PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA)

ANALIZA

FEBRUAR 2010

OVA STRANICA JE NAMJERNO OSTAVLJENA PRAZNA

3 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) Ugovor br.168-C-00-09-00102-00

FARMA - Bosna i Hercegovina (BiH)

Američka agencija za meĎunarodni razvoj (USAID)/BiH Ured za ekonomsku rekonstrukciju

Švedska meĎunarodna agencija za razvoj (Sida)/Švedska ambasada

USAID Tehnički predstavnik projekta:

Amira Vejzagić-Ramhorst

Sluţbenik projekta Sida:

Natasa Miskin

Ova publikacija sačinjena je za Američku agenciju za međunarodni razvoj i Švedsku međunarodnu agenciju za razvoj.

Urađena je od strane Chemonics International. Stajališta izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta

Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske ili Švedske

međunarodne agencije za razvoj.

▪ 4

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Uvod ...................................................................................................................................... 5

Istorijska pozadina ................................................................................................................. 5

Proizvodnja/prerada .............................................................................................................. 6

Lanac vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja ...................................................................... 8

Snabdijevanje sirovinom .......................................................................................................10

Standardi i certifikacije..........................................................................................................14

Tehnologija/razvoj proizvoda/upravljanje/organizacija ..........................................................14

Regulativa ............................................................................................................................15

Organizacije u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja ............................................................16

Saţetak ................................................................................................................................16

Mogućnosti i ograničenja u sektoru ......................................................................................17

Zaključak ..............................................................................................................................18

Izvori ....................................................................................................................................21

Klijenti sa kojima je obavljen razgovor ..................................................................................22

5 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

U svakodnevnom ţivotu koristimo biljke, neke njihove dijelove ili biljne ekstrakte u različite svrhe: u ishrani, medicini, kozmetičkoj industriji, za proizvodnju sredstava za farbanje, deterdţenata, parfema i u mnoge druge svrhe. Svjetska zdravstvena organizacija (eng, World Health Organization - WHO 2002) procjenjuje da se većina svjetske populacije, naročito one zemalja u razvoju, oslanja na tradicionalan način brige o zdravlju zasnovanom na korištenju ljekovitog bilja. Poznato je izmeĎu 40,000 i 50,000 biljnih vrsta (WHO sačinila je listu od preko 21.000 biljnih vrsta) koje se koriste u tradicionalnoj i savremenoj medicini širom svijeta. Više od polovine lijekova koji se koriste u svijetu pravi se od biljaka ili predstavljaju sintetičke kopije biljnih hemikalija (Lange, 1998). Većina ljekovitog bilja sakuplja se u prirodi. Bogati izvori ljekovitog i aromatičnog bilja unutar Evrope su u mediteranskim zemljama, naročito u zemljama Jugoistočne i Juţne Evrope (uključujući Bosnu i Hercegovinu). Osim prednosti za zdravlje, prikupljanje i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja ljudima predstavlja veoma vaţnu alternativu obezbjeĎenja sredstava za ţivot kao i značajan izvor prihoda u ruralnim sredinama. Ovo je veoma vaţan izvor prihoda inače marginaliziranim, siromašnim farmerima koji ne posjeduju zemlju, a posebno ţenama. Samoniklo ljekovito i aromatično bilje je takoĎer usko povezano sa priorodnom biološkom raznovrsnošću i naţalost sve više je pogoĎeno raznim ekološkim, socioekonomskim i institucionalnim problemima. Ljekovite biljne vrste još uvijek se u najvećoj mjeri sakupljaju u prirodi, a njihovo sakupljanje uglavnom se karakteriše nekontrolisanim i neodrţivim korištenjem biološke raznovrsnosti, čime se ugroţava prirodno nasljeĎe rijetkih vrsta. Baza podataka pod nazivom Natural Products Alert (NAPRALERT) navodi da je u svijetu najmanje 20% ljekovitog bilja ugroţeno (Farnsworth & Soejarto 1991; Leaman 1998). Relativno mali broj ljekovitog i aromatičnog bilja se uzgaja (Kala, C. P. 2000). Stoga je neophodno početi sa uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja kako bi se obezbijedila sirovinska baza za industriju a i za ljude koji su vezani za tradicionalan sistem liječenja. Neke vrste mogle be zauvijek nestati ukoliko se hitno ne poduzmu neophodni koraci za njihov uzgoj i očuvanje. Konzervativna procjena vrijednosti ukupne godišnje trgovine ljekovitim biljem u svijetu, uraĎene od strane Svjetske udruge za očuvanje prirode (eng. The World Conservation Union (IUCN) kreće se izmeĎu 40 i 60 milijardi dolara. Kina je najveći svjetski proizvoĎač ljekovitog bilja i lijekova, a nakon nje odmah slijedi Indija (Lambert 1997). Uz značajan porast potraţnje za ljekovitim biljem na meĎunarodnom trţištu, očekuje se da će trgovina ljekovitim biljem porasti na 5 triliona do 2050. godine (Fondacija za revitalizaciju lokalne tradicije zdravlja – eng. Foundation for revitalisation of Local Health Traditions - FRLHT, 1996). Ovaj sektor u BiH predstavlja značajan udio u trgovini ljekovitim biljem u svijetu, a procjenjuje se da oko 8% izvoza ljekovitog i aromatičnog bilja potječe sa Balkana.

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja koja je biološki raznovrsna u svom bogatom i raznolikom ambijentu krajolika. Istorijat sakupljanja ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH nije dovoljno istraţen i dokumentovan, iako je vijekovima tradicionalo veoma značajan sektor. Ljudi su sakupljali ljekovito bilje za svoju ličnu upotrebu ili za obezbjeĎenje prihoda svojim porodicama ili članovima svoje zajednice koji se bave liječenjem ljekovitim travama. Vjeruje se da u Bosni i Hercegovini ima preko 700 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega se eksploatiše oko 200 (Gatarić, Đ., 1988). Ova lista sadrţi i nekoliko ugroţenih vrsta koje

▪ 6

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

spadaju u one kojima se najviše trguje (Gentiana lutea - lincura, Arnica montana- brĎanka, Arctostaphyllos uva ursi – uva, Orchis spp. – kaćun itd.). Za vrijeme bivše Socijalističke Republike Jugoslavije, a tako i danas, Bosna i Hercegovina je snabdjevač, uglavnom, nepreraĎenog ljekovitog i aromatičnog bilja (Donnelly, R. et al. 2002). Nemoguće je pronaći pouzdane podatke o količinama otkupljenog i prodatog ili izvezenog biljnog materijala koje vodi porijeklo iz BiH. Čak i nakon raspada drţave i stvaranja nezavisne BiH, teško je pribaviti detaljne i pouzdane podatke i statistike o sakupljanju i trgovini vezano uz ljekovito i aromatično bilje.

Ljekovito i aromatično bilje ima potencijal da značajno doprinese razvoju nacionalne i lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Čak i danas, i pored postojećih naprednih poljoprivrednih sistema, sakupljanje biljaka predstavlja još uvijek jedan od glavnih ljudskih aktivnosti u BiH i značajan je ekonomski faktor u

ruralnim područjima BiH. Trenutno, oko 50 malih i srednjih preduzeća u BiH posluju u ovom sektoru. Velika većina bavi se sakupljanjem i prodajom samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja. Mnoge od ovih firmi se takoĎe bave sakupljanjem, preradom i prodajom samoniklog jagodičastog voća, gljiva i ostalih šumskih proizvoda.

Najsakupljanije vrste u BiH

Majčina dušica (Thymus serpyllum)

Matičnjak (Melissa officinalis)

Šipak (Rosa canina)

Divlji bijeli luk (Alium ursinum)

Bršljan (Hedera helix)

Divlji kesten (Aesculushippocast

anum)

Imela (Viscum album)

Islandski lišaj (Cetraria islandica)

Jagorčevina (Primula veris)

Kadulja (Salvia officinalis)

Kantarion (Hypericum perforatum)

Kleka (Juniperus communis)

Kopriva (Urtica dioica)

Kunica (Achillea millefolium)

Srčanik / lincura (Gentiana lutea)

Lipa (Tilia sp.)

Macina trava (Nepeta cataria)

Maslačak (Taraxacum officinale)

Iris (Iris germanica)

Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)

Smilje (Helichrysum italicum)

Uva (Arctostaphylos uva ursi)

Zova (Sambucus nigra)

Glavna mala i srednja preduzeća koja se bave ljekovitim i aromatičnim

biljem u BiH

7 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Sakupljači, njih oko 100.000 (po procjenama GTZ iz 2000. godine), povezani su sa ovim firmama u BiH; sakupljaju sirovine uglavnom na zemljištima koja su u vlasništvu drţave, gdje imaju slobodan pristup. Samo mali dio prikuplja se na privatnim posjedima i iz uzgoja. Prema podacima iz Finalnog izvještaja EU (Analiza i prikaz rasprostranjenosti lanca vrijednosti) godišnja količina sakupljenog ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH kreće se izmeĎu 1.500 i 9.000 tona (ovisno o potraţnji i klimatskim uslovima). Pakuje se i prodaje, uglavnom, kao sirovina, osušena i upakovana u vreće od 25 kg.

Više vrijednosti moglo bi se dodati čak i na sušeni materijal! U tom slučaju prodajna cijena tih proizvoda bi bila znatno veća (npr. sušeno lišče, odvojeni cvjetovi itd.) Primjer iz jedne zadruge pokazuje da je kupovna cijena osušenog vrška kadulje 0.8 Euro/kg, dok je prodajna cijena 1.2

Euro/kg. Kupovna cijena osušenog lista kadulje je 1.75 Euro, a prodajna 2.4 Euro/kg.

Ova zadruga je otkupila 148 t raznih sirovina, od čega je 60% kadulja. S obzirom da postoiji velika potražnja za listom kadulje

ova firma mogla bi ostvariti značajan prihod kad bi imala neophodnu opremu za odvajanje lista od peteljke.

U poslijeratnom periodu značajan broj firmi se počinje baviti proizvodnjom i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja u proizvode sa dodanom vrijednošću, kao što su na primjer eterična ulja, razne ljekovite aplikacije i kozmetički proizvodi, začini i čajevi. Naţalost, eterična ulja izvoze se na meĎunarodno trţište uglavnom pakovana u aluminijske boce ili burad veličine od 0.1 – 50 kg. Samo mali broj firmi u BiH izvozi eterična ulja kao finalni proizvod, upakovana u male bočice (od 10 ml). Količine koje se prodaju na ovaj način su neznatne. Interesantno je da se odreĎene količine ulja uvoze u BiH, uprkos činjenici da bi domaće firme, uz odgovarajuću reklamu i marketing, mogle u potpunosti snabdjeti domaće trţište sa svojim proizvodima.

Samoniklo jagodičasto voće koje se najviše

sakuplja i prodaje u BiH

Borovnica (Vaccinium myrtillus)

Brusnica (Vaccinium vitis idaea)

Šumska jagoda (Fragaria vesca)

Malina (Rubus idaeus)

Gljive koje se najviše sakupljaju i prodaju u

BiH

Vrganj (Boletus edulis)

Lisičarka (Cantharellus cibarius)

Crna truba (Craterellus cornucopioides)

Smrčak (Morchella conica)

Blagva (Amanita caesarea)

Sirovine-rinfuzno pakovanje u vreće od 25 kg

Gotovi proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja Eterična ulja u malim bočicama

▪ 8

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Veoma je vaţno naglasiti da postoji povećan interes kao i sve veći broj firmi ili organizacija koje se zvanično bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH, posebno kamilice, nane, matičnjaka, heljde, nevena, odoljena, artičoke (oko 10 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja) bilo na svojim privatnim farmama ili kod farmera sa kojima imaju sklopljene ugovore. Zbog povećane potraţnje za ljekovitim i aromatičnim biljem na meĎunarodnom trţištu, naročito za najosjetljivijim dijelovima biljaka, neophodno je pokrenuti/intenzivirati sistematski uzgoj ljekovitog bilja u BiH kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i zaštitile ugroţene vrste.

Uzgoj matičnjaka

Glavni učesnici u tipičnom lancu vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja i njihovih proizvoda u BiH mobli bi se grupisati u sljedeće kategorije:

1. Berači – osobe koje sakupljaju samoniklo ljekovito i aromatično bilje i druge sekundarne šumske proizvode (eng. skr. NTPF) . Sakupljanje je sezonski posao koji se odvija samo tokom perioda vegetacije (od maja do septembra). Berači obično pripadaju veoma siromašnim, socijalno ugroţenim skupinama, uglavnom ţena. Česta je situacija da u domaćinstvu ne postoji niti jedan drugi izvor prihoda osim onoga koji se dobije od sakupljanja i prodaje bilja. Pa ipak, broj ljudi koji su zainteresovani za sakupljanje bilja značajno opada. Berači obično obave ono početno (osnovno) sušenje i čišćenje, a u rijetkim slučajevima i sjeckanje biljnog materijala prije prodaje.

2. Farmeri – osobe koje uzgajaju bilje i koje su, uglavnom, upoznate sa tehnologijom i

tehnikama uzgoja. Farmeri obično rade uzgoj ljekobilja na osnovu ugovora sklopljenog sa poznatim kupcem. To se naročito dešava sa organskom proizvodnjom, gdje farmeri moraju biti registrovani i moraju dokumentovati cjelokupni proizvodni process (u skladu sa standardima organske proizvodnje).

3. Travari – Travari su tradicionalno imali veoma značajnu ulogu u liječenju ljudi u Bosni i Hercegovini. Ljudi, vrlo često i danas, posjećuju travare i koriste tradicionalnu medicine u

9 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

liječenju bolesti. Travari spravljaju razne čajne mješavine, tinkture, prepisuju ih i prodaju svojim pacijentima.

4. Posrednici – osobe koje kupuju osušeno ljekovito i aromatično bilje ili neke druge proizvode sa dodanom vrijednošću od berača i preraĎivača, koje potom prodaju ostalim učesnicima u lancu vrijednosti. Ti proizvodi se zatim pakuju u novu ambalaţu i potom isporučuju sljedećem učesniku u lancu vrijednosti. Posrednici često trguju i direktno sa stranim kupcima. Postoje dvije vrste kupaca: oni koji su registrovani i oni „nelegalni‟.

5. ProizvoĎači/PreraĎivači (proizvodne organizacije, PO) – firme koje obavljaju početnu preradu sirovina ili rade kompleksniju preradu ljekovitog i aromatičnog bilja – mješavine biljnih čajeva (rinfuzno ili u filter vrećicama) i čajeve u filter vrećicama, proizvodnju i spravljanje kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda, ali i razne vrste hrane. Iako, današnja proizvodnja u BiH se obično ograničava na sušenje, sjeckanje i ekstrakciju eteričnih ulja, sa izuzetkom nekoliko velikih kompanija koje proizvode i već navedene finalne proizvode. U većini slučajeva, proizvoĎači i preraĎivači se bave daljnjom preradom, pakovanjem, dizajniranjem i razvojem proizvoda, prodajom, povezivanjem trţišta (posjeduju objekte i opremu za sušenje).

6. Trgovci na malo – nije potrebno objašnjenje.

7. Veletrgovci – od trgovaca, proizvodnih organizacija ili ostalih (osim od sakupljača) kupuju

nepreraĎeno ili preraĎeno ljekovito i aromatično bilje koje je pakovano u veliku ambalaţu i potom prodaju ostalim učesnicima u lancu vrijednosti ili izvoze.

8. Ostali – grupa malih “firmi” registrovanih kao samostalno trgovinsko preduzeće (STR), koje sakupljaju i kupuju manje kolličine ljekovitog i aromatičnog bilja, pakuju monokomponentne biljne čajeve ili čajne mješavine i prodaju ih na domaćem trţištu (trgovine, zelene pijace i supermarketi).

Razlike u cijeni na različitim nivoima lanca vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja su značajne. Berači uvijek dobiju najmanju cijenu u lancu vrijednosti – u prosjeku oko 1 - 2 €/kg isporučenog

BERAČI Se bave sakupljanjem ljekovitog i aromatičnog bilja, obično veoma siromašne, socijalno ugroţene skupine, uglavnom ţene. Često nemaju drugi izvor prihoda. Obično obave početno sušenje i čišćenje, bez bilo kakve dalje obrade/dorade.

FARMERI Se bave uzgojem bilja. Farmeri obično uzgajaju bilje na osnovu sklopljenog ugovora za poznatog i sigurnog kupca. U tom slučaju isporučuju se veće i sigurne količine kupcu uz kontroliranu berbu.

PRERAĐIVAČI Se bave početnom preradom sirovina ili obavljaju kompleksniju preradu ljekovitog i aromatičnog bilja – biljnih čajeva, kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda, ali i razne vrste hrane. Proizvodnja se obično ograničava na sušenje, sjeckanje i ekstrakciju eteričnih ulja. U većini slučajeva, bave se daljnjom preradom, pakovanjem, dizajniranjem i razvojem proizvoda, prodajom, povezivanjem trţišta (posjeduju objekte za sušenje i opremu).

Trgovci na malo

domaće trţište

Veletrgovci domaće ili

meĎunarodno trţište

Posrednici domaće ili

meĎunarodno trţište

▪ 10

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

biljnog materijala. Veletrgovci dobiju, u prosjeku, cijenu koja je 2–3 puta veća od one koju dobiju berači. Trgovci na malo postiţu najveću cijenu dok je maloprodajna cijena za preko 17 puta veća od cijene koja se plaća beračima. Iako je maloprodajno trţište u BiH ograničeno jer se samo mali dio sirovina ljekovitog i aromatičnog bilja moţe prodati na domaćem trištu, mnoge firme odlučuju se za proizvodnju polufinalnih ili finalnih proizvoda kao što su biljni čajevi ili kozmetika u maloprodajnom pakovanju. Stoga firme teţe ka izvozu finalnih proizvoda, barem u zemlje iz regiona.

Glavna ograničenja koja su utvrdili proizvoĎači, osim troškova, kvaliteta i dostupnosti, su sljedeća:

1. Nedostatak finansiranja, posebno obrtnog kapitala, 2. Naplata potraţivanja, 3. Poteškoće prilikom pribavljanja vize (u svrhu educiranja, raznih posjeta, učešća na

sajmovima, itd.), 4. Problemi vezani za proizvodnju, naročito organsku proizvodnju, koji se odnose na

sljedeće: teškoće u nabavci sirovina uzrokovane organizacijskim problemima na terenu, problemi vezani za prevoz i nemogućnost nabavke visokokvalitetnog sjemena i sadnog materijala, itd.

Berači samoniklog bilja i farmeri koji se bave uzgojem su glavni dobavljači sirovine. Kvalitet gotovih proizvoda umnogome ovisi o ovom prvom koraku u procesu proizvodnje. Neki proizvoĎači imaju vlastiti uzgoj te mogu nadgledati proizvodnju i tako obezbijediti dobar kvalitet proizvedenih sirovina. Najčešće se susrećemo sa proizvoĎačima koji imaju vlastiti uzgoj i snabdijevanje sirovinom u kombinaciji a sirovinom koju nabavljaju od berača i farmera. Dok u prethodnim godinama nije bilo problema sa nabavkom sirovina, danas, većina preraĎivača tvrdi kako ima problema prilikom nabavke sirovina jer su berači sve manje zainteresovani za sakupljanje samoniklih biljaka i ostalih sekundarnih šumskih plodova iz raznih razloga. Nabavka sirovina je usko vezana i za dole navedeno:

Ekološka pitanja – suša, globalne klimatske promjene, rapidno nestajanje nekih biljnih vrsta u nekim područjima, promjena vegetacije, itd.

Društvena pitanja – neorganizovanost sektora, nepostojanje razumijevanja kod domaćih organa vlasti, loša komunikacija izmeĎu domaćih firmi, crno trţište, poteškoće u nabavci sredstava za zaštitu bilja koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji.

Ovi problemi se djelimično mogu riješiti investiranjem u vlastitu proizvodnju (ukoliko je tehnologija uzgoja poznata i moguća).

Ne postoje precizni statistički podaci niti za proizvodnju niti za izvoz ljekovitog bilja iz BiH. Stručnjaci iz ove oblasti, ali i proizvodne organizacije sa kojima je obavljen razgovor tvrde da se u BiH trguje sa samo oko 20, od ukupnog broja najvaţnijih biljaka koje sakupljaju. Oko 85% od ovih

11 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

biljaka se izvozi, a uglavnom se isporučuju osušene i upakovane rinfuzno u platnene ili papirnate vreće, ili kartonske kutije, najviše u evropske zemlje

1.

MeĎunarodno trţište ima velike zahtjeve za značajnim količinama raznog ljekovitog i aromatičnog bilja (ljekovite trave, ostali šumski plodovi, gljive, itd.). Uprkos činjenici da je većina ljekovitog i aromatičnog bilja koja se sakuplja u BiH namijenjena za izvoz, vrlo često domaća proizvodnja ne moţe zadovoljiti zahtjeve stranog trţišta u pogledu količine i kvaliteta/kontrole kvaliteta sirovina ljekovitog i aromatičnog bilja ili bilo kojih drugih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja.

1 Tim projekta FARMA radit će na pronalaţenju mogućnosti pristupa trţištima EU, Srednjeg istoka i Azije i pruţit će pomoć

relevantnim lokalnim institucijama i udruţenjima u olakšavanju izvoza za ta trţišta tako što će unaprijediti proizvode i praksu dodane vrijednosti, pakovanje, marketing i izgled proizvoda.

Izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova

Vrsta Izvoz 2007 Izvoz 2008

Količina (kg) Vrijednost (KM) Količina (kg) Vrijednost (KM)

Svježe gljive Agaricus – karbolova g. 16,306 148,027 12,943 225,792

Lisičarka 171,130 1,779,506 65,601 841,088

Ostale svježe gljive 300,959 3,328,163 75,206 1,313,593

Smrznute gljive 105,724 1,175,110 81,322 979,364

Agaricus- konzervirana 24,634 259,345 12,653 174,604

Ostale konzervirane gljive 37,471 450,663 33,838 361,947

Agaricus sušena 6,656 307,935 1,886 122,685

Ostale sušene gljive 118,815 3,014,544 52,931 2,647,408

Voće iz porodice Vaccinium 118,070 645,005 41,483 246,648

Šumska brusnica 1,280 5,979 0 0

Šumska kupina 108,582 597,657 40,983 226,112

Ostalo 8,208 41,369 500 20,536

Smrznuta kupina 332,502 2,053,882 99,127 500,606

Smrznuta brusnica 1,830 17,180 0 0

Čaj 9,455 210,061 1,955 57,262

Ljekovite trave i njihovi dijelovi 540,577 3,259,930 655,968 4,195,830

Lincura- korijen 15,420 257,220 0 0

Eterična ulja 8,363 902,811 6,790 989,737

UKUPNO 1,792,489 17,552,162 1,141,702 12,656,562

Izvor –Vanjskotrgovinska komora BiH

▪ 12

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Vrsta Uvoz 2007 Uvoz 2008

Količina (kg) Vrijednost (KM) Količina (kg) Vrijednost (KM)

Svježe gljive Agaricus –

karbolova g

1.097 3.306 558 1.193

Lisičarka 877 10.787 0 0

Ostale svježe gljive 0 0 595 1.488

Smrznute gljive 136 603 45 136

Agaricus- konzervirana 265 929 4.407 9.814

Ostale konzervirane gljive 1.939 4.267 17.408 32.095

Agaricus sušena 4.930 224.266 40 1.565

Ostale sušene gljive 28.856 465.309 33.321 631.255

Voće iz porodice Vaccinium 2.917 27.000 4.947 46.948

Šumska brusnica 2.177 19.946 2.733 26.825

Šumska kupina 5 52 31 579

Ostalo 735 7.002 2.183 19.544

Smrznuta kupina 22.403 132.152 5.081 35.277

Smrznuta brusnica 0 0

Čaj 29.815 508.209 47.161 738.495

Ljekovite trave i njihovi dijelovi 291.328 4.449.327 436.113 5.369.826

Lincura-korijen 506 2.037 0 0

Eterična ulja 14.255 321.261 14.897 326.153

UKUPNO 398.818 6.147.413 564.572 7.194.145

Stvarne cijene organskih proizvoda na EU trţištu

Sušeno ljekovito i aromatično bilje/sušene i gljive u salamuri /eterična ulja/

šumsko jagodičasto voće

Cijena / kg (Euro)

Kopriva 2,6 – 4,18

Jagorčevina 11

Malina list 2,6

Malina sušena 2

Kadulja list 3 – 4

Kadulja vrhovi 2

Brusnica suha 14

Zova 2,5

Lipa list 1,3

Breza list 1,3

Hajducka trava herba 1,9

Ljubičica 35

Maslačak cvijet 8

Glog list 5

Bokvica major list 4,5

Divlji bijeli luk smrznuti 1,5 – 1,7

Smilje esencijalno ulje 900 – 1100

Vrganj 61,5

Vrganj u salamuri 4

Borovnica 1,4 – 3,1

Kupina 1,3-1,6

Izvor-Vanjskotrgovinska komora BiH

Izvor – Razgovor sa proizvodnim organizacijama i internet

13 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Domaće trţište ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH još uvijek je u razvoju; potreba educiranja svih učesnika u lancu vrijednosti i potrošača je jako izraţena. Tendencija je da se sektor sve više razvija, uprkos činjenici da domaće trţište još uvijek nije dovoljno snaţno. Pogodan je trenutak da se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja na domaćem trţištu; imajući u vidu trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana kako u inostranstvu tako i u zemlji, naročito je potrebno intenzivirati promoviranje eteričnih ulja u malim pakovanjima. Finalni proizvodi koji se prodaju na domaćem trţištu su uglavnom monokomponentni čajevi, čajne mješavine, kozmetika, tinkture, kapi, kapsule itd. Čini se da je proizvodnja monokomponentnih čajeva i čajnih mješavina najprofitabilnija za pojedine

5 firme koje se bave proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja, i pored toga što je ovu

vrstu proizvoda, za sada, moguće prodati samo na domaćem trţištu.6

Zbog finansijske krize, u zadnjih 12 mjeseci proizvodnja i prodaja gotovih proizvoda je u blagom opadanju. Jedno od mogućih rješenja za prevazilaţenje krize moglo bi biti uvoĎenje novih tehnologija za nusprozivode koji se dobiju nakon destilacije ljekovitog i aromatičnog bilja (npr.

2 1½ unce je 15 ml

3 1 dram je,74 ml

5 Ograničavajući faktor za ovu proizvodnju – samo farmaceuti i i osobe koje imaju tradicionalno znanje i recepture mogu

spravljati ove vrste čajnih mješavina 6 Zbog skupe i komplikovane procedure registracije ovih proizvoda nije ih moguće izvoziti

CIJENE ETERIČNIH ULJA NA EU TRŢIŠTU (UGOVORENE)

Samonikle biljke

Cijena plaćena

beračima (BAM po kg)

Količina (kg)sušenog/svježeg

bilja za proizvodnju 1 kg ulja

Cijena 1 kg eteričnog ulja

(EUR)

Cijena eteričnih ulja u

malim bocama *

Kadulja, žalfija 1 60 70 18 $ (1/2 unca)2

Ruzmarin 85 10 $ (1 dram)3

Lavanda 40 – 100 16 $ (1/2 unca)4

1,5£ (10 ml)

Smilje 1 700 - 1000 800 – 1000

Uzorak male boce 5 $

40 $ (1 dram)

20£ (10 ml)

Kantarion 1 2000 2000

Izop, miloduh 80 3,5£ (10 ml)

Vrijesak 100

Menta 1 2500 500

Kleka 1,10 120 110 10 $ (1 dram)

3,5£ (10 ml)

Crni bor 0,30 300 70

Bijeli bor 0,30 300 45 – 70 12 $ (1 dram)

Bor krivulj 0,30 300 70

Kunica 1,20 2000 600 – 1100

Lovor 80 – 110

Srebrna jela 0,30 300 70 14 $ (1 dram)

Nana paprena 0,50 – 1 250 90

Kamilica 600 14 $ (1 dram)

16 £ (10 ml)

Matičnjak 30 & (1 dram)

Primjer jedne firme iz Sarajeva:

Proizvodni troškovi za 1 kg čaja od kadulje iznose 5,92 KM, a prodajna cijena je 10,39 KM. (Bruto profit za ovu firmu

iznosi 2,96 KM). Za proizvodnju jedne kutije (50g) čajne mješavine (13 različitih biljaka) troškovi iznose 1,33 KM, dok je

prodajna cijena 3,218 KM (Bruto profit je 1,420 KM).

▪ 14

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

hidrolati, biljna masa nakon destilacije). Uz adekvatnu tehnologiju7 hidrolati se mogu koristiti u

kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji ili u veterinarskoj i ljudskoj medicini. Danas to ostaje neiskorišteno, firme te ostatke uglavnom bacaju ili prodaju vrlo jeftino (1 – 2 KM/litar). Uz adekvatnu tehnologiju ovi bi se nus proizvodi mogli doraditi i prodati po visokim cijenama. Ostaci bilja nakon destilacije mogu se iskoristiti za Ďubrenje zemljišta ili za proizvodnju briketa za loţenje. Nuţno je upoznati domaće firme i proizvoĎače eteričnih ulja sa tehnologijom proizvodnje briketa. Postojanje crnog trţišta je dodatni i veoma ozbiljan problem kojeg vlasti moraju riješiti kako bi podrţale domaću proizvodnju i razvoj domaćih firmi. Kupovina na crno uvijek kreira cijenu koja je nešto veća od one koja je zagarantovana u zakonski registrovanim firmama.

Standardi i/ili certifikacije kojima bi firme u BiH trebale da se prilagode su sljedeći:

Mikrobiološko i hemijsko testiranje i analize,

Zahtjevi organske certifikacije (IMO, KRAV, OK, NOP, BIOSUISSE, ECO-CERT, Fair Wild, itd.) i

HACCP, ISO, HALAL, Global Gap standardi. Svrha certifikacijske šeme je dvojaka; s jedne strane to je potvrda da poizvod udovoljava odreĎenim standardima, a s druge strane omogućava proizvoĎaču da bude adekvatno plaćen za takav proizvod. Zahtjevi se postavljaju od strane kupaca, trţišta (uglavnom za izvoz) ili su zakonski regulisani. Skoro 80% proizvodnih organizacija sa kojima je obavljen razgovor posjeduju organski certifikat za svoje proizvode. U proteklom periodu firme nisu imale značajnih problema u ispunjavanju uvjeta standarda za certificiranje. MeĎutim, većina proizvodnih organizacija sa kojima je obavljen razgovor napominje da je ove godine teţe dobiti certifikate zbog visokih troškova, koji su često višestruko uvećani, pa je u tom pogledu neophodno dodatno finansiranje

8.

TakoĎer je vaţno napraviti odreĎene analize kako bi se obezbijedila kontrola kvaliteta proizvoda. S obzirom da u BiH ne postoji ovlaštena i specijalizovana institucija za kontrolu kvaliteta, firme koriste usluge/savjete koje pruţaju postojeće institucije/organizacije kao što su: poljoprivredni zavodi, stručne sluţbe, meĎunarodne organizacije, NVO, certifikacijska tijela, koriste iskustva ostalih firmi koje su prošle ove procedure te savjete iz literature.

Proizvodne organizacije sa kojima je do sada obavljen razgovor svjesne su da je neophodno usavršavanje svakog aspekta njihovog poslovanja – počevši od opskrbe sirovinama, prerade, pa do polufinalnih i finalnih proizvoda koje treba prodati na trţištu. U tom kontekstu firme bi trebale usavršiti postojeću opremu, investirati u mašine, u razvoj novih proizvoda, razvoj marketinške strategije, kontrole kvaliteta, uvoĎenje organske certifikacije (za one koji je nemaju), educiranje osoblja.

7 Podrška projekta FARMA je ovdje neophodna kako bi se pronašli regionalni ili inostrani konsultanti koji posjeduju znanja iz ove

oblasti 8 Prema saznanjima dobivenim od jedne male firme cijena za HACCP, HALAL i organski certifikat u ovom trenutku bila bi oko

6.000 KM. Kaţu da prije divje godine za njih ne bi bio problem platiti ovaj iznos, ali danas to za njih predstavlja značajnu sumu novca!

15 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Većinu posla u oblasti osmišljavanja izgleda proizvoda, kupovine, proizvodnje, isporuke, računovodstva, marketinga, rade sami vlasnici. Neke firme koriste stručne sluţbe za neke specifične oblasti poput marketinga, osmišljavanja izgleda proizvoda i računovodstva. Postoje mnoge vještine upravljanja koje bi proizvoĎači ţeljeli usavršiti kako bi unaprijedili svoje poslovanje, kao na primjer marketinško znanje, uključujući i analizu trţišta, razvoj prodajnih vještina, učenje stranih jezika kako bi bili u mogućnosti komunicirati sa stranim kupcima, stalna edukacija, na koji način se prilagoditi zahtjevima trţišta, ispitati propise, itd.

Stalna edukacija nedostaje na polju:

Novih proizvodnih tehnologija,

Standarda,

Kontrole kvaliteta/zahtjeva kvaliteta,

Skladištenja i čuvanja proizvoda,

Tehnologije uzgoja (sa naglaskom na nove usjeve),

Edukacije berača,

Zahtjevi trţišta itd. Osnovna slabost ovog sektora jeste neorganizovanost, nedostatak podrške od strane institucija i organa vlasti, neregulisan pravni okvir i slaba primjena postojećih propisa u praksi, nedefinisan interes drţave, nepostojanje povjerenja meĎu proizvoĎačima, slabo poznavanje uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, nelojalna konkurencija, itd..

Većina firmi naglašava da loš zakonski okvir u sektorima

9, nepostojanje smjernica, loša primjena

zakonskih propisa u praksi, nepostojanje Zakona o organskoj poljoprivredi u Federaciji BiH, neuključivanje proizvodnih organizacija u kreiranje politike, nedefinisani meĎuentitetski odnosi, nedostatak baze podataka, nepostojanje planova upravljanja koji ureĎuju šumarstvo i sekundarne šumske proizvode – značajno utječu na unaprjeĎenje u proizvodnji i razvoj poslovanja u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja. MeĎutim, ono što dodatno doprinosi ovako teškoj situaciji svakako je i neprovoĎenje zakona - vladinih inspektora. Pravilnik o sekundarnim šumskim proizvodima, koji uključuje i ljekovito i aromatično bilje, spada pod nadleţnost ministarstava poljoprivrede svakog entiteta. Zbog njegove slabe primjene

10, firme koje se bave ljekovitim i aromatičnim biljem koriste ovu situaciju da

sakupljaju ljekovito i aromatično bilje širom BiH bez ikakvog ometanja od strane vlasti. Ljekovito i aromatično bilje koje je ugroţeno zbog prekomjerne berbe često se prodaje na domaćem ali i meĎunarodnom trţištu. Na granici ne postoji adekvatna carinska kontrola ugroţenih vrsta. Nema obučenih carinskih sluţbenika koji su sposobni razlikovati ugroţene vrste od onih koje su dozvoljene za izvoz. Kao primjer moţe posluţiti izvoz lincure, koja je ugroţena vrsta, ali se na carinskoj i robnoj dokumentaciji lincura deklariše kao maslačak (koji nije ugroţena vrsta, moţe se izvoziti). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS obezbjeĎuje poticaje u iznosu od 200 KM/ha za proizvodnju bilja (bilo koje vrste bilja uključujući i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja), dok Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH obezbjeĎuje 300 KM/ha za organsku proizvodnju/uzgoj (2008). Imajući u vidu specifičnosti nekih gotovih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja, naročito razne čajne mješavine, kreme, itd. koje se koriste u zdravstvene svrhe, neophodno je izvršiti

9

Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja je u nadleţnosti dva ministarstva (poljoprivrede i zdravstva) ovisno o proizvodu 10

U Federaciji, Uprava za šumarstvo BiH nadleţna je za provedbu ovog pravilnika, dok je u RS-u nadleţna Sprske Šume i

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

▪ 16

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

registraciju prije njihovog stavljanja u promet na trţištu11

. U ovom trenutku je moguće registrovati te proizvode kao lijekove (što je jako skupo i nije ekonomski odrţivo za firme) ili kao dijetetske proizvode (to je puno jeftinije ali istovremeno nemoguće izvesti u zemlje EU.

Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH predstavljaju nacionalna udruţenja (najznačajnije i najveće je Poslovno udruţenje za ljekovito i aromatično bilje u BiH

12). Od udruţenja se očekuje

da ispune one ciljeve i zadatke od kojih će proizvoĎači imati koristi. Općenito, primjetno je da proizvoĎači nisu u potpunosti zadovoljni aktivnostima koje provode ova udruţenja. Firme/članovi mogli bi imati puno koristi od ovih udruţenja, ali čini se da to nije slučaj u BiH. Razlozi su, izmeĎu ostalog, slab doprinos i podrška firmi/članova i nesavjestan rad udruţenja. Umjesto da imaju neprestane kontakte sa proizvoĎačima (članovima) i da predstavljaju njihove potrebe vlastima, udruţenja su neaktivna. Ovakva situacija traje već duţe vrijeme i teško je iznaći rješenje da se ona promijeni.

Proizvodnja/prerada

o Sakupljanje samoniklog bilja još uvijek je jedna od glavnih ljudskih aktivnosti u BiH i predstavlja značajan ekonomski faktor u ruralnim područjima BiH

o Firme se uglavnom bave sakupljanjem i prodajom sakupljenog samoniklog ljekovitog i

aromatičnog bilja /jagodičastog voća/gljiva o Interes za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja kao i za proizvodnju gotovih proizvoda od

ljekovitog aromatičnog bilja je u porastu

Standardi i certifikacije

o Povećana je potražnja tržišta za certificiranim proizvodima

o Većina firmi koje se bave proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja u BH zainteresovana je za dobivanje organskog/HACCP/HALAL certifikata, ali njih je teško pribaviti zbog velikih

troškova o Certifikate je naročito važno imati zbog prodaje na stranom tržištu, ali još uvijek ne toliko

važno za domaće tržište

Tehnologija/razvoj proizvoda/

upravljanje/organizacija

o Bogati prirodni resursi i veliki broj različitih biljnih vrsta omogućuju proizvođačima da razviju paletu raznih proizvoda

o Prerađivački kapaciteti proizvođača, visokokvalitetna oprema i njihovo ulaganje truda i

sredstava u razvoj tehnologije i proizvoda o Firme imaju nedovoljne organizacijske i upravljačke vještine o Izražena potreba za razvojem marketinške strategije i promoviranjem sektora prirodne i

organske proizvodnje unutar i izvan Bosne i Hercegovine o Unutarnja organizacija sektora je slaba uz manjak povjerenja među firmama o Neke firme imaju interes da koriste ostatke od destilacije ljekovitog i aromatičnog bilja kao

što su hidrolati, ali to zahtijeva nove tehnologije koje su često vrlo skupe

Pristup tržištu

o Nacionalno tržište prirodnih proizvoda djelimično zadovoljava domaću ponudu, ali tržište organskih proizvoda još uvijek je s jedne strane nerazvijeno, dok s druge strane, strano tržište izražava veliku potražnju za prirodnim i organskim proizvodima zahtijevajući održivu

iskorištenost resursa o Velik administrativni aparat i komplikovana i duga procedura izvoza umanjuje konkurentnost

proizvođača iz BiH na međunarodnom tržištu

o Nelegalno tržište stvara velike probleme proizvođačima, uključujući kriminal i korupciju kao

11

Ne postoji laboratorija koja je akreditovana za to. Firme vrše kontrolu svojih proizvoda u raznim laboratorijama i registruju te proizvode kao dijetetske proizvode. Na taj način se ti proizvodi mogu prodati na lokalnom i regionalnom trţištu. MeĎutim, nije moguće prodati te proizvode na stranom trţištu! 12

Ovo udruţenje nije nezavisno i ono je registrovano pri Vanjsko-trgovinskoj komori. Ostala udruţenja ljekovitog i aromatičnog bilja su manja i nisu toliko značajna: Udruţenje graĎana FBiH, Udruţenje Zlatnica iz Bihaća itd.

17 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

jedne od najvećih prepreka navedenih od strane firmi s kojima je obavljen razgovor.

Regulativa (politika)

o Relevantna ministarstva pružaju finansijku podršku proizvođačima u obliku subvencija,

poticaja, registrovane proizvodnje, itd. o Nepostojanje zakona i propisa kao i nedostatak kapaciteta za provođenje predstavlja značajnu

prepreku u radnoj sredini BiH

o Manjak inspekcijske kontrole o Nepostojanje planova upravljanja resursima omogućuje manipulacije u pogledu nabavke

sirovina o Nedefinisani međuentiteski odnosi stvaraju probleme ovom sektoru.

Finansiranje

o Nedostatak obrtnog kapitala je najizraženija potreba koju firme naglašavaju

o Banke daju nepovoljne kredite uz vrlo visoke kamatne stope; odgođena otplata daje se ili na vrlo kratak period ili se uopće ne daje. Procedura podnošenja zahtjeva je vrlo komplikovana i duga i zahtijeva obimnu dokumentaciju.

Snabdijevanje sirovinom

o Duga tradicija u sakupljanju, preradi i korištenju biljnih proizvoda

o Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja raste iz godine u godinu o Berači nisu više zainteresovani za sakupljanje – iz raznih razloga (stari berači umiru, a mlađi

nisu zainteresovani itd.) o Firme imaju poteškoće u obezbjeđenju sirovina (zbog klimatskih uslova,

finansiranja/nedostatka obrtnog kapitala, prodavaca na malo koji remete cijeli lanac opskrbe, itd.)

Organizacije u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja

o Mnoge proizvodne organizacije okupile su se u sklopu Poslovnog udruženja za ljekovito i aromatično bilje (nažalost samo formalno)

o Unutrašnji okvir udruženja omogućava efikasnije kontakte sa ministarstvima, kontakte sa

ostalim sličnim organizacijama širom svijeta, promoviranje sektora i mogućnost lobiranja kod vlasti

o Članovi udruženja (proizvodne organizacije) imaju mogućnost da besplatno učestvuju na

sajmovima (ili uz minimalne troškove), razmjenjuju iskustva, pohađaju edukativne treninge, dobiju savjetodavne usluge, dobiju tumačenje postjećih zakona i propisa, itd.

o Firme smatraju da udruženja nisu dovoljno aktivna i da ne održavaju redovne kontakte sa

svojim članovima o Nedovoljno razumijevanje i interes među članovima.

Rizike ili ograničenja sa kojima se proizvoĎači susreću moţemo podijeliti u dvije kategorije:

Rizik u proizvodnji – sama poljoprivredna proizvodnja nosi sa sobom rizik – djelatnost koja se obavlja „pod vedrim nebom“, gdje je snabdijevanje sirovinom uvijek pod znakom pitanja, klimatske oscilacije, suša, bolesti, itd., poteškoće prilikom obezbjeĎenja sirovina, kao i osiguranje kvaliteta sirovina itd.

Finansijski rizici – nedostatak obrtnog kapitala, visoke kamatne stope, kratak rok otplate bez grejs perioda; nedostatak marketinških vještina ili nedostatak opšteg znanja o tome kako prodati proizvod, kako naplatiti dugove, kako organizovati poslovanje; nesigurno trţište; nelegalno trţište; nestabilna ekonomska, politička i poslovna situacija u zemlji i regionu, itd.

Ipak, ovaj sektor ima svoje prednosti i mogućnosti na lokalnom i meĎunarodnom nivou. Bosna i Hercegovina je zemlja koja posjeduje različite genetske resurse; nezagaĎen okoliš; blizina EU; ima kapacitete da obezbijedi sirovine visokog kvaliteta; nudi posebne i odlične proizvode (npr. ljekovite trave iz Hercegovine); organski certificirane proizvode; jeftinu radnu snagu; itd.

▪ 18

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Najveći izazovi sa kojima se ova industrija danas suočava su: odrţavanje “zdravih” proizvoda, mogućnosti pronalaţenja novih proizvoda, promoviranje zdravog načina ţivota, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja i pronalaţenje proizvodnih tehnologija za ostale biljne vrste, kako ostati konkurentan na trţištu, kako povećati proizvodnju, kako odrţati zadovoljstvo kod kupaca i kako ubuduće obezbijediti sirovine.

Tradicionalno znanje o sakupljanju, sušenju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja dominantno je u Bosni i Hercegovini. Projekat FARMA podrţat će proizvodne organizacije u naporima da usklade svoju proizvodnju naspram trţišnih zahtjeva, standardi/certifikacije, i tako pokušaju ostvarititi konkurentnost ne samo na domaćem nego i na inostranom trţištu. Uzgoj nekih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja je zastupljen, ali ne u velikom obimu. Firme su prepoznale potrebu obezbijeĎenja proizvodnje na odrţiviji način, i radit će (uz podršku projekta

FARMA) na pronalaţenju tehničkih rješenja za odrţivo sakupljanje, preradu i uzgoj ekonomski isplativih usjeva. Za proizvoĎače je vaţno da osiguraju odrţivo snabdijevanje najvaţnijih sirovina u svojim firmama. Iz tog razloga sve više firmi, naročito onih koje se bave izvozom, prepoznaju vaţnost upravljanja odrţivim lancem snabdijevanja. Velike firme često pokazuju interes za poslovanje na odrţiv način, jer to zahtijeva njihov poslovni model. Stoga sve više i više firmi, naročito na trţištu izvoza, nastoji uspostaviti dugoročne trgovinske odnose sa dobavljačima. Takva sigurnost se moţe postići putem odrţivog korištenja, što se odnosi na sve vrste, a naročito one koje su ugroţene.

19 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Identifikacija ograničenja/rješenja u lancu vrijednosti –intervencija projekta FARMA

Vrsta Ograničenja u lancu vrijednosti Potencijalna rješenja /

moguća intervencija projekta FARMA

Proizvodnja/prerada

o Prekomjerno sakupljanje samoniklog

ljekovitog i aromatičnog bilja usljed nekontrolisanog i neodrživog korištenja biološke raznovrstnosti,

o Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja zasnovan je na nekoliko usjeva/biljaka

o Mali broj firmi ljekovitog i aromatičnog

bilja proizvodi gotove i proizvode sa dodanom vrijednošću

o Podržati i potaknuti proizvodne organizacije

da otpočnu sa uzgojem različitog ljekovitog i aromatičnog bilja, posebno onog koje je ugroženo

o Podržati proizvodne organizacije da unaprijede svoju proizvodnju i počnu više proizvoditi proizvode sa dodanom

vrijednošću

Standardi i certifikacije

o Kvalitetno čuvanje sirovina o Kvalitetna zaštita gotovih i proizvoda sa

dodanom vrijednošću o Većina malih i srednjih preduzeća

(naročito ona koja trguju na domaćem

tržištu) smatraju da svi ti certifikati nisu

toliko važni za njihovo poslovanje o Postoji samo jedno certifikacijsko tijelo

za organsku proizvodnju (međutim,

strani kupci ne prepoznaju ovaj certifikat zbog njegove nedovoljne promocije na stranom tržištu)

o Unaprijediti kvalitetno čuvanje proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja (edukacija i uvođenje dobre poljoprivredne prakse (eng.

GAP) u sve nivoe lanca vrijednosti) o Organizovati treninge i pripremiti

edukativne materijale za mala i srednja

preduzeća i berače – naglasiti važnost i

značaj standarda u proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja

o Pomoći i podržati domaća certifikacijska

tijela da osnaže i postanu prepoznatljivi na međunarodnom tržištu

Tehnologija/razvoj proizvoda/

upravljanje/organizacija

o Nedostatak tehničkih vještina/znanja o

novim tehnologijama kod malih i srednjih preduzeća za proizvodnju proizvoda koji će zadovoljiti evropskog

kupca, što ograničava njihove mogućnosti pristupa tržištima veće vrijednosti

o Mali farmeri nemaju pristup

odgovarajućim alatima i mašinama (tehnologijama) što smanjuje njihov

prinos

o Mala i srednja preduzeća nemaju neophodne vještine za pravljenje poslovnih planova i vođenje računovodstva

o Promovirati kultivaciju odabranih biljnih vrsta koje su postale ugrožene i rijetke u

prirodi o Organizovati studijska putovanja /treninge

za proizvodne organizacije kako bi

osavremenile svoju proizvodnju, osposobiti ih da znaju sačiniti plan upravljanja, marketinški plan, poslovni plan itd.

o Potaknuti firme da uvedu poslovne planove i

planove upravljanja i da uvedu dobru praksu

kako bi bile konkurentinije na tržištu o Organizovati kurseve obuke za osoblje firmi

na temu kvaliteta, standarda, zahtjeva izvoza, novih tehnoligja itd.

Pristup tržištu

o Nedovoljna povezanost sa velikim kupcima umanjuje potencijal prodaje

/izvozni potencijal malih i srednjih preduzeća

o Nedostatak informacija o standardima

umanjuje mogućnost malih i srednjih preduzeća da proizvode u skladu sa specifikacijama kupaca,

o Vještine marketinga/pakovanja proizvoda

malih i srednjih preduzeća treba dodatno usavršiti

o Visoki troškovi prevoza povećavaju

cijenu proizvoda malih i srednjih preduzeća

o Teškoće u pristupu lokalnom tržištu

o Putem projektnih aktivnosti podržati

pružaoce usluga sektoru, kao što su laboratorije, konsultantske firme, istraživačke institucije kako bi se unaprijedili

njihovi uslužni kapaciteti o Zajedno sa domaćim i stranim

konsultantima raditi na unapređenju marketinga i pakovanja malih i srednjih

preduzeća. o Organizovati studijska putovanja i izlaganje

na sajmovima

o Podržati promoviranje autentičnih proizvoda (npr. eterična ulja u malim bočicama iz BiH)

▪ 20

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Regulativa (politika)

o Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja nije

od velikog značaja za BH vlasti,

neophodno je prebaciti se sa tradicionalne proizvodnje

o Propisi i zakoni koji se odnose na sektor

ljekovitog i aromatičnog bilja još uvijek nisu usklađeni sa zakonima i propisima EU

o Postojeći propisi i zakoni se ne

primjenjuju o Nemoguće je dobiti podatke vezano za

sektor ljekovitog i aromatičnog bilja

(domaća i inostrana trgovina, vrste usjeva koji se uzgajaju, broj ha uzgojenih usjeva itd.)

o Uvozne takse na inpute povećavaju troškove proizvođača

o Izvozne tarife povećavaju troškove

izvoza, a smanjuju globalnu konkurentnost BH proizvoda

o Podržati razvoj državnog zakonodavstva u

skladu sa propisima EU o Saradnja sa vladinim institucijama, naročito

sa odjelom za šumarstvo, u cilju provođenja

relevantnih zakona i propisa o Uključiti predstavnike proizvođača i

udruženja u kreiranje politike o Obezbijediti više pažnje i podrške od strane

vlasti; učiniti napore u cilju uključivanja sektora ljekovitog i aromatičnog bilja u vladine razvojne planove i izvještaje

o Općenito poboljšati poslovno okruženje radeći zajedno sa finansijskim i državnim institucijama u cilju prevazilaženja

finansijskih i pravnih prepreka sa kojima se ova djelatnost suočava

Finansiranje

o Mala i srednja preduzeća često nisu u mogućnosti finansirati inpute sirovina, kupovinu mašina i objekata za proizvodnju i sušenje

o Izvoznici imaju poteškoća u pristupu komercijalnom finansiranju kako bi povećali nabavku od malih proizvođača

o Nemogućnost malih i srednjih preduzeća da obezbijede adekvatan pristup kreditima namijenjenim za obrtni

kapital

o Sačiniti finansijske planove za proizvodne organizacije (i farmere sa kojima je sklopljen

ugovor) o Poboljšati pristup finansiranju proizvodnim

organizacijama koje se bave izvozom

Opskrba inputa

o Korištenje sirovina lošeg kvaliteta od

strane malih i srednjih preduzeća rezultira lošijim proizvodima koji ne mogu zadovoljitu potražnju tržišta

o Korištenjem isključivo sirovina iz prirode ugrožava se prirodna biološka raznovrsnost

o Visoke cijene inputa ograničava njihovo

korištenje od strane malih proizvođača

o Unaprijediti i podržati uzgoj bilja naročito

onih vrsta koje su rijetke, ugrožene i zaštićene

o Podržati očuvanje tradicionalnih znanja i

prakse

Organizacije u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja

o Poslovno udruženje za proizvođače

ljekovitog i aromatičnog bilja na državnom nivou upućeno je na Vanjskotrgovinsku komoru, interes malih i srednjih preduzeća da postanu

članovi je veoma mali (ne vide značaj jedne takve organizacije)

o Postojanje velikog broja udruženja na

svim nivoima koja nemaju značajan utjecaj na prosperitet svojih članova

o Omogućiti studijska putovanja/kontakte sa

regionalnim i inostranim udruženjima ljekovitog i aromatičnog bilja kako bi se osnažio rad udruženja tako da postanu

atraktivniji svojim članovima i da se stvore konkurentni predstavnici sektora na državnom, regionalnom i međunarodnom

nivou o Organizovati treninge i sačiniti razne

edukacijske materijale

o Podržati ih u prikupljanju i distribuiranju tržišnih informacije svojim članovima

21 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

▪ 22

AN

ALIZ

A S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Proizvodne organizacije Ministarstva/Institucije Fakulteti MO/NVO-E

ROING, Ljubuški

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede RS

Poljoprivredni

fakultet, Sarajevo

Organsko u BiH

Econ d.o.o., Sarajevo

Federalno Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva FBiH

Agromediteranski

fakultet , Mostar

Poslovno udruženje za

ljekovitoiI aromatično

bilje

Faveda, Sarajevo

Ured za veterinarstvo

Asocijacija organskih

proizvođača ljekovitog

bilja i jagodičastog voća

Halilović d.o.o., Vogošća

Stručna služba Banja Luka

Organska kontrola OK

Ljekobilje, Trebinje

Vanjskotrgovinska komora BiH

Promocult

Mushroom, Čelinac

SIPPO

Neven, Rudo

Prirodno bilje, Banja Luka

Plantago, Laktaši

Natura Afgan, Sarajevo

Heljda eko, Sarajevo

Flores, G. Vakuf - Uskoplje

ZZ Radobolja, Mostar

23 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

▪ PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) ▪

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562

FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521

FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532

FARMA Mostar Buna bb

www.bosniafarma.ba