list Župe svih svetih u zmijavcima · dalmatinske županije ove je godine uoči blagdana ispred...

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 1

LIST ŽUPE S VIH S VETIH U ZMIJAVCIMAGOD. 23. BOŽIĆ, 2018. BR 1 . (32)

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)2 3

Usuđujem se reći da je središnji događaj ove godine u našoj župi bio blagoslov trga i kipa sv. Lovre

ispred crkve Svih svetih na blagdan našega suzaštitnika i Dan općine 10. kolovoza. Vjerujem da je to bio radostan događaj koji će nam ostati u lijepoj uspomeni. No, kip nije postavljen samo da se sjećamo dana njegova blagoslova i otvaranja trga nego i zato da nam bude trajni podsjetnik na primjer našeg zaštitnika.

Ove smo godine u našim Zmijavcima proslavili više jubileja, ne toliko velikih po broju godina, koliko po važnosti za nas koji živimo u ovom lijepom mjestu. Naime, prije 20 godina osnovana je Općina, uzet sv. Lovro za suzaštitnika župe i njegov blagdan kao Dan Općine, napravljen i blagoslovljen Zavjetni križ na Gradini, osnovana Franjevačka mladež u župi, a KUD Dikovača proslavi ove godine 10 godina postojanja i djelovanja. Kao što možete vidjeti, naš je list ove godine po prvi put tiskan u boji da - „obučen“ u to „novo ruho“ - zasja i tako uzveliča sva naša ovogodišnja slavlja.

Podsjećam sve nas da je Zavjetni križ znak zahvalnosti što nas je Bog sačuvao do dana današnjega na ovim prostorima. Zavjetni je križ znak koji nas podsjeća na ljubav Božju prema nama, na ljubav svih koji su dali svoj život za slobodu Domovine te nas potiče da i sami ljubimo Boga iznad svega, a Domovinu i svoje bližnje kao same sebe.

Upravo je to glavni smisao kipa sv. Lovre na trgu u duhovnom središtu našeg mjesta. Nije kip samo umjetničko-estetsko obogaćenje trga, nego prije svega znak, odnosno podsjetnik. Kao što je sv. Lovro živio na zemlji zagledan u nebo, tako i mi

trebamo živjeti. Stoga je kip modeliran tako da nas Lovro stalno upućuje na Boga, na nebesku Domovinu, u koju ćemo doći po vjerničkom življenju svakodnevne stvarnosti u duhu služenja bližnjima i nošenjem svoga križa. Naš je zaštitnik tako živio i stoga, ako ga iskreno želimo štovati, trudit ćemo se i sami ostvariti ideal služenja i svjedočanstva.

Prvi dio ovoga broja našeg župnog lista stoga smo posvetili svim obljetnicama koje smo proslavili i obilježili ove godine. U drugom dijelu donijeli smo izvještaje o važnijim događajima iz života župe te župnu kroniku, a u trećem kratki prikaz Gospinih kapela po župi, neka sjećanja, razmišljanja i pjesme. U zadnjem dijelu lista nalaze se popisi od krštenih do onih koji su otišli s ovoga svijeta, kao i telefonski imenik naše župe.

Sveti je Lovro na našem trgu prikazan zagledan u nebo. Nebo je oduvijek simbol Božjeg prebivališta. Zato u Vjerovanju molimo da je Sin Božji radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa i utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice. Tog veličanstvenog djela Božje ljubavi spominjemo se ovih dana slaveći Isusov rođendan. Nebo je naš cilj, Nebo je smisao ljudskog života. To nam je objavio Sin Božji, to je vjerovao i tako živio sv. Lovro. Neka nam stoga ovo slavlje Božića i kip sv. Lovre na našem trgu budu poticaj da, zagledani u Nebo, ozbiljno živimo svoju vjeru te sve svoje životne snage i talente uložimo u postizanje Neba.

Dragi Zmijavčani i Zmijavčanke, dragi čitatelji lista Zmijavci, s tim mislima Vama i svima Vašima od srca želim čestit Božić i blagoslovljenu novu, 2019. godinu!

Vaš župnik fra Frano

Zagledani u Nebo

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)

U V O D N A R I J E Č


Sv. Lovre - zaštitnik Zmijavaca

Kako smo napisali u uvodnoj riječi, ove smo godine obilježili brojne jubileje, ne velike po

broju godina, ali velike po važnosti za našu župu i općinu. U ovom tekstu donosimo uvodnik pok. fra Vinka Prlića, župnika Zmijavaca u vrijeme kad je ustanovljena Općina Zmijavci, iz 4. broja župnog lista, tiskanog za Sv. Lovru 1998. godine. U tom tekstu fra Vinko je objasnio zašto je baš sv. Lovro izabran za suzaštitnika župe i Dan Općine.

Iz Uvodnika u župni list za Sv. Lovru 1998.

Prošle godine osnovana je općina Zmijavci kao zasebna jedinica lokalne samouprave. Njezine granice poklapaju se s granicama zmijavačke župe. (…) Budući da u demokratskim zemljama svaka općina slavi i svoj poseban dan, odmah po osnutku Općine Zmijavci počelo se ozbiljno razmišljati koji dan izabrati i slaviti kao Dan općine. Mi smo svi vjernici katolici. Brojne općine slave svoj dan na blagdan kojega sveca, najčešće zaštitnika župe. Toga dana ne rade. Dolaze im mještani koji su odselili u druge krajeve. Odlaze na sv. misu, pričikaju rodbinu, prijatelje, znance i njih časte. U početku je bilo prijedloga kako bi to u nas najbolje bilo za Sve svete. Nakon ozbiljnog razmišljanja uvidjelo se kako bi taj dan bio pomalo nezgodan. Ljudi tada, naime, pohađaju grobove svojih pokojnika, odlaze na mjesta pogibije svojih najdražih, a i već je zimski ugođaj, „prvi Božić“. Nije to vrijeme baš pogodno za veće svečanosti i derneke.

Kad onda slaviti Dan općine? Na blagdan sv. Lovre, đakona i mučenika, 10. kolovoza! Kad je na Damu Zmijavčana u Zagrebu 21.

studenoga 1997. predloženo i obrazloženo da bi to bio i Dan općine, prijedlog je prihvaćen gromoglasnim pljeskom. Zašto to?

Mi živimo u Imotskoj krajini. Tijekom čitavoga ljeta u njoj se redaju slavlja i derneci. (…) Trebalo je pogledati blagdane i vidjeti da se slavlja ne bi podudarala sa slavljima u nekim drugim mjestima, kako bi ljudi mogli doći jedni k drugima i s njima zajedno slaviti. Kad se malo pogleda, Dan općine bio bi najprikladniji u ljetnom razdoblju, i to između 16. srpnja i 16. kolovoza. Tada su naši ljudi redoviti kod kuće. Dolaze iz domovine i svijeta.

Zašto sv. Lovre? Blagdan mu je na zgodan nadnevak. Tada je najviše Zmijavčana u Zmijavcima. U polju su dotle radovi uglavnom završeni, posebno oko vinograda. Zgodno je to vrijeme za predah. I na moru i u planini. Zbog toga tih dana ljudi i jesu po godišnjim odmorima. Ti su dani prikladni za kulturne, športske i ostale seoske turnire. A blagdan sv. Lovre nigdje se u blizini Zmijavaca i Imotske krajine ne slavi.

U zadnjem broju našeg lista bilo je riječi kako u Zmijavcima postoji tradicija sv. Lovre. Namjernici na Dikovači rado posjećuju Lovrin grob, koji obilježava veliki stećak. Svetac je umro g. 258. kao mučenik i đakon u 25. godini života. Zaštitnik je djece i mladih, studenata i učenika, posebno mladića i djevojaka. Zaštitnik je i Caritasa, koji je u Rimu sam osnovao i vodio. (…)

Okupimo se za Dan općine u svome mjestu! Sudjelujmo na svim susretima koji će se odvijati u crkvi, na Todorića Gradini kraj Zavjetnog križa, na jednom i drugom športskom centru.

Sa svetim Lovrom u treće tisućljeće! (…)


O B L J E T N I C E


Proslava Sv. Lovre

U našoj je župi i ove godine svečano proslavljen blagdan Sv. Lovre, suzaštitnika župe i

zaštitnika Općine Zmijavci. Za slavlje smo se pripremali trodnevnicom koja je počela u utorak 7. kolovoza u 18 sati molitvom krunice i svetom misom koju je u crkvi Svih svetih predvodio fra Lazar Perica, župni vikar Imotskog. U srijedu je svetu misu predvodio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog, a u četvrtak, na uočnicu blagdana, misu kod spomen križa na Gradini predvodio je fra Kristian Stipanović, imotski gvardijan i župnik.

U petak 10. kolovoza polaganjem vijenaca svim poginulima za Hrvatsku na groblju Svih Svetih počela je proslava Dana Općine i blagdana Sv. Lovre. Potom je u Domu kulture na Bublinu održana svečana sjednica Općinskog vijeća, jubilarna 20. po redu, na kojoj je načelnik Miroslav Karoglan govorio o provedenim programima razvoja Općine kao i o planovima za daljnji razvoj. Na sjednici su govorili župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i saborski zastupnik Ante Babić.

U crkvi Svih svetih u 10:30 himnom svetcu zaštitniku počelo je središnje slavlje. Nakon himne, koju je izveo veliki župni zbor pod vodstvom s. Jasne Kasalo, prisutnima se obratio načelnik Općine, objasnivši zašto je prije dvadeset godina sv. Lovro izabran za zaštitnika Zmijavaca. Zahvaljujući zalaganju Općine Zmijavci i Splitsko-dalmatinske županije ove je godine uoči blagdana ispred crkve Svih svetih uređen trg te postavljen brončani kip sv. Lovre.

Nakon načelnika prisutnima se kratko obratio akademski kipar Tomislav Kršnjavi, autor kipa sv. Lovre, zahvalivši za ukazano povjerenje te objasnivši simboliku kipa, koji bi svojim sadržajem vjernike trebao upućivati na naše istinsko blago – srce, koje treba usmjeravati prema Nebu.

Uslijedila je procesija, koju je pjevanjem pjesama i litanija animirao fra Kristian. U ophodu su vjernici došli do kipa sv. Lovre na trgu, nakon čega je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman blagoslovio kip i trg. Rezanjem vrpce trg su otvorili načelnik Općine Karoglan i župan Boban.

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)6 7

O B L J E T N I C E


O trgu i kipu sv. LovreSuze svetog Lovre i njegova nebeska

proslava u Bogu bile su mi glavnom temom koja me vodila u oblikovanju kompozicije trga i samog brončanog kipa svetog Lovre. Padanje zvijezda - koje uz njegov blagdan tako željno iščekujemo jer ta nebeska pojava svojom ljepotom snažno izražava dubinu Lovrine ljubavi prema Bogu - pokušao sam likovno izraziti i u rasporedu oblika cjelokupnog trga. Tlocrtom trga stoga dominira velika suza koja se razdjeljuje na zelene plohe trave i cvijeća te bijelih kamenih nivoa koji svojom kružnom podjelom i umnažanjem ostvaruju likovni ritam padanja kapljica. Izraženo je tako na simboličan način prostorno određenje trga kao trg Lovrinih suza.

U središnjem krugu postavljen je okrenut prema crkvi kip svetog Lovre.

Poslije blagoslova i otvaranja trga vjernici su u procesiji ušli u crkvu Svih svetih, gdje je nastavljeno euharistijsko slavlje koje je predvodio o. provincijal, uz koncelebraciju o. gvardijana, našeg župnika fra Frane Lace te još 13 svećenika.

U propovijedi je fra Joško čestitao Dan Općine i blagdan sv. Lovre svim Zmijavčanima i njihovim gostima, istaknuvši da su žitelji mjesta izabrali velikog svetca za svoga zaštitnika. Sveti nas Lovro najprije upućuje na važnost ispravnog upravljanja dobrima Crkve i društva. Svakome je od nas Bog povjerio odgovornost za određena dobra, osobito onima koji obnašaju odgovorne službe u društvu. Đakon Lovro potiče nas na odgovornost i na djelatnu ljubav prema bližnjima, posebno siromasima.

No, premda je Lovro mučenik iz 3. stoljeća, za vjernike današnjice vrlo je aktualno njegovo svjedočenje životom za Krista. Naime, njegova mučenička smrt bila je sjeme za rast Crkve, zajednice Kristovih vjernika. Kršćani danas

trebaju svojim dosljednim vjerničkim životom doprinositi izgradnji Crkve i društva u kojem žive, spremni na žrtvu, na odricanje od samih sebe, od sebičnih i uskih interesa koji, nažalost, uzrokuju devastaciju osobne, obiteljske i društvene egzistencije. Stoga je pravi razlog za slavlje blagdana naših zaštitnika ne sjećanje na davnu prošlost, nego sadašnji vjernički život po njihovu uzoru i zagovoru.

Na kraju slavlja župnik fra Frano zahvalio je svima zaslužnima za lijepo i dostojanstveno slavlje Sv. Lovre, osobito onima čijim je trudom i zalaganjem uređen trg i postavljen kip sv. Lovre.

Poslije svete mise ispred crkve održan je recital o mučeništvu sv. Lovre.

Druženje je nastavljeno zajedničkim ručkom, a navečer je održan svečani mimohod od Bublina do Osnovne škole Zmijavci, u čemu su sudjelovali gosti KUD-a Dikovača u nošnjama iz svojih krajeva. Ispred škole u 20 sati održana je smotra folklora, nakon čega je uslijedio zabavni koncert.

Držeći u jednoj ruci kesu s dukatima na svom srcu Lovro nas upućuje gdje nam je pravo blago koje jedino ostaje za Nebo. Upravo u to Nebo sveti je Lovro uputio svoj pogled: gleda i pokazuje nam put. Blago našeg srca za nebo stječe se po križu života. Lovro stoga drugom rukom nježno prigrljuje svoje mučilo – gradele, nježno prihvaća i pristaje uz volju Božju za put u nebesku domovinu. Palmina grana koja izrasta iz Lovrine muke Slava je Božja.

Nadam se da će i ovaj novouređeni trg s njegovim kipom biti mjesto gdje će djeca čekati nadahnuće u Lovrinim suzama s neba, drago mjesto gdje će se Zmijavčani zaustavljati i družiti, pomoliti svetom Lovri za mnoge potrebe duša da ih izmoli kod Gospodina.

Tomislav Kršnjavi, akademski kipar

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)8 9ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)8 9

20 godina Zavjetnog križa na Gradini

Ove godine navršilo se 20 godina od gradnje i blagoslova križa te posvete oltara na Todorića

gradini. Prigodom te obljetnice u ovom broju Zmijavaca donosimo neke odlomke iz našeg lista tiskanog o Sv. Lovri 1998.

Dana 14. travnja o. g. počeli su radovi na izgradnji velikog Zavjetnog križa na Todorića gradini iznad Zmijavaca, kao znak zahvalnosti što nas je dragi Bog sačuvao u Domovinskom ratu od progonstva i razaranja, te na spomen svih onih koji su svoje živote položili za domovinu Hrvatsku. Ovdje se posebno mislilo na naše Zmijavčane i Imoćane. (…)

Odlučili smo se za gradnju ovoga Križa baš na mjestu odakle se vidi cijela naša župa i gotovo cijela Krajina kao i dobar dio susjedne Hercegovine. Neka nam taj Križ bude putokaz i znak, koji narod pod ovim podnebljem živi i koju himnu pjeva. Križevi na našim brdima i raskršćima i usputne kapele znakovi su Božje ljubavi prema nama i ujedno Božji poljupci zemlji.

Radove na Zavjetnom križu izveo je naš župljanin Ivan Ivkošić „Buco“, prema projektu inž. Vladimira Šute. Na križu su radili: Marijan Nediljko Gudelj Mutić, Zvonimir Mrkonjić, Nikola Mrkonjić, Miro Karoglan, Slobodan Ljubičić, pitur. Navozili su tampon: Joško i Stipe Lasić, Mario Rako i Mario Kujundžić. Grederom ravnao Mario Čovo.

Probijanje puta od Šabića kuća do Todorića gradine, izveli su svojim strojevima braća Gudelj-Kliponjić, Mirkovi sinovi. Oni su nam darovali i veliko parkiralište kod križa. Teren za gradnju križa darovale su obitelji Todorića, kao i teren kuda je napravljena cesta. Za cestu su dali svoje ograde i Šabići.

Posebna hvala našem načelniku Miroslavu Karoglanu, koji je ponajviše vremena proveo tražeći zgodnu lokaciju, tražeći izvođače radova na putu, posebno one koji će navoziti tampon i strojevima ga razgrnuti. Njemu pripada zahvalnosti i na samoj ideji križa.

Svima koji su ugradili dio sebe u gradnju ovoga križa, najiskrenije zahvaljuju svi Zmijavčani i njihovi prijatelji, kao i svi graditelji ovoga našega Znaka.

Po gradnji Zavjetnog križa određeno je da se svake godine održi nekoliko slavlja na tom mjestu: Dan blajburških žrtava u nedjelju najbližu 15. svibnja, Dan posvete oltara – na Uočnicu Sv. Lovre 9. kolovoza, blagdan Uzvišenja sv. Križa u nedjelju najbližu samom blagdanu (14. rujna) i pobožnost križnog puta na jednu od korizmenih nedjelja. Bogu hvala, sva ta slavlja održavamo svečano i u velikom broju svake godine.

Budući da se o tim slavljima, osim puta križa, slavi sveta misa, oltar u podnožju križa posvetio je na blagdan Sv. Lovre 1998. tadašnji splitsko-makarski nadbi-skup i metropolit mons. Ante Jurić.

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)10 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 1 1ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)10 11

O B L J E T N I C E


Kulturno umjetničko društvo Dikovača iz Zmijavaca ove godine obilježava 10 godina

umjetničkoga rada. Ovo društvo neizostavno je u svim važnijim događajima na području svoje Općine, ali i na području cijele Imotske krajine. Vrijeme globalizacije donijelo je sa sobom negativne stvari, koje se često očituju u zaboravljanju vlastitoga kulturnog identiteta. Upravo zbog toga Dikovača ima važnu ulogu u promicanju i očuvanju bogatstva kulturnoga naslijeđa našega podneblja. O povijesti Dikovače, članstvu, uspjesima, ali i viziji budućnosti ovoga Društva, razgovarali smo s predsjednikom Mijom Milasom.

Mijo, član si KUD-a Dikovača od samog osnutka Društva. Možeš li nam u kratkim crtama opisati Dikovaču u proteklih deset godina?

Kulturno umjetničko društvo Dikovača službeno je osnovano 2008. godine. Do ideje o osnutku udruge, koja bi njegovala kulturni i tradicijski identitet naše društvene zajednice, razvijala reproduktivni folklor te približavala mladima folklorni i glazbeni izričaj, došlo je obnovom Doma kulture u Zmijavcima. Od samog osnutka do danas kroz Društvo je prošlo nekoliko stotina članova svih generacija, od najmlađih do najstarijih. U samim počecima, osim folklorne sekcije, KUD Dikovača imao je i nekoliko glazbenih sekcija koje su, gledajući iz današnje perspektive, polučile talentirane svirače, od kojih su neki kasnije upisali glazbenu akademiju.

10 godina Kulturno umjetničkog društva

DikovačaFolklorna sekcija Društva, koju je pune četiri godine vodio poznati hrvatski koreograf Branko Šegović, u proteklom se razdoblju razvila i putujući diljem Domovine i u inozemstvu istaknula kao vodeći ambasador folklornog izričaja cijele Imotske krajine te je do danas postala svojevrsni brand folklora našeg kraja.

Što te je potaknulo da postaneš predsjednik Dikovače?

Od malih nogu osjećao sam privrženost rodnom kraju i svemu zavičajnom. Posebnu sam važnost davao kulturnim vrednotama imotskog kraja, a manifestaciju toga najviše sam ostvario kao član KUD-a Dikovača. Nakon četiri uspješne godine djelovanja 2012. godine Društvo je nakratko zamrlo i upravo me je to ponukalo da okupim članove Dikovače te da ponovno oformimo radne sekcije. Tu su inicijativu članovi dočekali s oduševljenjem, a oduševljenje najbolje opisuje ganga naše gangašice Ane Ćapin: „Kako ne bi ja vesela bila, Dikovača opet se rodila!“ Također, neizostavan čimbenik u odluci o prihvaćanju ovog posla bila je apsolutna podrška članova Dikovače, Upravnog odbora, tajnika Mirka Šumelja i načelnika Općine Zmijavci Miroslava Karoglana.

Kako KUD Dikovača funkcionira danas, koliko ima članova i što je glavna zadaća Društva?

KUD Dikovača danas broji pedesetak

članova svih generacija, od najmlađih do najstarijih. Djelujemo u nekoliko sekcija koje vodi koreogra�kinja Ana Šakić, a to su prva folklorna grupa, studentska folklorna grupa, vokalna skupina te gangaška sekcija. Naše se redovite aktivnosti održavaju svakog utorka i četvrtka, a po potrebi i drugim danima. Početkom školske godine pripremamo se za božićni koncert koji održavamo tradicionalno svake godine uoči Božića te učimo nove koreogra�ije i usavršavamo već postavljene. Početkom godine pa sve do proljetnih dana pripremamo se za sezonske nastupe i večer folklora koju upriličimo o proslavi Dana općine Zmijavci. Tijekom svake godine Društvo ima i do četrdeset nastupa na kojima prezentira svoj cjelogodišnji rad i trud.

Što bi izdvojio kao najveće uspjehe Društva?

Sudjelovanje na Vinkovačkim jese-nima i Đakovačkim vezovima, brojna priznanja i nagrade folklornoj i gangaškoj grupi zasigurno su veliki uspjesi koje Društvo niže već godinama, no kao najveći uspjeh izdvojio bih nešto drugo. Kulturno umjetničko društvo Dikovača danas je jedna velika složna obitelj u kojoj žive zajedno u punom smislu riječi sve generacije. Također, velik je uspjeh okupljanje mladeži koja se uz rad i trud koji ulaže druži, zabavlja i gradi doživotna prijateljstva, kako međusobno u Zmijavcima, tako i diljem Hrvatske i u inozemstvu kamo putuje prezentirajući svoj kraj.

Je li od strane društvene zajednice prepoznata važnost i uloga KUD-a Dikovača?

Bez društvene zajednice, odnosno bez naših mještana naš bi rad i trud bio uzaludan. Smatram kako je važnost i

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 13ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 13ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)12 13ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)12 13

O B L J E T N I C E


uloga Dikovače prepoznatljiva te kako prepoznatljivost raste proporcionalno napretku naše organizacije. Susrećemo se sa sve većom potrebom za kulturnim manifestacijama na lokalnoj razini, a uloga inicijatora takvih manifestacija povjerena je upravo nama. Zahvalni smo svima koji nas podupiru i podržavaju na razne načine, a posebno Općini Zmijavci i načelniku Miroslavu Karoglanu na �inancijskoj potpori bez koje funkcioniranje ne bi bilo moguće.

Susreće li se Društvo s poteško-ćama u svom radu?

Kako sam već kazao, mi smo jedna velika obitelj, a svaka obitelj ima svojih uspona i padova, no sve su prepreke premostive. Najveća poteškoća Društva jednaka je onoj koja muči cijelu Domovinu. Osipa nam se stanovništvo, mladi odlaze i ne vraćaju se. Sve nas je manje, a to se re�lektira ne samo na nas nego i na sve društvene organizacije, vrtiće, škole itd. Iako se uspješno nosimo

s odljevom članova, nadamo se kako će se trend iseljavanja zaustaviti te će se ponovno puniti vrtići, školske klupe, a samim time i folklorne grupe.

Kakva je tvoja vizija Dikovače za drugih deset godina?

Prvih deset godina rada Dikovače postavilo je dobre i čvrste temelje. Izgradili smo identitet i pozitivan imidž. Za deset godina Dikovaču vidim razvijenu i ustrajnu u svojim ciljevima s

novom snagom i novim ljudima. Sve je to predispozicija za uspješnu budućnost. U Imotskoj je krajini ruralni turizam u ekspanziji i siguran sam da će Dikovača i na tom području imati svoju ulogu jer bez kulturne i tradicijske prezentacije nema cjelovite turističke ponude. Uz to se nadam većem uključivanju naše zajednice u rad Društva te nastavku uspješnog djelovanja.

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)14 15ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)14 15

20 godina Frame Zmijavci

Franjevačka mladež (Frama) bratstvo je mladih katolika koji se osjećaju pozvanima od Duha

Svetoga živjeti Evanđelje u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda i njegove duhovnosti, otkrivajući i produbljujući vlastiti poziv sudjelovanjem u različitim crkvenim i društvenim inicijativama i aktivnostima.

Povijest Frame počinje u Italiji 1948. kad je Red manje braće (OFM) osnovao Franjevačku mladež katoličke akcije. Postupno su je u svoj pastoral uvodili i braća kapucini, konventualci i franjevci trećoreci. Za početak djelovanja Frame u Hrvatskoj uzima se 14. prosinca 1992., kad je osnovano bratstvo na zagrebačkom Kaptolu.

U našoj župi prvi susret Frame, na kojem se okupilo oko 30 srednjoškolaca, održan je 17. siječnja 1998. pod vodstvom tadašnjeg župnika fra Vinka Prlića koji se trudio zaljubiti nas u način života po uzoru na sv. Franju. To je bio novi oblik formacije mladih te je bilo i kušnji, ali fra Vinko nikad nije odustajao od nas. Stalno nam je otvarao vrata, motivirao nas privlačnim temema, dovodio je goste, družili smo se i razgovarali, molili, otkrivali novi način života po Evanđelju, upoznavali smo Krista na konkretan način. Nakon temeljite pripreme, prvi obred primanja u Framu 48 mladih naše župe obavljen je 28. travnja 1998. Obred je vodio tadašnji provincijski duhovni voditelj fra Jakov Udovičić.

Ono što Framu čini posebnom obećanja

su koja framaši obnavljaju svake godine kao vanjski znak pred Bogom i Crkvom. Ta su obećanja njihov odgovor na poziv Duha Svetoga da žele tijekom godinu dana živjeti Evanđelje i služiti svom bratstvu po primjeru sv. Franje. Dana 7. veljače 1999., u sklopu župnih misija, mjesno bratstvo Frame imalo je prvi put obred obećanja. Taj događaj bio je novi zamah i put u franjevačku avanturu. Duboko smo osjetili kako Frama nije samo skup mladih, već obitelj, braća i sestre koji djeluju u zajedništvu s Bogom.

Temeljna okupljanja framaša tjedni su susreti na kojima se razrađuju različite teme koje nastoje povezati život mladih s Evanđeljem i životom sv. Franje. Susreti su redovito obogaćeni duhovnim pjesmama i molitvom. Osim tjednih susreta, na Frami postoje i razne druge aktivnosti u kojima se mladi mogu ostvariti: karitativne, dramske, glazbene, molitvene…

U travnju 1998. prvi smo put sudjelovali na Provincijskom susretu Frame u Vrlici, a već krajem svibnja iste godine na Nacionalnom susretu Frame u Tolisi u BiH. U ljetu iste godine priključili smo se Prvom franjevačkom hodu naše Provincije od Knina do Visovca, zatim smo sudjelovali na Nacionalnom susretu animatora u Samoboru te na Provincijskom susretu za animatore u Zaostrogu. Već iduće godine priključili smo se Nacionalnom franjevačkom hodu od Imotskog do Sinja koji je završen u Asizu na Gospu od Anđela te u jesen iste godine sudjelovali smo na Frama festu u Sarajevu.

Naši počeci obilježeni su zajedništvom i povjerenjem da Bog vodi naš život. Na tim temeljima Frama je sazrijevala kroz mnoge susrete, molitvu, hodoščaća, franjevačke hodove te dijalog s drugim bratstvima, uvijek podupirana svojim duhovnim asistentima fra Marijom Jurišićem i sadašnjim župnikom fra Franom Lacom te časnim sestrama Vedranom Ivišić i Jasnom Kasalo.

Tijekom 20 godina postojanje Frame u našoj župi više od 400 mladih dalo je svoja obećanja Bogu. Mnogi su pronašli svoj put i nedvojbeno su u život ponijeli pečat franjevačke formacije – ukorijenjenost u Krista. Mnogi su još na tom putu. Blagoslov je biti na njemu.

Žarka Karoglan

Ne mogu se sjetiti puno detalja, ali ono što znam jest da kroz sva ta druženja upoznaš ljude i vjeru na neki poseban način. Ne mislim da zapamtiš puno činjenica o idejama i ljudima, toga ima i u knjigama, već te to upoznavanje izmijeni i oblikuje u bolju osobu nego što bi bio da svega toga nije bilo. Knjige koje nam je darivao fra Vinko je potpisivao s D.D.D. - dat, donat, dedicat (daje, daruje i posvećuje). Slično tome, daruješ i posvetiš vrijeme Bogu i ljudima, a zauzvrat dobiješ ispunjeniji život. (Mateo Todorić)

Rasti u Frami predivno je iskustvo jer sam na taj način dobila priliku biti bliže Bogu i Crkvi. Pomagali smo drugima, družili se i putovali. Framu preporučam svim mladima. (Ana Šuto Budimir)

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 17ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)16

O B L J E T N I C E


Proslava Sv. Josipa

U našoj župi u crkvi sv. Josipa na Suvači svečano je i ove godine u ponedjeljak 19. ožujka

proslavljena svetkovina Sv. Josipa. Središnje slavlje s procesijom u 10:30 predvodio je fra Lazar Perica, župni vikar Imotskog, uz koncelebraciju našeg župnika fra Frane Lace i župnika Runovića fra Mladena Prolića. Pjevanje na misi animirao je župni zbor pod ravnanjem s. Jasne Kasalo.

U prigodnoj propovijedi fra Lazar je govorio o obitelji, a posebno je naglasio

ulogu oca u obitelji te je svim očevima kao uzor stavio sv. Josipa.

Na kraju slavlja župnik fra Frano zahvalio je svima zaslužnima za lijepo i dostojanstveno slavlje te je svim vjernicima čestitao svetkovinu Sv. Josipa.

Za svetkovinu su se vjernici pripremali trodnevnicom u kojoj je svaki dan bila pobožnost sv. Josipu i prigoda za ispovijed, a potom sveta misa. Trodnevnicu su predvodili župnik fra Frano i župnik Vinjana fra Josip Sušić.

Blagoslov novih brončanih vrata

Na Uskrs 1. travnja 2018. prije svete mise u 11 sati u crkvi Svih svetih bio je blagoslov

novih brončanih vrata na sakristiji i na zvoniku crkve. Na sakristiji su vrata Presvetog Otkupitelja, a na zvoniku sv. Lovre, djela akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.

Budući da je padala kiša, nije bilo moguće ići u svečani ophod. Stoga je blagoslovne molitve imotski gvardijan fra Kristian Stipanović izmolio za oltarom u crkvi, a zatim poškropio

i pokadio vrata uz pratnju našeg župnika fra Frane Lace. Uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Kristian, uz koncelebraciju fra Frane, dok je pjevanje animirao veliki župni zbor pod ravnanjem s. Jasne Kasalo.

Na kraju slavlja župnik fra Frano zahvalio je svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se postave nova vrata te je svim vjernicima naše župe čestitao Uskrs.


I Z Ž I V O T A Ž U P E I Z Ž I V O T A Ž U P E

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)20 21ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)20 21ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)20 21

Vrata ulaza u sakristiju četvrta su brončana vrata koja sam osmislio i izmodelirao za župnu crkvu Svih Svetih u Zmijavcima. Središnjom osi vrata dominira lik raspetog Isusa na križu. Uz križ stoji sveti Franjo okrenut prema Isusovu probodenu boku, pije iz izvora Božjeg Milosrđa. Uronjen svojim srcem u bol Srca Presvetog Otkupitelja Franjo viče: „Ljubav nije ljubljena!“ Sveti nas Franjo upućuje prema Isusovoj muci i krvi koju je za nas prolio.

Cijeli prizor Isusove smrti na križu obgrljuje naramenica zmijavačke zovnice, u koju je sam križ postavljen, iz nje izrasta i cvate Milosrđem za sve nas. Svake godine na dan Isusove smrti, na Veliki Petak postave Zmijavčani svoj križ u svoju zovnicu i hode za njim u procesiji od doma do doma pjevajući jecaje svome Bogu. Zovnica u svome tkanju plete niz za nizom niti čiji preplet diše molitve i suze napora, kao i one osmijeha i radosti. Zovnica je jedna velika hvala Bogu za ljepotu kraja u kojem su rođeni i kojem se pripada kao što rijeka pripada svome koritu.

Nadam se da će križ Isusov koji se izdiže iz zovnice na vratima sakristije biti svima dragi znak jedinstva naroda i braće franjevaca čija Provincija nosi naslov Presvetog Otkupitelja i da će nas svakog osobno potaknuti da uvijek iznova upisujemo taj Križ u svoje srce noseći ga s Isusom.

Posljednja u nizu vrata koja sam izradio za crkvu Svih Svetih vrata su s prizorima iz života svetog Lovre. Sveti je Lovro, uz Sve svete, zaštitnik Zmijavaca te su ova peta vrata stoga postavljena kao ulaz u zvonik crkve na istoj strani na kojoj se nalaze i glavna ulazna brončana vrata s prizorima Svih svetih.

VRATA PRESVETOG OTKUPITELJA

Na vratima sakristije iznutra stoji napisano:

LJETA GOSPODNJEGA 2018. NARUČI OVA BRONČANA VRATA PRESVETOG OTKUPITELJA ŽUPNIK ZMIJAVACA FRA FRANO LACO SA ŽUPLJANIMA,

A BLAGOSLOVI IH NA USKRS 1. TRAVNJA 2018. IMOTSKI

GVARDIJAN FRA KRISTIAN STIPANOVIĆ. VRATNICE JE OSMISLIO

I IZMODELIRAO KIPAR TOMISLAV KRŠNJAVI. U BRONCU IH JE IZLILA

LJEVAONICA UMJETNINA DAMIRA I NIKICE UJEVIĆA.

VRATA SVETOG LOVRE

Na vratima zvonika iznutra stoji natpis:

LJETA GOSPODNJEGA 2018. NARUČI OVA BRONČANA VRATA SVETOG LOVRE ŽUPNIK ZMIJAVACA FRA FRANO LACO SA ŽUPLJANIMA, A

BLAGOSLOVI IH NA USKRS 1. TRAVNJA 2018. IMOTSKI

GVARDIJAN FRA KRISTIAN STIPANOVIĆ. VRATNICE JE OSMISLIO

I IZMODELIRAO KIPAR TOMISLAV KRŠNJAVI. U BRONCU IH JE IZLILA

LJEVAONICA UMJETNINA DAMIRA I NIKICE UJEVIĆA.

Prizore Lovrina života podijelio sam na vratima u šest polja te ih opasao prepletom lovorova lišća, biljke koja raste uz svaki dom u Zmijavcima, a od davnina je simbol pobjednika. Lovorovim vijencem krunjene su tako glave pobjednika, a na ovim vratima okrunjen je čitav Lovrin život koji nam donosi pobjedu Neba nad zlom svijeta. Sveti mladi đakon Lovro umro je mučeničkom smrću zajedno sa svojom subraćom đakonima i svetim papom Sikstom II. Prizore sam ritmizirao odozgo prema dolje u paru dva pa jedan pa iznova jedan pa dva. Prvi prizor prikazuje ređenje Lovre za đakona zajedno s njegovom subraćom. Drugi prizor prikazuje papu Siksta II. koji Lovri kao prvomu od đakona povjerava blago riznice Crkve i upućuje ga da ga razdijeli siromašnima kada dođe do progona. Lovro u trećem prizoru dijeli blago siromašnima, bolesnima i svima u potrebi te u četvrtom prizoru, upitan od Rimljanina gdje je blago, pokazuje na narod govoreći kako je narod blago Crkve. Rimljani ga potom muče i bičuju te spaljuju na vatri na gradelama što prikazuju posljednja dva prizora kojima je dovršen cijeli niz. U zadnjem prizoru prikazao sam svetog Lovru kako se na gradelama okreće prema svojim mučiteljima koji ga u čudu gledaju. Sugerirao sam tim pokretima poznatu rečenicu iz Lovrina života: „Okrenite me na drugu stranu, s ove sam već pečen.“

U strahotama mučenja i same smrti Božji miljenik Lovro nije sam: kao i sa svim ostalim mučenicima za vjeru u Isusa Božji je Duh bio s njim i okrunio ga pobjedom Neba.

Tomislav Kršnjavi, akademski kipar



Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih

obitelji u Solinu

U svetištu Gospe od Otoka u Solinu u nedjelju 16. rujna održano je središnje slavlje

Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji pod geslom „Obitelj – izvor života i radosti“. Na tom je susretu sudjelovalo 30 hodočasnika iz naše župe, koji su na susret išli zajedno s hodočasnicima iz Imotskog, Prološca i Vinjana pod vodstvom gvardijana fra Kristiana Stipanovića i našega mještanina fra Vinka Gudelja, prološkog župnika.

U 9 sati počeo je pripremni program na Gospinom otoku, nakon čega je u 10 sati započelo euharistijsko slavlje koje je predvodio naš splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, uz koncelebraciju više od 20 biskupa te više od 200 svećenika.

U prigodnoj propovijedi mons. Barišić naglasio je da su nam u ovim vremenima potrebni „ovakvi susreti koji nisu izraz bunta niti su usmjereni protiv ikoga. Susreti su nam potrebni kao živo svjedočanstvo o ljepoti života koji se krije i rađa unutar braka i obiteljskog zajedništva. Često na to zaboravljamo, još češće nam se nameću suprotne slike o obiteljskom životu, a najmanje se daje prilika samoj obitelji da u istini progovori o svojoj svakodnevnici.“

Podsjetio je kako živimo u diamičnom vremenu brojnih izazova i brzih promjena, ali i mnogih nesigurnosti i nejasnoća „koje nas zbunjuju i dovode u pitanje ono što je svima i

odvjeka bilo jasno. Znali smo što je muški i ženski rod. Znali smo što je to obitelj! A danas kao da više nismo u to sigurni. Što je obitelj, progovaraju nam već malena djeca u svojim prvim slogovima: ma-ma; ta-ta! Jednu ženu zovu majkom, a jednog muškarca ocem. U bračnom zajedništvu ljubavi oca i majke prepoznaju dobrodošlicu, radost prihvaćanja i toplinu nježnosti. Dva draga lica ih obasjavaju! Djeca prepoznaju oca i majku kao dva lica iste ljubavi te žele rasti i radovati se životu na ramenima svoga tate, u zagrljaju svoje mame i na koljenima svoga djeda i bake.“

Obrativši se očevima i majkama kazao je: „Dragi roditelji, ne umanjujući vaša nastojanja da djeci osigurate sva sredstva potrebna za normalan život, ne zaboravite ono najvažnije, ono što je djeci najpotrebnije. Osim kruha, njima je važnija vaša blizina i podrška. Potrebna su im usmjerenja kako bi bili sigurniji i kako bi se razvijali u što zrelije i odgovornije osobe.“ Potaknuo je supružnike na zajedničku molitvu, zajednički odlazak na nedjeljno euharistijsko slavlje jer u njemu obnavljaju svoj bračni savez vjernosti i ljubavi.

Propovijed je zaključio riječima da je obitelj dijagnoza i terapija našeg hrvatskog društva. „Obitelj koja je otvorena životu i koja poštuje život! Ona nosi budućnost i radost. Zato, zauzmimo se da ovaj Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji bude novi iskorak i snažno ohrabrenje

svima nama u Crkvi i društvu; da nam obitelj bude u središtu naše trajne pažnje i zajedničke odgovornosti; da nam u središtu obitelji bude prisutan Isus i majka Marija: izvori života i radosti. Kriste, budi naša sreća! Kriste, budi naša radost! Kriste, budi nam život Ti! A ti, majko Marijo, Kraljice obitelji, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom!”

Poslije euharistijskog slavlja domaćini su organizirali okrjepu za hodočasnike. Nakon 14 sati naši su se hodočasnici uputili prema najvećem marijanskom svetištu u Dalmaciji – Sinju. U crkvi Gospe Sinjske mjesni župnik fra Perica Maslać kratko im je protumačio povijest i važnost svetišta u Sinju, nakon čega je bila zajednička pobožnost Gospi. Nakon vremena za osobnu pobožnost i osvježenje, uputili su se kući s pjesmom i molitvom na usnama, zahvalni Bogu za jedno lijepo iskustvo zajedništva vjere.


I Z Ž I V O T A Ž U P E


Proslava Svih svetih

U našim je Zmijavcima i ove godine svečano proslavljena svetkovina Svih svetih, zaštitnika župe. Za

slavlje smo se pripremali trodnevnicom koja je počela u ponedjeljak 29. listopada. Svaki dan trodnevnice u 16 sati bila je listopadska pobožnost i prigoda za ispovijed, a zatim sveta misa. U trodnevnici su propovijedali fra Josip Sušić, župnik Vinjana, fra Frano Laco, naš župnik, i fra Kristian Stipanović, imotski gvardijan i župnik.

Na samu svetkovinu, u četvrtak 1. studenoga, u 8 sati župnik fra Frano slavio je misu za domaćice. U 10:30

počela je procesija kao uvod u središnje euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Josip Repeša, provincijski promotor zvanja i duhovni asistent Frame. U koncelebraciji su bili župnik fra Frano, župnik Runovića fra Mladen Prolić i fra Marko Babić. Pjevanje je animirao veliki župni zbor pod vodstvom s. Jasne Kasalo. Nakon svete mise župnik je na groblju Svih svetih izmolio molitve za pokojne.

Poslijepodne u 15 sati fra Josip je slavio misu u crkvi sv. Josipa na Suvači, nakon čega je fra Frano izmolio m olitve za pokojne na tom groblju.

Smotra dječjih zborova u Imotskom

U Franjevačkom samostanu sv. Frane u Imotskom u subotu 10. studenoga održana je smotra

dječjih zborova imotskoga samostanskog okružja. U smotri je sudjelovalo oko 300 djece iz dječjih zborova Imotskog, Lovreća, Podbablja, Prološca, Runovića, Studenaca, Vinjana i Zmijavaca u pratnji svojih voditelja i župnika. Naš dječji zbor došao je na smotru u pratnji s. Jasne i Ante Gudelja te župnika fra Frane.

Susret je počeo u 10 sati u crkvi sv. Frane molitvom krunice, za vrijeme koje su djeca imala prigodu za ispovijed. U 10:30 počelo je euharistijsko slavlje koje je predvodio gvardijan i župnik fra Kristian Stipanović, uz koncelebraciju fra Nedjeljka Čarapića, župnika Podbablja, fra Zorana Jonjića, župnika Studenaca,

fra Josipa Sušića, župnika Vinjana, i našega župnika fra Frane.

Nakon svete mise svaki je zbor nastupio zasebno te otpjevao jednu pjesmu. Redom su nastupili zbor iz Podbablja s pjesmom „Marijo, Majko“, zbor iz Studenaca s pjesmom „Rijeke žive vode“, zbor iz Imotskog s pjesmom „Pružamo ti ruke, Kriste“, naš zbor iz Zmijavaca s pjesmom „Isuse, ja se uzdam u tebe“, zbor iz Lovreća s pjesmom „Ti si moje sve“, zbor iz Runovića s pjesmom „Uzmite, jedite“, zbor iz Prološca s pjesmom „Zvona zvone“ te zbor iz Vinjana s pjesmom „Svetom Anti Padovanskom“. Na kraju su svi zborovi zajedno otpjevali pjesmu „Glasnik Velikoga Kralja“.

Susret je završen ručkom ispod samostanskog cedra.


I Z Ž I V O T A Ž U P E I Z Ž I V O T A Ž U P E


Susreti našeg župnog pjevačkog zbora

u ovoj godini

Kao i dosadašnjih trideset godina, tako je i u ovoj godini, koja se polako bliži svome

kraju, zbor imao svoje uobičajene aktivnosti. Pjevali smo na nedjeljnim euharistijskim slavljima, na sprovodima naših najmilijih, na vjenčanjima naših župljana. Nastojali smo svojim pjevanjem uzveličati brojne blagdane tijekom godine, kao i tradicionalni božićni koncert organiziran od strane KUD-a Dikovača u našem Domu kulture te brojna druga događanja u našoj župi i van nje. Tako smo pjevali na euharistijskom slavlju na dan hodočašća naše župe u devetnici Gospi od Anđela u crkvi sv. Frane u Imotskom 28. srpnja, a zatim na središnjem slavlju na Topani 2. kolovoza, na samu svetkovinu Gospe od Anđela, zaštitnice čitave Imotske krajine, zajedno s još osam zborova

koji pjevaju u devetnici. Također smo sudjelovali na svečanoj svetoj misi u Prološcu, s ostalim zborovima, na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza.

Članovi zbora druže se i na hodočašćima koja budu popraćena molitvom, pjesmom i veseljem. Tako smo 10. lipnja posjetili Međugorje. Krenuli smo nakon ručka od Bokića kuće, popili kavu na slapovima Kravice, a nakon toga produžili za Međugorje. Na ljutom hercegovačkom kršu proveli smo ugodno poslijepodne, posjetivši crkvu i druga važnija mjesta, moleći se Kraljici mira. U predvečerje smo se uputili kući te na povratku večerali u restoranu Kiwi, gdje smo nakon jela zapjevali na oduševljenje drugih gostiju. U kasnijim večernjim satima, ozarena lica, okrijepljena duha i tijela vratili smo se kući.

Drugo naše hodočašće bilo je 23. rujna kada smo posjetili Blidinje, točnije Masnu Luku. Iz Zmijavaca smo krenuli u 7 sati. Na odredištu nas je dočekao fra Petar Krasić, koji je nekoliko dana prije našeg dolaska proslavio 60. obljetnicu redovništva, na čemu smo mu od srca čestitali. U 10:30 započelo je euharistijsko slavlje koje je uzveličao naš zbor svojim pjevanjem pod ravnanjem č. s. Jasne. Svetu misu u crkvi sv. Ilije Proroka, pred mnoštvom vjernika, predvodio je fra Ante Vučković koji je iz Splita stigao s pedesetak vjernika, također hodočastiti i duhovno se obnoviti. Zbor je nakon svete mise otpjevao nekoliko duhovnih i domoljubnih pjesama, što je od strane vjerničkog puka bilo nagrađeno dugotrajnim i gromoglasnim pljeskom. Uz crkvu sv. Ilije sagrađena je župna kuća s franjevačkom galerijom te smo posjetili sedmu samostalnu izložbu fra Vinka Mikulića Bajevića, kao dar fra Petru Krasiću za njegov dijamantni jubilej. U prekrasnim prizorima iz svakidašnjeg života ponosne Hercegovine, prožeti molitvom i domoljubljem, tražili smo nadahnuće za borbe koje život nosi sa

sobom. Nakon srdačnog rastanka, uz obećanje da ćemo se vratiti, nastavili smo putovanje. Ručali smo u Hajdučkim vrletima. Nakon blagoslova našeg župnika fra Frane, koji nam se tu pridružio, uživali smo u Božjim darovima te okrijepljeni nastavili svoje putovanje. Stigli smo na grob Dive Grabovčeve gdje smo susreli mlade srednjoškolce iz Bune te zajedno s njima sudjelovali u još jednoj svetoj misi. Nakon Božjeg blagoslova uputili smo se prema autobusu te se sretni i zadovoljni uputili kući. Zaista, divan je to dan bio, kakvo čudo u očima Gospodnjim!

I na kraju posebno zahvaljujemo č. s. Jasni i fra Frani koji organiziraju i podupiru rad našeg zbora. Zbor danas broji 25 članova. Koristim ovu priliku i u ime zbora pozivam sve zainteresirane Zmijavčanke i Zmijavčane neka se pridruže našem župnom zboru kako bismo u narednom razdoblju zajednički slavili Boga.

Do sljedećeg izvještaja sve vas srdačno pozdravljaju tradicionalnim zborskim zazivom: „Sv. Cecilijo, moli za nas!“

Josip Jonjić




Oproštaj od fra Vinka Prlića

U petak 1. prosinca 2017. godine u crkvi sv. Frane u Imotskom mons. Marin Barišić, nadbiskup

i metropolit splitsko-makarski, u 14 sati služio je misu zadušnicu za redovnika-svećenika fra Vinka Prlića koji je iznenada preminuo u KBC Firule u Splitu u utorak 28. studenoga u 78. godini života, 61. redovništva i 52. svećeništva.

Na oproštaju su bili provincijal fra Joško Kodžoman, naš župnik fra Frano Laco i još 108 redovnika-svećenika. Rodbina, vjernici, časne sestre, župljani župa u kojima je fra Vinko služio te osobni prijatelji došli su se oprostiti od fra Vinka. Pjevanje je predvodio župni zbor Imotskog pod ravnanjem Anđelka Nikolića, a na orguljama je pratila s. So�ija Vuković.

Oproštajne govore na kraju svete mise održali su o. Provincijal u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, jedna župljanka u ime vjernika Staševice, fra Gabrijel Jurišić u ime fra Vinkovih kolega i prijatelja te imotski gvardijan fra Kristian Stipanović u ime imotskog samostana i župe te Imotskog dekanata.

Sprovodne obrede, nakon završetka mise zadušnice, na groblju Gospe od Anđela prevodio je gvardijan fra Kristian.

Iz oproštajnog govora o. ProvincijalaFra Vinko je bio prije svega istaknuti

pastoralac, ali i odgojitelj, odnosno, pratitelj mladih na putu njihova ljudskog i kršćanskog odrastanja i pripremanja za redovništvo i svećeništvo. K tome ima jedno polje rada koje nipošto u ovoj prigodi ne bi smjelo ostati prešućeno, a to je njegova velika zauzetost na

humanitarno-karitativnom planu. Ne samo da je kod ljudi znao razvijati svijest o potrebi solidarnosti i poticati ih da priskaču upomoć svojim bližnjima nego je i sam znao zasukati rukave i prikupljati materijalnu pomoć. Stotine tona humanitarne pomoći podijeljeno je potrebitima i preko njegovih ruku. Fra Vinko će ostati upamćen kao čovjek širokog srca, koji je u svojoj prepoznatljivoj velikodušnosti pomogao mnogim pojedincima, obiteljima i zajednicama, kada im je bilo najpotrebnije. (…)

Kao čovjek, kao redovnik i svećenik, fra Vinko se iskazao na pastoralnom, na duhovnom, na kulturnom polju. Bio je pokretač brojnih župnih glasila, a rado je podupirao pastoralne i kulturne inicijative svojih kolega.

Koliko nam god bilo nemoguće u ovim trenutcima nabrojiti i prisjetiti se svih fra Vinkovih životnih postignuća, valja nam ipak istaknuti njegove muke i napore koje je podnio oko gradnje tolikih materijalnih zdanja, župnih kuća,

crkava, zvonika, zidova i podzida, kapela, križeva, župnih dvorana, ali i njegovih brojnih nematerijalnih postignuća. Kao njegov poseban doprinos i postignuće istaknuo bih neumoran i vrlo uspješan rad na polju duhovnih zvanja. Svojim zaraznim entuzijazmom i gorljivošću u pastoralnom radu fra Vinko je oduševio mnoge mladiće, koji su kasnije i sami postali jednako dobri, uspješni i vrijedni radnici na njivi Gospodnjoj. (…)

Nije se sigurno bilo lako naučiti drugima služiti, biti vjeran čovjeku i Bogu, biti poslušan svojim redovničkim i crkvenim poglavarima, biti malen i brat svim ljudima dobre volje. Upravo kada smo se ponadali da će se naš fra Vinko, oslobođen svih dužnosti, moći po stare dane odmoriti, negdje u samostanu, Bog ga je uzeo k sebi. Možda ga je želio poštedjeti tog tihog umiranja i prihvaćanja osjećaja vlastite nemoći. Naš je fra Vinko, kako znamo, bio izrazito

poduzetan. Dočim bi jedan posao završio, odmah je tražio nove poslove. Stalno se propitkivao što bi se još dalo učiniti, čime i kako korisno ispuniti vrijeme koje prolazi i gazi. Poznajući ga, teško bi njemu bilo prihvatiti vlastitu nemoć. On je bio takav, pun energije, elana, pun volje za životom… Uvijek u stanju pripravnosti, motor upaljen i spreman za pokret, ali i najizdržljiviji motor može zakazati ukoliko je stalno u radu.

Kao predstojnik franjevačke Zajednice, čiji je fra Vinko bio istaknuti član, u ovom sam trenutku ispunjen ljudskom tugom zbog našeg privremenog rastanka, ali i ponosan zbog činjenice njegova plodonosnog, ljudskog, svećeničkog i redovničkog života. Zahvaljujem fra Vinku na dojmljivom svjedočanstvu, ljudske i vjerničke hrabrosti i ustrajnosti, kao i na svemu što je učinio a što je bilo dobro za našu Zajednicu, za naš hrvatski narod, za Crkvu Katoličku.




Fra Vinko PrlićFra Vinko (Marinko) Prlić rođen je

22. srpnja 1940. u Sovićima, u župi Gorica i općini Grude. Sakramente kršćanske inicijacije primio je u rodnoj župi. Osnovno je školovanje završio u rodnim Sovićima u razdoblju od 1947. do 1955.

Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao je u Sinju i u Zagrebu od 1955. do 1960. U franjevački novicijat stupio je 7. srpnja 1957. na Visovcu, gdje je 8. srpnja 1958. položio i prve jednostavne zavjete. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Makarskoj na Franjevačkoj visokoj bogosloviji od 1962. do 1967. Svečane zavjete položio je pred provincijalom fra Jerkom Lovrićem 8. prosinca 1963. Red đakonata podijelio mu je 13. srpnja 1966. u Makarskoj biskup Frane Franić, koji ga je dan poslije, također u Makarskoj, zaredio i za svećenika. Mladu misu fra Vinko je proslavio u Gorici 24. srpnja 1966.

Za života fra Vinko je vršio brojne redovničke i svećeničke službe. Od 1967. do 1973. vršio je službu župnog vikara u Metkoviću. Od 1973. do 1977. fra Vinko je vršio službu prefekta u sjemeništu u Sinju, a u tom je razdoblju ujedno bio član Odbora za primanje u Provinciju te član provincijskog Odgojno-obrazovnog vijeća. Godine 1977. imenovan je župnim vikarom u župi Miljevci. Tijekom tog vremena bio je i diskret samostana na Visovcu. Župnikom župe Proložac postao je godine 1982. i u toj je službi ostao do 1991. Ujedno je bio član provincijskog Pastoralnog vijeća i član Svećeničkog vijeća Splitsko-makarske

nadbiskupije. Godine 1991., odlukom i na prijedlog uprave Provincije, fra Vinko je imenovan gvardijanom i župnikom u Imotskom. Te je službe vršio šest godina, nakon čega je 1997. imenovan župnikom Zmijavaca. U Zmijavcima će fra Vinko ostati punih devet godina, s tim da je 2005. godine, uz župničku službu u Zmijavcima, kratko vršio i službu privremenog upravitelja župe Runović. Na svoju posljednju životnu postaju, kao župnik Staševice, fra Vinko je stigao 2006. godine. U toj će službi ostati do konca svoga ovozemaljskog života. U razdoblju od 2014. do 2016. godine fra Vinko je vršio i časnu službu de�initora naše Provincije te je ujedno obnašao i službu dekana Biokovskog dekanata.

U utorak 28. studenoga 2017. u KBC Firule u Splitu, u 78. godini života, 61. redovništva i 52. svećeništva fra Vinko je, na žalost svih ljudi koji su ga poznavali, iznenada preminuo.

Oproštaj od fra Rafaela Begića

U srijedu 2. svibnja u crkvi sv. Frane u Imotskom provincijal fra Joško Kodžoman služio je

misu zadušnicu za redovnika-svećenika fra Rafaela Begića koji je preminuo u našem samostanu u Imotskom u ponedjeljak 30. travnja u 78. godini života, 60. redovništva i 53. svećeništva.

Na oproštaju je bio naš župnik fra Frano te još 87 svećenika, braća-franjevci, đakoni, bogoslovi, novaci, postulanti te časne sestre. Isto tako od fra Rafe su se oprostili njegova rodbina, župljani župa Zmijavci, Slivno, Proložac, Imotski te vjernici iz Njemačke. Pjevanje je predvodio župni zbor Imotskog pod ravnanjem Anđelka Nikolića Đela, a na orguljama je pratila s. So�ija Vuković.

Od pristiglih izraza sućuti fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar, na kraju svete mise pročitao je sućut splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita mons. Marina Barišića, nakon čega je imotski gvardijan fra Kristian Stipanović uputio prigodnu oproštajnu riječ.

Nakon završetka mise zadušnice sprovodne obrede na groblju Gospe od Anđela prevodio je fra Kristian.

Oproštajni govor o. GvardijanaMnogopoštovani oče provincijale,

poštovana braćo svećenici, redovnici i redovnice, poštovana obitelji i rodbino pokojnog fra Rafe, draga braćo i sestre u Kristu! Dužnost mi je, ali i velika čast govoriti na oproštaju od svima nama dragog čovjeka, fratra, svećenika. Fra Rafo je bio uistinu drag čovjek: jedno stavan i skroman, vrijedan i uslužan, komunikativan, uvijek spreman

za bratsko druženje, razgovor, šalu i pjesmu.

Kao dekan Imotskog dekanata zahvaljujem pokojnom svećeniku fra Ra�i na njegovu uzornom i predanom služenju u Zmijavcima i Slivnu, gdje je bio župnik, te u Prološcu, gdje je bio župni vikar. U svakoj od tih župa fra Rafo je ostavio ljudski i svećenički trag, a osobito je bio cijenjen zbog svoje društvenosti i lijepog propovijedanja. Mnoge vjernike njegove su propovijedi oduševljavale bogatstvom sadržaja i jasnoćom.

U samostan je došao krajem ljeta 2013. te se, u skladu sa svojim mogućnostima, stavio na raspolaganje za pomoć u pastoralu. Rado je u brojnim prigodama propovijedao, a posebno ističem da je, dok mu je god zdravlje dopuštalo, svaku večer za vrijeme krunice bio vjernicima na raspolaganju za ispovijed. Sudjelovao je u svim materijalnim pothvatima u samostanu te se radovao uređenju samostana, crkve i njihova okoliša, uvijek govoreći: „Sve je to naše.“ Za njega je samostan uistinu bio dom pa je stoga bio pravi primjer i nama fratrima i postulantima kako voljeti svoj samostan i živjeti za nj.

Fra Rafo je godinama bio narušena zdravlja, zbog čega se i povukao sa župe u samostan. Nažalost, s vremenom je bolest jačala, osobito u posljednjoj godini njegova života. Postajao je sve ovisniji o drugima, čiju je pomoć primao strpljivo i zahvalno, ne gubeći ni u tome svoj smisao za humor. Kada bismo ga upitali kako je, odgovorio bi s laganim osmijehom: „Srednja žalost.“ Križ bolesti i nemoći, čije težine možda mnogi nisu




bili ni svjesni, nosio je vjernički strpljivo.Ovom prilikom zahvaljujem svima koji

su fra Ra�i olakšali vrijeme njegove bolesti. U prvom redu zahvaljujem medicinskom osoblju Doma zdravlja u Imotskom, osobito liječnici Nediljki Dropljić i med. sestri Mariji Mišević. Zahvaljujem časnim sestrama Dobroslavi, Jasni i Filipi; zatim med. sestri Ivi Kujundžić i �izioterapeutu Mariu Šariću; fra Lazaru Perici i fra Zoranu Kutleši, gospođama Jadranki Kutleša i Nadi Kutleša.

Na poseban način u ime pokojnog fra Rafe zahvaljujem našim postulantima koji su mu rado bili u svemu na raspolaganju, osobito u zadnje dane njegova života. Posljednjih deset dana života fra Rafo danju i noću ni trenutka nije ostao sam zahvaljujući najviše postulantima koji su stalno bili uz njegov bolesnički krevet.

Zahvaljujem svima koji su ga posjećivali te mu na bilo koji način pomogli. Zahvaljujem svima vama, draga braćo i sestre, što ste došli na ovaj oproštaj od našeg dragog brata fra Rafe.

Poštovana obitelji i rodbino pokojnog

fra Rafe, u ime samostana, župe i dekanata primite iskrenu sućut. Iz Vaše obitelji – obitelji pok. Ante i Joze Begić - potekla su tri duhovna zvanja: č. s. Dobroslava, fr. Veselko, koji je preminuo u veljači ove godine, te naš i Vaš fra Rafo od kojega se danas opraštamo. Znam da Vam je fra Rafo puno značio i da ste ga voljeli, o čemu najbolje svjedoče Vaše česte posjete, osobito kad je njegova bolest i nemoć uznapredovala. Nadam se da ćemo i nadalje ostati povezani jer bi to sigurno i naš pokojni fra Rafo želio.

Fra Rafo je kao društven čovjek volio razgovarati o svemu, a osobito o vjerskim temama. Često se pitao i razmišljao kakav će biti vječni život ili „dika nebeska“, kako je znao reći.

Dragi naš fra Rafo, neka ti milosrdni Bog oprosti sve tvoje ljudske slabosti i nagradi te za tvoje redovničko i svećeničko služenje dikom nebeskom, a ti nama oprosti ako ti nismo iskazali dovoljno ljubavi i poštovanja! Uživaj u radosti Gospodara svoga do našeg ponovnog susreta i zajedništva u ljubavi Trojedinog Boga!

Fra Rafael BegićFra Rafael (Ivan) Begić rođen je 22.

lipnja 1940. od oca Ante i majke Josipe rođ. Koštro u mjestu Svinjača, u dijelu župe Kongora u općini Posušje. Na krštenju u rodnoj župi, 25. lipnja 1940., dobio je ime Ivan. Osnovno je školovanje završio u Posuškom Gracu i Posušju u razdoblju od 1948. do 1956. Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao je i uspješno završio u Sinju i Zagrebu od 1956. do 1961. te Filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj od 1961. do 1966. U franjevački novicijat na Visovcu stupio je 8. srpnja 1958. Svečane redovničke zavjete pred ondašnjim provincijalom fra Jerkom Lovrićem položio je u Makarskoj 8. prosinca 1962. Splitsko-makarski biskup, kasnije nadbiskup mons. Frane Franić podijelio mu je 14. srpnja 1965. u Makarskoj sveti red đakonata, a samo dan kasnije, zajedno s osmoricom kolega, zaredio ga je za svećenika. Mladu misu fra Rafo je proslavio u Posuškom Gracu 1. kolovoza 1965.

Za života je vršio mnoge redovničke i svećeničke službe. Kao mladomisnik od 1966. do 1969., stanujući u Šibeniku, posluživao je župu Dubrava. Odlukom uprave Provincije godine 1969. odlazi u Njemačku u Stuttgart za dušobrižnika među brojnim hrvatskim katoličkim vjernicima. Budući da se dobro uklopio u tamošnje crkvene prilike te je u kratkom vremenskom roku stekao dostatno znanje njemačkog jezika, fra Rafael već 1970. postaje voditeljem Hrvatske katoličke misije Düsseldorf. Dvije godine kasnije pastoralne su potrebe bile takve da je fra Rafael premješten u Frankfurt na Majni za dušobrižnika. Godinu dana kasnije fra Rafael preuzima Hrvatsku katoličku misiju Sindel�ingen u svojstvu voditelja te misije. Nakon dvije godine, 1975., fra Rafael postaje voditeljem misije Berlin, gdje se zadržao dugih i plodnih sedam godina. Za voditelja misije Wuppertal

imenovan je 1982., a već 1984. ponovno se vraća u Frankfurt na Majni, ovaj put u ulozi voditelja misije i tu ostaje do godine 1988., kada ujedno završava njemačka epizoda njegova života.

Vrativši se u Hrvatsku kao župnik preuzima župu Zmijavci. Tu će ostati punih devet godina, do 1997., kada ga uprava Provincije imenuje gvardijanom franjevačkog samostana u Makarskoj. Iz Makarske će fra Rafael tri godine kao župnik voditi i župu Veliko Brdo. Godine 2000. imenovan je župnikom Slivna, gdje je tijekom punih jedanaest godina dijelio dobro i zlo, radost i nevolje sa svojim župljanima.

Osjećajući na svojim leđima teret godina i zdravstvene tegobe, fra Rafael je 2011. preuzeo službu župnog vikara u Prološcu. Marljivo je vršio tu službu do 2016. godine, stanujući prve tri godine u Prološcu, a potom pastoralno pomažući iz našeg samostana u Imotskom. Od 2016. fra Rafael je, oslobođen pastoralnih obaveza, pomagao koliko je mogao u samom samostanu te je bio ispovjednik naših postulanata. Potpuno iscrpljen bolešću, okrijepljen svetim sakramentima, u Imotskom u ponedjeljak 30. travnja 2018. u 78. godini života, 60. redovništva i 53. svećeništva naš je fra Rafo završio svoje zemaljsko hodočašće.



2017.28. studenoga – U Splitu preminuo

naš bivši župnik fra Vinko Prlić.1. prosinca – U 14 sati u Imotskom

sprovodna misa i pokop bivšem župniku fra Vinku Prliću. Na sprovodu je bio župnik fra Frano i lijepi broj naših župljana. Iz Splita je tajnik Provincije fra Frano Doljanin donio novi broj našega lista Zmijavci.

2. prosinca – Poslijepodne u prostorijama župnog ureda časne sestre Antonela Malenica i Jasna Kasalo predvodile su duhovnu obnovu za 12 naših djevojaka.

3. prosinca – Prva nedjelja došašća. Na svetoj misi u 9 sati župnoj su se zajednici predstavili naši prvopričesnici. Poslijepodne u 16:30 vjeroučiteljica Žarka Karoglan održala je sastanak s roditeljima I., II. i III. razreda osnovne škole.

4. prosinca – Početak misa zornica u 6 sati.

6. prosinca – Sv. Nikola biskup. Župnik je u Podosoju na raspolaganju vjernicima za svetu ispovijed.

8. prosinca – Naših 9 framaša išlo je u Metković u župu sv. Ilije na proslavu njihove Frame.

16. prosinca – U našoj je župi božićna ispovijed. Ispovjednici su fra Kristian Stipanović, fra Zoran Kutleša, fra Lazar Perica, fra Jozo Grbavac, fra Mladen Prolić, fra Nedjeljko Čarapić, fra Joško Sušić, fra Ivan Vuletić i župnik.

22. prosinca – U dvorani Općine organiziran je božićni koncert na kojem su nastupili i naš veliki i mali zbor. O. župnik pozdravio je sve nazočne i svima zaželio obilje Božjega blagoslova.

Ljetopis župe25. prosinca – Prije polnoćke u

crkvi Svih svetih imali smo božićnu meditaciju o tajni Isusova rođenja uz pjevanje božićnih pjesama.

26. prosinca – U crkvi Svih svetih sveta misa u 9 sati. Nakon mise župnik je u pratnji remete Petra Karoglana pošao u blagoslov obitelji koje su se prijavile za danas.

31. prosinca – Svete mise u 9 i 11 sati u crkvi Svih svetih. Zahvalili smo Bogu uz Tebe Boga hvalimo za proteklu godinu.

2018. 1. siječnja – Marija Bogorodica.

Nova godina. U crkvi Svih svetih u 10 sati sveta misa i zaziv Duha Svetoga na početku Nove godine.

4. siječnja – Župnik je završio s blagoslovom obitelji.

6. siječnja – Bogojavljenje. U crkvi Svih svetih u 10 sati sveta misa i blagoslov vode. Ministranti su u župnoj dvorani odigrali tombolu. Župnik je navečer bio u Imotskom na blagoslovu samostana i zajedničkoj večeri s ostalim fratrima iz okružja.

8. siječnja – Župnik je u župi Vinjani na ručku i blagoslovu kuće s ostalim fratrima.

10. siječnja – U 12:30 okupili su se fratri iz samostana i okružja na blagoslov župne kuće u našim Zmijavcima.

17. siječnja – Župnik je s ostalim fratrima u župi Proložac na blagoslovu župne kuće.

19. siječnja – Naši framaši Mario Todorić, Ante Ćapin, Ivan Karoglan i Marko Šuto pošli u Split na duhovni kapitul Frame.

28. siječnja – U 17 sati u crkvi Svih svetih održan sastanak s krizmanicima i njihovim roditeljima. Predavač je bio fra Lazar Perica.

31. siječnja – Župnik je s ostalim fratrima u župi Runović na blagoslovu župne kuće.

2. veljače – Svijećnica. U 9 sati u crkvi Svih svetih sveta misa i blagoslov svijeća. Dan je posvećenog života. Župnik je išao u samostan s ostalim fratrima na svetu misu i večeru.

8. – 11. veljače – Proslava Gospe Lurdske. U trodnevnici svaki dan u 16 sati molitva svete krunice, prigoda za svetu ispovijed i sveta misa. Prvi dan predslavi fra Lazar Perica uz o. župnika. Drugi dan predslavi o. gvardijan fra Kristian Stipanović sa župnikom. Treći dan predslavi župnik Vinjana fra Josip Sušić sa župnikom. Na sam blagdan svetu misu u 8:30 slavi o. župnik. Središnje slavlje u 10:30 s procesijom kroz dvorište s Gospinim kipom predslavi fra Jozo Grbavac uz koncelebraciju župnika fra Frane.

12. veljače – Maršići su završili s radom na stepenicama ispred crkve Svih svetih.

14. veljače – Srijeda pepelnica. Početak korizme. U 16 sati sveta misa, blagoslov pepela i pepeljenje vjernika.

16. veljače – Prvi korizmeni petak. Pobožnost Križnog puta u crkvi Svih svetih svakog petka u 16 sati i slavlje svete mise.

17. veljače – Župljani Šimun Mišević i Nikola Mrkonjić na sakristiji crkve Svih svetih pripremaju prostor za postavljanje brončanih vratnica.

18. veljače – Prva je korizmena nedjelja. Na svetoj misi u 9 sati zapaljena je svijeća u sklopu pripreme za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, što će se održati u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna. U svim župama naše Nadbiskupije nedjeljom će se paliti ta svijeća koja predstavlja zavjetnu svijeću hrvatskog naroda iz Marije Bistrice. Ona nas podsjeća na to da hrvatska katolička obitelj svaki dan moli i nedjeljom ide na svetu misu.




19. veljače – Počelo čitanje Svetog pisma. Od 8 do 20 sati u crkvi Svih svetih čitamo Novi zavjet i psalme. Prijavilo se oko 50 čitača. Svaki čitač čitat će 30 minuta i toliko slušati sljedećega. Slavlje Riječi otvorio je o. župnik čitajući prvo poglavlje Evanđelja po Mateju.

20. veljače – U 15 sati završili smo s čitanjem Novoga zavjeta i nastavili s psalmima koje smo završili čitati u 20 sati.

25. veljače – Osvanuo prvi snijeg. U 16 sati u crkvi Svih svetih susret s krizmanicima i njihovim roditeljima. Predavač je gvardijan fra Kristian Stipanović.

4. ožujka – U 14:30 u brdu Križni put za župljane. Izmjenjivali su se čitači na svakoj postaji. Razmišljanja su o križu i obitelji. U 17 sati u dvorani župnog ureda sastanak s čitačima Biblije. Zaključili smo nastaviti s čitanjem Staroga zavjeta.

5. ožujka – Nakon jutarnje svete mise nastavili smo s čitanjem Staroga zavjeta od 8 do 20 sati. Čitači su Ante Šuto Paškalov, Mario Šuto (Kima), Kristina Biočić, Ana Šabić, Josip Jonjić, Ankica Šabić, Gordana Gudelj, Ana Ljubičić, Jasna Šabić, Nevenka Šabić, Ana Todorić, Slava Karoglan, Ankica Milas, Iko Šuto, Nada Todorić, Ivana Milas, Nena Šuto, Mila Šuto, s. Jasna Kasalo, fra Frano Laco, Žarko Karoglan, Luka Šuto, Karla Milas, Lucija Protrka, Marija Milas, Viktor Bušić, Ankica Šabić Antina, Marijana Biočić, Marina Gudelj r. Gadžo, Marija Šuto Ikarina, Danijela Milas, Darija Piplica, Ivan Protrka, Branimir Gudelj, Zorana Šabić, Zora Gudelj, Marija Trutin, Lara Vidak, Mario Todorić, Marija Ivkošić, Helena Šabić, Andrea Ivkošić, Mira Šabić, Mislav Karoglan, Ankica Milas, Marija Gabelica, Arijana Gudelj, Katarina Protrka, Maja Vidošević, Ita Šabić i Anđelka Tonković.

10. ožujka – Desetak mladih iz naše župe pošlo na duhovnu obnovu u Imotski kod časnih sestara. U 14 sati završili smo s čitanjem Staroga zavjeta. Čitači su čitali svete tekstove Staroga zavjeta po 60 minuta. Na kraju je župnik zahvalio svima i blagoslovio ih Biblijom iz koje su čitali.

11. ožujka – U našoj su župi momci (J. G. i J. V.) iz terapeutske zajednice Mondo Nuovo iz Nunića. Svjedočili su na misama i prodavali svoje proizvode. U Imotskom je Križni put za mlade iz dekanata. Na pobožnosti su bili župnik i naši mladi.

16. ožujka – Prvi je dan trodnevnice svetom Josipu na Suvači. Pobožnost križnoga puta, molitve svetom Josipu i sveta misa koju slavi župnik fra Frano. Drugi dan svetu misu sa župnikom predslavi fra Josip Sušić. Treći dan svetu misu slavi o. župnik.

19. ožujka – Sv. Josip. U 8 sati

iz Zagreba iz Ujevićeve ljevaonice umjetnina Nikica je dovezao brončane vratnice za sakristiju i zvonik. Središnje slavlje u crkvi sv. Josipa na Suvači predslavi u 10:30 fra Lazar Perica uz fra Mladena Prolića i fra Franu. Na svetoj su misi i školska djeca. Slavlje je počelo svečanom procesijom, a sestra Jasna sa zborom animira slavlje. Poslijepodne u 17 sati sveta misa u crkvi Svih svetih koju slavi o. župnik.

21. ožujka – Ujevićevi radnici završili su s postavljanjem brončanih vratnica na sakristiji i zvoniku.

24. ožujka – Uskrsna ispovijed u župi. Ispovijedaju fra Zoran Kutleša, fra Lazar Perica, fra Ivan Vuletić, fra Nedjeljko Čarapić, fra Mladen Prolić, fra Marko Babić, fra Josip Sušić i župnik.

25. ožujka – Cvjetnica. Blagoslov maslinovih grančica u dvorištu u 9 sati, a zatim procesija pa sveta misa u crkvi. U 10:30 na groblju Svih svetih blagoslov grančica, svečana procesija u crkvu i sveta misa s pjevanom Mukom. Muku pjeva Mijo Šuto Gugin. U Imotskom Muka uživo u 20 sati. Lijepi broj naših vjernika sa župnikom gledao Muku u Imotskom.

26. ožujka – U 18 sati u crkvi Svih svetih gospođa Nikolina iz Opuzena okupila je naše kantače te snimala njihovo kantanje koje bi trebalo zaštititi kao našu nematerijalnu kulturnu baštinu. Maršići su u crkvi Svih svetih obukli u kamen oba nosača (stupa) ispod pjevališta (kora).

29. ožujka – Veliki četvrtak. Sveta misa u 18 sati. Nakon mise izvlačenje za nositelje križeva. Mali križ za mlade ispod 18 godina izvukli su Marko Mrkonjić Nikolin i Ivan Karoglan Ivaćev. U drugoj skupini izvukli su Josip Gudelj (Džolić) i Ante Šuto (Džimi). U trećoj su skupini glavni križ izvukli Mijo Todorić (Mijotić) i Ante Todorić (Ćanta).



Kandidata za izvlačenje bilo je 44.30. ožujka – Veliki petak. Crkva Svih

svetih otvorena je cijeli dan kako bi svi vjernici mogli doći iskazati svoju ljubav prema raspetom Isusu. U 14:50 iz crkve Svih svetih uputila se procesija za križem ustaljenim putem. Okupilo se više od tisuću vjernika. Kantača je 14 parova. Na povratku u crkvu započeli smo Obrede velikog petka. Muku je pjevao Josip Gudelj Antišin.

1. travnja – Uskrs. Svetu misu za domaćice slavio je o. župnik u 9 sati. Svečanu svetu misu u 11 sati predslavio je imotski gvardijan fra Kristian Stipanović sa župnikom fra Franom. Fra Kristian je prije svete mise blagoslovio nove vratnice na sakristiji, a zatim na zvoniku.

14. travnja – U 16:30 u crkvi Svih svetih susret je krizmatelja don Marinka Vidovića s krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima.

21. travnja – U 9:30 u crkvi Svih svetih sveta ispovijed za krizmanike, roditelje i kumove. Ispovjednici su fra Kristian Stipanović, fra Lazar Perica, fra Vinko Gudelj, fra Nedjeljko Čarapić, fra

Marko Babić i o. župnik.22. travnja – Sveta misa za domaćice

u 8 sati koju slavi o. župnik. U 10:30 slavlje svete krizme u župi. Krizmanika je 49, a krizmatelj je don Marinko Vidović, profesor na KBF-u u Splitu.

23. travnja – U 18 sati kod kapele sv. Jure molitve Svetcu i krunica.

24. travnja – Sastanak s roditeljima prvopričesnika.

25. travnja – Sv. Marko Evanđelist. Sveta misa u crkvi Svih svetih u 10 sati. Nakon mise na dvorištu blagoslov polja na četiri mjesta.

30. travnja – U Imotskom samostanu umro je fra Rafael Begić, bivši župnik. Sprovodni obredi bit će 2. svibnja u Imotskom.

1. svibnja – Svibanjska pobožnost i sveta misa u 18 sati.

4. svibnja – U 16:30 sveta ispovijed za prvopričesnike i njihove roditelje.

6. svibnja – U župi je slavlje Prve svete pričesti u 10 sati. Ove je godine bilo 16 prvopričesnika.

9. svibnja – Prvi je dan trodnevnice svetom Leopoldu, zaštitniku našeg

mjesnog bratstva OFS-a, čiji su članovi imali duhovnu obnovu.

10. svibnja – Uzašašće. Sveta misa u 10 sati. Nakon svete mise o. župnik s narodom blagoslovio je novo gradilište za trg svetog Lovre.

12. svibnja – Sv. Leopold. Naše mjesno bratstvo OFS-a slavi svoga zaštitnika. S

nama su i ostala bratstva samostanskog okružja sa svojim duhovnim asistentima. U 18 sati sveta krunica, procesija kroz dvorište s kipom Svetca i sveta misa koju predslavi fra Zoran Kutleša s duhovnim asistentima. Nakon slavlja u crkvi otišli smo u župnu dvoranu na zakusku i nastavili bratsko druženje.

13. svibnja – U crkvi Svih svetih



sveta misa u 9 sati. Druga je sveta misa u 11 sati na Gradini kod križa. Dan je sjećanja na Bleiburg.

26. svibnja – Jutros u 7:30 naših 10 ministranata s imotskim ministrantima išlo na susret s ostalim ministrantima Provincije u Šibenik.

31. svibnja – Tijelovo. Sveta misa u 10 sati u crkvi Svih svetih. Nakon popričesne molitve procesija kroz dvorište i blagoslov s Presvetim na četiri pripremljena oltara.

8. lipnja – Srce Isusovo. Sveta misa u crkvi Svih svetih u 9 sati. U Šuta kod kapele Srca Isusova sveta misa i blagoslov djece u 18 sati.

10. lipnja – Od danas nedjeljne svete mise bit će po ljetnom rasporedu u 8 i 10 sati.

13. lipnja – Sv. Ante. U crkvi Svih svetih sveta misa u 18 sati. Nakon mise procesija sa Svečevim kipom kroz dvorište i blagoslov djece.

24. lipnja – Početak je duhovnih vježbi za fratre u samostanu u Imotskom. Sudjeluje i župnik fra Frano.

1. srpnja – Fra Frano je u Imotskom s postulantima na duhovnim vježbama u pripremi za novicijat.

7. srpnja – Župnik je s gvardijanom fra Kristianom išao na Visovac na redovničko oblačenje naših novaka koji su završili svoju postulaturu.

9. srpnja – Proslava je Bl. Marije Propetog Isusa Petković. Nakon svete mise vjernici su iskazali ljubav prema Blaženici ljubljenjem njezinih moći.

16. srpnja – Gospa od Karmela. Župnik je od 7 sati u Runoviću na raspolaganju vjernicima za svetu ispovijed.

21. srpnja – Župnik se odazvao pozivu Stipana Ivkošića i nazočio je na komemoraciji stradalnicima Bugojanske skupine te izmolio molitve za pokojne.

22. srpnja – U 17 sati sastanak je ekonomskog i pastoralnog Vijeća. Na sastanak su pozvani i odazvali su se gospodin načelnik, remeta i o. gvardijan. Tema je bila proslava Sv. Lovre 10. kolovoza.

24. srpnja – Prvi je dan devetnice Gospi od Anđela. Dan je duhovnih zvanja

iz Imotske krajine kojima se priključio i župnik fra Frano.

28. srpnja – Zmijavačko hodočašće Gospi od Anđela. Naš zbor pod vodstvom časne sestre Jasne animira pjevanje na misi koju predslavi župnik fra Frano.

2. kolovoza – Naš trg sv. Lovre danas je prekriven asfaltom. To je bila radost za cijelu župu. Župnik je u Imotskom na proslavi Gospe od Anđela.

4. kolovoza – Na Brani kod kapele Gospe Snježne župnik s vjernicima u 8:30 moli krunicu i slavi svetu misu za pokojne branitelje. Iz Ujevićeve ljevaonice umjetnina u Zagrebu dovezen je brončani kip sv. Lovre.

7. – 9. kolovoza – Trodnevnica Sv. Lovri. U 18 sati krunica, molitve Svetcu i sveta misa koju prvi dan predslavi fra Lazar Perica uz fra Miju Šabića i župnika. Drugi je dan s nama fra Zoran Kutleša koji predslavi svetu misu uz fra Miju i župnika. Postavljen je brončani kip svetog Lovre na svoje mjesto pod budnim okom kipara Tomislava Kršnjavija. Treći dan na Gradini kod križa svetu misu predslavi o. gvardijan fra Kristian uz fra Miju i župnika.

10. kolovoza – Sv. Lovro. U župi je jedna sveta misa u 10:30. Svetu misu predslavi o. provincijal fra Joško Kodžoman uz

15 svećenika koncelebranata. Svečana procecija kroz crkveno dvorište do trga. Provincijal je blagoslovio kip Svetca i trg. Ušli smo u crkvu uz svečano sviranje orgulja i pjevanje našega mješovitog zbora pod ravnanjem s. Jasne Kasalo. Nakon mise razvilo se narodno veselje uz pjesmu i narodna kola. Na ručku su zajedno svećenici i gosti naše Općine u restoranu Zdilar. U 20 sati smotra KUD-ova pred Osnovnom školom.



11. kolovoza – Župnik je u Podbablju na proslavi mjesnog bratstva OFS-a kao duhovni asistent s našim i ostalim bratstvima iz samostanskog okružja.

12. kolovoza – Prvi je dan trodnevnice Velikoj Gospi. Župnik fra Frano, naš zbor i s. Jasna u Gospinoj su crkvi na Vrljici u Prološcu i otvaraju početak velikog slavlja.

15. kolovoza – Župnik je od 4 sata s ostalim svećenicima na raspolaganju vjernicima za svetu ispovijed. Sveta misa u Zmijavcima u 18 sati u crkvi Svih svetih.

16. kolovoza – Župnik je u Vinjanima na proslavi Sv. Roka s ostalim kolegama svećenicima.

26. kolovoza – Župnik je pozvan na groblje Svih svetih na molitvu za pokojne iz plemena Miševića, Ivkošića i Šumelja. Oni su održali i svoj prvi sabor.

7. rujna – Oko 22:30 osjetio se dosta jak potres. Izjutra je stigla vijest kao grom iz vedra neba: Presušila Vrljika. U srijedu 12. rujna voda se povratila u svoje korito.

9. rujna – Sveta misa u crkvi Svih svetih u 9 sati. U 11 sati sveta misa je na Gradini kod križa gdje slavimo Uzvišenje sv. Križa.

10. rujna – U našoj Županiji prvi je dan nastave u školskoj godini 2018./2019. Na poziv ravnatelja Ante Kujundžića župnik je blagoslovio učenike i djelatnike škole u 10 sati.

Mještani su počeli donositi grožđe pred fratrovu konobu.

13. rujna – U crkvi Svih svetih od 18 do 19 sati klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom za uspjeh Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu.

16. rujna – Jedna je sveta misa za cijelu župu u 8 sati u crkvi Svih svetih. Na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji naši su se župljani priključili župama Imotski, Vinjani i Proložac pod vodstvom gvardijana fra Kristiana Stipanovića i župnika Prološca fra Vinka Gudelja. Mnogi su pošli svojim osobnim automobilima u Solin.

22. rujna – U 9 sati ispovijed je školske djece. Ispovijedali su fra Lazar Perica, fra Josip Sušić, fra Mladen Prolić i župnik.

23. rujna – Naš je mješoviti zbor sa sestrom Jasnom pošao u Masnu Luku gdje su svojim pjevanjem animirali svetu misu. U našoj crkvi Svih svetih na misi u 9 sati zaziv Duha Svetoga za početak nove školske i vjeronaučne godine. Navečer je o. župnik bio na svetoj misi u Imotskom za naše fratre ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću.

26. rujna – Župnik je išao u duhovni centar Vepric na Studijski dan za svećenike naše Nadbiskupije. U 17:30 o. župnik i članovi našeg OFS-a našli su se s ostalim bratstvima u Prološcu na njihovu slavlju molitve i zajedničkog druženja.

1. listopada – Početak je listopadske pobožnosti. Cijeli mjesec molit ćemo otajstva žalosne krunice, kao i prošle godine, da nas Gospodin oslobodi od suicida i svakoga drugog zla.

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)42

3. listopada – Župnik je s ostalim fratrima u Imotskom na slavlju svete mise i Obreda preminuća sv. Franje.

4. listopada – Svetkovina sv. Franje. Nakon pobožnosti i svete mise u Zmijavcima župnik je otišao u Imotski ispovijedati. Na svetoj misi u Imotskom u 18 sati s ostalim framašima iz Imotske krajine i naši su Mario Biočić, Tina Mišević, Danijela Karoglan, Nikolina Šuto i Ana Todorić dali svoja prva obećanja. Župnik je svoj imendan proslavio u Imotskom.

7. listopada – U 16 sati na hodočašće u Rim s fra Josipom Sušićem pošle su i naše župljanke Ankica Milas ž. Ante i Zdenka Todorić. Poslijepodne je bio sastanak s roditeljima prvopričesnika.

14. listopada – S nama je bivši župnik fra Marijo Jurišić koji predslavi svete mise sa župnikom. Ponudio je vjernicima i svoju novu knjigu „Raspeti i njegov križ”.

17. listopada – Jutros su se u crkvi Svih svetih našli fra Frano, načelnik Miroslav

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)42 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 43

stigao je o. vizitator fra Darko koji je razgovarao s fra Franom, pregledao knjige i obišao crkve. Nakon toga je pošao u susjednu župu Runović.

10. studenoga – U Imotskom s početkom u 10 sati održana smotra dječjih zborova. Nastupilo je 8 zborova, među kojima i naš dječji zbor.

13. studenoga – U 15:30 u crkvi sv. Nikole Tavelića u Vinjanima okupila su se bratstva OFS-a iz samostanskog okružja sa svojim duhovnim asistentima, među kojima i članovi našeg OFS-a i o. župnik.

17. studenoga – Nekoliko djevojaka iz naše župe – Ana Todorić, Nikolina Šuto, Danijela Karoglan, Tina Mišević i Ivana Milas Antina – išle su u Imotski na duhovnu obnovu u kuću časnih sestara.

18. studenoga – Sjećanje na Vukovar i Škabrnju. U 17 sati o. župnik slavio svetu misu za žrtve Domovninskog rata. U 18:11, prema prijedlogu braće franjevaca iz Vukovara, zvona crkve Svih svetih zvonila su u čast stradalnika Vukovara i Škabrnje.

21. studenoga – Gospa od Zdravlja. U 15 sati bila krunica, a nakon toga fra Frano je slavio svetu misu u crkvi sv. Josipa.

22. studenoga – Sv. Cecilija – zaštitnica glazbenika. U 17:30 fra Frano slavio svetu misu za zbor i preminule župnike i pjevače crkvenog zbora. Poslije mise u župnoj kući bila je večera za zbor.

23. studenoga – Župnik i gvardijan išli su u Omiš u tiskaru, gdje su predali materijale za novi broj župnog lista.

28. studenoga – Župnik je u 7:30 u crkvi Svih svetih slavio svetu misu za pok. fra Vinka Prlića, bivšeg župnika Zmijavaca (1997.-2006.), povodom prve godišnjice njegove smrti. Navečer u 18 sati u Imotskom župnik i lijepi broj vjernika iz naše župe sudjelovali u svetoj misi za pok. fra Vinka.

Zmijavci - mali Gospin perivoj

Poznati hrvatski medievalist i mariolog fra Karlo Balić (†1977.) napisao je 1931.

knjigu „Kroz Marijin perivoj”, u kojoj je obradio štovanje bl. Djevice Marije u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. U duhu svoga utemeljitelja sv. Franje Asiškoga, naime, i splitski franjevci oduvijek su gajili posebnu ljubav prema Majci Gospodinovoj i na različite načine među narodom Božjim, o kojem su vodili duhovnu skrb, širili pobožnost prema njoj. Među ostalim, gradili su s povjerenim pukom zajedničkim snagama crkve i kapele te ih Gospi posvećivali, a tolika plemena, obitelji i pojedinci podizali su sami kapelice u njezinu čast. Nerijetko su ih radili svojim rukama, a ponekad su to povjeravali domaćim majstorima pa su neke od njih prava remek-djela graditeljskog umijeća. Redovito su to bili njihovi zavjeti. Gradili su ih najčešće usput, nedaleko od svojih kuća, a ima ih i po dvorištima. Zahvaljujući župniku fra Frani Laci za brojne podatke koje mi je prikupio, nakon kapele Gospe Snježne kraj Brane na Bublinu, ovdje ću prikazati Gospi u čast sagrađene kapelice u župi Svih svetih u Zmijavcima.

BublinNa Bublinu, malo više brane, između

Vrljike i prometnice, nalazi se kapela Gospe Snježne. Moderna je to građevina neobična izgleda, od betona, obložena grubo obrađenim kamenom koju, sa strane pročelja, nadvisuje zvonik na preslicu s metalnim križem na vrhu. Zidovi se na pročelju spuštaju gotovo do tla. Nad južnim zabatom zida, usred kojega je okrugli prozor, diže se kameni križ. Kraj preslice je, nasred pročelja,

ulaz nad kojim iz krova izviruje betonska greda. Kraj ulaza je, lijevo, u niši plitki reljef Gospina poprsja i križ sa strane, a ispod tekst: ZMIJAVCI 2002. S druge strane ulaza, u kamenu je križ, a ispod njega tekst: KAPELA BL. DJEVICE MARIJE / GOSPE SNJEŽNE / A. D. ZMIJAVCI - 05. 08. 2005. Unutra je oltarić s ambonom, s njegove lijeve križ s raspelom, desno

P R I L O Z I


Karoglan, Ivica Gudelj Đivo i Petar Maršić radi uvođenja klime u crkvu. Dogovorili smo radove u veljači sljedeće godine.

18. listopada – Sv. Luka Evanđelist. Župnik je na Kamenmostu na raspolaganju vjernicima za svetu ispovijed.

19. listopada – Na poziv ravnatelja Ante Kujundžića župnik je blagoslovio plodove zemlje prigodom Dana kruha u Osnovnoj školi.

21. listopada – Misijska nedjelja. Prikupljanje darova za potrebe misija.

27. listopada – Župnik je održao duhovnu obnovu za starije momke i djevojke.

29. – 31. listopada – Trodnevnica za svetkovinu Svih svetih. Pobožnost u 16 sati i prigoda za svetu ispovijed. Prvi dan svetu misu predslavi fra Josip Sušić sa župnikom fra Franom. Drugi dan svetu misu slavi o. župnik. Treći dan svetu misu predslavi o. gvardijan fra Kristian s fra Franom.

1. studenoga – Svetkovina Svih svetih. Svetu misu za domaćice slavi o. župnik u 8 sati. Središnje misno slavlje u 10 sati predslavi fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja. U koncelebraciji su o. župnik, fra Mladen Prolić i fra Marko Babić. Nakon svete mise pošli smo na groblje Svih svetih gdje je župnik molio odrješenje za sve pokojne. Poslijepodne u 15 sati sveta misa na Suvači. Predslavi fra Josip sa župnikom. Nakon mise molitve za pokojne na tom groblju.

2. studenoga – Dušni dan. U 9 sati sveta misa na groblju Svih svetih, a u 11 sati na Suvači.

7. studenoga – U 9:30 u samostan u Imotskom došao je naš generalni vizitator fra Darko Tepert i njegov tajnik fra Petar Milanović Trapo. Na dočeku je s ostalim fratrima bio i fra Frano.

8. studenoga – U 8:15 u našu župu

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)44 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)44 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 45


mozaik Gospe Snježne, a sa strana po jedna klupa. Kapelu je projektirao inž. Ante Ćapin Raškuljić, betonske radove izveo Nedjeljko Šabić Mujić, a kamenom obložio Zvone Mrkonjić p. Mirka. Za slavlje Gospe Snježne oltar se uredi ispred kapele.

ŠabićiKraj Šabića kuća nalazi se kapelica

Gospe Lurdske. Napravljena je od �ino klesana kamena, trokutasta zabata s metalnim križem nad pročeljem, s nišom pravokutna otvora kružna završetka, zatvorenom metalnim ukrasnim vratima. Ispod niše izvučen je ukrasni kamen koji se dijelom proteže i na bokove. Pokrivena je crijepom, a podnožje joj je dosta nisko. Okolo je betonski nogostup okružen zidićem. Čini se da je sagrađena 1909., jer jednu takvu kapelicu te godine sagrađenu spominje u župi Runovići fra K. Balić u svojoj knjizi. Do godine 1972. bila je uz glavnu cestu, kad je cesta premještena prema polju.

U Meše ŠabićaU dvorištu Helene i Petra Šabića Meše,

tik ispred kuće, nalazi se kapelica Kraljice mira. Minijaturna pačetvorinica na

ogradi je ispred kuće, od dva je spojena glatko obrađena kamena (prvi s nišom i drugi s poleđinom), trokutasta zabata, s nišom pravokutna otvora kružna završetka. Ispod niše kamena je ploča, a u zabatu je uklesan križ. Pokrivena je kamenom pločom. U njoj je, na postolju, kip Bezgrješne od mljevena kamena. Izradio ju je sam Petar, a blagoslovio 18. kolovoza 2001. nekadašnji župnik fra Rafael Begić (†2017.). Napravljena je za zdravlje djece i obitelji.

NadarevićiUz put, na zavoju ispred kuće Vide

i Ivana Gudelja Nadarevića, nalazi se Gospina kapelica. To su zapravo dva oveća kamena koji tvore nišu trokutasta otvora u kojoj je na postolju kip Gospe s Djetetom. Ispred su dvije kamene stube i betonirani pločnik. Kao zavjet Vidine i Ivanove obitelji radove je izveo Ivan Gudelj Mutić, a kapelicu je blagoslovio 21. studenoga 2006. tadašnji župnik fra Mario Jurišić.

Kod ĆurdeKraj zavoja gdje se skreće za Drum,

nalazi se kapelica Srca Marijina. Od betona je, obložena �ino klesanim kamenom, trokutasta zabata nad kojim je kameni križ, s nišom pravokutna otvora kružna završetka. Ponad niše uklesano je: MOLI ZA NAS, a ispod je izvučen ukrasni kamen koji opasuje kapelicu. U niši je od kamena isklesan kip Srca Marijina, zatvoren staklenim i metalnim rešetkastim vratima. Na zapadnom zidu, u plitku reljefu isklesan je lik evanđelista Mateja s anđelom, a na istočnom sv. Ane s malom Marijom. Krov je od kamenih ploča, oko kapele kameni podest, a oko njega pločnik ograđen kamenim zidićem s vratima od kovanoga željeza. Kapelicu je dao sagraditi Mate Gabelica, a radove su izveli braća Zdenko i Zvonko Galić. Blagoslovio ju je 22. studenoga 2014. župnik fra Frano Laco.



Kraj BublinaOdmah lijevo nakon što se skrene

s ceste Kamenmost - Runovići za Bublin nalazi se Gospina kapelica. To je suhozidina s nišom, naslonjena na obiteljsku kuću, a sve je od prirodnoga neobrađena kamena neobična izgleda, pokrivena pločama. I podest su zapravo naslagane prirodno oblikovane ploče, a ispred je pločnik sa stubom do asfalta. Sagradio ju je pok. Ante Gudelj (†2016.) kao svoj zavjet zbog bolesna djeteta.

Milasi, kraj KebićaU kutu, iza metalne rešetkaste ograde,

uz put kraj kuće Marka Gudelja u Milasa, nalazi se betonska minijaturna okruglasta kapelica Kraljice mira. U njezinoj niši pravokutna otvora kružna završetka na malom postolju kip je Gospe Međugorske, a ispod betonski podest elipsasta oblika. Dala ju je izraditi Gabrijela Gudelj ž. Markova.

KaroglaniU solaru ispred kuće Žarka Karoglana

u starim Karoglanima u brdu nalazi se kapelica Gospe Lurdske. To je zapravo niša pravokutna otvora trokutasta završetka u kojoj je kip Gospe Lurdske, zatvoren žičanim rešetkastim vratima s metalnim okvirom. Ispred je kameni pločnik, u podnožju niše izvučena je kamena ploča, a ponad niše, sa strane, uklesana je 2003. godina. Tada ju je, naime, dao izraditi Ž. Karoglan, a radove je izveo Luka Milas. Blagoslovio ju je 21. studenoga 2003. tadašnji župnik fra Vinko Prlić (†2017.).

DikovačaNa Dikovači, kraj pogona DID, nalazi

se kapelica Srca Isusova i Marijina. Minijaturna pačetvorinica od �ino je klesanih kamenih ploča na ogradnom zidu pristupa tvornici. Trokutasta je zabata s kamenim križem nad pročeljem, s nišom pravokutna otvora kružna završetka, u kojoj su kipovi Srca Isusova i Srca Marijina, zatvoreni ukrasnim metalnim vratima. Kamenoga je krova,


a okolo je pločnik okružen zidom. Kao zavjet obitelji Darinke i Ante Gabelice kapelicu je izradio godine 2007. Zdravko Gabelica, a blagoslovio ju je tadašnji župnik fra Mario Jurišić.


ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 51ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 51ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)50

ZaključakSve te kapelice svjedočanstvo su vjere

naroda Božjega u Zmijavcima i posebne ljubavi prema Nebeskoj Majci. One su kao svjetionici vjere koji prolaznike opominju da, uslijed vreve i trke svagdanjega života, ne zaborave da su od Boga došli, da su na zemlji samo hodočasnici koje desetljeće na putu prema nebeskoj domovini. Upozoravaju ih da ne zaborave svakog dana svoj pogled uzdignuti prema Nebu, imajući na umu da ništa od onoga što grade, rade i stječu ne će sa sobom ponijeti, nego će sve ostati na zemlji. Potiču ih neka se svaki dan na trenutak zaustave, u sabranosti i molitvi sjedine sa svojim Bogom i Nebeskom Majkom koju nam je Isus s križa na Kalvariji ostavio da zauvijek bude s nama te nad nama bdije i zagovara nas iz nebeske slave, gdje nas očekuje da i mi stignemo po završetku ovozemaljskog života. Zato je hvale vrijedno da su napravljene tolike kapelice diljem Zmijavaca, a još vrjednije da ih toliki pohađaju, pred njima se zaustavljaju u molitvi i sabranosti te svete likove u njima kite cvijećem i pred njima pale svijeće.

fra Petar Lubina

DodatakŠabića brdoU Šabića brdu, uz zid kuće Damira

Ivkošića na kamenom postamentu nalazi se veliki zavjetni obiteljski kip Kraljice mira. Kip je postavljen u svibnju 2011., a blagoslovio ga je župnik fra Frano Laco.

Na Milasovu briguU dvorištu kuće pok. Ivana Gudelja

Bigića i supruge Kate nalazi se mala Gospina kapela. Godine 1995., na povratku iz Kanade, Ivan i Kata donijeli su Gospin kip te ga postavili u dvorištu svoje kuće u znak zahvalnosti Majci Božjoj.

župnik fra Frano

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)50 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)50 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 51ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)50 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)50 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 51


Bože, hvala ti za moju obitelj. Hvala ti za moj život. Bože, hvala ti za moju radost. Bože, hvala ti za sve!

Gabriela Protrka

Dragi moj Isuse, ja ću se u nedjelju prvi put pričestiti i jako sam sretan zbog toga. Jako sam radostan što ću te moći primiti u hostiji. Isuse, molim te da sva djeca svijeta prime tvoje Tijelo i budu sretni kao ja danas.

Ivan Garac

Dragi Isuse, hvala ti za život koji si mi dao. Čuvaj me i brani od zla. Zauvijek ostani uz mene i vodi me kroz život. Isuse, ti si moj najbolji prijatelj, jako te volim.

Daniela Ivkošić

Dragi Isuse, hvala ti što si mi pokazao pravi put. Pomozi mi da budem dobar. Isuse, čuvaj mene i sve ljude od svakoga zla. Molim te, oprosti mi sve moje grijehe.

Ante Šarić

Bože moj, čuvaj moju obitelj i mene od svakog zla i bolesti. Molim te, daj nam snage da izdržimo sve prepreke koje nam u životu dolaze. Hvala ti za moju obitelj.

Marko Milas

Isuse, molim te da uvijek budeš prisutan u mom životu. Budi uz mene i u lijepim i teškim trenutcima. Budi moj najbolji prijatelj. Hvala ti na daru vjere i ljubavi.

Stipe Garac

Hvala ti, Isuse, za sve dane života moga. Hvala ti za moje roditelje. Čuvaj nas, Isuse!

Josip Buljan

Isuse, ja te volim. Hvala ti za sve što imam. Jedva čekam dan Prve svete pričesti. Svi se sa mnom raduju i svi te vole.

Ante Ivkošić

Isuse, hvala ti što si mi darovao život i roditelje. Uvijek te želim imati u srcu. Blagoslovi moju obitelj i ostani s nama.

Joško Gudelj

Isuse, sve si učinio za mene i zato ti velika hvala. Dao si mi dobre roditelje pa nas i dalje vodi u međusobnoj ljubavi.

Ivan Šuto

Dragi Isuse, ja te jako volim i svakoga jutra tebi se molim. Hvala ti za cijeli moj život.

Ivana Šabić

Hvala ti, Isuse, na ovom lijepom životu. Hvala ti što me zoveš u svoje društvo. Čuvaj mene i moju obitelj od svakoga zla.

Antonija Milas

Isuse, hvala ti na svemu što si mi dao i što imam. Svakog ću se dana truditi biti ti zahvalna. Pomozi svakome, a posebno onima koji te za pomoć zazivaju.

Lea Milas

Mili Isuse, poklonio si mi zdravlje, radost, sreću i sve što imam tvoj je dar. Za sve ti zahvaljujem, a posebno za dan Prve svete pričesti.

Marijana Garac

Isuse, učvrsti moju vjeru. Čuvaj me na svom putu ljubavi.

Marko Milas

Isuse, uzdam se u te. Vodi me kroz život. Hvala ti što čuvaš mene i moju obitelj. Darujem ti svoje srce: ti uvijek vladaj u njemu.

Lucija Šuto

Molitve prvopričesnika 2018.

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 53ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)52 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)52 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)52 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 53ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)52 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)52 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 53

Pričao mi je stric Cvitan da je čovjek koji je naplaćivao TV pretplatu u Zmijavcima bio

uvjeren d a ga Cvitan stalno laže. Stric mu je tvrdio da nema što plaćati jer da on uopće u kući nema televizor. Navikao se bio inkasator na svakovrsne izgovore i slušao ga s osmijehom nevjerice.

„Idemo unutra“, pozvao ga jednom stric. „Pogledajte u koju god prostoriju hoćete.“

Ali televizora nigdje. Rukovao se čovjek s njim i otišao.

Možda je na odlasku pomislio kako ga je lukavac pozvao unutra baš kad mu je televizor na popravku, ali nije bilo tako. Sedamnaest godina života u mirovini u svojim Zmijavcima, Cvitanu je televizija bio jasen, rašeljka, vrta, košnica, čele, pivac, kokoši i pilići, Jejavci i Mečiljevo…

Dva kamena u zidu naše tradicijske kulture

Sjećanje na strica Cvitana Milasa Barabana

vitar, kukurik, cvrkut, huk, zvono sa Suvače i Sisveta, a povrh svega bilo mu je društvo njegove Ljilje.

U Zagrebu je Cvitan imao iznimno uspješnu profesionalnu karijeru. Bio je dio onih naših žilavih generacija što iskusiše pravu glad u djetinjstvu i koji su ukazane prilike za bolji život grabili svom silom i plodili krvavom upornošću i predanim radom. To su one generacije koje su stvorile mit o Imoćanima kao neobično uspješnim ljudima i o Imoćanima kao ljudima koji se drže skupa i potajno pomažu, čak i onda kad je jedino što znaju o nekome iz Imote došlo iz osme ruke. To je potpomaganje proisteklo, držim, upravo iz svijesti o tome iz kakve se bijede pokušavaju izvući po bijelome svijetu i kako su usamljeni u tome. S druge strane, ne manje važno jest i to što su te generacije bile iz vremena

P R I L O Z I

P R I L O Z I

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 55ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 55ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 55ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 55

kad se od sumraka do sna okupljala obitelj ili zaseok oko vatre i kad se puno divanilo, kad se znalo ljude od Zavelima do Biokova, od Krenice do Biorina u tri kolina razvezat. Bio je to mikrokozmos u kojem se dobro znalo čije dite šta čini u dalekome svitu, a pomoć svome čoviku cijenila se vrlo, i bila na ponos materi i ćaći, bratu, sestri i rodbini.

Kad je otišao u mirovinu, rekao mi je jednom prilikom kako će vjerojatno topliji dio godine provoditi u Zmijavcima, a hladniji u Zagrebu; ali to se promijenilo već prve godine. Život u gradskom stanu, kad imaš cijeli dan slobodan, njemu se i Ljilji, kao djeci sela, pokazao brzo nepodnošljivim. Vezaše se umah uz svoje pčele, kokoši, mačke, vrta, njivu, kuću i okućnicu; a ritam spavanja brzo im se prilagodio ritmu prirode, onoj zaboravljenoj oseci i plimi dana i noći, iz doba prije letrike i televizije.

Učestalije smo se počeli družiti nakon što me jednog ljeta pozvao da vidim što piše i kakve podatke prikuplja. Poda stare dane naučio se služiti računalom i radio je na dvjema knjigama, ali samo onda kad bi sve draže i važnije posle oko kuće obavio. Pisao je zbirku humoreski o svojem susjedu Marku Milasu Mrkašu i prikupljao je podatke o mlinicama Imotske krajine. Kako sam dobar dio svojih ljetnih praznika, kao zagrebački učitelj, provodio u Zmijavcima, zamolio me da mu pomognem oko redakture i lekture tekstova te pripreme za tisak. Nastale su tako dvije knjige na koje u ovom tekstu, zapravo, i želim podsjetiti svoje drage suseljane: „Markovi kon(a)ci“ i „Mlinice na vodama rijeke Vrljike i život u okruženju“, dva kamena u zidu naše tradicijske kulture. Nije na meni, koji sam pomogao učvrstiti ta dva kamena, da ih procjenjujem, samo vas želim pozvati da vi to učinite, da ih sami uzmete u ruke i čitate.

Kad ih sad evo ponovo listam u hladnome Zagrebu, vidim te knjige ponajprije kao čežnju za djetinjstvom. Sjedeći u prančioku prid kućom,

napravljenom na Barabanovu guvnu, čuo je Cvitan ciku braće i sestara koja skaču po sijenu, čuo je materinu viku, vidio je ćaću kako prti vriće i nosi nizbrdo u konabu, vidio je dida sa škijom i ljude koji pridmrak dolaze, čuo je smijeh u pričama o lakovjernim Duvnjacima kadno ih je Mrkaš na tepi zavara, čuo je Cvitan jeku koja nepovratno nestaje… I poželio ju je uhvatiti u riječima, poželio je popraviti urušene zidove i krovove, zagaziti u vodu i zavrtjeti tumbas prošlosti:

Pamtim mlinice iz najranijega djetinjstva. Pamtim slike. Klesanice mokre od kapljica vode nošenih vjetrom ili tumbasom… dugu stvorenu od njih… stari tumbas i zid do njega pokrivene zelenim algama, vodu što se tiho spušta prema tumbasu, brza, glatka, prozirna… pa izlazi pod njim u valu koji još imade neku snagu, a onda se utapa u bistrom zelenilu glatke riječne površine…

Prolazio sam pokraj njih kao mlad pastir, đak, kupač, lovac, maleni radnik na poljskoj zemlji. Žito sam u polju kupio,

čistio i kod kuće trijebio, ali tek kad sam naučio plivati i kad sam s vršnjacima krenuo kupati se na Maticu, pogledao sam i doživio kako se to žito u mlinicama pretvara u brašno. Htjeli smo vidjeti mlin, dodirnuti brašno koje ispada u kašun ispod njega, pogledati kako se svi ti kotači okreću prenoseći snagu jedan drugome. Znali smo uloviti trenutke

mlinarove nepažnje pa se u smijehu cijeli zabrašnjaviti i pobijeliti, a sjećam se i kako smo rado sa strane uskakali ljeti u tumbasov brzutak ne bismo li se što više približili najvećemu valu kako bi nas voda ponijela što brže i što dalje u rijeku.

I odnijela nas je rijeka, Rijeka Života, brzo, kako samo brzo!

Mate Milas

Možda je najbolje što naš narod može opisati obična mala torba, zovnica. Iako naizgled

samo torba, predstavlja puno više. Predstavlja jednu vjeru, jedan narod, jednu tradiciju.

Zašto je imotski narod svoju povijest, tradiciju, vjeru ugrađivao u zovnicu? Zato što ju je mogao ponijeti na ramenu. Kad je uslijed ratova bilo sve porušeno i zapaljeno, ostala je zovnica. Nju nam nije nitko mogao oteti.

Još od davnina do danas nema kuće u Imotskoj krajini da ne posjeduje bar jednu zovnicu koju je dobila na

Zovnicadar važnijom prigodom. Iako možda današnja mladost ne vidi potrebu za njom, nikome ne bi palo na pamet izbaciti ju iz svog doma jer ona predstavlja vez njihovih predaka i duhovnu oporuku za potomke.

Ako ju pogledamo malo bolje, kao da možemo vidjeti ženu koja sjedi za tkalačkim stolom. Dok pjeva pjesmu, koja gotovo uvijek počinje riječima: „Moj dragane...“, u nju uvlači niti crvenog, bijelog i plavog. Sabire u nju red po red, svoje pokojnike, svoju djecu, svoj kraj, glad i čežnju.

A na horizontalnim, gotovo apstraktnim

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 55ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 55ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)54 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 55

P R I L O Z I

podijeljcima zovnice nižu se motivi crnogorice na vrhovima i bjelogorice u podnožju brda, suhozidi pristava i rijeke Matice. Sve kako je uraslo u tkaljinu svakodnevnicu i njezin umjetnički izraz.

Iako tkana u siromaštvu, u nju je utkano svo bogatstvo naše Domovine, od križa, mučeništva, puta jednog života, do svadbenog slavlja.

Možda je i najzanimljiviji dio zbog kojeg se održala do dana današnjega sadržaj kojemu je bila namijenjena. U njoj se vazda nalazila hrana, materijalna i duhovna, neophodna za život. Zob za životinje, jabuke za buduće supruge, darovi za novu obitelj. S njom je odlazio blagoslov roditelja kćeri koja se udaje, a vraćao se u nevjesti koja dolazi. U njoj su išle u dotu i suze naših majki, žuljevi

naših očeva, zagrljaji braće i sestara. Svjedok je ona znanja iz školskih klupa, sunositelj teškog križa Velikog petka, križonoši se urezala u rame, svjedok je Muke i Uskrsnuća.

Namirisana mesliđanom s derneka, usprkos teškim križnim putevima, obješena o čavao na zidu jednog doma, govori o povijesti jednog sela, običajima jednog naroda, ognjištu naših obitelji. Potiče tako ovlaš obješena na molitvu, budi vjeru, podsjeća na korijen rođenja. Iako naizgled zaboravljena i ostavljena, iz nje se još čuje glas djevojke koja tiho ganga dok ju tka:

Udat ću se i ja ove zime, dogodine ljuljat ću te, sine.

Anela Todorić

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 57ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)56 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 57

Pjesme

Oda križuŠto učiniše od tebe, drvo?Stavili te na Križ.Nisu znali ono glavnoda ćeš biti drvo slavno.

Slavno od najslavnijeg,sveto od najsvetijeg,obliveno rijekom suza,za Isusa.

Tuđinu je od davninaLijepa naša, slatka meta,pa je naša Domovina,uvijek bila razapeta.

Još se zgraža cijeli svijetšto Isus bi razapet.Za neke je križni ukras,a nama on nosi spas.

Gle, gle, kako ljudi gmižu,primiču se Svetom Križu.Svi bi htjeli, kao prvo,ljubiti to Sveto drvo.

P R I L O Z I

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)58 59 GOD. 23. ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) ZMIJAVCI I GOD. 23.

Dušni dan Ja sam zbunjen ovih dana Više ne znam niti sam jel dan mrtvih ili živihil je samo Dušni dan.

Netko kaže Mrtvi dan k’o da mrtvi jedu, piju i u Raju uživaju:plešu, skaču pa se smiju.

A oni u čistilištu, Ili možda usred Pakla, u očaju da se vide, pale baklje iza stakla.

Mi smo živi, a Dan živih pred nama je svaki dan. Slavimo ga, ljubimo gai hvalimo dragog Boga.

U Raju su naših dragih duše i Svi Sveti s Isusom na čelu, pa duhovnu blagujući hranu, žurno idu u Božju kapelu.

Sad sam miran, tih i radostan, što riješih koji je to dan. Od sada ću imat miran san, što mrtvima nađoh Dušni dan.

Kako je lipo Hrvat biti! Imam sve što Hrvatu triba, zbog čega moram sritan bit?Brda, planine, rike i more,visoke gore, Zagreb i Split.

Hrvatsku je nama darovao Bog. Kad je dilio Zemlju, zaboravi na nas, pa je od svoga najlipšeg parta, nagradio svog Hrvata.

Dao nam Zrinskog, Frankopana, knezove, Jelačića bana. Dao nam Braslava, Mislava, Držislava i Kralja Tomislava.

Bog nam je dao Nehaj i Nin, otoke naše Krk, Hvar i Lošinj. Sa neba nam je pala mana, u liku Kolinde i Franje Tuđmana.

Bog nam je svoju Crkvu dao, trobojnica na njoj ponosno se vije, Stepinca nam je Svetca poslao, on ljubav i viru po Hrvatskoj sije.

Hvala Ti, Bože, na cviću i polju, hvala Ti što nam ideš na volju. Hvala Ti što uvik pružaš ruku, hvala Ti na Dinamu i Hajduku.

Hvala Ti za sve vike i lita, ponosa što smo mi Hrvati, na diku Tvoju postalinogometni doprvaci svita.

Hvala Ti na svemu što si stvorioi na meni što si me rodio,kako bih Tvoj bio sav,razvijam barjak: crven, bili, plav.

Ivan Gudelj - Jokić


CvjetnicaTisuće cvjetnih latica:žutih, crvenih.... bijelih,ko mnoštvo šarenih pticau naletu,nošenih blagim vjetroms jeruzalemskih brda,plešu i čine piruetu.

Mekšaju cvjetnu stazu,kojom će danas na magarcuproći Kralj, uz krik reski,ne bilo kakav kralj,nego - Kralj svjetski i nebeski.

A on ponosno na magarcu jaše, iz očiju sipa ljubav i dobrotu.Malo je zamišljen i nogama maše,zna šta će biti u petak i subotu.

Svi znaju kako je došao rok,kada će doći svijetu spas,a mnoštvo kliče u sav glas:On je Prorok, on je Prorok.

Uzdignutim rukama u hodu,dok ih motre svećenici silni,narod Isusu pjeva odu:Hosana, hosana u visini.

Valjda je tako moralo bitipa će ga njegov učenik Petar,prije nego se oglasi pijetao,tri puta zatajiti.

Svakog u Jeruzalemu bilo je sram,tog toplog jutra, zorom ranom,ne izići na trg il’ doći u hram,pozdraviti Isusa s palminom granom.

On zna za događaj na Veliki tjedan,kada će mu prići Juda jedani za trideset škuda,taj Iškariotski Juda,poljubac će mu datii Velikom ga vijeću predati.

Za koga je Isus raspet bio,jel’ itko danas zna?Kada bi znali,nikada ne bi:rat ratu bio rat,negobrat bratu neka bude brat.

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 61ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)60 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)60 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. 60

Obriši suze dragaBit ću tvoja snagaKao dio vjetra spasaKoji tjera tamu iznad čelaDa oslobodi komadić nebaZa sunce što nam trebaZa sve ljude što te voleKoji žele da bude boljeZa sve koji pošteno radeDa ima reda i pravdeNek se djeca iz daleka vrateNek živnu gradovi i selaNek obilato rađaju poljaBudi slobodna i sretnaPonosna i smjelaOsvijetlimo najljepši obrazBorim se za te do grobaHrvatska ljubavi moja

Jedan od nasNe osuđuj čovjekaVeć njegove maneSatkani smo od svjetla i tamePronađi u njemu skriveno blagoNikad ne znaš što je ispod oklopaKakva se priča dogodilaNeka gori plamen oprostaNa zajedničkom putu snovaSvima nam je isti krajJer ti si jedan od nas

Mijo Milas

Lijepa naša nije samo vašaZašto si tužnaZašto plačešIma li u tebi još snageMoja usnula ljepoticeTko ti srce slamaDjecu tjera što daljeRadnike ostavlja bez plaćeLjude nesretne bez nadeS dvostrukim licem pravdeImate li bar malo stidaParaziti u odijelima �inimNišta vam nije svetoNi krv heroja što su paliKoji su vjerovali slijepoU domovinu ponosnu i smjeluIzdali ste naše idealeProdali u bescjenje blagoOteli i krali iz usta gladnihPogledajte malo oko sebeAko imate savjestIzumiru gradovi i selaKolodvori puni bolaGorčinu rađaju poljaGospodo bilo je dosta


Kršteni11. Mario Gudelj, sin Blaža Tonija i Silvije Mile rođ. Grabovac

12. Katja Ljubičić, kći Ante i Ivane rođ. Nakić

13. Jakov Gudelj, sin Vjekoslava i Ivane rođ. Jurčević

14. Antea Ivkošić, kći Petra i Ivane rođ. Zelić

15. Magda Gudelj, kći Josipa i Lovorke rođ. Banović

16. Marta Jonjić, kći Josipa i Antonije rođ. Lončar

17. Rita Gudelj, kći Maria i Klare rođ. Vuleta

18. Marko Milas, sin Zvonimira i Josipe rođ. Jukić

19. Ante Ivkošić, sin Luke i Martine rođ. Kujundžić

20. Ivano Gudelj, sin Hrvoja i Antonije rođ. Vlašić

21. Lovre Gudelj, sin Ivana i Nikoline rođ. Raić

22. Antea Tonković, kći Ante i Tee rođ. Tolić

2017.14. Tea Milana Milas, kći Ivana i Martine rođ. Lešina

2018.1. Lana Šabić, kći Zvonimira i Ivane rođ. Maršić

2. Luka Ivkošić, sin Ante i Marije rođ. Zdilar

3. Luka Karoglan, sin Mate i Ivane rođ. Jukić

4. Marija Mrkonjić, kći Petra i Nedjeljke rođ. Čagalj

5. Toma Todorić, sin Ivana i Ivane rođ. Ljubičić

6. Matej Karoglan, sin Mislava i Tomislave rođ. Poštenjak

7. Marko Garac, sin Josipa i Ivane rođ. Zec

8. Niko Šabić, sin Marijana i Ruže rođ. Gudelj

9. Branko Buljan, sin Ante i Lucije rođ. Jukić

10. Mate Buljan, sin Ante i Lucije rođ. Jukić

2017. 17. Ante Buljan i Lucija Jukić

2018.1. Luka Šabić i Andrea Novak2. Vid Karoglan i Mara Šumelj3. Krešimir Milas i Matea Gudelj4. Ivan Garac i Ana Dragović

Ženidbeni navještaji u župi5. Luka Ćapin i Katarina Jović6. Marko Todorić i Ivana Ajduk7. Ante Marinović i Marija Buljan8. Josip Protrka i Ivana Perić9. Nedjeljko Milas i Helena Šušnjar10. Josip Garac i Ivana Zec11. Mate Todorić i Ivana Šabić

Ž U P N A S T A T I S T I K A


1. Klara Buljan 2. Jurica Ćapin 3. Nediljko Ćapin 4. Davor Gabelica 5. Silvija Gabelica 6. Domagoj Garac 7. Ivona Garac 8. Mario Garac 9. Mia Garac 10. Ana Gudelj 11. Ante Gudelj 12. Ariana Gudelj 13. Branimir Gudelj 14. Diana Gudelj 15. Dina Gudelj 16 Ivan Gudelj 17. Josip Gudelj

18. Mihovil Gudelj 19. Klara Ivkošić 20. Ante Karoglan 21. Ivan Karoglan 22. Josip Karoglan 23. Marko Karoglan 24. Tea Karoglan 25. Katarina Kukulj 26. Daniel Milas 27. Iva Milas 28. Ivan Milas 29. Marija Milas 30. Mijo Luka Milas 31. Ana Mrkonjić 32. Ivana Mrkonjić 33. Matea Mrkonjić 34. Mateo Mrkonjić

Krizmanici35. Antonela Pavlak 36. Anamarija Pavlak 37. Duje Piplica 38. Ivan Protrka 39. Stipe Protrka 40. Antonija Šabić 41. Filip Šabić 42. Ivan Šabić 43. Josipa Šabić 44. Ante Šuto 45. Ivana Šuto 46. Marko Šuto 47. Miro Varkaš 48. Lara Vidak 49. Ante Zovko

1. Vid Karoglan i Mara Šumelj2. Ante Marinović i Marija Buljan3. Mate Todorić i Ivana Šabić

Vjenčani

Prvopričesnici1. Josip Buljan2. Ivan Garac3. Marijana Garac4. Stipe Garac5. Joško Gudelj6. Ante Ivkošić

7. Danijela Ivkošić8. Antonija Milas9. Lea Milas10. Marko Milas Antin11. Marko Milas Ivanov12. Gabriela Protrka

13. Ivana Šabić14. Ante Šarić15. Ivan Šuto16. Lucija Šuto

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 63ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)62 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 63ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)62


9. Milan Gabelica r. 1948.10. Ljubica Gudelj r. 1933.11. Dražen Gabelica r. 1960.12. Ruža Mrkonjić r. 1925.13. Marija Šuto r. 1935.14. Ivan Todorić r. 1928.15. Nediljka Gudelj r. 1936.16. Mara Gudelj r. 1928.17. Luka Gudelj r. 1965.18. Ivan Karoglan r. 1939.19. Radoslav Šuto r. 1940.20. Iva Šabić r. 1945.21. Mario Todorić r. 1967.22. Mila Gudelj r. 1930.23. Miljenko Todorć r. 1938.

2017.22. Ivan Gudelj r. 1936.23. Zorka Ćapin r. 1931.24. Ružica Gudelj r. 1962.25. Ana Gudelj r. 1937.

2018.1. Predrag Šumelj r. 1969.2. Iva Todorić r. 1933.3. Ana Gudelj r. 1932.4. Ivan Gudelj r. 1922.5. Ivan Milas r. 1931.6. Jela Garac r. 1931.7. Nediljko Mrkonjić r. 1952.8. Ana Gudelj r. 1938.

Umrli

3. svibnja u 18:30

5. svibnja u 19:30

6. svibnja u 16:15

12. svibnja u 6:50

23. svibnja u 15:30

29. svibnja u 15:10

5. lipnja u 18:15

9. lipnja u 1:05

13. lipnja u 9:15

13. lipnja u 13:05

Zvonjenje protiv zla vremena

Remeta Petar Karoglan zvonio protiv grada i zla vremena

14. lipnja u 14:30

21. lipnja u 14:10

22. lipnja u 14 sati

6. srpnja u 2 sata

17. srpnja u 1 sat

22. srpnja u 12:45

27. srpnja u 15:40

26. kolovoza u 20:35

2. rujna u 22:18

3. rujna u 1:45

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)64 65


Telefonski imenikŽupe Zmijavci

Župni uredi Imotskog dekanataARŽANO 724-411BIORINE 726-020CISTA PROVO 722-064CISTA VELIKA 726-123DOBRANJE 726-333GRABOVAC 720-123IMOTSKI 841-178Fax SAMOSTANA 671-070KRSTATICE 855-633LOKVIČIĆI 853-600LOVREĆ 723-255MEDOV DOLAC 723-811PODBABLJE 848-475POLJICA 852-250PROLOŽAC 846-025RIČICE 854-045RUNOVIĆI 849-000SLIVNO 855-100STUDENCI 725-506SVIB 725-174VINJANI 841-791ZAGVOZD 847-029ZMIJAVCI 840-148

Mate pok. Nediljka 840-048Mate Tičić 840-049Maša ud. Marijana 840-225Mirko 840-088Željko 840-015

ĆĆAPINAnte Brzovodić 840-348Ante Luca 840-439Ante Stipić 840-454Ante Škorić 840-445Ivan Šupar 840-451Ivo Katičin 840-591Ivo Stipić 840-447Luka pok. Ivana 840-371Luka pok. Jure 840-471Mario p. Grge 840-119Marko Stipić 840-446Mate Lukin 840-554Mate Mrsni 840-117Mate pok. Vite 840-484Neda Grgina 840-327Neda Škorića 840-438Nediljko llijin 840-433Luca pok. Nediljka 840-498Nedo Kebić 840-217Petar Kebić 840-544Denis Ćapin (DENIBUS) 098/1888-142

DDODIGMila i Željko 787-327

EERCEGDamir 840-113

GGABELICAAnte Crnković 840-547

Dražen Grga 840-245Ivan Iće 840-122Ivan pok. Marijana 840-240Jerko 840-486Josip Nikolin 840-153Josip pok. Pere 840-123Joze pok. Stipe 840-124Ljiljana 840-622Mara 840-360Marija ud. Antića 840-543Mate 840-047Milan Mirne 840-125Miljenko 840-075Mirko pok. Stipe 840-126Nedjeljko pok. Stipe 840-127Slavko pok. Ivana 840-244Zdravko 840-128

GARACAnčica 840-092Anka Brkić 840-274Ante Antin 840-091Branko Galin 840-050Grgo 840-056Ivan Galin 840-058Ivica Lukin 584-520Jela Brkića 840-060Marijan pok. Jure 840-062Marijin Ružin 840-063Mario 840-517Mate Ćuća 840-064Mirko 840-528Mladen 840-065Nedo Ćućin 840-066Predrag 840-076Stipe Ćendin 840-236

GRANČIĆDanka 840-545Mate 840-489Mirko 840-528Petar Pehar 840-269Željko Antin 840-483GUDELJAna Bigića 840-067Anđelko 840-357

AAJDUKAnte Toncul 840-562

BBILIĆMarija 840-247

BIOČIĆKrešimir 840-146Zora 840-605

BULJANAnte Crnjak 840-042Ante Čarolija 840-041Branko 840-043Filip pok. Mije 840-040Iva 840-044Marko pok. Ivana 840-172Ivan pok. Mate 840-045Ivan Miki 840-046Jagoda 840-574Marijan (Manja Grgić) 840-244Marijan pok. Grge 840-047Mate Čuha 840-120

ŽUPNI UREDtel./fax 840-148Mob: 098/1951993

Važniji telefoniAutobusni kolodvor Imotski 841-268Dom zdravlja 94; 671-100Općina Zmijavci 840-588, 840-177Policija Imotski 841-124Osnovna škola - Zmijavci 840-163,

670-130Pošta Zmijavci tel./fax 840-004Školska ordinacija 841-988

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32) 67ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)66 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)66 67

telefonskih zapovijedi5

1. Ne pozivaj bez važne potrebe.2. Predstavi se kad pozivaš i budi

brz na telefonu.3. Ne daji broj telefona svojega susjeda,

da te drugi poziva.4. Ako si se služio tuđim telefonom,

uredno zahvali.5. Ne služi se tuđim telefonom

bez važne potrebe.


Ante Didović 840-496Augusti Ago 840-462 Ante Jokić 840-178Ante Jokulov 840-243Ante Anće Asanović 840-176Ante pravnik 840-536Ante Tonći Đurđić 840-039Ante Šarčević 840-179Ante Šugija 840-166Antiša 840-149Branko p. Petra 840-476Branko Antin 840-330Damir Kliponjić 840-294Dane Markin 840-180Desanka 840-564Krešimir Dešić 840-152Dinko p. Mije 840-107Drago Trbin 840-094Frano Nadarević 840-099Hrvoje Čurdo 840-666Iko Čurdo 840-288Iko Markičin 840-008Iko Mutić 840-189Ivan Asanovć 840-182Ivan Bigić 840-557Ivan Jerkin MIG 840-010Ivan Kolegan 840-106Ivan Lukičić 840-085Ivan Nadarević 840-373Ivan Ocki 840-012Ivica p. Petra Đivo 840-475Jasmina pok. Ile 840-086Jerko Čurdo 840-164Jerko Tonkić Zdravko 840-369Josip Dešić 840-077Josip Joca 840-497Josip Jokić 840-183Joško Đurić 840-039Joško Trbin 840-253Jure Šarčević 840-495Luka Lujo 840-487Luka Mišurin 840-038Ljubo 840-271Ljubo Reponjić 840-610Marijan Blažević 840-300

Marija (Đurđić) 840-162Marijan p. Jakova 840-568Marijan Majanko 840-184Marijan Nadarević 840-372Marijan Mutić 840-272Marijan Pješak 840-478Marijan Sekul 840-204Raša 840-090Marko Augustinov 840-055Marko i Gabrijela 840-254Marko Mirkov 840-230Marko »Žika« 840-550Marko p. Petra 670-204; 840-477Maša Biškića 840-026Mate p. Marka 840-181Mate Dešić 840-073Mate Vrcan 840-612Mijo Marinković 840-479Mijo p. Mije i Danica 840-556Milan Car 840-185Milan Jokulov 840-093Mirko Asanović 840-202Milovoj Bigić 840-226Milan Milkica 840-556Mirko p. Ivana 840-051Mirko Kliponjić 840-009Miro Bigić 840-174Miro p. Markice 840-480Nada ud. Stipe 840-563Nediljko Trbin 840-199Neda Kundida 856-094Nedo Vrcanović 840-104Neno Đurić 840-187Neša Mutić 840-599Pavica 840-568Petar Ćurdo 840-165Petar Pejdić 840-274Roko 840-275Slavko Ćurdo 840-276Stipe Didović 840-472Tomislav p. Marijana 840-083Veljko 840-188Vladimir 840-006ZAG-i 840-369Zvonimir Tomislavov 840-108

Željko Reponjić 840-175

IIVKOŠIĆAnte Caklić 840-378Ante Šerif 840-331Branko Murlić 840-246Damir 840-379Ivan Buco 840-374Ivan Gare 840-145Ivan Ivuša 840-142Ivan Prčkov 840-232Mirko p. Ivana 840-144Nediljko Caklić 840-317Nedo p. Ivana 840-143Neko p. Luke 840-209Ivan pok. Viktora 840-303Joško p. Luke 840-304Stipan Civilović 840-345Stipe p. Nediljka 840-604Zdenko 840-028

JJERKOVIĆAna pok. Iće 840-071Srećko 840-423Željko 840-606Marko 840-614

KKAROGLANAna ud. Marka 840-323Don Ante 840-418

mob. 092 2027 402Ante Gudeljačić 840-137Ante Oskar 840-500Ante Runkić 840-593Ante Šuljin 840-467Damir Vladić 840-325Dane p. Ivana 840-025David 840-306Domagoj 840-345Ivan Ćibić 840-299

Ivan Pajo 840-320Ivan Ivać 840-511Ivica 840-007Ljubo Vegeta 840-322Mario Balinkić 840-611Marijan p. Ante 840-350Marijan Vladić 840-326Marinko Kaća 840-308Mate Markov 840-503 Mate Šuljin 840-354Mijo p. Marijana Adžić 840-318Mijo p. Mije 840-349Miro Runkić 840-100Miroslav Musa 840-251Miroslav Šupljin 840-467Mijo „Kraljušić“ 840-135Nediljko Markov 840-571Pere Marijanov 840-361Svetko 840-329Denis pok. Tom. 840-341Žarko 840-136Željko Antin 840-305KRALJEVIĆDara ud. Ilije 840-541Dušan Biko 840-485Ilija Lukišin 840-219Ilija p. Špire 840-470Lenka 840-585Luka pok. Špira 848-115Marko 840-343Milka 840-590Mirjana pok. Marka 840-178Nediljko p. Milana 840-468Nikola p. Petra (Lazić) 840-540Nikola (Matić) 840-088KRIŠTIĆBoro 840-277

L LONČARAna ud. Ante 840-441Dominko 840-435Ivan Kučić 840-239Luka Ivanov 840-216


Marko Pendo 840-542Petar 840-436Petar Perica 840-227

LJLJUBIČIĆIko p. Milana 840-190Petar p. Milana 840-103Rade 840-191

MMILASAna Grančuša 840-101Ante Josip Petrović Vuksanušin 840-267Ante p. Petra 840-570Ante Antin 840-278Ante Baraban 840-333Ante Ćokrlić 840-280Ante Gago 840-260Ante Kalin 840-268Ante p. Luke (Merdžić) 840-279

098 936 06 77Ante Lukin 840-270Ante Ljubomirov 840-342Ante Markanović Šuto 840-210Ante Matin 840-087Ante Zorkić 840-464Branko p. Marka 840-222Cvitan 840-281Damir Asin 840-570Dinko 840-115Dinko Bloketara 840-200Dragica 840-336Iko 840-250Ivan Babušin 840-257Ivan Čaruga 840-258Ivan Čiko 840-198Ivan (liječnik) 840-034Ivan Markov 840-444Ivan p. Ivana Iko Mali 840-334Ivan Mašin 840-332Jozo Šuto 855-079Jure Antin 840-167

Jure Postolić 840-203Luka Božin Čale 840-192Luka Tomislavov 840-459Mara Cikoja 840-494Markica Svetin 840-493Marko Markan 840-256Marko p. Ide 840-194Marko Šarkanović 840-492Marko (Šuto) 840-460Mate p. Bile 840-535Mijo Gangin 840-196Milan Baraban liječnik 840-161Milan Mucić 840-335Mirko Mirkača 840-242Mirko Mrkašev 840-577Mirko Postolić 840-538Mirko Šabušin 840-363Nediljko p. Luke 840-283Nediljko Postolić 840-482Nedo Babušin 840-255Nedo Bili 840-383Nedo Cikojin 840-494Nedo p. Jure 840-337Petar Asin 840-195Petar Mucić 840-193Petar Peša 840-266Petar Tonculov 840-340Stipe Ćorić 840-539Toma Babušin 840-259Zdeslav 840-261Zora ud. Mate 840-491Zvonimir 840-302Željko 840-252MIŠEVIĆBranko 840-376Ivan Ivanov Mašić 840-263Marko 840-561Milan Mašić 840-375Mladen Mašić 840-382Šimun 840-305Zvonko Ljubin 840-377MRKONJIĆAnte-Tonći 840-016Ante Barišin 840-237

Ante Janjin 840-068Ante Janjin 840-027Ante Jokin 840-633Ante Krka 840-028Ante Runje 840-157Branimir 840-249Branko 840-029Eugen 840-339Iko Lujić 840-030Iko Noštrović 840-031Iko Točan 840-039Iva Muktijina 840-070Ivan Đan 840-220Ivan p. Ivana 840-023Joko Dinin 840-017Zorka Mitrović 840-076Zorka Viška 840-084Josip p. Marka 840-014Marijan p. Miše 840-201Marinkica Račinović 840-089Marko Barišin 840-078Marko Pirin 840-013Marko Đogić p. Josipa 840-523Mate Bilanov 840-580Mate Ikušin 840-032Mara Macina 840-609Mijo p. Ante 840-033Mijo Raškuljin 840-022Milan-Luka Radin 840-158Milan-Milko Radin 840-532Mira Varkaš 840-440Nedo 840-020Pave p. Pavla 840-381Petar Mrčić 840-018Petar Vilac 840-019Tonći Mitrov 840-016Tomislav 840-154Tomislav Bilanov 840-504Zorka ud. Dane 840-359Zvonimir 840-581Željko 840-527

NNINKOVIĆPetar (Jokić) 840-481

Bosa 840-526NUIĆFerdo 840-390N. K. CROATIA 840-600

PPATRLJBlaž Radionica 840-440Slava ud. Joze 840-218PIPLICAAnte p. Milana 840-155Frane 840-169Luka p. Mirka 091 5260 473Ljubica Vranić 840-168Marijan Ivanov 840-228Marijan p. Mate 840-142Marijan Vranić 840-129Mijo Begović 840-156Milan p. Dane 840-170POPIĆMarija 840-434PROTRKAAnte Antičić 840-455Ante Đinov 840-418Ivan p. Ante 840-453Marko 840-452Mate Antin 840-421Mate Piplin Marijanov 840-420Milan p. Ante 840-419Rajko Ikanov 840-499Juko Ivanov 840-499

RRUŽIĆStevo 840-063

ŠŠABIĆAnđelko Bokić 840-130Ante Bokić 840-553Ante Džanić 840-140


Ante Gućušin 840-602Ante Ivanov 840-130Ante Jurišić 840-429Ante Križanović 840-396Ante Muštrapan 840-338Ante Tica 840-391 Ante Zekić 840-235Boženka i Ante 840-206Branko p. Jure 840-427Branko p. Mije 840-398Dane Glavotušić 840-364Franka Zekića 840-365Iko Mujić 840-401Ivan - Foto Ćurdo 840-388Ivan p. Jure Anušić 840-171Ivan Kujundžušić 840-428Ivan Lovrić 840-368Ivan Zelin 840-328Ivica Kelić 840-417Jakov Boškanov 840-425Jozo Antin Lovrić 840-387Jurica Antin 840-406Mijo i Manda 840-430Marijan Mrkonjušić 840-416Marijan Milun 840-515Marijo Mrkonjušić 840-264Maša ud. Jure 840-427Mate Znaorušin 840-362Mijo Lovrić 840-367Mila Lovrić 840-392Mijo Meša 840-319Milan Lovrić 840-386Milan p. Boškana 840-631Nediljko Gajin 840-533Nedo Jurin Pedan 840-234Nedo Križanović 840-395Nedo Mujić 840-399Petar Gajić 840-394Petar Mešić 840-319Radoslav Jaketić 840-134Robert Križanović 840-393Stipe p. Mije Mandarić 840-424Tonći Mrkonjušić 840-461Veljko Kegić 840-414Vinko Ika 840-415

Željko Boškanov 840-426Željko p. Marijana 840-397Samoposluga 840-211ŠARIĆIvan Šare 840-160Maša 840-197ŠUMELJMarko 840-573Augustin Ago 840-080Dragoljub 840-221Ivan Iće Markov 840-233Ivan Krpo p. Štipana 840-205Ivan Znaouršić 097 774 3993, 840-044Mirko p. Stjepana 840-208Stjepan Čovo 840-264Tone 840-314Ruža Buba 840-565Nediljka 840-293ŠUTOAna p. Ante 840-212Ana p. Ivana - Marinova 841-587Ante Marinović 840-450Ante Paškalov 840-370Branimir p. Jure 840-312Ćipa Golubov 840-291Ćiro 840-505Ivan Buće 840-287Ivan Čiča 840-534Ivica Mijin Jerkić 840-131Josip p. Marijana 840-295Mate Ćakicin 840-082Mara 840-229Marijan p. Mije 840-292Marin Željkov 840-352Marko 840-380Marko Jerkić 840-310Mate p. Marijana 840-231Mila p. Marka 840-290Mila ud. Miroslava 840-141Miroslav Paškin 840-215Nediljko Paškin 840-147Nediljko Zanić p. Marijana 840-213Paško (Stolar) 840-138Petar Ćakica 840-289Tonći 840-458

TTODORIĆAnte-Nediljko Lončušić 840-114Ante p. Josipa 840-405Ante Mašanović 840-413Ante Mašklinić 840-407Boro Čović 840-449Damir Čović 840-223Iva Šarićuša 840-389Iva-lto Bedžić 840-356Ivan Ikuša 840-552Ivan p. Jure 840-403Ivan Luksuzović 840-404Ivan p. Marka 840-298Ivan Kurtić 840-465Ivan Mirov 840-608Ivan Manjić 840-110Ivan Šanjin 840-298Ivica Bepić 840-309Ivica Mašanović 840-412Joško Pekanović 840-311Trgovina Pekanović 840-317Luka p. Mije 840-347Ljuba Ticina 840-011Marijan Čović 840-133Marijan Rejo 840-307Marko p. Stipe 840-296Marko Markica 840-351Mate Mašklinić 840-408Mijo p. Ivana Kurtić 840-112Milan Mito Macin 840-559Nediljko-Nećko 840-344Nenad Bepić 840-366Nikola p. Ante 840-583Petar Ćokrlo 840-297Petar Markov 840-301Radoslav Čović 840-132Radoslav-Miro, urar 840-139Slavko Kurtin 840-353Tomislav Ćoso 840-324Tomislav Čović 840-411Vid 840-355Vjenceslav 840-409Zdravko Čović 840-410

Zorka 840-405Zvonko Mijotin 840-321Zvonko Kurtić 840-262TONKIĆMate 840-241Petar p. Danila 840-457POGREBNO PODUZEĆE 840-501TONKOVIĆAnđelka 840-284Ante “Raškuljić” 570-040Dane 840-285Petar 840-118Slava 840-286TRUTINDanko 840-052Marijan 840-053Milan 840-054TUCAKLuka 840-037

UUJEVIĆMiro 840-116

VVIDOŠEVIĆAnđelko 840-074Ante 840-151Marin 840-003Marijan 840-035Mila 840-548Mirko 840-238Miro 840-036Nedo 840-151Pere 840-159Perica 840-214

ZZOVKOAna ud. Josipa 840-081Ante p. Ante 840-613


Iko p. Marijana 840-248Ivan p. Ivana 840-529Ivan p. Mate 840-558Ivan p. Petra 840-546Marija (Pametnog) 840-005Marijan Matin 840-560Mate p. Ivana 840-575

Milan p. Mate 840-530Miljenko Blažićušić 840-490Mirko p. Marijana 840-474Ruža ud. Ivana 840-531Željka 840-023ZAG (Knjižara) 842-369,

843-369, 840-369

ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)74 ZMIJAVCI I GOD. 23. I BOŽIĆ, 2018. I BR 1 . (32)74

LIST ŽUPE SVIH SVETIH ZMIJAVCIGodina 23. 2018. br. 1 (32)Izdaje: Župa Svih svetih ZmijavciOIB: 01440656512

Glavni i odgovorni urednik:Fra Frano Laco, župnik

List izlazi povremeno, s dopuštenjem crkvenih i redovničkih poglavara.

Gra�ička priprema: Anja KovačićTisak: Tiskara Kovačić, OmišRukopisi i fotogra�ije: ne vraćaju seFotogra�ije: Arhiv Župe, Boško Ćosić, Zdravko i Ankica Olujić, Foto Polo, Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije, fra Frano Doljanin, Mijo Milas.

Narudžbe, suradnju i doprinose slati na adresu: Župa Svih svetih ZmijavciIvana Pavla II. 5621266 ZmijavciBankovni račun:Splitsko-makarska nadbiskupijaŽupa Svih svetih ZmijavciOTP banka d.d.IBAN - HR3824070001100569226SWIFT - OTPVHR2X

List se uzdržava dragovoljnimprilozima vjernika. List je oslobođen poreza od Ministarstva kulture 30. siječnja 1996.

SADRŽAJUVODNA RIJEČZagledani u Nebo 3

OBLJETNICESv. Lovre - zaštitnik Zmijavaca 4Proslava Sv. Lovre 620 godina Zavjetnog križa na Gradini 1010 godina Kulturno umjetničkog društva Dikovača 1220 godina Frame Zmijavci 16

IZ ŽIVOTA ŽUPEProslava Sv. Josipa 18Blagoslov novih brončanih vrata 19Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 22Proslava Svih svetih 24Smotra dječjih zborova u Imotskom 25Susreti našeg župnog pjevačkog zbora u ovoj godini 26Oproštaj od fra Vinka Prlića 28Oproštaj od fra Rafaela Begića 31Ljetopis župe 34

PRILOZIZmijavci - mali Gospin perivoj 45Molitve prvopričesnika 2018. 52Dva kamena u zidu naše tradicijske kulture 53Zovnica 55Pjesme 56

ŽUPNA STATISTIKAKršteni 61Ženidbeni navještaji u župi 61Vjenčani 62Prvopričesnici 62Krizmanici 63Umrli 64Zvonjenje protiv zla vremena 65

TELEFONSKI IMENIK ŽUPE ZMIJAVCI 66

ZARUČNIČKI TEČAJ 74


list Župe svih svetih u zmijavcima · dalmatinske županije ove je godine uoči blagdana ispred...

Documents