9771845

711000

04614

www.liderpress.hr

Broj 476 godina X. 14. studenoga 2014. cijena 18 kuna

TEČAJNE RAZLIKE KAKO SE ZAŠTITITI OD RASTA DOLARA I PADA RUBLJA

Low cost

modelSKIDAJTE

CIJENE DO KRAJA!

HAC I ARZ BEZ KONCESIJETKO ĆE DATI OTKAZE I UKINUTI NAPLATNE KUĆICE

SANDI ČEŠKO, regionalni kralj TV prodaje:

POTROŠAČKA JE RELIGIJA MRTVA PA TVRTKE MORAJU MIJENJATI MENTALITET

PAZINSKI EKSPERIMENTGRAĐANI SUDJELUJU U DONOŠENJU PRORAČUNA

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o našemu modelu Hrvatski socijalističko-liberalno-tranzicijski kapitalizam

10 GRADOVI Pazinski eksperiment Građani sudjeluju u donošenju proračuna

16 AKTUALNOTečajne razlike Kako se zaštititi od rasta dolara i pada rublja

18 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o tranziciji Berlinski zid neće se ponoviti u Hrvatskoj – unatoč Mesiću i Putinu

20 INTERVJUSandi Češko, regionalni kralj prodaje: Potrošačka je religija mrtva pa tvrtke moraju mijenjati mentalitet

23 PROJEKTIFinoteka Internetska tražilica bez provizije rasprodala stotine tona mandarina

31 OPINION MAKERVedran Antoljak o obrazovanju Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

32 KOMPANIJEAutoceste bez koncesije A tko će dati otkaze i ukinuti naplatne kućice?

36 RAZGOVORLynne Montgomery, CBS: Nacionalni je interes svake države proizvesti top-menadžere

38 PODUZETNICIKinorama S odraslim glumcima osvaja nagrade, a s djecom glumcima puni kina

42 KONFERENCIJEKontroling Kontroler je postao partner i ekonomski savjetnik menadžmentu

46 MARKETINGPostdemografija Potrošači ne žele ono što vi mislite da žele

48 POSLOVNA ZNANJAJoel Young: Kompanija je također individua, skup energija koje treba osvijestiti

52 SAVJETNIKStečaj Vjerovnike i tvrtku u stečaju oštetilo pogrešno čitanje zakona

54 PRILOG 'OSIGURANJA'

Klimatske promjene Od kojih se katastrofa možete osigurati

62 SVIJETJean-Claude Juncker Unatoč aferi razvrgavanje 'velike koalicije' i ponovni izbor Komisije malo su vjerojatni

64 FELJTON Chip Bergh Nove, etične levisice za socijalno osviještene hipstere

74 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o dvostrukom oporezivanju Poreznici novčano kažnjavaju neznanje poreznih obveznika

8 KONTEKSTI12 DOIGRAVANJE 24 KLUB IZVOZNIKA

40 SLK 49 HI-TECH53 ENGLESKI

63 EU-VODIČ67 KULTURA68 AUTOTREND

70 UKRATKO72 KRONIKA

Danas nema industrije koja nije isproducirala jeftine proizvode i usluge. Globalno tržište sve se više dijeli na premium i low cost segment jer srednja klasa naočigled nestaje, pa svjetske kompanije prilagođavaju

ponudu ogoljenoj funkcionalnosti. Tvrtke su donedavno bile marketinški fokusirane na 14 posto najbogatijeg stanovništva,

a veliki potencijal leži u ostatku od 86 posto. O tome treba svaki poduzetnik voditi računa i u Hrvatskoj

ada je zagrebački kvartovski kafić Žiraffa uveo 'happy hour', tijekom kojeg su se sva pića od 20 do 24 sata točila u pola cijene, drugi ugostitelji čudili su se takvoj od-luci vlasnika, tvrdeći da u tome

nema nikakve računice. Zašto bi netko radio na gra-nici isplativosti i prodavao pivo za osam kuna, kada se i s cijenom od 13 kuna jedva mogu pokriti troškovi re-žija, konobara, nabave i sl?! I dok su se ti isti ugosti-telji čudili, u Zagrebu su otvorene još tri Žiraffe, u ko-jima i dalje traju akcije. Računica, dakle, postoji. Danas gotovo nema industrije koja nije 'zagrabila' u low cost segment, bilo da je riječ o jeftinim proizvo-dima bilo uslugama. Mnoge svjetske kompanije redi-zajnirale su postojeće i stvorile nove proizvode da bi zahvatile segment tržišta s nižom platežnom moći. Primjerice, Wolksvagen najavljuje low cost verzije svojih automobila kako bi mogao nositi s jeftinom kon-kurencijom kao što je Dacia. Globalno tržište sve više dijeli se na premium i low cost segment, jer dobra stara srednja klasa naočigled nestaje, a svjetske kompanije takvoj segmentaciji tržišta prilagođavaju svoje ponude.

Srednja klasa gubi potencijal - Radnička i srednja klasa učinile su mogućom masovnu potrošnju. S obzirom na to da je to prvi i glavni zahtjev razvoja kapitalističkog sustava, tako je dugo i naglasak u po-slovanju kompanija, njihovoj prodaji, distribuciji, mar-ketingu bio upravo na masovnim segmentima. Zadnjih 30-ak godina to se pomalo mijenja, zbog globalizacije viši društveni stratumi u punom smislu riječi postaju

globalni (tzv. globalna klasa), a njihova ekonomska i potrošačka moć sve je veća. Istodobno, ekonomska moć srednjih i nižih slojeva više ne raste tako brzo, stagnira ili u velikom dijelu svijeta pada, posebice u Europi. Imamo globalnu klasu imućnih, koju ne čine samo tradicionalni vlasnici kapitala, već i visoko pla-ćeni profesionalci i različiti 'upravljači', koji imaju mnogo novca raspoloživog za potrošnju. S druge strane, oni na kojima se niz godina temeljila ekspan-zija u većini sektora, a to je srednja klasa, sve više gube potrošački potencijal. U takvoj situaciji premium se-gment postaje za mnoge sektore tržišni target od ve-like važnosti jer takva logika podrazumijeva da će malo pojedinaca donijeti najveći dio koristi – objasnio nam je Ivan Burić, stručnjak za sociologiju potrošnje i vo-ditelj istraživanja u agenciji Ipsos Puls.

Supstitut održavanja standarda No low cost proizvodi nisu namijenjeni isključivo kupcima niske platežne moći, u velikoj mjeri odgovaraju i sred-njoj klasi i mogu funkcionirati kao dobri supstituti za održavanje željenoga životnog standarda. Primjerice, ako ste često putovali u inozemstvo avionom, radije ćete prihvati da putujete s low cost kompanijom nego da se odreknete putovanja kao životnog sadržaja. Zato je ta ekonomija i uspješna. - Omogućuje ljudima iz socijalnih slojeva oko sredine društvene hijerarhije da održavaju stečene navike i životne obrasce koji u određenim trenucima zbog eko-nomskih okolnosti mogu biti ugroženi – dodao je Burić. Često se postavlja pitanje jesu li low cost proizvodi niže kvalitete od nekih standardnih brendova. S ob-

K

T E M A T J E D N A

26 Lider /// 14. studenoga 2014.

Low cost

model

SKIDAJTE CIJENE

DO KRAJA!

pišu ŽELJKA LASLAVIĆ i TIN BAŠIĆ lider@liderpress.hr

27Lider /// www.liderpress.hr

54 P O S E B A N P R I L O G

Osiguranja

P O S E B A N P R I L O G 55

Osiguranja

2 P O S E B A N P R I L O G

Osiguranja

P O S E B A N P R I L O G 3

Osiguranja

Očekuje se daljnje smanjivanje tržišta

ZLATNA SU VREMENA PROŠLA JOŠ PRIJE NEKOLIKO GODINA. ZBOG KRIZESE OSIGURAVA UGLAVNOM SAMO ONO ŠTO JE OBVEZNO, A STAGNACIJI I

PADU PRIDONIJELA JE I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA OSIGURANJA

Unatoč očekivanjima ulazak Hr-vatske u EU i još veća otvore-nost osiguravateljskog tržišta nisu znatnije utjecali na pad

premije osiguranja. Stanju na tržištu ipak su više kumovali drugi činitelji: šest go-dina krize, koja se osjeti u svim segmen-tima osiguranja, smanjenje životnog stan-darda i liberalizacija tržišta. Hrvatsko osi-guravateljsko tržište stoga se moralo pri-lagoditi i strukturom i visinom premije. Kako se osiguravatelji osjećaju u sadaš-njosti i što očekuju od budućnosti? Jedan je od dugotrajnih 'problemčića' kriza koja je donijela 'fin' životni standard i tako osiguravateljima stvorila problem: osigurava se samo ono što je obvezno. Robert Vučković, izvršni direktor razvoja prodaje u vodećem osiguravatelju na tr-žištu Croatia osiguranju (CO), kaže da gra-đani samostalno ne pokazuju inicijativu za osiguranje egzistencije u budućnosti.- Država ne može snositi troškove zdrav-stvene zaštite ni dugoročno održavati već ionako loš standard mirovinskih davanja, stoga su dobrovoljno zdravstveno osigu-ranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje i životno osiguranje naša budućnost i sko-rašnja realnost s kojom ćemo se svi mo-rati suočiti – napominje Vučković.

Dodaje da dobrovoljna zdravstvena osigu-ranja imaju velik potencijal i strateški su vrlo važna za Croatia osiguranje. Za razliku od dodatnih zdravstvenih osiguranja, u ko-jima itekako osjećaju utjecaj krize, do-punsko zdravstveno osiguranje raste vi-sokim dvoznamenkastim stopama. Premda je, primjerice, u susjednoj Sloveniji pre-mija dopunskog osiguranja čak triput veća, Vučković kaže da u ovom trenutku Cro-atia osiguranje neće povećavati premiju. Pad autoosiguranja Druga je važna stavka koja je utjecala na tržišnu realnost, također već spomenuta, libera-lizacija tržišta posljednjih godinu dana. Nakon nje premija obveznih osiguranja motornih vozila u nepunih je godinu dana pala za gotovo pola milijarde kuna. Takav drastični pad premije cijelog tržišta, upo-zorava Vučković, nije dugoročno održiv. - Cijene moramo početi formirati na os-novi povijesti štete, troškova kojima smo izloženi i odgovarajuće ocjene rizika. Po-jednostavnjeno, osiguranik treba platiti premiju u skladu s visinom rizika koji do-nosi. Ako se to ne počne poštovati, hr-vatsko tržište osiguranja motornih vozila nastavit će rapidno padati, a to bi neke osiguravatelje moglo dovesti u ozbiljne

PIŠE JASMINA TRSTENJAKjasmina.trstenjak@liderpress.hr

'SOLVENCY II' MOGAO BI POVISITI RAZINU POTREBNOGA KAPITALA, ŠTO BI MOGLO DONIJETI DALJNJE OKRUPNJAVANJE, DOKAPITALIZACIJU ILI DRUGE POSLOVNE POLITIKE

Robert VučkovićCROATIA OSIGURANJE:

- Država ne može snositi troškove

zdravstvene zaštite ni dugoročno

održavati standard mirovinskih davanja, stoga su dobrovoljno

zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko

osiguranje i životno osiguranje naša

budućnost

Boris GalićALLIANZ:

- Tržište pokazuje daljnje pogoršavanje, ne samo u segmentu osiguranja motornih vozila. Pad cijena i gubitak prihoda ne vesele, ali bili su neizbježni. Osiguravatelji se novim okolnostima moraju prilagoditi u prvom redu smanjujući svoje troškove

Očekuje se daljnje smanjivanje tržišta

ZLATNA SU VREMENA PROŠLA JOŠ PRIJE NEKOLIKO GODINA. ZBOG KRIZESE OSIGURAVA UGLAVNOM SAMO ONO ŠTO JE OBVEZNO, A STAGNACIJI I

PADU PRIDONIJELA JE I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA OSIGURANJA

Unatoč očekivanjima ulazak Hr-vatske u EU i još veća otvore-nost osiguravateljskog tržišta nisu znatnije utjecali na pad

premije osiguranja. Stanju na tržištu ipak su više kumovali drugi činitelji: šest go-dina krize, koja se osjeti u svim segmen-tima osiguranja, smanjenje životnog stan-darda i liberalizacija tržišta. Hrvatsko osi-guravateljsko tržište stoga se moralo pri-lagoditi i strukturom i visinom premije. Kako se osiguravatelji osjećaju u sadaš-njosti i što očekuju od budućnosti? Jedan je od dugotrajnih 'problemčića' kriza koja je donijela 'fin' životni standard i tako osiguravateljima stvorila problem: osigurava se samo ono što je obvezno. Robert Vučković, izvršni direktor razvoja prodaje u vodećem osiguravatelju na tr-žištu Croatia osiguranju (CO), kaže da gra-đani samostalno ne pokazuju inicijativu za osiguranje egzistencije u budućnosti.– Država ne može snositi troškove zdrav-stvene zaštite ni dugoročno održavati već ionako loš standard mirovinskih davanja, stoga su dobrovoljno zdravstveno osigu-ranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje i životno osiguranje naša budućnost i sko-rašnja realnost s kojom ćemo se svi mo-rati suočiti – napominje Vučković.

Dodaje da dobrovoljna zdravstvena osigu-ranja imaju velik potencijal i strateški su vrlo važna za Croatia osiguranje. Za razliku od dodatnih zdravstvenih osiguranja, u ko-jima itekako osjećaju utjecaj krize, do-punsko zdravstveno osiguranje raste vi-sokim dvoznamenkastim stopama. Premda je, primjerice, u susjednoj Sloveniji pre-mija dopunskog osiguranja čak triput veća, Vučković kaže da u ovom trenutku Cro-atia osiguranje neće povećavati premiju. Pad autoosiguranja Druga je važna stavka koja je utjecala na tržišnu realnost, također već spomenuta, libera-lizacija tržišta posljednjih godinu dana. Nakon nje premija obveznih osiguranja motornih vozila u nepunih je godinu dana pala za gotovo pola milijarde kuna. Takav drastični pad premije cijelog tržišta, upo-zorava Vučković, nije dugoročno održiv. – Cijene moramo početi formirati na os-novi povijesti štete, troškova kojima smo izloženi i odgovarajuće ocjene rizika. Po-jednostavnjeno, osiguranik treba platiti premiju u skladu s visinom rizika koji do-nosi. Ako se to ne počne poštovati, hr-vatsko tržište osiguranja motornih vozila nastavit će rapidno padati, a to bi neke osiguravatelje moglo dovesti u ozbiljne

PIŠE JASMINA TRSTENJAKjasmina.trstenjak@liderpress.hr

'SOLVENCY II' MOGAO BI POVISITI RAZINU POTREBNOGA KAPITALA, ŠTO BI MOGLO DONIJETI DALJNJE OKRUPNJAVANJE, DOKAPITALIZACIJU ILI DRUGE POSLOVNE POLITIKE

Robert VučkovićCROATIA OSIGURANJE:

– Država ne može snositi troškove

zdravstvene zaštite ni dugoročno

održavati standard mirovinskih davanja, stoga su dobrovoljno

zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko

osiguranje i životno osiguranje naša

budućnost

Boris GalićALLIANZ:

– Tržište se dalje pogoršava, i to ne samo u segmentu osiguranja motornih vozila. Pad cijena i gubitak prihoda ne vesele, ali bili su neizbježni. Osiguravatelji se novim okolnostima moraju prilagoditi u prvom redu smanjujući svoje troškove

TEMA TJEDNA26LOW COST MODELSkidajte cijene do kraja!

20122012

Glavni urednik Miodrag Šajatović miodrag.sajatovic@liderpress.hrZamjenica glavnog urednika Manuela Tašler manuela.tasler@liderpress.hr

Izvršni urednik Goran Litvan goran.litvan@liderpress.hr

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald dusanka.figenwald@liderpress.hr

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa tatjana.vukic@liderpress.hr Web-izdanje Branimir Kovač branimir.kovac@liderpress.hr

Dizajn Halid Malla/Fingere info@fingere.hr

Novinari Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Ivica Grčar, Željka Laslavić, Kata Pranić, Ratko Peter, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti Dino Ivan Dogan, dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović, mr. sc. Ante Žigman

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović vladimira.pavlovic@liderpress.hr

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić zeljko.vukelic@liderpress.hr

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 bojana.bozanic@liderpress.hr Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 ana.popovic@liderpress.hr Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 hrvoje.klanac@liderpress.hr Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 jasmina.dzanovic@liderpress.hr Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 iva.deric@liderpress.hr Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 vedran.visnjic@liderpress.hr Ivan Troskot T +385 1/6333-541; F +385 1/6333-596 ivan.troskot@liderpress.hr

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 tomislav.blagaic@liderpress.hr

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 zeljko.krizmanic@liderpress.hr

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 ivana.tomljanovic@liderpress.hr

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

Više informacija čeka vas na www.mojzabastart.hr

MOJA ZELENA ZO

NA

M

OJ ZABA START

Prijavite svoju poduzetničku ideju do 1. prosinca!Zagrebačka banka potporama i edukativnim radionicama potiče razvoj kreativne industrije i kulture u Hrvatskoj, projekte vezane uz zelene tehnologije i energetsku učinkovitost te inovativne start upove. Ako imate takav projekt, prijavite se i podržat ćemo vas u njegovoj realizaciji.

5Lider /// www.liderpress.hr

ediji su ovih dana puni analiza i komen-tara u povodu 25. obljetnice rušenja Berlinskog zida, koje se uzima kao sim-boličan kraj komunizma (bilo bi preci-znije reći – socijalizma). Pa je onda red i da u poslovnom tjedniku kao što je

Lider damo svoj prilog.Stjecajem okolnosti pod ruku mi je došao fascikl s izres-cima tekstova koje sam 1987. objavio u Večernjem listu, Startu i Danasu. Ni tada nije bila dosta jedna plaća za ot-platu stambenoga kredita, trebalo je honorarčiti i izvan matične redakcije. Sva sreća, jer da sam pisao prema sje-ćanju, koje s godinama nužno postane pozitivno selek-tivno, vjerojatno ne bih bio dovoljno kritičan prema stanju ekonomije Jugoslavije i Hrvatske u njoj u to vrijeme ne-posredno uoči sloma samoupravnog socijalizma.

Čudnovati kljunaš Nakon pročitanoga iskristali-zirala se teza što se to dogodilo, u ovom primjeru, od 1987. do 2014. Dakle u 27 godina. Nažalost, mnogo je ele-menata za tvrdnju da je napravljena mješavina najlošijih sastojaka socijalizma i kapitalizma. Stvoren je ‘čudnovati kljunaš’ – socijalističko-liberalno-tranzicijski kapitalizam. Iz socijalizma je ostao mentalitet nerješavanja ekonom-skih problema i pometanja pod tepih, otpor promjenama i političko upravljanje biznisom. Iz neoliberalne kuhinje uzeta je nekontrolirana privatizacija i liberalizacija a da prije ili paralelno nisu izgrađene institucije prave tržišne ekonomije. Što je prouzročilo neviđenu pljačku i uništa-vanje zdravog dijela gospodarstva. Od kapitalizma je uzeto i nekontrolirano zaduživanje za tekuću potrošnju. A velik je udio državnog proračuna u BDP-u iz socijalizma mul-tipliciran u bespućima tranzicije.Čitateljima Lidera ne treba navoditi primjere iz sadaš-njosti i nedavne prošlosti. Zato za ovu ‘slavljeničku’ pri-liku nekoliko sličica iz 1987. Jedna od glavnih makroe-konomskih tema u tadašnjim novinama odnosila se na –

gubitaše. Mavro Popijač, tada predsjednik uprave Naf-taplina, najprofitabilnijeg dijela tadašnje Ine, žali se u intervjuu da bi rezultati bili mnogo bolji da se ne moraju pokrivati gubici, pazite sad – Petrokemije i Dine. Da, da, godina je 1987.!U to vrijeme krenuli su stečajevi. Formalno bili su mo-gući od 1965., ali s obzirom na to da je ideološki bilo nezgodno imati stečajeve u socijalizmu, baš se nisu pri-mjenjivali. Stidljivo se počelo tek u drugoj polovini 80-ih. Zakon nije spominjao stečaj, nego ‘prestanak orga-nizacija udruženog rada’. Najveći kočničari bili su u općinskim rukovodstvima. Trošak stečaja išao je iz op-ćinskog proračuna. Ako već nije bilo drugog izlaza, otvorio bi se stečaj, bila bi istaknuta previsoka cijena, nitko se ne bi javio kao kupac i gubitaš bi, očišćen od dotadašnjih obveza prema vjerovnicima, pripao općini. Pa se krenulo ispočetka.

Puna usta brige za radnike Političarima su bila puna usta brige za radnike. I premda je tada vladao jednopartijski sustav, a danas imamo višestranačje, for-mulacija o ‘iznalaženju rješenja za prekvalifikaciju i za-pošljavanje viška radnika’ preživjela je četvrt stoljeća.Ono što je naizgled drastična razlika u odnosu na da-našnje dane jest inflacija. Svako malo protiv ‘divljanja ci-jena’ borilo se zamrzavanjem. Pokušaj SIV-a (savezne vlade) da zamrzne cijene 1984. propao je u začetku. Iz Beograda je četiri dana prije zamrzavanja republičkim vladama poslana obavijest klasificirana kao državna tajna. Naravno da su republička vodstva to odmah dojavila pro-izvođačima i trgovcima na svom području pa su svi preko noći dignuli cijene. Pa se 1987. deseto ‘zamrzavanje’ pro-velo retroaktivno. Naravno, bez rezultata jer nakon od-mrzavanja cijene su krenule prema hiperinflaciji. Netko će reći da se bar u tome razlikujemo. Je, sad smo otišli u drugu krajnost – deflaciju. A neefikasnosti koje su se u socijalizmu gurale u inflaciju u ovome našem ka-pitalizmu promijenile su samo agregatno stanje. Danas ne raste inflacija, nego vanjski dug. Zato nekad važna tema – nestašica deviza – u samostalnoj Hrvatskoj nije aktualna. Zbog vanjskog zaduživanja deviza je svih ovih godina bilo ‘na bacanje’. No ima i jedna danas aktualna tema koje u socijalizmu nije bilo. Muljaže s javnom na-bavom tada su bile nepoznat pojam. Društvena podu-zeća bila su i na strani ponude i na strani potražnje, a kralo se na malo. Ono, direktor gradi tvornicu pa mu usput naprave vikendicu na moru…I za kraj, još jedna crtica iz onog intervjua s direktorom Naftaplina. U posljednjem odgovoru najavio je skorašnje postizanje dogovora s ‘drugovima iz Crne Gore o istraži-vanju nafte’. Evo, u današnjim novinama, 27 godina po-slije, novine pišu: ‘Hrvatska i Crna Gora i dalje pokuša-vaju pronaći zajednički jezik u vezi s istraživanjem i ek-sploatacijom nafte i plina u Jadranu’... L

piše MIODRAG ŠAJATOVIĆ miodrag.sajatovic@liderpress.hr

E K O N O M A L I J E

Hrvatski socijalističko--liberalno-tranzicijski kapitalizamIz socijalizma je ostao otpor promjenama i političko upravljanje biznisom. Iz neoliberalne kuhinje uzeta je nekontrolirana privatizacija, a od kapitalizma nekontrolirano zaduživanje za potrošnju

Nekad važna tema, nestašica deviza, danas nije aktualna. Zbog zaduživanja deviza uvijek ima ‘na bacanje’. Nekad pak nije bilo muljaža s javnom nabavom. Društvena poduzeća bila su i na strani ponude i potražnje, a kralo se na malo

M@Msajatovic