VODIZAUZGOJLJEKOVITOGIAROMATINOGBILJA

FINANSIRAEVROPSKAUNIJA

2| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

VodizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegoviniAutor:ViktorBjeliIzdava:UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudijewww.gea.baZaizdavaa:VladislavJakovljeviRecenzent:mrDraganaPeanacLikovnografikaobrada:UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudijetampa:Zatampariju:Tira:500primjeraka

UBanjojLuci,februar2012.godine

3| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

SadrajUvod..............................................................................................................................................................4MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini...................................................6Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja....................................9Meunarodniprojektipodrke...............................................................................................................11

OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH....................................................................11Lincura,sranik(Gentianalutea)............................................................................................................12Bijelisljez(Althaeaofficinalis).................................................................................................................14Neven(Calandulaoficinalis)....................................................................................................................16Kamilica(ChamomillaMatricariarecurtita)..........................................................................................18Matinjak,melisa,pelinjaljubica(Melissaofficinalis)..........................................................................20Metvica,nana(Menthapiperita)............................................................................................................22Bosiljak(Ocimumbasilicum)...................................................................................................................25Odoljen,valerijana,macinatrava(Valerianaofficinalis)........................................................................27Kantarion,gospinatrava(Hypericumperforatum)................................................................................29Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)......................................................................................................32

Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/iliaromatinogbiljauBiH...............................................................................................................................35Koritenaliteraturaiizvori..........................................................................................................................42

4| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Uvod

Ve hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Steeno iskustvo u pripremi ikoritenjuljekovitogiaromatinogbiljauiniloihjenezaobilaznimelementomutradicionalnojmedicinigotovosvihnarodaicivilizacija.JodavnojeHipokrat,svojomslavnomizrekomNekatvojahranabudetvojlijek,atvojlijeknekabudetvojahrana,nastojaoukazatinavanuuloguhrane, a tako ibilja, za jaanjeotpornostiorganizma te lijeenjebolesti ipovreda.Na traguHipokratovoguenja,primjenuodreenihsupstanciizbiljakaulijeenjujodetaljnijeistraujunauniciiljekaripoputGalena,MaimonoidesaiParacelsusa.Umeuvremenu,dobardioonogato se prenosilo kroz narodna vjerovanja nauna istraivanja su dokazala i potvrdila, asavremenamedicinaprihvatila.Tako,Svjetskazdravstvenaorganizacijadanasu ljekovitobiljeubrajaonebiljnevrsteiji jedandio iliviedijelovasadrebiolokiaktivnutvarkojasemoeiskoristiti u terapijske svrhe ili za hemijsko farmaceutske sinteze, dok u aromatino biljespadaju one vrste to sadre jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje seiskoritavaju za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka i aroma za ivenenamirnice.Upotreba ljekovitog iaromatinogbilja jeviestruka,odprehrane,kozmetike,njege tijeladokoritenjazavjerskerituale irituale iscjeljivanjakojisukarakteristinizamnogekulture. Ipak,jednu od svojih najvanijih primjena ljekovito i aromatino bilje pronalazi u farmaceutskojindustriji,to,uporedosanjenimrazvojem,konstantnopoveavaiintereszapojedinimbiljnimvrstama. To je dovelo do toga da se posljednjih nekoliko godina koritenje ljekovitog iaromatinog bilja znaajno povealo, posebno u zapadnoevropskim ali i u azijskimmnogoljudnimzemljamakaotosu Indija iKina.ProcjenegovoredaseuEvropikomercijalnotrgujesabarem2.000vrsta ljekovitog iaromatinogbilja,odega jeod1.200do1.300njih iporijeklom iz Evrope. Poveanje potranje za ljekovitim i aromatinimbiljem je istovremenopovealopritisaknaprirodneresurse.PrematvrdnjamaEvropskestrategijezakonzervacijubilja(EuropeanPlantConservationStrategyEPCS,20022007),90%vrsta ljekovitog iaromatinogbilja porijeklom iz Evrope jo uvijek se prikuplja direktno iz prirode. S druge strane, premaMeunarodnom standardu za odrivo sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja (ISSCMAP),glavneprijetnjezapopulacijeljekovitogiaromatinogbiljasuprekomjernaetva(sakupljanje)igubitakstanita,ukljuujuiikonverzijezemljitaupoljoprivredneidrugesvrhe.Upravotojeirazlogzbogkojegse,kaojednaodmjerazatitebiodiverziteta,sveviepromovieorganizovani(plantani)uzgojljekovitogiaromatinogbiljaumjestosakupljanjaizprirodekaojedinogizvoraza snabdijevanje konstantno rastueg trita. Time se nastoji smanjiti pritisak na prirodneresurse ipojedinebiljnevrstetedatidoprinosouvanjubiodiverzitetatoje istovremeno icilj

5| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

projekta pod nazivom Poveavanje zapoljavanja i ouvanje biodiverziteta kroz otvaranjeekolokiprihvatljivihradnihmjestauokvirukojegjeovapublikacijainastala.Kadajelokalnookruenjeupitanju,naosnovurijetkihpostojeihinventara,evidentnojedajebogatstvo biodiverziteta BiH izuzetno veliko i da, u poreenju sa bogatstvom vrstaodgovarajuihgrupauokviruBalkanskogpoluostrvailiEvrope,predstavljanesamonacionalnobogatstvo,veiizuzetanrazvojnipotencijalkojisemoeitrebakoristitinaodriviodgovorannain.Od preko 700 razliitih vrsta ljekovitog i aromatinog bilja koliko ih je evidentirano uBosniiHercegovinieksploatiesenjihoko200(Gatari,.,1988).Meutim,ovajspisaksadriinekolikougroenihvrstaukojespadajuionekojesenajvieprodajuikupuju(Gentianalutealincura,Arnicamontanabranka,ArctostaphyllosuvaursiuvaiOrchisspp.kaun).Naalost,donosioci odluka obino imaju nisku svijest o vanosti trgovine i potronje ljekovitog bilja,odnosnooproblemimaneodrivosti itetnihuticajanaprirodnastanitadivljegbilja.Upostkonfliktnomitranzicijskomdrutvu,kaotojeBiHdanas,oiglednojedapitanjazatiteivotnesredine nisu prioritet meu ostalim goruim problemima. Pored toga, prema PlantlifeInternational, veliki dio trgovine medicinskim i aromatinim biljem na lokalnom imeunarodnomnivounijeevidentiran ili jeveomaslabodokumentovan,toukombinacijisaneadekvatniminstitucionalnimkapacitetimaimazarezultatdaseneradidovoljnonaouvanjubiodiverzitetaizatitipojedinihbiljnihvrsta.Uvaavajuinavedeno,kaoiinjenicudajeuBosniiHercegoviniuposljednjevrijemepoveaninteres za koritenjem ljekovitog i aromatinog bilja, ovaj vodi ima za cilj potencijalnozainteresovanimuzgajivaimaiulagaimadatiosnovneinformacijeobiljkamakojesenajeekoristeitraenatritu,predstavitinainekultivacijeonihvrstakojeimajuirokuprimjenualiionih koje su ugroene te promovisati njihov organizovani ili plantani uzgoj. Vodiem suobraene one vrste ljekovitog i aromatinog bilja za iji uzgoj postoje povoljni klimatski izemljiniusloviuBosni iHercegovini.Mada je zanekebiljkemediteranskogkra,kao to suruzmarin,kadulja,lavandaisl.,ranijebilopokuajadaseuslinimsredinamauzgajaju,pokazalose da im specifini klimatski uslovi (duge i hladne zime) ne odgovaraju te se zbog toga odnjihovogopisa iobradeuovomvodiuodustalo, iakose itebiljkedanasmogusrestiunaojsredini,uglavnompoprivatnimvrtovima.Nakraju,vodidajepregled ikontaktenajznaajnijihorganizacija iprivrednihdrutavakojisebaveotkupom,uzgojem ipreradom ljekovitog iaromatinogbiljauBosni iHercegovini (BiH).

MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegoviniSektor ljekovitogbilja, gljiva i umskihplodovadoivljavapravuekspanziju.PremapodacimaVanjskotrgovinske komore BiH, samo u 2010. godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno3.406.573kg ljekovitogbilja iumskihpolodovauvrijednostiod26.277.602KM,to jeakza68% vie nego 2009. godine.1 Radi se o jednom od najbre rastuih trita gdje Bosna iHercegovinaimaitavnizkomparativnihprednostiuodnosunaokruenje.Prijesvegapovoljniklimatski i geografski uslovi, prirodni resursi te duga tradicija sakupljanja ljekovitog iaromatinog bilja predstavljaju osnovu za jo snaniji razvoj i novo zapoljavanje u ovomsektoru.Sakupljanjem ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini preteno se bavi lokalnostanovnitvo srednje i starije generacije,mahom iz ruralnihpodruja, ijiprihodiodprodajesakupljenogbiljauglavnompredstavljajuijediniizvorprihoda.Uzdajuiseusvojedugogodinjeiskustvoiintuiciju,sapovremeniminstrukcijamaodstranepotencijalnihotkupljivaa,sakupljaidivljeljekovitoiaromatinobiljepronalazeiberuuumama,naplaninamainanekultivisanimlivadama ipoljimauBiH.Procjenjujesedagodinjaberbabiljakanaovajnainvarira izmeu1.500 i9.000tonauzavisnostiodvremenskihuslova2.Steenoznanjeosakupljanju isuenjuljekovitog iaromatinogbiljakoje seprenosi sageneracijenageneracijukodmnogihodnjihrazvilo je istanan osjeaj zaoptimalniperiod sakupljanja,metode i selekcijubiljaka.Trebaimatinaumuda tradicionalno ipraktino iskustvosakupljaa jeste estoznaajnijenegoonokoje je bazirano na opisu i slikama koje esto nisu ispravne i dovode do greaka u izboru isakupljanjubiljaka izprirode (npr. lincuramoe lakoda se zamjeni saotrovnim emernikomVeratrumalbum,naroitokadabiljkajonijeucvijetu).Zbogtoga,sakupljenodivljeljekovitoiaromatino bilje iz BiH je generalno kvalitetno. Ipak, veina sakupljaa poznaje tek oko 10biljaka,upravozbogtogatonepostojiorganizovanaedukacijanitirazvijenasvijestoznaajuitehnikamasakupljanjaostalihbiljnihvrsta.Tovodidojoozbiljnijegproblemazboginjenicedanekiodnjihnevoderaunadaberutakodaouvajubiljke izabuduiperiod.Ovojenaroitoosjetljivopitanjepotosumnogebiljkeuopasnostidaizumruzbogprekomjernogilinestrunogbranja. Lincura je nekada bila esta biljka naih visokih planina. Meutim, zbog velikeljekovitosti njen korijen je izuzetno cijenjen i nemilosrdno iskopavan tokom posljednjih 501Izvor:www.komorabih.ba,Grupacijazaproizvodnjuljekovitogbilja,gljivaiostalihumskihplodova2Analizapreprekazakonkurentnostlancavrijednostipodsektoraljekovitogiaromatinogbilja,DelegacijaEvropskekomisije,projekatbroj2007/146271

7| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

godinaimejenjenapopulacijasmanjenanamalibroj.SadajenaplaninamaRepublikeSrpskeiFBiHsusreemotekponegdjeitopojedinanoirijetko.IakojezatienazakonomjoizSRBiH,onasejouvijekbereiunitava,anapojedinimlokacijamapostojiopasnostdabudepotpunoiskorijenjena.SmatrasedaseuBosni iHercegovinidanassakupljaoko160170vrsta,od egasenajvietrgujesa1520vrsta3

Vrsta Podruje(region)sakupljanja

Dijelovibiljkekojisekoriste

Juniperusspp.(smreka,kleka) CijelaBiH VoeSalviaofficinalis(kadulja,alfija) Hercegovina ZeljastidijelovibiljkeBetulapendula(obinabreza) CentralnaBosna LieHelichrysumarenarium(smilje) Hercegovina Cijeljabiljkasuena,svjeizeljasti

dijelovizaproizvodnjueterinihuljaRhamnusfrangula(pasjalijeska,pasjegroe,krkavina)

Hercegovina Korastabljike

Saturejamontana(vrijesak,gorskametvica)

Hercegovina Zeljastidijelovibiljke

Sambucusnigra(zova,bazga) Bosna CvijetVitexagnuscastus(konopljika,kaluerskibiber)

Hercegovina Cvijet,lieivoe(svjeezaproizvodnjuesencijalnihulja)

Tiliaargentea(lipa) IstonaBosna CvijetThymusserpyllum(majkinaduica,majinaduica)

CijelaBiH Cijelabiljka

Crataegusmonogyna(glog) Bosna VoeTeucriummontanum(ivatrava,dubac)

Hercegovina Zeljastidiobiljke

Plantagolanceolata(mukabokvica)

Hercegovina Lie

Achilleamillefolium(hajdukatrava,kunica)

Hercegovina Zeljastidijelovibiljke

Verbascumthapsus(divizma,divljitabak)

Hercegovina Cvijee

3Izvor:DraganaPeanac,istraivakirad

8| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Poredvrstanavedenihu tabeli,uvelikimkoliinama izprirode se sakupljaju iArctostaphylosuvaursi(medvjeegroe),Urticaspp.(kopriva,ara),Hypericumperforatum(kantarion),Rosacanina (ipak, ipurak, divlja rua), Gentiana lutea (lincura), Althaea officinalis (bijeli sljez),Taraxacum officinale (maslaak), Artemisia absinthium (pelin, vermet) i Aesculushippocastanum(divljikesten).Klekaialfijasetrenutno,usmislukoliina,najvieeksploatiuipretpostavkajedasueksploatisanekoliinemnogoveeodzvaninihpodataka,touzlincuruiovedvijevrstestavljausamvrhnezvanineugroenosti.Izgornjetabele,takoejevidljivogdjese koja vrsta odomaila, tj. gdje ju je najlake uzgajati bezmnogo intervencija. To svakako,smanjujeulaganja,adajeveiprinos ikvalitetbiljakojive imajednugarancijuzbogrelativnonezagaenogprostoraukojemuspijeva.Zemljite zauzgojpojedinihvrstamorabitiprilagoeno, tretirano,alinikakovieododrivihmetodakojisuupraksipokazalirezultateikojizadovoljavajuEUstandarde.Bitnojeprocijenitisvakubiljku koja seuzgaja,nai jojnajblieg partnerabiljku sa kojomnee imati konflikt ipustitiihdaserazvijajuuslinimuslovimakaouprirodi.Kadajeuzgojupitanju,procjenjujesedaseljekovitobiljeuBiHtrenutnouzgajananekih200300hektarapovrineadasebrojfirmikojesebave ljekovitimbiljem isekundarnimumskimproizvodima u BiH kree od 250 do 300. Uglavnom se radi o porodinim firmama kojezapoljavajumanjibrojradnikaikojeimajuvlastitesakupljae.Mogunostiuzgoja,sakupljanjaiprerade ljekovitogbilja iumskihplodovasumnogovee iohrabrujeinjenicadajeuporastubrojkompanijakojesebaveuzgojemljekovitogiaromatinogbiljanasvojimvlastitimfarmamailiusaradnjisakooperantima. Iakonemajukarakteristikekaodivljebiljke,mnogevrstesesvevie kultivirajuu srazmjerno velikim koliinama,unastojanjuda se zadovolji rastua tranja.Kultivisani uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja u veem obimu podstiu i vode preraivai iudruenja,kao inekolicina individualnihuzgajivaa.Procjene ikalkulacije raenenaprimjeruorganizovanoguzgojaljekovitogiaromatinogbiljanaparcelamado5hektaragovoreuprilogtezida se radiomnogo isplativijojpoljoprivrednojdjelatnosti zamale farmereuodnosunatradicionalnupoljoprivrednuproizvodnju.Drugimrijeima,smatraseda jednaporodicamoepreivjetina komadu zemlje te veliinebavei se iskljuivouzgojem ljekovitog iaromatinogbilja.PreradaljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovinijeposebnopitanje.Veinomseradiopoetnimijednostavnimfazamapreradekaotojesuenje,rezanjeipakovanjesuenogbiljakojesepotom izvozi. Tekmanjibrojpreraivaa imaorganizovanevie fazepreradekaotopakovanjeajeva,proizvodnjaesencijalnihieterinihuljaitinktura.Naalost,primjerinajviihfazapreradekaotosuproizvodnjagotovihmedicinskih ifarmaceutskihproizvoda ipreparata

9| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

te dodataka hrani su sporadini. Zvui apsurdno ali jedan od problema sa kojim se domaipreraivai susreu je i nedostatak domae sirovine obzirom da se dobar dio sakupljenogljekovitog iaromatinogbilja izvozikaosirovinaapotomponovovraauBosnu iHercegovinukao finalniproizvodalipomnogoveoj cijeni.Zbog toga je finalizacijaproizvoda ipromocijaizvozapravacukojem jeneophodnorazvijatisektor ljekovitogaaromatinogbiljaapostupakorganske certifikacije izuzetno je vaan korak na tom putu. U ovom trenutku organskuceritifikacijujeosiguralooko20firmiizBiHanekolikoceritifikacijskihsistemajeaktivnouBiH,meu njima IMO (Institut trine ekologije), KRAV (vedski standard prihvaen u EU), AIAB(Italijanska ceritifikacijska organizacija za organsku poljoprivredu) i drugi. Treba znati dadomaefirmekojesuosiguraleceritifikatemorajupotovati islijeditipravilazakontrolisano iodrivosakupljanjedivljegbiljateuskladustimmorajudokumentovatisveaktivnostiimetodevezane za sakupljanje divljeg bilja obzirom da ceritifikacijske kue angauju inspektore kojikontroliu radovih firmi.Naovajnain znatno se smanjujemogunostmijeanjauzgojenog idivljegbilja sakupljenog izprirode a time inekontrolisanobranjepojedinihugroenihbiljnihvrsta.

Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja

NanivouBiHnepostojirelevantnozakonodavstvokojesebaviiskljuivopitanjimaljekovitogiaromatinogbilja,a takoeni rijetke iendeminebiljkenisuposebnozatieneniti jenjihovstatus kvalitetno definisan trenutnim zakonskim propisima.Neke od ljekovitih i aromatinihbiljaka subile zatienepo zakonima izdobaSocijalistike republikeBosne iHercegovine,alinjihovstatusnijenaknadnopotvrivannitijeraenastudijaprocjenestanjaovihbiljakanakonratauBiH.RepublikaSrpskaURepubliciSrpskoj(RS)pitanjaljekovitogiaromatinogbiljasuunadlenostidvaministarstva,itoMinistarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede iMinistarstva prostornog ureenja,graevinarstvaiekologije.ZakonopoljoprivrediRS (SlubeniglasnikRepublikeSrpske,broj70/06) iZakonoorganskojproizvodnji hrane (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 75/04) predstavljaju osnovu, dokpravilnici blie reguliu specifina pitanja, pa tako i pitanje novanih podsticaja za uzgojljekovitogiaromatinogbilja.Pravilnikouslovimainainuostvarivanjanovanihpodsticajazarazvojpoljoprivrede i sela (SlubeniglasnikRepublike Srpskebroj25.od15.03.2011.godine)predviapodsticajnasredstvaza:

10| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

proizvodnju iprodajuaromatinog i ljekovitogbiljazaproizvoaekoji imajuzasijanonajmanje 0,3 ha povrine. Visina premije utvruje se u skladu sa Planom korienjasredstavaiiznosido15%odprosjenetrinecijenepojediniciproizvoda,amaksimalno10.000.00KMpokorisniku

regresiranje mineralnog ubriva za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja za 0,5 haminimalnopovrine,

organskubiljnuproizvodnjukojuostvarujuproizvoai(fizikaipravnalica)zacertifikovanuorganskuproizvodnjuicertifikovanuproizvodnjuuprelaznomperiodu(konverziji)zasnovanunavlastitimilizakupljenimpovrinama.Minimalnapovrinazakojusemoeostvariti premija za organsku biljnu proizvodnju je 0,5 hektara a visina podsticajnihsredstavazaovunamjenunemoebitiveaod250KM/haili30.000,00KM/korisnikuutekuojgodini.

Pravilnikomouslovima inainuostvarivanjanovanihpodsticajazarazvojpoljoprivrede iselanisupredvienaposebnasredstvazapreporuenenitizatienevrste.U sektoru umarstva ova pitanja su regulisana Pravilnikom o uslovima korienja ostalihumskihproizvodainainusakupljanjanjihovihnaknada.FederacijaBiHU FBiH za pitanja ljekovitog i aromatinog bilja nadleno je Federalno Ministarstvopoljoprivrede,vodoprivredeiumarstvaFBIH,tekantonalnaresornaministarstva.Zakonomonovanimpodrkamaupoljoprivredi i ruralnom razvoju (''SlubenenovineFBiH'',broj: 42/10) propisane sumjere novanih podrki u poljoprivredi i ruralnom razvoju,modelinovanihpodrki, izvori,odabirprioriteta,visina sredstava,korisnicinovanihpodrki inainrealizacije. Izmeu ostalog, ovim Zakonom je predviena podrka uzgoju ljekovitog iaromatinogbilja (kamilica,menta, lavanda, ruzmarin, smilje, lovor idr.),proizvodnji sadnogmaterijala, izvrenim kapitalnim ulaganjima, organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i drugom.Ljekovitobiljejejedanodprioritetaumodelupoticajaproizvodnjiitozaminimalnepovrineod1ha.NovanepodrkerealizujenaosnovuZakona,Programapodrki idrugihprovedbenihpropisazasvakipojedinimodelFederalnoministarstvopoljoprivrederealizirausaradnjisanadlenimkantonalnimministarstvima.

11| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

MeunarodniprojektipodrkeNeposredno nakon rata pokrenuto je nekoliko programa i projekata koji su imali za ciljpromociju i zatitu biodiverziteta u BiH. Radi se uglavnom o meunarodnim projektimapokrenutim u saradnji sa nadlenim institucijama u BiH kao odgovor na potrebe BiH u ovojoblasti. Jedanodznaajniji jeprojekatpokrenutpoetkom1999.godineodstranenjemakeagencijeGTZ u saradnji sa vicarskim SIPPOprogramom zapromocijuuvoza i Institutom zatrinu ekologiju (IMO; biocertifikacija). Ciljevi ovog projekta odnose se na promovisanjepromjene od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja ka odrivoj upotrebi biodiversifikacije, te stvaranje prihoda za populaciju u ruralnim podrujima koja je ukljucena ubranje i sakupljanje ljekovitog iaromatinogbilja.Uokviruprojektaorganizovani su sastanciotkupljivaa ipreprodavaa,kao isajmovikakobiseunaprijedile izvozneopcijemalih firmi izBiHkojeimajuogranienefinansijskemogunosti.GTZjetakoepodsticaogenerisanjeprihodaururalnimpodrujimakrozdiverzifikacijutradicionalnihsistemasakupljanjanedrvnihumskihproizvodakaododatnogizvoraprihoda.Porednavedenogprojektavanojepomenutiidrugiveomaznaajanprojekatkojijeutokupodnazivom FARMA.Amerika agencija zameunarodni razvoj (USAID) i vedskameunarodnarazvojna agencija (Sida) su partneri u etvorogodinjem projektu FARMA za razvojpoljoprivrednog ipreraivakog sektorauBiH,uukupnoj vrijednostiod13,6milionadolara.Svrha ovog projekta jeste razvoj odrive proizvodnje u skladu sa principima zatite ivotnesredine, dalje prerade i prodaje kako na domaem tako i inostranom tritu.U tom smisluFARMAprojekatpodravaproizvodne/partnerskeorganizacijedaotponusauzgojemrazliitogaromatinog i ljekovitogbilja,naroitoonogkojesesmatraugroenomvrstom,daunaprijedesvojuproizvodnjuiponuproizvoditiproizvodesaveomdodanomvrijednou.

OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH

Unarednompoglavljuobraenoje10vrstaljekovitogbiljazakojepostojepovoljniklimatskiizemljiniuslovi ikojesukarakteristinezaBiH.Trebanaglasitidavelikibroj tihbiljakaraste ikaosamoniklobiljepookolnimumama, livadama ipanjacima,ali ihnemadovoljnodabisemogle sakupljati i upotrebljavati u veim koliinama. Takve su bijeli sljez, kantarion,macinatrava i dr. Poseban tretman imaju one biljke koje ne uspijevaju samoniklo, a koje semoguuspjenouzgajatinaovompodneblju,upravozbogodrivostibrojajedinkiovihvrstauprirodi,odnosno zatite tih vrsta. U prvom redu to je bosiljak, nairoko koritena i puno traenaljekovitaizainskabiljka,zatimneven,pitomananailincura.

Koritenje: Lincura se ubraja u najstarijeljekovitebiljkeuistoriji.Njenkorijenvaizajedno od najboljih sredstava za eludac.Uzimanje po 2 g osuenog i izmljevenogkorijena jednom ili dva puta dnevno,odstranjuje probavne smetnje i pospjeujeapetit.estosekoristiuoblikuvinatakotose 3040g korijena stavi 14 dana u 1.5 lbijelog ili crnog vina. Tako spremljennapitak odlian je za eludac. Lincurapoboljava sastav krvi tako to poveavabrojcrvenih ibijelihkrvnihzrnaca.Otklanjamalokrvnost, srane i ivane slabosti idobro je sredstvo protiv groznice. Kodnedovoljnog stvaranja eluanog soka, kodslabog pranjenja eludca, kod kiselogpodrigivanja, garavice i hroninezaepljenosti,lincurajeodvelike

pomoi i doprinosi potpunom ozdravljenjusvihtihbolesnihstanja.

Karakteristike i stanite: Lincura jeplaninska biljka koja naraste i do 1.5m uvisinu.Imadebeo,dug,razgranjenimesnatkorijen, koji moe biti star i do 50 god.Listovi su plaviastozeleni, naspramporedanih na stabljici. Cvjetovi su uti,veliki,skupljeninavrhustabljike.Samoniklorastenavisokimplaninamanapanjacima ilivadama, od 1500 do 1800m nadmorskevisine.Moelakodasezamjenisaotrovnimemernikom (Veratrum album), naroitokadabiljkajonijeucvijetu.

Priprema zemljita: Moe da se uzgaja uonim podrujima gdje samoniklo raste ilisamo neznatno nie. To su planinske ibrdsko planinske livade iznad 1000 mnadmorske visine, sa dosta krenjaka idovoljno vlage, kakvih ima dosta napodruju BiH. Dobro podnosi gnojenje sapregorijelim stajskim ubrivom. Lincura jeviegodinjakultura,kojoj treba58godinada u korijenu razvije dovoljno hranjivihmaterijadaprocvjeta.Venakon4 godinemoeseuspijenovaditi,amoesesaekatida procvjeta pa da se onda vadi. Najboljiprinos ostvaruje gnojenjem prirodnimubrivom i kompostom u manjimkoliinama.Gajenje: Lincura se u prirodi razmnoavasjemenom i vegetativno preko pupova nakorijenu. Sadnju je najbolje vriti izproizvedenog rasada (hladna klijalita).

Lincura,sranik(Gentianalutea)

13| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Sjemeseposlijestavljaurasadnike,estosenavodnjava,akadasepojaviponik,klijancise uvaju od direktnog uticaja sunca(mreama, najlonima, plastikom i sl.). Udrugoj godini, tokom ranog proljea, biljkesevade izrasada isadenastalnomjestoujamice na razmak od 50x50 cm u dobropripremljeno zemljite. Njega usjeva sesastoji u zatiti od korova i prihranjivanjasvakogilisvakogdrugogproljea.Lincurajeizuzetno skupa i cijenjena nameunarodnomtrituiizvoznijeproizvod.

Berba: Vaenje se obavlja u petoj ili etojgodini vegetacije, kad korijen dostigneduinuod40do50cmikadajeteakpreko400g. Treba se paljivo kopati da se neoteti ilidadnoneostaneuzemlji.Kvalitetkorijena bolji je kod starijih biljaka.Nakon10 god. duina korijena je 80 100 cm, ateinaiiznad5kg.Vaenjeseobavljarunoilispecijalnimvadilicamanakonegaseistiodzemlje iopereuprotonojvodi,reesena rezance prenika 0.5 cm i sui usuarama ili prirodnim putem naprozranommjestuutankomsloju.Prinosi: Sa jednog hektara dobije se 30005000 kg sirovog korijena lincure. Za 1kgsuhogpotrebnoje5kgsirovogkorijenja.Cijenasirovogkorijenanadomaem tritukreeseod2,00do2,50KM/kg,dokcijenasuvogkorijenasekreeod10do12KM/kg.Pakovanje: Pakovanje se vri najee uvelikeimalevreeodpapira,odviestrukogdebljeg papira, kartonske kutije i slino.Ambalaa treba da sauva sastav odnepogodnih uticaja sredine, kao to suvlaga, kisik iz vazduha koji nepovoljnodjeluje u kombinaciji sa visokomtemperaturomisunevimzracima.

Lincurauprirodi

14| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje: Sljezov korijen se ne trebakuvati,veostavitiuhladnojvodi8sati(triajnekaikeuoljicuvode).Nakon togasenapitak procijedi i tek onda lagano ugrije.Naistinainspremaseinapitakodlistovaicvjetova. Ovako pripremljeni napicipovoljno djeluju kod kalja, hripavaca,bronhitisa, astme, poetne tuberkulozeplua tekodmnogihoboljenjamokranih iprobavnihorgana.Karakteristike i stanite: Bijeli sljez je dodva metra visoka biljka sa jakim irazgranatim, mesnatim korjenom, koji jespolja ut, a iznutra bijel. Listovi susivozeleni i trouglasti. Cvjetovi se nalaze upazusima gornjih listova i imaju bijelu ilibijeloruiastuboju.Rastesamonikloporedveih rijeka,poredputeva iponasipima tena vlanim livadama. Ima ga na podruju

BiH, ali nije est pa se preporuujeuzgajanje.Pripremazemljita:Bijelisljez jebiljkakojanajbolje uspijeva na rijenim nanosima.esto se preporuuje da se gaji naperiodinoplavljenimzemljitimaipoeljnoje da se podzemna voda nalazi u zonikorijena.Moedabude ipodvodom20do30danabezoteanja.Dobropodnosinisketemperatureitokomzimemoeizdratiido30C.Gajenje:Najboljegajesaditinazemljitimagdje se prethodnih godina uzgajala nekadruga kultura. Zajedno sa sljezom trebagajiti i druge kulture i redove pomjeratisvake godine tako da se na isto zemljitevratitekposlije45godina.Zemljiteseoreu jesen i to to ranije. Dubina oranja ne

Bijelisljez(Althaeaofficinalis)

Bijelisljezuprirodi

Bijelisljez(Althaeaofficinalis)

Bijelisljezuprirodi

15| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

smije bitimanja od 35 do 40 cm. Ako sesadnjaobavljauproljeepooranaparcelaseostavi da prezimi u otvorenim brazdama.Sadisedirektnomsjetvomsjemena i izvodiseunovembru ilipoetkomdecembra,daposijano sjeme ne moe isklijati prijesnijega. Ako se taj rok propusti, sjetva semoeobaviti ikrajem februara.Prijesjetvesjemesepomijeasalugomilipijeskomradiravnomjernog rasturanja. Najblii sljedeiredmorabitioko50cmudaljen.Sijesenadubinu od 1 do 2 cm. Za jedan hektarpotrebnoje6do8kgsjemena.Sjemesporoklija i za etiri sedmice nikne 5060 %posijanogsjemena.Prvookopavanjeiplijevljenje se vri kada niknu prvi redovi.Poeljnojeistovremenoiprihranitizasadsa100150kg/haazotnogubriva iprorijeditizasad tako to se, na primjer, ostave narastojanju od 20 do 30 cm. Drugookopavanje je34 sedmice kasnije kada subiljke ve 2030 cm visoke i tada se vriponovno prihranjivanje istom koliinomubrivakaoiprviput.Kasnijesljezjakobrzoraste,grana se i sam seboriprotiv korovapagavie inetrebaokopavatinitiplijeviti.Gajisejednuilidvijegodine.Berba: Beru se list, cvijet i korijen. List sebere dva do tri puta godinje, prije i zavrijeme cvjetanja i to samo jedro i zdravolie. Prve godine se vodi rauna da se nebere vie od jedne treine listova, kako sene bi ugrozio razvoj biljke. Druge godinemoe se brati i vie od polovine listova.Listovi se sueu tankom slojuuhladu inajakojpromaji.Od6kgsvjeeglistadobijese

1 kg suvih listova. Cvjetovi se beru prve idrugegodinegajenja isuenasuncu.Od6do7kgsvjeihdobijase1kgsuvih.Korijensevadiujesen,uoktobruilinovembru,iliuproljee u februaru. Vadi se prve i drugegodine gajenja. Tree godine slabo dobijanateini,aznatnogubinakvalitetu.Najboljinainvaenjajeizoravanjeplugomsakojegje skinuta pluna daska. Tako plugpotkopava korijenje, ali ga ne izbacuje ionda se lako izvue rukom. Sa korijenja seodstranjuju glave sa svim drvenastimdijelovima te slabe i oteene ile pa seondapereuhladnojvodi.Opranimaterijalse prenosi u upe, gdje se ostavi nekovrijeme da provene, a zatim se oljuti.Oljuten korjen sjee se uzduno na etiridijela isuiusuaramana temperaturi5060C.Moe se suiti iprirodnimputem,alise estoubuavi.Od4kg svjeegdobije se1kg suvog korijena. Osueni tapii sekasnijesijekuukockice.Prinosi: Sa jednog hektaramoe se dobiti12002000kg suvog korijena, 500600 kglista i oko 150 kg cvijetova. Cijena suvogcvijeta kree se oko 7 KM/kg, suvog listaoko 2 KM/kg, dok cijena suvog korijenadoseeido10KM/kg.Pakovanje:Najee se pakuje u vieslojnipapirilikartondabisauvaosvojstva,madajenajefikasnijeuvatisvojstavaustaklenimposudamakojesuhermetikizatvorene.Natajnain,rokupotrebeseproduava3do4puta.Akosepravisirupodbijelogsljeza,onsepakujeiskljuivoustakleneflaicekojeseuvajunatemperaturido25C.

Koritenje:Neven senajeeupotrebljavakao nevenova mast koja se lakopriprema.Svjeeubranicvjetovi,atakoe ilistovi dobro se ispre u vruojmasti/ulju,nakon ega se itav sadraj procijedi krozlanenukrpuidobroiscijediuposuduukojoje se uvati. Oblog od nevenove mastiizvanredno djeluje kod zloudnih gnojnihrana,kodirevausljedproirenihvena,kodotvorenihranaitd.Uoblikuajaseupotrebljavakodoboljenjaeluca i crijeva, kod ireva na elucu,proliva, upale debelog crijeva i krvavogmokrenja. Za pripremu aja uzmu se 12ajne kaike osuenih ili svjeih cvjetnihlatica, stave se u oljicu i zalije vrelomvodom.Takoseostavidastoji510minuta,onda se procijedi i uzima nezaslaen, 23oljicednevno.

Karakteristike i stanite: Neven jejednogodinja biljka, visoka do 60 cm.Cijelom duinom je pokrivena bjeliastimdlakama. Cvjetna glavica je velika,narandastoute boje. Kod nas uspijevasamo kao kultivisana biljka po batama.Samoniklo raste u zemljama okoSredozemnogmora.Priprema zemljita: Neven uspijeva urazliitim klimatskim uslovima.Ne podnositekaivlanazemljita,anaostalimprilinodobro uspijeva. Zahtijeva visoketemperature tokom vegetacije i punosunanihsati.Dobropodnosisuu.Gajenje: Uzgaja se uz promjenu mjestazasada,ana istupovrinumoedoiza45godina.Dobroga jesaditinamjestimagdjesuseprijekultivisaligraak,pasulj,djetelinaisl.Vrlojepogodankaopredusjevzadrugekulture,naroitoonekoje se sadeu jesen.Dobro podnosi ubrenje. Proizvodi sedirektnom sjetvom iz sjemena. Sije se uredove, na dubini oko 3 cm, sijaicama iliruno poput bijelog sljeza, a zatim trebablago utabati zemlju. Razmak izmeuredovamorabiti4060cm.Trebagasijatiuvrijeme prvih proljetnih radova tj. krajemmarta i poetkom aprila. Za sjetvu najednom hektaru potrebno je 68 kgsjemena. U naim klimatskim uslovimasjeme nie za 1015 dana, zavisno odtemperature zemljita. Okopavanje se vriredovno, zajedno sa prihranjivanjem, kakobi se sprijeila pojava korova i zemljiteodralo u rastresitom stanju. Zaprihranjivanje je potrebno 100200kg/ha

Neven(Calandulaoficinalis)

17| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

azotnog ubriva. Prvo prihranjivanje seobavljakadabiljkerazviju23stalna lista,adrugo1520danakasnije.Navodnjavanjeseprimjenjujesamousluajevimadugotrajneijake sue.Utvreno je da navodnjavanjemkrajem jula i poetkom avgusta nevenproduavasezonucvijetanja.Berba: Berbu nevena treba poeti kadabiljke imaju dovoljno otvorenih cvjetovatako to se beru samo cvjetovi do aice,

bezdrke.Cvjetanjepoinjejoutokujuna,a sa berbom ce poinje krajem juna. Sobziromdanevencvjetaneprekidno,berbaseobavlja45puta,odnosnou intervalimasvakih1015dana.Cvjetovinevenasemogusuitiprirodnoiliusuarama.Prirodnosuenjesemoraobavitiusasvimtankomslojuuhladunapropuhu.Ukoliko se nau 23 cvjeta jedan prekodrugog,moe lako doi do kvarenja. Zatosuenje treba obaviti to bre. Suenje utermikim uslovima se obavlja natemperaturi od 50C. Za jedan kg suvihpotrebnoje56kgsvjeihcvjetova.Prinos: Sa jednog hektara moe se dobiti1000 2000 kg suvih cvjetova. Cijena suvihcvjetova na tritu je oko 7KM/kg dok jesvjeihoko2KM/kgPakovanje: aj od nevena se najeepakuje u vieslojnu papirnu ampalau, amoesepakovati iuplatnenevreice.Ulje,odnosno mast od nevena, se pakuje ustaklenuambalau irokupotrebejeoko12mjeseciakoseuvanatamnommjestuinasobnojtemperaturi.

Nevenuprirodi

18| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje:Kamilica vai za jednuodnaihnajljekovitijih biljaka i upotrebljava se kodgotovo svih oboljenja. Djeluje jako dobroprotivsvihupala,naroitonakoi isluznici.Preporuuju se obloge kod svih rana sapojavom upale, kod opeklina, potkonihireva, gnojenja ispod nokta te kod upalemreniceokaiupaleuha.Kodupaledrijelaili sluznice preporuuje se ispiranje ajemod kamilice, dok gutljaj istog aja, koji sedri neko vrijeme u ustima, pomae kodjake zubobolje. Kamilica je jedno odnajboljih sredstava pri otklanjanju jakihgreva sa gubitkom svijesti od kojih pateene u drugom stanju, porodilje i maladjeca.Tasvojstvajeineupotrebljivomkodsvih pojava nervoze, nesanice ipremorenosti. Nezaobilazna je kod svih

oboljenjaelucaicrijevatebolestibubrega,jetreiui.Karakteristike i stanite: Kamilica jejednogodinja biljka sa razgranatomstabljikom do 50 cm visine. Listovi su jakouski i gusto obrastaju stabljiku. Listovi susmjeteni na vrhu stabljike i vrhovimagrana, slini su cvjetovima tratinice.Rasteuzputeveijarkeublizininaseljaikaokorovpo itaricama. Zastupljena je u nizinskom,brdskom i pretplaninskom podruju, auspijeva naroito na ilovastom humoznomtlukojejesiromanokrenjakom.Priprema zemljita:Kamilicanije zahtjevnaprema zemljitu, moe da se gaji i naplodnim i na ekstremno neplodnimzemljitima.Gajenje: Kao jako skromna u pogleduzemljitamoe da se gaji na istom zasaduviegodina,toimaprednostiakoseznadajesjetvapojedinihgodinanesigurna,paakose pusti da se zasad zalivadi dobije sesvakegodinesigurnakultura.Dovoljnojedase poslije svake berbe preostali cvjetoviostave da dozru. Poslije zrenja cvati se neberu, nego se parcela jednom ili dva putaprotrlja tekom drljaom. Drljaa omlatipreostalo sjeme, rasturi ga po njivi ipomijeasazemljom.Kadajeovouraeno,akoumeuvremenunijebilokie,parcelutreba jednom ilidvaputanavodnjavati.Tosve treba uraditi tokom ljeta, a najkasnijedo kraja septembra. Do jeseni, na istompolju,nii enovakamilica,kojauproljee

Kamilica(ChamomillaMatricariarecurtita)

19| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

naredne godine redovno donosi cvat.Dubinaoranjajeoko25cm.Naplodnimidubljimzemljitimanetrebajeubriti, dok se na siromanim ubri sa300kg/ha mineralnim ubrivom. Kamilicamoedasesijeujeseniuproljee.Jesenjasjetvajepouzdanijaivrisekrajemavgustai tokom septembra. Nedostatakmoe bitiako je septembar izrazito suan i tadaparcelu treba ee zalivati. Ako sjemedobijedovoljnovlage,poinjeklijatiza810dana.Mladebiljkedo zimeojaaju i takveprezime. im snijeg otopi, kamilicaintenzivnopoinjedaraste.Obinosesijeuredove tako to se sjeme ostavlja napovrini, jer je sitno i klija iskljuivo nasvjetlu.Rastojanje izmeu redova trebadaiznosi 2030 cm. Sije se pomijeano sapijeskom ili kukuruznom prekrupom i valja

selakimvaljkom,dabisesjemepriljubilozazemljite. Koliina sjemena potrebna zasjetvu na jednom hektaru je 12 kg. Sobziromdakamilicazaberbupristierano,dok korovi jo nisu krenuli (od poetka dokraja maja), eventualno pljevljenje zasadasredinomaprilabilabicjelokupnanjegatose tieborbeprotiv korova.Poeljno jedase u rano proljee prihrani niskom dozomazotnogubriva(oko100kg/ha).Berba:Berusecvjetneglaviceu fazipunogcvjetanja i to specijalnim eljevima.Potokamilica ne cvjeta istovremeno etva seproduavanaduiperiod.Najbolje jedaseberu cvjetovi u stadiju kada se potpunootvori,odzorepadokdanneotopli.Obranicvjetovi se sue prirodnim putem ili usuarama. Ako se sue po tavanima,rasprostiru se u to tanjem sloju i neprevru,daseglavicenebiizdrobile.Takvosuenjetraje710dana.Usuaramasesuinatemperaturiod40do45Cisuenjetrajemnogo krae. Odnos svjeeg i suenogcvijetaje5:1do7:1.Prinos:Prinoskamilicenanaimprostorimaobino je oko 500800 kg/ha. Cijena suvihcvjetovadostieido10KM/kg.Pakovanje:Dobro osuena kamilicapakujeseulimenekutijeilidrvenesandukekojisusa unutranje strane obloeni papirom.Ovako upakovana uva se na suvom,hladnomipromajnommjestu.

Kamilicauprirodi

Koritenje: aj od matinjaka se ne kuvanegosesuvilistovizasipajuvrelomvodomito jedna ajna kaika na jednu oljicu.Preporuuje se kod histerije,menstrualnihsmetnji igreva,naroitoako sepojavljujusa menstruacijom. Matinjak pomae kodnadutosti, greva u crijevima, proliva ieluanih tegoba, nesanice, povraanja nanervnojbazitekodsvihdepresivnihstanjaionih pojava iji su uzroci nervna slabost,rastrojenost ili premorenost. Cijenjeno jesredstvo u lijeenju migrene, zubobolje,glavobolje i osjeaja vrtoglavice kodtrudnica. U starim knjgama o ljekovitombilju zapisano je da od svih stvari kojeproistiu iz zemlje, matinjak je najboljabiljka za srce. esto se svje koristi i kaozain u umacima i poslasticama, upravo

zbog svoje intenzivne arome. U naimkrajevima veoma je omiljena kod pelara,jersepeleprirojenjulakeprivlaekonici,bilo bacanjem struaka matinjaka pokonici, bilo tako to se unutranjostpelinjakapere ajemodmatinjaka. Zbogtogaje,unekimkrajevimanaezemlje,ovabiljka poznata u narodu pod nazivompelinjaljubica.Karakteristike i stanite: Matinjak imarazgranatuietverouglastustabljiku,visokudo 70 cm. Listovi su naspramni, naliklistovimamrtve koprive, sa jakimmirisomna limun, naroito kada se malo protrlja.Cvjetovi su sitni,bijeli ili ukasti.Rasteuznaselja, ivice i ograde, meu grmljem idrugdje.nalaziseuvrtovimagdjeseuzgajakao kulturna biljka, ili kao samonikla,nedaleko od naselja, uz ograde, ivice aesto i pored puteva na zagaenimmjestima. Matinjak je jedna od rijetkihbiljaka koja je istovremeno ljekovita,mirisna, ukrasna, zainska, aromatina,medonosnaiindustrijska.Priprema zemljita: Matinjak se moeuzgajati svuda ispod 1000 m nadmorskevisinenazemljitimakojanisupunoteka ivlana.Zbog sklonostida lakoobolijevaodnekihbolestilistapreporuujusepozicijesadobrom cirkulacijom vazduha. Cvjeta odjuna do septembra, a razmnoava sesjemenom, ali se bolji uspijeh postiedijeljenjem busenova i rasaivanjem.Veomalakosegaji.

Matinjak,melisa,pelinjaljubica(Melissaofficinalis)

21| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Gajenje: Na istom zemljitu gaji se 56godina,obinonazemljitimanakojimaseranije gajio krompir ili neka druga kulturakojajeubrenastajnjakom(nikakokukuruz,zbog herbicida). Nema nekih posebnihzahtjeva prema nainu oranja, osim dazemljite mora biti dobro usitnjeno kaopreventiva protiv ukorjenjenih korova. Sijeseuhladnim lijehama70 90dana,poslijeega se rasauje na parcelu za gajenje. Ulijehesesijeu1520cmrazmaknuteredovepaseposijanosjemepokrije12cmdebelimslojem sitne zemlje pomijeane sa dobropregorijelim stajnjakom. Za sjetvu jednogkvadratnog metra potrebno je 12 gramasjemena.Sjemenieza1529dana,azatovrijeme lijehe semoraju redovno zalijevati.Kadabiljkeporastu1012 cmu visinu, vriserasaivanje.Naparcelizauzgojrasaujeseujeseniliranoproljee,na50cmizmeuredova i30cm izmeubiljaka.Okopavase

23 puta godinje. Prvo okopavanje seobavlja im se pojave neto jai korovi, adrugo1520dananakontoga.Posljednjiputse okopava pred samu berbu, kako bidobijena biljka bila bez korovskih biljaka.Zasad se prihranjuje u dva navrata,neposrednoprijeprvogokopavanjasa150200 kg/ha stajnjaka te nakon prve etveduploveomkoliinom.Berba: Matinjak se kosi dva puta tokomgodine,apridobrojprihrani i vie.Kosi seprijenegotobiljkaprocvjeta,po lijepom isuvom vremenu na 510 cm iznad zemlje.Sui se u termikim suarama natemperaturi 35 do 40C. List dobrogkvaliteta treba da sauva prirodnu zelenubojuteprijatanmirisnalimun,kojijeosnovdobrog kvaliteta ljekovitosti. List ne smijedasesitninitidaimakorovskeprimjese.Prinos:Prinossuvog listasa jednoghektarazavisiodpunofaktoraiuslovapodkojimsegaji.Uprvojgodiniprinossekree600800kg/ha, dok se narednih godina poveava iiznos20003000kg suvog listapohektaru.Svese eena tritu traicijelinadzemnidio biljke (herba), pri emu je prinos prvegodine10002000kg/ha,anarednihgodina30006000kg/ha.Cijenasuvoglistasekreeoko3KM/kg.Pakovanje:Matinjaksepakujeulimeneilidrvene kutije obloene papirom. esto sepakuje u vakumske plastine ili papirnevreice kako se ne bi izgubila aroma. Ustaklenimposudama zadravaaromudue.

Matinjakuprirodi

Koritenje: Pored kamilice, metvica jenajpoznatijainajpopularnijaljekovitabiljka.Paprenametvicadjelujenasmirenjebolova,uklanjanje menstrualnih greva i nervoze.Na osnovu tradicionalne upotrebedoputenajekaolijekkodprobavnihtegobakaotosudispepsija,nadutost,gastritis,tekod prehlade i kalja. U tradicionalnojfitoterapiji koristi se jo i kod problema sjetrom i ui.Koristi seu vidu aja i tonepretjerano esto, jer moe prouzrokovatinepovoljnuinakna srce.Premaevropskojregulativi, slubeno su ljekoviti listovimetvice i eterino ulje dobivenodestilacijom zeleni metvice. List sadrijedan do tri posto eterinog ulja. No,eterino ulje nije glavni ljekoviti sastojak

lista,sobziromnatodasesamovrlomalekoliine eterinog ulja otope u vodenimpripravcima lista metvice, nego su toflavonoidi,fenolskekiselineitriterpeni.Metvica seupotrebljava zaupotpunjavanjearome razliitih jela. Izvrsno se slae spovrem poput paradajza, krastavaca,graka, mrkve i mladog krompira, voempoputnarande,limuna,ananasaidinjekaoi s janjetinom, jogurtom i okoladom. Odzaina dobro se slae s perinom,korijanderom,bijelimlukomibosiljkom.Metvicaljekovitodjelujeinazdravljedinogsustava jermentoldjelujeprotiv simptomaprehlade i suhog kalja. Metvica moepovoljnodjelovatinaozdravljenjeodastme,neutralizovati slobodne radikale, blokiratiproizvodnju tvari koje podstiu upale, apodstie stvaranje tvari koje olakavajudisanje i moe ublaiti simptome alergija.Trljanjemuljametviceusljepoonicemoesesmiritiglavobolja,aprimijenjenonakoiublaava reakcije koe na brljan. Uljemetvice ima antiseptina svojstva pa sestoga preporuuje i za odravanje zdravljazubi,nadaljeuklanjalozadah,pomaekodzdravljadesniikodzubobolje.Karakteristike i stanite: Paprenametvicaje razgranata biljka, visoka do 80 cm, kojarastenavlanimstanitima.Stabljikailistovisupomalocrvenkasti.Cvjetovisuduguljasti,smjeteni na vrhu stabljike, sastavljene odsitnih roskasto ljubiastih cvjetia.Paprenametvica je ljekovita biljka nastalaukrtanjem vrsta Mentha aquatica i M.spicata.,akodnassesreesamokaogajena

Metvica,nana(Menthapiperita)

23| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

po vrtovima i batama. Uzgaja se naplantaama, a voli bogata humusna tla sadosta vlage, polusjenovitog poloaja, saglavomuhladuinogamauvlazi.Izrazitojeinvazivnaibezpardona,salakoomihitroosvajaprostorokosebe.Kodnasuprirodi raste velikibroj razliitihvrstametvica iuglavnomsesvekoristekaoljekovito bilje. Dugolisna nana Menthalogifolia i vodena nana Mentha aquaticajako su este u naim krajevima, ali seuglavnom ne otkupljuju i nisu posebnocijenjene. Rastu esto u velikom broju uztokoverijeka.Priprema zemljita: Iako vodi porijeklo izvlanijih klimata, paprena metvica dobropodnosi i nae uslove, uz napomenu daniske temperatureudoba vegetacije slabopodnosi.Mladebiljkemnogoboljepodnose

mrazeve od starijih biljaka pa zasadi boljepodnosekasneproljenenegorane jesenjemrazeve. Moe da uspijeva i na veojnadmorskojvisini,ali jenebi trebalogajitiiznad 800 m nadmorske visine. Najboljeuspijevanarijenimnanosima izemljitimabogatim pijeskom a esto se sadi u veimsaksijamakaozainskoiaromatinobilje.Gajenje:Paprenametvica seobaveznogajiuplodoreduinaistomzemljitumoeostatinajvie do 3 godine. Obraivanje imanaroitu vanost, jer metvica ima njenepodzemne dijelove biljke za koje jepotrebno stvoriti rastresit povrinski sloj.Pore toga trebaobezbjediti tovee zalihevlage i to potpunije unitenje korova.Dubinaoranjanetrebabitimanjaod30cm.Sadisepomoupodzemnihdijelova(vrijea,stolona)4,koji seprvegodinenabavljaju,anarednih godina se proizvode. Za zasad seplanirajunajbujnijibuseni,koji imajudostalia i koji nisu napadnuti rom tokomvegetacije.Sakupljenestolonesatihbusenase razmnoavanaposebnojparceli imoguda daju masu stolona za zasad trostrukoveepovrine.Sobziromdaserazvijajunanekoliko centimetara ispod povrine i nasamoj povrini, sakupljanje stolona obavljase runo. Najbolje ih je vaditi pred samusadnju ine treba ih izlagati suncu i vjetru,jertodovodidosuenja.

4vrijea,stolon(lat.stolonis)vodoravnadijelompodzemna,adijelomnadzemnapuzajuastabljikaizduenihlanakairedukovanihlistovaijajefunkcijavegetativnorazmnoavanje.

Metvicauprirodi

24| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Sadnjaseobavljau jesen,udrugojpolovinioktobra ili u novembru i to u dovoljnovlano zemljite (nikako suvo). Sadi se ubrazdama dubokim oko 10 cm i to odmahpri okopavanju, da bi se sauvalo to vievlage. Stoloni se polau uzduno po dnubrazde i touneprekidnomnizu ibrazdaseodmah zakopava. Razmak izmeu brazdatreba biti 6070 cm. Za jedan hektarpotrebnojeoko1500kgstolona.Okopavanjeiplijevljenjesuobaveznemjereborbe protiv korova i sprovode se popotrebi. Prihranjivanje se vri azotnimubrivom, 23 puta u toku vegetacije 100200 kg/ha. Obavezno je navodnjavanje,naroitozavrijemesunihmjeseci.

Berba: etva metvice se obavlja kada seotvorecvjetoviudonjojpolovinicvati.Utojfazi listovi sadre najvie eterinih ulja, ausjev daje najveu masu. etva se vrikosaicamailirunomkosomnavisini5cmodzemljepo lijepom isunanomvremenu.Takopokoena,metvica seostavlja3do5sati da svene, poslije ega se odnosi nasuenje.Suenjeseodvijaprirodnimputemili u suarama da se zadri karakteristianmiris i prirodna boja nane. Za jedankilogram suvog lista potrebno je oko 5 kgsirovog.Prinosi:Paprenametvicadaje15002000kg/ha suvih listova ili 3000 5000 suvihnadzemnihdijelovastabljike(herba).Cijenasuvog lista sekreeoko3KM/kga svjeegoko1,5KM/kg.

Pakovanje:Svjei listovimetvicepaljivosezamotajuuvlaankuhinjskipapir istaveseulaganozatvorenuplastinuvreicu.uvajuseu friiderugdje semoe uvatinekolikodana,amoeidueakosecijeliilinarezanilistii zalede u posudicama za led. Suenametvica se pakuje i uva u vrstozatvorenim staklenim posudama nahladnom, tamnom isuhommjestuod912mjeseci.

Koritenje: Listovi bosiljka su dobrosredstvo protiv nadimanja i za jaanjeeluca.Uzimaseuviduuvarka (takotoselistovi preliju kljualom vodom) kod upaleeluca, upale crijeva i kod trovanja u tomdijelu ljudskog organizma. Pomae kodastme,kalja ipoetnihstanjatuberkuloze.Najee se koristi u obliku ajeva.Sjemenke bosiljka se uspjeno koriste kodmnogihbolestimokranihkanala,kao ikodupale bubrega, mokranog mjehura tebolnog mokrenja. Bosiljak je omiljenakulinarska miroija. Svjei sitno narezanilistovi jako su dobri kod spremanja supa iorbitekodjelaodmesairibe.

Karakteristike i stanite: Bosiljak jejednogodinja biljka, grmasto razgranata,visine 4060 cm. Listovi su na dugimdrkama.Cvjetovisuviebojni,odbijeledopurpurne i razvijaju se u velikom broju ugornjemdijelustabljike.Biljkajeporijeklomiz zemalja oko Sredozemnog mora, a usrednju Evropu jedoneenaudvanaestomvijeku. Sve se ee gaji i sve vie uvodi uproizvodnju.Uslovi uzgoja: Bosiljak je biljka umjerenotople klime. Potrebne su mu visoketemperature i velika vlanost za vrijemenicanja. Kiovita i hladna klima mu neodgovara. Za gajenje su pogodna samozemljita koja se brzo zagrijavaju, imajudobar vodni kapacitet i koja suplodna. Tosuuglavnomernozemi,gajnjaeialuvijalnazemljita.Napjeskovitomzemljitumoesegajiti samo ako se obezbijedi redovnozalivanje i ubrenjemineralnim ubrivima,ali treba imati na umu da je bosiljakosetljivijinaherbicideodmajorana.Gajenje: Gaji se poslije uobiajenihubrenih kultura,uplodoredima,na istomzemljituteknakon23godine.Zemljiteseobraujeu jesen tako to seorena3035cmdubine iostavidaprezimiubrazdama.Obino se rasauje iz rasada u toplimlijehama, jer na taj nain daje dvije etvegodinje.Gajenje u toplim lijehama vri sestandardno, kao i kod povrtlarskih kultura,krajem februara ili poetkommarta, da birasadbio spreman za rasaivanjeuperiodod1.do10.maja.

Bosiljak(Ocimumbasilicum)

26| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Temperatureutoplimlijehamanesmijubitiispod 15C. Pri takvim uslovima sjemeproklija za56dana, a za1015danaprijerasaivanja lijehe se otkrivaju danju, da bise biljke privikle na spoljanje uslove.Najpovoljnije doba za sadnju bosiljka jepoetak maja, odnosno vrijeme kada nepostoji opasnost od kasnih proljenihmrazevaislana.Rasaujesekadarasadima34 para listia i dostigne visinu od 1012cm,jerseutomstadijunajboljeprima.Sadise u redovima, na rastojanju od 3040 cmbiljka od biljke i oko 50 cm red od reda.Rasaivanje se obavlja po vlanom ioblanom vremenu, a ako je sunanovrijeme onda u kasno popodne ili uvee iposlije toga se parcela odmah zalije.Okopavanje bosiljka je obavezno. Vri sedvatri puta godinje i osnovna je borbaprotivkorova.Prvookopavanjesevri10

12 dana nakon rasaivanja, a drugo 1025dana nakon prvog. Ostala okopavanja sevre po potrebi. Prihranjuje se dva putagodinje,azotnim ubrivom,koliinomoko150 kg/ha. Prvo prihranjivanje dolazi saprvim okopavanjem, a drugo obaveznoposlije prve etve. Navodnjavanje se vriredovno,naroitoudoba sua, alinikada jakohladnomvodom.Berba: Bosiljak se kosi kada je u punomcvatu i kada je najvie listova nastabljikama, jer tada ima najvie eterinihuljaidajenajveiprinos.Unaimprilikama,bosiljakstiezaprviotkos tokom jula,azadrugikrajemseptembra.Kosisekosaicomna visini 810 cm iznad zemlje po suvom isunanom vremenu. Pokoenimaterijal seostavi na njivi 46 sati, a onda se nosi usuarena suenje ili sedestilie aparatimazaizdvajanjeeterinihulja.Prinosi: sa jednog hektara dobije se oko8000 do 10000kg sirovine ili 2000 do3000kg suve mase bosiljka. Cijena suvematerijebosiljkasekreeoko4KM/kgPakovanje: Bosiljak se pakuje u stakleneposude, vieslojne papirne i kartonskevreice ikutije,amoguega jepakovati iunajlonskevreice.Najboljasvojstvazadriustaklenoj ambalai. Svjei listovibosiljka sestave u veu plastinu vreicu, lie sepoprska vodom ili omota vlanimkuhinjskim papirom, zatvori se u vreicu istaviufriider.Listovisemoguikonzerviratiako se posole, stave u staklenku i zalijumaslinovimuljem.

Bosiljakuprirodi

Koritenje: Korijen odoljena je osnovnosredstvo protiv nervnih smetnji, nervneiscrpljenosti, duevne premorenosti inesanice.Naroito se preporuuje enamakod histerije, nervoznog povraanja,migreneikodsmetnjiumenopauzi.Veomajedobarprirodnilijekprotivosjeajastrahai oprobano sredstvo za odvikavanje odalkoholizma inikotina.Pijeseuoblikuaja,najee izmjean sa drugim biljkama kojedjeluju pozitivno na smirenje ivaca(kamilica, hmelj, komora). U narodnojmediciniestosekoristiuprahstuenisuvikorijen, koji se uzima u maloj koliini navrhunoa,poslijeegasepopijeaavode.Treba pomenuti i negativno djelovanje pri

uzimanju prekomjernih doza odoljena, jerpredugaupotreba iprevelikekoliinemoguizazvati malaksalost i sranepotekoe/smetnje.Karakteristike i stanite: Odoljen je biljkavisokaido150cm,saperastorazdijeljenimlistovima.Cvjetovisusitni,bijeliiliruiasti,skupljeni u guste cvati na vrhovimastabljika.Raste estopo vlanim livadama,uz grmlje i ikare te uz rubove uma. Naplaninama se sree na sunanim i suvim,kamenitim mjestima, gdje je biljka netomanja,alikorijentihbiljaka imadaleko jaimiris,pa jecjenjeniji.Odoljen jebiljkakojajerairenapocijelojEvropi.Kodnasgaimau dovoljnim koliinama za potrebedomainstava. U narodu je poznat i kaomacinatravazbogtogatomakeudodirusaodoljenom,omamljenemirisompadajuutrans. Zbog stalne potranje za korijenomove biljke, nalazita u prirodi ne mogupodmiritipotrebepasezbogtoga,naroitouposljednjevrijeme,biljkasveviesadinaoraninimpovrinama.Usloviuzgoja:Odoljendobropodnosinisketemperature, ali je na ostale klimatskeuslovedostaosjetljiv. Traidostapadavinagodinje i kvalitetniji je to se uzgaja naveim nadmorskim visinama. Zemljite udobavaenjakorijenanesmijebitizbijenoitvrdo, jer tada veliki dio korijena nemoedase izvadi,toznatnoumanjujeprinos.Usluajukada jezemljitesuvieraskvaeno,esticezemljeseprilijepezakorijen,paihjeskoronemogueoprati.

Odoljen,valerijana,macinatrava(Valerianaofficinalis)

28| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Gajenje: Odoljen obavezno treba gajiti uplodoredu. Iako je viegodinja biljka, naistom zemljitugaji se samogodinudana ito iza ubrenih kultura kao to su graak,itarice ili druge okopavine koje se ranovade.Nesmijesegajiti izakulturazaijisurazvoj i uzgoj koriteni herbicidi. Zemljiteseorenadubiniod20do30cm.Sadi se rasaivanjem izhladnih lijeha,kojemoraju biti dobro pripremljene inaubrene.U lijehesesadikrajem jula (od25. do 30.) i to razbacivanjem sjemena.Mora se redovno zalivati da bi sjeme tobre niklo i kada biljke dobiju 12 listialijehe se okopavaju.Na parcelu za gajenje

sadi se krajem oktobra ili poetkomnovembra na rastojanju 6070 cm red odredai2530cmizmeubiljakauredu,dokuplaninskom podruju razmaci mogu biti ineto manji. Rasaivanje se obavlja nadubinuod6do8cm,priemusezemljiteobavezno pritisne ili pogazi da bi se toboljepriljubilouzkorijen,jersetakoznatnopoveavapostotakprimljenihbiljaka.Okopavanje i plijevljenje se obavlja premapotrebi.Okopavanjene trebavritiu julu iavgustu, jer se lakomoeozlijediti korijen.Zasad se treba prihraniti odmah poslijenicanjasa100kg/haazotnogubriva.Berba: Korijen se vadi krajem oktobra ilipoetkomnovembra, runo ilivadilicom zakrompir. Izvaeno korijenje se otrese odzemlje, noem mu se odstrane svi zelenidijelovi i isjee sena4do8komada.Takoisjeenkorijenpotrebnojedobroitemeljnoopratimalzevimavodeilirunouprotonojvodi.Suisenatemperaturiod40C, jersepriviimtemperaturamagubeeterinaulja.Prinosi: Prinosi se kreu u intervalu od15003000 kg/ha suvog korijena. Cijenasuvog korijena kree se oko 5 KM/kg, dokcijenasirovogkorijenajeznatnoniaiiznosioko0,70KM/kgPakovanje: Odoljen se pakuje u papirnunatron,PVC,drvenuistaklenuambalau.

Valerijanauprirodi

29| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje:Kantarion se koristi za lijeenjesluzavostiplua,grevau trbuhu i eludcu,gruanjakrvi,bolestibubrega,jetre,slezeneimokranogmjehura. Preporuuje se kodnekontrolisanog mokrenja. Pomijean sdrugim ljekovitim biljkama odlino jesredstvo za lijeenje zastarijelog kalja iastme. Kantarion se u narodu cijeni iupotrebljava spolja protiv posijekotina,opekotina,hemoroida,zazaraivanjeranai kao antiseptik, a iznutra protiv bolovajetre, eludca,proliva itd. ajniuvarakpijese vie puta na dan po uputstvima te kodmnogobrojnih upalnih i bolnih stanja(oboljenja) unutranjih organa. Ulje sekoristi tako to se njime mau rane,posijekotine,opekotineidrugeozljedeilisetimuljemnatopigaza ili istoplatnopa se

ozlijeeno mijesto obloi. Etarsko ulje odkantarionadjelujeprotiv crijevnihparazita.Fenolska jedinjenja koja se nalaze ukantarionu imaju izraenu antibakterijskumo. Kantarion je dobar za lijeenjeumjereneiblagedepresije.Dostasekoristiiukozmetikojindustriji.Karakteristike i stanite: Kantarion jeviegodinjazeljastabiljka,visokaod50do100cm.Imavrlovrstu,uglastu,razgranatustabljiku, uspravnu, sa naspramnimgranama. Listovi su sjedei, protkanimnotvomprovidnih takica.To su lijezdenapunjene eterinim uljem tako da listizgleda fino izbuen. Cvjetovi su smjetenina vrhu stabljike, a ute su boje. uticvjetovi od pet latica s donje strane imajucrne take. Imajumnogo pranika i jednuplodnicu. Kantarion raste po suvimbreuljcima, na osunanim livadama,pustom i neobraenom zemljitu,krevinamairubovimauma.Uslovi uzgoja: Kantarion je viegodinjabiljkaineuvodiseuklasiniplodored,alijeneophodno paziti nakon kojih kultura sesadi. Najbolji su predusjevi vrste kojeostavljaju zemljite bez korova. Znaajnijapojava korova u prvoj godini moepredstavljatismetnjuzauspjenozasnivanjezasada.Kantarionostajenaistojparceliviegodina, tako da obradu zemljita trebaobavititodublje,oranjejenadubini3040cm, a zatim tanjiranje i fina pripremazemljita. Zemljite treba da budepripremljeno za jesenju sadnju. Najbolje

Kantarion,gospinatrava(Hypericumperforatum)

30| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

podnosi stajnjakkoji se stavljapripripremizemljita u koliini od 30 do 50 t/ha, amineralna ubriva se stavljaju neposrednopredsadnju.Gaji se na skoro svim tipovima zemljitaosim na vlanim i movarnim. Ima velikezahtjevezatoplotom,pazbogtogatrebagagajitinaosunanimiprozranimparcelama.Gajenje:Nemanikakvihposebnihzahtjevaimoedasekultiviena istomzemljituviegodina. Najvei problem mu predstavljajukorovi, naroito u prvoj godini gajenja. Uprvoj godini gajenja treba obezbjediti todublji i rastersitiji sloj zemljita, kakobi semlade biljke to bre razvijale i to boljeukorijenile. Povoljno reaguje na sve vrsteubriva.Moe se primjenjivati i stajnjak uuobiajenim koliinama. Obino se sije urasadnikuuhladnimlejamaitoutokujula,

nepokriva se, jerbolje klijana svijetlosti iblago se pritiska.Mlade se biljke plijeve utoku ljeta, prihranjuju i zalivaju. Presaujuseujeseniliranoproljeeiveprvegodinedajezadovoljavajuukoliinucvati.Zazasadjednog kvadratnog metra treba oko 0,5gsjemena, pri emu se dobije 300400sadnica. Za jedan hektar treba oko 60.000sadnica.Presaivanjesevriuredovima,narazmaku redova 5070cm te 3040cmizmeubiljaka.Moeseobavljati idirektnasjetva,aliseonanepreporuujezbogobiljakorova i tekog pljevljenja. Mlade biljkekantarionaserazvijajudostasporo takodaih korovmoe skoro unititi. Pljevljenje semora vriti po nekoliko puta u toku prvegodine, a kasnije, kad biljke stasaju, sverjee.Berba: Branje kantariona se obavlja u dvanavrataitokoenjem,astariostacistabljikaseodstranjuju.Totrebainitinakonsvakogkoenja kako bi se novi nadzemni izdancimogli normalno razvijati. Poslije prvogkoenja obavezno je navodnjavanje, kojepomae brem razvoju mladih stabljika.Biljkezaprvokoenjesazrijevaju jou julu,azadrugouavgustuitoza3550dana.Naviim terenima, iznad 800 m nadmorskevisine,dobija se jedanotkosgodinje. Jakoje bitno napomenuti da kantarion lakoobolijevaodbolestiuvenua'',kojanegdjezna biti takvog intenziteta da potpunougrozigajenje.Manjekoliinekantarionasemogu suitiprirodnimputemna tamnom ipromajnommjestuuslojukojinesmijebitideblji od 10cm. Suenje u suarama se

Kantarionuprirodi

31| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

obavljanatemperaturi50C.Osuenebiljkemoraju sauvati prirodnu boju ikarakteristian miris. Od 4 do 5kg svjeihbiljakadobijese1kgsuvemase.Prinos:Prvegodinegajenja,moesedobitido 2000kg/ha suvog kantariona. U drugojgodini prinos je od 4000 do 5000kg/hasuvog kantariona. Od 4kg sirove herbedobijese1kgsuvogkantariona.Cijenasuveherbenatritusekreeod0,50do2KM/kga ulje postie cijenu od 25 do 50 KM/l uzavisnostiodkvalitete.Pakovanje:Sakupljajuse list,cvijet,pupovi,sjeme. Sabiraju se gornji vrhovi biljke uduini1520cm,tesemoguvezatiusnopievezice i suiti u hladu. Osuenubiljku rukama izmrviti i pohraniti uhermetiki zatvorenu ambalau odvieslojnog papira, kartona, drvene kutijeobloene kuhinjskim papirom, te limene isatklene posude. Od pupoljaka kantarionadobija se ulje koje se pakuje u stakleneposude.

32| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje: Smilje se koristi protivhroninogbronhitisa,astme,velikogkaljai upale sluzokoe nosa. Uljni ekstrakt sespolja koristi pri lijeenju psorijaze,opekotina, raznih ekcema, promrzlina ikod odreenih alergijskih oboljenja.Koristi se i kod bolesti jetre, unihputeva,glavobolje,migrene,bolestivenaireumatskihoboljenja.Poboljavaapetit,aunarodnojmedicinisekoristikaodiuretik.Ipak najvee koliine smilja se troe zadobijanje eterinog ulja, koje seprimjenjujeuparfimerijskoj ikozmetikojindustrijipriizradipreparatazanjegukoelica.Imaiantibakterijskodejstvo.Karakteristike i stanite: Smilju najvieodgovaraju topla i lako propustljiva

zemljita. Uspijeva na plodnim, dubokimzemljitima sa dovoljnim koliinamakrenjaka. Teka, vlana,hladna i kiselazemljita ne odgovaraju smilju. To jebiljka suhog i toplogpodneblja.Uspijevana terenima sa malo vlage i otrimzimama. Nedostatak svjetla i toplote senegativnoodraavanakvalitetsmilja.Uslovi uzgoja: Smilje se kao viegodinjavrstane gajiuplodoredu.Na istoj parceliostaje pet do osam godina. Najbolje jezasad smilja podignuti nakon kultura kojeostavljaju zemljite slobodno od korova.Zemljite za podizanje zasada smilja trebauzoratikrajem ljeta ilinajkasnijepoetkomjeseni,nadubinunemanjuod30 cm.Akose sadi u jesen, zemljite se priprema zasadnjuodmahnakonoranja.Ako se sadiuproljee, uzorana parcela se ostavlja dasmrzneutokuzime.Nakontogasepristupapovrinskojobradidabisedobilotofinijeirahlijezemljite.Potoseradioviegodinjojvrsti,ubrenjutreba posvetiti panju. Prilikom osnovneobradeu zemljite seunosiNPK ubrivoukoliinama koje se odreuju na osnovuhemijskeanalizezemljita.Gajenje: Smilje se razmnoava sjemenompreko proizvodnje rasada. Na manjimparcelamamoguejerazmnoavatismiljeidijeljenjem starih busenova, ali ovaj nainse ne moe primijeniti na veimpovrinama. Rasad se proizvodi u hladnimlejamautokuljeta.Zemljitezalejeseprvo

Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)

33| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

treba dobro poubriti prosijanimpregorjelim stajnjakom, kompostom iliglistenjakom.Sa ubrenjem seu zemljitene smije unijeti sjeme korovskih biljaka.Hladna lejatrebamaksimalnodaseusitni iporavna, na kraju povalja runim valjkom.Sjetvaseobavljaruno,pazeidasesjemerasporedi ravnomjerno po povrinizemljita.Nakonsjetvelejesezasjenjujudabisjemebilozatienooddirektnoguticajasunevihzraka,azemljiteodprekomjernogisuivanja. Za ovu namjenu, mogu sekoristititrskailislama.Sjemetrebadabudeposijanodokraja juna ilinajkasnijeuprvojdekadi jula. Za 1m potrebno je oko 0,5 gsjemena da bi se dobilo 300400 sadnicasmilja.Zasadnju1hasmiljatrebaod120do150mleja,odnosno4060gsjemena.Lejetreba redovno zalijevati tako da povrina

zemljita nikako ne ostane suva. Sjemesmilja nie za 1015 dana. Nakon nicanjazasjena se uklanja da bi klijanci dobili tovie svjetlosti. Zalijevanje se nastavlja inakon uklanjanja zasjene, a leja seplijevljenjem odrava istom od korova.Rasadsmiljasepresaujenastalnomjestou oktobru ili eventualno u proljee u tokumarta. Sadi se u redove sa meurednimrastojanjem od 5070 cm, dok je u redurastojanje izmeubiljaka3040 cm. Sadnjase obavlja runo namanjim povrinama, ana veim pomou sadilica. Okopavanje ikultivisanjeseradivieputautokugodine,u zavisnostiodkoliinekorova.Naroito jevano zasad tititi od korova i pokorice utoku prve godine gajenja kada su mladebiljke smilja jonjene i sporo se razvijaju.Unitavanje korova u rednom prostoru seobavlja runo. Smilje nema izraenupotrebu za hranjivima, tako da seprihranjuje najee jednom u tokuvegetacije i to sa 100200 kg/ha KANa.Prihranjujeseuaprilu,prije cvjetanjakojepoinjeumaju.Berba: Smilje se bere u momentu punetehnoloke zrelosti, a to je faza kada jenajveibrojbiljakaupunomcvjetanju.Berese tako to se odsijecaju cvati iznad prvihlistova, tj. na duinu 1520 cm. Zaproizvodnjuosuenogcvijetaberesekadjejednatreinacvjetovaucvatuotvorenaitoje momenat kada cvjetovi imajunajintenzivniju zlatnoutu boju. Nakonberbe, cvjetovi se odnose na suenje.Cvjetovi smilja se sue na temperaturi od

Smiljeuprirodi

34| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

4045C.Cvijetsmiljaseveomalakosui,azajedankilogramsuhogcvijetapotrebnoje3 kg svjeeg. Za dobijanje eterinog ulja,sakupljenamasa se prvo treba ostaviti damalo provene. Ulje se dobija destilacijompomouvodenepare.Prinos:Sajednoghektaramoesedobitiod3.500do 4.000 kg suhih cvijetova smilja.Prinos ulja varira od 810 kg/ha. Cijenasuvog cvijeta kree se oko 1 KM/kg aeterinoguljaod30do55KM/l.Pakovanje:Cvijet smilja senajeepakujeuvieslojnupapirnuilikartonskuambalau,dok se ulje iskljuivo pakuje u stakleneflaiceiliteglice.

Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/iliaromatinogbiljauBiHUtabeli ispod,abecednimredom,navedenesuorganizacije ipreduzeakojasebaveotkupom,uzgojem ipreradom ljekovitog i/iliaromatinogbiljauBiH.NAZIVPREDUZEA

GRAD/ADRESA TELEFONFAX DJELATNOST WEB,EMAIL

ABCMAHIdoo 77240BOSANSKAKRUPAGoradanska4

+38737472038+38761784934+38761782378

ajevi,sirupi,masti,tinkture,ulja

rabym_cajevi@yahoo.comwww.abcmahic.ba

ANELIdoo 89101TREBINJETrebinjskihbrigada110

+38765688356+38759260647

Ljekovitobiljeiaromatinoulje

andjelic@post.com

AgroMAPNETWORK

72230EPEUl.StjepanaRadiabb,

+38732888058+38732888058

Mreaakterasektoraljekovitogiaromatinogbilja

upipzepce@gmail.comwww.agromap.net

BELLADONNA 78253SLATINA,LAKTAIMaloBlakobb

+38751588298+38751218454+38765567890

Ljekovitinapiciodljekovitogbiljaiumskihplodova

belladonna_bl@yahoo.comwww.belladonna.ba

BILJANA 76208MAOAMaoabb

+38749520774+38749520773

Ljekovitoiaromatinobilje,ajevi

3biljana@myway.comwww.biljana.com.ba

BILJNAAPOTEKAMATIJA

MOSTARLimbb

+38736341376+38736341377

Ljekovitobiljeipreparati(predstav.Sarajevo)

info@apotekamatija.bawww.matijamilenkopaunovski.comwww.apotekamatija.ba

BOLETUSdoo 71240HADII,SARAJEVOBinjeevobb

+38733428365+38733428366+38761156361

Gljive,ljekovitobiljeiumskiplodovi

boletuss@bih.net.bawww.boletus.nu

CITIUS SARAJEVOHADIIG.Zovik5

+38733416134+38733417602

Ljekovitobilje,gljive,umskiplodovi

citius@bih.net.ba

36| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

CYDONIA 75320GRAANICAGraanicalipa 73

+38735703754+38761964264+387 61 194 442

Kozmetikanabaziljekovitogbilja

cydonia@bih.net.bawww.cydonia.com.ba

ELIKOVI 77000BIHAPokoj54

+38737300111+38737300222

Ljekovitobilje,ajevi,kapi,sirupi,kreme

celikovicljekovitobilje@gmail.comwww.celikovic.com

DOMAARADINOSTHERCEGOVAKOBILJE

SARAJEVOTvornika23

+38733636436 Ljekovitobilje,med

DREN EPEBukovik3

+38732881774+38761461517

Preparatiodljekovitogbilja

dragan.trogrlic@tel.net.bawww.drentrogrlic.com

ELMAR 89000TREBINJEPreobraenska4

+38759260411+38765888366+38759225218

Ljekovitoiaromatinobilje,eterinauljaiteniekstrakti,umskiplodovi

djordjomaric@yahoo.comelmar@teol.netwww.elmartb.com

EMBE BRKOMarkaMarulia 13

+38749211976+387 66 112 385

Ljekovitobilje

FAVEDA 71000SARAJEVOJukieva70

+38733486761+38733238474+38761109458

Biljniproizvodiajevi,tinkture,ekstrakti,masti,kreme,biljnekapsule

faveda@bih.net.bawww.faveda.ba

FLORAdoo 88280NEVESINJERistaProrokovia3

+38759601675+38759601700

Otkupnicentarljekovitogbiljaiumskihplodova

FLORESdoo 70280GORNJIVAKUFUSKOPLJETrnovaabb

+38730494402+38763457076

Ljekovitobilje,gljiveiumskiplodovi

floresuskoplje@tel.net.ba

37| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

GMPRIRODNOBILJE

78211BANJALUKATomeMaksimovia18

+38751424055+38751425092+38765640240

Ljekovitobilje,umskiplodovi,eterinaulja,ajevi

prirodnobilje@blic.netgm_kusturic@blic.net

HALILOVI 71000SARAJEVOIgmanskabb

+38733403244 Ljekovitoiaromatinobilje,gljive,umskiplodovi,eterinaulja,herbalniproizvodi

halilovi@bih.net.bawww.biohalilovic.com

HELJDAEKO 71000SARAJEVORatelicabb

+38733217964+38761253971+38733448166

Heljdailjekovitobilje,neven,artioka,melisa,heljdinijastuci

heljdaeko@yahoo.com

HERBAEKO 71000SARAJEVOArmaganua18

+38733444116+38761219909+387 33216 737

Heljda,melisa,nana,heljdinobrano,artioka

herbaeko@yahoo.com

HERCEGOVINABILJE

LJUBINJECrnogorskiputbb

+38759621390+38765922757

Ljekovitobilje

INVENTdoo 89101TREBINJEDobrovoljakabb

+38759370331+38765845293+38759380462

Ljekovitobilje,amponiikozmetikipreparatipolicenciBelts

invent+@teol.netnjegomir@teol.netwww.inventplus.com

ERBYJUKAN 75230GRAANICARitoiibb

+38761142319+38761424245

www.jukan.ba

KLAS 71000SARAJEVOParomlinska43

+38733727242+38761863723+38733727124+38733657279

Ljekovitoiaromatinobilje,gljive,umskiplodovi,ajevi

export@klas.bawww.klas.ba

LJEKOBILJE 76300BIJELJINAVukaKaradia bb

+38755210327+387 55 240 243

Ljekovitobilje ljekobilje@spinter.netwww.ljekobilje.com

38| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

LJEKOBILJEMILA 71000SARAJEVOD.Bijedia113

+38733677713+38761356393

Ljekovitobiljeipreparati vezirka_s@hotmail.comhttp://travarka.vezirkasjerotanovic.hshkb.ba

LJEKOVITOBILJEKAJTEZOVI

77000BIHABihakihbranilaca22

+38737312604+38761299756+38761938908+387 37312 604

Ljekovitobilje,preparati,med

senada_kajtezovic@yahoo.com

MAOANKACOMMERCE

BRKO,Maoa +38749520780 Samoniklaproizvodnja info@maocanka.comwww.maocanka.com

MEGAMEDIC SARAJEVOAhmedaMuratbegovia 4

+38733760555+38733545555

ajeviikapi megamedic@bih.net.ba

MILSAN DOBOJKraljaAleksandra119

+38753228766+38765589402+38765894331+387 53284 456

Ljekovitobilje srdjanstijepic@hotmail.com

MOBISPHARM(BILJNICENTAREDEN)

88000MOSTARBiepoljebb

+38736577012+38736577117

Ljekovitobilje mobispharm@hotmail.comljekovitobilje@mobispharm.bawww.mobispharm.ba

MPLJEKOBILJE TREBINJERepublikesrpske35

+38759223883+38759260568+38759261458

Ljekovitobilje,eterinaulja,ajevi

ljbilje@teol.netwww.rico.co.yu

NATURAAFGAN

71000SARAJEVODobroevikabb

+38733636628+38761481480+38733205034

Ljekovitobilje naturaafgan@naturaafgan.comafgan@lol.bawww.naturaafgan.com

NATURFARM 71260KREEVOBjeloviibb

+38730808201+38763859860

Ljekovitobiljeikreme

naturfarmkresevo@yahoo.commarcela.barisic@tel.net.bawww.naturfarmkresevo.com

39| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

NEVEN 73260RUDOLimska3

+38758711364 Neveniproizvodiodnevena nevencompany@yahoo.com

NUPPNezavisnoudruenjepoljoprivrednihproizvoaagornjevrbaskeregije

70230BUGOJNO307.motbrigade92

+38730260262+38730260261+38761479599

Malina,ljekovitobiljeiumskiplodovi

nuppgvr@bih.net.bawww.nupp.com.ba

PELIN POPOVOPOLJE +38763353791+38736891525+38736891526

Ljekovitobilje andjelko.franic@tel.net.ba

PHARMAMED 72270TRAVNIKDolacnaLavibb

+38730510570+38730515005+38730515007+38761185851

Herbalniidijetetskiproizvodi,kozmetika

pharmamed@pharmamed.bawww.pharmamed.ba

PHYTOPHARM 71000SARAJEVOAzizeairbegovi8b

+38733616374+38761723688

Ljekovitobilje phytopharm@bih.net.ba

PLANTA 71000SARAJEVOFerdeHauptmanabb

+38733225629+38761321024

Ljekovitobiljeibiljniproizvodi(ajnemjeavine,tinkture,masnaulja)

stipic@bih.net.baplantadoo@hotmail.com

PLANTAGO 78353SLATINA,LAKTAIMaloBlakobb

+38751587005+38751587007

Ljekovitoiaromatinobilje,umskiplodoviiajevi

plantago@blic.netwww.plantagocajevi.com

PZAGROSELO 71210ILIDABosanskihGazija32

+38733636909 Biljnaproizvodnja(uzgojitaricailjekovitogbilja)

pzasa@bih.net.ba

40| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

ROINGdoo 88320LJUBUKILeopoldaMandiabb

+38739833098 Zainsko,aromatinoiljekovitobiljeieterinaulja

roing@tel.net.bawww.roing.net

SEFO 71000SARAJEVOBlaujskidrum12 +38733623502+38733623508

ajevi sefo@bih.net.ba

UMSKIPLOD 88440PROZORRAMANajkovii13

+38736770332+38763315701

Gljive,umskovoeiljekovitobilje

sumskiplod@hotmail.com

TERRAECOdoo 80320KUPRESLjudevitaGaja6

+38734274094+38763351045+387 34274 100

Ljekovitobilje,umskiplodoviigljive

josip.lovric@tel.net.ba

TIMMED 77240BOSANSKAKRUPAPatriotskeligebb

+38737472525+38761982412+38761770867

Med,ljekovitobiljeiproizvodi

biljna_apoteka@hotmail.com

UNABILJE BIHAKostela

+38737302302+38737300000

Ljekovitobilje danna_2007@hotmail.com

UZGOJLJEKOVITOGBILJA

BIHANerkezaSmailagia31

+38737315215 Ljekovitobilje,ajeviipreparati

pammy161@hotmail.com

VALERIJANA DOBOJLipac

+38765587095+38753485985

Ljekovitobilje,umskiplodovi,gljive,med

valerijana@europe.com

VEXTRAdoo 88000MOSTARDrAnteStarevia38

+38736347634+38736566216

Ljekovitobilje,ajevi,kapi,ljekovitemastiiulja

vextra@tel.net.bawww.vextra.ba

41| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

VIDOPROM BRATUNACGavrilaPrincipa60

+38756420340+38756420341+38756411500+387 65 626 868

ajevi vidoprom@teol.netvidoprom@zona.bawww.vidoprom.com

VISPAK 71300VISOKOOzrakoviibb

+38732738334+38732738100+38761451570+387 32738 143

Samoniklaproizvodnjaiprerada

vispak@vispak.bawww.vispak.ba

ZDRAVAHRANA

GRADIKALiskovacbb

+38751860531 Ljekovitobilje zdravahrana@rskoming.netmzliskovac@gradiska.com

ZZAGRIPLOD 88360STOLACGoricabb

+38736853758+38763357012

Ljekovitoiaromatinobilje,eterinaulja,sadniceljekovitogbilja,ajevi,voeigroe,organskicertificiranopovre

agroplod@cob.net.baagroplod_stolac@yahoo.com

ZZPOVRATAK BRATUNAC +38756887173+38761185409

Ljekovitobilje,gljiveiumskiplodovi

ZZRADOBOLJA

88000MOSTARMaralaTita132

+38736550739 Ljekovitobiljekadulja,vrijesak,smilje,islandskiliaj,kopriva,iva,bijeliglog,kleka

ZZTERRAPRIM 72240KAKANJMelenteBonjakabb

+38732558418+38732553897

Ljekovitobilje info@terraprim.bawww.terraprim.ba

ZZVRANICABILJE

70240GORNJIVAKUFMehmedbegaStoaninabb

+38730266603+38761535140

Ljekovitobilje,gljiveiumskiplodovi

bilje@bih.net.ba

Koritenaliteraturaiizvori

JanKigecij,Izdanje(2008):Uzgojljekovitogbilja KatheW.,HonnefS.,HeymA.(2003):MedicinalandAromaticPlantsinAlbania,Bosnia

Herzegovina,Bulgaria,CroatiaandRomania,BfN,WWF,TRAFFIC Milanovi ., Travar J.,Gai R., BuaninN. (2008): Prirunik za koritenje sporednih

umskihproizvoda,SNV,MAGA VraariB.,BrkiJ.,oliD.,LintherV.,MickoviM.,RajiR.,StevanoviD.,UvalinM.

(2003):Ishranauprirodi,NarodnaknjigaVojnoizdavakizavod,Beograd GostukiP.(1967):Leenjelekovitimbiljem,Narodnaknjiga,Beograd Ljubojevi,S.,Bruji,J.,Travar,J.(2002):prirodnipotencijali ljekovitog i jestivogbiljau

umskoprivrednompodrujuTeslikom,Eurosilva,BanjaLuka OttavianiAalmo,G.,Ljua.M.,Miljkovi,S.,Kneevi,F.,Plavi,D. (2007): Inventar

stanjazemljinihresursauBiHuposljeratnomperiodu(PLUDstudija),PDFverzija Sari,M.,Luki,P.(1989):LjekovitobiljeSRSrbije,SANUposebnaizdanja,Beograd Stefanovi, V., Beus, V., Burilica, ., Dizdarevi, H., Vukorep, I. (1983): Ekoloko

vegetacijskarejonizacijaBosneiHercegovine,umarskifakultet,sarajevo Stepanovi, B., Radanovi,D., umatovi,N., Prulj,N., Todorovi, J., Komljenovi, i.,

Markovi,M.,(2001):Tehnologijaproizvodnjeljekovitih,aromatinihizainskihbiljaka,Zavodzaudbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo

Tucakov,J.(1971):Leenjebiljem,Kultura,Beograd Tutin, T.G., Heuywood, V.H., Burges, N.A., Moore, D.M. et al. (19641980): Flora

europaea,Vol.IIV,Cambridge Uupli, A., Ballian, D. (2008): Preporuke korienja umskih proizvoda na podruju

Biljanskedoline,SNV,holandskaorganizacijazarazvoj,Sarajevo Wilfort.R.(1978):Ljekovitobilje,Mladost,Zagreb http://www.bosniafarma.ba/dokumenti/sektorskidokumenti/ljekobiljeimed/ http://www.komorabih.ba

"OvapublikacijajeuraenauzpomoEvropskeunije.SadrajpublikacijejeiskljuivaodgovornostautorainiukomsluajunepredstavljastanovitaEvropskeunije".

VodizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini

www.gea.ba