Pretpostavlja se da su se oni vraćali iz noćnog
provoda.
Blizanci pronaĎeni mrtvi u automobilu u Bronksu, otac ih zaboravio
Deĉak i devojĉica, jednogodišnji blizanci, naĊeni su mrtvi u automobilu u njujorškom
okrugu Bronks, nakon što ih je otac navodno zaboravio u vozilu. "Nisam znao da su tamo",
rekao je Huan Rodrigez (39) policajcima, nakon što je ostavio svoje dvoje dece u vrelom autu
osam sati. Jednogodišnji Feniks i Mariza, blizanci, bili su na zadnjem sedištu njegovog
automobila ispred bolnice gde je Rodrigez radio kao socijalni radnik. Auto je ostavio u 8, a
vratio se u 16 sati. Tek kad je krenuo, shvatio je da su blizanci u automobilu. Izašao je i poĉeo da
vrišti. Lekari nisu ništa mogli da urade. Policija je privela oca i optuţiće ga za smrt dvoje dece
koja su nedavno proslavila prvi roĊendan.
Ruska policija oštro na demonstrante, uhapšeno više od hiljadu osoba
Ruska policija je oštro reagovala protiv demonstranata u centru Moskve, prebijajući neke
i hapseći više od 1.000 uĉesnika neodobrenog protesta
odrţanog zbog odbijanja kandidatura nekih opozicionih
politiĉara za lokalne izbore. Moskovska policija je saopštila da
je uhapsila 1.074 osobe tokom protesta zbog odbijanja
kandidatura opozicionih politiĉara za izbore za moskovsku
skupštinu 8. septembra, prenele su agencije TASS i RIA-
Novosti. Za sada nema informacija o optuţbama koje bi
uhapšenima mogle da budu stavljene na teret. Protest koji je trajao više od sedam sati prvobitno
je bio u blizini kabineta gradonaĉelnika, a pošto je policija posle nekoliko sati ispraznila tu
oblast, demonstranti su nastavili s negodovanjem na trgu udaljenom oko kilometar. Policija je
tada zapoĉela novu seriju hapšenja. Policija je upala i u televiziju koja je uţivo prenosila protest,
a ranije je saopštila da je na protestu bilo oko 3.500 demonstranata. Ispred kabineta
gradonaĉelnika bilo je guranja demonstranata i policije, koja je povremeno uletala u masu s
podignutim pendrecima.
Demonstranti su uzvikivali "Rusija će biti slobodna" i "Koga bijete". Jedna mlada ţena je
obilno krvarila pošto je dobila udarac u glavu. Nekoliko opozicionih aktivista koji su ţeleli da
uĉestvuju na izborima za moskovsku skupštinu uhapšeno je pre protesta na razliĉitim lokacijama
u gradu. Najpoznatiji ruski opozicionar Aleksej Navaljni osuĊen je u sredu na 30 dana zatvora
zbog pozivanja na neodobren subotnji skup u centru Moskve.
Septembarski izbori za skupštinu Moskve zatresli su rusku politiĉku scenu pošto se
Kremlj suoĉava s jakom opozicijom u glavnom gradu sa 12,6 miliona ljudi. Moskovljani 8.
septembra biraju na pet godina svih 45 odbornika gradske skupštine koja je sada pod kontrolom
vladajuće Jedinstvene Rusije.
Policija Hongkonga silom ispraznila stanicu u koju su se demonstranti sklonili
Policija Hongkonga silom je ispraznila ţelezniĉku stanicu u mestu Juen Long, gde su se
neki uĉesnici protesta sklonili i potom odbili da se raziĊu. Kasno po lokalnom vremenu, policajci
101
su mašući palicama iznenada upali na stanicu, gde se nekoliko stotina demonstranata sklonilo,
beţeći od suzavca posle zabranjenog protestnog marša u tom mestu odrţanog ranije tokom dana.
Neki policajci su tukli palicama demonstrante koji su vrištali i beţali, dok su drugi pozivali
kolege da saĉekaju s upotrebom nasilja. Po podu ţelezniĉke stanice je bilo krvi. Današnji protest
policija nije odobrila, a odrţan je u Juen Longu, gde su mafijaši prošlog vikenda prebili desetine
ljudi, u oĉiglednom napadu na demonstrante koji su se vraćali s protesta u Hongkongu.
Organizatori današnjih demonstracija naveli su da je 288.000 ljudi uĉestvovalo u maršu,
odrţanom u znak protesta zbog nedavnog policijskog postupanja prema demonstrantima i zbog
tog napada mafijaša 21. jula.
Policija je odbila da izda dozvolu za današnju povorku, navodeći visoki bezbednosni
rizik, odnosno mogućnost sukoba graĊana Hongkonga s lokalnim stanovništvom u Juen Longu, u
kojem ţivi više od pola miliona ljudi. Manje od tri sata posle polaska povorke, policija je
demonstrante napala suzavcem, dok je u isto vreme Vlada Hongkonga najavila da će policija
preduzeti akciju, te demonstranti nisu ni imali vremena da reaguju na upozorenje. Obrazloţenje
Vlade za napad policije bilo je da neki demonstranti "nose štangle, štitove kućne izrade i lome
sigurnosne ograde uz ulicu" i da su razbili jedno policijsko vozilo dok su policajci bili u njemu.
Na ţelezniĉkoj stanici u Juen Longu danas se nisu zaustavljali vozovi, a radnje i javne ustanove
preventivno su bile zatvorene. Kao odgovor na prigovor policije na današnji protestni marš u
Juen Longu, demonstranti su svoje okupljanje nazvali "šetnjom radi šopinga", pošto je to
trgovaĉki grad, i "memorijalnom povorkom" u znak sećanja na bivšeg kineskog premijera Li
Penga koji je umro u ponedeljak.
Li je bio tvrdolinijaš, najpoznatiji po proglašenju vanrednog stanja tokom protesta na
Trgu Tjenanmen u Pekingu 1989. godine koji su se završili krvoprolićem. Masovni protesti
poĉeli su u prvoj polovini juna zbog predloga zakona o ekstradiciji kojim je predviĊao izruĉenje
osumnjiĉenih Pekingu. Protivnici tog zakona navode da prava osumnjiĉenih u kineskom sistemu
ne bi bila poštovana. Iako je predlog zakona o izruĉenju u meĊuvremenu povuĉen, protesti su
nastavljeni, a demonstranti traţe i direktne izbore, raspuštanje parlamenta Hongkonga i istragu
policijske brutalnosti. Kada ga je 1997. godine Velika Britanija predala Kini, Hongkongu je
garantovano pravo da narednih 50 godina zadrţi sopstveni socijalni, pravni i politiĉki sistem, po
formuli "jedna zemlja, dva sistema". MeĊutim, vladajući kineski komunisti sve više odstupaju od
tog dogovora i insistiraju na izmenama zakona, nepopularnim u Hongkongu. Posle protesta
odrţanog 21. jula, grupa demonstranata demolirala je Kancelariju za vezu koja u Hongkongu
predstavlja kinesku vladu. Demonstranti su oštetili nadzorne kamere, drţavni grb Kine gaĊali su
jajima i crnom bojom, što je Peking oštro osudio.
Nedelja,28.jul 2019.
"#1 od 5 miliona": Fotografije Komunalne milicije objavljene na Informeru
Pokret Jedan od pet miliona saopštio je da je Komunalna
milicija zloupotrebila sluţbenu duţnost, jer su na portalu dnevnog
lista Informer objavljene fotografije aktivista pokreta koje je
naĉinio komunalni milicajac, a ne fotoreporter. Kako je navedeno
u saopštenju "Jedan od pet miliona", fotografije na Informerovom
portalu objavljene su u 19.42 i na njima se nalaze aktivisti u
102
Terazijskom tunelu, fotografisani tokom performansa koji je prijavljen i regulisan sa
pripadnicima policije. "Traţimo odgovornost za fotografije koje su bez pristanka izašle na
portalu dnevnog lista Informer i zahtevamo odgovor glavnog urednika tog lista Dragana J.
Vuĉićevića u kome će se javno izviniti svima ĉija je privatnost na ovaj naĉin ugroţena", navodi
se u saopštenju. Oni su kazali da je komunalna milicija aktivistima pokušala da otme kofe kojima
su ĉistili tunel, kako bi se nalepnice lakše zalepile i istakli da postoji "uska saradnja" te
institucije, Srpske napredne stranke i redakcije Informera. Taj pokret je dodao da su fotografije
aktivista Jedan od pet miliona objavljene i na privatnom profilu zamenika gradonaĉelnika
Beograda Gorana Vesića.
Zdravlje i bezbednost na radu treba da budu prioritet
Zdravlje i bezbednost treba da budu prioritet, kako radnicima tako i poslodavcima, da bi
se neţeljene posledice, poput povreda na radu i bolesti, svele na najmanju moguću meru.
Proveravali smo da li se prava zaposlenih i obaveze poslodavaca, definisanih Zakonom o
bezbednosti i zdravlju na radu, primenjuju u praksi. https://www.youtube.com/watch?v=LO-
wmDMPcWA
LSV i LDP traţe smenu ministra Popovića
LSV i LDP traţe da predsednica Vlade Srbije Ana brnabić smeni ministra zaduţenog za
inovacije Nenada Popovića nakon saopštenja izdatog u subotu
u kom se ocenjuje da je posle "svih poruka" koje je Beograd
prethodnih nedelja dobio od zapadnih zemalja, "jasno da je
Briselski sporazum mrtav i da evropskih integracija Srbije više
nema". "Srpski politiĉki brod trebа okretаti polаko i mudro,
bez potresа, u drugom prаvcu", naveo je u subotu ministar
Popović. On je dodao da Srbija mora da se još više ekonomski
i vojno konsoliduje i da jаĉа, oslаnjаjući se nа svoje prijаtelje i sаveznike, Rusiju i Kinu.
"Lista srama" za poslodavce koji ne poštuju prava trudnica
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike, pod sloganom "Imaš izbor. Prijavi",
pozvalo je trudnice i porodilje koje smatraju da su im prava ugroţena da poslodavce prijave na
besplatni broj telefona, a ministar Zoran Đordević kaţe za RTS da taj telefon postoji već godinu i
po dana, ali da je sada prepušten Kancelariji za E-upravu. Đordević je rekao da je drţava nakon
razgovora sa raznim NVO i trudnicama pokazala da ţeli da reaguje brzo i efikasno. Trudnice i
porodilje koje smatraju da su im prava ugroţena mogu da prijave poslodavce na broj telefona
0800-300-307.
U okviru tog broja telefona postoji opcija za trudnice i inspektori će svaki od tih poziva
da provere i da izaĊu na lice mesta ukoliko se to zahteva. Đordević kaţe da je do srede popodne
bilo 32 poziva od kojih su 26 bila upotrebljiva i dodaje da su pozivi uzeti u razmatranje i da će
inspektori izaći na teren i videti da li postoji kršenje zakona. Ministar je poruĉio da će
poslodavci, ako bude bilo osnova za to, biti kaţnjeni i da će njihova imena biti objavljena na
posebnom delu sajta. On je podsetio da su sankcije postojale i ranije, ali da su neki poslodavci
103
svesno plaćali kazne i da osim toga nisu imali nikakv drugi prekor. Iskustvo iz borbe protiv rada
na crno pokazalo je, kaţe Đordević, da ljudi gledaju kada je neko na toj listi.
Kaţe i da je postojala nedoumica kod zaposlenih na odreĊeno vreme, ali istiĉe da i njima
ugovor mora da bude produţen do isteka porodiljskog. Đordević je najavio i rad sa medijima
kako bi graĊani znali koja sve prava imaju. On je napomenuo da su prijave anonimne i da
inspekcija ne pominje imena onih koji prijave poslodavce. Osoba koja prijavi poslodavca ima
pravo da dobije povratnu informaciju o radu inspekcije.
Smanjeno obolevanje i umiranje od virusnih hepatitisa B i C
Svetski dan hepatitisa, 28. jul, koji se ove godine obeleţava pod sloganom "Investirajte u
eliminisanje hepatitisa", Srbija doĉekuje sa podacima koji
ukazuju na smanjenje obolevanja i umiranja od virusnih
hepatitisa B i C. Prema podacima Instituta za javno zdravlje
"Dr Milan Jovanović Batut" u 2018. godini registrovano je
ukupno 615 sluĉajeva virusnih hepatitisa B i C, što je manje
nego prethodne godine (713 sluĉaja), i dvostruko manje u
poreĊenju sa 2013. godinom kada je registrovano najviše
obolelih u prethodnih deset godina (1.112 sluĉajeva).
Mortalitet od hepatitisa B i C registrovan u 2018. godini je najniţi zabeleţen mortalitet u
prethodnih deset godina (jedan smrtni ishod od hroniĉnog hepatitisa C). U Republici Srbiji
tokom 2018. godine virusni hepatitisi su ĉinili pet odsto svih prijavljenih zaraznih bolesti. Kod
akutnih infekcija hepatitisa B i C simptomi su izuzetno retki. Hroniĉne infekcije hepatitisa B i C
uglavnom ne pokazuju simptome duţi vremenski period, ponekada godinama ili
decenijama.Virusne hepatitise B i C je moguće spreĉiti, leĉiti, a u sluĉaju hepatitisa C moguće je
i izleĉenje. Kljuĉno je smanjiti rizik za prenošenje ovih krvnoprenosivih infekcija, a osnovne
mere su pravilna higijena ruku, korišćenje liĉne zaštitne opreme i adekvatno sterilisanih
instrumenata kod pruţalaca kozmetiĉkih usluga (tetoviranje, pirsing, trajna šminka, kozmetiĉke
procedure, manikir, pedikir i dr.) i medicinskih usluga. Podjednako su vaţne i liĉne mere zaštite
poput korišćenja liĉnog pribora za higijenu, sterilnog pribora za injektiranje psihoaktivnih
supstanci, izbegavanje nezaštićenih seksualnih odnosa i odreĊenih kozmetiĉkih usluga.
Povodom Svetskog dana hepatitisa u nedelji od 29. jula do 2. avgusta biće omogućeno
besplatno i anonimno savetovanje i testiranje brzim testovima za hepatitis C, bez lekarskog
uputa, a rezultati testiranja biće dostupni za 30 minuta. Testiranje će biti organizovano u ĉetiri
grada: Beograd (Gradski zavod za javno zdravlje Beograd), Novi Sad (Institut za javno zdravlje
Vojvodine), Kragujevac (Institut za javno zdravlje Kragujevac) i Niš (Institut za javno zdravlje
Niš) u organizaciji Udruţenja pacijenata sa bolestima jetre "Hronos", Instituta za javno zdravlje
Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" i mreţe instituta i zavoda za javno zdravlje.
Oduzeto i uništeno više od 600 litara rakije
U poslednjih godinu dana, u ugostiteljskim objektima i na pijacama širom zemlje oduzeto
je i uništeno više od šest stotina litara rakije, koja nije imala adekvatnu deklaraciju i akciznu
markicu. Inspekcija je utvrdila da je svaki deseti kontrolisani ugostiteljski objekat imao
odreĊenih nepravilnosti po tom pitanju. https://www.youtube.com/watch?v=y0XGm_QAIts
104
„Karikature protiv diktature“ u Šabačkom pozorištu
Veĉerašnja izloţba i tribina „Karikature protiv diktature“, u sluĉaju kiše, biće odrţana
prekoputa centralnog trga, u prostorijama Šabaĉkog pozorišta,
na adresi KaraĊorĊeva 22. Poĉetak dogaĊaja je u svakom
sluĉaju planiran za 20 sati, navodi se u saopštenju Novog
Optimizma. Da podsetimo, druga „Zona Novog Optimizma“
biće otvorena na Gradskom trgu u Šapcu, u nedelju od 20
ĉasova izloţbom „Karikature protiv dikatature -Corax i Petriĉić
godinu dana kasnije“. Tada će, kako najavljuju organizatori,
biti predstavljene nove karikature dvojice autora, a uĉesnici na tribini će pokušati da odgovore na
pitanja kako je karikatura prešla put od umetniĉke forme do ubojitog oruţja protiv autokratskog
reţima i zašto se promišljeni crtaĉi smatraju najvećim aktivistima i borcima za slobodu
današnjice?
Najlakše do posla u Beogradu i Vojvodini
Na evidenciji Nacionalne sluţbe za zapošljavanje u ovom trenutku ima 527.000 lica,
rekao je jutros direktor te sluţbe Zoran Martinović koji je naveo da se do posla najlakše dolazi u
Beogradu i Vojvodini, a najteţe na jugoistoku Srbije. Aktuelna stopa nezaposlenosti u Srbiji je
12,1 odsto, rekao je Martinović za RTS, ali je dodao da su ti podaci već zastareli i da se ĉekaju
rezultati za prvi kvartal koji će biti dostupni na kraju avgusta. Kako navodi, stopa nezaposlenosti
u odnosu na isti period prošle godine je za 2,7 odsto manja. Prema njegovim reĉima, od 2014.
godine vladaju pozitivni trendovi na trţištu rada, slika na terenu je zadovoljavajuća, a osim
radnika koji rade na sezonskim poslovima, najlakše do posla dolaze oni koji su spremni da rade
na najjednostavnijim poslovima. TakoĊe, postoji konkretna traţnja za profilima za koje su
potrebne odreĊene veštine i sposobnosti - u graĊevinarstvu, zanatskim poslovima, ugostiteljstvu,
turizmu, IKT industriji I sada, dodaje, postoji veliki broj lica na evidenciji Nacionalne sluţbe
koji dugo traţe posao, a lakše, kako kaţe, dolaze do posla oni koji su aktivni i koji se informišu.
Pored standardnog posla sluţbe, godinama se sprovode i aktuelni programi koji se
finansiraju iz republiĉkog budţeta ili iz budţeta sluţbe. Najĉešći programi su struĉne prakse,
otvaranje novih radnih mesta, samozapošljavanje i razne vrste obuka i prekvalifikacija.
Martinović kaţe da teţe do posla dolaze oni koji su stariji od 50 godina i da se prema njima
plasiraju odreĊeni programi koji ih ĉine lakše zapošljivima.
Kada je reĉ o regionima u Srbiji, Martinović kaţe da se najviše ljudi zapošljava u
Beogradu i u Vojvodini, a da jugoistoĉna Srbija zaostaje i da je tu nezaposlenost viša od 14
odsto. MeĊutim, i na tom podruĉju nije isto u svakom mestu, jer je u Nišu i Leskovcu mnogo
veće zapošljavanje nego u nekim opštinama gde ta šansa uopšte ne postoji, rekao je Martinović.
Šumadija i zapadna Srbija su, takoĊe, iznad proseka, ali ne tako visoko, rekao je za RTS
Martinović.
Mihajlović: Rušenja na Kopaoniku neće biti bez asistencije policije
Ministarka graĊevinarstva Srbije Zorana Mihajlović ponovila je da bespravno izgraĊeni
objekat na Panĉićevom vrhu na Kopaoniku ne moţe biti ozakonjen, kao i da rušenja neće biti bez
105
asistencije policije. "Bez višednevne i 24-ĉasovne asistencije policije nećemo krenuti u rušenje
ovog objekta. Ne ţelim da iko bude napadnut, ni od ljudi, ni od mašina", rekla je Mihajlović za
"Blic". Ona je kazala da su sva rešenja o rušenju doneta i da su pravosnaţna, te da objekat ne
moţe biti ozakonjen. Bespravni objekat od više od 1.000 kvadrata izgraĊen je u Nacionalnom
parku i u neposrednoj blizini administrativne linije sa Kosovom.
Vučićević zbog klevete treba da plati 80.000 dinara Đilasu
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas dobio je još jednu sudsku
presudu protiv urednika Informera, Dragana J. Vuĉićevića, zbog
uvredljivog i klevetniĉkog teksta objavljenog u avgustu
pretprošle godine, navodi se u saopštenju SSP. Viši sud u
Beogradu presudio je, kako je saopšteno, da je urednik Informera
naneo štetu Draganu Đilasu nazivajući ga "tajkunom" koji je, dok
je bio gradonaĉelnik Beograda, "opljaĉkao decu", da je "muljao
sa biznismenima" navodno nameštajući cenu zakupa vrtića u
Altini "preko grbaĉe naroda". Pored dosuĊene novĉane kazne od 80.000 dinara, sud je
Vuĉićeviću naloţio i da izreku presude objavi u Informeru, navode iz SSP.
Ova presuda jedna je u nizu koje je Đilas dobio zbog uvreda i laţi koje su o njemu
iznosili predstavnici vlasti i njihovi tabloidi. Lider SSP dobio je tuţbe i protiv Gorana Vesića,
Aleksandra Joviĉića, Siniše Malog, protiv Informera, TV Pink, SNS, SPS, podsećaju iz ove
stranke. Iako sudske odluke oĉigledno nemaju vaspitnu ulogu za predstavnike reţima, pošto sa
iznošenjem novih laţi nastavljaju odmah po izricanju presude, Dragan Đilas nastaviće sa
podnošenjem tuţbi – dokle god se javni prostor ne oĉisti od jezika mrţnje, dodaje se u
saopštenju. Do tada, bar će neka korist biti od uvreda i kleveta skrojenih u propagandnoj
mašineriji vlasti, pošto će novac od svake odštete, kao i do sada, lider SSP uplaćivati u
humanitarne svrhe, istiĉe SSP. Đilas je poruĉio i da je dosuĊena novĉana kazna od 80.000 dinara
besmisleno niska za tvrdnju da je bilo ko opljaĉkao decu, te da će se ţaliti Apelacionom sudu na
visinu iznosa kako bi što više sredstava Dragan J. Vuĉićević, bar na ovaj naĉin, uplatio u
humanitarne svrhe.
Dva mladića poginula kod Ţitišta, motociklom se zakucali u neosvetljeni
traktor
Vozaĉ i putnik na motociklu poginuli su u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u
ataru sela Torak, kod Ţitišta, kada su motociklom naleteli na neosvetljeni traktor. Vozaĉ traktora
je uhapšen. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu uhapsili su D.O. (1989) iz
okoline Ţitišta, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio kriviĉno delo teško delo protiv
bezbednosti javnog saobraćaja. Sumnja se da je, noćas oko 2.45 ĉasova na putu izmeĊu mesta
Torak i Itabej, upravljao traktorom sa presom za slamu, koja nije bila pravilno osvetljena,
saopštio je MUP. Na njega je motociklom naleteo dvadesetpetogodišnji muškarac koji je
poginuo na licu mesta, kao i njegov dvadesettrogodišnji suvozaĉ. UviĊaj na licu mesta izvršio je
osnovni javni tuţilac u saradnji sa pripadnicima unutrašnjih poslova u Zrenjaninu. D.O. je
odreĊeno zadrţavanje do 48 sati nakon ĉega će, uz kriviĉnu prijavu, biti priveden osnovnom
javnom tuţiocu u Zrenjaninu.
106
Masovna tuča na kruzeru, šestoro putnika teško povreĎeno
Šestoro ljudi je povreĊeno u masovnoj tuĉi na britanskom kruzeru, tokom koje su putnici
koristili tanjire i nameštaj kao oruţje. Teške povrede zadobile su tri
ţene i tri muškarca, saopštila je policija. Britanski mediji javljaju da
su zbog napada uhapšeni jedan muškarac (43) i jedna ţena (41).
Kruzer "Britanija" plovio je prema Sauthemptonu posle
sedmodnevnog krstarenja po norveškim fjordovima. Oĉevici su
ispriĉali da je tuĉa izbila 26. jula kada je osoblje pozvano u brodski
restoran u kome je došlo do sukoba ĉlanova nekoliko porodica. Izvori na brodu navode da je tuĉa
bila velikih razmera i da je krvi bilo svuda. Do incidenta je, navodno, došlo kada je jedan od
putnika uvredio drugog koji je bio obuĉen u kostim klovna, objavili su listovi "Gardijan" i
"Metro". Neki putnici su se toliko uplašili da su se krili na brodu dok su se grupe tukle. Na kraju
je glavne vinovnike obezbeĊenje zatvorilo u kabinu do iskrcavanja. Posada je saopštila da je do
incidenta došlo posle dogaĊaja tokom kojeg je popijena velika koliĉina alkohola. Sluĉaj su
preuzeli policija i tuţilaštvo u Sauthemptonu. Brod je u subotu popodne pristao u luku u
Sauthemptonu.
Osumnjičenoj za pretnje Vučićevoj deci pritvor do 30 dana
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana A.J.A. (49) iz Šapca koja je
osumnjiĉena da je putem društvene mreţe Tviter uputila pretnje deci predsednika Srbije
Aleksandra Vuĉića, saopšteno je danas. Kako se navodi u saopštenju Višeg suda, sudija za
prethodni postupak doneo je rešenje o pritvoru zbog „osobitih okolnosti koje ukazuju da će u
kratkom vremenskom periodu ponoviti kriviĉno delo“. Pripadnici Odeljenja za suzbijanje
visokotehnološkog kriminala MUP-a Srbije uhapsili su 49-godišnju A.J.A. iz Šapca zbog sumnje
da je putem Tvitera uputila pretnje Vuĉićevoj deci. Kako je ranije saopštio MUP, ona je
osumnjiĉena za kriviĉno delo ugroţavanje sigurnosti.
Ponedeljak,29.jul 2019.
Štrajk radnika Vodovoda u Kragujevcu: Vodosnabdevanje nije ugroţeno
Iz rukovodstva Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ tvrde da zbog
štrajka u tom preduzeću nije ugroţeno vodosnabdevanje više od 300.000 potrošaĉa i da je u
redovnom reţimu rada proizvodnja i distribucija vode, sluţba naplate, kanalizacija kao i sistem
preĉišćavanja otpadnih voda. Direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Nebojša Jakovljević rekao
je ageniciji Beta da je u štrajku jedna trećina od ukupno 530 zaposlenih. Štrajk je poĉeo jutros u
7.00 jer su zaposleni nezadovoljni zbog niskih zarada koje su, kako kaţu u Štrajkaĉkom odboru,
na nivou od 2009. godine. Traţe da se pronaĊe model za prevazilaţenje tog problema, u
meĊuvremenu, do Nove godine kada bi trebalo da bude ukinut Zakon o privremenom ureĊivanju
osnovica za obraĉun i isplatu zarada.
„Štrajk nije ni naĉin, ni put da se problem reši. Zakoni se ne menjaju u štrajku niti na ulici
nego u Skupštini Srbije“, rekao je Jakovljević koji je dodao da smatra da štrajk nije opravdan i da
je preduzeće uĉinilo sve da do štrajka ne dodje. Objasnio je da većina zaposlenih prima zaradu
107
od 36.000 dinara, koja se sastoji minimalca od 27.300 uz dodatak toplog obroka i regresa kao i
da se porezi i doprinosi plaćaju na ta taj ukupan iznos. Jakovljević je naveo da su zarade redovne
i da se isplaćuju i nekoliko dana pre roka, kao i da je limit za zarade postavljen zakonom iz 2014.
godine koji je lex specialis. Ne vidi da je rešenje u onome što traţe štrajkaĉi, a to je potpisivanju
Posebnog kolektivnog ugovora, pošto on ne moţe biti „jaĉi“ od zakona.
Jakovljević smatra da je do nezadovoljstva došlo zbog toga što su sindikati na
republiĉkom nivou ispregovarali višu cenu rada, koja ne moţe da se ispoštuje zbog vaţećeg
zakona. „Vidim rešenje u razumnim pregovorima sa nadleţnima i u odredjivanju rokova“, rekao
je Jakovljević. On je uputio i apel graĊanima da doĊu u Vodovod i plate svoje raĉune, jer su
ukupna dugovanja domaćinstava za usluge tog preduzeća dostigla 700 miliona dinara.
ĐorĎević i Protić o Programu dostojanstvenog rada
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević ocenio je danas
da je MeĊunarodna organizacija rada (MOR) jedna od
najvaţnijih agencija UN i da Srbija kroz saradnju s njom
sigurno moţe da napreduje u oblasti rada, odnosno na
unapreĊenju poloţaja radnika, radnog okruţenja i prava
poslodavaca. Kako je saopšteno iz Ministarstva, ĐorĊević je
danas u Beogradu razgovarao s Nacionalnim koordinatorom
MOR-a za Srbiju Jovanom Protićem o daljem sprovoĊenju
Programa dostojanstvenog rada za period 2019-2022. godine, koji je u martu ove godine
potpisan izmeĊu MOR-a i resornog ministarstva.
"Verujem da će saradnja s MOR-om u narednom periodu biti intenzivnija i podignuta na jedan
viši nivo. Republika Srbija ţeli svim svojim graĊanima da obezbedi uslove za dostojanstven rad i
sigurnu budućnost. Za drţavu oni predstavljaju kljuĉ uspeha, jer bez zadovoljnih radnika, nema
ni dobrih rezultata, a ni celokupnog napretka drţave", rekao je ĐorĊević.
On je dodao da je od posebne vaţnosti razvijanje saradnje u oblasti socijalnog dijaloga,
kroz IPA projekat, za šta postoji obostrano interesovanje. Ministar je napomenuo i da je njegovo
Ministarstvo posebnu paţnju posvetilo unapreĊenju bezbednosti i zdravlja na radu, što je
preduslov za veći i uspešniji privredni rast svake zemlje. "Vlada Srbije je na predlog
Ministarstva 2019. godinu proglasila Godinom bezbednosti i zdravlja na radu, a u narednom
periodu u planu su i donošenje novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, Zakona o
osiguranju u sluĉaju povrede na radu, kao i izmena Pravilnika o profesionalnim bolestima",
podsetio je ĐorĊević. Kada je u pitanju spreĉavanje zloupotrebe deĉijeg rada, na sastanku je
dogovoreno i formiranje tehniĉke radne grupe za aţuriranje liste opasnih i lakih poslova za decu,
kojim bi se uticalo na smanjenje ove pojave, a ministar je istakao da Ministarstvo kontinuirano
ulaţe velike napore da se svako dete zaštiti od bilo koje vrste eksploatacije.
Nacionalni koordinator MOR-a za Srbiju Jovan Protić rekao je da je dosadašnja saradnja
s Ministarstvom bila veoma uspešna, kao i da veruje da će se u narednom periodu sigurno kretati
uzlazom putanjom. On je pohvalio dosadašnje zalaganje ministra ĐorĊevića u oblasti zaštite
prava radnika, posebno kada je u pitanju unapreĊenje bezbednosti i zdravlja na radu, kaţe se u
saopštenju.
Poverenik: Ne trpim pritiske, nemam tviter i ţelim izvesnost
108
Novi Poverenik za informacije od javnog znaĉaja i zaštitu podataka o liĉnosti Milan
Marinović kaţe za Tanjug da neće trpeti politiĉke pritiske, da ţeli da
uvede potpunu izvesnost u postupcima, i smatra da ne treba
"suţavati" nadleţnosti Poverenika. Marinovića je izabrala Skupština
Srbije na predlog poslaniĉkog kluba Srpske napredne stranke (SNS),
a podseća da je na dosadašnju funkciju predsednika Prekšajnog suda
u Beogradu 2014. godine izabran glasovima skupštinske većine, a da
je poverenje parlamenta dobio i ĉetiri godine ranije. Tada me je za
v.d. predsednika suda izabrala prethodna vlast, i od tada nije trpeo bilo kakve politiĉke pritiske.
"Moram da zahvalim što nisu vršili pritisak, u svakom sluĉaju i da jesu, ne bi im pomoglo, a
ĉinjenica da me je predloţila SNS neće uticati na moju nezavisnost i na moju objektivnost u
radu", jasan je Marinović. On je takoĊe poruĉio i da nema nameru da se bavi politiĉkim
pitanjima.
Na pitanje da li je pritisak to kada predsednik Odbora za pravosuĊe Skupštine Srbije
Petar Petrović iznese mišljenje da nadleţnosti poverenika treba "suziti" i da bi trebalo
"selektivno" da postupa po zahtevima za dobijanje podataka, jer su ih, kako je Petrović rekao
pojedini traţili u "politikanske" svrhe, Marinović se nada da to nije reĉeno u kontekstu pritiska.
"Nije, ni korektno, ni popularno, suţavati nadleţnosti poverenika. Ne bih se u startu izjašnjavao
o suţavanju nadleţnosti, moţda pre o nekoj vrsti modifikacije, a to moţe da bude širenje
nadleţnosti", rekao je Marinović.
Objašnjava i da sada Poverenik za informacije od javnog znaĉaja nije podnosilac zahteva
za pokretanje prekršajnog postupka i smatra da to treba promeniti. Jer, kako kaţe, taj organ moţe
da bude kvalitetniji podnosilac zahteva od graĊana i moţe da pribavlja dokaze. "Ako je tu i tamo
bilo, a ja ne kaţem da jeste, curenja nekih informacija koje po neĉijim procenama nije trebalo da
procure, to ne znaĉi da su ovlašćenja poverenika bila preširoka, nego da je došlo do nekog
propusta, ukoliko je toga bilo", rekao je Marinović.
Novi Poverenik za informacije od javnog znaĉaja kaţe da ţeli da uvede potpuni izvesnost
kada se uĊe u postupak traţenja informacija od javnog znaĉaja i da svako zna svoje obaveze.
"Ako ste odgovorno lice treba da znate da li morate da date informacije, da znate šta vas ĉeka
ako je ne date, ili moţda ne treba da je date. Onda neće biti lutanja. To treba objasniti mnogima,
ali poenta oba zakona je na preventivi", rekao je Marinović. On je dodao da je dobro što Zakon o
informacijama od javnog znaĉaja postoji, jer se javnost tako došla do podataka do kojih nije
mogla doći, kada je reĉ o organima javne uprave, ili kada su u pitanju javne nabavke...
Ono što nije dobro je, objašnjava, je to što je praksa pokazala da ima nesnalaţenja meĊu
traţiocima. Bilo da je reĉ o graĊanima, novinarima, organizacijama, a ni organi javne vlasti nisu
bili sigurni kako treba da postupe. "Moj liĉni stav da je da nije dobro kada neki zakon traţi
prevelika tumaĉenja već on treba da bude jasan i primenljiv. Bilo je razliĉitih postupanja ĉak i od
strane sudova, donošene su razliĉite odluke... Treba novim zakonom (o informacijama od javnog
znaĉaja) to rešiti, ali pre toga ublaţiti nejasnoće preciznijim tumaĉenjem, da to bude jednako
prema svim traţiocima", rekao je on.
Na pitanje da li će mu u radu biti vaţno ko traţi informaciju, odnosno da li su to graĊani,
nevladine organizacije, ili istraţivaĉki novinari koji su se pominjali tokom rasprave (CINS,
BIRN..), Marinović navodi da u tom smislu neće praviti razliku. "Malo je poznato, ali navedene
istraţivaĉko-novinarske organizacije su se obraćale Prekršajnsom sudu veoma ĉesto sa
zahtevima za informacije od javnog znaĉaja i mislim da smo napravili takav vid komunikacije da
109
smo i mi i oni bili zadovoljni. Znali su šta mogu da traţe i dobiju, a šta ne zbog sudskog
postupka", rekao je Marinović.
Na raniji komentar zamenika Poverenika da Zakon o zaštiti podataka o liĉnosti, ĉija
primena poĉinje 21. avgusta godine, treba doraditi i da nije primenljiv, Marinović odgovara da
treba saĉekati. "Ne mogu u startu da kaţem da li je taj zakon primenljiv ili je neprimenljiv. To je
prvi posao koji mi predstoji i koji je urgentan, da spremni doĉekamo poĉetak njegove primene .
Ako se pokaţu loše strane, neprimenjivost nekih odredbi, izaći ćemo sa predlogom da se menja.
Ĉekamo primenu pa ćemo videti", rekao je on.
Marinović je do sada imao uvid iz dva ugla kada je reĉ o sprovoĊenju Zakona o
informacijama od javnog znaĉaja, ugao organa javne vlasti, ali i ugao sudije, jer je postupao u
tim predmetima, a prelaskom na novu funkciju imaće i treći.
Na pitanje da li će koristiti tviter kao njegov prethodnik Rodoljub Šabić, Marinović
odgovara da nema ni tviter, ni fejsbuk, ni instagram nalog i da ne planira da ih ima. "Mreţe jesu
korisne, ali ne planiram da ih uvedem. Tako sam navikao. Novinari će uvek moći da me pitaju
bilo šta, ne krijemo informacije. Sve što treba reći ću vam", poruĉuje Marinović.
Istiĉe da ne ţeli na neki naĉin da upadne u zamku politike, da komentariše politiĉko
zbivanje i da je bolje ostati objektivan i suzdrţan. "Na ovakvom mestu mora da bude neko ko je
suzdrţan i objektivan i ko ne bi smeo nikako da se meša u trenutna politiĉka zbivanja", istakao je
Marinović.
Putarine u Srbiji od danas skuplje za 12 odsto
Putarina u Srbiji od danas je poskupela za 12 odsto, saopštilo je Javno preduzeće "Putevi
Srbije". Od danas u sedam sati ujutro na snagu stupa novi cenovnik putarine na auto-putevima.
Cenovnik putarina, sa detaljnim prikazom novih cena po deonicama i kategorijama vozila,
postavljen je na sajtu tog preduzeća. Poskupljenje putarine utvrĊeno je izmenama Zakona o
naknadama za korišćenje javnih dobara, koje je nedavno usvojila Skupština Srbije. Putarina je
prethodno u Srbiji poskupela 7. januara 2017. godine za 10 odsto.
GraĎani se ţale na visinu izvršiteljskih naknada
Skupština Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o izvršenju i obezbeĊenju. Kljuĉna
novina predviĊa da duţnik neće moći da ostane bez kuće
ili stana za komunalni dug manji od 5.000 evra, ako je to
jedina nekretnina u njegovom vlasništvu. GraĊani koji
imaju problema sa vraćanjem dugova ţale se na visinu
izvršiteljskih naknada, a u Ministarstvu pravde kaţu da će
u narednom periodu raditi na izmeni javno-izvršiteljske
tarife, tako da broj radnji izvršitelja koje se naplaćuju bude
smanjen. UvoĊenjem Zakona o izvršenju i obezbeĊenju niz javnih ovlašćenja i nadleţnosti
postepeno je preneto sa suda na izvršitelje, ĉiji rad nosi posebne troškove. Za neplaćena dva
raĉuna za Infostan u ukupnom iznosu od tri i po hiljade dinara, BeograĊanka Jelena Ivković
dodatnih skoro 15 hiljada treba da plati izvršiteljima. “Ogorĉena sam, jako sam ogorĉena, kao i
veliki broj graĊana verovatno koji dobijaju sliĉna rešenja, koji ne dobijaju opomene”, kaţe
Jelena Ivković. “Izvršiteljska tarifa, odnosno, naknade, svakako nisu primerene niti trenutnoj
situaciji u društvu, niti materijalnom poloţaju većine duţnika, naroĉito kada se uzme u obzir da
110
te naknade za izvršitelje nekada višestruko premašuju iznos glavnog duga”, kaţe Dejan
Gavrilović, predsednik Udruţenja “Efektiva”. Tri su oblasti u domenu rada izvršitelja na koje se
graĊani Srbije ţale Zaštitniku graĊana. “Prvo, dostava rešenja o izvršenju, drugo, procenat ili
visina koja se uzima od zarade, primanja ili penzije u postupku izvršenja i treće, to su tarife, to je
tarifnik, odnosno visina naknade za rad izvršitelja”, kaţe Zoran Pašalić, Zaštitnik graĊana.
Izvršitelji istiĉu da duţnik sam sebi pravi troškove u koje, pored osnovnog duga, ulaze
kamata, trošak pred sudom i, na kraju, pred javnim izvršiteljem. “Sa kamatom to zaista bude
visoko. Troškovi koji nastanu pred sudom su stvarni i realni, ali troškovi koji nastanu pred
izvršiteljem... Mi smo poslednji u lancu. Valjda se zato cela buka i diţe, jer tu gde se završava, tu
se sve i vidi”, kaţe Sneţana Petrović, predsednik Saveta organizacione jedinice sa sedištem u
Beogradu Komore javnih izvršitelja.
Ministarstvo za smanjenje izvršiteljskih naknada
Vidljivo će biti i smanjenje izvršiteljskih naknada koje pripremaju u Ministarstvu pravde.
“Ukinućemo naknade koje se tiĉu pribavljanja podataka od nadleţnih organa u momentima kada
izvršitelj traga za imovinom izvršnog duţnika, jer je drţava, odnosno Ministarstvo pravde,
obezbedilo elektronsku platformu, pravosudni informacioni sistem, preko koje javni izvršitelj na
klik pribavlja sve podatke”, kaţe Jelena Deretić, pomoćnica ministra pravde.
Plan Ministarstva je da budu ukinute naknade za uspešnost kada duţnik dobrovoljno u
roku od osam dana plati mali komunalni dug, kao i naknade u sluĉaju dobrovoljnog iseljenja.
Kod malih potraţivanja planirano je smanjenje predujma, ali i umanjenje fiksirane naknade za
izvršenje na raĉunu budţeta.
MeĊu već usvojenim izmenama i dopunama zakona predviĊeno je da izvršitelji, njihovi
zaposleni i srodnici neće moći da kupuju nepokretnosti na javnim prodajama. Novina je i da
odbitak za izvršenje na plati ne moţe prelaziti njenu polovinu odnosno, kada je o minimalnoj
zaradi reĉ, njen ĉetvrti deo. Kod penzija izvršenju sada podleţe do 33 odsto iznosa, ili najviše 25
odsto ako je penzija minimalna. https://www.youtube.com/watch?v=V4IzgyalNyc
Ugašena četvrtina medija iz registra
Udruţenja novinara Srbije (UNS) utvrdilo je da je 514 medija koji se nalaze u Registru
medija Agencije za privredne registre (APR) ugašeno, a od oko 2.200 koji su registrovani u APR
aktivno ih je 1.518, saopštio je danas UNS. Od 514 ugašenih medija, skoro polovinu, 240 ĉine
štampani, 148 portali, a 120 elektronski mediji, navedeno je u saopštenju. Od 120 ugašenih
elektronskih medija polovina su radio, a polovina televizijske stanice, a meĊu ugašenima
medijima su i dva servisa novinskih agencija i ĉetiri medija koja se u APR-u vode kao "ostalo".
Prema istraţivanju Udruţenja, 59 medija je privremeno neaktivno, a izdavaĉi 58 medija su u
steĉaju ili likvidaciji. Broj registrovanih medija u Srbiji poslednjih godina je u porastu -
poĉetkom prošle godine bilo je 2.034, dve godine ranije 1.788, a 2014. godine u Registar medija
bilo je upisano 1.440 medija, navedeno je u saopštenju. Na poĉetku istraţivanja Udruţenja
"Novinari i mediji – koliko nas zaista ima" sredinom 2018. godine bilo je 2.149 medija.
Da li ćemo dobiti novi zakon o kvalitetu mesa?
111
Veliku sumnju u bezbednost i kvalitet preraĊevina predstavlja prisustvo mehaniĉki
separatisanog mesa. Ipak, novi pravilnik o kvalitetu usitnjenog mesa i poluproizvoda od mesa
trebalo bi uskoro da definiše tu oblast. Viršla sa aditivima ili ĉista kobasica? Tradicionalni ćevap
ili proizvod sa sojom ili dodatim belanĉevinama? Šta zaista sadrţi ono što jedemo? Na ovo
pitanje odgovor trenutno nije najjasniji ĉak ni ukoliko ĉitate šta piše na proizvodu koji kupujete...
TakoĊe, obaveza proizvoĊaĉa će biti i da navede od koje ţivotinje je proizvod dobijen, a neće
biti dozvoljeno usitnjavanje ţivine pred kupcima budući da se ovaj postupak vodi kao riziĉan za
bezbednost hrane, što znaĉi da će trgovci uskoro moći da prodaju mleveno meso ţivine
iskljuĉivo u originalnom pakovanju.
"Pravilnik se odnosi na kvalitet usitnjenog mesa - da li unutra ima separatisanog mesa, da
li kosti koje su preraĊene ili nešto tome sliĉno. Potrošaĉi do sad nisi bili informisani kakvog
kvaliteta je proizvod dok će sad to morati da bude od strane proizvoĊaĉa definisano na samoj
deklaraciji proizvoda i da ujedno potrošaĉ zna kakavog kvaliteta proizvod jede", rekao je Marko
Dragić iz Udruţenja za zaštitu potrošaĉa. Nova pravila stupaju na snagu prvog marta naredne
godine što znaĉi da će do tada proizvoĊaĉi morati da se usaglase sa novim parametrima kvaliteta.
Nastavi li se ovako, do kraja 2019. imaćemo 600 poginulih
Direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Damir Okanović upozorio je danas da bi u
Srbiji do kraja 2019., ako bi se nastavio sadašnji trend porasta
stradalih u saobraćaju i nepoštovanja propisa moglo da pogine
još 320 ljudi, i dodao da bi se zaustavila ova crna statistika,
svima potreban i mali policajac u glavi. "U Srbiji je od poĉetka
godine poginilo 280 ljudi, a u istom periodu prošle godine 262.
Ako gledamo jun i jul ove i prošle godine porast broja
poginulih još je veći. Uobiĉajeno je da u letnjim mesecima strada veći broj ljudi, a ovde je reĉ o
drastiĉnom povećanju koje nikako nije smelo da se dogodi", rekao je Okanović za Tanjug
povodom ĉinjenice da je u poslednja dva meseca na putevima u Srbiji poginulo 100 ljudi.
Okanović je podsetio da je prošle godine u Srbiji u saobraćaju stradalo 579 ljudi i naveo da je
moguće, ako se taj trend nastavi, da broj pogunulih preĊe 600. Prema njegovim reĉima, izmene
Zakona o bezbednosti saobraćaja kojim su pooštrene kazne imale su kratkoroĉan efekat, upravo
kako je Komitet i upozoravao. "Efekat pooštrenih kazni smanjio je broj stradalih u odnosu na
2017, ali se on istopio, kako smo upozoravali u periodu od šest do 12 meseci", rekao je Okanović
i dodao da nije dovoljno da se preti pooštrenim kaznama.
Problem, kako kaţe, mora da se rešava sistematski, neophodno je saobraćajno vaspitanje
i obrazovanje u školama kao i efikasne vizuelne kampanje u kojima bi bile prikazane posledice
nepoštovanja saobraćajnih pravila i propisa. Okanović je upozorio da je problem u tome što deo
ljudi u Srbiji ne pridrţava ni elementarnih saobraćajnih normi, ne poštuje propisanu brzinu
kretanja, ne vezuje pojaseve, prelaze pešacki na crveno, pretiĉu tamo gde je zabranjeno, voze
pod uticajem alkohola... "Video nadzor ĉije je uvoĊeje u Srbiji na pragu, jedna je od sitemskih
mera koja će pomoći i znatno uticati da se broj stradalih smanji", kaţe on. Omasovljenje video
nadozora i automatske evidencije prekršaja u saboraćaju bi uz nepohodnu prevenciju, kako
ocenjuje, moglo da doprinese popravljanju situacije. "Vaţno je da uĉesnicima u saobraćaju
stvorimo malog policajca u glavi i da se ljudi bezbedno ponašaju ne zato što se plaše policije i
kazne već zato što su svesni opasnosti takvog ponašanja", rekao je Okanović.
112
Prema njegovim reĉima, vrlo se ĉesto postavlja pitanje zasto se u Srbiji ljudi generalno ne
ponašaju po saobroćajnim pravilima, za razliku od graĊana nekih drugih drţava. "Da biste
proseĉnog graĊanina Srbije ubedili nije dovoljno da mu naredite i zapretite kaznom već morate
da mu plastiĉno objasnite zašto je to tako. Na direktan, otvoren i brutalan naĉin morate pokazati
posledice, morate uticati na savest ljudi, ako se oslanjamo na represiju nećemo uspeti", rekao je
on.
Pisiholog: Nepoštovanje u mentalitetu i crtama ličnosti
Socijalni pisiholog Dragan Popadić kaţe za Tanjug da delimiĉan uzrok nepoštovanja
normi vidi u mentalitetu i crtama liĉnosti, ali ukazuje i na ĉinjenicu da mnogi od tih ljudi kada
odu u drugu sredinu, svojevoljno poĉinju da se pridrţavaju propisanih normi. Prema njegovim
reĉima, reĉ je o snazi društvenih nomri koje vaţe u jednoj zajednici a ne moraju da vaţe u onoj u
kojoj ta osoba ţivi. Zbog toga je od velikog znaĉaja ĉinjenica koliko se u jednom društvu norme
istiĉu kao vaţne, koliko se dosledno hvali njihovo poštovanje, odnosno koliko se njihovo kršenje
i nepoštovanje dosledno sankcioniše, kazao je Popadić i dodao da pojedinci na osnovu toga
izvode za sebe zakljuĉak da li su norme samo na papiru ili ih zaista treba uvaţavati i poštovati.
Mreţa: Dobra procena rizika - ključ da se spase nečiji ţivot
Mreţa Ţene protiv nasilja pozvala je danas osnovna javna tuţilaštva, centre za socijalni
rad i policiju, da u rad grupa za koordinaciju i saradnju ukljuĉe ţenske grupe i konsultuju ih
prilikom utvrdivanja liste rizika i izrade plana zaštite za ţrtvu. Ţenske grupe poznaju istoriju
odreĊenih konkretnih slucajeva nasilja i njihove procene i mišljenje mogu biti od velike vaţnosti
za zaštitu ţene, navedeno je u saopštenju, uz ocenu da je dobra procena rizika kljuĉ dobro
napravljenog plana zaštite i moţda kljuĉ da se spase neĉiji ţivot.
MUP vozačima: Poštujte propise, sačuvajte ţivote
Uprava saobraćajne policije MUP-a Srbije apelovala je danas na sve uĉesnike u
saobraćaju da poštuju propise i tako saĉuvaju svoj i tuĊe
ţivote. MUP navodi da je proteklog vikenda u saobraćajnim
nezgodama u Srbiji ţivot izgubilo devet osoba, dok je 100
ljudi povreĊeno. "Prve analize pokazuju da su najĉešći uticajni
faktori ovih saobraćajnih nezgoda bili neprilagoĊena brzina,
nepropisno preticanje, a simptomatiĉno je i da veliki broj
uĉesnika nije koristio sigurnosni pojas u trenutku saobraćajne
nezgode", naveo je Aleksandar Radenković iz Uprave saobraćajne policije.
On je istakao da saobraćajna policija od poĉetka letnje sezone sprovodi akcije pojaĉane
kontrole saobraćaja, što će ĉiniti i u narednom periodu. "Uprava saobraćajne policije još jednom
apeluje na sve uĉesnike u saobraćaju da poštuju propisana ograniĉenja brzine, da koriste
sigurnosni pojas na prednjem i zadnjem sedištu i da na put kreću iskljuĉivo ukoliko su odmorni i
prave pauzu na svaka dva sata", poruĉio je Radenković.
Utorak,30.jul 2019.
113
Svetski dan borbe protiv trgovine ljudima
U prvoj polovini ove godine u Srbiji je registrovano šesnaest ţrtava trgovine ljudima,
meĊu njima osam maloletnica, koje su bile ţrtve seksualne
eksploatacije i prinudnih brakova, saopštio je "IBS SA -
Biro za borbu protiv trgovine ljudima". Ta organizacija je
povodom Svetskog dana borbe protiv trgovine ljudima
navela da je Srbija vaţila za tranzitnu zemlju u procesu
trgovine ljudima i da je primarno identifikovana kao zemlja
porekla kada su u pitanju ţrtve eksploatacije. MeĊutim, proteklih godina statistika pokazuje da u
Srbiji dominira unutrašnja trgovina ljudima. Okidaĉ za vrbovanje potencijalnih ţrtava su u
velikoj meri siromaštvo, nezaposlenost, nasilje u porodici, diskriminacija u privatnom i
poslovnom ţivotu. Biro navodi da u borbi protiv trgovine ljudima prva i najvaţnija polazna taĉka
moraju biti edukacije, predavanja, dostupnost informacija, podizanje svesti u javnim
prezentovanjima velikog kriminalnog problema sa kojim se susrećemo. Treba stalno insistirati na
brojevima telefona, mestima i organizacijama kojima se ţrtva, potencijalna ţrtva ili oĉevidac
moţe javiti i prijaviti kriviĉno delo. Ta organizacija navodi i da je seksualna eksploatacija jedan
od najvećih i najrasprostarnjenijih oblika iskorišćavanja ţena i dece širom sveta, i kao takva
ostavlja najteţe posledice na ţrtvu. Pored radne eksploatacije, prinudnih brakova, prosjaĉenja,
trgovina organima je dobila novu dimenziju u kriminalnim aktivnostima jer donosi veliki profit.
https://www.youtube.com/watch?v=RmmJeNhwpq4
U medijima 11 hiljada zaposlenih, novinari preteţno honorarci
U 1.518 aktivnih medija u Srbiji ima 11.163 zaposlena, pokazalo je istraţivanje
Udruţenja novinara Srbija (UNS). Od ukupnog broja novinara u 724 medija zaposleno je oko 40
odsto, a 60 procenata su honorarno angaţovani. Snimatelji, tonci, montaţeri, radnici u
marketingu i administraciji u većoj meri su zaposleni, odnosno 60 odsto ima stalni radni odnos.
U istraţivanju sprovedenom od jula prošle do kraja juna ove godine, UNS je utvrdio da je u 724
medija, koji su odgovorili na anketu o broju zaposlenih i honorarnih saradnika, angaţovano
5.294 novinara i medijskih radnika. U ovim medijima ugovor o radu ima 2.809 novinara i
medijskih radnika, dok je honorarnih saradnika 2.485. U 562 medija, od 794 koji nisu odgovorili
koliko imaju angaţovanih novinara i medijskih radnika, UNS je uvidom u finansijske izveštaje
njihovih izdavaĉa utvrdio da ih ima 8.354. MeĊutim, ovaj broj obuhvata sve zaposlene u
izdavaĉima medijima koji se osim medijskih, bave i drugim poslovima. U preostalih 232
izdavaĉa, prema finansijskim izveštajima, nema zaposlenih.
UNS je utvrdio da od 8.354 zaposlenih u velikim medijskim kućama kao što su Radio-
televizija Srbije, Radio-televizija Vojvodine, Pink, Politika, Novosti, Ringireg Aksel Springer,
Prva, MaĊar So, Studio B i B92 radi ukupno 6.683 osoba. Od 2.149 medija koji se nalaze u
Registru medija u Srbiji je 1.518 aktivno, dok su izdavaĉi 514 medija ugašeni ili im je istekla
dozvola za emitovanje. Pred gašenjem je još 58 medija ĉiji su izdavaĉi u steĉaju ili likvidaciji, a
privremeno je neaktivno 59. Od 1.518 aktivnih medija 1.200 registrovano je u skladu sa
Zakonom o javnom informisanju i medijima, dok se 318 medija nije preregistrovalo, iako su bili
u obavezi da to urade u roku od šest meseci od usvajanja zakona u avgustu 2014. godine. U 37
od 724 medija radi samo jedna osoba. U 22 medija jedini radnik je u radnom odnosu, a u 15 je
honorarac.
114
Od 724 medija koji su odgovorili na anketu, najviše, 346, imaju od šest do 20 zaposlenih.
Ukupan broj zaposlenih i honoraraca u ovim medijima je 2.480. U pomenutih 724 medija, 39
odsto novinara je zaposleno, dok su 61 procenat honorarni saradnici. Snimatelji, tonci,
montaţeri, kao i angaţovani u marketingu i na administrativnim poslovima u većoj meri su
zaposleni (60 odsto), u odnosu na novinare (40 odsto). Od 724 anketirana medija, najviše ih je u
vlasništvu privrednih društava, ukupno 410. U vlasništvu udruţenja graĊana i nevladinih
organizacija je 156 medija, preduzetnici su vlasnici 136, a politiĉke stranke, crkve i nacionalni
saveti nacionalnih manjina, kao posredni vlasnici, imaju 22 medija.
Rešenja i na Brajevom pismu
Ministar za rad, zapošaljvanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević oĉekuje da,
nakon što je naloţio PIO Fondu štampanje rešenja i ostalih podneska i na Brajevom pismu, to
vrlo brzo poĉne da se primenjuje. On je precizirao da je plan da se do Nove godine rešenja iz
nadleţnosti PIO Fonda štampaju u Savezu slepih i slabovidih, a posle toga u samom Fondu.
"Razgovarali smo sa Savezom slepih i slabovidih da nam pomognu sada na poĉetku, da vidimo
šta je sve potrebno da PIO fond nabavi kako bi mogli sami da štampaju", rekao je ĐorĊević
odgovarajući na pitanja novinara u Beogradu. Ministar je istakao da bi od Nove godine PIO fond
trebalo, zajedno sa klasiĉnim, da izdaje i rešenja na Brajevom pismu. "To je korak više kada je u
pitanju odgovornost drţave prema slepima i slabovidima", rekao je ĐorĊević.
Novi pravilnik na tehničkom pregledu poskupljuje troškove
Novim pravilnikom koji se primenjuje već desetak dana predviĊeno je da tehniĉki
pregled ne mogu da proĊu vozila na ĉijem motoru ili šasiji su brojevi neĉitljivi, zarĊali ili
izbledeli. Takva vozila ići će na forenziĉke preglede ili veštaĉenje. To donosi nove novĉane
troškove i duţe ĉekanje. Oprez je neophodan prilikom kupovine vozila iz uvoza, a novi pravilnik
stupio je na snagu 18. jula 2019. godine. https://www.youtube.com/watch?v=g4hKkIQaBWs
Obeleţeno 180 godina sanitetske sluţbe Vojske Srbije
U Domu garde na Topĉideru veĉeras je sveĉano obeleţena 180. godišnjica sanitetske
sluţbe Vojske Srbije. Ministar odbrane Aleksandar Vulin je na sveĉanom prijemu podsetio na
bogatu istoriju sanitetske sluţbe i istakao da su se srpski vojni lekari, kako u ratu tako i u miru,
uvek pokazivali kao dostojni svog poziva. Vulin je podsetio i na Slivniĉku bitku, kada su
pripadnici sanitetske sluţbe leĉili i vojnike protiv kojih je naša vojska ratovala i izgubila. "Narod
koji je tako visok u porazu, ne moţe da bude poraţen", rekao je ministar. Vulin je podsetio i na
20. godina od NATO agresije i ulogu sanitetske sluţbe tokom bombardovanja. "Naš vojni sanitet
je uvek bio tamo gde je bilo teško", rekao je Vulin.
Naĉelnik uprave za vojno zdravstvo, brigadni general Uglješa Joviĉić podsetio je na
slavnu prošlost vojnog saniteta, ali govorio i o planovima za budućnost. General Joviĉić je
najavio da se u narednom periodu, pored rekonstrukcije Odeljenja hirurškog šoka na VMA,
planira otvaranje na VMA centra za tradicionalnu kinesku medicinu, izgradnja urgentnog
prijemnog bloka u Vojnoj bolnici Niš, a pribliţava se i, kaţe, poĉetak izgradnje Vojnog
gerontološkog centra u Beogradu.
115
Institut poziva dobrovoljne davaoce krvi
Institut za transfuziju krvi Srbije saopštio je danas da su rezerve krvi na minimumu,
posebno 0 i A krvne grupe. Kako se istiĉe, zato je neophodno da se što veći
broj graĊana odazove pozivu da daju krv, kako bi svi pacijenti bili na vreme i
adekvatno zbrinuti, a za to je potrebno da svakog dana u ekipama Instituta
300 do 350 graĊana da krv. MeĊutim, s obzirom da je sezona godišnjih
odmora u punom jeku, broj organizovanih akcija davanja krvi je smanjen, kao
i odziv graĊana u tim akcijama. Zbog toga, Institut poziva sve zdrave,
punoletne graĊane mlaĊe od 65 godina da daju krv. Dobrovoljni davaoci to
mogu uĉiniti u Institutu u Ulici Svetog Save 39, svakog dana od 7.00 do
19.00 ili u ekipama na terenu, kako bi se za najugroţenije sugraĊane
pravovremeno obezbedila neophodna transfuziološka terapija.
U Srbiji bezbedni i kvalitetni lekovi, ocenila SZO
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstala je Srbiju meĊu 50 najboljih zemlja u
svetu po bezbednosti i kvalitetu lekova i vakcina. Srbija je prvi put uĉestvovala u ovakvom
ocenjivanju i jedina je zemlja u regionu koja je dobila dobru ocenu. Direktor Agencije za lekove
i medicinska sredstva (ALIMS) Saša Jaćović kaţe da je to potvrda da ALIMS radi dobro svoj
posao i da su prepoznati kao lideri u regionu. "Za graĊane Srbije to je dodatna sigurnost da su
lekovi koji se koriste u bolnicama i koji su u prometu u apotekama potvrĊenog kvaliteta,
efikasnosti i bezbednosti", rekao je Jaćović za Tanjug. On je pojasnio da je SZO merila 285
razliĉitih indikatora i da je Srbija ocenjena trojkom, što je u svetskim razmerama, kako kaţe, više
nego dobar rezultat. Objašnjava da samo nekoliko razvijenih zemalja sveta ima ocenu ĉetiri, dok
većina zapadnoevropskih zemalja ima ocenu tri, kao i Srbija. "U regionu nijedna zemlja nije
meĊu 50 najboljih zemalja u svetu po bezbednosti lekova, ĉak ni neke zemlje EU", rekao je
Jaćović i dodao da je SZO procenila da eksperti iz ALIMS-a mogu da budu edukatori u
zemljama regiona kako bi i one postigle dobar rezultat.
Predsednica radne grupe za koordinaciju i sprovoĊenje preporuka SZO Dragana Šmigling
Koruga kaţe da je takvim rezultatima Srbije prethodio višegodišnji rad Ministarstva zdravlja,
Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", Agencije za lekove. "Bio je to dug
proces koji je podrazumevao naše sazrevanje našeg sistema koji ima cilj da reguliše oblast
lekova i primenu propisa u Srbiji tako da svaki pacijent moţe da bude siguran da će dobiti
kvalitetan, efikasan i bezbedan lek", naglasila je ona. Dodaje da se to odnosi i na vakcine, koje su
posebna kategorija jer se daju zdravoj populaciji i deci. Srbija je, kako kaţe, na kraju procesa
imala opseţno ocenjivanje koje su sproveli eksperti SZO, koji su procenili da sistem u Srbiji
moţe da se proglasi zrelim, funkcionalnim kao što su u zemljama razvijenog sveta.
Tokom višegodišnjeg rada uraĊena je detaljna analiza sistema i sprovedene su mnoge
aktivnosti koje se odnose na strateške i razvojne planove, planiranje i pripremu reagovanja u
kriznim i vanrednim situacijama, kao i brze reakcije u sluĉaju potrebe povlaĉenja leka iz
prometa. Obavljena je procena dokumentacije i izdavanja dozvole za lek, praćenje i
prijavljivanje neţeljenih reakcija na lek i koordinacije svih aktivnosti na tom polju, dalje
usklaĊivanje kliniĉkih ispitivanja lekova s najvišim svetskim standardima, kao i usavršavanje
kontrole kvaliteta svih lekova za humanu upotrebu, ukljuĉujući i vakcine prema strogo
propisanim smernicama.
116
95 godina Radio Beograda
Radio Beograd, najstariji elektronski medij na Balkanu, ove godine obeleţava devet i po
decenija postojanja i tim povodom organizovaće seriju koncerata tokom avgusta i septembra.
Prvog oktobra 1924. godine, pokretanjem programa stanice "Beograd-Rakovica�, poĉelo je
ispisivanje ţivopisne istorije Radio Beograda, koji je tokom decenija izrastao u nacionalnu,
kulturnu i medijsku ustanovu najvišeg ranga.
Lider grupe "Disciplina kičme" imao moţdani udar
Gitarista, pevaĉ, kompozitor i voĊa rok benda "Disciplina kiĉme" Dušan Kojić Koja (58)
doţiveo je moţdani udar u Engleskoj i nalazi se u bolnici u indukovanoj komi, prenose Veĉernje
novosti. On je moţdani udar doţiveo u Engleskoj gde se nalazio u poseti sestri i hitno je
hospitalizovan u jednoj tamošnjoj bolnici, a lekari su ga uveli u indukovanu komu, kako bi
mozgu dali dovoljno vremena za oporavak. Kako se navodi, medicinski izazvana koma je
namenjena posebno teškim bolesnicima, koji bi bez te terapije izgubili ţivot. Kojić je prisutan na
muziĉkoj sceni ĉetiri decenije, najpre sa grupom "Šarlo akrobata", a zatim u grupi "Disciplina
kiĉme" koju je osnovao 1981. godine. Poznat je kao autor hitova "Tata i mama", "Svi za mnom",
"Ja imam šarene oĉi", "Nemoj da bacaš betonske table sa vrha svoje zgrade", "Da li ti znaš za
neki drugi ritam", "Buka u modi", a komponovao je muziku za film "Kako je propao rokenrol".
Poslednji studijski album "Opet", Kojina "Disciplina kiĉme" objavila je 2016.
Izloţba "Terra – poslednja Yu decenija" u Kikindi
U okviru 38. Simpozijuma "Terra" otvorena je izloţba "Terra - poslednja Yu decenija".
Skulpture vajara sa celog prostora nekadašnje zemlje, nastale u
poslednjoj, predratnoj dekadi 20. veka, prikazuju nešto drugaĉiji
senzibilitet umetnika, koji su i bili zaĉetnici samog Simpozijuma.
Osamdesete su prva decenija delovanja "Terre", budući da je prvi
simpozijum na ovom prostoru odrţan 1982. godine. Mladi
jugoslovenski umetnici poĉeli su tada da skulpturu doţivljavaju
na drugaĉiji naĉin, što je rezultiralo novinama, zasnovanim, pre svega, na subjektivizmu
stvaralaca. Izloţba "Terra - poslednja Yu decenija" predstavlja pregled tih skulptura. "Taj pogled
regled je naĉinjen od dela, koji se nalaze u fondu Muzeja, dakle, ne iz postavke. To je onaj fond,
koji se ne viĊa ĉesto i potrebno je povremeno ga stavljati pred publiku, da bi se sagledalo svo
bogatstvo koje Terra poseduje", kaţe Sava Stepanov, organizator izloţbe.
Od samog poĉetka, "Terra" je okupljala stvaraoce, kako afirmisane, tako i one koji su tek
na poĉetku. Svi oni rado se vraćaju u ovaj prostor. "Ovo je vrlo inspirativan kutak. Prava je sreća
da tako nešto postoji, jer ovde se vajar oseća uvaţenim i ponosnim. Sve što se dešava na Terri i
sama Terra su ponos vajarske umetnosti", smatra Pavle Pejović iz Crne Gore.
Na izloţbi "Terra – poslednja Yu decenija" prikazani su radovi umetnika iz Makedonije,
Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, vajara koji su tokom osamdesetih
pokušali da afirmišu novi odnos prema formi, materijalu, masi i prostoru. Izloţba će biti
otvorena do oktobra.
U naslonu za ruke 50.000 evra
117
Carini su na ulaznoj strani graniĉnog prelaza Horgoš spreĉili pokušaj prenosa 50.000
neprijavljenih evra preko granice, saopštila je danas Uprava carine. Prekršaj je otkriven noćas,
30. jula 15 minuta posle ponoći, kada je na red za kontrolu došao "mercedes" nemaĉkih
registarskih oznaka, kojim je iz Nemaĉke ka Srbiji putovao srpski drţavljanin (48) iz okoline
Tutina.
Četiri udesa, šest lakše povreĎenih
Na ulicama Beograda noćas su se dogodile ĉetiri saobraćajne nezgode u kojima je lakše
povreĊeno šest osoba, koje su prevezene u bolnice, reĉeno je jutros Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Hitna pomoć imala je 107 intervencija, od kojih 20 na javnom mestu.
Sreda,31.jul 2019.
Gradnja 548 stanova za pripadnike snaga bezbednosti u Novom Sadu
Izgradnja ukupno 548 stanova za snage bezbednosti u Novom Sadu trebalo bi da poĉne
naredne sedmice, budući da su sprovedene javne nabavke za izvoĊaĉa
radova i struĉni nadzor i da je Ministarstvo graĊevinarstva, saobraćaja i
infrastrukture izdalo graĊevinske dozvole za ove radove. To se navodi u
izveštaju o realizaciji projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga
bezbednosti, koji je danas razmatran na 7. sednici Komisije za
koordinaciju aktivnosti u izgradnji stanova za pripadnike snaga
bezbednosti, kojem je predsedavala premijerka Ana Brnabića, a
uĉestvovala potpredsednica Vlade i ministarka graĊevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof.
dr Zorana Mihajlović.
"Izgradnja stanova za snage bezbednosti projekat je koji se veoma efikasno realizuje,
poĉev od svega što je uraĊeno na pripremi lokacija i tehniĉke dokumentacije, do izdavanja
graĊevinskih dozvola i otpoĉinjanja radova. Od februara ove godine krenula je izgradnja oko 800
stanova u ĉetiri grada, a Novi Sad je sledeći grad u kojem poĉinjemo radove", kaţe
Mihajlovićeva. Na sastanku je razmatrana i dinamika izgradnje stanova u Nišu, Vranju,
Kragujevcu i Kraljevu, gde su radovi već u toku, a ĉija ukupna ugovorena vrednost iznosi oko tri
milijarde dinara. TakoĊe, u završnoj fazi su i pripreme za poĉetak izgradnje 190 stanova u
Sremskoj Mitrovici.
Medijska strategija transparentno i uz razumevanje svih
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je završen prvi Nacrt medijske
strategije i navela da će se na njoj dalje raditi, a oĉekuje da će taj dokument biti usvojen
transparentno, uz najveće razumevanje svih koji ĉine radnu grupu. Brnabićeva je u intervjuu za
TV Prva potvrdila da je to bila jedna od tema razgovora sa evropskim komesarom Johanesom
Hanom, i to u pozitivnom smislu, jer je, kako je navela, rad na strategiji bio inkluzivan kao
nikada ranije. "Imamo radnu grupu koju ĉini devet predstavnika medijskih i novinarskih
udruţenja i devet predstavnika drţave. Pre toga, u takozvanim 'najdemokratskijim vremenima',
118
imali smo jednog predstavnika medijskih i novinarskih udruţenja. Danas postavljamo drugaĉije
standarde", rekla je premijerka.
Mi danas imamo prvi Nacrt, tri stvari su naknadno izmenjene, rekla je Brnabićeva i
objasnila da je pozvala udruţenja da dostave svoja rešenja, te da će se dalje raditi na tome. Ona
je istakla da garantuje da će medijska strategija biti usvojena onako kako je raĊeno na njoj -
potpuno transparentno i uz razumevanje svih koji ĉine radnu grupu.
Od dokumenata na Brajevom pismu ništa: U PIO ništa se ne zna
Pre 10 dana gotovo svi mediji su preneli saopštenje ministarstva za socijalna pitanja. Prvi
ĉovek tog resora, Zoran ĐorĊević, pohvalio se tada kako je naloţio Republiĉkom fondu za
penzijsko i invalidsko osiguranje da dokumente od sada štampa i na Brajevom pismu. Tako će
tvrdi ministar Srbija dodatno unaprediti poloţaj oko 12 hiljada slepih i slabovidih graĊanki i
graĊana. Ipak, u praksi PIO je ostao slep na nalog ministra. Vest je osvanula 19. jula. Ministar za
socijalna pitanja naloţio je Republiĉkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje štampanje
rešenja i na Brajevom pismu. "Od onog trenutka kada sam ja to rekao trebalo bi rešenja da budu
štampana tamo", rekao je Zoran ĐorĊević, ministar za socijalna pitanja.
Trebalo bi, ali, avaj. "Ja sam došla u filijalu da uzmem listing za svoj posao, dobila sam
listing. MeĊutim, pitala sam za Brajevo pismo, ĉovek koji je radio na šalteru se nasmejao, rekao
je da oni svašta priĉaju da to nije ĉudno, da to neće ići tako lako", priĉa na Nevena Jovanović,
graĊanka Beograda. Osim ove BeograĊanke koja se liĉno uverila da i dalje dobija samo
dokumenta koja ne moţe da proĉita, ministra za socijalna pitanja demantuje i sam PIO. Pisani
odgovor fonda televizjii N1 prosledio je gledalac koji se interesovao da li moţe dobiti rešenje na
azbuci za slepe. "Obaveštavamo Vas da ne postoje zvaniĉne informacije i uputstva o tome da će
Fond PIO davati uverenja na Brajevom pismu", stoji u odgovoru.
Iako je nalog dao u julu, ministar objašnjava da će PIO fond rešenja na azbuci za slepe
štampati tek od Nove godine tj. kada nabavi štampaĉe. "Do Nove godine tako nam je neki plan,
sve što se bude štampalo štampaće se u Savezu slepih i slabovidih", kaţe ministar ĐorĊević. "To
što će Savez raditi je neprimereno jer niko nema pravo osim zaposlenih u PIO fondu da raspolaţe
onim što piše u našoj dokumentaciji", naglašava Nevena Jovanović.
Dok ministar tvrdi da će dokumenti na Brajevom pismu kada za ţive omogućiti
dosledniju primenu Zakona o spreĉavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom, sagovornica N1
misli da ministar prvo treba da sprovede odluku, pa tek onda izlazi u medije. "Ovo što ja kao
neko ko ne vidi izlazim ne znaĉi da ja traţim bilo šta i da meni treba nešto od ove drţave, jer ne
dobijam skoro ništa. Ja ţelim graĊanima da kaţem da kada ministar, kao neko ko predstavlja
Vladu, kaţe - ja sam naloţio, ja ţelim da kaţem da ga, eto, u njihovo ime, molim da naloţi pre
svega da najteţim invalidima poveća tuĊu negu, a da graĊanima vrati penzije i ono što su im
oduzeli", dodaje Jovanović.
Divac: Novi zakon, veća ovlašćenja komunalne milicije
Naĉelnik beogradske komunalne milicije Ivan Divac izjavio je da će po novom Zakonu
komunalni milicionar imati pravo da zaustavi ljude koji bacaju smeće iz automobila, kamione
koji sa gradilišta odvoze šut, a da ga nisu pokrili zaštitnom ciradom, kao i one kojima curi ulje
dok upravljaju vozilom. Divac je u intervjuu za Srpski telegraf pojasnio da će milicionari imati
pravo da zaustavljaju i iskljuĉuju iz saobraćaja vozilo kome curi ulje, jer to nije bezbedno i da
119
pozovu gradsku ĉistoću da oĉisti put. "Prevoz šuta ili bahato ponašanje pojedinih vozaĉa koje
mrzi da izaĊu iz auta da bi bacili Ċubre u kontejner, sve su situacije na koje su nam graĊani sami
ukazivali, traţili da reagujemo, ali su nama dosad ruke bile vezane. Negde ćemo upozoravati, a
one najbahatije ćemo kaţnjavati", rekao je Divac
Prema njegovim reĉima, komunalci će imati pravo da upozoravaju "Beograd put" na
pojavu udarnih rupa, da zovu "Gradsko zelenilo" kada slomljeno drvo ugrozi bezbednost
saobraćaja ili pešaka, ali i druge nadleţne sluţbe u delokrugu njihovog rada. Kada se radi o
kontroli buke u stanovima, Divac kaţe da su u toku izrade odreĊenih zakona, poput zakona o
zaštiti od buke u ţivotnoj sredini, izmene zakona o buci, kao i izrada odluke o kućnom redu, koje
bi trebalo da daju šira ovlašćenja komunalnim milicionarima da postupaju u odnosu na razliĉite
izvore buke.
Trudnica primala 26.000, a šefu uplaćivala 30.000 dinara
Dok je bila trudna, Sneţana Pešović iz Beograda je od poslodavca primala platu 26.000
dinara, a njemu uplaćivala 30.000 dinara meseĉno. I to je tek deo
problema. Poslodavac joj je ostao duţan tri plate i doprinose za
mesec dana. Priĉa Sneţane Pešović prkosi zdravom razumu. Ona
je majka devetomeseĉne bebe. Od 2007. godine radila je
neprijavlјena. Kada je ostala u drugom stanju, zdravstvena
knjiţica bila joj je neophodna. Poslodavac je pristao da je prijavi,
ali uslov je bio da ona njemu daje novac za doprinose. Iako mu je dala 104.000 dinara, on joj
doprinose nije uplatio. Ima bebu od devet meseci i gotovo da nema od ĉega da ţivi. "Prijavlјena
sam na platu od 35.000. Doprinosi iznose 21.342 dinara i sve snosim ja. To je bio jedan od
uslova da me gazda prijavi", kaţe Sneţana Pešović. Uz ugovor o radu, navodi, morala je da
potpiše i blanko ugovor o otkazu. "Blanko papir, bez imena firme, bez peĉata i bez potpisa. Na
prednjoj strani je napisano da potpišem ĉetiri primerka i na dnu stoji moj potpis", objašnjava
majka devetomeseĉne devojĉice.
Kaţe da je bila u petom mesecu trudnoće i da nije imala izbora. "Nisam imala pravo ni na
slobodan dan ni na plaćeni godišnji odmor. Za svaku smenu, kada bih izostala, morala sam da
platim koleginici da me zameni", priĉa Sneţana.
Bor: Zemlja se obrušila na rudara: Nije ţivotno ugroţen
Rudar Darko P. (45) povreĊen je u podzemnom rudniku "Jama" iz sastava ZiĊin Bor
Copper (bivši RTB), kada se na njega obrušilo kamenje i zemlja. On je sa teškim povredama
prebaĉen u Kliniĉki Centar u Nišu. Prema dobijenim informacijama iz Kliniĉkog centra, rudar je
zadobio povrede glave, prelom tri rebra sa nagnjeĉenjem pluća, i nije ţivotno ugroţen. "Rudar je
smešten u intenzivnoj nezi klinike za anesteziju, nije ţivotno ugroţen i diše spontano", reĉeno je
Beti u KC Niš. Prema saznanjima, nesreća se dogodila na jednom od podzemnih horizonta, kada
se iz nekog razloga na njega obrušila veća koliĉina kamenja i zemlje.
Četvrtak,01.avgust 2019.
MeĎunarodni dan veba, na svetu 1,7 milijardi sajtova
120
MeĊunarodni dan veba, informacionog sistema World Wide Web prepoznatljivog po
skraćenici www. obeleţava se danas. Ovaj sistem dobio je
sopstveni dan, jer se smatra osnovom za razvoj
informacionog društva i jer je već 30 godina primarna alatka
za korišćenje interneta. Na svetu postoji više od 1,7 milijardi
veb sajtova, a najposećeniji u Srbiji i na svetu su
Google.com, Youtube.com i Facebook.com. Razvoj veba je
uticao na pojavu brojnih poslova u IT industriji - od
ureĊivanja sadrţaja do zadataka softverskih inţenjera. Iako se veb i internet ĉesto pominju kao
sinonimi, veb je uţi pojam od interneta.
MeĊunarodni dan veba (1. avgust) je dobio sopstveni dan jer se smatra osnovom za
razvoj informacionog društva i jer je već 30 godina primarna alatka za korišćenje interneta. Iako
je svetska mreţa neizostavan deo svakodnevice za više od 4 miliona ljudi i dalje postoje zabune
oko toga šta je internet, a na šta se odnosi skraćenica za World Wide Web. Jan Keler, iz
beogradskog odseka digitalne agencije Namics, objašnjava da je veb uţi pojam od interneta:
"Internet je sistem meĊusobno povezanih kompjuterskih mreţa, a veb je skup razliĉitih sadrţaja
koji se nalaze na tim mreţama. IzmeĊu ostalog, taj sadrţaj moţe obuhvatiti tekst, digitalne slike,
video i audio zapise i animacije, a navedeni elementi su najĉešće povezani jedan sa drugim i
dostupni su korisnicima na veb stranicama".
Prema podacima portala Internet live stats na svetu postoji više od 1,7 milijardi veb
stranica, a rezultati dostupni na Alexa.com pokazuju da su najposećeniji sajtovi kako u Srbiji
tako i u svetu Google.com, Youtube.com i Facebook.com. "Veb se smatra zaĉetnikom i osnovom
razvoja informacionog društva jer je omogućio jednostavan i brz pristup najrazliĉitijim
informacijama. Na mreţi lako moţete pronaći arhivske snimke dogaĊaja koji su obeleţili svet,
poslušati najaktuelniji muziĉki hit, pogledati bioskopski repertoar, stupiti u kontakt sa
prijateljima koji ţive daleko, potraţiti posao ili razvijati sopstveno poslovanje", istiĉe Keler.
Razvoj veba znaĉajan je i jer je uticao na pojavu brojnih poslova u IT industriji - od
ureĊivanja sadrţaja do zadataka softverskih inţenjera: "Veb sajtovi se mogu praviti pomoću
razliĉitih programskih jezika. Neki od najzastupljenijih su Java i JavaScript ĉije osnove srpski
softverski inţenjeri savladavaju već tokom studiranjaˮ, napominje Keler. Svetsku mreţu su
stvorili inţenjeri Tim Berners Li i Robert Kajo pre taĉno 30 godina kako bi omogućili
nauĉnicima CERN-a (Evropska organizacija za nuklearna istraţivanja) da razmenjuju
informacije. Njihov šef bio je jedan od ljudi koji nije razumeo ideju veba, ali ih je podrţao
porukom: "Nejasno, ali interesantno". Prvi veb sajt predstavljen je 1991. godine, i još ga je
moguće pronaći na mreţi. Godinu dana kasnije postavljena je prva slika, a već na 10. godišnjicu
veba postojalo je više od 3 miliona sajtova meĊu kojima je bio i Google.com.
Svetski dan borbe protiv raka pluća - 1. avgust Pušenje glavni uzročnik raka pluća
Pušenje je glavni faktor rizika za nastanak raka pluća i ono je odgovorno za pojavu
bolesti kod pribliţno 90 odsto muškaraca i 80 odsto ţena. Prema poslednjim podacima u Srbiji
oko 35 odsto populacije puši, saopštilo je Udruţenje za borbu protiv raka pluća „Punim
plućima“. Simptomi koji ukazuju na pojavu karcinoma pluća su sliĉni simptomima pušaĉkog
bronhitisa, ponavljanih infekcija disajnih puteva, hroniĉnog opstrukcijskog bronhitisa – dakle
121
najĉešćih hroniĉnih stanja i bolesti disajnih organa, što upravo najĉešće ometa sumnju na ovu
tešku bolest, te se bolest kasno prepozna, navodi ovo udruţenje povodom Svetskog dana borbe
protiv raka pluća koji se obeleţava danas. MeĊu najĉešćim simptomima su kašalj, suv ili sa
iskašljavanjem sekreta, oteţano disanje i/ili osećaj nedostatka vazduha, bol u grudnom košu,
promuklost. Neretko neobjašnjiv umor, ponekad iskašljavanje sukrvice ili krvi koje uvek
pacijenta vodi lekaru, ili otok vrata i lica, gubitak apetita i telesne teţine, bol ramenu.
Treba imati na umu da su upravo kašalj sa iskašljavanjem i oteţano disanje takoĊe
uobiĉajeni simptomi pušaĉkog bronhitisa i hroniĉne opstrukcijske bolesti pluća, pa ti pacijenti
ĉesto promenu karaktera ili inteziteta kašlja ne dovode u vezu s ovom teškom bolešću, navodi
„Punim plućima“. Osobe sa plućnim karcinomom ponekad imaju ĉeste respiratorne infekcije,
poput zapaljenja pluća, a poseban oprez je potreban kod pacijenata kod kojih se pneumonije
javljaju u kraćem vremenskom intervalu u istom plućnom krilu. Kod trećine pacijenata koji
imaju karcinom pluća, javlja se izraţeni gubitak telesne mase i malaksalost. Bol u ramenu ili
ruci, povremeno su simptomi, i ĉesto se dugo leĉe pogrešno – fizikalnom terapijom, kod
reumatologa ili neurologa, dok ne postane oĉigledno da je reĉ o uznapredovalom karcinomu
pluća sa urastanjem u nerve.
Kako se navodi u saopštenju, pušaĉi od svoje 50 – 55. godine, treba da idu na redovne
godišnje preglede, pri ĉemu struĉnjaci savetuju na svakih par godina i takozvani niskodozni
skener pluća. Genetika, takoĊe, igra znaĉajnu ulogu u nastajanju karcinoma pluća, te su u većem
riziku da obole od ove bolesti osobe kojima je ĉlan porodice imao rak pluća, rak grla i bilo koje
druge maligne tumore. Šanse za uspešno izleĉenje su, navodi Udruţenje za borbu protiv raka
pluća „Punim plućima“, decenijama imali samo pacijenti kojima se bolest otkrije u ranoj fazi i
koji su operisani, a u poslednjih 15 godina situacija se drastiĉno menja pojavom persolizovane ili
precizne terapije, molekularne-biološke terapije i najnovije imunološke terapije. Na taj naĉin
postiţe se osnovni cilj u leĉenju raka, dodaju, a to je da se rak pretvori u hroniĉnu dugogodišnju
bolest, poput drugih nemalignih bolesti.
Krajnje je vreme da se ova grupa lekova uskoro odobri o trošku zdravstvenog osiguranja i
za graĊane Srbije, kao što je sluĉaj u svim drugim zemljama regiona i Evrope, smatraju iz ovog
udruţenja.
UST: Sudijama manje plate za 6.000 dinara
Udruţenje sudija i tuţilaca Srbije saopštilo je danas da su sudije u najvećem broju sudova
u Srbiji dobile umanjene plate za oko 6.000 dinara za vreme korišćenja godišnjih odmora. Kako
se dodaje, to će se nastaviti i u narednim mesecima kada se koristi godišnji odmor, pa ĉak i za
vreme drţavnih i verskih praznika. „Razlog tome je sporno tumaĉenje zakonskih propisa koji se
primenjuju na obraĉun zarada, a koji usled neureĊenosti ove oblasti dozvoljava razliĉita
tumaĉenja. Svi ostali zaposleni u sudovima svoje pravo na godišnji odmor koriste nesmetano, a
sudije praktiĉno plaćaju svoj godišnji odmor! Ostali zaposleni su zaštićeni primenom Zakona o
platama drţavnih sluţbenika i nameštenika i Posebnim kolektivnim ugovorom, a samo su sudije
ostale prepuštene proizvoljnom tumaĉenju sa pozivom na odredbe Zakona o radu koji se prema
stavu UST nikako ne moţe primeniti jer se odnosi na zaposlena, a ne izabrana lica, na šta jasno i
nedvosmisleno upućuje Zakon o sudijama, navodi UST.
Odloţiti primenu novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti
122
Novoizabrani poverenik za informacije od javnog znaĉaja Milan Marinović izjavio je da
će pokušati da ubedi nadleţne da se odloţi poĉetak primene novog
Zakona o zaštiti podataka o liĉnosti, koja bi trebalo da poĉne 21.
avgusta. Marinović je za RTS rekao da nije siguran da će sluţba
poverenika, ali i drugi drţavni organi i društvo, biti spremni za
primenu novog zakona. „Ne ĉini veliku razliku ako se odloţi za šest
meseci“, rekao je Marinović za RTS. On je naveo da je potrebno
povećati broj zaposlenih i izvršilaca u toj instituciji, jer novi zakon
uvodi neke, kako je rekao, potpuno nove poslove i nadleţnosti.
Dodao je da su to specifiĉne oblasti gde je teško naći struĉnjake. Marinović je naveo da je
neophodno menjati Zakon o slobodnom pristupu informacijama jer ima u sebi neke, kako je
ocenio, kontradiktornosti koje su spreĉavale njegovu efikasnu primenu.
Kao neke od tih nedostataka, Marinović je naveo da graĊani ne razumeju koje
informacije mogu da traţe, ĉije su nadleţnosti odnosno kome da se obrate, i drugo. „Bilo bi
mnogo praktiĉnije da je poverenik odabran ranije“, ocenio je Marinović za RTS govoreći o svom
nedavnom izboru. On je kazao da je njega predloţila vladajuća Srpska napredna stranka, ali da je
to samo „procedura izbora“ i da kritiĉari mogu da predloţe neki drugi naĉin izbora poverenika
kada doĊe do promene zakona. „Svakako ja se neću baviti politikom sa ove funkcije na kojoj se
nalazim“, rekao je Marinović i dodao da takoĊe neće trpeti politiĉke pritiske.
Sindikat ministarki: Podrţavate bahato rukovoĎenje Zavodom
Sindikat zaposlenih u Republiĉkom geodetskom zavodu obratio se danas u otvorenom
pismu potpredsednici Vlade Zorani Mihajlović u kome traţe odgovore na nereagovanje na
njihove dopise kojim su ukazivali na bahatost direktora tog zavoda Borka Draškovića. Iz
Sindikata iz RGZ-a pišu da su, suoĉeni sa ignorisanjem njihovih problema i zahteva od strane
Vlade, prinuĊeni da se Zorani Mihajlović obrate kao resornom ministru koji bi trebao da vrši
nadzor nad radom Republiĉkog geodetskog zavoda. Nadzor koji je Mihajlović sprovela u
periodu trajanja štrajka, navode, predstavljao je samo paravan za svo nezakonje koje je nad
zaposlenima u RGZ-u sprovedeno od strane rukovodstva i direktora Draškovića.
U pismu se dodaje da brojanjem upravnih predmeta po katastrima umesto kontrolisanjem
rešenja o premeštanju drţavnih sluţbenika ili kontrolom sprovedenih tendera na koje smo
ukazali, ministarka Mihajlović je uspela da da alibi i svojevrstan vid podrške bahatom i
neodgovornom rukovoĊenju RGZ-om. „Ne znamo da li je to bila Vaša namera ali iz svih pohvala
koje ste kasnije uputili na raĉun rukovodstva a ne na raĉun zaposlenih koji obavljaju poslove i
ostvaruju rezultate sa kojima se hvalite, moţe se zakljuĉiti da je oĉuvanje pozicija direktora
Draškovića i njegovih saradnika Vaš primarni zadatak“, navode iz Sindikata.
Sve to na zaposlene u RGZ-u a i na predstavnike sindikata, koji su na ţalost više
priznatiji u svetu nego u svojoj zemlji, dodaju, ostavilo je utisak da je obiĉan ĉovek pa bio on i
drţavni sluţbenik u jednom drţavnom organu, obiĉan broj.
Kako se navodi u pismu upućenom ministarki Mihajlović, dostojanstvo drţavnih
sluţbenika koje je zgaţeno neracionalnim i nerazumnim odlukama rukovodstva RGZ-a, treba
neko da zaštiti.
Da li je realno, pitaju iz sindikata iz RGZ-a, oĉekivati da Mihajlović kao potpredsednik
Vlade reaguje na navode i informacije o šikaniranju samohranih majki, otpuštanje majki sa troje
123
dece, fiziĉkom nasrtaju nad sluţbenicama, manipulacijama sa novogodišnjim paketićima i decom
uĉesnika štrajka?
„Na ţalost Vaše angaţovanje u ovim oblastima i ignorisanje problema na koje smo Vam
ukazali u prethodnom periodu navodi nas na zakljuĉak da se radi o dvostrukim aršinima“, istiĉu
u pismu.
Prema njihovim reĉima, borba za prava samohranih majki, ugroţenih kategorija i dece je
moguća i ima Mihajlovićkinu podršku svuda osim u RGZ-u.
Sistem ima odgovore i rešenja za sve probleme osim za one koji postoje u organu kojim
rukovodi Borko Drašković, istiĉu iz ovog sindikata. Sindikati mogu da budu diskriminaisani i
poniţavani samo u RGZ-u za koji je Mihajlović nadleţna, samo u sluĉaju kada se broje i mere
rezultati na Duing biznis listi svetske banke, smatraju. „Kada je potebno da se preispita da li je
Sporazum koji ste Vi liĉno potpisali u ime Vlade kojom je tada predsedavao Aleksandar Vuĉić u
decembru 2015, prekršen jednostranom odlukom direktora Draškovića, Vi niste nadleţni“,
ocenjuju u pismu sindikalci iz RGZ-a.
Navode i da kada ministarki Mihajlović ukazuju da je takozvana rotacija i ‟‟toboţnja
borba protiv korupcije‟‟ dovela do ozbiljnog zastoja u funkcionisanju RGZ-a i gomilanja
elektronskih predmeta to ministartsvo ne reaguje. „Kada Vam ukazujemo na ĉinjenicu da je od
44 milona evra kredita odobrenog za projekat Upravljanja zemljiĉnom administracijom, samo
jedan mali deo završio u RGZ-u, koji je osnovni nosilac ovog projekta, Vi niste nadleţni. Kada
Vam ukaţemo da je rukovodstvo RGZ-a u saradnji sa preduzećem VEKOM d.o.o napravilo
ozbiljan prekršaj i manipulaciju sa satelitskim snimkom kojim legalizujete i ozakonjujete Srbiju
Vi ne reagujete. Kada Vam se obratimo desetak puta sa zahtevom da primite naše predstavnike
na razgovor Vi ne prihvatate“, navodi se u pismu.
Zakljuĉuju da im ostaje samo da pitaju zašto je to tako. „Zbog ĉega je pominjanje imena
Borka Draškovića kod većine ministara u Vladi razlog da se promeni tema? Zašto je na svaki naš
dopis i ukazivanje na nezakonitosti, bahatost, nestruĉnost i nedostojnost obavljanja javne
funkcije sadašnjeg direktora RGZ-a naišao na ignorisanje i ćutanje“, pitaju iz Sindikata RGZ-a.
Pitaju i šta je razlog da pitanje narodnih poslanika u Skupštini o radu rukovodstva RGZ-a
kao i njegovog direktora ostane bez konkretnog odgovora. „Zbog ĉega Vi i Vlada RS ne izaĊete
u javnost sa konkretnom prodrškom rukovoĊenju RGZ-a i prihvatite odgovornost za sve uĉinjene
propuste u proteklih nekoliko godina, od kada je Borko Drašković na ĉelu RGZ-a. A uzgred bi
valjalo da javnost dobije i konkretne informacije u kakvom je izbornom postupku izabran za
direktora i kakve su kvalifikacije i reference imali ostali kandidati“, dodaju.
Autoput Obrenovac-Čačak otvara se 18. avgusta
Autoput od Obrenovca do Ĉaĉka biće pušten u saobraćaj 18. avgusta, a na jesen i istoĉni
krak Koridora 10, najavila je potpredsednica vlade i ministarka graĊevinarstva, saobraćaja i
infrastrukture Zorana Mihajlović. "Ukupno 103 kilometra biće od 18. avgusta u saobraćaju, od
Obrenovca do Ĉaĉka. Koridor 11 je jako znaĉajan zbog naših graĊana, jer ćemo konaĉno zaobići
Ibarsku magistralu i imaćemo mnogo bezbedniji put�, rekla je Mihajlović za Hepi TV, saopštilo
je Ministarstvo. Ona je istakla da će u decembru biti završen auto-put od Surĉina do Obrenovca i
da će biti ukupno 120 km na Koridoru 11.
Trajno stambeno rešenje za još 180 izbegličkih porodica
124
Ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović
potpisala je danas Prvi amandman na postojeći sporazum u okviru Regionalnog programa
stambenog zbrinjavanja, kojim se obezbeĊuju stambena rešenja za dodatne porodice izbeglica i
lica prognanih iz Hrvatske i BiH u ratovima devedesetih. Amandman se odnosi na Deveti
potprojekat Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja i omogućiće rešavanje stambenog
pitanja za još 180 izbegliĉkih porodica ĉime će - u okviru tog potprojekta, ukupno 1.080
porodica biti trajno zbrinuto, navodi se u saopštenju. Za ove svrhe, u okviru Regionalnog
programa stambenog zbrinjavanja, obezbeĊeno je dodatnih 2,05 miliona evra, tako da je ukupan
iznos bespovratnih sredstava - koja su kroz potprojekat Republici Srbiji stavljena na
raspolaganje, 25,6 miliona evra.
Cilj Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja je obezbeĊivanje trajnih stambenih
rešenja za 26.898 najugroţenijih izbegliĉkih porodica u regionu (74.000 lica) od ĉega je preko 16
hiljada u Srbiji, koja ujedno predstavlja i najvećeg korisnika Programa. Najveći donator
Programa je Evropska unija sa opredeljenih više od 190 miliona evra, a sredstva takoĊe
obezbeĊuju i SAD, Nemaĉka, Norveška, Italija i drugi donatori. Do ovog trenutka, Srbiji je
odobreno preko 138 miliona evra bespovratnih sredstava kroz devet potprojekata i amandmana,
koje u skladu sa Zakljuĉkom Vlade potpisuje ministar za evropske integracije Jadranka
Joksimović.
U Subotici otvorena izloţba "Estetika forme i oblika"
U Savremenoj galeriji Subotica otvorena je izloţba mladog crnogorskog vajara Matije
Radovića pod nazivom „Estetika forme i oblika“. Matija Radović se
prvi put predstavio u Srbiji, a posetioci su imali priliku da na izloţbi
vide skulpture izraĊene u kamenu. Opus radova umetnika se ogleda u
njegovom liĉnom doţivljaju prirode, a simbolizuje ljubav prema
prirodi i trajanju ţivota. Kustoskinja izloţbe Jasmina Jovanĉić
Vidaković objašnjava da je danas retkost videti mladog umetnika da
se bavi tradicionalnim tehnikama i da nije okrenut novim medijima.
Matija Radović, kaţe da nije sluĉajno odabrao Suboticu kao grad gde će da predstavi svoje
radove. Objašnjava da Subotiĉani imaju poseban odnos prema kulturi.
Postavka o drvorezbaru Soteru u Muzeju grada Novog Sada
Tokom avgusta posetioci Muzeja grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrĊavi imaće
priliku da pogledaju malu postavku o Janošu Soteru (1902-1991), najznaĉajnijem novosadskom
drvorezbaru u 20. veku. Zainteresovan za umetnost od ranog detinjstva, Janoš Soter je uĉio
drvorezbarstvo u radionici Kovaĉ Mihalja (1920-1922) u Kuli. Jedan od prvih poslova bila je
izrada ikonostasa u Crkvi Ruţici na Kalemegdanu u Beogradu (1925). U Novom Sadu je 1927.
godine otvorio zanatsku radionicu, a od 1935. poĉeo je najplodniji deo njegove karijere. Imućnije
novosadske porodice su ga ĉesto angaţovale za izradu kompletnih enterijernih ansambla.
Njegovi najznaĉajniji radovi posle Drugog svetskog rata su sveĉani kabineti u Matiĉarskom
zdanju i Gradskoj kući u Novom Sadu, kao i kabinet Josipa Broza Tita u ĉelarevskom dvorcu.
Vešt u izradi crkvenog enterijera, Soter je bio i saradnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu
spomenika kulture. Pre i posle Drugog svetskog rata ĉesto je izlagao na izloţbama umetniĉkog
zanatstva. Soterov rad se odlikuje izvanrednom preciznošću i ĉistotom obrade, bio je odliĉan
125
crtaĉ i imao smisao za proporcije. Kao odliĉan poznavalac umetniĉkih epoha, veoma vešto je
uklapao raznorodne stilske elemente u skladne celine. Nije pratio savremena dešavanja u
umetnosti, pa je, donekle, ostao usamljeni stvaralac u oblasti drvorezbarstva i dekorativnog
vajarstva. U svom ateljeu je odnegovao generaciju umetniĉkih duborezaca koji su saĉuvali tajne
tog zanata do današnjeg vremena. Na postavci je izloţeno nekoliko originalnih Soterovih radova
(fotelje, upotrebni predmeti), crteţi i skice, fotografije izvedenih radova.
Vučić: U naredna tri meseca prosečna plata od 500 do 510 evra
Predsednik Srbije Aleksandar Vuĉić oĉekuje da u naredna tri meseca proseĉna plata u
našoj zemlji bude izmeĊu 500 i 510 evra, i istiĉe da će do kraja godine i plate i penzije biti veće.
Vuĉić je govoreći o ekonomskom stanju u našoj zemlji u poreĊenju sa regionom rekao da smo
pretekli, na primer, Bugarsku, ĉlanicu Evropske unije, po visini proseĉne plate...
Poreska uprava objavila kalendar plaćanja za avgust
Poreska uprava Srbije objavila je danas kalendar plaćanja poreskih obaveza za avgust.
Rok za dostavljanje obaveštenja o zakljuĉenim ugovorima po osnovu estradnih programa u
prethodnom mesecu istiĉe u ponedeljak 5. avgusta. Svi koji isplaćuju prihode po osnovu
estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa duţni su da dostave
prijavu i obaveštenje do petog u mesecu za ugovore zakljuĉene u prethodnom mesecu, poruĉuju
poreznici. Do istog datuma vaţi i rok za dostavljanje izveštaja o izvršenju obaveze zapošljavanja
osoba sa invaliditetom za prethodni mesec pa svi poslodavci koji imaju obavezu zapošljavanja
osoba sa invaliditetom su duţni da dostave odgovarajući izveštaj nadleţnoj Poreskoj upravi
prema svom sedištu.
Kada je reĉ o dostavljanju poreske prijave i plaćanju poreza na premije neţivotnih
osiguranja za prethodni mesec rok je 12. avgust kao i za podnošenje poreske prijave i plaćanje
PDV za prethodni mesec.
Polovinom avgusta, odnosno do 15. u mesecu moraju se platiti meseĉne akontacije
poreza na prihode od samostalne delatnosti za prethodni mesec.
Rok za plaćanje doprinosa za sveštenike i verske sluţbenike, za domaće drţavljane
zaposlene u inostranstvu i za inostrane penzionere za prethodni mesec takoĊe se mora platiti do
polovine ovog meseca.
Samostalni umetnici, obveznici doprinosa, koji plaćaju tromeseĉnu akontaciju doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje takoĊe su na spisku poreznika i za njih vaţi datum 15. avgust.
kao i obaveza poljoprivrednika za plaćanje doprinosa za treći kvartal ove godine. Na listi
nadleţnih sa istim datumom za plaćanje nalaze se i oni koji su se evidentirali za PDV i kojima je
poreski period kalendarski mesec, a do polovine avgusta je i rok za plaćanje akontacije poreza na
dobit pravnih lica za jul.
Obveznik akcize je takoĊe duţan da obraĉunatu akcizu uplati najkasnije 15-tog dana u
mesecu, a poreske prijave i plaćanje akcize na elektriĉnu energiju za krajnju potrošnju za jul
mora se obaviti, kaţu, najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca u kojem je
izvršeno oĉitavanje potrošnje elektriĉne energije.
Rok za podnošenje poreske prijave o obraĉunatim doprinosima za obavezno socijalno
osiguranje za osnivaĉe, odnosno, ĉlanove privrednog društva takoĊe je polovina ovog meseca.
126
Na kraju avgusta, do 30-tog, obveznik akcize je duţan da obraĉunatu akcizu uplati najkasnije
poslednjeg dana u mesecu, a za iznos akcize obraĉunat u periodu od 1. do 15. dana u mesecu.
Petak,02.avgust 2019.
SINOS premijerki o stanju u medijima
Pet godina od kako je parlament usvojio set medijskih zakona, Sindikat novinara Srbije
(SINOS) obratio se premijerki Ani Brnabić pismom u kojem
iznosi ocenu da, i pored najava medijskoj reformi, stanje u
medijskoj delatnosti nije bolje, "već naprotiv". U pismu
SINOS-a se navodi da je urušen socijalno-ekonomski poloţaj
novinara i medijskih radnika, da su plate male i neredovne, uz,
kako kaţu, nesiguran rad sa labavim ugovorima ili bez njih i
direktno ili indirektno zabranjeno sindikalno organizovanje. SINOS navodi da je privatizacija
medija ostavila je velike posledice na lokalu. "Tajkunizacija i tabloidizacija proterala je
profesionalno, istraţivaĉko novinarstvo", navode u SINOS-u.
TakoĊe, ocenjuju i da je projektno sufinansiranje još jedna slaba karika “reformskog”
lanca, jer se, tvrde, pojedinim privatnim medijima dodeljuju sredstva veća nego što su
svojevremeno bila izdvajana za javna medijska preduzeća. Dodaju da su uĉešće u Radnoj grupi
videli kao mogućnost da se utiĉe na poboljšanje poloţaja novinara i unapreĊenje medijske scene,
te dodaju da ostaju pri svojim predlozima definisanim u Aneksu Medijske strategije: To su
osnivanje regionalnih i lokalnih javnih servisa, izmena zakonske regulative kojom će kroz javno-
privatno partnerstvo biti rešen status Tanjuga, Novosti i Politike.
Dodaju da drţava uz pomoć nezavisnih institucija i struke mora da naĊe naĉin da se
izbori sa medijima koji šire neistinite informacije i primitivne sadrţaje i da omogući bezbedan
rad svim novinarima i medijskim radnicima.
Povodom premijerkinog dopisa u kojem medijska udruţenja i organizacije poziva da
dostave mišljenje o verziji nacrta Strategije koju je vlada uputila Evropskoj komisiji, navode da
su predlozi SINOS-a dobili „znaĉajnu podršku u javnoj raspravi i oĉekuju da će naći mesto u
budućim zakonima - u interesu javnosti, a ne interesnih grupa“.
Poreska: Najviše milionera iz Beograda
Poreska uprava Srbije primila je ukupno 25.612 prijava za utvrĊivanje godišnjeg poreza
na dohodak gradana za prošlu godinu. Od sto najvećih prijavljenih prihoda, 65 procenata pripada
obveznicima sa teritorije koju pokriva Odsek za koordinaciju poreske kontrole Beograd (74 lica
su domaći drţavljani, a 26 su strani drţavljani). Najĉešća prijavljivana zanimanja su menadţer,
direktor i inţenjer, dok su 86 procenata prijavljenih – muškarci Prijavljeni prihodi za prvih sto
podnosilaca poreskih prijava sa najvećim iskazanim prihodima kreću se u rasponu od oko 52 do
oko 350 miliona dinara.Obavezu prijavljivanja godišnjeg poreza na dohodak imali su graĊani
koji su u 2018. godini ostvarili dohodak veći od 2.470.644 dinara, odnosno veći od trostruke
proseĉne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Srbiji u toj godini, prema podacima
Republiĉkog zavoda za statistiku.
127
Najviše prijava podneto je od fiziĉkih lica sa teritorije koju pokriva Odsek za
koordinaciju poreske kontrole Beograd - ukupno 17. 621 prijava, zatim iz Novog Sada 4. 873
prijava, a sledi Kragujevac sa 1. 713 prijava. Osim ovih podataka, Poreska uprava neće
objavljivati druge statistiĉke podatke u vezi sa godišnjim porezom na dohodak graĊana za 2018.
godinu, navodi se u saopštenju. Elektronskim putem, navode, preko portala Poreske uprave,
primljeno je 33 procenata prijava.
Da li su firme spremne za zaštitu podataka o ličnosti?
Odredba predviĊena novim Zakonom o zaštiti podataka o liĉnosti, koja se odnosi na to da
će svaka kompanija u Srbiji morati da odredi osobu koja će se
brinuti o zaštiti podataka o liĉnosti, mogla bi da bude odloţena
ukoliko bude prihvaćena inicijativa Poverenika da se primena tog
zakona, koja bi trebalo da poĉne 21. avgusta, odloţi za 2020.
godinu. Naime, tim zakonom predviĊeno je da će se firme koje
budu zloupotrebile liĉne podatke svojih klijenata suoĉiti sa
milionskim kaznama. Za firme koje posluju u Srbiji, a koje budu
na nepropisan naĉin skupljale i ĉuvale liĉne podatke, maksimalna kazna je dva miliona dinara.
Za naše kompanije koje posluju i na trţištu EU, sankcije su mnogostruko veće, jer zapravo krše
njihovu Opštu uredbu o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation - GDPR).
Maksimalna kazna tako je po "zapadnoj" tarifi, ĉak 20 miliona evra ili ĉetiri odsto
godišnjeg prometa, ukazuju struĉnjaci. Novoizabrani poverenik za informacije od javnog znaĉaja
Milan Marinović izjavio je juĉe da će pokušati da ubedi nadleţne da se odloţi poĉetak primene
novog Zakona o zaštiti podataka o liĉnosti. Marinović je rekao da nije siguran da će sluţba
poverenika, ali i drugi drţavni organi i društvo, biti spremni za primenu novog zakona, koja bi
trebalo da poĉne 21. avgusta, istiĉe. Naime, firme bi trebalo da odrede lica koja bi trebalo da
proĊu obuku kako bi bili spremni za taj posao, istiĉe. "Ako bude prihvaćena naša inicijativa da se
odloţi primena zakona zbog nepostojanja uslova odloţile bi se i te odredbe koje se odnose na to
da firme imaju osobe zaduţene za taj posao", kaţe Marinović Tanjugu. On istiĉe da nema
dovoljno struĉnih ljudi za tu oblast i da bi trebalo obuĉiti kadrove za taj posao. "Ako je sluţbi
Poverenika teško da naĊe ljude koji bi se time bavili, i ako je Povereniku teško, kako je onda tek
firmama", kaţe on. Ukazujući da su novim zakonom proširene nadleţnosti i obaveze sluţbe
Poverenika, Marinović smatra da u ovom kapacitetu ona ne moţe sve da ih ostvari, te da, izmeĊu
ostalog, potrebno povećati broj izvršilaca u sluţbi Poverenika. "Trebalo bi da se obavi
sistematizacija radnih mesta a u cilju da se poveća broj izvršilaca koji bi mogli da odgovore na
sve zahteve koji su predviĊeni Zakonom", kaţe Marinović.
Kako istiĉe, rok za ispunjavanje obaveza propisan za zemlje EU je duţi, najmanje dve
godine, a u Srbiji samo devet meseci. "Najmanja šteta je odloţiti primenu na nekoliko meseci i
doĉekati je spremno sa svim kapacitetima. Tu moţe biti eksperimentisanja, voluntarizma i
kršenja propisa i postoje jaki argumenti zašto je vaţno da se primena odloţi za sledeću godinu",
kazao je Marinović.
Poskupele poštanske usluge
Od poĉetka avgusta "Pošta Srbije" izmenila je cene poštanskih usluga u unutrašnjem
saobraćaju pa obiĉno pismo sada košta 27 dinara, dok slanje preporuĉene pošiljke do 20 grama
128
iznosi 81 dinara, objavilo je ovo javno preduzeće. Poštanske pošiljke sa potvrĊenim uruĉenjem
mase do 20 grama, kao i sudsko pismo, koštaju 54 dinara, a za
slanje tiskovine u istoj kategoriji teţine poštarina je 19 dinara.
Nova cena rukovanja poštanskom uputnicom je 27 dinara, dok
je kod Postnet uputnice cena usluge 54 dinara. Iz "Pošte Srbije"
objašnjavaju da su korigovane cene "usklaĊene su sa rastom
potrošaĉkih cena, poskupljenjem elektriĉne energije, goriva,
komunalnih usluga, putarina i stopom inflacije u proteklih pet godina, tokom kojih cene
poštanskih usluga nisu menjane".
Problem – u prevenciji ili u lečenju hepatitisa C
Završava se nedelja besplatnog testiranja na hepatitis C bez lekarskog uputa. Testiranje je
organizovano u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd i Institutima za javno zdravlje Novi
Sad, Niš, Kragujevac. Koliki god da je bio odziv graĊana na javni poziv da se besplatno testiraju,
testova je bilo samo za 200 ljudi na nivou cele Srbije. U Gradskom zavodu za javno zdravlje
Beograd i pre završetka akcije potrošili su 50 testova i vraćali ljude koji su ţeleli da se testiraju
na hepatitis C. Inaĉe, te testove oebezbedilo je udruţenje "Hronos". Nabavljeno je 200 testova jer
je prethodnih godina bilo malo interesovanje graĊana.
Testovi (ni)su skupi
Govoreći o ceni brzih testova, predsednica Udruţenja pacijenata sa bolestima jetre
"Hronos" Ivana Dragojević kaţe da je Udruţenje platilo test dva evra po komadu i da ne moţe da
odgovori koliko bi to koštalo drţavu, ali sigurno ne bi bilo skupo. Neki decenijama nemaju
nikakve simptome i ne znaju da ţive sa hepatitisom C. Ako se ne otkrije na vreme, rizik je da
obole od ciroze jetre, da dobiju rak ali i da prenesu virus drugima.
Govoreći o tome koliko je teško da pacijent dobije uput od doktora i da ode na
preventivni pregled, odnosno na testiranje, ona kaţe da nema taĉan odgovor, zavisi od lekara
opšte prakse. "U praksi lekari opšte prakse su malo obavešteni i to znaĉi da odokativnom
metodom ocene da li da vam daju test ili ne, što ne bi trebalo da bude. Za hepatitis je znaĉajno da
ne postoje riziĉne grupe već riziĉno ponašanje a ako kaţem da su odlasci kod kozmetiĉara, kod
neproverenih manikira i pedikira, da je to riziĉno ponašanje onda je potpuno jasno da svi bar
jednom u ţivotu treba da se testiraju", rekla je Dragojevićeva.
Porodilje i trudnice da prijave ako su im uskraćena prava
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja ponovo je apelovalo na
trudnice i mlade majke da se blagovremeno i potpuno upoznaju sa svojim pravima za vreme
privremene spreĉenosti za rad propisanih Zakonom o radu i Zakonom o finansijskoj podršci
porodici s decom i da, ako smatraju da su im uskraćena neka od prava koja im sleduju po
zakonu, to odmah i prijave nadleţnima. Kako se navodi u saopštenju, porodilje se mogu obratiti
nadleţnoj inspekciji rada povodom neisplaćenih naknada zarada, a poreskoj upravi povodom
neuplaćenih doprinosa na obavezno socijalno osiguranje.
Ministarstvo podseća i da je formiralo i posebnu opciju za trudnice i porodilje kako bi
lakše i brţe Inspekciji rada mogle da prijave poslodavce koji su prekršili zakon i time im uskratili
129
prava koja imaju. U saopštenju se takoĊe istiĉe da "svaki graĊanin Republike Srbije, ukoliko
smatra da su mu povreĊena odreĊena prava, koja mu pripadaju po zakonu, a u nadleţnosti su
Ministarstva, potrebno je da se liĉno obrati nadleţnoj instituciji koja će reagovati u skladu sa
Zakonom i svojim ovlašćenjima i nakon toga stranku obavestiti o daljem toku upravnog
postupka". "Svesni problema koji su postojali u našoj drţavi u prošlosti, kada je ovu drţavu
vodio neko drugi, Vlada Republike Srbije prema jasnim smernicama predsednika Aleksandra
Vuĉića i sprovodeći niz mera, aktivno se bori protiv rada na crno istovremeno poštujući prava
svih graĊana Srbije", navodi Ministarstvo.
Povodom zahteva pojedinih medija za davanje poverljivih informacija o toku upravnog
postupka u vezi sa kršenjem prava od strane poslodavaca za isplatu zarada trudnicama
Ministarstvo podseća da je novim Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom koji je
stupio na snagu od 1. jula prošle godine, uvedena novina koja podrazumeva direktnu uplata
zarada iz budţeta drţave na raĉun porodilja i trudnica, a ne kao što je to bilo do tada, na raĉun
poslodavca.
Zbog sumnje na zarazne bolesti nadleţni vrše eutanaziju
Zbog sumnji na moguću pojavu zarazne bolesti, a na osnovu prijavljenog uginuća jedne
svinje u zaseoku Šume mladenovaĉkog sela Rabrovac, nadleţne sluţbe Uprave za veterinu su u
tom i selu Velika Krsna izvršile eutanaziju svinja i u skladu sa predvidenim procedurama
preduzele sve preventivne mere kako bi se zaštitilo zdravlje ţivotinja na tom podruĉju. Kako su
za Tanjug rekli u Upravi za veterinu, uzorci svinja su poslati na laboratorijsku analizu i po
dobijanju rezultata biće preduzete sve potrebne mere u skladu sa utvrĊenim procedurama. U toku
je, dodaju, isplata novĉane nadoknade vlasnicima eutanaziranih ţivotinja koja je utvrĊena na
osnovu trţišne cene i koju je do sada dobila većina vlasnika svinja. Pojedini mediji preneli su
danas da u selu Velika Krsna veterinarska inspekcija vrši eutanaziju svinja zbog navodne pojave
afriĉke kuge.
Novi izlozi na zgradi Narodnog pozorišta u Beogradu
Na zgradi Narodnog pozorišta juĉe su osvanuli novi izlozi sa velikim posterima
napravljenim od fotografija iz aktuelnih predstava sa repertoara tog
teatra. Izlozi su redizajnirani u novom, savremenom duhu, tehniĉki
sreĊeni, a ubaĉeno je i novo osvetljenje. Na ovaj naĉin Narodno
pozorište, kako istiĉu iz nacionalng teatra, daje svoj doprinos i
ukljuĉuje se u sreĊivanje centra grada i Trga Republike. Iz pozorišta
istiĉu da već u prvom momentu, kada su izlozi otkriveni, izlozi su
privukli paţnju prolaznika. Inaĉe, izlozi nisu sreĊivani trideset godina, od otvaranja zgrade posle
renoviranja 1989. godine.
Hiton Isusa Hrista prvi put u Beogradu
Hiton Isusa Hrista, delić njegove odeće natopljen krvlju kada je razapet na Golgoti, prvi
put je u Srbiji, a doneli su ga ruski monasi po blagoslovu ruskog patrijarha Kirila. Jedna od
najvećih hrišćanskih svetinja razlog je što veliki broj vernika ovih dana u redovima stoji pred
130
crkvom svetog Jovana na Petlovom brdu u Beogradu, neki od njih i u veri da će im svetinja
pomoći da se reše svojih nevolja i tegoba.
Izloţba o Danilu Medakoviću u Biblioteci Matice srpske
Povodom obeleţavanja 200 godina od roĊenja srpskog novinara, istoriĉara, publiciste,
štampara i izdavaĉa Danila Medakovića (Zrmanja, 1819-
Zagreb, 1881) Biblioteka Matice srpske priredila je
elektronsku izloţbu graĊe iz svojih zbirki. Postavka, koju ĉini
izbor listova koje je Medaković izdavao i ureĊivao, kao i
izbor njegovih dela i literature o njemu, moţe se pogledati do
1. septembra u javnom katalogu Biblioteke.
Danilo Medaković osnovnu školu završio je u
Graĉacu, gimnaziju u Zadru nakon ĉega je došao u Kneţevinu Srbiju gde se zaposlio kao
ĉinovnik. Sa knezom Milošem je prešao u Austriju i postao njegov sekretar i zahvaljujući
njegovoj materijalnoj pomoći završio je prava u Beĉu i istoriju na Filozofskom fakultetu u
Berlinu. Po povratku iz Nemaĉke pozajmio je novac od Jevrema Obrenovića i otvorio
štampariju. Osnovao je i bio prvi predsednik Društva srpskog napretka u Sremskim Karlovcima.
Ovo društvo mu je pomoglo da pokrene "Napredak" (prvi broj objavljen je 14. novembra 1848),
prvi list koji je štampan Vukovim pravopisom. U svojoj štampariji štampao je veliki broj
knjiţevnih dela znaĉajnih za srpsku kulturu: sabrana dela Dositeja Obradovića u 10 knjiga,
Daniĉićev prevod Muravljevih Pisma o sluţbi boţjoj, prvi deo Petranovićeve Istorije
knjiţevnosti...
Izdavao je kalendare "Godišnjak" (1849-1864) i "Lasta" (1850), a posle zabrane
"Napretka" ĉasopis "Juţna pĉela" (1851-1852), "Srbski dnevnik" (prvi broj objavljen je 3. jula
1852) i njegov knjiţevni dodatak "Sedmicu" (prvi broj objavljen je 7. jula 1852), ponovo
"Napredak" (1863-1864). Izabran je za dopisnog ĉlana Društva srpske slovesnosti, a aktivno je
uĉestvovao i u radu Matice srpske. Pored uredniĉko-izdavaĉkog rada bavio se i knjiţevnošću i
prouĉavanjem istorije i znaĉajna je knjiga "Povjesnica srbskog naroda od najstarijih vremena do
1850. godine".
Njegov brat bio je Milorad Medaković, istoriĉar, novinar i diplomata, sin Bogdan
Medaković, advokat i politiĉar, a praunuk Dejan Medaković, istoriĉar umetnosti i akademik.
"Novine su jedna vaţna struka knjiţevna; one su, kad se vešto i priljeţno obdelavaju, kadre biti
narodu od onolike koristi, od koliko mogu biti skoro sve ostale knjiţevne struke ujedno. Sve su
ostale struke knjiţevne jedna od druge odvojene, a novine imaju pretresati i raditi o onome što je
ţivac narodni i dopiru manje više u sve ostale struke. Novine su rukovoditelj neki u glavnim
potrebama naroda, a u isto vreme ogledalo cele knjiţevnosti srbske. Ja nisam ni malo grešio što
sam nekad novine nazvao ognjištem narodnim", napisao je Danilo Medaković u uvodniku prvog
broja "Srbskog dnevnika". Autorka izloţbe je Silvija Ĉamber, urednik Selimir Radulović.
Ţene vlasnici nešto manje od trećine preduzeća u Srbiji
Prema nedavnom izveštaju NALED-a, ţene su vlasnice samo 31,7 odsto preduzetniĉkih
radnji i firmi u Srbiji, a meĊu preduzećima koja dobijaju sredstva na konkursima za podršku
razvoju biznisa, tek je svako peto u vlasništvu ţena. Ta statistika primenljiva je i na prostor
severa Banata, ali kikindske preduzetnice ne odustaju lako od svojih ciljeva.
131
Kako doprineti znaĉajnijem uĉešću ţena u privredi, a time i ekonomskom razvoju zemlje,
svakako je tema koja zahteva dalje angaţovanje institucija, civilnog sektora. Da ţensko
preduzetništvo ne bi ostalo znaĉajan neiskorišten resurs. https://www.youtube.com/watch?v=bsCBQmNc9t4
Sombor sufinansira plaćanje kamate za kredite malih firmi
Grad Sombor raspisao je Javni poziv bankama zainteresovanim za kratkoroĉno
kreditiranje privrednih subjekata, mikro i malih pravnih lica i preduzetnika sa sedištem na
teritoriji grada uz uĉešće lokalne samouprave u finansiranju redovne kamate na kratkoroĉne
kredite. Krediti su namenjeni mikro i malim pravnim licima sa sedištem na teritoriji Sombora,
prvenstveno onima koji se bave proizvodnjom, preraĊivaĉkom delatnošću, trgovinom i
ugostiteljstvom. Grad će sufinansirati ceo iznos kamate na godišnjem nivou, za šta su
obezbeĊena sredstva u ukupnom iznosu od milion dinara.
Privredni subjekt i preduzetnik ima pravo na jedan kredit koji ne moţe biti veći od
500.000 dinara. Pravo uĉešća imaju sve banke koje su registrovane za obavljanje bankarskih
delatnosti i koje dostave ponudu u skladu sa Javnim pozivom. Javni poziv je otvoren od 2.
avgusta ove godine i traje 15 dana.
Za izdavanje stana na crno kazne pola miliona dinara
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaţe da su uvoĊenjem
paušalnog oporezivanja za graĊane koji izdaju stan, sobu ili
kuću ţeleli da motivišu ljude da ne rade na crno, jer će kazne
biti i više od pola miliona dinara. On je za TV Pink rekao da
je u Beogradu kategorisano samo 2.500 mesta, a da stotine
hiljada stranih turista godišnje doĊu da posete prestonicu
Srbije, da Novi Sad ima još manje kategorisanih mesta svega
600 leţajeva, a drugi je po broju turista grad u Srbiji. "Imali smo problem da inspekcija ne moţe
da uĊe u stan da kontroliše. Hteli smo da naĊemo rešenje da to bude takozvana 'win win' situacija
i uveli smo paušalno oporezivanje za one koji imaju do 30 leţajeva", pojasnio je ministar.
On je naglasio da će za smeštaj prve kategorije vlasnici plaćati 3.000 dinara godišnje po
leţaju. Na taj naĉin, naglašava, ministarstvo je htelo da motivišu ljude da ne rade u crnoj zoni jer
će kazne biti ogromne. "U Beogradu više od 280 ljudi se prijavilo i kategorisalo smeštajne
kapacitete. Oni plaćaju minimalni porez", rekao je Ljajić i dodao da su na dobiti svi drţava koja
će ubirati malo sredstava od poreza i vlasnici smeštajnih kapaciteta koji će uz minimalan iznos
raditi legalno.
Srbija je, kako kaţe, po proceni evropske turistiĉke komisije za 2019. godinu treće
rastuće trţište u Evropi. Tome je doprinelo što Srbija nije bila ranije prepoznata kao turistiĉka
destinacija i što strani turisti teţe da posećuju neotkrivene destinacije.Ne oĉekuje da će ove
godine rast stranih turista koji posete Srbiju dostići 10 odsto, ali će, kako kaţe, biti sigurno veći
od pet odsto. "Po procenama kineskog giganta Alibabe i njihove turistiĉke platforme, mi smo
ĉetvrto rastuće trţište za kineske turiste u 2019. godini u svetu. Nije reĉ o apsolutnom broju već
o procentualnom rastu kineskih turista", pojasnio je on.U prvoj polovini godine Srbiju je posetilo
57.000 gostiju iz Kine.
132
Pretio nevenčanoj supruzi i zapalio joj automobil
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Panĉevu uhapsili su S. M. (53) iz okoline
Opova, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio kriviĉna dela nasilje u porodici i izazivanje
opšte opasnosti, saopštio je MUP. On se sumnjiĉi da je pretio bivšoj nevenĉanoj supruzi, kao i da
je zapalio automobil u njenom dvorištu.
Horor: Za samo 2 sata devojčica skočila sa mosta, mladić (18) sa terase
Devojĉica K. M. (15) skoĉila je sinoć u 21.15 sa Brankovog mosta. Kako se nezvaniĉno
saznaje, nju su iz reke Save uspeli da je nepovreĊenu izvuku pecaroši. Nešto ranije, juĉe u 19.30
straviĉna nesreća dogodila se na Novom Beogradu u Ulici Radoja Dakića. Naime, mladić V.U.
(18) skoĉio je sa terase stana na ĉetvrtom spratu zgrade. Njega je Hitna pomoć prevezla u
Urgentni centar, a novih informacija o njegovom stanju za sada nema.
Policija pronašla kese sa 405 grama marihuane
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su J. S. (44) iz
Vlasotinca, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio kriviĉno delo neovlašćena proizvodnja i
stavljanje u promet opojnih droga, saopštio je MUP. Policija je u pomoćnoj prostoriji kuće u
kojoj boravi osumnjiĉeni pronašla kese sa 405 grama marihuane.
Počinje projekat "Brzina na umu - opasnost na drumu"
Policijska uprava u Leskovcu, u saradnji sa partnerima iz lokalne zajednice, u narednom periodu
radiće na unapreĊenju stanja bezbednosti saobraćaja kako bi se smanjio broj saobraćajnih
nezgoda koje nastaju kao posledica prekoraĉenja dozvoljene brzine kretanja vozila.
Naime, projekat pod sloganom „Brzina na umu - opasnost na drumu“ poĉinje danas i trajaće do
30. septembra, saopštila je Policijska uprava Leskovac.
Subota,03.avgust 2019.
Grad uništio letinu, dve osobe povreĎene
Juĉerašnje nevreme praćeno gradom u Dragaĉevu, Guĉi, poţeškom i ariljskom kraju
nanelo je ogromnu štetu na objektima, usevima i voćnim zasadima. U opštini Blace proglašena je
vanredna situacija. U opštini Blace proglašena je vanredna situacija. Zbog jakog nevremena bez
struje su skoro sva sela, a grad je na teritoriji cele opštine uništio ĉitavu letinu. Olujni vetar
ĉupao je drveće, odneo krov sa Doma Zdravlja, oštetio automobile.
Oluja je zahvatila i Vlasinsko jezero. Dve osobe povreĊene su u mestu Vlasina kod
Surdulice kada je grom udario i oborio drvo. Stablo se srušilo na Zorana J. (54) koji je zadobio
teške telesne povrede kiĉme i Nadicu J. (48) koja je lakše povreĊena.
I U Kraljevu je olujni vetar lomio drveće i dizao krovove zgrada. U Kruševcu je za
ĉetrdesetak minuta palo nezapamćenih 50 litara kiše po metru kvadratnom.
133
Kako internet moţe da smanji štetu od elementarnih nepogoda?
Vlada Švajcarske daće 117.000 franaka za projekat meĊuopštinske saradnje. Reĉ je o
partnerstvima lokalnih samouprava zarad unapreĊenja javnih finansija, pruţanju usluga pre
svega osobama sa invaliditetom i na pravovremenom i preventivnom reagovanju u cilju zaštite
od elementarnih nepogoda. Koliko su pravovremene informacije u sluĉaju elementarnih
nepogoda znaĉajne, iskusili su gradovi i opštine u slivu Zapadne Morave. Da je ranije postojala
mogućnost zajedniĉkog preventivnog delovanja, verovatno bi šteta od poplava poĉetkom juna
ove godine bila manja. Sada je njih 18 povezano i zarad bolje meĊusobne komunikacije i
informisanja graĊana imaju objedinjenu internet platformu.
"Romantika" dovezla grupu BeograĎana u Akvapark
Voz "Romantika" danas je iz Beograda u Akvapark u Jagodini dovezao grupu posetilaca,
meĊu kojima su i roditelji sa malom decom. Na Ţelezniĉkoj stanici pozdravila ih je zamenica
gradonaĉelnika Sneţana Vukašinović, a na doĉeku je bio i sportski direktor JASE, u ĉijem je
sastavu Akvapark, Zoran Gligorijević i devojke u narodnim nošnjama.
Komarci koji nose virus Zapadnog Nila otkriveni u Pančevu
Na pet mesta u Panĉevu i okolini otkriveni komarci koji nose virus Zapadnog Nila,
pokazala su najnovija ispitivanja, prenosi Radio-televizija
Vojvodine. Broj komaraca u Panĉevu je povećan i to na polovini
lokacija na kojima se meri njihova brojnost. Na pet mesta su
otkriveni komarci koji nose virus Zapadnog Nila i to u Ivanovu i u
samom gradu. "To je sve relativno, pošto se to menja. Kod svake
analize mi radimo prisustvo virusa i uglavnom su to razliĉite
lokacije. Retko se ponavlja uvek na istoj i to zavisi i kako se i kreće
populacija komaraca. Brojnost je mnogo manja, imali smo godina
kada je bilo 1.000 ĉak i do 3.000 komaraca u klopci. Sada se ta brojnost kreće od 200 pa do 580
na jednoj lokaciji", objašnjava Zdenka Miljković iz Sekretarijata za zaštitu ţivotne sredine.
Suzbijanje komaraca kao i ispitivanje brojnosti se vrši redovno, kaţu nadleţni, a ukoliko
vreme dozvoli naredno prskanje sa zemlje će biti u utorak , 6. avgusta – u gradu i svim
naseljenim mestima. "Ova godina je takva da smo prskanja radili na sedam do deset dana u
prethodnom periodu stalno. Ĉak smo pojedine lokacije radili i parcijalno po potrebi na svaka dva
do tri dana", dodaje Miljkovićeva. Borba sa komarcima je uobiĉajena u letnjem periodu, dok
mnogi smatraju da komaraca ima previše, pojedini Panĉevci se ne obaziru na njihovo prisustvo. I
ove godine u Panĉevu je organizovano deljenje larvicida koji se ubacuje u septiĉke jame.
Larvicidi će ponovo će biti deljeni i krajem avgusta. Borba sa komarcima se nastavlja, a ono što
je dobro je da do sada nema prijavljenih sluĉajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila.
Poreznici naplatili 749 milijardi dinara
Naplata poreza znaĉajno raste ĉetvrtu godinu zaredom a, kako pokazuju najnoviji podaci
Poreske uprave, trend naplate primetan je kod svih najosnovnijih i najvaţnijih javnih prihoda,
prenosi "Politika". Od poĉetka godine poreznici su naplatili ukupno 749 milijardi dinara poreskih
134
prihoda, što je 5,5 odsto više nego u istom periodu 2018. kada je ova naplata iznosila 709,9
milijardi dinara. Najveća naplata zabeleţena je kod poreza na dohodak graĊana 95,8 milijardi
dinara, što je 15 procenata više u odnosu na isti period lane, potvrĊeno je za "Politiku" iz Poreske
uprave. Istovremeno je naplaćena 76,1 milijarda dinara poreza na dobit odnosno 12,2 odsto više
nego u istom periodu 2018. Poreznici su naplatili i 323,9 milijardi dinara doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje, dok je 165,4 milijarde dinara inkasirano po osnovu bruto domaćeg poreza
na dodatu vrednost, što je rast od 6,2 odsto. U okviru kontrola evidentiranja prometa preko
fiskanih kasa koje sprovodi Poreska uprava, u prvih šest meseci kontrolisano je 107 benzinskih
stanica. Nepravilnosti su utvrĊene u 37 objekata, a 31 objektu je izreĉena mera zabrane
obavljanja delatnosti.
Pomeranje rokova za platu od 500 € - poigravanje s graĎanima
Da li će i kada graĊani Srbije imati proseĉnu platu od 500 evra? Taj san, uprkos
višegodišnjim najavama predsednika drţave, nikako da se ostvari. Za poslednje tri godine, rok do
kojeg bi prosek trebalo da bude 500 evra, pomeran je nekoliko puta.
Novi je - kraj 2019. godine, što ekonomski struĉnjaci ponovo smatraju
nerealnim. Iako to nije u opisu njegovog posla, plate su ĉesto u fokusu
predsednika Aleksandara Vuĉića. Procenu o proseĉnom primanju
ponovo je pomerio - sada za kraj 2019. kada bi, kako tvrdi, plata
trebalo da bude izmeĊu 500 i 510 evra. Da li je tako nešto realno?
"Gledano ĉisto po ekonomskim pokazateljima - to nije realno. Po
poslednjim podacima Republiĉkog zavoda za statistiku proseĉna plata u maju je bila 470 evra,
što znaĉi da bi ona porasla do tih 500 evra, morala bi do kraja godine da skoĉi za oko 6,5 odsto, a
da bi skoĉila do tih 510 evra, koje sada prvi put ĉujemo kao neki novi reper, morala bi da skoĉi
ĉak 8,5 procenata", kaţe Aleksandar Milošević, ekonomski novinar lista Danas.
Istog mišljenja je i urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk, koji na predsednikova
obećanja odgovara svojim. "Daću ostavku ako ove godine proseĉna plata bude 500 evra u
Srbiji", naveo je Ćulibrk 23. maja.
Sa najavama većih plata, Aleksandar Vuĉić poĉeo je još kao premijer. Prvo obećanje o
magiĉnoj granici od 500 evra dao je 2016. godine. Nakon toga, usledilo je pomeranje rokova.
Iste godine, Vuĉić je najavio da će proseĉna plata dostići 500 evra u 2017, a potom to odloţio za
poĉetak, pa za kraj 2018. da bi se sa priĉom o dostizanju pomenute cifre ušlo i u 2019.
Ekonomski novinar Aleksandar Milošević kaţe da je posredi poigravanje sa graĊanima.
"To je jedna jako lukrativna politiĉka priĉa... Vi ljudima obećavate tih 500 evra i stalno im
obećavate i oni stalno imaju to nešto ĉemu mogu da se nadaju, toj cifri... Jednom kada mi zaista
dostignemo tih 500 evra - u nekom trenutku ćemo valjda dostići, onda će moći da izaĊe i da kaţe
- je l sam obećao da će biti 500 evra, evo izvolite, došlo je tih 500 evra. Narod će shvatiti da kada
dobije platu od 500 evra, proseĉnu, da se u njihovim ţivotima ništa nije promenilo", ocenjuje
Milošević. A da je plata od 500 evra realna, predsednik kao argument koristi to što Srbija ima
suficit u budţetu. Da postoji prostor za povećanje plata u drţavnom sektoru, ne kriju ni u
Fiskalnom savetu, jer budţetske brojke ocenjuju kao dobre. MeĊutim, struĉnjaci ipak
upozoravaju da je san o boljim platama nedostiţan zbog toga što je produktivnost srpske privrede
slaba i da plate ne bi trebalo da rastu više od projektovanog privrednog rasta, koji je u sluĉaju
Srbije oko 3,5 odsto.
135
Pančevo: Poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći
Jedna osoba je poginula, a jedna je povreĊena noćas u saobraćajnoj nesreći na podruĉju
opštine Panĉevo. Nesreća se, kako prenosi Blic, dogodila kada je automobil sleteo sa puta.
Zrenjanin: Poginuo muškarac, suvozač povreĎen
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Zrenjanin-Klek poginuo je vozaĉ
putniĉkog automobila, javio je RTS. Kako se navodi, njegov suvozaĉ je zbrinut u Urgentnom
centru.
U pucnjavi u Teksasu ubijeno 20, ranjeno 26 ljudi
Patrik Krasijus (21) ubio je 20 i ranio 26 ljudi u teksaškom gradu El Paso, a posle
straviĉnog zlocicna oĉekuju ga optuţbe za zloĉin iz mrţnje i teško ubistvo, saopštili su
zvaniĉnici. Policija navodi da dokument za koji se veruje da je napisao i na internet postavio
osumnjiĉeni ukazuje na zloĉin iz mrţnje jer sadrţi nacionalištiĉke, rasistiĉke i antisemitske
stavove. U dokumentu, za koji policija veruje da je postavljen na internet manje od 20 minuta pre
napada, osumnjiĉeni optuţuje Latinoamerikance i Amerikance prve generacije za oduzimanje
posla i mešanje kultura u SAD, prenosi CNN. Nakon pucnjave u prodavnici Volmart kod trţnog
centra Sijelo Vista u mestu El Paso u Teksasu policija je uhapsila Krasijusa, 21-godišnjeg belca
iz Aelena, predgraĊa Dalasa, oko 1.000 kilometara istoĉno od El Pasa. Pojedini mediji su objavili
i fotografiju osumnjiĉenog.
El Paso ima 680.000 stanovnika i nalazi se u zapadnom Teksasu na granici sa Meksikom.
Ljuti graĎani Juţne Koreje, demonstracije zbog trgovinskih mera Japana
Hiljade graĊana Juţne Koreje protestovalo je u Seulu zbog odluke Japana da umanji
juţnokorejski trgovinski status. Demonstranti su
ispunili ulice u blizini japanske ambasade, nosili
transparente "Bojkot Japana", uzvikivali "OsuĊujemo
vladu (japanskog premijera Šinza) Abea" i
"Okonĉajmo poniţavajuće juţnokorejsko-japanske
odnose". Oni su pozvali vladu Juţne Koreje da okonĉa
sporazum o deljenju vojno-obaveštajnih podataka s
Tokijom i da u potpunosti odbaci dogovor dve zemlje
iz 2015. o nadoknadama za juţnokorejske ţene koje su bile prinuĊene na prostituciju u
japanskim javnim kućama tokom Drugog svetskog rata. Policija nije iznela procenu broja
uĉesnika protesta, a organizatori su naveli da je na skupu bilo oko 15.000 ljudi. Protest je
usledio dan pošto je vlada Japana odobrila uklanjanje Juţne Koreje s liste zemalja s povlašćenim
trgovinskim statusom, zbog ĉega će japanske kompanije morati da traţe pojedinaĉna odobrenja,
od sluĉaja do sluĉaja, za izvoz stotina osetljivih artikala u Juţnu Koreju.
Vlada Japana je u julu usvojila meru za jaĉanje kontrole izvoza odreĊene tehnologije
juţnokorejskim kompanijama koje se oslanjaju na japanske materijale u proizvodnji
poluprovodnika i ekrana za pametne telefone i televizore, glavne izvozne proizvode Juţne
Koreje.
136
Seul navodi da bi japanske odluke mogle da nanesu štetu njenoj od izvoza zavisnoj
ekonomiji i optuţuje Tokio da trgovinu koristi kao oruţje za osvetu zbog sporova iz prošlosti.
Japanske trgovinske mere izazvale su gnev u Juţnoj Koreji, gde mnogi veruju da se Japan još
nije u potpunosti iskupio za zloĉine poĉinjene tokom kolonijalne okupacije Koreje, od 1910. do
1945. godine.
Nedelja,04.avgust 2019.
Sećanje na stradanje srpskog naroda u "Oluji"
Centralna manifestacija povodom obeleţavanja sećanja na stradanje Srba u hrvatskoj
vojno-policijskoj akciji "Oluja" 1995. biće odrţana u 19 sati kod manastira Krušedol na Fruškoj
gori, uz prisustvo predsednika i premijera Srbije Aleksandra Vuĉića i Ane Brnabić. Vuĉić je u
ĉetvrtak pozvao sve Srbe, posebno Krajišnike, da u nedelju doĊu kod manastira Krušedol na
obeleţavanje godišnjice "Oluje", za koju je rekao da je najveće etniĉko ĉišćenje posle Drugog
svetskog rata. U toj akciji, koja je trajala ĉetiri dana, prema podacima Dokumentaciono-
informacionog centra Veritas, poginuo je ili nestao 1.861 Srbin, a sa teritorije tadašnje Republike
Srpske Krajine koju je zauzela hrvatska vojska, izbeglo je više od 200.000 Srba.
U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao "Dan pobede i domovinske zahvalnosti", dok je u
Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust, kada je 1995. poĉela akcija "Oluja", dan ţalosti.
U mestima stradanja u Oluji sve manje ljudi i svedoka akcije
U delu nekadašnje Republike Srpske Krajine, na kojem je pre 24 godine sprovedena
hrvatska vojna akcija "Oluja", danas je sve manje ljudi,
kao i svedoka te akcije. U nekim mestima, u kojima su
se ubistva i zloĉini dešavali postoje monumentalni
spomenici, koji su, kako kaţe zamenica predsednika
Srpskog nacionalnog vijeća Aneta Vladimirov, najĉešće
potpuno nevidljivi na mapi, ne samo hrvatske drţave,
već i društva.
Mesta poput Varivoda i Gošića pokazuju, dodaje Vladimirova, ne samo problem
suoĉavanja s prošlošću, već i odsustvo solidarnosti i empatije. Ono što je, takoĊe, problem u tim
mestima jeste i sve manje ljudi godinu za godinom, ĉak i u letnjim mesecima.
U saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava (YIHR) iz Srbije i Hrvatske, SNV je
organizovalo autobus entuzijasta koji su pošli u obilazak krajeva koji su stradali tokom rata
1991. do 1995. godine, sa posebnim akcentom na mesta zloĉina poĉinjenih tokom i nakon
operacije "Oluja". YIHR je 2016. godine pokrenula inicijativu koja se zove "Isprika", a kojom
se, objašnjava, izvinjavaju u svoje ime jer njihova drţava to nije još uĉinila. "Šteta je što to nije
došlo od naših drţavnih ĉelnika i u tom nedostatku smo rešili uĉiniti to, jer smo hteli da
poruĉimo našim sugraĊanima da nisu sami, da postoje graĊani koji se solidarišu sa njima i koji
ţele poruĉiti našim ĉelnicima kako je vaţno uputiti ispriku kako bismo imali suoĉavanje sa
prošlošću", kazao je Puharić. Dodao je da je njima veoma vaţno da pokaţu da postoji mlada
generacija koja ţeli da se odgovorno nosi sa prošlošću i da budućim generacijama ostavi društvo
koje nije opterećeno prošlošću.
137
Marko Milosavljević iz YIHR iz Srbije kazao je da je obeleţavanje godišnjica zloĉina
vaţno zbog budućnosti regiona i zato što budućnost ne moţe da se gradi u mrţnji i konstantnim
trzavicama, koje nam, kako je rekao, donose dnevno-politiĉki lideri šireći nacionalizam i mrţnju.
On smatra da empatija i solidarnost nemaju nikakav nacionalni predznak i dodaje: "Srbija i
Hrvatska su duţne da odaju poĉast i prema jednim i prema drugim ţrtvama i to će biti garant da
naše sećanje za budućnost neće biti traktori i kolone nego dostojanstven ţivot".
Protest 1 od 5 milona : Nećemo priznati izbore ako ne budu slobodni
Predsednik Pokreta za preokret Janko Veselinović poruĉio je sinoć sa protesta Jedan od
pet miliona u Beogradu da će Savez za Srbiju, ĉiji je
jedan od lidera, bojkotovati izbore ako ne budu
slobodni, naglasivši da je ostalo još samo mesec i po
dana da vlasti ispune zahteve kako bi se izbori odrţali
u regularnim uslovima. "U Sporazumu sa narodom,
koji smo potpisali, piše da nećemo priznati izbore ako
ne budu slobodni, a ustoliĉenje takve vlasti
smatraćemo za drţavni udar", poruĉio je Veselinović
sa protesta koji je poĉeo minutom ćutanja "za ţrtve zloĉinaĉke Oluje'". Veselinović je rekao da
se SzS bori za slobodne izbore i slobodne medije. "Slobodni izbori znaĉe poĉetak novog
poglavlja u istoriji Srbije - da radnici ţive od svog rada, penzioneri od svojih penzija, da
porodilje redovno primaju dodatak i da ljudi ostaju da ţive u Srbiji", naglasio je Veselinović.
Podsećajući da je predsednik Srbije Aleksandar Vuĉić naveo da je opozicija pisala izborne
zakone, on je uzvratio da se ona "nije zalagala za kupovnu glasova, nasilje nad
neistomišljenicima, da zaposleni u javnom sektoru moraju da dokaţu da su glasali za SNS".
Prethodno se okupljenima obratio Uroš Marković iz sportskog centra Milan Gale
Muškatirović koji je naveo da je danas "obezbeĊenje Gorana Vesića postavilo novog fantomskog
direktora sa privatnim obezbeĊenjem, da su zamenili brave i oteli sportski centar". "Sada mi je
jasno zašto sam pre mesec dana cenzurisan na Pinku i na RTS-u kada sam o tome hteo da dam
izjavu. Nećemo im dozvoliti da otmu sportski centar i otići ćemo svi zajedno da ih u tome
spreĉimo. Juĉe Savamala, danas ovo, šta je sutra na redu", rekao je Marković, koji je odbornik u
Skupštini opštine Stari grad.
Protestna šetnja se zaustavila kod zgrade Predsedništva, gde je student Moma Kovaĉević,
jedan od organizatora protesta, rekao da je dijalog vlasti i opozicije uspeh ovog protesta, ali da je
"35 nedelja bilo potrebno da se doĊe do dijaloga i da je to pokazatelj da ovde nema
demokratije". On je pozvao akademsku zajednicu da ne ćuti dok su ministri pod sumnjom za
plagijate i falsifikovanje diploma i najavio da će studenti u septembru ponovo blokirati Rektorat.
Uĉesnici protesta došli su do Crkve Svetog Marka kod koje su upalili sveće za stradale u
hvratskoj akciji Oluja.
Zakon o zaštiti potrošača: Sporovi će se rešavati i van suda
Novim Zakonom o zaštiti potrošaĉa, koji bi trebalo da buse usvojen u Skupštini do kraja
godine, trgovci će biti u obavezi da odu na vansudsko poravnanje po zahtevu potrošaĉa i na taj
naĉin će se izbeći preskupo i presporo rešavanje sporova po sudovima. Ovu kljuĉnu novinu u
zaštiti prava i interesa potrošaĉa otkrio je za "Blic" ministar trgovine, turizma i telekomunikacija
138
Rasim Ljajić. Nacrt Zakona o zaštiti potrošaĉa naći će se u Skupštini u septembru kada će biti
predmet javne rasprave.
“U tom nacrtu najbitnija stavka je unapreĊenje vansudskog poravnanja potrošaĉa i
trgovca. To vansudsko poravnanje postojalo je i do sada u zakonu, ali nije zaţivelo. Nijedan
trgovac se do sada nije odazvao na vansudsko poravnanje po zahtevu potrošaĉa jer nije bio u
obavezi da to uĉini. TakoĊe, ni tela za medijaciju nisu bila plaćena tako da uopšte nije bilo
vansudskog poravnanja trgovca i potrošaĉa. Po novom zakonu, trgovac će biti u obavezi da se
odazove na vansudsko poravnanje po zahtevu potrošaĉa” naglašava Ljajić.
I tela za medijaciju koja treba da posreduju u vansudskom sporu trgovca i potrošaĉa će
znatno ozbiljnije raditi. “Ta tela će biti finansirana iz budţeta, a imaće i pojaĉani i uslove za
dobijanje licence. Ministarstvo pravde će izdavati te licence. Kada vide da su u obavezi da se
odazovu na vansudsko poravnanje, trgovci će morati da probaju da reše spor sa potrošaĉem.
Ukoliko ne reše spor, moraće da idu na sud. Na ovaj naĉin pokušaćemo preventivno da delujemo
jer svakako nije dobro za reputaciju trgovca da se povlaĉi po sudovima. Zato je bolje spor rešiti
vansudski pogotovo što će sudovi voditi evidenciju potrošaĉkih sporova i taĉno znati koji su
trgovci bili najviše na sporovima” objašnjava Lajić.
Trudnica, beţeći od muţa, skočila s drugog sprata
Trudnica iz Prokuplja, koja je, beţeći od muţa, skoĉila s drugog sprata zgrade u kojoj su
ţiveli, operisana je u Nišu i ni ona ni beba nisu ţivotno ugroţene. Trudnica M. S. (25) je
prilikom skoka zadobila teţe povrede skoĉnog zgloba, a zbog opšteg stanja prevezena je iz
prokupaĉke bolnice u niški Kliniĉki centar gde je smeštena na Odeljenje ortopedije. Zbog nasilja
u porodici policija je njenom suprugu D. Ĉ. odredila 48-ĉasovnu meru zadrţavanja.
U Urugvaju zaplenjena tona kokaina
Tona kokaina zaplenjena je u Urugvaju, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova te
zemlje koja je postala novo središte za šverc droge namenjene Evropi. Kokain, rasporedjen u 817
paketa, pronaĊen je u Parke del Plata, letovalištu na jugu Urugvaja, oko 55 kilometara istoĉno od
Montevidea. Policija je uhapsila tri švercera droge. Zaplene kokaina u Urugvaju koji inaĉe nije
proizvoĊaĉ tog narkotika, postale su sve ĉešće poslednjih godinu dana.
Nemaĉka policija saopštila je u petak da je zaplenila rekordnih 4,5 tona droge iz
kontejnera broda koji je došao iz Urugvaja. Italijan Roko Morabito, poznat i kao "Kralj kokaina"
koji je uhapšen 2017. u Urugvaju, pobegao je krajem juna iz zatvora u Montevideu. I dalje je u
bekstvu.
U Hongkongu uhapšeno više od 20 demonstranata, protesti se nastavljaju
Policija u Hongkongu privela je više od 20 demonstranata posle nereda na protestima koji
su poĉeli sinoć i trajali do jutra, javila je agencija AP. Policija je navela da su neki demonstranti
bacali molotovljeve koktele i gadjali policajce ciglama, bocama i drugim predmetima odbijajući
da se razidju. I pored nereda, demonstranti planiraju i danas okupljanja, javila je agencija Frans
pres i dodala da je za ponedeljak najavljen štrajk. Protesti traju osam nedelja, a poĉeli su zbog
protivljenja gradjana predlogu zakona o ekstradiciji koji predvidja izruĉenje osumnjiĉenih
Pekingu. Protivnici tog zakona navode da on predstavlja pretnju slobodama Hongkonga,
139
garantovanim za 50 godina od 1997. kada je Kina ponovo preuzela kontrolu nad tom bivšom
britanskom kolonijom. Iako je predlog zakona o izruĉenju u medjuvremenu suspendovan,
protesti su nastavljeni, a demonstranti su proširili zahteve i traţe direktne izbore i istragu o tome
da li je policija koristila prekomernu silu u suzbijanju protesta.
Ponedeljak,05.avgust 2019.
Špediteri najavili blokadu prelaza Rača
Prevoznici špediteri blokirali su danas graniĉni prelaz Raĉa kod Bijeljine na sat vremena
nezadovoljni odlukom da se taj terminal izmesti i najavili, celodnevnu blokadu u ĉetvrtak,
ukoliko ih niko od nadleţnih ne pozove na sastanak. Prema reĉima predsednika Udruţenja
prevoznika unutrašnjeg i meĊunarodnog transporta Nikole Grbića, protest je prošao bez
incidenta, a policijski sluţbenici ih nisu terali. "Obratili smo se svim nadleţnim institucijama i
Upravi za indirektno oporezivanje, ali niko neće da razgovara s nama. Ako nam se niko ne javi
za sastanak, u ĉetvrtak organizujemo celodnevnu blokadu terminala", rekao je Grbić.
Arilje, Lučani i Poţega saniraju posledice nevremena
U opštinama Arilje, Luĉani i Poţega proglašena je vanredna situacija u mesnim
zajednicama koje su u petak pretrpele veliku štetu od grada. Opštinske komisije procenjuju štetu
u poljoprivredi i na nekoliko stotina objekata, zbog ĉije su sanacije stovarišta graĊevinskog
materijala naruĉila dodatne koliĉine crepa, prenosi RTS. U Virovu je na snazi vanredna situacija,
a radi se na popravci krovova koje je polupao grad. Iz opštine je već interventno stigao crep za
kuće koje su najviše stradale. Dodatni problem je ogromna šteta u poljoprivredi, jer je to
podruĉje već ĉetiri sezone pogoĊeno gradom. "Naše useve je maltene devedeset posto uništilo, za
ovu godinu, a i za narednu godinu što je najveći problem", rekao je Slavko Joksimović,
predsednik MZ Virovo. Razmere štete vidljive su na svakom koraku, bilo da je reĉ o
automobilima, objektima, usevima. U podruĉju Luĉana najveće štete grad je priĉinio u Donjoj
Kravarici i Lisu gde je oštećeno više od stotinu stambenih i pomoćnih objekata.
Štete je bilo i u Guĉi gde su meštani već poĉeli da otklanjaju štetu, a deo troškova
refundiraće lokalna samouprava. Usevi i voće u Donjoj Kravarici potpuno su uništeni, velika
šteta priĉinjena je takoĊe i u Turici i Lisu. Opština Luĉani priprema program pomoći, a do kraja
nedelje znaće se taĉne razmere oštećenja, navodi Javni servis. U poţeškoj opštini, grad veliĉine
teniske loptice naneo je povrede i dvojici ţitelja Lopaša.
Nevreme koje je haralo zapadnom Srbijom pogodilo je takoĊe poljoprivrednike u
Topliĉkom okrugu, a u Blacu je Dom zdravlja ostao bez dela krova. Olujno nevreme zahvatilo je
i Kruševac, pa je uz pomoć vatrogasaca ispumpano šest hiljada litara vode. Komisije za procenu
štete su na terenu, a u mesnim zajednicama koje su teško pogodene nevremenom na snazi je
vanredna situacija.
Od 1. oktobra besplatna pravna pomoć za oko 600.000 graĎana
Oko 600.000 graĊana Srbije imaće pravo na besplatnu pravnu pomoć koju će od 1.
oktobra moći da pruţe iskljuĉivo advokatura i sluţbe pravne pomoći u lokalnim samoupravama,
140
dok će nevladine organizacije tu vrstu usluge moći da pruţe u postupcima ostvarivanja prava na
azil i zaštite od diskriminacije. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, na koji se ĉekalo skoro
deceniju i po, usvojen je u novembru prošle godine, a predsednik Advokatske komore Beograda
Jugoslav Tintor kaţe za Tanjug da će na tu pomoć moći da raĉuna svaki graĊanin koji ne moţe
da angaţuje advokata, a ispunjava kriterijume za ostvarivanje tog prava, koji će biti detaljno
definisani podzakonskim aktima. Tintor objašnjava da po Ustavu Srbije graĊani lošijeg
materijalnog statusa imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koju moţe da pruţe advokatura i
sluţbe pravne pomoći u lokalnim samoupravama, ali napominje da nije postojao zakon po kojem
se ta ustavna odredba sprovodila u praksi. ''Proces donošenja Zakona o besplatnoj pravnoj
pomoći trajao je skoro 14 godina i za to vreme su najviše trpeli graĊani koji nisu imali kome da
se obrate. Veliki broj nevladinih organizacija do sada je pruţao pravnu pomoć odreĊenim
kategorijama graĊana, uglavnom ranjivim grupama, ali nije postojao sistem koji to predviĊa za
svakog graĊanina'', naveo je Tintor.
Pojasnio je da u opštinama i sada postoje sluţbe pravne pomoći, ali da će podzakonskim
aktima, koji treba da budu doneti, one biti drugaĉije uspostavljene, u širem kapacitetu i tako da
opštine, Ministarstvo pravde i Advokatska komora Srbije budu umreţeni. ''U zavisnosti od
konkretnog sluĉaja, predmeti će iz opštinskih kancelarija biti upućivani advokatima sa liste. Tako
će graĊani, koji koriste sistem besplatne pravne pomoć, i po kvalitetu pruţene usluge i po
odgovornosti biti jednaki sa onima koji sami angaţuju advokata'', istiĉe Tintor.
Naglasio je da je cilj zakona da advokatura bude nosilac besplatne pravne pomoći i da je
zadatak Advokatske komore Srbije da uspostavi listu pruţalaca te usluge i vrši nadzor nad
kvalitetom pruţanja te pomoći, dok nevladine organizacije, ukazuje Tintor, ne mogu biti
neposredni pruţalac pravne pomoći, osim u postupcima stizanja azila i zabrane diskriminacije.
''Suština je da pomoć pruţaju advokati sa liste Advokatske komore Srbije, a ne iz drugih
profesija. Opasno je da se zbog manjka sredstava ili drugih okolnosti eksperimentiše i da pravnu
pomoć pruţa ko nije struĉnjak'', navodi Tintor.
Pruţanje pravne pomoći poĉinje od pravnog saveta koji, prema zakonu, mogu da daju i
nevladine organizacije, a na taj naĉin se, kaţe Tintor, trasira ne samo poĉetak sudskog postupka
nego i njegov potencijalni ishod. Dodaje da pravna pomoć podrazumeva i zastupanje pred
sudom, pisanje tuţbe i voĊenje kriviĉnih postupaka za kriviĉna dela koja ne potpadaju pod
Zakonik o kriviĉnom postupku.
Govoreći o podzakonskim aktima, koji treba detaljnije da urede tu oblast, navodi da se
oni tiĉu procedure podnošenja zahteva za besplatnu pravnu pomoć i potrebne dokumentacije, kao
i naĉina na koji će te usluge biti finansirane iz budţeta.
Komitetu pravnika za ljudska prava Jukom godišnje se za besplatnu pravnu pomoć obrati
oko 2000 graĊana, a pravni savetnik te nevladine organizacije Milan Filipović, kaţe za Tanjug da
će novi zakon velikom broju graĊana omogućiti pristup toj usluzi, ali kao problem vidi to što će
mnogi biti izostavljeni iz njegove primene. Kako objašnjava, uslovi za ostvarivanje tog prava
vezani su, pre svega, za primanje socijalne pomoći i deĉijeg dodatka. ''Ko ima vredniju pokretnu
imovinu, ĉak i moderniji televizor, ne moţe da bude korisnik socijalne pomoći, što se dešavalo.
Uslovi su vrlo striktni i ne odnose se samo na primanja, već i na imovinu. Recimo, ako neko
poseduje više od 0,6 hektara zemlje nema pravo na besplatnu pravnu pomoć, makar ta zemlja
bila i kamenjar'', navodi Filipović.
Prema novom zakonu, pravo na besplatnu pravnu pomoć imaće i odreĊene kategorije kao
što su izbeglice, interno raseljena lica, osobe sa invaliditetom, osobe koje traţi azil, ţrtve nasilja
u porodici, ţrtve trgovine ljudima... ''MeĊutim, najveći deo graĊana, koji ostaje van opsega
141
zakona, su upravo oni koji su prinuĊeni da pokreću razne sporove, a ne primaju socijalnu pomoć
ni deĉiji dodatak ili imaju neku zemlju i nepokretnost'', ukazuje Filipović, a trenutni sistem
besplatne pravne pomoći opisuje kao fragmentiran.
Pojedine opštine, kaţe, imaju kancelarije za pruţanje te vrste pomoći koje odliĉno rade
svoj posao i imaju ugovore sa advokatskim komorama, dok ima lokalnih samouprava u kojima
kancelarije postoje samo na papiru, a u praksi ne funkcionišu. Govoreći o novom zakonu kojim
će, prema procenama, biti obuhvaćeno oko 600.000 graĊana, Filipović je ukazao da su nevladine
organizacije do sada pruţale besplatnu pravnu pomoć ranjivim kategorijama kao što su ţrtve
nasilja i ţrtve trgovine ljudima, dok se to od 1. oktobra ograniĉava i svodi na oblasti azila i
diskriminacije. ''Za ostale probleme moţemo da dajemo samo opšte pravne informacije ili da
pomaţemo u popunjavaju formulara. U okviru upravnog postupka, još uvek moţemo da pruţamo
pomoć kontaktirajući sa drţavnim organima, ali velikom broju graĊana više nećemo moći da
pomognemo'', naveo je Filipović.
Dodaje da su se graĊani do sada Jukomu najĉešće obraćali za pomoć zbog radnih sporova
i povrede radnog prava od strane poslodavaca, a po novom zakonu u takvim sluĉajevima moći će
da pruţe samo besplatnu pravnu podršku. ''To znaĉi da od nas mogu dobiti opštu pravnu
informaciju i pomoć pri popunjavanju formulara za tuţbu. Van toga ne moţemo pruţati pomoć'',
naveo je Filipović.
Kikinda: Suspendovan lekar koji je pogrešno konstatovao smrt
Zbog utvrĊene struĉne greške, doktor N.B. (1989) lekar kikindske Hitne sluţbe,
suspendovan je sa posla. To je, za sada, epilog nemilog
dogaĊaja kada je po izlasku ekipe Hitne sluţbe, lekar
zvaniĉno konstatovao smrt 89-togodišnje KikinĊanke I.K. a
potom se ispostavilo da je ţena ţiva, ali u vrlo teškom
zdravstvenom stanju. Naţalost, I.K. je u nedelju, 4.
avgusta, preminula na Odeljenju neurologije kikindske
Opšte bolnice. Kako je RTV izveštavala, nakon poziva
roĊake, kikindska sluţba Hitne pomoći je u ĉetvrtak, 1. avgusta u porodiĉnoj kući u Ulici
Srbobranskoj, pregledala 89-togodišnju I.K. i zvaniĉno konstatovala smrt. U razgovoru za RTV
komšije su potvrdile da je po dolasku pogrebne sluţbe, na opšte iznenaĊenje svih prisustnih,
baka davala znake ţivota, pa je hitno prebaĉena u kikindsku Opštu bolnicu.
Nakon izveštaja Komisije za unutrašnju kontrolu pri kikindskom Domu zdravlja, 30-
togodišnji lekar N.B. je zbog struĉne greške suspendodan sa posla."I pored svih dostupnih
medicinskih aparata i opreme koju je imao, lekar nije upotrebio ni stetoskop, ni EKG aparat.
Konstatovao je smrt bake koja je posle pola sata, kada je pogrebna sluţba došla, ipak davala
znake ţivota. Preneta je u Opštu bolnicu, na Odeljenje neurologije, gde je i preminula", kaţe dr
Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja Kikinda.Tokom suspenzije, odnosno u narednih 15
dana, biće doneta konaĉna odluka o sankcijama koje će biti primenjene.
Opštoj bolnici u Senti dodeljen sertifikat na sedam godina
Agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije dodelila je Opštoj bolnici u Senti
sertifikat na sedam godina. To je najduţi vremenski period za koji se moţe dobiti akreditacija. U
prethodnom procesu akreditacije, Bolnica je dobila sertifikat na tri godine, ali i sugestije u vezi
142
sa tim koje segmente rada bi trebalo unaprediti, kaţu u ovoj zdravstvenoj ustanovi. "Te sugestije
smo sa puno rada i truda ispravljali, sad znaĉi kad smo dobili na sedam godina, to znaĉi da smo
dobro radili, da smo sva oĉekivanja koja su bila prema nama, da smo to uspeli da iskorigujemo i
ispunimo", rekao je dr Beata Ĉaki, v.d. direktora Opšte bolnice u Senti.
Agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije, definisala je standarde koje je
potrebno ispoštovati. "Ispoštovani su svi kljuĉni aspekti u zdravstvenoj zaštiti, bezbednost
pacijenata, bezbednost zaposlenih, tako da su sve kljuĉne kriterijume oni ispunili i zasluţno
dobili akreditaciju na sedam godina", rekla je Dubravka Papić Damjanović, Agencija za
akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije. Kljuĉni, ali i brojni drugi kriterijumi ocenjeni su
najvišim ocenama.
Rad zdravstvenih ustanova u Srbiji ocenjuje se na osnovu gotovo hiljadu kriterijuma, a
Opšta bolnica u Senti u 87 odsto sluĉajeva dobila je ĉetvorke i petice. Da podsetimo, zaposleni u
Opštoj bolnici u Senti brinu o zdravlju 100 hiljada stanovnika Severnobanatskog okruga.
Batut: Registrovan prvi oboleli od groznice Zapadnog Nila
U Srbiji je laboratorijski potvrĊen prvi sluĉaj u ovoj godini obolevanja od groznice
Zapadnog Nila, koju prenose komarci. Obolela je 84.
godišnja ţena iz Beograda, koja ima udruţene hroniĉne
bolesti. Prošle godine prvi sluĉaj obolevanja od groznice
Zapadnog Nila registrovan je ranije 1. jula, a ove godine
ĉetiri nedelje kasnije - 3. avgusta, saopštio je Institut za
javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". U
zemljama Evropske unije pre dve nedelje pojavili su se prvi
oboleli, a do 1. avgusta registrovano je 33 obolelih od groznice Zapadnog Nila - u Grĉkoj 25,
Rumuniji ĉetiri, MaĊarskoj dva i po jedan sluĉaj u Italiji i Francuskoj. U istom periodu
registrovana su i tri smrtna sluĉaja koji se mogu dovesti u vezu sa groznicom Zapadnog Nila -
dva u Grĉkoj i jedan u Italiji. Groznica Zapadnog Nila je sezonsko obolenje koje je najviše
zastupljeno u periodu najveće aktivnosti komaraca.
Iskustva iz ranijih godina su pokazala da se prvi sluĉaj obolevanja obiĉno registruje u
drugoj polovini jula, a najvecći broj obolelih tokom avgusta. To je virusno obolenje koje se
prenosi ubodom zaraţenmog komarca. Prenosilac je Culex pipiens, vrsta komarca koji je
domaćin i kod nas. Glavni rezervoar zaraze su razliĉite vrste ptica u kojima se virus odrţava, dok
je ĉovek sluĉajni - slepi domaćin i infekcija se sa njega dalje ne prenosi. Većina zaraţenih, oko
80 odsto, nema nikakve simptome, dok kod manjeg broja zaraţenih, oko 20 odsto, simpromi
podsećaju na obolenje sliĉno gripu. Kod pojedinih osoba, manje od jedan odsto, dolazi do teških
komplikacija meningitisa i encefalitisa.
Kako bi se smanjio rizik od zaraze iz Batuta savetuju da se redovno koriste repelenti
prilikom boravka na otvorenom, da odeća bude dugih rukava i nogavica, da se izbegava boravak
u prirodi u periodu najveće aktivnosti komaraca - sumrak i zoru, da se koristi zaštitna mreţa
protiv komaraca na prozorima i vratima. Groznica Zapadnog Nila prvi put je registrovana u
Srbiji 2012. godine. Najviše obolelih i umrlih od groznice Zapadnog Nila Srbija je imala 2013.
godine kada je obolelo 303 ljudi, a umrlo 35 pacijenata.
U javnom sektoru 7.429 radnika manje
143
U javnom sektoru u Srbiji je u drugom kvartalu ove godine bilo 599.668 zaposlenih, što
je 7.429 manje u odnosu na isti period 2018., prenose Veĉernje novosti podatke Republiĉkog
zavoda za statistiku. Najviše zaposlenih je u zdravstvenom i sistemu socijalne zaštite - 149.037, a
njih je za 745 manje nego pre godinu dana. U javnim preduzećima ima 83.484 ljudi, i manje ih je
za oko 4.000. Od ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru, njih 576.454 su u radnom odnosu,
dok su ostali angaţovani po drugim osnovama. U Srbiji je u drugom kvartalu bilo ukupno
2.161.533 zaposlenih, od kojih 1.715.436 radi kod pravnih lica, 373.444 su preduzetnici, a
72.653 su individualni poljoprivrednici. U odnosu na isti period prošle godine ukupan broj
zaposlenih je veći za 1,6 odsto, najviše kod pravnih lica, dok je broj individualnih
poljoprivrednika smanjen za 8,7 odsto.
Oprez za starije učesnike u saobraćaju
Prema najnovijim statistiĉkim podacima Agencije za bezbednost saobraćaja u periodu od
2016. do 2018. godine, 27 odsto poginulih ĉinili su stariji od 65 godina, a polovina poginulih i
ĉetvrtina povreĊenih starijih osoba nastradali su kao pešaci. Prema podacima iz izveštaja, koje je
objavio list Politika od ponedeljka, tokom prethodne tri godine u saobraćajnim nesrećama u
Srbiji poginulo je 469 i povreĊeno 6.600 graĊana starijih od 65 godina, što je godišnje u proseku
oko 156 poginulih i oko 2.000 povreĊenih. "Drugim reĉima, svaki drugi dan jedna starija osoba
pogine u udesu, a svakog dana bude povreĊeno oko pet ljudi. Stariji od 65 godina ĉine oko 20
odsto stanovništva u Srbiji, dok ih je istovremeno oko 27 odsto poginulih u saobraćajnim
nesrećama, a pritom uĉestvuju manje u saobraćaju od proseĉnog stanovnika Srbije", navodi se u
izveštaju i dodaje da ĉešće stradaju muškarci nego ţene. Kako se dodaje, najviše starih strada u
nesreći sa putniĉkim vozilom - 70 odsto, a slede teretna vozila - 21 i autobusi - pet odsto.
V.d. direktora Agencije Jasmina Milošević apelovala je na starije da se ponašaju paţljivo
i odgovorno u saobraćaju, jer se pokazalo da se stariji ljudi kao pešaci ponašaju suprotno onome
što su uĉili svoju decu i unuke. "Stariji moraju da budu posebno oprezni na pešaĉkom prelazu,
jer postoje vozaĉi koji ne prate saobraćajnu signalizaciju i ne poštuju propise", rekla je ona i
dodala da je najviše stradalih u vreme sumraka i "prvog mraka", odnosno izmeĊu 17 i 20 sati.
Broj ţrtava u pucnjavi u El Pasu porastao na 22
Bilans ţrtava smrtonosne pucnjave u gradu El Paso u Teksasu, danas je porastao na 22
pošto su dve ranjene osobe u bolnici podlegle povredama, saopštili su bolniĉki zvaniĉnici i
policija. Doktor Stiven Flaerti iz Medicinskog centra Del Sol saopštio je da je jedan pacijent
preminuo danas, dok je nešto ranije policija saopštila da je još jedna ranjena osoba podlegla
povredama, javio je AP. Napad u El Pasu dogodio se u subotu uveĉe, samo nekoliko sati pre
druge pucnjave u ameriĉkoj drţavi Ohajo, gde je u Dejtonu ubijeno devet osoba, a 16 ranjeno,
podsetio je AP.
Utorak,06.avgust 2019.
Ministar ĐorĎević: Izgradićemo nove centre za socijalni rad
144
Opštinu Alibunar posetio je danas ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna
pitanja Zoran ĐorĊević. Bilo je reĉi o funkcionisanju opštine i
njenoj saradnji sa višim instancama vlasti, a najavljeni su i
neki novi projekti. Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i
socijalna pitanja Zoran ĐorĊević sastao se u zgradi opštine sa
predstavnicima lokalne samouprave u Alibunaru, a nakon
toga, u zgradi Skupštine opštine, razgovarao je sa ĉlanovima
Udruţenja invalida rada, gerontodomaćicama i hraniteljskim porodicama. Bilo je reĉi i o radu
Centra za socijalni rad, i najavljena izgradnja novih centara u ĉitavoj zemlji. "Upoznao sam ih sa
planovima Vlade Republike Srbije da u drţavi u narednom periodu izgradimo sve kompletno
nove Centre za socijalni rad, da zaposleni dobiju komfornost i bolje uslove rada s jedne strane, a
sa druge strane da povećamo bezbednost radnika i korisnika, kako bi pored materijalnog poloţaja
i ti uslovi bili bolji", rekao je ministar ĐorĊević.
Novoj zgradi nadaju se uskoro i u Alibunaru, jer, kaţu, za to postoje realne potrebe, ali
im je podjednako vaţna najavljena podrška za ureĊenje dnevnog boravka za lica sa smetnjama u
razvoju, i izgradnju sigurne kuće, zbog povećanja broja ţrtava porodiĉnog nasilja. "Imamo 80
ţrtava nasilja, koje treba smestiti u sigurne kuće, i to pokušavamo da uradimo u krugu od
Panĉeva, Bele Crkve i Zrenjanina.
U Panĉevu je sigurna kuća prepuna, i oni idu na proširenje kapaciteta i traţe pomoć
susednih opština, i mi smo prihvatili poziv i sigurno ćemo da u tome uĉestvujemo", naveo je
direktor Centra za socijalni rad Alibunar Zoran Prebiraĉević.
"Ova poseta današnja nam puno znaĉi, jer su otvorena mnoga pitanja, a s obzirom na to
da smo i do sada sa ministrom ĐorĊevićem imali jako dobru i uspešnu saradnju, nailazili na
maksimalno razumevanje i uvaţavanje, oĉekujem da se i plodovi ove posete ubrzo pokaţu",
poruĉio je predsednik opštine Alibunar Dušan Dakić.
Ministar ĐorĊević najavio je ovom prilikom i da će Udruţenju invalida rada donirati
raĉunar, jer je to, kako je rekao, najmanje što ministarstvo za njih moţe da uĉini.
Mihajlovićeva čestitala Dan rudara: Srbija je ponosna na vas
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka graĊevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Zorana Mihajlović ĉestitala je danas svim rudarima u Srbiji Dan rudara - 6. avgust, istiĉući da je
Srbija ponosna na njih i da treba uĉiniti sve da im se obezbede bolji i bezbedniji uslovi za rad.
"Kao što ste vi ponosni na teţak posao koji obavljate, tako smo i svi mi ponosni na vas, jer
znamo da bez rudarstva i rudara nema osnova za razvoj. To nikad ne smemo da zaboravimo i
treba stalno da radimo na tome da rudari imaju što bolje uslove za rad i poloţaj u društvu koji
odgovara zahtevnom i odgovornom poslu koji obavljaju", kaţe Mihajlovićeva. Ona je rudarima
poţelela dobro zdravlje, sreću i uspeh u radu.
EU podrţava Srbiju u upravljanju migracijama
U Srbiji je trenutno u svim prihvatnim i centrima za azil smešteno 3.500 migranata od
kojih većina ĉeka da nastavi put, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope, a EU intenzivno podrţava
Srbiju u upravljanju migracijama i daleko je najveći donator u ovoj oblasti, kaţu predstavnici
Delegacije EU u Srbiji. Lokalne zajednice u kojima se nalaze prihvatni centri za migrante, kao i
sami korisnici prihvatnih centara, suoĉavaju se ĉesto sa mnogim izazovima i zato se u okviru
145
Podrške Evropske unije upravljanju migracijama u Republici Srbiji realizuju aktivnosti pod
sloganom "Slavimo raznolikost", navodi se u saopštenju. Program "Slavimo raznolikost"
obuhvata raznovrsne aktivnosti koje podrazumevaju interakciju lokalnog stanovništva i
migranata, od ekoloških, sportskih aktivnosti do razgovora migranata i lokalnog stanovništva o
sasvim liĉnim i temama iz svakodnevnog ţivota.
U okviru Podrške Evropske unije upravljanju migracijama u Republici Srbiji, Novi Sad,
kao najveći grad na severu Srbije, izabran je za razgovor o migrantskoj krizi u Srbiji, kako bi se
medijima predstavili podaci i informacije o migrantima i lokalnim zajednicama koje se nose sa
ovim izazovom.. "Od 2015. godine organizacije civilnog društva imale su kljuĉnu ulogu u
pruţanju podrške ljudima koji dolaze u Srbiju, što dokazuju veoma uspešni primeri", rekao je
Marko Savio šef kancelarije OXFAM-a u Srbiji, istiĉući da uloga civilnog društva kontinuirano
opada.
Ljudima koji dolaze u Srbiju je potrebna topla dobrodošlica koju će im pruţiti graĊani
Srbije, a graĊani Srbije bi morali da imaju priliku da se ukljuĉe, rekao je on. "U tome im civilno
društvo pomaţe i trebalo bi da nastavi sa tim�, zakljuĉio je Marko Savio.
Direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac, Ana Košel, istakla je da su se aktivnosti poput
"Slavimo raznolikost" uspešno povezale lokalno stanovništvo i migrante. "Tokom projekta koji
traje tek dva meseca, realizovali smo 21 druţenje sa migrantima, lokalnim stanovništvom i
medijima u Šidu, Obrenovcu i okolnim sredinama, Nišu i Subotici. Oko 700 uĉesnika aktivnosti
Fondacije Ana i Vlade Divac, svedoĉi o mogućnosti suţivota ljudi koji su morali da napuste
svoje kuće i ljudi u Srbiji koji su prevazišli sve prepreke koje mogu nastati u ovakvim
situacijama�, rekla je Košel.
Program menadţer delegacije EU Brigit Kuhar izmeĊu ostalog naglasila je da Evropska
unija intenzivno podrţava Srbiju u upravljanju migracijama i daleko je najveći donator u ovoj
oblasti. Ona iznosi skoro 100 miliona evra pomoći od poĉetka povećanog priliva migranata
sredinom 2015. godine. Opredeljena su uglavnom za zaštitu dece, obezbeĊivanje uslova za
prihvat i smeštaj u prihvatnim i centrima za azil, ukljuĉujući hranu, zdravstvenu negu i
obrazovanje, pomoć lokalnim zajednicama gde su smešteni migranti kako bi se ojaĉala socijalna
kohezija, pomoć Srbiji pri upravljanju granicom i borbi protiv trgovine ljudima, kao i pomoć za
izgradnju kapaciteta institucija Srbije koje su ukljuĉene u upravljanje migracijama.
Tuţba protiv poslodavca zbog porodilјe koja mu je plaćala za doprinose
Sneţana Pešović iz Beograda je od poslodavca primala platu 26.000 dinara, a njemu
uplaćivala 30.000 dinara meseĉno. Nakon priĉe emitovane na
RTS-u, stiţu prve dobre vesti. Sluţbenici poverenice za zaštitu
ravnopravnosti su posle emitovanja priĉe o Sneţani Pešović
posetili ovu majku devetomeseĉne bebe i dobili saglasnost da je
zastupaju pred sudom. Poverenik je, naime, Višem sudu u
Beogradu podneo stratešku tuţbu za zaštitu od diskriminacije.
"Tuţbom je pored utvrĊivanja diskriminacije i traţenja da se
otklone posledice diskriminatorskog postupanja traţeno od suda da donese privremenu meru u
cilјu hitne zabrane diskriminacije i spreĉavanja posledica ovakvog postupanja prema zaposlenoj
zbog trudnoće i porodilјskog odsustva", navodi se u saopštenju Poverenika. Ako uspeju da
dobiju tuţbu, to će biti veoma vaţno jer moţe da posluţi kao model za rešavanje sliĉnih
sluĉajeva.
146
U sluţbi Poverenika saznali smo da su sluĉajevi diskriminacije trudnica i porodilјa vrlo
ĉesti, ali da se nikada do sada nije dogodio ovakav sluĉaj. "Drţava ima mehanizme za
spreĉavanje ovakvog ponašanja zbog ĉega verujem da će ovaj primer ohrabriti ţene da se obrate
našoj instituciji i zatraţe zaštitu", zaklјuĉila je poverenica u saopštenju.
Sneţana je od poslodavca primala platu 26.000 dinara, a njemu uplaćivala 30.000 dinara
meseĉno. Iako mu je novac uplaćen, poslodavac nikada Sneţani nije uplatio doprinose. Sneţana
prima nešto više od 10.000 naknade za porodilјe i gotovo da nema od ĉega da ţivi.
Sindikat Sloga: Ne agencijskom zapošlјavanju
Sindikat "Sloga" pozvao je danas poslanike u Skupštini Srbiji da ne glasaju za Predlog
zakona o agencijskom zapošlјavanju kojim se, kako se navodi, dozvolјava da svi poslodavci,
osim u drţavnoj upravi i lokalnoj samoupravi, mogu da iznajmlјuju sve svoje radnike preko
agencije. Sindikat "Sloga" smatra da se tim zakonskim predlogom, koji je Vlada Srbije nedavno
usvojila, staje na stranu krupnog kapitala, svetskih i domaćih tajkuna, koji radnike u Srbiji
posmatraju isklјuĉivo kao robove i zamorĉiće, a ne neophodne partnere u stvaranju profita. Dok
u Evropskoj uniji udeo agencijskih radnika u ukupnom broju zaposlenih iznosi u proseku 1,6
odsto, u Nemaĉkoj 2,2 odsto, Srbija na mala vrata uvodi moderni robovlasniĉki sistem u vidu
iznajmlјivanja radnika preko agencija putem takozvanog "lizinga" i njihovu meĊusobnu
"trampu", odnosno kao razmenu dobara.
Udruţeni sindikati Srbije "Sloga" podsećaju da se od samog Nacrta zakona protive svakoj
vrsti iznajmlјivanja radnika putem "lizinga" i podsećaju da su Ustavnom sudu pre tri godine
podneli inicijativu za ocenu ustavnosti o Agencijskom zapošlјavanju. "MeĊutim, sud i njihove
sudije se i dalјe ne izjašnjavaju i tako otvoreno staju na stranu onih koji radnike najbrutalnije
iskorišćavaju mimo zakona i Ustava koji bi oni kao sud trebalo da štite", navode u tom sindikatu.
U sindikatu "Sloga", smatraju da svaka priĉa o tome kako će Zakon o agencijskom
zapošlјavanju doneti veću sigurnost radnicima i njihovo bolјe sindikalno organizovanje je
izlizani kliše. "Taj kliše smo ostetili na svim izmenjenim zakonima, posebno aktuelnom Zakonu
o radu, koji je radna prava zaposlenih u Srbiji obezvredio i pokrenuo talase socijalnog egzodusa
za bolјim ţivotom u razvijene zemlјe EU", zaklјuĉuje se u saopštenju sindikata "Sloga".
Od početka leta autoputevima prošlo 7,1 milion vozila
Od poĉetka letnje sezone na srpskim autoputevima prošlo je 7,1 milion vozila, a samo
tokom proteklog vikenda prihod od putarine uznosio je 363 miliona dinara. Kako se precizira u
saopštenju "Puteva Srbije" od poĉetka leta na autoputeve u Srbiji ukljuĉilo se 7.116.891 vozilo
dok je tokom prvog vikenda ovog meseca taj broj vozila 734.058. "Ovog vikenda ostvaren
prihod od naplate putarine iznosi 363.094.719 dinara, što je više za 76.913.062 dinara, odnosno
26,88 procenata u odnosu na isti period prošle godine", kaţu u "Putevima". Zabeleţen je, dodaju,
rekordan broj vozila koja su prošla kroz naplatne stanice pa je tako prema podacima ovog
preduzeća na naplatnoj stanici Beograd prošlo 203.636 vozila, Stara Pazova - 109.963 vozila,
Šimanovci - 94.178 vozila, Doljevac - 75.517 i Preljina - 33.782 vozila.
KaraĎorĎevići donirali CTG aparate i električne krevete
147
Fondacija princeze Katarine KaraĊorĊević donirala je danas aparate za kartiotografiju
(CTG) i elektriĉne krevete za intenzivnu negu za GAK
''Narodni front'' i akušersko-ginekološka odeljenja u KBC
''Zemun'' i ''Zvezdara'' ukupne vrednosti od blizu 90.000 evra.
Medicinska oprema u vrednosti od oko 31.000 evra uruĉena je
GAK ''Narodni front'' - CTG aparat od 4.100 evra poklon je
dobrotvorne fondacije Lajflajn iz Njujorka, a kreveti marke
''Strajker'' za intenzivnu negu vredni 27.000 evra donacija su
organizacije Project C.U.R.E iz Denvera. Fondacija princeze
Katarine obezbedila je i CTG aparat i 10 elektriĉnih kreveta za KBC ''Zemun'', a isti aparat i pet
kreveta dobilo je i odeljenje ginekologije u KBC ''Zvezdara''. Princeza Katarina uruĉila je
donaciju GAK ''Narodni front'' u prisustvu ministra zdravlja Zlatibora Lonĉara, princa
Aleksandra KaraĊorĊevića, v.d. direktora te ustanove Ţeljka Mikovića i zaposlenih u toj klinici.
Godišnji odmor kao ispit stabilnosti braka
Iako ga 350 dana ĉekaju, otplaćuju i na kraju danima se pripremaju za put, kada konaĉno
odu na godišnji odmor, partneri se suoĉe sa problemima u odnosu. Sve su brojniji parovi, koji
svedoĉe da se tokom letovanja svaĊaju ĉesto, i da su odnosi stalno zategnuti. I dok je za jedne
letnji odmor prilika da uţivaju, za druge je veliki ispit. Kako kaţe Jovana Jestrović, porodiĉni
psihoterapeut, ĉesto se dešava da se parovi vrate sa godišnjeg odmora koji je bio ispunjen
prepirkama i svaĊom, te da takve nesuglasice poĉinju i pre godišnjeg odmora, a u vezi su sa
komunikacijom i oĉekivanjima u braku. "Parovi ĉesto već imaju neke nesuglasice i onda pomisle
- hajde samo da odemo na taj odmor, tamo će sve biti lepo i sve će se samo rešiti, ali onda shvate
da to ne bude tako", navodi Jovana Jestrović.
Ona kaţe da je najvaţnije da postoji dobra komunikacija, u smislu da parovi jasno
razgovaraju o tome šta oĉekuju od tog odmora, šta oĉekuju jedno od drugog. "Ljudi ĉesto misle
da taj dogovor uopšte nije bitan i da je svejedno da li ćemo na plaţu ići u 8 ĉasova ujutru ili u 10
ĉasova, ali to nije pitanje satnice, nego pitanje u ĉemu se mi to razlikujemo i kako ćemo da
funkcionišemo u budućnosti ako se razlikujemo", navodi ona.
Jedan od osnovnih razloga zboga ĉega ljudi ne ţele da tolerišu razlike meĊu sobom, što
ima za posledicu i veliki broj razvoda brakova u poslednje vreme, jeste to što su ljudi više
fokusirani na sebe i na svoje potrebe, i ne shvataju da trebaju da vode raĉuna i o potrebama
drugih. "Ranije je moglo manje da se priĉa o tome, a brakovi su bili stabilniji, zato što je ranije
svaki brak bio sliĉniji nekom drugom braku u svom okruţenju, nego što je danas, a danas imamo
mnogo razliĉitih "vrsta brakova". Mojoj baki je njena mama mogla da ispriĉa kako izgleda brak i
mamin brak bi verovatno bio vrlo sliĉan bakinom. Danas imamo brakove u kojima partneri ţive
u razliĉitim zemljama, imamo mnogo jednoroditeljskih porodica", istiĉe ona i dodaje da i
prevelika posvećenost poslu ĉesto oduzima vreme potrebno za gajenje odnosa u braku. https://www.youtube.com/watch?v=rqlGLAwTXfc
Završena letnja škola „Korneliju u spomen”
Pevanjem u Sabornoj crkvi na liturgiji u nedelјu u Temišvaru, završene su aktivnosti
ovogodišnje 27. letnje škole crkvenog pojanja „Korneliju u spomen”. Polaznici tog jedinstvenog
muziĉkog kampa, u ĉijem centru paţnje je oĉuvanje srpskog crkvenog pojanja, koje je Kornelije
148
Stankvić zabeleţio u Donjoj crkvi u Sremskim Karlovcima, pre Temišvara, pevali su u subotu
pred karlovaĉkom publikom, a dan pre i pred novosadskom u Galeriji Matice srpske. Bio je to
prvi nastup polaznika u Galeriji Matice srpske i Novom Sadu i većini prvi boravak u toj
nacionalnoj kulturnoj instituciji u cilјu promovisanja rada škole i njene misije. U radu škole
uĉestvovalo je tridesetak odraslih pevaĉa iz Srbije, Crne Gore i Austrije, te više od 20 karlovaĉke
dece. U organizaciji muziĉkog kampa, koji je ove godine trajao dan duţe, od 28. jula do 5.
avgusta, Društvu za negovanje tradicija i razvoj Sremskih Karlovaca pomogli su Ministarstvo
kulture i informisanja, Eparhija sremska, Opština Sremski Karlovci, mr Dušan Mihalek. Nјeno
odrţavanje pomogli su i Karlovaĉka bogoslovija, Muzej pĉelarstva i vinska kuća „Ţivanović“,
Podrum „Bajilo“ i Pokret gorana Vojvodine.
Izloţba učenika škole za dizajn Bogdan Šuput
U okviru programa Omladinske prestonice Evrope Novi Sad 2019 - OPENS, a u sklopu
projekta "Muzej mladih", u Spomen-zbirci Pavla Belјanskog 8.
avgusta biće sveĉano otvorena izloţba uĉenika Škole za dizajn
"Bogdan Šuput" iz Novog Sada, pod nazivom "Kulturno blago:
svet u muzejskom kovĉegu". Na izloţbi u Spomen-zbirci biće
prikazano tridesetak radova polaznika smerova likovni tehniĉar i
dizajn grafike (od prvog do trećeg razreda), inspisiranih priĉom o
umetnicima iz kolekcije i njihovim delima. Autorke izloţbe su
Milica Orlović Ĉobanov i Marta Ðarmati iz Spomen-zbirka Pavla Belјanskog. Izloţba će biti
otvorena do 31. avgusta.
Više od 20 firmi na prodaju u avgustu, sedam iz Vojvodine
Od dvadesetak preduzeća koja će se ovog meseca naći na javnom nadmetanju, za koje je
Agencija za licenciranje steĉajnih upravnika objavila javne pozive, sedam je iz Vojvodine, a
meĊu njima je ponovni pokušaj prodaje ĉuvene fabrike lekova "Jugoremedija" iz Zrenjanina.
Prodaja Fabrike lekova "Jugoremedija" zakazana za petak, a poĉetna cena je 800.000.000 dinara.
Nudi se ceo industrijski kompleks "Jugoremedije" na ĉak 73.586 kvadratnih metara, kao i zelena
površina, platoi i saobraćajnice na bruto površini od 56.305 kvadrata. Uz industrijski kompleks,
u poĉetnu cenu su uraĉunati i stan od 16 kvadrata, 24 ţigova, 28 motornih vozila i inventar i
zalihe te fabrike lekova, piše novosadski Dnevnik. Dan ranije, u ĉetvrtak, 8. avgusta, na javnom
nadmetanju naći će se imovina DP "Promet" iz Vršca. U prvoj celini je lokal u Vršcu, površine
78 kvadratnih metara, sa poĉetnom cenom od 5.617.295 dinara. U drugoj celini su lokal u
Jasenovu, a reĉ je o ĉetiri prostorije trgovine, površine 170 kvadrata i pokretna imovina, u kojoj
je oprema za prodavnice. Poĉetna cena za tu celinu je 856.948,50 dinara.
Proizvodna hala DP "Nova dom stolarija" iz Debeljaĉe naći će se takoĊe na javnom
nadematanju, 16. avgusta u Agenciji za licenciranje steĉajnih upravnika u Beogradu. Prodaje se
objekat drvne industrije, industrije nameštaja i proizvodnje papira površine 4.860 kvadrata, a
poĉetna cena je 35.854.680 dinara. Na javnom nadmetanju do kraja meseca biće i imovina
preduzeća "Merit sistem" iz Subotice, "Magic bodţ multimedia" iz Novog Sada i nepokretna
imovina DD "Trgovinsko Banat" iz Zrenjanina.
Od početka godine u saobraćaju poginulo 292 ljudi
149
Od poĉetka godine do 5. avgusta u saobraćajnim nesrećama u Srbiji poginulo je 292 ljudi,
što je 19 više nego u istom periodu prošle godine, kaţu u
Agenciji za bezbednost saobraćaja i istiĉu da od 25. juna raste
broj poginulih na našim putevima. Do 5. avgusta zabeleţeno je
oko 11.500 povreĊenih, a broj povreĊenih u saobraćaju ove
godine smanjen je za šest odsto u odnosu na lane. V.d. direktora
Agencije za bezbednost saobraćaja Jasmina Milošević kaţe za
Tanjug da se tokom leta dogodi oko 40 odsto od ukupnog broja
saobraćajnih nezgoda u godini, a povećan rizik od nesreća u
letnjim mesecima objasnila je većim brojem vozila na putevima kroz Srbiju, posebno u
tranzitnom saobraćaju. "U odnosu na 2016. godinu, na primer, u prethodnoj godini imali smo 28
odsto više vozila na našim putevima, što se moţe raĉunati u milionima vozila na kraju godine",
kazala je Milošević.
Kako je objasnila, uzroci nepovoljne statistike tokom leta su i sve veći broj mladih za
volanom, nepovoljne vremenske prilike poput padavina ili visokih temperatura, ali i povećan
broj dvotoĉkaša u saobraćaju. "U gradskim sredinama se sve više koriste i elektriĉni trotineti
koji, takoĊe, stvaraju jedan od rizika za saobraćajne nezgode", napomenula je Milošević. Kako je
rekla, do 25. juna ove godine zabeleţen je najmanji broj poginulih i povreĊenih u saobraćajnim
nesrećama od kada se vodi statistika, ali je od 25. juna do 5. avgusta zabeleţen porast broja
poginulih na putevima. Milošević je apelovala na vozaĉe da odmorni sedaju za volan i da tokom
voţnje prave pauze na svaka dva ili tri sata. "Ispostavilo se da oko 30 odsto nesreća uzrokuje
loše manevrisanje vozaĉa, što je posledica umora", ukazala je Milošević.
Posebnu paţnju skrenula je roditeljima naglasivši da deca najĉešće stradaju kao putnici i
apelovala da se pravilno koriste deĉije sedište i sigurnosni pojasevi. Povećan broj saobraćajnih
nesreća tokom leta direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Damir Okanović objašnjava i
razliĉitim vrstama vozila u saobraćaju od kamiona, automobila, zaprega, motokultivatora,
traktora do bicikala, motocikala, elektriĉnih trotineta. TakoĊe, istakao je da se leti najveći broj
saobraćajnih nesreća dešava na putevima sa najvećom frekvencijom saobraćaja, pre svega na
auto-putevima, Koridoru 10 kroz Srbiju i putnom pravcu kroz Crnu Goru. Okanović je apelovao
na sve vozaĉe da budu oprezni i da poštuju sve propisane mere za bezbednost u saobraćaju.
"Vaţno je vezivati sigurnosne pojaseve ne samo na prednjem, već i na zadnjem sedištu, kao i da
je za dete obezbeĊeno deĉije sedište ili da mu, ako je više od 135 centimetara, vezujete
sigurnosni pojas bez obzira da li ga vozite do vrtića udaljenog 100 metara ili 500 kilometara do
mora", istakao je Okanović.
Naveo je da su u letnjoj sezoni duţa zadrţavanja na graniĉnim prelazima i naplatnim
rampama i upozorio vozaĉe da vreme ĉekanja ne pokušavaju da nadoknade brţom voţnjom od
dozvoljene ili preticanjem tamo gde je riziĉno. Okanović je ukazao na vaţnost da promene svesti
uĉesnika u saobraćaju što, kako je rekao, podrazumeva uvoĊenje saobraćajnog obrazovanja i
vaspitanja u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, ali i efektne medijske kampanje na
nacionalnom nivou. "Mi smo u saobraćajnom smislu neobrazovan i nekulturan narod, ne našom
greškom, već zato što nemamo sistem koji bi nas doveo na ţeljeni nivo saobraćajne kulture. Ne
shvatamo da vezivanje pojasa, poštovanje brzine, nošenje zaštitne kacige treba da primenjujemo
ne da bismo izbegli kaznu, već zato što to moţe da nam spase ţivot", dodao je Okanović.
Naĉelnica opšte medicine u Domu zdravlja Stari grad Branka Lazić ukazuje da visoke
temperature mogu da utiĉu na koncentraciju vozaĉa u saobraćaju, naroĉito ako vozilo nema
150
klima ureĊaj. Ona je savetovala da se ne koriste prevozna sredstva koja nemaju klima ureĊaje,
naroĉito ne u delu dana od 11 do 17 sati. "Ukoliko je auto stajao na suncu, ĉak i ako je
klimatizovan, potrebno je pre voţnje otvoriti širom vrata i saĉekati da se vazduh izmenja ili ĉak
moţda pustiti motor sa klimom da radi neko vreme jer se vozilo ugrejalo", dodala je ona.
Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja od 25. juna do 29. jula poginulo je
75 osoba u saobraćajnim nezgodama. U junu je ţivot izgubilo 55, a u julu 63 ljudi što znaĉi da je
u julu, statistiĉki gledano, svakog dana ginulo dvoje ljudi u saobraćaju.
Uhapšen zbog kraĎe bicikla olimpijskom šampionu Filipu Bartoleu
Pripadnici zrenjaninske policije uhapsili su G. D. (45) iz Zrenjanina, zbog postojanja
osnova sumnje da je poĉinio kriviĉno delo kraĊe. Sumnja se da je on 29.
jula ove godine, kod hale sportova u Zrenjaninu, ukrao bicikl
dvadesetdevetogodišnjem mladiću koji je taj bicikl dobio na poklon od
Grada Zrenjanina. Policija je kod G. D. pronašla ukradeni bicikl i vratila
ga je vlasniku. Osumnjiĉeni je, uz kriviĉnu prijavu, priveden osnovnom
javnom tuţiocu u Zrenjaninu. Mladić kome je ukraden bicikl je zapravo
Filip Bartole, trostruki osvajaĉ olimpijskih medalјa na ovogodišnjoj
Specijalnoj olimpijadi u Abu Dabiju.
Filipova majka Radinka Bartole objavila je dan ranije da je policija uspela da identifikuje
lopova koji je zrenjaninskom šampionu ukrao bicikl. – Policija je ipak pronašla bicikl! Uz veliku
pomoć komšija, naša policija je vratila Filipu bicikl, a poĉinioca je uhapsila. Zahvalјujemo se
policiji i divnom komšiluku – poruĉila je Radinka putem društvenih mreţa.
Odmah nakon što je objavlјeno da je Filipu ukraden bicikl ispred sportske dvorane, javili
su se mnogi sa ţelјom da mu kupe novi. Pomoć su, izmeĊu ostalih, ponudili i ĉlanovi jednog
moto kluba, kao i košarkaš Dino Radonĉić. – Jako mi je drago što su se javili. Ne zbog toga što
bi Filip dobio bicikl, nego zato što cene to što Filip radi. Nјegovi sugraĊani znaju koliko je
doprineo gradu Zrenjaninu i Srbiji – izjavila je Radinka Bartole.
Podsetimo, Filip Bartole i ostali uĉesnici Olimpijskih igara Specijalne olimpijade u Abu
Dabiju dobili su krajem marta na poklon od Grada Zrenjanina bicikle. Filip se sa ovog
takmiĉenja vratio sa tri osvojene medalјe – jednom zlatnom i dve srebrne. Zlatnu medalјu je
osvojio u trci na 100 metara, a srebro u trci na 200 metara i kao ĉlan štafete 4x100 metara.
Sreda,07.avgust 2019.
Kakav će biti poloţaj radnika angaţovanih preko agencije?
Agencije za zapošljavanje su u protekloj godini posredovale u angaţovanju preko 6.500
naših graĊana u inostranstvu, dok se u prvoj polovini ove godine na taj naĉin zaposlilo 3.000
njih, pokazuju podaci Ministarstva rada, zapošljavanja, boraĉkih i socijalnih pitanja. Navode da
iako postoji 123 agencija koje imaju licencu Ministarstva za obavljanje tih poslova, precizan
podatak o broju radnika u inostranstvu ipak ne moţe znati obzirom na to da mnogi
samoinicijativno pronalaze posao. Najĉešće ţalbe su da ono što su doţiveli "na terenu" nije bilo
onako kako im je reĉeno ni u pogledu plate, a ni uslova, ukazuju nadleţzni i struĉnjaci i skreću
paţnju da treba saĉekati najpre usvajanje, a onda i primenu zakona kako bi se zakljuĉilo da li je
151
došlo do pomaka u zaštiti prava radnika. Inaĉe, Vlada Srbije usvojila je na sednici odrţanoj
prošle nedelje Predlog zakona o agencijskom zapošljavanju koji ima za cilj da se uredi ova oblast
i maksimalno zaštitite tzv. agencijski zaposleni. U resornom ministarstvu kaţu da zakon predviĊa
da ustupljeni radnici u potpunosti budu izjednaĉeni sa zaposlenima koje poslodavac korisnik
neposredno zapošljava u pogledu osnovnih uslova rada (zarada, radno vreme, odsustva...). Istiĉu
i da se na osnovu prijava nezadovoljnih graĊana, pokreće se postupak kontrole nad radom
agencija i ako se utvrdi da agencija obavlja poslove zapošljavanja suprotno odredbama zakona,
oduzima joj se dozvola. Zakonom o agencijskom zapošljavanju propisano je da poslodavac
korisnik ne moţe angaţovati više od 10 odsto agencijski zaposlenih u radnom odnosu na
odreĊeno vreme u odnosu na ukupan broj zaposlenih na dan zakljuĉenja ugovora o ustupanju
zaposlenih.
Izuzetni poslodavac korisnik koji ima manje od 50 zaposlenih na dan zakljuĉenja ugovora
o ustupanju zaposlenih moţe da angaţuje jednog ustupljenog
zaposlenog ako ima od dva do devet zaposlenih, dva zaposlena
ako ima od 10 do 19 zaposlenih, tri ustupljena zaposlena ako ima
od 20 do 29 zaposlenih,ĉetiri ustupljena zaposlena ako ima od 30
do 39 zaposlenih, pet ustupljenih ako ima od 40 do 49
zaposlenih. To je ujedno i bio najveći predmet sporenja
socijalnih aktera u toku rasprave o nacrtu zakona budući da
socijalni partneri nisu meĊusobno postigli saglasnost oko
pojedinih zakonskih odredbi. TakoĊe, izuzetno zaposleni koji sa agencijom imaju zakljuĉen
ugovor o radu na neodreĊeno vreme ne ulaze u ograniĉenje od 10 odsto.
U Savezu samostalnih sindikata Srbije za Tanjug kaţu da iako je "kvota" postavljena na
10 odsto, predviĊene su i alternative i ustupci. "Po njima ispada da moţe da ih bude znatno više i
smatramo da to nije prihvatljivo", kaţe Zoran Mihajlović iz tog sindikata. Sindikati su kaţe
traţili i bankarske garancije za osnivanje agencije jer, istiĉe, samo velike agencije mogu biti
"ozbiljni igraĉi" i garantovati ostvarivanje svih prava radnicima jer je bilo brojnih zloupotreba.
TakoĊe, vaţno je da se omogući da posle dve godine radnici angaţovani ovako mogu da preĊu iz
odreĊenog u neodreĊeni radni odnos jer ako se to ne desi izgubiće se institut zaposlenih na
neodreĊeno vreme, kaţe Mihajlović I dodaje da je vaţno da se ova oblast uredi. Iako nije
postignut dogovor o Nacrtu zakona o agencijskom zapošljavanju, i sindikati nisu dali "zeleno
svetlo" zajedniĉki stav je bio da taj zakon treba što pre doneti.
Zaštitnik graĊana Zoran Pašalić istiĉe da je stav te institicije da se moraju štiti prava
radnika kako imajući u vidu postojeće zakone, tako i one koji će tek poĉeti da se
primenjuju Zakon o agencijskom zapošljavanju još uvek nije usvojen i nije poĉeo da se
primenjuje i tek kada se to dogoditi moći će konkretnije da se iznese stav o odredbama, kaţe on
za Tanjug. Istiĉe i da su se radnici koji su otišli da rade u inostranstvo, najĉešće u toku letnje
sezone, ţalili na odnos poslodavca, odnosno na to da ono sto im je obećano od onih koji su ih
anagaţovali i ono što su doţiveli "na terenu" nije bilo kako im je reĉeno. "Taj broj se povećava iz
godine u godinu, kako se sve veći broj naših radnika angaţuje u inostranstvu", kaţe Pašalić.
Kada je reĉ o povredama radnih prava kaţe da se najĉesće opšte prituţbe na povrede prava iz
radnih odnosa odnose na uplate doprinosa za penziono i socijalno osiguranje.
Pašalić napominje i sluĉaj porodilje koji se u javnosti pojavio prethodnih dana istiĉući da
ovakva situacija nije zabeleţena u instituciji Zaštitnika graĊana ali da to ne znaĉi da sliĉnih ili
takvih situacija nije bilo. "Sigurno je da postoje sliĉni primeri, Zaštitnik graĊana kontroliše rad
152
institucija koje se moraju baviti zaštitom radnika, a primetno je da je jako mali broj kriviĉnih
prijava iz oblasti radnih odnosa", rekao je Pašalić.
Nauĉni saradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu dr Nada Novaković kaţe da
predloţeni zakon štiti prava radnika angaţovanih na ovaj naĉin, ali samo donekle. Pojašnjava da
ovako zaposleni radnici samo naizgled imaju ista prava kao i radnici u preduzeću u kojoj su
angaţovani. "Radno vreme, odsustva i odmori odnose se, pre svega, na radni dan i uslove rada.
Takav zaposleni nema ugovor sa tim preduzećem, već agencija koja ga iznajmljuje. Predlog
Zakona o agencijama nudi rešenje da najvaţnija prava iz radnog odnosa takav radnik ostvaruje u
agenciji, sa kojom sklapa ugovor na odredeno i neodreĊeno radno vreme", rekla je ona za
Tanjug. Navodi da od agencije zavisi i visina njegove zarade, pravo na bolovanje, godišnji
odmor, plaćen prevoz, regres. "Najĉešće je to radni odnos na odreĊeno radno vreme, pa nestaju
sva pomenuta prava", smatra ona. Sagovornica Tanjuga istiĉe da se na takozvani "lizing" ne
angaţuju samo portiri, ĉistaĉice, poštari, ĉitaci vodomera i strujomera, nego i sluţbenici i
struĉnjaci u drţavnim sluţbama i organima, novinari, reditelji, glumci i dirigenti. "To znaĉi da
postojeće radno zakonodavstvo omogućava brojne zloupotrebe eksploatacije zaposlenih svih
profila i da je to postalo masovno", navodi Novaković.
TakoĊe i ona ukazuje da odredbama predloţenog zakona, novi poslodavac nije ograniĉen
na 10 odsto od svih zaposlenih kod sebe, već moţe skoro sve radnike u svom preduzeću da
zaposli preko agencije. "Formalno ograniĉavanje broja iznajmljenih radnika se zakonski i
stvarno na taj naĉin dezavuiše i izbegava", navodi. Istiĉe i da je kontrola rada agencija i njihova
materijalna i druga odgovornost "najslabija taĉka" srpskog radnog zakonodavstva.
Uloga agencija najbolje se pokazala u ekonomijama koje imaju nisku nezaposlenost jer
pa je samim tim i lakše nalaţenje posla, kaţe. U Nemackoj, na primer, procenat zaposlenih preko
agencija ne prelazi tri odsto od svih zaposlenih.
Srbija potpisnica konvencije UN o rešavanju sporova medijacijom
Drţavni sеkrеtar u Ministarstvu pravdе Radomir Ilić potpisao jе u Singapuru Konvеnciju
Ujеdinjеnih nacija o mеĊunarodnim sporazumima o rеšavanju
sporova mеdijacijom.Ilić jе istakao da sе Srbija, koja jе mеĊu
prvim potpisnicama Singapurskе konvеncijе, pozicionirala kao
jеdan od pionira u mеĊunarodnoj zajеdnici koji tеţi vеćoj
stabilnosti i prеdvidivosti mеĊunarodnih trgovinskih
transakcija. Ilić jе dodao da vеrujе da ćе potpisivanjе
Konvеncijе doprinеti еkonomskom osnaţivanju Srbijе, što ćе
dovеsti i do poboljšanja uslova za poslovanjе i strana ulaganja.
"Konvеncija ćе ohrabriti strankе iz razliĉitih pravnih sistеma da ĉеšćе koristе mеdijaciju i da
osmišljavaju krеativna rеšеnja koja zadovoljavaju intеrеsе obе stranе, što ćе na kraju pozitivno
uticati i na odvijanjе mеĊunarodnе privrеdе", naglasio jе Ilić. Ilić jе nakon potpisivanja
uĉеstovao i na okruglom stolu "Izgradnja povеrеnja, omogućavanjе mеĊunarodnе trgovinе, na
komе su predstavnici 17 drţava potpisnica i pеt drţava i organizacija koje podrţavaju
potpisivanje Konvencije konstatovali da je potpisivanje tog dokumеnta potvrda multilateralizma
i vladavine prava u doba kada je takva potvrda od izuzetnog znaĉaja.
Singapurska Konvеncija o mеdijaciji prеdstavlja kljuĉni instrumеnt olakšavanja
mеĊunarodnе privrеdе i promocijе mеdijacijе kao altеrnativnog i еfikasnog naĉina rеšavanja
sporova, obеzbеĊujući izvršnost sporazuma kojе su strankе zakljuĉilе u postupku mеdijacijе u
153
svim drţavama kojе su ratifikovalе Konvеnciju. Oĉеkujе sе da ćе primеna Konvеncijе doprinеti
brţеm, lakšеm i jеftinijеm rеšavanju sporova, jaĉanju pristupa pravdi i vladavini prava. O
znaĉaju ovog mеĊunarodnog instrumеnta govori i ĉinjеnica da jе 46 drţava na današnjoj
svеĉanosti potpisalo Konvеnciju, mеĊu kojima su, porеd Srbijе i Singapura, i SAD, Kina,
Turska, Izraеl, Crna Gora, Sеvеrna Makеdonija, Indija, Gruzija, Bеlorusija, Ukrajina i drugе. Na
cеrеmoniji potpisivanja su bili prisutni dеlеgati iz prеko 70 drţava i rеgionalnih organizacija,
ukljuĉujući EU, Australiju i Švajcarsku, koji su podrţali potpisivanjе Konvеncijе.
U sklopu cеrеmonijе potpisivanja organizovana jе i Singapurska nеdеlja mеdijacijе, koja
okuplja prеko 1.500 dеlеgata, i to visokih drţavnih zvaniĉnika, prеdstavnika UN i drugih
mеĊunarodnih organizacija, vodеćih mеĊunarodnih mеdijatora, privrеdnika, pravnika, ali i
prеdstavnika akadеmskе zajеdnicе i studеnata, koji uĉеstvuju u mеĊunarodnom takmiĉеnju iz
mеdijacijе. Prеdnosti mеdijacijе u odnosu na parnicu su uštеdе troškova, vrеmеna i drugih
znaĉajnih rеsursa, a u odnosu na drugе mеtodе rеšavanja sporova i to što jе postupak potpuno
prilagoĊеn potrеbama strana, dok flеksibilnost omogućava nе samo iznalaţеnjе krеativnih
rеšеnja, vеć i da jе konaĉno rеšеnjе uvеk u rukama strana. Zbog toga sе razvoj mеdijacijе
posmatra i od stranе indеksa Svеtskе bankе radi formiranja rang listе za uslovе poslovanja -
"Doing Busines".
Brnabić: Imamo zdrav budţet i moţemo da gradimo stanove
Izgradnja stanova za pripadnike sluţbi bezbednosti je samo jedan u nizu investicionih
projekata koje Vlada Srbije realizuje od kada je postignuta ekonomska stabilnost zemlje, kaţe
premijerka Ana Brnabić. Izjavila je i da je jedan od glavnih zadataka Vlade da odrţi fiskalnu
disciplinu uspostavljenu za vreme premijerskog mandata Aleksandra Vuĉića.
Premijerka pozvala direktorku Kanala 9 na sastanak
Ako je zahtev direktorke televizije Kanal 9 Maje Pavlović da SOKOJ ili EPTV otpišu
dugove, inaĉe će da štrajkuje glaĊu, ja ne znam šta bih po tom
pitanju još mogla da uradim, rekla je danas premijerka Ana
Brnabić i dodala da po tim pitanju ne ţeli da pravi presedan. "Ne
ţelim da pravim presedan i nekome naredim da joj otpiše dugove,
koje inaĉe, svi drugi plaćaju, jer će onda to da znaĉi da ţivimo u
anarhiji", rekla je Brnabić odgovarajući na novinarsko pitanje u
vezi sa sluĉajem Maje Pavlović. Uradili smo sve što smo mogli i obećali, dodala je. "Zvali smo
SOKOJ, zamolili ih i oni su zvali i rekli da se ti dugovi reprogramiraju, ali ako neko neće i kaţe
ne, ili ćete da mi otpišete dugove ili ću da štrajkujem glaĊu, ja sam rekla da kao predsednica
Vlade to ne mogu i ne ţelim da uradim. Ne ţelim da pravim takav presedan, jer nakon toga bilo
ko od medija moţe da kaţe ja ne ţelim da plaćam SOKOJ i ja isto ţelim da mi otpišete sve
dugove, ili bilo ko od graĊana moţe da kaţe ne ţelim da plaćam struju, jer mislim da je to
preskupo", rekla je Brnabić.
Ona je pozvala još jednom Maju Pavlović, UNS, NUNS da ponovo sednu za sto i
razgovaraju. "Da svi sednemo i da u skladu sa vladavinom prava dogovorimo šta moţe da se
uradi. Postoje dugovi, ti dugovi su napravljeni, neke stvari moraju da se plaćaju po zakonu.
Hajde da ih prereprogramiramo i onda da se oni reše", pozvala je Brnabić Ona je naglasila da ne
ţeli da utiĉe na bilo koji sud i "da im kaţe - radite ovako ili onako". "Ništa se nije promenilo od
154
našeg sastanka otvorenog za javnost, neke stvari Vlada Srbije ne moţe da reši, jer su to stvari
koje su suprotne zakonima Srbije. I SOKOJ i EPTV su zvali Maju Pavlović da potpiše sporazum
o reprogramu dugova, ona se na to nije odazvala. Ona je, što se tiĉe konkursa za medije, dobila
1.600.000 dinara, da li je to diskriminacija?", pitala je Brnabić. Ona je ponovila da je uvek za to
da razgovara, ali da "mora da se kaţe u kakvoj drţavi ţelimo da ţivimo". "U Srbiji u kojoj pretite
štrajkom glaĊu ako vam ne oproste dugove? Pa moţe, ali onda više nema drţave, nema budţeta,
nema javnih institucija. Onda to znaĉi da ţelimo da ţivimo u anarhiji. Ja to ne ţelim", zakljuĉila
je Brnabić i još jednom pozvala na zajedniĉki sastanak kako bi rešili, koliko je u moći Vlade
Srbije, problem televizije Kanal 9.
Golf tereni u Srbiji sve popularniji
Većini golf zvuĉi kao sport koji je namenjen imućnima, a malo je poznato da se golf igra
i kod nas. U Srbiji postoje dva terena za golf, a jedan od njih
se nalazi i u Vojvodini, u Ţablju. Ukoliko ste nekada maštali
da postanete golferi, naredna priĉa otkriće vam kako da
ostvarite svoj san. U Americi je golf veoma popularan, a
jedan od najuspešnijih golfera, Tajger Vuds, postao je
sinonim u svetu za taj sport. Ako ste kao deca maštali da
zaigrate golf, imate tu priliku u ţablju, ali je neophodno da
proĊete obuku. "Da biste postali pravi golfer potrebno je da proĊete golf akademiju, ona traje 12
ĉasova i na toj akademiji se nauĉe golf udarci, kratki i duţi zatim saznaju se opšte informacije o
golf terenima u Srbiji i u svetu..posle toga se kreće za polaganje za zelenu kartu koja je dozvola
za igru svuda na svetu", rekla je Milica Ošap iz Golf centra.
Nikola Bjelobaba ima 15 godina i naša je mlada nada u ovom sportu. Kako kaţe, trebalo
bi da postane deo perspektivnih sportista, kako bi bio na korak do reprezentacije. "Poĉeo sam pre
3 godine, gledao sam ga na tvu i bio mi je nekako zanimljiv sport. Mslio sam da time ne moţe da
se bavi u Srbiji, meĊutim malo sam istraţivao i video sam da imaju dva golf terena i odabrao
sam bliţii tako sam krenuo", rekao je Nikola Bjelobaba.
Rekreativno bavljenje golfom namenjeno je svima, ali profesionalno bavljenje tim
sportom zahteva znaĉajno ulaganje novca. Golferi kaţu da je najveći ulog kada je reĉ o golfu,
vreme. U toku je izgradnja i novih 9 staza, a sa ukupno 18 staza, golf centar u Ţablju postaće
prvi teren u srbiji koji ispunjava golf standarde.
Dan rečne flotile obeleţen u Novom Sadu
Potprеdsеdnik Pokrajinskе vladе ĐorĊе Milićеvić, i ministar odbranе Alеksandar Vulin,
prisustvovali su proslavi Dana rеĉnе flotilе i Dana roda rеĉnih jеdinica Vojskе Srbijе, koja jе u
Novom Sadu odrţana na brodu posеbnе namеnе "Kozara". Ĉеstitajući pripadnicima rеĉnih
jеdinica Vojskе Srbijе njihov dan, potprеdsеdnik Pokrajinskе vladе ĐorĊе Milićеvić jе istakao
da jе Vojska Srbijе tеmеlj sigurnosti i bеzbеdnosti svih graĊana Rеpublikе Srbijе i da u
prеthodnih nеkoliko godina, kroz procеs modеrnizacijе, doţivljava svoju vеliku obnovu. Dan
Rеĉnе flotilе, ujеdno Dan roda rеĉnih jеdinica, obеlеţava sе 6. avgusta, u znak sеćanja na dan
kada jе, 1915. godinе, na Savi kod bеogradskе Ĉukaricе, porinut prvi srpski ratni brod "Jadar".
Ulaskom novoizgraĊеnog "Jadra" u sastav Brodarskе komandе i snaga odbranе Bеograda,
155
otpoĉеlo jе zvaniĉno formiranjе srpskе rеĉnе flotilе. Komanda i vеći dеo jеdinica Rеĉnе flotilе
sе nalazе u Novom Sadu, a ostalе baziraju u Bеogradu i Šapcu.
Izloţba "Prosvetni i kulturni ţivot Slovaka" u Arhivu Vojvodine
Izloţba "Prosvetni i kulturni ţivot Slovaka izmeĊu dva svetska rata u Baĉkom Petrovcu"
je otvorena sredu, 7. avgusta u 12 ĉasova u galerijskom prostoru Arhiva Vojvodine. Izloţba
arhivskih dokumenata posvećena je stogodišnjici Slovaĉkih narodnih sveĉanosti, Gimnazije "Jan
Kolar“ i štamparije u Petrovcu. Na izloţbi će govoriti direktor Arhiva Vojvodine dr Nebojša
Kuzmanović, direktor Muzeja Vojvodine dr Drago Njegovan, direktor Istorijskog arhiva grada
Novog Sada msr Petar ĐurĊev, Jan Brtka, predsednik Matice slovaĉke u Srbiji, Ana MedveĊova,
direktorka Gimnazije "Jan Kolar" u Baĉkom Petrovcu i gospoĊa Libuška Lakatošova, predsednik
Nacionalnog saveta Slovaka u Srbiji, koja će i otvoriti izloţbu.
Stefanović: Nelegalan objekat na Pančićevom vrhu biće srušen
Nesporno je da je objekat na Panĉićevom vrhu nelegalan i biće srušen "do poslednje
cigle", poruĉio je ministar unutrašnjih poslova Nebojša
Stefanović. "Objekat će biti srušen do poslednje cigle, do
poslednjeg crepa, kao što je drţava i obećala", rekao je
Stefanović novinarima u Novom Sadu, odgovarajući na
pitanje zbog ĉega ni posle godinu dana od odluke drţave taj
objekat nije srušen. Ministar u ovom trenutku ne moţe da
kaţe kada će to biti uĉinjeno. "Taj nelegalan objekat će biti srušen. Ja ne bih sada davao taĉan
rok, za pet mesec ili godinu dana, da me ne biste opet, ako se baš tad to ne desi, pitali, ali
uveravam vas da će to biti uĉinjeno", rekao je Stefanović.
Policija Hongkonga ubuduće će "farbati" demonstrante koji izazivaju nerede
Policija Hongkonga saopštila je da će ubuduće u sukobu sa huliganima koristiti
specijalnu boju, kojom će prskati sve koji budu izazivali
nerede, kako bi kasnije mogli da ih prepoznaju. Predstavnik
policije je rekao da su obezbedili "prenosive mašine za
rasprskavanje boje" i da će ih koristiti, pre svega, da bi
obeleţili nasilnike koji se kriju pod maskama, kako prilikom
intervencije ne bi stradali ljudi koji ţele mirno da protestuju,
preneo je Sputnjik. Boja koja će se koristiti je jestiva i
bezopasna, ali je policija upozorila da zadrţava pravo da je ubaci i u kontejnere sa suzavcem,
ukoliko se proceni da je to neophodno. Navodi se i da Kina nije prva drţava ĉija policija koristi
farbu da bi obeleţila izgrednike.
Demonstracije u Hongkongu poĉele su 9. juna zbog zakona koji predviĊa mogućnost
izruĉenja centralnim vlastima Kine. Taj zakon je kasnije suspendovan, ali protesti nisu prestali,
već su se iz mirnih pretvorili u nasilne. Do sada je uhapšeno više od 500 izgrednika, a u
sukobima je povreĊeno 139 policajaca.
156
Četvrtak, 08.avgust 2019.
Putnička vozila na granicama do 30 minuta
U Srbiji je jutros prohodnost puteva dobra, a uslovi za voţnju u toku dana biće pravi
letnji, saopštio je AMSS. Prema poslednjim informacijma Uprave graniĉne policije, na
graniĉnim prelazima nema zadrţavanja duţih od 30 minuta.
Da li je neophodno da preĎemo "magičnih" 10.000 koraka dnevno
Većina nas prati svoju dnevnu aktivnost pomoću pametnih telefona, satova i narukvica.
Svaka od pomenutih spravica savetuje nam da je za zdrav
ţivot preporuĉljivo da svakog dana naĉinimo barem 10.000
koraka. Magiĉni broj od deset hiljada koraka datira još od
perioda Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Poznata
japanska kompanija proizvodila je popularne pedometre
(brojaĉe koraka) pod nazivom Manpo-kei, što na
prevedenom znaĉi deset hiljada koraka, navodi BBC. Sve do
sada nisu vršena ozbiljna istraţivanja koja utvrĊuju znaĉaj šetnje za zdravlje ĉoveka.
Profesorka Min Li na Medicinskom fakultetu Oksfordskog univerziteta sprovela je
opseţno istraţivanje na uzorku od ĉak 16.000 ţena starosti preko sedamdeset godina. Cilj je bio
da se utvrdi veza izmeĊu dnevne aktivnosti ovih ţena i razloga njihovog umiranja nebitno od
uzroka. Svim uĉesnicama podeljeni su pedometar uraĊaji koji će pratiti broj preĊenih koraka na
dnevnom nivou. Nakon ĉetiri godine i tri meseca preminulo je njih 504. Ţene koje su preţivele,
pravile su dnevno u proseku više od pet hiljada koraka. Grupa koja pravi proseĉno više od 4.000
koraka ima veće šanse da doţivi duboku starost od onih koje naprave samo 2.700, tvrde
struĉnjaci. Problem u ovom istraţivanju je što su one osobe koje su se već slabije kretale, već
bile bolesne. Ispitivanja su utvrdila da ţene koje su dovoljno "fit" i mogu nedeljno da preĊu
magiĉnu cifru od 10.000, vrlo verovatno je da će doţiveti duboku starost.
Dţordan Etkin, psiholog sa Duke univerzita, zakljuĉio je da su osobe koje su pratile svoju
aktivnost prelazile veći broj koraka, ali su u šetnji znaĉajno manje uţivale. Korist od hodanja kod
ĉoveka nastupa nakon preĊenih 7.500 koraka, sve preko toga ne utiĉe znaĉajno na vaše zdravlje,
tvrde nauĉnici. Napravljeni koraci nisu uvek precizan pokazatelj vaše dnevne aktivnosti. Recimo,
kada trĉite, vaš dnevni rezultat neće biti vidno bolji, ali ste zato prešli znaĉajno veću razdaljinu.
U Guči trubači, a u Temišvaru peti Egzitov "Revolušn festival"
U Guĉi je veĉeras poĉeo Sabor trubaĉa, u Nišu ĉuveni dţez festival "Nišvil", a u
Temišvaru je otovoren peti "Revolušn festival", jedan od pet Egzitovih festivala. Šta nas oĉekuje
narednih dana, iz Temišvarua izveštava Sonja Mitrović
U Zlakusi počela 24. MeĎunarodna kolonija keramike
U uţiĉkom selu Zlakusa danas je poĉela 24. MeĊunarodna kolonija umetniĉke keramike
na kojoj ove godine 11 umetnika iz osam zemalja stvara skulpture na naĉin kako se to u ovom
157
kraju radi već 400 godina. Kolonija je deo autorskog projekta Keramika Zlakusa akademskog
slikara keramiĉara Sofije Bunardţić. “Specifiĉnost ove nove tehnike u umetniĉkoj keramici,
tehnici Zlakusa i lonĉarsko-grnĉarskog zanata je u materijalu i naĉinu rada. Glina se meša sa
sitno mlevenim mineralom kalcita, zatim se od pripremljene smese rade skulpture, odnosno
umetniĉki predmeti na ruĉnom toĉku zidanjem, graĊenjem. Nakon toga se predmeti suše,
predgrevaju i peku na otvorenom plamenu vatre od visoko kaloriĉnog drveta na oko 600-700
stepeni", objašnjava Bunardţićeva. Taj tehnološki proces izrade keramike, sliĉan onome u
praistoriji, privlaĉi umetnike iz celog sveta na ovu koloniju. "Jako se veselim što ću nauĉiti
tradicionalan naĉin izrade keramike,koji potiĉe još iz neolita. I upravo je fascinantno da se tom
tehnikom i danas moţe raditi. Potrebni su samo materijal, ruke i dobra volja", istiĉe uĉesnica
kolonije iz Zagreba Nadica Ajhorn (Eićhorn).
Domaćinstva u selu Zlakusa već 400 godina odrţavaju ovu tradiciju, a njenom
oţivljavanju umnogome je doprinela kolonija koja traje već 24 godine, uvek u nekom od
zlakuških domaćinstava. "Kolonija doprinosi oĉuvanju tradicije starog zanata u Zlakusi, gde se
ovim poslom bavi sve veći broj majstora lonĉara i grnĉara. TakoĊe, kolonija omogućuje
umetnicima iz celog sveta da na temeljima ove stare proizvodnje stvaraju umetniĉka dela", rekao
je na otvaranju kolonije gradonaĉelnik Uţica Tihomir Petković.
Kolonija umetniĉke keramike traje od 8. do 18. avgusta, a odrţava se pod
pokroviteljstvom Ministarstva kulture, grada Uţica i Stalne radne grupe za ruralni razvoj i GIZ.
Uĉestvuje 11 umetnika iz Italije, Hrvatske, SAD, Belgije, Rusije, Francuske, Australije i Srbije.
Subotica spremna za 18. festival “Interetno”
Subotica se sprema da u avgustu bude domaćin 18. Festivala “Interetno”, na kome će
nastupiti oko 750 ĉlanova folklornih grupa iz MaĊarske,
Malezije, Bolivije, Kolumbije, Rusije i Srbije, a pojedini od
njih gostovaće i u Kiškunhalašu, Srbobranu i Senti. Gradski trg
u Subotici i ovog 22. avgusta postaće „Etnopolis“ u koji će
ljubitelji folklora moći da uĊu sa festivalskim pasošem. Na 18.
Interetno festivalu, koji organizuju grad i MKC „Nepker“ ,
nastupiće 750 plesaĉa iz 23 domaće i sedam inostranih
foklornih grupa koje na sever Baĉke dolaze iz MaĊarske, Malezije, Bolivije, Kolumbije, Rusije i
Srbije.
“Pored glavnog programa, koji podrazumeva plesnu panoramu, biće organizovana
igraonica “Zlatna kapija”. Prateća dešavanja ukljuĉuju vašar starih zanata na kome će
uĉestvovati oko stotinu izlagaĉa. Biće tu i “Gastro selo” i “Vinska ulica”. U okviru glavnom
festivalskog programa, biće prireĊeni koncerti na glavnoj bini “Etnopolisa”, a u MKC “Nekper”
biće Festivalski klub”, najavila je Silvia Rumenjaković, organizatorka Festivala „Interetno“ u
Subotici.
Više od 450 dece pokazaće svoje umeće na smotri maĊarskih deĉjih ansambala iz cele
Vojvodine, a oko 80 muziĉara zabavljaće publiku na svojim koncertima. Na glavnoj bini
„Etnopolisa“, nastupiće Peter Novak sa grupom „Etnofon“ iz MaĊarske i ansambl „Ravnica“, a u
Festivalskom klubu MKC „Nepker“ Regina Zaboš zajedno sa Nevenom Pejĉić kao i Mozeš
Sabadi sa svojim bendom. “Ushićen sam što je naš Festival “Interetno” doţiveo punoletstvo.
Kroz te godine odrastanja, on je postajao sve lepši i bogatiji, a posredstvom uĉesnika iz celog
sveta koji su dolazili na sever Baĉke da predstave svoju kulturu, tradiciju i bogate narodne
158
nošnje, poslali smo poruku svetu da je s pravom moţemo da se pohvalimo da je Subotica uspela
da se upiše na mapu festivalskih gradova Evrope i sveta. Ponosan sam na sve one koji su, tokom
18. godina, radili kako bismo uspeli da dostignemo taj cilj”, kaţe Bela Bodrogi, direktor
Festivala “Ineretno” i glavni sekretar u MKC „Nepker“ iz Subotice.
18. Interetno festival sveĉano će biti otvoren 23. avgusta defileom folklornih grupa koje
će krenuti od Hale sportova, prošetati kroz grad, a zatim se okupiti na glavnoj bini „Etnoplisa“
koja će biti postavljena ispred Gradske kuće u Subotici. Sve do 26. avgusta Subotica će biti grad
narodnih igara, muzike i plesa iz celog sveta, a u okviru Festivala, koji je tokom prethodnih 17.
godina imao više od 250.000 posetilaca, “Etno dani” će biti organizovani i u Kiškunhalašu,
Srbobranu i Senti.
Stefanović sa policijskim patrolama: 227 prekršaja u saobraćaju
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović obišao je noćas patrole saobraćajne
policije i Interventne jedinice 92 koje su bile na redovnim
zadacima kontrole saobraćaja i otkrivanja potencijalnih
kriviĉnih dela, a samo tokom prošle noći policija je otkrila
227 saobraćajnih prekršaja. Policija je zbog voţnje pod
dejstvom alkohola kaznila 56 vozaĉa, a troje je, zbog veće
koliĉine alkohola u krvi, zadrţano u policiji do istreţnjenja,
saopštio je MUP. Pripadnici Interventne jedinice priveli su
jednu osobu nakon što je pretresom kod nje pronaĊen pištolj
sa 15 metaka u okviru. Stefanović je nekoliko punktova u Beogradu na kojima je policija vršila
kontrolu u cilju povećanja bezbednosti graĊana, obišao zajedno sa direktorom policije
Vladimirom Rebićem. Ministar je zahvalio pripadnicima policije koji, kako je rekao, svake noći
izlaze na teren i trude se da Beograd, ali i ostatak Srbije, budu maksimalno bezbedni. “Veĉeras
obilazimo patrole saobraćajne policije i Interventne jedinice 92 koje obavljaju svoje redovne
zadatke i koje proveravaju da li vozaĉi upravljaju pod dejstvom alkohola ili nekih psihoaktivnih
supstanci, kao i da li se u nekim automobilima moţda nalazi oruţje ili eksploziv“ , rekao je
Stefanović. Ministar je naglasio da policija ovakvim preventivnim radom uspeva da smanji broj
kriviĉnih i prekršajnih dela, a ujedno je i apelovao na vozaĉe da ne voze pijani. "Naţalost i
veĉeras sam imao priliku da vidim da jedan deo ljudi vozi pod uticajem alkohola i oni su naravno
sankcionisani. Naţalost, ĉak smo imali i teţe sluĉajeve gde su vozaĉi imali više od 1,5 promila
alkohola u krvi" istakao je Stefanović.
Advokat: Dokazi nisu dovoljni da se sekretarica O. Ivanovića optuţi
Dobrica Lazić, advokat Silvane Arsović, sekretarice ubijenog Olivera Ivanovića, koja je
juĉe kao osumnjiĉena saslušana pred Specijalnim tuţilaštvom u Prištini, izjavio je da mu je iz
tuţilaštva predoĉeno da poseduju dokaze protiv Arsovićeve, ali on tvrdi da ti dokazi nisu
dovoljni da bi se neko optuţio za tako ozbiljno kriviĉno delo. Lazić je za Insajder rekao da je ona
saslušavana istim povodom kao i u novembru prošle godine, kada je privedena
Američke vlasti u sedam fabrika uhapsile 680 neprijavljenih stranaca
159
Ameriĉke vlasti su u sedam fabrika hrane u drţavi Misisipi uhapsile 680 neprijavljenih
radnika-stranaca. Vršilac duţnosti direktora za imigraciju i naplatu carine Metju Olbens rekao je
agenciji AP da je broj uhapšenih tokom te racije moţda i najveći u privredi u poslednjih desetak
godina i najveći do sada u samo jednoj ĉlanici SAD. Vlasti kaţu da je oko 600 agenata opkolilo
fabrike da bi spreĉilo radnike da beţe. Ciljali su na nekoliko kompanija ĉiji su rad pratili. Racije
su izvedene u malim mestima blizu Dţeksona, gde radnu snagu ĉine uglavnom imigranti iz
Srednje Amerike.
Filipini proglasili epidemiju denga groznice,622 osobe umrle
Na Filipinima je proglašena epidemija denga groznice nakon š to su 622 osobe umrle od
te bolesti, preneo je CNN. Od poĉetka godine registrovano je i više od 146.000 obolelih što je za
98 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Ministar zdravlja Fransisko Duke izjavio je da je
proglašavanje epidemije vaţno da bi se ustanovilo gde je pomoć najpotrebnija i kako bi se
omogućilo da lokalne vlasti imaju pristup fondovima.
Petak, 09.avgust 2019.
Za razvoj pametnih gradova 206 miliona dinara
Ministar bez portfelja za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović uruĉio je danas
ugovore predstavnicima osam jedinica lokalnih
samouprava koji su dobili sredstva za realizaciju
projekata u okviru programa za razvoj "pametnih
gradova" u ukupnom iznosu od 206 miliona dinara. Reĉ
je o programu ĉiji je cilj unapreĊenje inovacionih
kapaciteta gradova i opština, a ugovori su u Vladi Srbije
uruĉeni predstavnicima Ĉaĉka, Kraljeva, Gornjeg
Milanovca, Uţica, AranĊelovca, Kikinde, Zajeĉara i
Beograda. "Zadovoljstvo mi je da danas uruĉimo
ugovore graĊanima koji su dobili sredstva za razvoj inovacionih elemenata u svojim gradovima,
za ono što je danas najvaţnije za sve naše graĊane - da ţive u pametnim gradovima", rekao je
Popović.
Naveo je da će se, prema podacima Ujedinjenih nacija, u narednih desetak godina
povećavati broj stanovnika u velikim gradovima i da se oĉekuje da će do 2030. godine ĉak 70
odsto stanovništva na planeti ţiveti u velikim gradovima. "Zato je potrebno da nam gradovi budu
i pametniji i bezbedniji. Da budu ekonomiĉniji, operativni i na svaki mogući naĉin bolji - da
olakšaju ţivot svojim graĊanima i da ţivot u njima bude jeftiniji", istakao je Popović i dodao da
je budućnost Srbije u pametnim i bezbednim gradovima.
Naveo je da je siguran da će projekti koji će se realizovati u lokalnim samoupravama dati
podsticaj mladima da svoje inţenjersko, inovaciono znanje iskoriste kako bi usavršili i modelirali
neke nove procese da njihovi gradovi budu još pametniji, bolji i ekonomiĉniji. "Ovi projekti su
budućnost ne samo za lokalne sredine, već i za celu Srbiju, a ovaj model se koristi u svim
evropskim i svetskim prestonicama", rekao je Popović i dodao da će se sa ovim programom
nastaviti i ubuduće.
160
Istakao je da je veoma vaţno da se pametne metodologije i inovacioni sistemi promovišu
i u ruralnim sredinama i najavio da će od sledeće godine biti pokrenut projekat "smart rural"
(pametna sela) kako bi i onima koji ţive u selima bile dostupne najnovije tehnologije.
AMSS: Od 2020. obavezna kvalifikaciona kartica za vozače
Auto-moto savez Srbije apelovao je na sve profesionalne vozaĉe sa srpskom vozaĉkom
dozvolom da podnesu zahtev za sertifikat i kvalifikacionu
karticu, koje će 2020. godine morati da ima svaki vozaĉ
kome je upravljanje vozilom osnovno zanimanje kada
upravlja vozilom C, C1, D, D1, CE, CE1, DE ili D1E
kategorijom. Kvalifikacionom karticom, koja je
meĊunarodni dokument i u kojoj su podaci dvojeziĉni, na
srpskom i engleskom jeziku, a glasi na ime vozaĉa,
potvrĊuje se poĉetna kvalifikacija za prevoz tereta odnosno prevoz putnika i nema rok vaţenja,
navodi AMSS. Od poĉetka 2019. godine, a na osnovu ovlašćenja Agencije za bezbednost
saobraćaja za poslove podnošenja i obrade zahteva za izdavanje sertifikata i kvalifikacionih
kartica za vozaĉe, u okviru poslova poverenih Zakonom o bezbednosti saobraćaja, AMSS je
zapoĉeo proces sertifikacije profesionalnih vozaĉa u ovlašćenim ekspoziturama na 31. lokaciji na
teritoriji cele zemlje. "Apelujemo da svi profesionalni vozaĉi sa srpskom vozaĉkom dozvolom, u
nekoj od naših ekspozitura na vreme podnesu zahtev za sertifikat i kvalifikacionu karticu. Pod
propisanim navedenim uslovima zahtev mogu predati u AMSS tokom 2019. godine, jer će prema
Pravilniku već u 2020. godini ukoliko ţele da rade kao profesionalni vozaĉi, obavezno morati da
imaju sertifikat i kvalifikacionu karticu", navodi se u saopštenju AMSS-a.
Dodaju da svi vozaĉi koji na dan stupanja na snagu Pravilnika o uslovima i naĉinu
sticanja sertifikata o struĉnoj kompetentnosti i kvalifikacione kartice, kao i u periodu od jedne
godine od dana stupanja, imaju u vozaĉku dozvolu upisanu neku od navedenih kategorija mogu
podneti u AMSS ekspoziturama zahtev za izdavanje sertifikata i kartice, bez pohaĊanja obavezne
obuke i polaganja struĉnog ispita. Uz Zahtev za izdavanje sertifikata i kvalifikacione kartice
potrebno je priloţiti fotokopiju ili ispis liĉne karte vozaĉa, a originalni dokument na uvid, zatim
fotokopiju vozaĉke dozvole vozaĉa, sa originalnim dokumentom na uvid, fotografiju vozaĉa
formata 25x35 mm, ne stariju od 6 meseci i dokaze o izvršenim uplatama.
Celokupan spisak AMSS ovlašćenih ekspozitura sa adresama, kontakt telefonima i
uputstvom za popunjavanje uplatnica i zahteva za izdavanje, moţe se pronaći na sajtu AMSS-a -
www.AMSS.org.rs.
Preventivne mere protiv afričke kuge svinja
Shodno preporukama Evropske komisije, ali i republiĉke Uprave za veterinu, preventivne
mere protiv afriĉke kuge svinja podiţu se na najviši nivo. Na podruĉju juţnobaĉkog okruga
formiran je regionalni centar za prevenciju te zarazne bolesti koja se pojavila u pojedinim
evropskim zemljama, a u Kini gotovo uništila svinjarstvo. Naĉelnik juţnobaĉkog okruga Milan
Novaković za RTV kaţe da je odmah po oglašavanju alarma koji ukazuje na to da postoji
opasnost od širenja virusa afriĉke kuge svinja podrţao formiranje regionalnog centra za
prevenciju te brzo šireće bolesti. https://www.youtube.com/watch?v=r8mjFuNPz6M
161
Prvi Centar za demenciju počinje da se gradi u Vršcu
Prvi Centar za demenciju u Srbiji biće u Vršcu, a njegova izgradnja poĉeće krajem
godine. Objekat će biti u okviru Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Dr Slavoljub
Bakalović", površine 1.000 metara kvadratnih, a kapacitet će biti 30 leţajeva. Centar se gradi
kroz prekograniĉni IPA projekat Evropske unije koji Srbija realizuje s Rumunijom, odnosno
Specijalna bolnice za psihijatrijske bolesti u Vršcu sa Opštom bolnicom u Rešici.
Direktorka Specijalne bolnice Tatjana Voskresenski kaţe za Tanjug da su već dobili
graĊevinsku dozvolu i da je raspisan tender za izvoĊaĉa radova koji traje dva meseca i da
oĉekuje da će graĊevinski radovi poĉeti do kraja godine. "Novi objekat biće u krugu bolnice,
birali smo lokaciju koja je više u zelenilu. Objekat će imati oko 1.000 kvadrata i biće prilagoĊen
za smeštaj i leĉenje 30 paĉijenata obolelih od demencije", naglasila je Voskresenska. Ukupna
vrednost projekta ptrekograniĉne saradnje je 1,1 milion evra, a bolnica u Vršcu dobiće za
izgradnju centra oko 680.000 evra.
Otvoren Nišvil
Spektakularnim zajedniĉkim nastupom pet big bendova sa više od stotinu muziĉara iz
Srbije, Hrvatske, Bugarske i Argentine na dve pozornice u
Nišu je otvoren jubilarni 25. Nišvil dţez festival. Zajedno sa
dţez muziĉarima iz razliĉitih delova sveta pred nekoliko
hiljada istinskih poštovalaca dţeza, sinoć je nastupio ĉuveni
pijanista Lari Vuĉković, ovogodišnji dobitnik nagrade za
ţivotno delo. Publika je uţivala u spektakularnom izvoĊenju
kompozicije "Nišvile jubilations" koju je specijalno za ovu
priliku komponovao slavni trubaĉ Duško Gojković. Pre nastupa pet big bendova Nišvil Grand Pri
nagrada "Šaban Bajramović" uruĉena je slavnom saksofonisti Maseo Parkeru. Kadrovi sa dodele
te nagrade ući će u dokumentarni film o Šabanu Bajramoviću koji reţira Nišlija Ţeljo Mirović.
Četvoro mladih poginulo u sudaru na Ibarskoj magistrali
Ĉetvoro mladih poginulo je noćas u direktnom sudaru "bmw" i "daĉije" na Ibarskoj
magistrali u mestu Ţupanj u opštini Ljig, prenose beogradski mediji. Kako se navodi, pet osoba
je zadobilo povrede i ţivotno su ugroţeni. Saobraćajna nesreća se dogodila sat posle ponoći. U
daĉiji su poginule tri, a u "bmw"-u jedna osoba, prenose mediji.
Uhapšen "krivac" za nesreću
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su N. M. (1992) zbog
postojanja osnova sumnje da je izvršio kriviĉno delo teško delo protiv bezbednosti javnog
saobraćaja. On se sumnjiĉi da je noćas, sat posle ponoći, na Ibarskoj magistrali kod mesta
Ţupanjac, upravljajući vozilom "bmv", izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj su poginule ĉetiri
osobe, dok su ĉetiri osobe zadobile povrede. Osumnjiĉenom je odreĊeno zadrţavanje do 48 sati i
on će, uz kriviĉnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tuţilaštvu u Lazarevcu.
Arsov: Kampanjama o bezbednosti protiv nesreća
162
Naĉelnik Uprave saobraćajne policije MUP-a Srbije Nebojša Arsov izjavio je danas da je
jedan od najvećih uzroka nesreća leti to što je saobraćaja
mnogo veći, a graĊani mobilniji. Arsov je u intervjuu za
RTS naveo da su ostali razlozi umor, brzina, neustupanje
prvenstva prolaza, alkohol... Od ponedeljka će na terotiriji
EU, ali i u Srbiji, biti pojaĉana kontrola brzine kretanja,
najavio je Arsov, podsetivši da, meĊutim, te akcije,
naţalost, daju kratkoroĉne rezultate. On je istakao da
jedini naĉin da se podigne svest o poštovanju saobraćajnih propisa jeste da se vode kampanje o
bezbednosti saobraćaja. "Celo društvo mora da se ukljuĉi i sve društveno odgovorne
organizacije", rekao je Arsov i dodao da su pozvali Agenciju za bezbednost saobraćaja da
medijima dostavi spotove, ali da mediji traţe da se emitovanje spotova naplati. "Pozivam ih
(medije) da ih emituju bez naknade, jer mora da se smanji broj stradalih", istakao je Arsov.
Dodaje da leti za volanom ima i dosta mladih vozaĉa, koji nisu dovoljno iskusni. Zbog
toga je izmenjena odredba i probna vozaĉka vaţiće do 21. godine. "Naţalost, i mladi a i roditelji
nisu svesni. Svaki dan dobijamo puno pisama da deca poloţe ispit pre nego što se uvede novi
sistem", naveo je Arsov i dodao da ni roditelji ni deca ne shvataju koliko je vaţna probna
dozvola.
Ovog leta, samo u julu, u saobraćajnim nesrećama na putevima u Srbiji poginule su 63
osobe. Ionako crnu statistiku dodatno je pogoršao današnji dan - samo na Ibarskoj magistrali u
dva udesa petoro poginulih. Kod skretanja za BogovaĊu na Ibarskoj magistrali, poginulo je
ĉetvoro mladih u direktnom sudaru BMV-a i "daĉije". Rano jutros, takoĊe, na Ibarskoj desila se
još jedna nesreća u kojoj je poginula jedna osoba.
Hiljadu osuĎenika čeka nanogice
Zbog nedostatka elektronskih ureĊaja u Srbiji, trenutno oko 1.000 osuĊenika kojima je
izreĉena kazna kućnog zatvora, ĉeka na izdrţavanje kazne, piše današnja "Politika". Najviše ih je
u Beogradu, s obzirom na to da se, kako navode u Upravi za izvršenje kriviĉnih sankcija
Ministarstva pravde, u glavnom gradu poĉini najveći broj kriviĉnih dela. Nedostatak nanogica,
kako se moţe zakljuĉiti iz odgovora koji su "Politici" dostavljenih iz Uprave, nije jedini zbog
ĉega se kasni sa izvršenjem sudskih presuda. "Situacija je delimiĉno takva i zbog manjka
zaposlenih. MeĊutim, to se rešava tako što se na poslovima poverenika koji obavljaju izvršenje
sankcija, delimiĉno angaţuju i zaposleni iz Sluţbe za tretman zavoda, koji su prethodno prošli
obuku", kaţu u Upravi za izvršenje kriviĉnih sankcija.
Imajući u vidu ova dva razloga, kako dodaju, prilikom donošenja odluke o izvršenju,
odreĊuje se prioritet prema kriterijumima poput rizika od zastarevanja kazne, opasnosti
izvršenog kriviĉnog dela po zajednicu ili oštećenog, liĉnost osuĊenog, teţinu kriviĉnog dela. U
Upravi kaţu i da je Vlada Srbije, imajući u vidu znaĉaj alternativnih sankcija za društvenu
zajednicu i rešavanje veće efikasnosti u izvršenju ove vrste kazni, opredelila sredstva za nabavku
još 1.000 nanogica do kraja godine.
Subota,10.avgust 2019.
163
Protest "1 od 5 miliona": BeograĎani ukoreni - dolaze u malom broju
U Beogradu se veĉeras odrţava 36. protest "1 od 5 miliona", sa koga je poruĉeno da vlast
treba spreĉiti da otima nacionalna dobra, reke, šume, parkove.
Desimir Stojanov iz sela Rakita kod Babušnice, koji vodi akciju
protiv izgradnje mini hidroelektrane u tom mestu, ukorio je
BeograĊane što nisu došli u većem broju na protest, jer ovo što
vlast radi "ne liĉi na drţavu". "Osilili su se, narodu otimaju reke,
to ni Turci nisu radili", kazao je Stojanov. Aktivistkinja pokreta za
odbranu Košutnjaka Gorana Ilić istakla je da je gradilište u tom beogradskom parku i šumi bez
dokumentacije, ali nadleţni ne reaguuju, a izostala je i javna rasprava o tome da se park pretvori
u graĊevinsko zemljište. Glumac Branislav Leĉić, formalni domaćin protesta "1 od 5 miliona",
poruĉio je vlasti da se nacionalna dobra ne mogu uzurpirati i da će protesti trajati "sve dok se ne
uspostavi sistem koji će raditi za graĊane".
Ispred Predsedništva organizator protesta završio u Urgentnom
Tokom protesta "1 od 5 miliona" u Beogradu desio se incident, kada je troĉlana
delegacija pokušala da ukloni ogradu ispred Predsedništva Srbije kako bi ostavila spisak zahteva.
Tada je došlo do guranja s mnogobrojnim obezbeĊenjem u civilu, koje je spreĉavalo uklanjanje
ograde, a jedan od organizatora protesta završio je u Urgentnom centru. Jedan od organizatora
protesta SrĊan Marković rekao je da je sa obezbeĊenjem postojao dogovor da se delegaciji
protesta dozvoli da ostavi spisak zahteva za fer izbore. MeĊutim, pošto im je to onemogućeno,
uĉesnici protesta probali su da uklone ogradu koja okruţuje zgradu Predsedništva. Tada je
utrĉalo brojno obezbeĊenje u civilu i došlo je do meĊusobnog guranja. Marković je u jednom
trenutku uspeo da preskoĉi ogradu i sa spiskom zahteva u rukama probao da dotrĉi do ulaza u
zgradu, ali ga je više pripadnika obezbeĊenja uhvatilo i uz primenu fiziĉke sile, on je vraćen sa
druge strane ograde. Delegaciji protesta je ubrzo posle toga dozvoljeno da doĊe do zgrade
Predsedništva i tu ostavi spisak zahteva. Pre incidenta ispred zgrade Predsedništva, aktivisti
pokreta "1 od 5 miliona" podelili su demonstrantima toalet papir koji je zatim baĉen na zgradu
Predsedništva. "Ovako ćemo obrisati sve tvoje laţi i manipualcije Vuĉiću. Umesto da budeš
predsednik svih graĊana ti ih deliš", rekao je jedan od organizatora protesta SrĊan Marković. Na
kraju protesta on je zahvalio svim uĉesnicima na hrabrosti i pozvao graĊane bez obzira da li su
leva ili desna politiĉka opcija da se zajedno izbore. "Nećemo beţati, idemo do kraja", poruĉio je
Marković ponovivši da 1. septembra sledi bojkot izbora ako se ne ispune uslovi za fer izbore.
UG: Zaustaviti projekte koje smatramo štetnim
Nekoliko neformalnih udruţenja graĊana i incijativa
objavilo je danas zahtev da se obustave "svi problamtiĉni i
nezakoniti projekti" koji su već zapoĉetiu Beogradu, saopštilo
je neformalno udruţenje graĊana "Pešaci nisu maratonci".
Kao takvi navedeni su izgradnja ţiĉare na Kalemegdanu,
rekonstrukcija Gardoša u Zemunu, seĉa drveća na
Košutnjaku, izgradnja spalionice smeća na deponiji "Vinĉa",
164
zaustavljanje najavljenih projekata ureĊenja Savskog trga i Trga Nikole Pašića, kao i najavljeno
uklanjanje Starog Ţelezniĉkog mosta na Savi. "Zašto bi preskupo poploĉavanje granitom bilo od
veće vaţnosti i prioriteta od izgradnje kanalizacije u Borĉi, obaloutvrde za poplave ili otvaranja
novih vrtića ili podizanja plata zdravstvenim i prosvetnim radnicima", upitala su udruţenja
graĊana.
Zahtevaju transparento donošenje odluka i javni pristup predloţenim planovima, uĉešće
graĊana u javnim raspravama i odluĉivanju, poštovanje i sprovoĊenje zakona, kako je ocenjeno,
pre svega od strane institucija koje bi trebalo zakon i da štite. Na današnjem sastanku
neformalnih inicijativa i udruţenja graĊana u Kući ljudskih prava i demokratije u Beogradu
uĉestvovali su "Pešaci nisu maratonci", "Ne dam kej", "Saĉuvajmo Cetinjsku i Zetsku",
"BeograĊani protiv noćne buke", "Saĉuvajmo naš parkić" (Poţeška), "Saĉuvajmo Gardoš i
Zemun", "Stop uništavanju Košutnjaka" i druge inicijative.
Vreme je za kupovinu ogreva, moţe i na rate
Za sva domaćinstva koja se greju na ĉvrsto gorivo, poslednji je trenutak za nabavku
ogreva, jer je kvalitet trenutno najbolji, a do poĉetka grejne sezone oĉekuju se poskupljenja.
https://www.youtube.com/watch?v=W32AIPd8wfw
Novom Sadu nedostaju taksi vozila za prevoz osoba sa invaliditetom
Novi Sad još uvek nije meĊu gradovima, koji imaju obezbeĊena taksi vozila sa rampom
za prevoz osoba sa invaliditetom. Korisnici kolica se i dalje oslanjaju na sopstveni prevoz i dobru
volju taksi vozaĉa. U Novom Sadu i dalje ne postoji nijedno taksi vozilo sa rampom koje je
prilagoĊeno za prevoz osoba sa invaliditetom. Ovaj problem traje već godinama i spreĉava
korisnike kolica da nesmetano obavljaju svakodnevne aktivnosti. Iako se taksisti trude da izaĊu u
susret korisnicima kolica koliko je to moguće, nekada je to jednostavno nedovoljno. Vrbas, iako
deset puta manji od Novog Sada, ima obezbeĊeno specijalizovano taksi vozilo sa rampom, a u
pojedinim zemljama u okruţenju, lokalne samouprave subvencionišu taksi udruţenja u nabavci
takvih vozila. https://www.youtube.com/watch?v=S42Xkfztzr8
Koliko brinemo o zaštiti ţivotne sredine
Plastika predstavlja jedan od velikih ekoloških problema sa kojima se suoĉava naša
planeta. Posledice koje nastaju u prirodi, usled bacanja plastike, sve su veće, a korišćenje plastike
se ne smanjuje. Naša okolina prepuna je plastike koju ĉesto moţemo videti i van kontejnera.
Nerazvijena svest o odvajanju otpada i svakodnevna upotreba plastiĉnih proizvoda ĉine našu
okolinu zagaĊenom i nezdravom za ţivot. "Ono što prvo moramo da istaknemo je da se plastika
koristi upravo zbog toga što ima dobre osobine, jeftin je materijal koji moţe da zameni dosta
drugih materijala i do sada, u poslednjih desetak godina je u stvari tek shvaćeno koliki je
problem sa plastikom u ţivotnoj sredini. I to pre svega zbog nepravilnog odlaganja otpada, gde
onda ona završava svuda, znaĉi u svim eko sistemima", rekla je Aleksandra Tubić a PMF-a.
Ukoliko je izloţena suncu, plastika se vremenom raspada na sitne ĉestice koje se do kraja
ne mogu razloţiti. Takav vid plastike ţivotinje ĉesto zamene za hranu, pa je mogućnost da će
plastika ući u ljudsku ishranu velika. Naplaćivanje plastiĉnih kesa samo je jedan od koraka ka
165
smanjenju upotrebe plastike. I mi moţemo da doprinesemo tome tako što, pre svega, nećemo
bacati plastiku u prirodu, nego u kontejnere.
Od nedelje do srede Mitrovica svetska prestonica folklora
MeĊunarodni festival folklora "Srem folk fest", 16, po redu,biće odrţan u Sremskoj
Mitrovici od 11. do 14. avgusta i biće najveći do sada jer će na
njemu uĉestvovati 20 ansambala iz 16 drţava sa preko 700
uĉesnika. Direktor festivala Petar Samardţić kaţe da je sve
spremno za poĉetak festivala. "Ĉast je i zadovoljstvo ugostiti
ljude iz celog sveta koji prelaze hiljade kilometara da bi došli u
Sremsku Mitrovicu i prikazali svoje folklorno blago na našem
Ţitnom trgu. Pre 16 godina niko nije ni sanjao da će "Srem folk
fest" postati jedan od simbola Sremske Mitrovice, jedan od
brendova našeg grada koji iz godine u godinu okuplja na stotine uĉesnika i hiljade posetilaca. Mi
se trudimo da svaki naredni festival bude bolji od prethodnog, da uĉesnici budu što raznovrsniji,
a tako će biti i ovog leta kada će 16 zemalja predstaviti svoje folklorno stvaralaštvo, tradiciju,
kulturu, narodne pesme, igre, muziku, obiĉaje, a imaće i priliku da se upoznaju sa našim gradom
i našom zemljom", kaţe veli Samardţić. Program će biti bogat i raznovrstan, a organizatori su se
dobro pripremili pa veliki spektakl muzike moţe da poĉne
Umetniĉki direktor festivala i predsednik CIOFF sekcije Srbije Dragan ĐorĊević kaţe da
će tokom ĉetiri dana pred Mitrovĉanima zaigrati 700 folkloraša jer je uspostavljena dobra
saradnja sa sliĉnim festivalima u Obrenovcu i Beĉeju
Nova sezona krivolova prepelica u okolini Sremske Mitrovice
Društvo za zaštitu i prouĉavanje ptica Srbije saopštilo je danas da je njihov Tim za borbu
protiv krivolova u toku noći 9. na 10. avgust 2019. otkrio tri sluĉaja nezakonitog lova prepelica u
okolini Sremske Mitrovice. Nelegalan lov je obavljen uz korišćenje elektronskih vabilica za
prepelice, koje su zakonom zabranjene i okarakterisane kao sredstvo za masovno uništavanje
divljaĉi. Uz asistenciju policije Policijske uprave u Sremskoj Mitrovici na jednoj od tri lokacije,
u ataru sela Veliki Radinci, u vršenju nezakonitog lova pronaĊen je izvesni M. K. iz Sremske
Mitrovice. Policijska patrola kod osumnjiĉenog pronašla je 3 krivolovljene prepelice, izvršila
uviĊaj i zaplenila elektronsku vabilicu. Pored toga što je osumnjiĉeni koristio za lov
nedozvoljena sredstva, on je u vršenju dela zateĉen sam, ĉime je naĉinio još jedan prekršaj jer je
lov sitne divljaĉi, u koje se ubraja i prepelica, dozvoljeno vršiti jedino u grupi lovaca koja ima
najmanje tri ĉlana. Izjave i dokazi sa uviĊaja prosleĊeni su deţurnom javnom tuţiocu koji će
dalje odluĉivati u ovom sluĉaju.
Ornitolozi Društva za zaštitu i prouĉavanje ptica Srbije ogorĉeni su jer nadleţna
šumarsko-lovna inspekcija godinama ne vrši kontrole korisnika lovišta i pored saznanja da je
krivolov prepelica široko rasprostranjen. Ovi novi otkriveni sluĉajevi potvrdili su ranija saznanja
da se prepelice masovno krivolove, a da je usled toga njima brojnost znaĉajno opala i da bi trajna
zabrana lova na ovu vrstu ptice selice bila jedino rešenje.
Jedan muškarac ubijen, a drugi teško ranjen u pucnjavi kod Sjenice
166
Policija traga za dvadesetosmogodišnjakom iz Sjenice ĉiji su inicijali D.P. zbog sumnje
da je ubio Asmira M. (28), a njegovog brata Almira (30) teško ranio. Zloĉin se desio u selu
Gornja Vapa na Pešteru, nešto pre 14.00 ĉasova, ispred porodiĉne kuće dva brata. "Nakon kratke
rasprave i svaĊe D.P. je izvadio pištolj i zapucao u pravcu braće. Asmira je usmrtio na licu
mesta, dok je Almira teško povredio, nakon ĉega je pobegao", rekao je "Blicu" izvor iz istrage.
PovreĊenom je pomoć ukazana u sjeniĉkom Domu zdravlja, a potom je prebaĉen u Opštu
bolnicu u Novom Pazaru, odakle je hitno transportovan u Kliniĉki centar u Kragujevcu.
Motiv još nije poznat.
Linta: Na Murteru ostećeno šest srpskih vozila
Predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta saopštio
je da je krajem jula u kampu Jezera-Lovišća na ostrvu Murteru u Hrvatskoj oštećeno šest vozila
sa srpskim tablicama. "Navedena vozila su izgrebana u jednom danu što pokazuje da je postojala
smišljena namera", naveo je Linta u saopštenju i najoštrije osudio takvo vandalsko ponašanje. On
ocenjuje i da je u pitanju jedan u nizu organizovanih napada proustaške grupe koja ima zadatak
da oštećuje srpska vozila, širi strah i uzmenirenost i ugroţava bezbednost graĊana srpske
nacionalnosti, a kako bi se poslala poruka da Srbi nisu dobrodošli u Hrvatskoj. Linta navodi i da
je prema nezvaniĉnim informacijama krajem jula na podruĉju od Šibenika do Zadra oštećeno
oko 100 srpskih vozila. On ukazuje i da hrvatska policija ni ranije, a ni sada nije pronašla
organizatore i poĉinioce vanadalskog ponašanja. "To znaĉi da Hrvatska još dugo vremena neće
biti moderna i tolerantna evropska drţava", zakljuĉio je Linta, saopštio je Savez Srba iz regiona.
Nedelja,11.avgust 2019.
Srbiji nedostaju vozači, inţenjeri, programeri, treneri…
Srbija se suoĉava sa deficitom radne snage u svim sektorima, pa ovdašnjim poslodavcima
nedostaju kadrovi od vozaĉa, preko personalnih sportskih trenera
do inţenjera, rekla je predstavnica Unije poslodavaca Srbije
Ljiljana Pavlović FoNetu. Ona upozorava da istraţivanja i
razgovori sa poslodavcima u protekle tri godine ukazuju na to da
u Srbiji ne postoji privredni sektor bez deficita kadrova. Prema
njenim reĉima, ne radi se samo o deficitu na trţištu rada, već o
nedostatku struĉnog kadra. "Izlaze nam generacije koje tokom formalnog obrazovanja nisu stekle
sva potrebna znanja koja su neophodna za obavljanje nekih poslova u privredi", navodi Pavlović
i dodaje da više nije reĉ samo o zanatima za ĉije školovanje ne postoji interesovanje mladih, već
i o inţenjerskim pozicijama. "Postoji nesklad izmeĊu onoga što privredi treba i onoga što
formalno obrazovanje proizvodi", ocenila je Pavlović i navodi ĉitav spisak zanimanja i radnih
mesta koja poslodavci teško popunjavaju. "U saobraćaju nam nedostaju vozaĉi, oni su otišli
trbuhom za kruhom u inostranstvo gde im je ponuĊena mnogo veća zarada nego što naši
poslodavci mogu da ponude u Srbiji. U graĊevinskoj industriji nam nedostaju inţenjeri, u
informacionoj tehnologiji nam nedostaju programeri i dizajneri", navodi Pavlović.
Deficit nije poštedeo ni sektor sporta i rekreacije. "Razgovaramo sa poslodavcima koji su
u potrazi za personalnim trenerima. Nama su svi personalni treneri u Dubaiju, tamo zaraĊuju
167
mnogo veći novac nego što mogu da zarade ovde", objašnjava Pavlović. Ona, ipak, istiĉe da
ovakvu vrstu radne migracije nije moguće spreĉiti i zabraniti, pa je mlade ljude, ţeljne iskustva i
znanja, potrebno pustiti da ih steknu, ali im nakon toga treba omogućiti uslove da se vrate, naĊu
adekvatan posao i grade srpsku, a ne neku tuĊu ekonomiju. "To nije pitanje jedne institucije i
ministarstva, nego svih institucija i svih politika koje kreiramo u Srbiji.", poruĉila je Pavlović.
“Ko pola godine ne uplati doprinose, ostaje bez staţa”
Oni koji sami sebi uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje ostaće bez
upisanog staţa ako šest meseci od dospelosti rešenja ne uplate doprinose, glasi ĉlan 15 Zakona o
PIO, što do nedavne izmene ovog zakona nije bio sluĉaj. Politika piše da prema novim
izmenama zakona, više nije moguće naknadno uplatiti doprinose, preneo je B92. Ukoliko je
prošlo pola godine od poslednje uplate, onaj ko sebi uplaćuje staţ ne moţe da nastavi s
uplaćivanjem. Fond će svim samostalcima utvrditi prestanak osiguranja sa poslednjim danom do
kog su uplaćeni doprinosi. Kako se ne bi dogodilo da samostalci budu iznenaĊeni, iz fonda šalju
rešenja svima koji nisu u datom roku izmirili obaveze, da bi ih obavestili kako je došlo do
prestanka osiguranja.
Rešenje za osiguranika znaĉi prestanak obaveze uplate doprinosa, kao i obraĉune kamata
za dospele, a neplaćene doprinose. Praktiĉno, ova rešenja osiguranike oslobaĊaju duga. Iz Fonda
PIO poruĉuju da ukoliko neko sebi nije blagovremeno uplaćivao doprinose i zna da je od
poslednjeg plaćanja proteklo više od pola godine, ne treba da uplaćuje novac jer ta uplata neće
biti prihvaćena. Inaĉe, doprinosi onima koji ih sami uplaćuju prvi put na naplatu dospevaju po
donošenju rešenja i njegovom izvršenju i to u roku od 15 dana. Kasnije, doprinosi na naplatu
stiţu 15. u mesecu za prethodni mesec.
Na Bačkom Bregu se čeka dva sata, na Horgošu desetak minuta
U Srbiji će saobraćaj danas biti umerenijeg intenziteta, ali i dalje se oĉekuje veći broj
vozila na autoputevima i glavnim putnim pravcima, što će trajati do kasno veĉeras, saopštava
AMSS. Veći broj vozila oĉekuje se u kasnijim popodnevnim satima na putevima koji vode sa
jezera, reka, izletišta, banja ili vikend naselja, a iz AMSS zbog veoma toplog vremena
preporuĉuju ĉešće i duţe pauze u voţnji, posebno u najtoplijem delu dana. Prema poslednjim
informacijama Puteva Srbije nema zadrţavanja na naplatnim stanicama. Najduţe zadrţavanje je
na graniĉnom prelazu Baĉki Breg, gde se na izlazu iz zemlje ĉeka dva sata. Na Horgošu se na
izlazu i ulazu u zemlju ĉeka deset minuta, na Kelebiji na izlazu 50 minuta, a na Gostunu na ulazu
u zemlju pola sata, a na izlazu 80 minuta. Nema duţih zadrţavanja na teretnim terminalima
graniĉnih prelaza.
Zakon o klimatskim promenama do kraja godine
Šteta od klimatskih promena u Srbiji meri se milijardama evra, a posledice su trenutno
najvidljivije u poljoprivredi i elektroprivredi, kaţe ministar zaštite ţivotne sredine Goran Trivan i
najavljuje da će do kraja godine biti usvojen Zakon o klimatskim promenama koji bi trebalo da
doprinese uspostavljanju sistema za ublaţavanje tih promena i prilagoĊavanje na izmenjene
klimatske uslove. Trivan je za Tanjug rekao da su u našoj zemlji procene štete od klimatskih
promena, sa kojima se suoĉava cela planeta, bazirane na posledicama poplava i suša u poslednjih
168
nekoliko godina koje su se, kaţe, odrazile na poljoprivredu, elektroprivredu i druge oblasti. Istiĉe
da je reĉ o kompleksnom i krovnom zakonskom aktu koji zahteva usaglašavanje svih resora u
vladi, a pre svega energetike i infrastrukture. "Ne ţelimo da donosimo zakone koji su
neprimenjivi, zato su ti 'pregovori' duţe trajali, ali rešili smo sve zajedniĉke dileme i zakon bi
trebalo da bude usvojen do kraja godine", najavljuje Trivan i dodaje da će klimatske promene
biti tema konferencije UN u Njujorku 23. septembra, na kojoj će on predstavljati Srbiju. Ministar
smatra znaĉajnim to što se generalni sekretar UN Antonio Gutereš i nova predsednica Evropske
komisije Ursula fon der Lajen zalaţu za zaštitu ţivotne sredine. "To znaĉi da će u oĉuvanju i
zaštiti ţivotne sredine naša zemlja dobiti još veću podršku EU, koja prednjaĉi u standardima i
metodologijama u toj oblasti", zakljuĉio je Trivan.
Elvis Bajramović Prva truba Guče
Za prvu trubu 59. Saboru trubaĉa u Guĉi proglašen je sinoć Elvis Bajramović iz Bojnika.
Zlatnu trubu koju dodeljuje ţiri publike osvojio je Siniša Stanković iz Zaguţanja, dok su za
najbolji orkestar proglašeni Timoĉki Veseljaci koji su osvojili nagradu "od zlata jabuka", za
najizvornije muziciranje. "Sanjao sam ovaj dan, moje srce je puno, nemam reĉi da opišem ovu
radost. Ova magija koju ima samo Guĉa je nešto posebno. Mnogo smo radili, veţbali i verovali u
pobedu", izjavio je Elvis Bajramović, prenosi Glas zapadne Srbije.
Odrţan festival "I love Senta"
Sedmi festival " I love Senta" odrţan je u petak i subotu. Organizovali su ga lokalna
samouprave i opštinska turistiĉka organizacija. Domaćini
su se i ovoga puta potrudili da obezbede bogat sadrţaj
namenjen svim generacijama. Razliĉiti muziĉki ţanrovi,
radionice i koncerti za decu, šarene tezge sa
rukotvorinama brojnih izlagaĉa, degustacija piva i vina
lokalnih proizvoĊaĉa. Sve to obeleţilo je dva festivalska
dana u Senti. "Pokušavamo imidţ grada da povećamo,
znaĉi da ako ljudi doĊu ovde budu dobro raspoloţeni i da mogu dobro da se provedu. Dobra
muzika, dobro piće, dobro raspoloţenje, dobar ambijent, sve ćemo uraditi da Senćani i turisti iz
drugih gradova, cele Srbije i okoline doĊu ovde da se malo provedu", kaţe Andraš Košicki, ĉlan
Opštinskog veća zaduţen za turizam.
Festival tek je završen, a organizatori najavljuju niz novih manifestacija. Jedna od njih je
Dan grada. On se obeleţava 11. septembra u spomen na Senćansku bitku koja je promenila tok
istorije u ovom delu Evrope.
U sudaru kod Ţabljaka povreĎeno četvoro srpskih drţavljana
Ĉetiri drţavljanina Srbije i drţavljanka Crne Gore povreĊeni su danas u udesu na
magistralnom putu Ţabljak - Šavnik. Nesreća se dogodila na magistralnom putu u blizini
restorana "Izvor". Do udesa je došlo prilikom ĉeonog sudara "fijata" u kojem se nalazila
crnogorska drţavljanka. Njen identitet, kao ni identitet drţavljana Srbije koji su se nalazili u
"opelu" valjevskih registarskih oznaka, nije saopšten, prenele su Vijesti. Svi su transportovani u
ţabljaĉku zdravstvenu ustanovu, a potom u pljevaljsku bolnicu. Nakon udesa vozilo nikšićke
169
reigistracije ostalo je na magistrali sa potpuno havarisanim prednjim dijelom dok su se motor i
drugi delovi od siline udara našli van kolovoza. Vozilo valjevskih registarskih oznaka nakon
sudara sletelo je sa kolovoza i na krovu završilo u kanalu pored puta. Zbog uviĊaja koji je u toku
saobraćaj je u prekidu, a iz oba pravca formirale su se duge kolone vozila.
Mladić teško povreĎen od strujnog udara dok se peo na vagon
Sedamnaestogodišnji mladić teško je povreĊen od strujnog udara iz kontaktne mreţe na
ţelezniĉkoj stanici u Sremskoj Mitrovici, kada je pokušao da se popne na teretni vagon, saopštile
su Infrastrukture ţeleznice Srbije. Nesreća se dogodila sinoć oko 23 sata, na sedmom staniĉnom
koloseku. Hitna pomoć je sa mesta nesreće prevezla povreĊenog mladića u bolnicu u Sremskoj
Mitrovici, odakle je tokom noći zbog teških opekotina na dalje leĉenje prebaĉen u Novi Sad.
Teretni vagon na koji je mladić pokušao da se popne bio je u sastavu ţelezniĉke kompozicije
koja je ĉekala na transport ţita. Navodeći da ţale zbog nesreće, iz Infrastruktura ţeleznice Srbije
apeluju na graĊane da poštuju upozorenja i da se ne penju na vagone, budući da kroz ţelezniĉku
kontaktnu mreţu prolazi struja napona od 25 hiljada volti.
Rebić: Alkohol najčešći uzrok saobraćajnih nesreća, od početka godine
680.000 prekršajnih kazni
Direktor policije Vladimir Rebić izjavio je danas da je od poĉetka leta u udesima na
putevima Srbije stradalo oko 120 osoba a da je od poĉetka godine, saobraćajna policija napisala
680.000 prekršajnih kazni, od kojih blizu 200.000 zbog prekoraĉenja brzine. Rebić je za RTS
rekao da je alkohol jedan od najvećih uzroĉnika saobraćajnih nesreća. Kaţe da policija pojaĉava
kontrolu alko-testovima i da bi neslavnu statistiku trebalo da popravi otvaranje puta Obrenovac-
Ĉaĉak. On istiĉe da posebno zabrinjava to što je samo za jedan dan izgubljeno pet ţivota, kao
što se juĉe desilo na Ibarskoj magistrali. “Statistika kaţe da u letnjim mesecima deset godina
unazad proseĉno gine izmeĊu 170 i 260 ljudi”, rekao je Rebić gostujući u Jutarnjem dnevniku
RTS-a. Prema njegovim reĉima, najtragiĉnija godina bila je 2012. kada je stradalo 265, dok je
2014. poginulo 140 ljudi.
Da bi se voţnji u alkoholisanom stanju stalo na kraj, preduzet je niz zakonskih rešenja,
tvrdi Rebić. “Gotovo da zakon ne moţe biti rigorozniji zato što smo mi vezani za Zakon o
prekršajima. Po tom zakonu maksimala kazna zatvora je 60 dana. Mi smo za nasilniĉku voţnju
propisali kaznu od 30 do 60 dana i ona podrazumeva i upravljanje pod alkoholom od više od dva
promila, plus novaĉna kazna od 120 do 140 hiljada dinara”, kaţe Rebić. I pore svega toga,
policija svakog meseca otkrije najmanje 150 vozaĉa koji sebi dozvoljavaju da upravaju vozilom
u takvom stanju, prenosi N1.
U sudaru tri vozila jedna osoba poginula, troje povreĎeno
Jedna osoba je poginula, a tri su povreĊene u saobraćajnoj nesreći u mestu Majdan kod
Gornjeg Milanovca, javlja RTS. Nesreća kod Gornjeg Milanovca dogodila se jutros u 4.30. U
udesu su uĉestvovala tri vozila. PovreĊeni su prevezeni u Opštu bolnicu u Gornjem Milanovcu i
nalaze se na odeljenju hirurgije.
Organizatori protesta o sinoćnjem incidentu
170
Jedan od organizatora protesta "1 od 5 miliona" SrĊan Marković obratio se danas
javnosti, sa tvrdnjom da su uĉesnici napadnuti tokom sinoćnjeg
protesta od strane obezbeĊenja predsednika Srbije ispred zgrade
Predsedništva, a pres konferenciju je obeleţio verbalni sukob sa
izveštaĉem TV Pink. Marković je novinarima pokazao modrice
i ogrebotine za koje tvrdi da su posledica napada pripadnika
obezbeĊenja predsednika Srbije, a on je, inaĉe, sinoć tokom
pokušaja uĉesnika protesta da probiju zaštitnu ogradu ispred
zgrade, preskoĉio ogradu i potrĉao ka zgradi, što mu
obezbeĊenje nije dozvolilo. Marković tvrdi da je sa policijom i obezbeĊenjem iz Predsedništva
bilo dogovoreno da priĊu stepenicama zgrade i predaju zahteve, ali da su, kako kaţe, oni taj
dogovor prekršili.
Na pitanje novinarke TV Pink Gordane Uzelac kako da im se veruje, s obzirom da su
sinoć pozvali na nasilno upadanje u zgradu Predsedništva, što je, kako je rekla, preneo i TV N1,
Marković joj je rekao: "Nemojte da botujete". Uzelac je insistirala da joj odgovori na pitanje i da
je ne vreĊa, a tada se u razgovor umešao i lider PSG Sergej Trifunović i pitao je "ĉemu ona
sluţi". Ona je odgovorila da je novinar, na šta je Trifunović, koji je sve vreme telefonom snimao
konferenciju, uzvratio reĉima: "Ako si ti novinar, ja sam radnik 'Gradske ĉistoće'". Novinarki TV
Pinka su i ostali ĉlanovi udruţenja "1 od 5 miliona" dobacivali da je bot i da nije novinar, a jedan
od njih joj je rekao da se suzdrţava da je ne udari pesnicom. Posle verbalnog sukoba, Marković
je rekao da je konferencija završena.
Tokom pres konferencije, organizatori protesta su pozvali opoziciju da prekine razgovore
sa predstavnicima vlasti i da, kako kaţu, ne budu sauĉesnici Vuĉićeve vlasti. Marković je rekao
da sinoć ispred Predsedništva najverovatnije nisu bili samo pripadnici Kobri, već i neko drugo
obezbeĊenje, te zatraţili od VBA da saopšti ko je sinoć bio deţurni starešina u Vuĉićevom
obezbeĊenju i ko je, kako tvrde, naredio prebijanje uĉesnika protesta.
Novi Kneţevac: Ubio oca, pa sebe
Sumnja se da je muškarac D. T. (47) u Novom Kneţevcu noţem ubio svog oca (67), a
potom izvršio samoubistvo. Porodiĉna tragedija dogodila se u njihovoj kući u mestu Novi
Kneţevac, na samoj granici sa MaĊarskom. Prema nezvaniĉnim saznanjima, komšije su pozvale
policiju jer duţe vreme nisu viĊale sina i oca, navodi "Blic".
Autobus pun srpskih turista potpuno izgoreo u Grčkoj
Kod Leptokarije u Grĉkoj noćas je oko jedan sat posle ponoći došlo do nesreće u kojoj je
potpuno izgoreo autobus koji je vraćao turiste sa letovanja na ostrvu Egina. U autobusu je bilo 47
putnika i niko nije povreĊen zahvaljujući pribranom vozaĉu i njegovoj brzo reakciji. Kako je
navedeno na Fejsbuk grupi "Grĉka ostrva", do incidenta je došlo dok su bili sat i po udaljeni od
grĉke granice, kada je autobus pri brzini od 90-95 km na sat prešao preko ţiĉanog dušeka za
krevet koji je nekom ispao na putu i pritom se zaglavio izmeĊu toĉkova autobusa. Federi iz
dušeka su napravili varnice na pokidanim instalacijama i autobus se velikom brzinom zapalio.
Brazil: Pljačkaši upali u noćni klub, ubili petoro, ranili četvoro
171
Pet osoba je ubijeno, a ĉetiri su teško povreĊene u pucnjavi u jednom noćnom klubu na
jugu Brazila, javili su danas lokalni mediji. Do pucnjave je došlo kada je grupa naoruţanih
napadaĉa upala u klub u gradu Mostardas i poĉela da puca na goste i zaposlene, javio je Rojters.
Napadaĉi su nosili kapuljaĉe, a pre nego što su pobegli pokupili su novĉanike i mobilne telefone
ţrtava, prenosi sajt UOL. Policija je saopštila da niko od ţrtava nije imao kriviĉni dosije. U maju
je u baru u gradu Belem na severu Brazila u pucnjavi ubijeno 11 osoba, podsetio je Rojters.
Zbog policijske brutalnosti 50 miliona dolara odštete
Porota na sudu u Klivlendu dodelila je 50 miliona dolara odštete ĉoveku koji je tvrdio da
su ga policajci tukli dok je bio vezan lisicama i da su ga
zakljuĉali u magacin, gde su ga ĉetiri dana drţali bez hrane i
pića i bez toaleta. Porota je 52-godišnjem Arnoldu Bleku, koji
je tuţio Istoĉni Klivlend i policiju, dodelila 20 miliona dolara
za nadoknadu štete i 30 miliona dolara kaznene odštete,
preneo je sinoć AP. Prvobitno je u junu 2016. godine, druga
porota u okrugu Kajahoga dodelila Bleku 22 miliona dolara
posle trodnevnog suĊenja na kojem Istoĉni Klivlend nije imao
branioca. Grad se posle toga ţalio, pa je sluĉaj vraćen Osnovnom sudu okruga Kajahoga na
ponovno suĊenje, na kome je odreĊeno znaĉajno veća odšteta.
AP navodi da nije sigurno da Istoĉni Klivlend moţe da isplati odštetu jer je reĉ o jednom
od najsiromašnijih gradova u Ohaju, koji se godinama bori da odrţi glavne javne ustanove. Blek
je uhapšen u aprilu 2012. godine nakon što je detektiv u Istoĉnom Klivlendu zatraţio od
uniformisanog policajca da zaustavi njegov kamion, jer je sumnjao da se unutra nalazi velika
koliĉina kokaina. Prema navodima iznetim u tuţbi, detektiv Rendi Hiks je poĉeo da udara Bleka
u lice i glavu pošto droga nije pronaĊena, dok je policajac drţao Bleka kako bi Hiks mogao da
nastavi da ga udara. Policajci su zatim zatvorili Bleka u magacin, koji im je sluţio kao pritvorska
ćelija. Portal Klivlend.com je javio da je Hiks svedoĉio i na poslednjem suĊenu i da je
posvedoĉio da je policija u Istoĉnom Klivlendu u to vreme imala "kulturu nasilja", kako bi
naterala osumnjiĉene da govore. Velika porota optuţila je Bleka za posedovanje droge i oruţja i
prikrivanje dokaza. Tuţilaštvo je u julu 2012. godine zatraţilo da sluĉaj bude odbaĉen jer policija
Istoĉnog Klivlenda nije pruţila nikakve dokaze koji bi podrţali optuţbu. Hiks je na kraju bio
primoran da podnese ostavku.
Ponedeljak,12.avgust 2019.
Vlasnica Kanal 9 ponovo štrajkuje glaĎu ispred REM-a
Vlasnica novosadskog Kanal 9 Maja Pavlović, koja je danas poĉela štrajk glaĊu ispred
Regulatornog tela za elektronske medije (REM) zbog nerešavanjem problema njene i drugih
lokalnih televizija, izjavila je da oĉekuje da je primi predsednik Srbije Aleksandar Vuĉić, jer joj
je iz kabineta premijerke Mladen Bašić nagovestio ţelju predsednika da s njom razgovara,
saopštilo je Udruţenje novinara Srbije (UNS). Pavlović je UNS-u rekla da je ranije danas
razgovarala sa Organizacijom proizvoĊaĉa fonograma Srbije (OFPS) i da su joj obećali da protiv
172
Kanala 9 neće pokretati postupke u narednih mesec dana i da ţele da se u tom roku sa njom
sastanu. Ona je istakla da Kanal 9 redovno OFPS-u plaća procenat od prihoda koji je predviĊen
prethodno vaţećom „nespornom“ tarifom, a da je „nova“ tarifa „sporna“, zbog ĉega vodi
postupak pred Vrhovnim kasacionim sudom. Iznos naknade koju elektronski mediji plaćaju
OFPS-u ĉetvorostruko je veći za televizije, u odnosu na radio, a Maja Pavlović je UNS-u rekla
da je utvrdila da su prihodi televizija i radija u Novom Sadu sliĉni i da je neodrţiva ĉetvorostruka
naknada za televizije.
Nedelja pojačane kontrole saobraćaja
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Upravе saobraćajnе policijе, sprovеšćе
pojaĉanu kontrolu brzinе krеtanja vozila u pеriodu od 12. do 18. avgusta 2019. godinе. Ova
mеĊunarodna akcija ćе poĉеti sutra u svih 29 drţava kojе su ĉlanicе organizacijе TISPOL
(Mrеţa saobraćajnih policija Evropе). Pripadnici saobraćajnе policijе ćе angaţovati svе
raspoloţivе urеĊajе za mеrеnjе brzinе, ruĉnе radarе, radarе u sistеmima vidеo-nadzora i
urеĊajima za mеrеnjе brzinе u takozvanim "prеsrеtaĉima", dok ćе na auto-putеvima biti mеrеna i
prosеĉna brzina krеtanja vozila. Brzina krеtanja vozila bićе kontrolisana i u noćnim uslovima.
Policijski sluţbеnici ćе prilikom zaustavljanja svakog vozila kojе prеkoraĉi dozvoljеnu brzinu
krеtanja kontrolisati i korišćеnjе sigurnosnih pojasеva, a svaki kontrolisani vozaĉ bićе
alkotеstiran. Ministarstvo unutrašnjih poslova napominjе da sе u prvih sеdam mеsеci ovе godinе
nеprilagoĊеna brzina javljala kao uticajni faktor u polovini saobraćajnih nеzgoda sa poginulim
licima.
Kako se obaveze i radno vreme prilagoĎavaju vrućinama
Od poĉetka godine bilo je 27 smrtnih povreda na radu, 15 u delatnosti graĊevinarstva.
Marina Furtula iz Uprave za bezbednost na radu rekla je juĉe za RTS da je smernicama
Ministarstva za rad predstavljeno da zaposleni na gradilištima imaju pravo da prave ĉešće pauze
tokom rada, a ne samo 30 minuta za osam sati rada, kada su temperature preko 36 stepeni.
Intenzivno radimo na nacrtu zakona o osiguranju od povreda na radu, istakla je Furtula.
Nedelja iza nas bila je vrela i teška i za one koji nisu morali da rade, koji su vreme
provodili odmarajući se. Mnogo teţe je bilo onima koji su morali na posao. Sliĉni uslovi za rad
biće i narednih nekoliko dana.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Marina Furtula, vršilac duţnosti direktora
Uprave za bezbednost na radu rekla je da je Ministarstvo za rad je 2012. godine pripremilo
smernice za bezbedan i zdrav rad na otvorenom pri visokim temepraturama i tim smernicama je
data preporuka - da kada je temperatura vazduha iznad 36 stepeni, da se obrati dodatna paţnja na
zaposlene kako bi oni bezbedno obavljali svoj posao. "Pripremili smo jedan rezime tih smernica
koje smo prethodnih dana delili zaposlenima na gradilištima kako bi mogli da se upoznaju sa
svojim pravima koja imaju iz bezbednosti i zdravlja na radu ali i iz drugih oblasti", istakla je
Furtula.
U pitanju su dodatna prava koja zaposleni imaju na temperaturama od preko 36 stepeni.
Furtula kaţe da je smernicama predstavljeno da zaposleni imaju pravo da prave ĉešće pauze
tokom rada, ne samo 30 minuta za osam sati rada. "Na svakih pola sata pauza deset do 15 minuta
kako bi se sklonili sa sunca i kako bi mogli da skinu sredstva i opremu za liĉnu zaštitu na radu jer
173
sve graĊevinski radnici su duţni da nose sredstva i opremu za liĉnu zaštitu na radu bez obzira na
to koliko su visoke temperature", rekla je Furtula.
Više se koristi pravo da se prijavi rad na crno
Govoreći o tome koliko poslodavaca je poštovalo ta pravila, Marina Furtula iz Uprave za
bezbednost na radu istiĉe da u ovoj godini nisu imali nijednu prijavu da poslodavci ne poštuju
propise kada su u pitanju visoke temperature. "MeĊutim, više se koristi pravo da se prijavi rad na
crno ili neke druge nepravilnosti iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, nego segment kada su
visoke temperature u pitanju i da nam zaposleni kaţu - poslodavac nije primenio tu meru, nije
obezbedio dovoljnu koliĉinu vode", kaţe Furtula. Podseća da je Ministarstvo prošle godine
otvorilo besplatan telefon i jedna opcija je za rad na crno i sve nepravilnosti iz oblasti
bezbednosti i zdravlja na radu, a druga opcija je otvorena za trudnice, odnosno porodilje.
Prema njenim reĉima, od poĉetka godine bilo je 27 smrtnih povreda na radu, 15 u
delatnosti graĊevinarstva, od tih 15 šest je radilo na crno. U prošloj godini bilo je 53 smrtne
povrede na radu, od ĉega 15 u delatnosti graĊevinarstva. "Uspeli smo da za sedam meseci
dostignemo nivo od prošle godine, kada je u pitanju broj smrtnih povreda na gradilištima i zato
upućujem još jedan apel poslodavcima - primenjujte mere za zaposlene jer vas kasnije mnogo
više košta i povreda tog zaposlenog i njegova smrt nego sama mera bezbednosti na radu",
poruĉila je Furtula.
Obavezno osiguranje od povreda na radu - kroz novi zakon
Ministar rada najavljuje obavezno osiguranje od povreda na radu i do kraja godine
usvajanje tog zakona. "Intenzivno radimo na Nacrtu zakona o osiguranju od povreda na radu
kada će zaposleni konaĉno ostvariti svoja prava kada se desi i teška povreda na radu, ali i
njegova porodica će imati odreĊenu naknadu štete kada se desi smrtna povreda na radu", kaţe
Marina Furtula iz Uprave za bezbednost na radu. Prema njenim reĉima, krajnji cilj zakona treba
da bude smanjenje broja povreda na radu i veća primena postojećih zakona i podzakonskih akata
kada je u pitanju bezbednost i zdravlje na radu, jer poslodavcima će se više isplatiti da primene
meru nego naknadnu odštetu. Ako se dešavaju ĉešće povrede na radu, ako ima veći broj povreda
na radu, moraće da plati veće osiguranje, istiĉe ona. "Primenom zakona dobijaće se naknade u
vrlo kratkom roku i sve što će biti potrebno da zaposleni uradi je da podnese zahtev za naknadu
štete", zakljuĉila je Furtula.
Krofnijada u Martincima
U sremskom selu Martincima, odrţana je šesta Krofnijada. Krofnoijada je manifestacija
ĉiji cilj je oĉuvanje tradicije a ideja o njoj se rodila pre šest godina kada su aktivisti omladinskog
centra organizovali prvi susret mladih i starih u lokalnoj školi. U pripremanju poslastica
uĉestvovalo je 25 ţena a one su za ovu priliku spremile i podelile graĊanima oko 1.500 krofni.
Vukosavljević pisao Vatikanu povodom incidenta na Novom Brdu
Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević danas je u Papskom nuncijatu u
Beogradu apostolskom nunciju Lucijanu Surianu uruĉio pismo za
174
kardinala Đanfranka Ravasija, predsednika Papskog saveta za kulturu, zbog nedavnog incidenta
na Kosovu i Metohiji. U pismu za kardinala, ministar skreće paţnju Svetom Ocu i Drţavnom
sekretarijatu Svete Stolice na nedavni incident na Kosovu i Metohiji koji su izazvali albanski
biskupi, sluţeći misu na ostacima pravoslavne katedralne crkve Svetog Nikole u Novom Brdu.
Ministar Vukosavljević je pozvao Ravasija da pokrene inicijativu i preduzme korake "kako
albanski katoliĉki kler na teritoriji samoproglašene (i od naše dve drţave nepriznate) 'drţave
Kosovo' ne bi na ovaj naĉin nepotrebno provocirao napetost i skrnavio verske i kulturno-
istorijske spomenike srpskog naroda, ĉiji su nastanak, namena i tradicija u meĊunarodnoj
struĉnoj literaturi izdašno dokumentovani".
Ministar je istakao da Srbija i Vatikan neguju naglašeno dobru saradnju i podsetio
kardinala da je u 14. i 15. veku postojala crkva "Santa Maria del Monte Nuovo" za zapadne
vernike, ĉiji zapušteni ostaci i danas stoje neposredno "extra muros" na novobrdskim iskopinama
i albanski vernici bi taj lokalitet mogli da urede i koriste po ţelji. "Bogata tradicija hrišćanske
kulture na Balkanu i u Srbiji moţe i treba da omogući i katoliĉkim i pravoslavnim vernicima da
dostojanstveno obavljaju svoje obrede u sakralnim objektima koji predstavljaju izraz njihove
vere i kulturnog nasleĊa", navodi se pismu. Ministar je, uz visoko uvaţavanje, izrazio nadu da će
sadrţina pisma, napisanog u dobroj nameri, biti preneta nadleţnima za spoljnu politiku u
Rimskoj Kuriji.
Dinar danas najjači, kurs 117,68
Dinar će danas vredeti prema evru pribliţno isto kao u petak i zvaniĉni srednji kurs će
iznositi 117,68 dinara za evro, što je njegova nova najveća vrednost u ovoj godini, objavila je
Narodna banka Srbije. Dinar će prema evru biti jaĉi za 0,1 odsto na meseĉnom i za 0,3 posto na
godišnjem nivou, a u odnosu na poĉetak godine jaĉi za 0,4 procenta. Indikativni kurs dinara
prema dolaru je stagnirao u petak na nivou od 105,1379 dinara za dolar. Dinar je prema dolaru
na meseĉnom nivou slabiji za 0,6 odsto, na godišnjem za 1,9 procenata, a od poĉetka godine je u
padu za 1,7 posto.
NBS je kupila na meĊubankarskom deviznom trţištu od poĉetka ove godine 1,79
milijardi evra i prodala 130 miliona kako bi ublaţila prekomerne dnevne oscilacije kursa.
Najslabiji kurs srpske valute prema novĉanoj jedinici evrozone zabeleţen je 29. januara, kada je
jedan evro koštao 118,4940 dinara.
Svakog dana neko ne posluša apele policije i pogine
Saobraćaj u Srbiji je pojaĉan na auto-putevima i glavnim putnim pravcima. U ovom
periodu, zbog odmora, ali i festivala, guţve su i na naplatnim rampama i granicama. Naţalost,
ovog leta, beleţimo i veliki broj nastradalih u saobraćajnim nesrećama. Samo u junu i julu
poginulo je oko 50 odsto više ljudi nego u istom periodu prošle godine. U okviru meĊunarodne
akcije, od danas do 18. avgusta, saobraćajna policija pojaĉaće kontrolu brzine kretanja vozila.
Zamenik naĉelnika Uprave saobraćajne policije Boban Milinković je gostujući u
Jutarnjem programu RTS-a rekao da će se vozaĉi kontrolisati i iz vazduha, odnosno iz
helikoptea. Proteklog vikenda su se dogodile ĉetiri saobraćajne nezgode, sa po jedinim
poginulim licem. "U jednoj nezgodi je bio ĉeoni sudar. Bilo bi znatno više poginulih da nisu
imali vezane pojaseve", ukazao je Milinković. Podseća da je sigurnosni pojas uveden pre oko 60
godina i da u zemljama u kojima ga svi vezuju ima dva do tri puta manje stradalih. "Non-stop
175
apelujemo, a svaki dan neko nas ne posluša i pogine", rekao je Milinković poruĉivši da ne
stradaju "neki ljudi". U svakom trenutku, kaţe, postoji rizik od saobraćajne nesreće –
"preduzmite mere da u njoj ne nastradate".
Saobraćajna policija je u okviru svih raspoloţivih resusra povećala kontrolu brzine,
vezivanja pojaseva, voţnju pod dejstvom alkohola i korišćenje telefona tokom voţnje. "Povećan
je broj vozaĉa iskljuĉenih pod dejstvom alkohola, broj prekršajnih naloga zbog nevezivanja
pojaseva, dostigao je broj od prošle godine. U julu i avgustu najviše ljudi strada, moramo da
pokušamo da ga smanjimo na sve naĉine", rekao je Milinković.
Udruţenje: Netačno da je Srbija "najnaoruţanija" u Evropi
Nacionalna asocijacija za oruţje Srbije tvrdi da Srbija nije u vrhu evropskih zemalja po
broju komada vatrenog oruţja po glavi stanovnika, kako je to nedavno navedeno u istraţivanju o
lakom naoruţanju "SAS" . Prema tom istraţivanju koje je preneo Juronjuz, broj komada
vatrenog oruţja po glavi stanovnika u Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama tri puta je bio veći od
broja u zemljama Evrope u kojoj su na prvom mestu Crna Gora i Srbija. Prema Istraţivanju o
lakom naoruţanju organizacije "SAS", u SAD je u 2017. godini na 100 stanovnika bilo 120
komada naoruţanja, dok je u Crnoj Gori i Srbiji taj broj 39,1, na Kipru 34.
Nacionalna asocijacija se poziva na podatke MUP po kojima u Srbiji, kada je reĉ o
legalnom oruţju, ima oko 900.000 komada oruţja u rukama oko 570.000 vlasnika, iz ĉega
proizlazi, navodi se u saopštenju, da ima 12,68 komada oruţja na 100 stanovnika. Prema
podacima kojima raspolaţe ova organizacija sledeće evropske zemlje imaju daleko više oruţja na
100 stanovnika: Švajcarska 45,7; Finska 45,3; Kipar 36,4; Švedska 31,6; Norveška 31,3;
Francuska 31,2; Austrija 30,4; Nemaĉka 30,3; Makedonije 24,1; Crna gora 23,1; Hrvatska 21,7.
U saopštenju se istiĉe da se podaci odnose na broj registrovanog oruţja, kao i da je finska
vlada 2016. godine opovrgla "nalaze" ovog Instituta koji je naveo da je svaka finska porodica
naoruţana. U saopštenju Asocijacija za sebe navodi da je krovna organizacija koju uvaţavaju i sa
kojom saraĊuju Ministarstvo pravde i Ministarstvo policije.
Utorak,13.avgust 2019.
Novi zakon o agencijskom zapošljavanju
Novim Predlogom zakona o agencijskom zapošljavanju dodatno se unapreĊuje poloţaj
radnika angaţovanih preko agencija, na taj naĉin što će
imati poĊednaka prava na zaradu, naknadu zarade, radno
vreme, odmore, odsustva i druga prava iz oblasti radnog
odnosa, baš kao i zaposleni koje poslodavac korisnik
neposredno zapošljava.
Kako je navodi u saopštenju Ministarstva za rad,
zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja, prema predlogu
novog zakona, koji je upućen Skupštini na razmatranje, onemogućava se dosadašnja praksa
agencijskog angaţovanja van radnog odnosa, a osim toga, uvodi se i ograniĉenje broja
agencijskih zaposlenih kod poslodavca korisnika.
176
Poslodavac korisnik ne moţe angaţovati više od 10 odsto agencijskih zaposlenih u
radnom odnosu na odreĊeno vreme u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod tog poslodavca
korisnika.
Jedna od novina predviĊena novim Predlogom zakona jeste mogućnost da Agencija sa
zaposlenim zakljuĉi ugovor o radu na neodreĊeno vreme ili ugovor o radu na odreĊeno vreme
koje je jednako vremenu ustupanja poslodavcu korisniku, u skladu sa Zakonom o agencijskom
zapošljavanju i zakonom kojim se ureĊuje rad.
Osim toga, zaposleni koji sa agencijom imaju zakljuĉen ugovor o radu na neodreĊeno
vreme, uţivaju svu zaštitu i imaju pravo na naknadu zarade izmeĊu dva ustupanja ili pravo na
otpremninu u sluĉaju utvrĊivanja viška kada agencija ne moţe da im obezbedi posao kod drugog
poslodavca korisnika.
TakoĊe, poslodavac korisnik moţe da angaţuje agencijske zaposlene koji su u radnom
odnosu na odreĊeno vreme samo ako taj poslodavac ispunjava uslove propisane Zakonom o radu
kojim je ureĊen rad na odreĊeno vreme.
Vreme angaţovanja jednog lica, bilo preko Agencije, bilo neposredno kod poslodavca
korisnika, raĉuna se u maksimalno ograniĉenje od 24 meseca za rad na odreĊeno vreme kod istog
poslodavca korisnika. Po isteku tog perioda, poslodavac korisnik moţe isto lice da zaposli samo
na neodreĊeno vreme ili da ga angaţuje preko Agencije kod koje je taj zaposleni takoĊe u
radnom odnosu na neodreĊeno vreme.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja izdaje dozvolu za rad
agenciji za zapošljavanje, vodi registar izdatih dozvola agencijama i objavljuje ga na svojoj
internet stranici. Trenutno 123 agencije imaju licencu Ministarstva, dodaje se u saopštenju
Ministarstva.
Upit stanja za porez na imovinu i preko mobilne aplikacije
Od danas, putem mobilne aplikacije Moja LPA (lokalna poreska administracija),
omogućeno je da svi poreski obveznici izvrše centralizovani upit stanja za porez na imovinu za
teritoriju cele Republike Srbije - putem mobilnog telefona. Aplikacija Moja LPA je besplatna i
dostupna je i za Android -<https://play.google.com/store/apps/details?id=com.ite.lpawus> i iOS
korisnike -<https://apps.apple.com/us/app/moja-lpa/id1469219381>. "Ovo je prva mobilna
aplikacija koju je razvila i objavila Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu
i predstavlja još jednu kariku u realizaciji sveobuhvatne reforme sistema javne uprave u efikasan
servis graĊana, ali i prvi korak u razvoju mUprave. Naravno, ovde nećemo stati - plan nam je da
aplikaciju konstantno razvijamo i unapreĊujemo, ali i da razvijemo platformu putem koje će sve
usluge javne uprave biti dostupne putem mobilnog telefona” , istakao je direktor Kancelarije za
IT i eUpravu, doc. dr Mihailo Jovanović.
Putem mobilne aplikacije Moja LPA omogućen je upit stanja za porez na imovinu
korišćenjem korisniĉkog imena i lozinke, a zahtev za dodelu korisniĉkog imena i lozinke poreski
obveznici liĉno mogu podneti u nadleţnoj lokalnoj po<reskoj administraciji (LPA). Ukoliko je
lice obveznik u više lokalnih poreskih administracija, nalog je dovoljno otvoriti samo u jednoj.
Preporuka fiziĉkim licima prilikom otvaranja naloga je da se obrate lokalnoj poreskoj
administraciji po mestu prebivališta, a pravnim licima po mestu sedišta, navodi se u saopštenju
Kancelarije za IT. Puštanjem u rad Portala jedinstvenog informacionog sistema lokalne poreske
administracije lpa.gov.rs https://lpa.gov.rs/ poĉetkom ove godine, graĊanima, privredi i drţavi
omogućeno je da "na klik" doĊu do informacija o svom porezu na imovinu i drugim izvornim
177
javnim prihodima, da podnesu prijavu za utvrĊivanje poreza na imovinu fiziĉkih i pravnih lica,
kao i da izvrše elektronska plaćanja nastalih obaveza.
Pogodnost elektronskog podnošenja prijave za utvrĊivanje poreza na imovinu naroĉito
znaĉi pravnim licima, jer svake godine moraju da ponavljaju ovaj postupak. TakoĊe, zahvaljujući
Portalu LPA naši graĊani koji ţive u inostranstvu mogu na lak, brz i besplatan naĉin da provere
svoje poreske obaveze i izmire ih gde god da se nalaze. Do sada je putem Portala LPA prijavu
imovine elektronskim putem izvršilo skoro 55.000 pravnih lica i 350 fiziĉkih lica, dok je broj
izvršenih transakcija elektronskih plaćanja više stotina.
Drţavni novac za 91 projekat za nacionalne manjine
Ministarstvo drţavne uprave i lokalne samouprave Srbije objavilo je rang listu od 91
projekta prispelih preko konkursa koji će biti finansijski podrţani iz Budţetskog fonda za
nacionalne manjine Republike Srbije. Izabrani projekti će biti podrţani novĉanim sredstvima u
iznosu od 150.000 do 728.000 dinara. Cilj javnog konkursa je unapreĊenje kulturne delatnosti
organizacija, udruţenja i fondacija nacionalnih manjina, a na njega je stiglo 370 prijava, od kojih
je rangirano 350.
Ministarstvo uputilo 32 inspekcije po prijavi trudnica i porodilja
U protekle tri nedelje, odnosno od 22. jula kada je otvorena besplatna linija za prijavu
nepravilnosti u vezi sa zaštitom materinstva, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege
deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, sprovedena su 32 inspekcijska nadzora
povodom prijema 172 telefonske prijave. Kako je saopštilo Ministarstvo za rad, zapošljavanje,
boraĉka i socijalna pitanja Srbije, prema uvidu u evidenciju Inspektorata za rad, od ukupnog
broja pristiglih prijava validno je 114, a najviše se odnose na nedostavljanje obraĉuna zarada i
naknade zarada, neisplaćivanje naknada zarada za vreme trudniĉkog bolovanja, u periodu
porodiljskog odsustva i tokom odsustva sa rada radi nege deteta, kao i na otkaz ugovora o radu
zaposlenim trudnicama.
Inspekcija rada je na osnovu pristiglih prijava, koje se odnose na 16 zaposlenih trudnica i
47 porodilja, donela pet zahteva za pokretanje prekršajnog postupka zbog nezakonitog otkaza
ugovora o radu, nedostavljanja obraĉuna zarada i naknada zarada, kao i zbog neisplaćenih
naknada zarada. Podaci o preduzetim merama protiv dva poslodavca (dva zahteva za pokretanje
prekršajnog postupka i nalaţene tri mere) objavljeni su na spisku koji se nalazi na sajtu
Ministarstva, u okviru kategorije "Registri�, kao što je ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i
socijalna pitanja Zoran ĐorĊević obećao javnosti prilikom otvaranja pomenute besplatne
telefonske linije, dodaje se u saopštenju.
Od 2021. obavezni katalizatori u vozilima na putevima Srbije
Vozila na srpskim putevima od 2021. godine moraće da imaju katalizatore, piše
Energetski portal. Tehniĉki pregled vozila od leta 2021. godine, objašnjavaju, obavezaće graĊane
Srbije da imaju katalizatore u automobilima i navode da su katalizatori neizbeţan deo izduvnog
sistema svakog novog vozila u poslednjih desetak godina. Razlog leţi u propisanim ekološkim
normama o sastavu izduvnih gasova koje vozila moraju zadovoljavati. Katalizatori uklanjaju
prisustvo vode, ugljen diokosida (CO2), ugljen monoksida (CO - otrovan gas bez boje i mirisa),
178
kao i nesagorelih ugljovodonika, koji doprinose stvaranju smoga, takoĊe, uklanjaju i okside
azota koji su aktivni pri nastajanju kiselih kiša. Upotreba katalizatora je, istiĉu, najefektivnija
metoda uklanjanja štetnih gasova, a njihova efektivnost iznosi oko 90 odsto. U maju 2020. stupa
na snagu odredba po kojoj će se prekoraĉenje dozvoljene koliĉine izduvnih gasova sankcionisati,
a njena primena poĉinje 5. jula 2021. godine.
Najviše obolelih od boginja u poslednjih 13 godina
U prvih šest meseci ove godine, prijavljeno je najviše sluĉajeva obolelih od boginja u
poslednjih 13 godina, što je istovremeno tri puta više
sluĉajeva u odnosu na isti period prošle godine, objavljeno
je u najnovijem Izveštaju Svetske zdravstvene organizacije
(SZO). Sluĉajevi oboljevanja od boginja rašireni su po
celom svetu, navodi se u Izveštaju, objavljenom na
zvaniĉnoj internet stranici SZO i istiĉe da, s tim što ta
bolest ugroţava zdravlje i ţivot ljudi, ona je i veliki teret
zdravstvenim sistemima. Najveći broj obolelih od boginja u poslednjih 25 godina zabeleţen je u
SAD. U Evropi je u prvih šest meseci ove godine, registrovano gotovo 90.000 sluĉajeva ove
zarazne bolesti, što je više od ukupnog broja obolelih u 2018. kada su registrovane ukupno
84.462 osobe. Kao razlog povećanja broja obolelih navodi se rast broja sluĉajeva nevakcinisanja,
iako se, navodi se, ti razlozi razlikuju od drţave do drţave. U nekim drţavama, na primer, reĉ je
o nedostatku adekvatne zdravstvene zaštite, unutrašnja sporenja po pitanju vakcinacije, a negde o
dezinformacijama u vezi sa vakcinacijom i neinformisanosti koliko je vakcinacija od ove zarazne
bolesti neophodna.
Po broju obolelih u ovoj godini prednjaĉe Demokratska Republika Kongo, Madagaskar i
Ukrajina, iako se, kako se navodi, u poslednjih nekoliko meseci broj zaraţenih na Madagaskaru
drastiĉno smanjio na šta je uticala kampanja koju je sprovela tamošnja vlada o potrebi
vakcinisanja. Prema podacima SZO i UNICEF-a objavljenim u julu ove godine 86 odsto dece
primilo je prvu dozu vakcina protiv boginja, a 69 odsto drugu. To, kako se navodi, znaĉi da oko
20 miliona dece u prošloj godini nije dobilo vakcinu protiv boginja kroz rutinski program
vakcinacije.
Inaĉe, boginje su vrlo zarazna virusna bolest koju uzrokuje virus morbila. Nakon
proseĉne inkubacije od 10 do 12 dana, prvo se javlja povišena telesna temperatura, zatim curenje
iz nosa, suvi kašalj, crvenilo i suzenje oĉiju. Najĉešća komplikacija je upala pluća i javlja se u
oko šest do 13 odsto sluĉajeva obolelih i vodeći je uzrok smrtnosti od ove zarazne bolesti.
Afrička kuga svinja kod Mladenovca
U Srbiji se pojavila afriĉka kuga svinja i to u okolini Mladenovca, a to su potvrdili
rezultati laboratorije iz Madrida, izjavio je danas ministar poljoprivrede Branislav Nedimović i
nagasio da su preduzete sve preventivne mere za spreĉavanje širenja tog virusa. Precizirao je da
se taj virus, za koji ne postoji vakcina kao preventiva, pojavio na tri taĉke u tri sela u okolini
Mladenovca i da je danas doneto rešenje o proglašenju zaraţenog podruĉja oko Mladenovca u
polupreĉniku od tri kilometra. Naveo je da je Nauĉni institut za veteranarstvo iz Beograda
utvrdio ţarište u selu Rabrovac, te da su na osnovu toga pre 15 dana, kada se pojavila sumnja,
preduzeti svi dalji koraci i preventivne mere. "Naţalost, posle dve godine koliko smo borili da
179
afriĉka kuga svinja ne doĊe u Srbiju, sada mogu da povtrvdim da mi, na osnovu rezultata
laboratorije iz Madrida, imamo potvrĊenu afriĉku kugu svinja na tri taĉke u tri sela u okolini
Mladenovca", rekao je Nedimović za Tanjug.
Objasnio je da virus afriĉke kuge svinja napada iskljuĉio svinje i divlje svinje, da nema
opasnosti za ljude."Ljudi mogu da jedu svinjsko meso. Jedino je virus opasan za populaciju
svinja i divljih svinja. Ne postoji vakcina protiv afriĉke kuge svinja. To je ozbiljan problem pre
svega po celu industriju svinjarstva", rekao je ministar. Naglasio je da su preduzete sve
preventivne mere kako ne bi došlo do širenja zaraze, te da je obavljena eutanazija svinja na
mestima gde je potvrĊeno prisustvo virusa i da je drţava nadokadila štetu što će, dodaje, ĉiniti i
nadalje.
Ministar je rekao da će biti zabranjeno drţanje svinja na otvorenom kako ne bi došlo do
prenošenja zaraze. "Ono što se desilo na prostoru Mladenovca je jedan mikro sluĉaj", rekao je
Nedimović i naglasio da je sada preventiva najvaţnija. Pripremljena su, kaţe, i jasna uputstva za
uzgajivaĉe svinja, lovce, obaveštenja na graniĉnim prelazima. Naglasio je da svaki sluĉaj ili
sumnju treba prijaviti veterinaru ili veterinarskom inspektoru.
Uklanjanju se svi radioaktivni gromobrani u Novom Sadu
Novi Sad bi u naredna tri meseca trebalo da ostane bez skoro svih radioaktivnih
gromobrana, što je pet godina od kako je istekao rok za njihovu
demontaţu. Za uklanjanje 24 takva gromobrana, graĊani će
izdvojiti oko 13 miliona dinara, a posao je poveren grupi
beogradskih ponuĊaĉa. Radioaktivni gromobrani, koji bi trebalo
da budu uklonjeni u narednih 90 dana, ne samo da su
potencijalno štetni, već su i neefikasni, smatra profesor katerdre
za nuklearnu fiziku, Ištvan Bikit. On dodaje i to da kada su na objektu ili stubu i u onom
poloţaju u kom su bili prilikom njihovog postavljanja, ne predstavljaju nikakvu opasnost po
ljude. “Gromobran je praktiĉno bezopasan kada je u vertikalnom stanju ima neki olovni štit i
praktiĉno zraĉi u vis, meĊutim gromobran postaje opasan kad se sruši i kad se iskrivi i onda doĊu
ljudi koji ne znaju da je to radioaktivni materijal i onda se ozraĉe, ja nisam ĉuo da se to nekad
desilo, ali ja sam za to kada je već zakonom zabranjeno i beskorisno da se sklone”, rekao je
Ištvan Bikit, profesor sa PMF-a. Nakon uklanjanja radioaktivni gromobrani, meĊu kojima je i
ovaj u radniĉkoj 32 biće transportovani u skladište nuklearnih objekata srbije i biće zamenjeni
novim, obiĉnim gromobranima. Posao demontaţe i sladištenja, dodeljuje se firmama koje imaju
licence za obavljanje tog posla, pa razloga za brigu nema, dodaju iz Nuklearnih objekata Srbije.
Društvene mreţe pune laţnih nagradnih igara i turističkih prevara
Sigurno ste videli, poslednjih dana internetom kruţi laţna nagradna igra, koja
korisnicima nudi besplatno letovanje, putem laţnih Fejsbuk profila postojećih turistiĉkih
agencija. Budite na oprezu i ne ostavljajte bilo kome svoje podatke, savetuju struĉnjaci.
Društvene mreţe preplavljene su nagradnim igrama i poklonima. Ponekad je to samo dobar
marketinški trik, a ponekad i ĉista prevara. Jedna od agencija koja se ovih dana našla na meti
prevaranata je i Argus turs. “Poznato je da putem takozvane "nigerijske prevare", koja gotovo
deceniju i po hara svetom, lopovi zarade i nekoliko miliona dolara godišnje. Najopasnije je,
upozaravaju internet struĉnjaci, ostaviti podatke sa kreditne kartice što moţe biti zloupotrebljeno
180
direktnim pristupom vašim sredstvima, ali bezbroj je naĉina da se zloupotrebe i drugi liĉni
podaci”, rekla je Maja Mitić iz Argus tursa. "Od toga da će neko sa vašim podacima da otvori
nalog kod nekog Telekom provajdera i da uzme karticu i dok vi shvatite napravi veliki trošak. Sa
liĉnim popdacima moţe još mnogo toga da se uradi- da se otvori firma, sve ono što sluţbenim
putem moţe da se uradi sa liĉnim podacima i o tome treba voditi raĉuna i ĉuvati liĉne podatke”,
rekao je Milana Šolaja, direktor VojvoĊanskog IKT klastera.
Podizanje svesti o vaţnosti zaštite liĉnih podataka i edukacija svih korisnika interneta je
nešto na ĉemu treba još raditi, kaţe Šolaja i dodaje da ipak ohrabruje to što imamo nove
regulative, koje omogućavaju kvalitetniju elektronsku trgovinu, kao i što sada inspektorati za
tehnološki kriminal imaju veća ovlašćenja, te je za oĉekivati da će poĉeti agilnije da se bave tim
problemom. https://www.youtube.com/watch?time_continue=7&v=ltkc4hzC-RY
Sreda,14.avgust 2019.
Sutra ističe rok za plaćanje treće rate poreza
Rok za plaćanje treće rate godišnjeg poreza na imovinu istiĉe sutra, 15. avgusta. Nakon te
uplate, graĊanima je ostala poslednja ĉetvrta rata, za koju rok istiĉe 15. novembra. Obveznici
poreza na imovinu su graĊani, preduzetnici i preduzeća, a prikupljaju ga lokalne samouprave.
Porez na imovinu se plaća u ĉetiri rate prva do 15. februara, druga do 15. maja, treća do 15.
avgusta, a poslednja do 15. novembra. Za svaki dan kašnjenja uplate poreza na imovinu
obaveznik plaća zateznu kamatu, a za izbegavanje plaćanja tog poreza predviĊena je kazna od
5.000 dinara.
Za finansiranje projekata manjina stigla 372 projekta
Ministarstvo drţavne uprave i lokalne samouprave Srbije objavilo je listu vrednovanja i
rangiranja projekata i programa prispelih na konkurs za dodelu sredstava iz Budţetskog fonda za
nacionalne manjine u 2019. godini. Na konkursu se prijavilo 372 udruţenja, a uĉesnici konkursa
imaju pravo uvida u podnete prijave i priloţenu dokumentaciju, kao i pravo prigovora u roku od
tri dana od dana objavljivanja liste. Odluku o prigovoru Komisija ministarstva donosi u roku od
15 dana od dana njegovog prijema, dok će Odluku o raspodeli sredstava iz Fonda, odnosno
odluku o tome koji će projekti biti podrţani, doneti resorni ministar u roku od 30 dana od dana
utvrĊivanja ove liste, nakon što Komisija razmotri sve prigovore. Izabrani projekti će biti
podrţani novĉanim sredstvima u iznosu od 150.000 do 728.000 dinara. Cilj javnog konkursa je
unapreĊenje kulturne delatnosti organizacija, udruţenja i fondacija nacionalnih manjina u Srbiji.
Popijemo više od pet miliona kutija lekova za smirenje
GraĊani Srbije godišnje popiju pet i po miliona kutija lekova za smirenje, a u 2018. je
propisano i realizovano 3,2 miliona recepata"bromazepama", "diapazema" i "lorazepama",
pokazuju podaci Republiĉkog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje prenosi Politika. Pored
toga, u Srbiji je prošle godine izdato 1,59 miliona recepata za antidepresive, a u apotekama je
izdato oko dva miliona pakovanja.
181
Svi ti lekovi obiĉno se prepisuju starijim osobama, ali nemedicinska upotreba je najveća
upravo kod mladih od 18 do 25 godina, a analiza potrošnje pokazuje trend rasta u poslednjih
desetak godina u Srbiji.
Direktor Klinike za psihijatrijske bolesti "Laza Lazarević" Ivana Stašević Karliĉić
ukazala je da se ti lekovi ĉesto zloupotrebljavaju, jer su lako dostupni i efekat ostvaruju brzo.
Većina ljudi koja zloupotrebljava anksiolitike prvi put je lekove nabavila besplatno od
prijatelja, roĊaka ili ih ĉak dobila na recept od lekara. To što se efekat ovih lekova oseća gotovo
trenutno još je jedan od razloga za zloupotrebu.
"Srpsko srce Johanovo" večeras pred pećinačkom publikom
Knjiţevno veĉe u okviru kojeg će se predstaviti roman o trgovini organima na Kosovu i
Metohiji pod nazivom "Srpsko srce Johanovo" autora Veselina
Dţeletovića odrţaće se veĉeras u holu Kulturnog centra
"Pećinci" s poĉetkom u 19.30 ĉasova u okviru petog
"Pećinaĉkog kulturnog leta" u organizaciji Narodne biblioteke
Pećinci i pećinaĉkog Kulturnog centra, pod pokroviteljstvom
opštine Pećinci. U pitanju je potresno svedoĉanstvo o
stradanju Srba u "Ţutoj kući" u Albaniji. Naime, prve podatke
o tome prosledio je Johan, Nemac kome je presaĊeno srpsko srce još 2003. godine. Snovi
njegovog donora vodili su ga od Italije, preko Kosova, do Albanije. Roman je zasnovan na
istinitim dogaĊajima i kao takav bio je inspiracija za snimanje istoimenog filma u ameriĉkoj
produkciji. Veselin Dţeletović je roĊen na Kosmetu, ĉlan je Udruţenja knjiţevnika Srbije i
MeĊunarodne federacije novinara, predsednik Udruţenja pisaca "Poeta" i viši struĉni saradnik
Srpske kraljevske akademije nauĉnika i umetnika. Objavio je deset knjiga, a iza sebe ima devet
nagrada.
SuĎenje Jutki odloţeno: Advokati na godišnjem?
SuĊenje bivšem predsedniku opštine Brus, Milutinu Jeliĉiću Jutki, zbog optuţbi za
seksualno uznemiravanje Marije Lukić, odloţeno je u Osnovnom sudu u Kruševcu, jer su
advokati okrivljenog na godišnjem odmoru. Kako prenosi RTS, ovo je bilo prvo roĉište, od kada
je zbog razliĉitih nepravilnosti sudski postupak izmešten iz Bruskog suda i prebaĉen u Osnovni
sud u Kruševcu. Odluku o premeštanju sluĉaja iz Brusa u Kruševac doneo je Vrhovni kasacioni
sud. Borivoje Borović, advokat Marije Lukić, rekao je da se u ovom predmetu radi već o suĊenju
u nerazumnom roku, "bez obzira na opravdanje koje ima sudija da ide na godišnji odmor ili sami
branioci". Na zakazanom roĉištu danas u Kruševcu pojavili su se i predstavnici Ameriĉke
ambasade, a ispred suda okupile su se ţene iz udruţenja "Pešĉanik" koje podrţavaju Mariju
Lukić.
Četvrtak, 15.avgust 2019.
Zašto nije regulisana voţnja električnih trotineta?
182
Elektriĉni trotineti ovog leta postali su veoma popularni i ĉesto korišćeno prevozno
sredstvo i na našim ulicama, trotoarima,biciklistiĉkim i pešaškim
stazama. Iako je nesporno, da zbog naĉina funkcionisanja ne zagaĊaju
okolinu , upotreba i kretanje tog vozila u saobraćaju nije regulisano .
Za vozaĉe su elektriĉni trotineti ĉesto jeftinija opcija za prevoz od
automobila ili javnog prevoza, nije potrebna dozvola za njegovo
korišćenje, a mogu ga voziti i deca. Ono što graĊane zbunjuje jeste
njihova putanja, kako kaţu, mogu se pojaviti sa svih strana.
Uprkos nejasnoćama, koje nisu samo sluĉaj u našoj zemlji, tortineti su mnogima pravo
otkriće i uz aktivno opaţanje svih aktivnosti u saobraćaju oni ne moraju biti opasni ni po vozaĉe,
ni po pešake. "Trotinet vozim već dva meseca, od kako je poĉelo leto, imam svoj liĉni. Pre sam
koristio gradski prevoz ili biciklo, nekako koristim prednost i jednog i drugog, mogu da stignem
kad hoću, da krenem kad hoću, zanimljivo je, zabavno je, a opet mi nije toplo i ne umaram se",
kaţe za RTV Ognjen Janjić. "Do sad nisam imao nikakvih problema sa drugim uĉesnicima,
pogotovo pešacima, pošto ih izbegavam stalno i to je to", dodaje on.
Radna grupa koja će imati udela u kreiranju novog Zakona o bezbednosti saobraćaja,
poĉela je sa zasedanjem. Osim bezbednosti raspravlja se i o funkcionalnosti elektriĉnih trotineta.
U meĊuvremenu dozvoljeno je voziti trotinet uz posebna pravila. "Najbolje je ako se kreću
biciklistiĉkim stazama da se kreću ne brţe od bicikala, dakle ne brţe od 25 km/h. Ukoliko se
kreću putem gde se kreću prešaci, ne brţe od kretanja pešaka", veli Milan Ilić iz Agencije za
bezbednost u saobraćaju. Na neki naĉin i nije loše da saĉekamo kakva su iskustva u drugim
evropskim zemljama, raznolika rešenja postoje i na osnovu tih iskustva, pozitivnih i negativnih,
verujemo da će naša radna grupa doneti najbolje rešenje. Donošenje novog zakona koji će
regulisati i kretanje elektriĉnih trotineta oĉekuje se do poĉetka sledeće godine, a do tad zbog
liĉne bezbednosti i bezbednosti drugih moţete na svoj trotinet staviti zvonce ili svetlo i tako
smanjiti šansu za mogućim sudarom sa vozilima ili pešacima.
Više mladih Srba protiv ulaska u EU, a za savezništvo sa Rusijom
Više mladih u Srbiji se protivi ĉlanstvu Srbije u EU nego što podrţava, pokazuju rezultati
istraţivanja koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS), a prema Alternativnom
izveštaju o poloţaju mladih, 38 posto ispitanika izmeĊu 15 i 30 godina Evropskoj uniji kaţe
"da", dok 40 odsto kaţe "ne". Nisu samo procenti ono što treba da zabrine, već i ĉinjenica da je
pre dve godine taj odnos bio 42 prema 32 odsto, u korist onih koji podrţavaju ĉlanstvo, prenosi
portal European Western Balkans. Ovogodišnji izveštaj donosi još negativnih trendova kada je
reĉ o podršci EU - ĉak 56 odsto ispitanika smatra da bi se u Srbiji ţivelo "isto" ili "gore" kada bi
postala ĉlanica EU (u 2017. je taj postotak bio 49%), dok bi - prema mišljenju 33 odsto mladih -
Srbija u spoljnoj politici trebalo da se osloni na Rusiju. Samo njih 21 odsto najvećeg saveznika
Srbije vidi u Briselu, pokazuje istraţivanje. Istovremeno, uprkos tome što smatraju da se treba
okrenuti Rusiji, mladi ne ţele da se tamo i presele - skoro polovina ispitanika koji bi ţeleli da
napuste Srbiju preselila bi se u zemlje Zapadne Evrope, dok bi samo pet odsto njih izabralo
Rusiju.
Osim Rusije i EU, mladi ţele i u SAD, zemlje regiona ali i druge delove sveta, pokazuje
istraţivanje. MeĊutim, nijedan kraj sveta niti kontinent nije ni blizu privlaĉan kao ĉlanice
Evropske unije, kaţe za European Western Balkans generalni sekretar KOMS Stefan ĐorĊević.
On istiĉe da "mladi prepoznaju vrednosti EU" i "EU kao ureĊen sistem u kojem se znaju
183
pravila", visoko vrednujući tvrdnje da "EU omogućava više putovanja za mlade, bolje
mogućnosti za posao i više zarade kao i kvalitetnije obrazovanje". Mladi su se i u ovom
istraţivanju KOMS, sliĉno kao u prethodnima, uglavnom sloţili sa tvrdnjama da sve te stvari
postoje u EU, pa se ĐorĊeviću, zbog toga, ĉini da problem evroskepticizma kod mladih leţi u
naĉinu na koji se u Srbiji proces EU integracija predstavlja u medijima, ali i iz krugova
donosioca odluka. "Proces integracija se ĉesto politizuje, predstavlja kao proces štapa i šargarepe
i zloupotrebljava za potrebe dnevne politike, a naravno da sve to utiĉe na stavove mladih o EU.
Nije retko da imamo opreĉne i dijametralno suprotne stavove o ovom procesu u medijskom
diskursu i javnosti i da se proces integracija predstavlja na jedan neadekvatan naĉin", kaţe
ĐorĊević.
Ove ocene slaţu se sa istraţivanjem "Svet u medijima" iz juna ove godine koje je sproveo
Biro za društvena istraţivanja (BIRODI), u kojem je ispitano medijsko izveštavanje najgledanijih
televizijskih kanala u Srbiji (RTS, Pink, Prva, Happy, O2 i N1), kao i najtiraţnijih dnevnih
listova. Prema njegovim rezultatima, Kosovo je bilo glavna tema u prilozima koji su praćeni, dok
je tema evropskih integracija Srbije marginalno predstavljena, navodi EWB.
I BIRODI je isto tako primetio da je, uprkos preteţno neutralnom naĉinu izveštavanja tih
medija, Rusija u odnosu na EU bila dva puta pozitivnije predstavljena u televizijskim prilozima,
a tri puta u dnevnim novinama, prenosi portal EWB. TakoĊe, istraţivanje je pokazalo da se
izjave relevantnih domaćih i stranih aktera u medijskim prilozima koji se odnose na spoljnu
politiku i evropske integracije Srbije veoma slabo zastupljene.
NIS: Za unapreĎenje zdravstvene zaštite dece u Kikindi 17 miliona dinara
Kikindski Dom zdravlja, dobio je na konkursu NIS-a "Zajednici zajedno" 17 miliona
dinara. Planirano je da tim novcem bude kompletno
ureĊen Deĉiji i školski dispanzer. Pored toga, novac će biti
utrošen i na kupovinu novog sanitetskog vozila Hitne
pomoći, za potrebe prevoza i zbrinjavanja dece.
Rekonstrukcija jednog od najstarijih zdanja u Kikindi, u
kojem se nalaze Deĉiji i Školski dispanzer, godinama
unazad obavlja se parcijalno. Novac, koji će ovoga puta
donirati kompanija NIS, preko konkursa "Zajednici zajedno", biće usmeren na izgradnju
prilaznih staza i rampe za invalide. Kada je unutrašnjost objekta u pitanju, planirano je kreĉenje
zidova, farbanje stolarije i radijatora, a biće promenjeni i podovi. Jedna od najvaţnijih stavki je
svakako nabavka medicinske opreme. "Dobićemo novi, digitalni visinometar i novu vagu.
TakoĊe, nabavićemo nešto od aparata za izradu deĉijih proteza, kompresor, kao i aparat za
polarizaciju", kaţe dr Vesna Tomin, naĉelnica kikindskog Deĉijeg i školskog dispanzera. Hitna
sluţba u Kikindi, preko ovog projekta, nabaviće novo sanitetsko vozilo, za potrebe prevoza i
zbrinjavanja najmlaĊih pacijenata. "Mi, kao Hitna pomoć, imamo kontakt sa tek roĊenom
decom, kao i sa tinejdţerima i adolescentima, tako da postoji potreba za tim. Pored toga, decu
transportujemo i do više tercijarnih zdravstvenih ustanova u Novom Sadu i Beogradu", istiĉe dr
Miloš Bajić, naĉelnik Hitne sluţbe u Kikindi
Kikindski Dom zdravlja ove godine uĉestvovao je na konkursu kompanije NIS sa
projektom "UnapreĊenje sistema primarne zdravstvene zaštite za decu i omladinu namenjen
Gradu Kikindi". Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja, kaţe: "Naš projekat je prošao.
Dom zdravlja Kikinda, uz veliku pomoć Gradske uprave, dobio je 17 miliona dinara od NIS-a za
184
realizaciju projekta." Koliko su ovakvi projekti vaţni, govori ĉinjenica da se u kikindskom
Deĉijem i školskom dispanzeru nalazi oko 11.000 kartona. Uz to, na godišnjem nivou, u ovoj
ustanovi obavi se blizu 80.000 pregleda.
Dečane otimaju, potiru sve srpsko
Ako je manastir Visoki Deĉani albanska pravoslavna svetinja, zašto ga ĉuvaju italijanski
karabinjeri, zašto je ograĊen bodljikavom ţicom, pita istoriĉar
Momĉilo Pavlović. Tvrdnje da je manastir Visoki Deĉani hram
pravoslavnih Albanaca, pokušaj prisvajanja pravoslavne crkve u
Novom Brdu, poruke potpredsednika prištinske vlade Envera
Hodţaja da su svi verski objekti na KiM kosovski i da pripadaju
graĊanima Kosova...sve te poruke Pavlović vidi u kontekstu
politiĉke borbe oko statusa KiM i primoravanja Srbije da pristane
na ono što su Albanci zacrtali kao konaĉni cilj - nezavisnost Kosova ili ništa. ''Ovo je još jedan
dokaz da vlastima u Prištini ne treba dati da upravljaju i rukovode srpskom baštinom, već da
treba traţiti meĊunarodni nadzor, ali i prisustvo srpskih institucija poput Ministarstva kulture,
Zavoda za zaštitu spomenika i drugih...'', napominje Pavlović za Tanjug. ''To je, kako je pre rata
govorio Nikola Pašić, kada kaĉaĉka vlada donosi nekakve odluke.... Oni koji su do juĉe tretirani
kao razbojnici i teroristi, u izmenjenim okolnostima postali su predsednici vlada i ministri sa
kojima treba da se pregovara.
To je ta pamet koja sada svetinju, koja je nesporna, proglašava albanskom'', rekao je
Pavlović za Tanjug. On je pokušaj Udruţenja kosovskih istoriĉara "Ali Hadri" da srpsku
srednjovekovnu svetinju, koja je na Uneskovoj listi zaštićene svetske kulturne baštine, proglase
albanskom nazvao šovinistiĉku hukom koja ''zapljuskuje'' Balkan šireći se od Hrvatske, preko
Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sandţaka, do Kosova i Metohije. Pavlović istiĉe da su Deĉani
neupitni za srpsku srednjovekovnu baštinu i da o tome svedoĉe svima dostupna dokumenta o
gradnji i ţivopisanju tog manastira, ali i to što je po toj svetinji jedan vladar (Stefan Deĉanski)
dobio nadimak što je, kaţe, jedinstven primer. Komentarišući izjavu potpredsednika prištinske
vlade Envera Hodţaja da su svi verski objekti na KiM kosovski i da pripadaju graĊanima
Kosova, kaţe da ako Albanci ţele mir i suţivot sa Srbima, treba da ĉuvaju te svetinje, a ne da ih
prisvajaju ili osporavaju.
Poginuo vozač u udesu kod Vrbasa
Saobraćajna nesreća u kojoj je poginula jedna osoba dogodila se danas u ataru Savinog
Sela kod Vrbasa. Kako prenosi portal Informer, na putu izmeĊu Kucure i Savinog Sela automobil
je sleteo sa puta i udario u drvo. Vozaĉ je poginuo na licu mesta. Istaga je u toku.
Petak, 16.avgust 2019.
Mihajlovićeva o autoputevima: Sjajna godina za Srbiju
Ministarka saobraćaja Zorana Mihajlović, poruĉila je danas, prilikom obilaska deonice
autoputa Obrenovac-Ĉaĉak koja će sutra biti puštena u saobraćaj, da je ovo sjajna i vaţna godina
185
za Srbiju i istakla znaĉaj Koridora 11 za centralni deo zemlje. "Ovo je jako vaţna godina za
Srbiju, završavaju se odreĊeni autoputevi i poĉinjemo da
gradimo nove", rekla je Mihajlović novinarima. Ministarka je
istakla da je put Obrenovac - Ĉaĉak uraĊen kvalitetno, uz
poštovanje najviših svetskih standarda. Istakla je da je Koridor
11 vaţan i zbog bezbednosti i zaobilaţenja Ibarske magistrale,
ali i zbog povezivanja gradova u tom delu Srbije. Napomenula
je da je, kao i na Koridoru 10, i na Koridoru 11 postoji centralno upravljanje tunelima, koji su
opremljeni po svim standardima. Mihajlović je istakla i da će deonica Surĉin - Obrenovac, duga
17,6 kilometara, biti završena, kao što je izvoĊaĉ i najavio, sredinom decembra. Deonica od
Obrenovca do Ĉaĉka duga je 103,6 kilometara. Mihajlović je rekla i da veruje da će 1. marta
naredne godine poĉeti radovi na deonici Novi Beograd - Surĉin, i da ćemo za dve godine
praktiĉno imati gotov autoput od Novog Beograda do Ĉaĉka. Podsetila je i da su u maju poĉeli
radovi na deonici Preljina - Poţega, koja je, kaţe, vrlo zahtevna, te dodala da će taj deo puta biti
gotov za dve i po godine.
Ilić: Vučić i Mihajlović glasali protiv autoputa, molio sam Nikolića da pritisne
Lider Nove Srbije i nekadašnji ministar graĊevinarstva i urbanizma Velimir Ilić kaţe da
su Aleksandar Vuĉić i Zorana Mihajlović na Vladi glasali protiv autoputa i dodao da je molio
Tomislava Nikolića da, kako je rekao "pritisne", pošto je sve sa Kinezima bilo dogovoreno.
"Onda je Nikolić pritisnuo i mi smo dobili autoput", kaţe Ilić. Velimir ilić je rekao da je on radio
Koridor 11 i da se na tome radilo još u Vladi Vojislava Koštunice. "Neki nisu bili za to, pirĉalo
se tada Velja pravi put do svoje kuće, pa su onda VojvoĊani to blokirali. Ali to je poĉelo, mi smo
se izborili da to postane evropski koridor. Ja sam tada priĉao sa Đanijem de Mikelisom. Kada je
to evropski koridor ti znaĉi da moţemo da dobijemo kredite i povlastice, to je bilo 2007, borba
za taj koridor je bila duga. Ja sam poĉeo radove da iskoristimo tu priĉu. Mi smo takoĊe bili
protiv da se asfaltira jer je podloga loša, onda je došla Zorana Mihajlović i rekla dva ministra
nisu asfaltirala i onda je asfaltirano pa je puklo".
Poruĉuje da je dobro što je uraĊen koridor, ali podseća da je on otvorio deo od Obrenovca
do Ljiga 2014. godine. "Mi smo uveli Kineze i uradili projektnu dokumentaciju, prvi deo od
Ljiga do Preljine sam ja uradio. Ja sam ţurio da se završi, jer je sa Kinezima dogovoreno da Put
svile ide iz Bara, to je bio dogovor sa predsednikom i premijerom Kine. Kasnije je Rama pozvao
naše u Tiranu i onda je dogovoreno da ide iz Draĉa. Mi smo tu bitku izgubili neodgovornim
politiĉarima, da je to došlo iz Bara bio bi razvoj za Srbiju, Crnu Goru, Republiku Srpsku. Ni u
jednom našem projektu nije bio autoput od Prištine do Niša, mi smo izgubili strateški vaţnu
poziciju da budemo saobraćajni centar na Balkanu, sad je Priština ĉvorište".
"Ja sam poslednji diplomirani inženjer koji je radio u Vladi, mi više nemamo
inženjera, ministarstva vode ekonomisti, pravnici. To je urušavanje države", rekao je Ilić.
Kako je rekao nije pozvan na otvaranje i dodaje da mu je bilo ţao što nije bio na otvaranju Ljiga
jer je, navodi, najveći deo te deonice uradio kao ministar. "Trasa Ljig-Obrenovac je najjeftiniji
autoput u Srbiji po kilometru. Od Ljiga do Preljine je izvanredno uraĊeno, koštalo je 308 miliona
evra. GraĊani Srbije će dobiti autoput što je bio i moj cilj i da što pre doĊemo do Crne Gore". Ilić
je naveo da su radovi na deonici Ljig-Obrenovac trajali pet godina, odnosno 10 kilometara
godišnje u proseku. TakoĊe, dodaje, Grdelica je raĊena šest godina, odnosno ĉetiri kilometara
godišnje. "Moglo je brţe i bolje. Mi nemamo naše firme koje prate tu gradnju, ušli su neki
186
privatnici i uništili naše firme, svako danas gradi autoput. Nekad smo imali gigante koji su radili
najbolje puteve širom sveta. Ja nisam ljubomoran, srećan sam, neka ga otvori ko hoće jer Ibarska
je magistrala smrti. Ali ne treba se mnogo hvaliti i praviti fešte, ja sam radio i nisam mnogo
otvarao. Uradio sam 4000 kilometera puteva, tolike mostove i Mrkonjić je radio sa mnom".
Srbiji nedostaje 7.000 vozača
Zbog masovnog odlaska na rad u zemlje zapadne i srednje Evrope Srbiji nedostaje 7.000
vozaĉa, piše beogradski list "Danas", navodeći kako manjak tog kadra već nekoliko godina
unazad blokira rad mnogih prevoznika. Problem je sve izraţeniji i u Gradskom saobraćajnom
preduzeću Beograd (GSP) gde će, umesto sadašnjih oko 1.600 vozaĉa, od septembra biti 350
manje jer ih je,kako piše "Danas", "plateţna moć velike kompanije iz Nemaĉke već preuzela i
oni tokom ovog leta odraĊuju svoj otkazni rok". "Ukoliko Srbija zaista ostvari privredni rast od
3,5 odsto, koliko naši zvaniĉnici predviĊaju i ţele, zbog nedostatak vozaĉa proizvedenu robu
neće imati ko da preveze do kupaca", piše list. Moţda je u toj priĉi, kako naglašava "Danas",
"najveći problem što drţava ništa ne ĉini da prevoznicima pomogne kako bi rešili nedostatak, pa
vozaĉi odlaze u inostranstvo, zemlje zapadne u srednje Evrope mogu da ponude i veće zarade i
znatno bolje uslove".
ĐorĎević: Bolji poloţaj osoba sa invaliditetom prioritet
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević odrţao je
sastanak sa poznatim srpskim paraolimpijcem, upravnikom
Centra za sport i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom "Iskra"
iz Kragujevca Goranom Nikolićem, sa kojim je razgovarao
na temu sistemskog unapreĊenja poloţaja osoba sa
invaliditetom. ĐorĊević je istakao da su osobe sa
invaliditetom ravnopravni graĊani društva i da će
Ministarstvo nastaviti kontinuirano da pruţa podršku Centru
u oblasti socijalnog preduzetništva, kao i u drugim sferama
za koje je nadleţno, saopšteno je iz ministarstva. "Vlada Srbije i resorno ministarstvo, kojim
rukovodim, podrţavaju aktivnosti koje su usmerene ka podizanju svesti javnosti o osobama sa
invaliditetom, nastojeći da svakoj grupaciji osoba sa invaliditetom omogući da oblikuje, izraţava
i realizuje svoje razvojne potrebe, kao i posebne interese, kao i da ima jednake mogućnosti i
pravo na razliĉitost", rekao je ĐorĊević.
On je najavio da će Ministarstvo podrţati obeleţavanje MeĊunarodnog dana belog štapa
koji će biti odrţan 15. oktobra i naveo da je bolji poloţaj osoba sa invaliditetom odgovornost
kako drţavnih institucija, tako i pojedinaca. "Goran je veliki borac koji uprkos uroĊenoj
slabovidosti uklanja duboko ukorenjene predrasude koje postoje prema ovoj kategoriji ljudi.
Ministarstvo je prepoznalo veliki znaĉaj svega što Nikolić radi za zajednicu i ţeli da ga svesrdno
podrţi u daljim aktivnostima, kako bi sve osobe sa invaliditetom uţivale jednako kvalitetne
uslove za ţivot i rad", istakao je ministar.
Goran Nikolić se nedavno vratio iz ameriĉkog grada Ĉikaga, gde je uĉestvovao u
humanitarnoj trci u okviru koje je istrĉao 77 uzastopnih maratona za 77 dana kako bi prikupio
sredstva za završetak sportske sale Bogoslovije "Sveti Jovan Zlatousti" u Kragujevcu, ĉime bi
Srbija dobila paraolimpijsku akademiju u punom kapacitetu po ugledu na svet.
187
Đurić: Novo Brdo nikad neće biti "kosovarski" spomenik
Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić kaţe da tvrĊava Novo Brdo nikad neće biti
"kosovarski" istorijski spomenik, jer je to jedan od kljuĉnih
srpskih istorijskih i arheoloških lokaliteta. Reagujući na
isticanje zastave samoproglašenog Kosova na Novom Brdu,
Đurić navodi da je svaki pokušaj da se taj spomenik prikaţe u
drugom svetlu akt nasilnog brisanja istorije, sraĉunat s ciljem
da se dodatno produbi meĊunacionalni jaz na KiM. "Novo
Brdo je u srednjem veku bilo multietniĉki grad, u kojem su ţiveli Srbi, Sasi, Grci, Dubrovĉani i
mnogi drugi, i svedoĉi o vremenu sasvim drugaĉijem od današnjeg, u kojem je Kosovo i
Metohija, pod upravom srpskih monarha i vlastele, bilo mesto dodira kultura i civilizacija",
navodi Đurić u saopštenju dostavljenom medijima. Đurić kaţe i da oni koji danas ţele da Kosovo
uĉine monoetniĉkim nisu sluĉajno izabrali Novo Brdo "kako bi drskim i beskrupuloznim
provokacijama i falsifikovanjem istorije sakrili ĉinjenicu da je Kosovo i Metohija, u vreme kada
je bilo srce srpskog etniĉkog prostora, bilo jedna od najbogatijih u kulturno najnaprednijih
oblasti Evrope". "Isticanje zastave samoproglašenog Kosova na Novom Brdu, osim što je ĉin
grubog istorijskog revizionizma, jeste, verujem, i neka vrsta osvete braniocima toga grada, zbog
ĉije istrajnosti je ta tvrĊava do danas ostala simbol srpskog junaštva i otpora", navodi Đurić.
Poruĉuje da Novo Brdo nikada neće biti "kosovarski" istorijski spomenik i dodaje da "nakon
ovoga moţemo samo da se zapitamo šta je sledeće - moţda postavljanje crnih albanskih orlova
umesto krstova na kupole srpskih srednjovekovnih crkava".
U nedostatku svog nasleĎa, poseţu za otimanjem tuĎeg
Ministarstvo kulture i informisanja osudilo je danas isticanje zastave samoproglašenog
Kosova na srednjovekovnoj srpskoj tvrĊavi na Novom Brdu, navodeći da takozvane prištinske
vlasti, u nedostatku svog kulturnog nasleĊa, poseţu za otimanjem tuĊeg. Ministarstvo navodi da
"nikakve šarene tkanine nejasnog simboliĉkog znaĉenja" ne mogu da posluţe drugoj nameni
nego da obrišu prašinu vekova sa bisera srpske srednjovekovne duhovnosti i evropske i svetske
kulturne baštine. "Motive za ovo predcivilizacijsko ponašanje moţda treba potraţiti u dubokim
virovima i tami varvarske svesti, koja u nedostatku sopstvenog, poseţe za otimanjem tuĊeg
kulturnog nasleĊa i identiteta", navodi se u saopštenju ministarstva. Ohrabruju, navode,
uzurpatore iz takozvane "prištinske vlasti" da nastave da se brukaju pred ĉestitim delom albanske
javnosti i pred celim svetom, jer time samo pomaţu Srbiji ĉiji su, podsećaju, sastavni deo koji je
u stanju prolazne politiĉke zablude.
U junu izdato 1.875 graĎevinskih dozvola
U junu izdato je 1.875 graĊevinskih dozvola ĉija je predviĊena vrednost radova za gotovo
50 odsto veća u odnosu na jun 2018. godine, navodi se u informaciji koje je objavio Republiĉki
zavod za statistiku. Na povećanje vrednosti radova najviše je uticala dozvola izdata za izgradnju
deonice 1 Magistralnog gasovoda granica Bugarske-granica MaĊarske, navodi se u informaciji.
Prema vrsti graĊevina izdato je 79 procenata dozvola za zgrade i 21 odsto za ostale graĊevine,
dok se meĊu zgradama 65 procenata dozvola odnosi na stambene zgrade. Junskim dozvolama
prijavljena je izgradnja 2 355 stanova proseĉne površine 75 kvadratnih metara. Posmatrano
188
prema oblastima, najveća graĊevinska aktivnost na osnovu dozvola izdatih u junu oĉekuje se u
Zajeĉarskoj oblasti - 65,1 odsto od ukupne vrednosti novogradnje, a slede Šumadijska oblast (7,7
procenta), Beogradska oblast (5,9 odsto) i Juţnobaĉka oblast (5,0 procenata).
Udario troje dece kod Bogatića pa pobegao
Troje tinejdţera povreĊeno je u saobraćajnoj nesreci kod Bogatića, javlja TV Prva. Do
nesreće je došlo sinoć dok su se deca, starosti od 15 do 17 godina, kretala peške svojom stranom
kolovoza, kada je na njih naleteo automobil u punoj brzini. Vozaĉ se nije zaustavio na mestu
nesreće, a povreĊena deca prebaĉena su u šabaĉku bolnicu, ali nisu ţivotno ugroţena.
Subota,17.avgust 2019.
Mihajlović: Svi su dobrodošli na otvaranje autoputa, pa i bivši ministri
Ministarka infrastrurkture Zorana Mihajlović rekla je da je puštanje u saobraćaj autoputa
“Miloš Veliki” vaţan dan za Srbiju i njene graĊane i da su
na otvaranje dobrodošli svi, pa i bivši ministri, o ĉijim
rezultatima su, kako je navela, graĊani Srbije već dali svoj
sud. Mihajlović je u pisanoj izjavi navela da je ĉinjenica da
je u Srbiji u prethodne ĉetiri godine izgraĊeno oko 300
kilometara autoputeva, "baš kao što je iza Velimira Ilića
ostala neuspela koncesija za autoput Horgoš-Poţega i
deonica Ub-Lajkovac, koja je išla iz njive u njivu”. Ona je navela i da je otvaranje radova na
deonicama od Obrenovca do Ljiga, kojima se hvali Ilić, bilo protokolarno, jer radovi nisu mogli
da poĉnu pre efektivnosti kredita, koja je nastupila tek 2015. godine.
Ĉinjenica je i da je tokom realizacije tog projekta bilo potrebno oko 300 izmena glavnog
projekta, kazala je Mihajlović, reagujući na izjave nekadašnjeg ministra graĊevinarstva i
urbanizma Velimira Ilića u Danu uţivo TV N1. Dodaje je da ništa nije bila bolja situacija ni na
svim drugim projektima koje je aktuelno Ministarstvo nasledilo, jer su svi stajali – od Ţeţeljevog
mosta, preko Ipsilon kraka, do ruskog kredita za ţeleznicu i autoputa na Koridoru 10. Pre nego
što neko kaţe da je “ţeleznica zanemarena”, trebalo bi da je barem iz medija informisan da je u
prethodne ĉetiri godine rekonstruisano više od 500 kilometara pruga na ţelezniĉkom Koridoru
10, barskoj pruzi i regionalnim prugama, poruĉila Mihajlović.
Prema njenim reĉima, o tome koliko su prethodni ministri strateški razmišljali o razvoju
vodnog saobraćaja najbolje govori podatak da od 2008. do 2013. godine u njega nije uloţen ni
jedan evro, a da je danas vrednost projekata u vodnom saobraćaju oko 380 miliona evra. Isto
tako se zna i kakvo smo graĊevinarstvo zatekli, a kakvo je danas kada imamo elektronsku
graĊevinsku dozvolu, više od 40.000 aktivnih gradilišta i rekordnu vrednost izvedenih
graĊevinskih radova od 344,7 milijardi dinara u ovoj godini, precizirala je Mihajlović.
Novosadski penzioneri mogu besplatno da borave u banji
U poslednjih šest godina, novosadski penzioneri imaju mogućnost da besplatno borave
sedan dana u nekoj od pet ponduĊenih banja. Podnošenje zahteva za novu grupu, poĉinje u
189
ponedeljak i trajaće do kraja meseca. A naša ekipa proverila je ko ima pravo na besplatan odmor
i šta je potrebno od dokumentacije.
Penzionerki Veri Erdevik i njenim prijateljima, odlazak u Bar preko Udruţenja
penzionera, kako kaţe, okrepio je i duh i telo, s obzirom na to da su neki penzioneri tad prvi put
u ţivotu videli more. Sliĉni izleti i druţenja ih, prema njenim reĉima, sve raduju. “Bilo je lepo,
šetali smo se i svako je imao neki svoj ritam, ništa nije bilo uslovljeno. Hrana je bila lepa, dobra,
taman za penzionere i mislim da je to jako lep potez da penzioneri koji nemaju para i koji imaju
manja primanja, koje nikad... Uglavnom sam bila sa ljudima koji nisu ni videli more”, rekla je
Vera Erdevik, korisnica invalidske peznije.
Ovog puta, penzioneri će se odmarati u jednoj od pet banja, Termal Vrdnik, Kanjiţa,
Junaković, Prolom i Banjica, a ĉlanstvo u udruţenju nije uslov za konkurisanje. “Ĉija penzija ne
prelazi 33.507 dinara, znaĉi penzioneri samostalnih delatnosti, poljoprivrednih delatnosti, pravo
imaju na besplatnu banju i oni penzioneri koji su ostvarili deo penzije u inostranstvu, bivše
republike i ovde koji imaju, a da im penzija zajedniĉka ne prelazi 33.507 dinara”, izjavila je
Perka Marinković iz Udruţenja penionera Novog Sada.
Voda na pančevačkim kupalištima tehnički ispravna
Zavod za javno zdravlje već godinama proverava ispravnost vode na kupalištima u
Panĉevu i savetuje kako da se odrţi ĉistoća. Prema poslednjim ispitivanjima, koja se tokom leta
rade na 15 dana, na svim mestima voda je treće kategorije, što znaĉi da je dozvoljeno kupanje.
“Pojedini parametri vezani za hemisjki status odnosno pokazatelje tipa hpk ili gvoţĊe ako je
prisustvo veće to je prirodno sastav vode takav i ne utiĉe na zdravlje ljudi. "Tako da su sva
kupališta bezbedna. Tehniĉari Zavoda su duţni da pogledaju kakva je ĉistoća, da li se odrţava
higijena, da li ima Ċubreta koji se ostavlja na kupalištima i mogu vam reći da su sva kupališta
dosta solidna sto se toga tiĉe. Najviše odrţavaju najviše pecaroši koji na rekama najviše i
borave”, objašnjava dr Radmila Jovanović iz Zavoda za javno zdravlje Panĉeva.
Jedno od omiljenih mesta je jezero u Kaĉarevu, koje je već godinama najĉistije i
najureĊenije kupalište u okolini Panĉeva. Sa puno drveća i prirodnog hlada privlaĉi goste, a
vikendom i u vrelim danima, tu bude i nekoliko hiljada ljudi. Pogodno je i za decu, jer postoji
ograĊen deo gde se mogu bezbedno igrati. “Mogu da kaţem svima i meštanima i gostima da
upravo sada nasipamo grebani asfalt koji smo dobili od Srbija puta ,tako da ćemo spojiti naš put
sa asfaltom i biće mnogo pristupaĉnije”, kaţe Milorad Đurica, iz MZ Kaĉarevo. Ideja i ţelja,
kako da se obogati sadrţaj na jezeru, ima: od izgradnje restorana i bungalova, tobogana na vodi -
šta će se od toga realizovati zavisi naravno od novca. I bez toga, u vrelim danima kaĉarevaĉko
jezero pruţa dobro rashlaĊenje i odmor u prirodi.
Već skoro trideset godina proizvodi humus
Na Eko farmi Kovaĉević u selu Ljutovnica kod Gornjeg Milanovca se već skoro trideset
godina proizvodi humus. U pitanju je porodiĉna proizvodnja
supstrata za cveće, povrće i borovnice, ali i ĉistog glistenjaka od
kalifornisjkih glista. Milomir Kovaĉević u selu Ljutovnica kod
Gornjeg Milanovca se na svojoj Eko farmi već skoro tri
decenije bavi proizvodnjom humusa. Humus nastaje od
kalifornisjkih glista koje vrše preradu putem ishrane stajskim
190
Ċubrivom. U jednom leglu nalazi se oko 100.000 glista. "One to jedu, preraĊuju i posle godinu
dana mi ih premestimo u novo stanište, humus koji ostane, glistenjak se prekrije najlonom kako
bi došao u fazu previranja tako da kvalitetan i pravi glistenjak nastaje 14 do 15 meseci. Bazeni su
dubine nekih 50 do centimetara i glistama se ubacuje svakog meseca ta hrana i one jedu
postepeno i ostavljaju za sobom taj glistenjak. Kapacitet je trenutno 600 legala u radu a jedno
leglo za godinu dana moţe da proizvede na ovaj naĉin oko 750 litara ĉistoga glistenjak", kaţe
Milomir.
Nakon previranja, humus dalje ide na sušenje ali treba obratiti paţnju na njegovu vlaţnost
koja treba da bude do 45 odsto. Milomir proizvodi supstrat za cveće i povrće, kiseli supstrat za
borovnice i brusnicu i ĉist glistenjak. "To je organsko najkvalitetnije Ċubrivo koje postoji na
zemlji, to je ĉist glistenjak, ljudi ga upotrebljavaju da bi oplemenili postojeću zemlju koja je
nekim vidim oštećena, zatrovana ili upotrebom velike koliĉine veštaĉkog Ċubriva upropašćena i
onda se poboljšava njen kvalitet sa dodavanjem glistenjaka. Koristi se dosta i u voćarstvu gde se
dobijaju kvalitetni plodovi", veli Milomir. Milomir objašnjava da glistenjak mora da se unese u
zemljište blizu korena jer ako ostane na površini u roku 24 sata gubi svojstvo humusa.
Nedelja,18.avgust 2019.
Novi protest "1 od 5 miliona", ostavljene preporuke za izbore oko
Predsedništva
Protest "Jedan od pet miliona" odrţan je sinoć 37. put u Beogradu. Iako nije bilo planom
predviĊeno da protestna šetnja proĊe pored Predsedništva Srbije,
kolona graĊana je mimo najavljene rute tuda ipak prošetala.
Zgradu su obezbeĊivale pripadnice "Kobri".Oko zgrade
Predsedništva uĉesnici protesta raširili su, po zemlji, panoe na
kojima su ispisanje 42 preporuke za slobodne i fer izbore. Kod
predsedništva su upaljene i baklje, a graĊani su uzvikivali
"Vuĉiću lopove" i "Uhapsite Vuĉića", "Ĉuvajte se Jutke"...
Ispred zgade je, kao obezbeĊenje, šest pripadnica vojne jedinice Kobre. Uĉesnici protesta su,
nakon što su ostavili ove svoje poruke, nastavili ka zgradi Radio televiziji Srbije, a protest je
završen na Trgu Nikole Pašiĉ ispred Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Uĉesnici protesta pozdravili su direktorku Kanala 9 Maju Pavlović koja već šesti dan
štrajkuje glaĊu. Demonstranti su se fotografisali sa njom i uputili joj reĉi podrške "do pobede".Sa
protesta je prethodno, jedan od njegovih organizatora, SrĊan Marković, pozvao na bojkot
predstojećih izbora, zakazanih za proleće i rekao da nema pregovora i okruglih stolova sa
predsednikom Srpske napredne stranke i drţave Aleksandrom Vuĉićem. "Izbori će izgledati kao
kad su nas tukli u subotu ispred zgrade Predsedništva", rekao je Marković, podsetivši na
dogaĊaje tokom prethodnog protesta Jedan od pet miliona. Marković je poruĉio Vuĉiću da nema
potrebe da se plaši "jer ga niko neće tući". On je rekao da je Vuĉić "uzurpirao vlast, bojkotuje
zdrav razum, bojkotuje sve nas i zato nema pregovora ni okruglih stolova jer mi volimo Srbiju".
Prema njegovim reĉima, u ovakvoj atmosferi u društvu nije moguće da postoje fer izbori.
"Razoktićemo sve laţi i prevare i za sve lopovluke ćete ići u zatvor, tako će se u Srbiji poĉeti da
se vrednuje profesionalizam", rekao je on.
191
Organizatori protesta saopštili su da je današnje okupljanje, 37 po redu u Beogradu,
posvećeno borbi protiv nasilja i prebijanja nesitomišljenika vlasti, rodne ravnopravnosti ali i
poniţavanja vojske koje sprovodi Vuĉić. Organizator je podsetio da su Markovića proše subote
"pripadnici vojne policije Kobre udarili i prebacili preko ograde ispred zgrade Predsedništva".
Isped Predsedništva ograda je uklonjena, a ispred zgade danas su rasporeĊene pripadnice
Kobri, kako je predsednik Srbije prethodno i najavio. Iako nije bilo planom predviĊeno da
protestna šetnja proĊe pored Predsedništva Srbije, kolona graĊana je mimo najvljene rute tuda
ipak prošla. Okupljeni su nosili transparente "AV kriješ se iza ţena. IzaĊi na dijalog", "Pljaĉka
penzionera nije reforma", "Stop laţima, budi normalan", "Otrovne kobre gamiţu", "Kurjaĉićeve
kobre biju", "Prevaranti vraćajte otete pare penzionerima" i fotografije obezbeĊenja ispred
predsedništva na kojima je pisalo "Ovi su tukli ljude". MeĊu okupljenima su bili i predsednik
Stranke slobode i pravde Dragan Đilas, predstavnik Dveri Jugoslav Kiprijanović, predsednik
opštine Stari grad Marko Bastać i predsednik Nove stranke Zoran Ţivković.
Otvoren auto-put "Miloš Veliki",
Auto-put "Miloš Veliki", na deonici od Obrenovca do Ljiga, je otvoren danas u prisustvu
predsednika Srbije Aleksandra Vuĉića. Sveĉano otvaranje moglo se pratiti na Prvom programu
RTS-a od 15 ĉasova. Taj deo auto-puta od izuzetne je vaţnosti, jer će rasteretiti saobraćaj na
Ibarskoj magistrali, a znaĉajno će pribliţiti Zapadnu Srbiju i Beograd. Savremena saobraćajnica
će uticati na ekonomski i privredni razvoj ĉitave Zapadne Srbije. Putarina je 420 dinara od
Obrenovca do Ĉaĉka, a putem dugim 103 kilometra, stizaće se za manje od sat vremena. Petlje
UB, Lajkovac i Ljig nova su ukljuĉenja u auto-put uz postojeće Takovo i Preljinu i biće i
naplatne stanice. Od Obrenovca do Ĉaĉka, ubuduće stizaće se za manje od sat vremena.
Momir Jovanović iz Novoga Sada pobednik Sabora violinista u Pranjanima
Veliko finale prvog Sabora violinista Srbije koje je odrţano u Pranjanima okonĉano je
slavljem Momira Jovanovića (36) iz Novoga Sada koji je
pobednik finalnog prvenstva na ovom instrumentu. Finale je
sinoć na igralištu FK Brezak pored reĉice Plane privuklo
hiljade meštana i gostiju iz daleka, pa ovo gorsko mesto nikad
nije primilo toliko sveta. "Imam niţu muziĉku školu, ali ću
nastaviti da uĉim", kazao je Jovanović za agenciju Rina
dodajući da je presrećan i da još ne zna šta mu se dogaĊa.
Skup je otvoren pozdravnim slovom Dejana Kovaĉevića, predsednika opštine Gornji Milanovac,
koji je svim posetiocima poţeleo da se još dugo viĊaju u ovom sastavu i još većem broju, i
prigodnom zdravicom kako po srpskom obiĉaju sledi. Kolo je najbolje odsvirao Rade
Radosavljević (52) iz Moravaca kod Ljiga. Pesmu Aleksandar Spasić (22) iz Vrbnice dok je
priznanje za najizvornije muziciranje stiglo u ruke Branka Đurića(18) iz Mionice. "Ovo je
izuzetan dogaĊaj za sve nas i vrhunski organizovan sabor", kazao je mladić. U deobu nagrada
umešala se s opravdanjem Andrea Alimanović osamnaestogodšnja devojka iz Krupnja, njoj je
pripala Zlatna violina po odluci publike.
Lidija Domazet i rumski tamburaši u Šimanovcima
192
Veĉe evergrina na kojem će se predstaviti Šimanovĉanka Lidija Domazet i ĉlanovi
Gradskog tamburaškog orkestra "Branko Radiĉević" iz Rume odrţaće se u nedelju 18. avgusta
na letnjoj pozornici u parku u Šimanovcima s poĉetkom u 20:30 ĉasova u okviru "Pećinaĉkog
kulturnog leta". U jednoipoĉasovnom programu publika će imati priliku da uţiva u
starogradskim pesmama i zvucima rok muzike sa prostora bivše Jugoslavije koje će izvesti
uĉesnica muziĉkog serijala "Nikad nije kasno" Lidija Domazet, a biće to prilika da se predstavi i
rumski Tamburaški orkestar koji ove godine proslavlja 50 godina od osnivanja. Specijalni gosti
koncerta su Dino Šabanović iz Sarajeva i Dejan Borović iz Dobanovaca, takoĊe uĉesnici emisije
"Nikad nije kasno", kao i Valentina Bujila iz Šimanovaca. "Pećinaĉko kulturno leto" se odrţava
od 27. jula do 31. avgusta, petu godinu zaredom u organizaciji Kulturnog centra Pećinci pod
pokroviteljstvom opštine Pećinci.
Ministarstvo o smrti devojčice:Hitna stigla za 12 minuta
Ministarstvo zdravlja izjavilo je sauĉešće porodici deteta povodom tragedije koja se
dogodila u petak na Vlasinskom jezeru i navelo da su
inspektori na terenu kako bi utvrdili uzrok koji je do toga
doveo. "Svi detalji i okolnosti koji su doveli do ovog
tragiĉnog sluĉaja će biti ispitani. Nakon toga, i nakon
završene obdukcije i utvrĊivanja taĉnog uzroka tragedije,
moći će da se priĉa o odgovornosti", navelo je
Ministarstvo u saopštenju povodom smrti dvogodišnje
devojĉice na Vlasinskom jezeru. Ministarstvo istiĉe da se u ovakvim trenucima moraju koristiti
ĉinjenice, a one ukazuju, kako se navodi u saopštenju, da je "ekipa hitne pomoći stigla za 12
minuta sa svom potrebnom opremom i obuĉenim timom koji je odmah zapoĉeo reanimaciju
deteta". Iz Ministarstva navode da uvek nastoje da se sve okolnosti ovakvih neţeljenih sluĉajeva,
kojih je danas upravo zahvaljujući velikom zalaganju zdravstvenih radnika znaĉajno manje nego
pre, uvek potpuno i detaljno ispitaju, i da se utvrdi odgovornost. "Kada to znamo, jasno je da
suprotni, proizvoljni i krajnje netaĉni komentari objavljivani na društvenim mreţama ali i u
pojedinim sredstvima informisanja ne samo da ne doprinose utvrĊivanju ĉinjenica, već unose
dodatni nemir i bol porodici u najteţim trenucima, unapred optuţujući i okrivljujući zdravstvene
radnike", istiĉe se u saopštenju. Ministarstvo apeluje na sve, kako pojedince tako i medije, da
ovakve tragedije ne koriste u senzacionalistiĉke svrhe, niti za povećanje gledanosti ili tiraţa,
politiĉke i druge borbe.
Ponedeljak,19.avgust 2019.
Kuburović: Promene Ustava posle izbora 2020.
Ministarka pravde Srbije Nela Kuburović izjavila je da se promene Ustava koje se odnose
na pravosuĊe mogu oĉekivati tek posle izbora iduće godine. U intervjuu za juĉerašnji Kurir, ona
je podsetila da procedura predviĊa da poslanici prvo dvotrećinskom većinom moraju da se
izjasne da li uopšte ţele da se Ustav menja, zatim Skupština treba da sprovede javne konsultacije
povodom amandmana, a onda, kada se usvoji konaĉan tekst izmena, poslanici se ponovo
izjašnjavaju, da bi na kraju konaĉnu reĉ dali graĊani na referendumu. "S obzirom na to da su na
193
proleće i redovni parlamentarni izbori, mislim da će novi saziv plenuma biti u prilici da završi
zapoĉeti proces, uzimajući u obzir vreme i sloţenost postupka", rekla je Kuburovićeva. Ona je
takoĊe podsetila da je i do sada dosta uraĊeno na jaĉanju nezavisnosti sudstva, samostalnosti
tuţilaštva i odgovornosti pravosuĊa, "i to ne samo zakonskim izmenama već i donošenjem raznih
drugih pravilnika i etiĉkih kodeksa", a sada i promenama Ustava.
Ministarka je kao neosnovane odbacile neke kritike da nisu uĉinjeni konkretni pomaci u
reformi pravosuĊa, i da to moţe da "tvrdi samo neko ko to namerno ne ţeli da vidi, ko je
zlonameran i bavi se politikanstvom, a ne ĉinjenicama". Prema njenim reĉima, najmanji deo
uticaja, kako pokazuju istraţivanja, na sudije i tuţioce dolazi od izvršne vlasti, već "mnogo veći
uticaj vrše kolege, prijatelji, predsednici sudova ili advokati".
Srpska ministarka pravde je rekla i da nema pomaka u istrazi ubistva jednog od lidera
kosovskih Srba Olivera Ivanovića, jer Priština ne saraĊuje, jer "prištinski organi nisu odgovorili
maltene ni na jedan zahtev Tuţilaštva za organizovani kriminal, dok je Beograd odgovorio na
sve njihove". Ona je, meĊutim, istakla da veruje da će tuţilaštvo u Beogradu doći do konkretnih
dokaza o tome ko su naruĉioci i ko su izvršioci ubistva Ivanovića.
Veće plate medicinskim sestrama: Domovi zdravlja u nadleţnosti drţave
Medicinske sestre će već za 3-4 meseca imati novo povećanje plate, rekao je danas
ministar zdravlja Zlatibor Lonĉar gostujući na TV Pink. Kako je objasnio, sinoć je imao sastanak
sa ministrom finansija i predsednikom Srbije Aleksandrom Vuĉićem, gde je glavna tema bilo
povećanje plata, "na ĉemu insistira predsednik". "Ovo će biti treća godina za redom u kojoj će
medicinske sestre imati najveće povećanje plata, ali na realnoj osnovi", rekao je Lonĉar i otkrio
da je za svaki procenat povećanja predsednik traţio da se izraĉuna da li mi imamo toliko novca.
"Ono što mogu da kaţem, videvši noćas i sinoć koliko se predsednik bori za to, da će sigurno
medicinske sestre imati najveće povećanje plate već za par meseci", rekao je ministar zdravlja.
On je ocenio da zdravstveni radnici u potrazi za boljim uslovima rada i platama odlaze iz Srbije,
ali ne u meri kojoj se priĉa. "U drugim zemljama se zbog nedostatka kadra zatvaraju odeljenja u
bolnicama, eto susedna Hrvatska, a to se kod nas ne dešava jer vodimo odgovornu politiku",
rekao je Lonĉar i dodao da se zdravstveni radnici i vraćaju u Srbiju, ali to za mnoge nije vest.
Kako je naglasio, od 1. januara Domovi zdravlja koji su sada u nadleţnosti opština i gradova
ponovo će biti u nadleţnosti drţave, "pa neće biti ratova na lokalu" oko njih.
“Humanitarni ponedeljak” za Jelenu Radović
U ponedeljak 19.avgusta “Humanitarni ponedeljak” na Štrandu namenjen je prikupljanju
pomoći za našu sugraĊanku Jelenu Radović , obolelu od cerebralne
paralize. Jelena je roĊena 1984.godine. Uprkos teške bolesti,
uspela je da završi Pravni fakultet. Godinama radi kao autor i
voditelj motivacionih tribina u sklopu Saveza za cerebralnu i
deĉiju paralizu Vojvodine. U Udruţenju graĊana “Sunce”, koje se
bavi problematikom osoba sa cerebralnom i deĉijom paralizom,
vodi pravno-savetodavnu radionicu. Jeleni Radović su potrebna
sredstva za dodatne rehabilitacione tretmane, kako bi oĉuvala
194
sadašnje fiziĉko stanje i kako bolest ne bi napredovala. Prošlog ponedeljka humanitarna akcija
“Gradskog zelenila” u potpunosti je uspela, jer je za jedanaestogodišnjeg Aleksu Mikića
obolelog od autizma sakupljeno 249.500 dinara.
Smotra somborskog likovnog stvaralaštva od 20. avgusta
Sedmi "Somborski Salon", smotra somborskog likovnog stvaralaštva, biće otvoren u
utorak, 20. avgusta, u Galeriji Kulturnog centra "Laza Kostić" Sombor, u 19 ĉasova. Postavka je
saĉinjena od radova likovnih umetnika koji su roĊeni ili ţive i rade na teritoriji Grada Sombora.
Selekciju je napravio Sava Stepanov, likovni kritiĉar iz Novog Sada, koji je odluĉio da
ovogodišnju postavku "Somborskog Salona" ĉine radovi 34 umetnika. Posetioci će biti u prilici
da vide ukupno 53 dela iz oblasti slikarstva, skulpture, digitalne animacije, fotografije, prostorne
i digitalne instalacije i drugih vidova vizuelnog izraţavanja. Postavka će trajati do 7. septembra.
"Prilikom (raz)gledanja tradicionalnih salonskih izloţbi posmatraĉ uvek mora imati na
umu osnovnu intenciju tih izloţbenih postavki: prezentovanje stanja i tokova umetniĉke prakse u
aktuelnom trenutku. Umetnost je, pre svega, odraz i proizvod sveta i vremena u kome ţivimo. A
karakteristika današnjeg ţivljenja jesu stalne i sve ubrzanije promene te aktuelna umetnost
funkcioniše poput ţivog, dinamiĉnog i konstantno promenjljivog organizma... Uostalom, stoga
se umetniĉki saloni i prireĊuju svakogodišnje, iz godine u godinu. Revnosnija uĉešća na tim
izloţbama umetnika promovišu u svojevrsnog hroniĉara svog doba", rekao je Sava Stepanov,
likovni kritiĉar.
Izloţba "Objekti kao obojena muzika" Ferenca Barata u Novom Sadu
Izloţba "Objekti kao obojena muzika" Ferenca Barata biće otvorena u ponedeljak, 19.
avgusta, u 20 ĉasova, u Galeriji SULUV. Izloţba će trajati do 30.
avgusta, a na otvaranju će govoriti Vladimir Mitrović, kustos.
Novi radovi Ferenca Barata svojevrsatan su nastavak njegove
estetike "trodimenzionih grafika", predela umetnikove rane faze
stvaralaštva iz oblasti tzv. ĉiste umetnosti prakse, pre no što je
zaronio u okean plakatske umetnosti. Ovaj dosledno zaokruţeni
ciklus radova, ĉistih i hipnotiĉkih formi, svojom nesvakidašnjom
preciznošću i ĉvrstinom oblika otvaraju prostore za brojna,
metaforiĉka tumaĉenja. Upadljiva vizuelnost daje nadogradnju
estetskog doţivljaja kroz trijunf individualizma i slobode organizovanja (nove), umetniĉke
stvarnosti.
Ferenc Barat (Kanjiţa, 1946) Završio srednju školu za primenjenu umetnost u Novom
Sadu (1966). PohaĊao Likovnu akademiju u Beogradu, u klasi prof. Aleksandra Lukovića (1967-
1969). Ĉlan UPIDIV-a od 1970. godine. Kao likovni i tehniĉki urednik saraĊivao sa
novosadskim omladinskim listovima Index i Uj Simposion (1965-1969), a potom kao grafiĉki
dizajner i urednik radio u izdavaĉkoj kući Forum (1969-1992). U isto vreme saraĊuje sa brojnim
pozorišnim kućama u Novom Sadu i Beogradu. Glavna delatnost kojom postiţe društveno i
umetniĉko priznanje je grafiĉki dizajn – dizajn plakata i oprema knjiga. Tokom godina njegovi
plakati, zajedno sa radovima drugih novosadskih umetnika i grafiĉkih dizajnera, postali su
sinonim za Novosadsku školu kulturnog plakata. Seli se u Budimpeštu 1992. godine, gde osnova
grafiĉki i umetniĉki studio za dizajn Studio Barat Art. Njegovi plakatski radovi se nalaze u više
195
galerija i muzeje u Njujorku, Konektikatu i Koloradu (SAD), Parizu, Peĉuju i Budimpešti
(MaĊarska), Lahtiju (Finska), Vilnovu (Poljska), Tojama (Japan), Beogradu (MPU), Novom
Sadu (Pozorišni muzej Vojvodine, MSUV). Samostalno izlagao na preko ĉetrdeset izloţbi, kao i
na velikom broju kolektivnih izloţbi u zemlji i inostranstvu. Barat se bavio i eksperimentalnom
grafikom tokom ĉitave karijere a poslednjih se godina posvećuje skoro iskljuĉivo umetniĉkom
radu. Po opštem mišljenju, Barat je jedna od najpoznatijih i najpriznatijih grafiĉkih dizajnera sa
ovih prostora.
Zaplenjeno oruţje i municija u Sremskoj Mitrovici
Policija je u Sremskoj Mitrovici uhapsila P. P. (38) kod koga je pronašla oruţje i
municiju, kao i manju koliĉinu marihuane, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Prilikom kontrole kombija marke "folksvagen" kojim je upravljao osumnjiĉeni, policija je
pronašla pištolj sa ĉetiri metka u okviru, a u pretresu njegovog stana puškomitraljez, pištolj sa
šest metaka u okviru, veću koliĉinu municije razliĉite namene i kalibra, kao i manju koliĉinu
marihuane. Po nalogu nadleţnog tuţioca, P. P. je odreĊeno zadrţavanje do 48 ĉasova, nakon
ĉega će, uz kriviĉnu prijavu biti doveden u Više javno tuţilaštvo u Sremskoj Mitrovici.
Gost ubio konobara u Parizu, jer je dugo čekao naručeni sendvič
Gost jednog lokala u Parizu ubio je konobara zbog toga što mu naruĉeni sendviĉ nije
pripremljen dovoljno brzo, prenosi BBC. Policija je saopštila da je pokrenuta istraga o ubistvu
nakon što je juĉe došlo do incidenta u lokalu u predgraĊu Pariza. Osumnjiĉeni je nakon ubistva
pobegao i još uvek nije pronaĊen. Ekipa hitne pomoći pokušala je da spase 28-godišnjeg
muškarca koji je ranjen, ali je ipak preminuo na mestu dogaĊaja. Njegove kolege su rekle da je
gost izgubio kontrolu u restoranu brze hrane zbog toga što je dugo ĉekao naruĉeni sendviĉ.
Zloĉin je šokirao lokalne stanovnike. "Ovo je tuţno, bio je to miran restoran bez ikakvih
problema. Otvoren je pre nekoliko meseci", rekla je jedna ţena francuskim medijima, prenosi
portal Klix.ba. Stanovnici su zabrinuti zbog rasta stope kriminala u njihovoj okolini gde ima sve
više dilera i pijanaca.
Vesti iz obrazovanja i nauke čitajte na našem sajtu
www.nsprv.org