ljetopis 2016 ok2

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

1. Geografski i meteorološki podaci

Definicije i objašnjenja

Podaci o geografskom položaju Zagreba, površini, stanovništvu i naseljima Zagreba odnose se na aktualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje.

Podaci o površini preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.

Obilje podataka o meteorološkim, hidrološkim i geološkim prilikama na podruèju Grada Zagreba sa vremenskim serijama koje nas vraæaju u prošlo stoljeæe, bogatstvo su zagrebaèkog Ljetopisa. Podatke su dali:

- Državni hidrometeorološki zavod

- Prirodoslovno-matematièki fakultet, Geofizièki zavod, Seizmološka služba, te

- Hrvatske vode

2. Stanovništvo

a) Popisi stanovništva

Prvi pouzdani podaci o stanovništvu Zagreba su procjene prema popisima kuæa ili nepotpunim popisima. Procjene stanovnika odnose se na razdoblje do sredine XIX. stoljeæa. Nakon tog razdoblja podaci su rezultati provedenih popisa, pa su u tabeli 2.2. prikazani prema upravno-teritorijalnoj podjeli u trenutku popisa. Podaci o stanovništvu i drugim rezultatima popisa (kuæanstva, stanovi) koji su iskazani u ostalim tabelama u Ljetopisu svedeni su na upravno-teritorijalnu podjelu Zagreba u 1997. godini i dalje.

Podaci popisa stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991., odnose se na stalno stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta.

U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje koncept „uobièajenog mjesta stanovanja“ i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

Popisom su obuhvaæene osobe, i to državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u „kritiènom trenutku“ bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u „kritiènom trenutku“ u Republici Hrvatskoj imaju boravište.

b) Popis 2011. stanovništva, kuæanstava i stanova

Na temelju Zakona o popisu stanovništva, kuæanstva i stanova 2011. (Narodne novine, br. 92/12), proveden je Popis 2011. u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. prema stanju 31. ožujka u 24 sata što se smatra kritiènim trenutkom Popisa.

Popis 2011. usklaðen je s meðunarodnim standardima kako bi se osigurala usporedivost podataka te su u pripremi primijenjene Preporuke Konferencije europskih statistièara za popise stanovništva i stanova 2010. godine, odnosno s Uredbama br. 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeæa Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji.

270

Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistièka definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima.

U Popisu 2011. pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept „uobièajenog mjesta stanovanja“ i prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu „uobièajenog mjesta stanovanja“, oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti koja se nije prikupljala u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika ukljuèivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraæale sezonski i mjeseèno (te se osobe u Popisu 2011. ne ukljuèuju u ukupan broj stanovnika).

Ukupan broj stanovnika

U Popisu 2011., u skladu s meðunarodnim statistièkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobièajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).

Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobièajeno mjesto stanovanja.

Uobièajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi veæinu svoga dnevnog vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, lijeèenje, u posjet i sl).

U skladu s definicijom uobièajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaæa:

- osobe koje uoèi kritiènog trenutka Popisa žive neprekidno u svome uobièajenome mjestu stanovanja barem 12 mjeseci

- osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoèi kritiènog trenutka Popisa došle u svoje uobièajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno naselja Popisa.

U skladu s meðunarodnom statistièkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, èlanak 15. Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neæe biti ukljuèene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. To su:

- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritiènom trenutku Popisa odsutne su dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s èlanovima njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu

- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraæe od jedne godine i ne namjeravaju ostati u Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine

- studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na uèestalost dolaska u Republiku Hrvatsku s iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.

Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinaènim godinama starosti te prema petogodišnjim dobnim skupinama zakljuèno sa skupinom „95 i više“. Starosna skupina obuhvaæa osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 - 19 godina obuhvaæene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

- Prosjeèna starost oznaèava srednje godine života cjelokupnog stanovništva odreðenog prostora (zemlje, grada itd.), a izraèunava se kao aritmetièka sredina starosti stanovništva.

271

- Indeks starenja je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina. Indeks veæi od 40% kazuje da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.

- Koeficijent starosti je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeðe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.

- Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi od 15 do 49 godina, što se okvirno smatra razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za raðanje.

Podatak o broju živoroðene djece ukljuèuje svu djecu koju je žena u svom životu rodila ukljuèujuæi i onu koja u vrijeme popisa više nisu bila živa.

Neoženjenim odnosno neudatom smatraju se sva djeca mlaða od 16 godina i sve osobe koje nikad nisu sklopile brak prema važeæim popisima.

Braèna zajednica je zajednica dviju osoba razlièitog spola koje su meðusobno zakonski vjenèane i žive u istom kuæanstvu kao braèni par.

- Radno sposobno stanovništvo odnosi se na osobe u dobi od 15 do 64 godine života.

Državljanstvo je pravno stanje osobe odreðeno pripadanjem državi, što znaèi da uživa prava i snosi obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviðaju za njezine ljude (državljane).

Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak za dvojno državljanstvo hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan).

Narodnost je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca narodu ili etnièkoj skupini.

Narodnost se tumaèi i kao osjeæaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etnièko, jezièno i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivaè je bio dužan upisati takav odgovor. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“.

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba nauèila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kuæanstvu govorilo više jezika.

Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike.

Vjera je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca odreðenomu vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisna u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba praktièki vjernik ili nije.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“.

U Popisu 2011. nije se postavljalo pitanje o pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici pa se stoga ti podaci i ne objavljuju (iako se manji broj osoba izjasnio u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi odnosno vjerskoj zajednici).

Pod najvišom završenom školom (postignutim obrazovanjem) podrazumijeva se vrsta škole èijim je završavanje osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pritom se nije pravila razlika je li obrazovanje završeno u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih). Bitno je da je škola priznata u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske.

272

Teèajevi organizirani u puèkim uèilištima (prije narodna sveuèilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu priznati u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni teèajevi), nisu se uzimali u obzir, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sustava obrazovanja.

Podatak o grupi „bez škole“ odnosi se na osobe koje nikad nisu išle u školu, odnosno nisu završile ni prvi razred osnovne škole.

Podatak o grupi „1 - 3 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda.

Podatak o grupi „4 - 7 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda.

Podatak o grupi „osnovna škola“ odnosi se na osobe koje su završile osmogodišnju osnovnu školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju graðansku školu i ostale sliène škole razine „male mature“.

Podatak o grupi „srednja škola“ odnosi se na osobe koje us završile neku od srednjih škola: industrijske i obrtnièke strukovne škole, škole za zanimanja, škole za KV i VKV radnike, tehnièke i srodne strukovne škole i gimnazije.

Podatak o grupi „visoko obrazovanje“ odnosi se na osobe koje su završile struèni studij, sveuèilišni studij, odnosno, obranile doktorsku disertaciju na nekoj visokoškolskoj ustanovi.

Struèni studij obuhvaæa sve više škole, I. (VI.) stupnjeve fakulteta te struène studije po Bologni koji se mogu provoditi na veleuèilištima i visokim školama.

Sveuèilišni studij obuhvaæa sve fakultete, umjetnièke akademije, sve sveuèilišne studije po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij.

Pismenom se osobom smatra osoba koja može s razumijevanjem proèitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba èita odnosno piše.

Informatièka pismenost podrazumijeva poznavanje rada na raèunalu. U Popisu 2011. ispitanike se pitalo znaju li na raèunalo obavljati sljedeæe èetiri aktivnosti: obrada teksta, tablièni izraèuni, korištenje elektronièkom poštom, korištenje internetom.

Ekonomskom aktivnošæu smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u odreðenome (referentom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život.

Ekonomska aktivnost u Popisu 2011. odnosila se na razdoblje promatranja od tjedan dana, a referentni tjedan bio je 25. - 31. ožujka 2011. dakle, rijeè je o trenutaènoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Podaci o ekonomskoj aktivnosti prikupljali su se samo za osobe stare 15 i više godina.

Trenutaèno aktivno stanovništvo ili radna snaga su zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaæu u novcu ili naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i èlanovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu èlana obitelji (trgovaèko društvo, poduzeæe, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku obiteljske privreðivaèke djelatnosti te osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za neposredno plaæanje u novcu ili naturi.

Zaposleni su i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutaèno bile odsutne s posla, a vratit æe se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

273

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sjedeæa tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaæanje u naturi

b) u posljednja èetiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao

c) ponuðeni posao mogle bi poèeti obavljati u iduæa dva tjedna

U nezaposlene se ubrajaju i osobe koje su našle posao i u skoroj æe buduænosti nastupiti na posao.

Nezaposlene osobe dijele se na one koje traže prvo zaposlenje, odnosno nikada nisu radile i u vrijeme Popisa tražile su prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje, te na one koje traže ponovno zaposlenje jer su prekinule rad ili ostale bez posla na prijašnjemu radnome mjestu, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje.

Neaktivno stanovništvo su sve osobe mlaðe od 15 godina te sve osobe stare 15 i više godina koje nisu zaposlene ili nezaposlene. Neaktivne osobe dijele se na umirovljenike, osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu, uèenike ili studente te ostale neaktivne osobe.

Osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu su osobe koje u vrijeme Popisa nisu obavljale nikakav posao radi zarade i koje su iskljuèivo ili najveæi dio vremena provodile u obavljanju kuæanskih poslova za potrebe vlastitog kuæanstva, kao što su pospremanje stana, pripremanje hrane, odgoj djece i sl.

Uèenici ili studenti su osobe stare 15 i više godina koje redovito ili izvanredno pohaðaju neku školu (osnovnu, srednju ili visoko uèilište) i u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao radi zarade i ne traže posao.

Ostale neaktivne osobe su osobe koje se ne nogu svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer je osoba starija od 15 godina koja ne radi, ne traži posao i ne želi raditi, tj. ekonomski je neaktivna, ne prima mirovinu, ne školuje se i ne obavlja kuæanske poslove.

Glavni izvori sredstava za život

U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiruje životne potrebe.

Prihodi od stalnog rada podrazumijevanu sva redovita primanja i prihode koji se ostvaruju radom, odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje se ubrajaju primanja zaposlenika, tj. plaæe od nesamostalnog rada (ukljuèujuæi druge vrste dohodaka vezane za zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.) te primanja od samostalnog rada, neto dohodak u novcu ili naturi koji poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduzeæima, radnjama, slobodnim zanimanjima te primanja koja ostvaruju osobe radeæi poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za neposredno plaæanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega podrazumijevaju i rad s povremenim, ali kraæim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najèešæe prouzroèeni poremeæajima u poslovanju, teškoæama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl.

Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primanja koje se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, vez obzira na to je li takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini izvor prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao pa je takav prihod dodatak, druga vrsta primanja (npr. nadnièar, sezonski radnik kojima je to i jedina aktivnost) ili osoba koja obavlja posao u radnom odnosu te ima prihod od stalnog rada, a dodatno se bavi i nekim drugim povremenim poslovima i ostvaruje prihod u novèanome ili naturalnom obliku za potrebe svoga kuæanstva.

Prihodi od poljoprivrede podrazumijevaju se vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primitaka koje osoba ostvaruje radom na obiteljskome (vlastitome ili iznajmljenome) poljoprivrednom

274

gospodarstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke u vlastitom dvorištu i na tržištu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora i rijeka, prodajom divljaèi i berbom šumskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na panju i ogrjevnog drveta iz vlastite šume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, okuænici, vrtu i sl., a utrošenih za potrebe vlastitoga kuæanstva takoðer se smatra prihodom od poljoprivrede.

Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na èije ime glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.

Prihodi od imovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na èije ime glasi imovina i imovinska prava steèena prijašnjim radom, a ukljuèuju prihode od iznajmljivanja soba, stana, kuæe, garaže, poslovnog prostora, pokretne imovine (auto, brod i sl.), zemlje, zatim prihode od dividendi na dionice ili rasporeðene dobiti poduzeæa (tako æe se npr. za osobe koje su uložile sredstva u poslovanje poduzeæa ili obrta i samo sudjeluju u raspodjeli dobiti, smatrati da imaju dobit od imovine), prihod od patenata, licencija, autorskih prava te prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl.

Socijalne naknade podrazumijevaju novèana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovama stjecanja kao što su naknade vezane za nezaposlenost, djeèji dodatak, primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja dulja od 42 dana, tjelesno ošteæenje i tuða njega, socijalna pomoæ, rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba.

Ostali prihodi odnose se na prihode od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i vrijednosnih papira, primanja u obliku podignutih kredita te smanjenja ušteðevine, zatim alimentacije, naknade za uspjeh tijekom školovanja, stipendije te jednokratna primanja, npr. primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ošteæene ili uništene mirovine, primanja za nacionaliziranu imovinu i sl.

Povremena potpora drugih je neobvezna novèana ili nenovèana pomoæ koju osoba može dobiti od drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najèešæe humanitarnoga ili vjerskoga karaktera, Crvenoga križa, Caritasa i sl.

Bez prihoda se smatraju osobe koje nisu ostvarile ni jedan od navedenih prihoda.

Teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ia li osoba teškoæa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti. Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrðuje teškoæa (invaliditet, ošteæenje, hendikep).

Vrste teškoæa

Teškoæe s vidom odnose se na osobe koje imaju teškoæe s vidom unatoè nošenju naoèala ili leæa.

Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom odnose se na osobe koje imaju teškoæe sa sluhom unatoè korištenju slušnim aparatom ili imaju teškoæe s govorom koje su trajnoga karaktera.

Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima odnose se na osobe koje zaboravljaju ono èega bi se obièno sjetile na dnevnoj bazi (npr. obavljanje raznih sitnih poslova, kupnje, plaæanje raèuna, dolaženje na ugovorene sastanke, pamæenje imena bližnjih, puta do kuæe i sl.). Takoðer, taj odgovor daju i osobe koje imaju teškoæe koncentracijom (npr. pri èitanju, pisanju, slušanju drugih osoba i sl.), kao i osobe s teškoæama u sporazumijevanju s drugim ljudima (npr. osobe koje zbog bolesti teško ili nikako nisu sposobne komunicirati s osobama iz svoje okoline te osobe s intelektualnim i/ili mentalnim teškoæama).

275

Teškoæe s kretanjem odnose se na osobe koje imaju teškoæa pri hodanju po ravnome ili penjanjem uz stepenice, odnosno osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez pomoæi druge osobe ili pomagala u svojoj kuæi, od prostorije do prostorije, u prostorijama, izvan svoje kuæe ili s jednoga na drugi kat.

Ostale teškoæe odnose se na sve ostale teškoæe i ošteæenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. Na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoæe u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.

Uzrok teškoæa

Podatak u grupi „Ostalo“ daju osobe s ogranièenom pokretljivosti ili nepokretnosti za koju se ne može reæi je li trajna jer ishod je neizvjestan (izljeèenje ili jedna od trajnih kategorija nepokretljivosti).

Podatak u grupi „Od roðenja“ odnosi se na osobe koje s teškoæom žive od roðenja (npr. sljepoæa, gluhoæa, nedovoljan duševna razvijenost, tjelesni deformiteti, ošteæenje pri porodu i dr.).

Podatak u grupi „Domovinski rat ili njegove posljedice“ odnosi se na osobe koje imaju teškoæe kao posljedicu ranjavanja/bolesti ili zbog djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.

Podatak u grupi „Profesionalno ošteæenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu)“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Podatak u grupi „Bolest“ odnosi se na osobe koje zbog bilo koje bolesti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (osim ako je rijeè o profesionalnoj bolesti/ozljedi na radu).

Podatak u grupi „Prometna nesreæa“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica prometne nesreæe imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Podatak u grupi “Ostalo“ odnosi se na osobe koje zbog neke druge nesreæe (npr. u kuæi, u šetnji, pri sportu) ili trovanja ili koje zbog starosti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Ako osoba ima više uzroka teškoæa, odreðuje se ona teškoæa koja osobi stvara najviše problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Fizièka pokretljivost osobe

Sasvim pokretnom osobom smatra se osoba ako se može kretati sama bez ikakvih pomagala i bez pomoæi druge osobe.

Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ štapa, štaka ili hodalice je osoba akoj je trajno ogranièeno pokretna, i to samo uz neko od navedenih pomagala (ukljuèujuæi protezu ruke ili noge).

Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ invalidskih kolica je osoba ako je trajno ogranièeno pokretna i može se kretati samo uz pomoæ invalidskih kolica.

Trajno nepokretna osoba je osoba koja je bez moguænosti samostalnog pokretanja tijela te koja se ne može kretati ni uz kakvu pomoæ.

Kuæanstvo i obitelj

Kuæanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednièki troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.).

Razlikuju se dva tipa kuæanstva: privatno i institucionalno kuæanstvo.

Privatna kuæanstva dijele se na:

a) obiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima postoji barem jedna (uža) obitelj, a mogu imati i èlanove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kuæanstvu

b) neobiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima ne postoji nijedna (uža) obitelj. Dijele se na samaèka i višeèlana neobiteljska kuæanstva.

Obitelj je zajednica unutar istoga kuæanstva koje se sastoji od: braènoga /izvanbraènog para bez djece, braènoga/izvanbraènog para s djecom i jednog roditelja s djecom.

276

Pojam „majka s djecom“ odnosno „otac s djecom“ ne može se izjednaèiti s pojom „samohrani roditelj“.

Institucionalno kuæanstvo obuhvaæa osobe za èiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po pravilu kuæanstva koja je osnovala pravna ili fizièka osoba radi dugotrajnog udomljavanja i brige za odreðene skupine osoba.

U Popisu 2011. institucionalna kuæanstva dijele se na: obrazovne institucije, zdravstvene i institucije za skrb, institucije za umirovljenike ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije.

Prosjeèni broj èlanova kuæanstva je omjer broja stanovnika i broja kuæanstva na odreðenom podruèju (grad/opæina, županija, Republika Hrvatska).

Osnova korištenja stana podrazumijeva osnovu po kojoj se neko kuæanstvo koristi stanom u kojem stanuje.

Prema osnovi korištenja stana razlikujemo:

- privatno vlasništvo ili suvlasništvo - ako je jedan od èlanova kuæanstva vlasnik ili suvlasnik stana, bez obzira na to stanuje li kuæanstvo drugog suvlasnika (odnosno kuæanstva drugih suvlasnika, ako ih ima više) u tom stanu ili ne stanuje.

- Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom - za kuæanstva koja se koriste stanom na temelju pisanog ugovora ili pismenogsporazuma s vlasnikom stana ili najmoprimcem sa zaštiæenom najamninom.

- Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana - ako kuæanstvo stanuje u stanu na temelju srodstva s vlansikom odnosno najmoprimcem stana, bez obzira na to stanuje li srodnik koi je vlasnik ili najmoprimac tog stana sa svojim kuæanstvom u tom istom stanu ili ne.

- Najmoprimac sa zaštiæenom najamninom - ako se kuæanstvo koristi stanom na temelju toga što jedan od njegovih èlanova ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaæa zaštiæena najamnina (bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštiæenom najamninom).

- Najam dijela stana (podstanar) - ako se kuæanstvo koristi dijelom stana na temelju ugovora (sporazuma) s vlasnikom stana odnosno s najmoprimcem koji plaæa zaštiæenu ili slobodnu najamninu-

- Ostale osnove korištenja stana - ovaj status je upisan za: kuæanstva nastanjena u prostorijama i objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana, samaèka i obiteljska kuæanstva koja su stalno nastanjena u zgradama za kolektivno stanovanje kao korisnici usluga (npr. hoteli za samce), institucionalna kuæanstva u kolektivnim stanovima (domovi umirovljenika, samostani itd.) i za institucionalna kuæanstva u „obiènim“ stanovima u stambenim zgradama.

c) Vitalna statistika

Živoroðenim se smatra svako dijete koje pri roðenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su: kucanje srca, pulsiranje pupèane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišiæa.

Mrtvoroðenim se smatra dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života, tj. ako nije disalo, niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 28 tjedana.

Od 2001. godine prema preporukama Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije i Meðunarodnog udruženja ginekologa i porodnièara (FIGO) mrtvoroðenim djetetom smatra se dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života tj. ako nije pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 22 navršena tjedna trudnoæe i imalo je 500 grama ili više porodne težine. Izbacivanje mrtvog ploda koji je nošen manje od 22 tjedna trudnoæe i imao je 499 grama ili manje porodne težine smatra se pobaèajem (abortusom) bez obzira na to je li rijeè o spontanom ili namjernom prekidu

277

trudnoæe i ne registrira se u državnim maticama niti su ti podaci iskazani u ukupnom broju mrtvoroðenih.

Braènim se djetetom smatra dijete roðeno u braku sklopljeno prema zakonskim odredbama ili je roðeno u okviru 300 dana nakon prestanka braka.

Struènom pomoæi kod roðenja smatra se pomoæ doktora medicine ili diplomirane primalje. Da bi se dobio ukupan broj djece roðene uz struènu pomoæ treba zbrojiti roðene u "zdravstvenoj ustanovi" i roðene "na drugom mjestu sa struènom pomoæi".

Pri odreðivanju reda roðenja djeteta uzeta su u obzir sva djeca majke (živoroðena i mrtvoroðena), bez obzira jesu li roðena u braku ili izvan braka.

Prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva je razlika izmeðu broja živoroðene djece i umrlih osoba.

Umrli je svaka živoroðena osoba kod koje je nastupio prestanak svih vitalnih funkcija koje zapoèinju roðenjem bez moguænosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu ukljuèeni mrtvoroðeni.

Uzrokom smrti smatraju se bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su prouzrokovale smrt, ili su izazvale druge komplikacije koje su bile neposredni uzrok smrti. Uzroci smrti razvrstavaju se prema "Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. reviziji od 1994. godine.

Sklopljeni brak je zakonski uspostavljena veza muškarca i žene, zakljuèena pred nadležnim tijelom za voðenje državne matice vjenèanih.

Razvedeni brak je braèna zajednica raskinuta pravomoænom presudom nadležnog suda.

Obuhvat i usporedivost

Podaci za živoroðene i umrle osobe do 1997. g. obraðivani su prema prebivalištu majke, odnosno umrle osobe, a podaci o sklopljenim i rastavljenim brakovima do 1999. godine prema prebivalištu mladoženje, odnosno posljednjem zajednièkom prebivalištu muža i žene.

Od 1998. godine podaci vitalne statistike obraðeni su prema prebivalištu u trenutku vitalnog dogaðaja ukljuèujuæi odsutnost, odnosno prisutnost godinu i više. Naime, podaci vitalne statistike prikupljaju se i obraðuju u skladu s definicijom iz preporuka UN-a i Eurostata, ESA-e SNA. Prema toj definiciji prikupljaju se i obraðuju podaci o broju živoroðene djece i o umrlim osobama od 1998., a o sklopljenim i razvedenim brakovima od 2000. godine.

Kod usporedbe podataka o mrtvoroðenoj djeci potrebno je uzeti u obzir promjenu definicije mrtvo-roðenog djeteta.

Izvori i naèini prikupljanja podataka

Izvor podataka o stanovništvu i kuæanstvima su popisi stanovništva koji se provode svakih deset godina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom podruèju države.

Za živoroðene, mrtvoroðene, umrle i vjenèane izvori su podataka državne matice, a za razvedene brakove registri i spisi nadležnih sudova.

d) Migracija stanovništva

Migracija ili preseljavanje stanovništva oznaèuje prostornu pokretljivost stanovništva.

Migrant je osoba koja sudjeluje u procesu prostorne pokretljivosti stanovništva (doseljinik, odseljenik).

Unutrašnja migracija stanovništva podrazumjeva preseljenje osoba unutar Republike Hrvatske.

Vanjska migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu.

278

Prebivalište je, prema èlanku 2. Zakona o prebivalištu, odreðeno kao "mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi".

MIgracijski saldo stanovništva (neto migracija) je razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog podruèja ili države u odreðenom razdoblju. Ako je broj doseljenih veæi od broja odseljenih, rijeè je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehanièkom rastu broja stanovnika. Ako je više odseljenih nego doseljenih, rijeè je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehanièkom padu broja stanovnika danog podruèja ili države.

Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci za 2013. ukljuèuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanje duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.


Podaci statistike vanjske migracije od 2011. obraðuju se prema novoj metodologiji koja se temelji na Preporukama UN-a za statistiku meðunarodne migracije i na Uredbi (EZ-a) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeæa od 11. srpnja 2007. o statistikama Zajednice o migraciji i meðunarodnoj zaštiti.

Statistièka definicija meðunarodnog migranta temelji se na konceptu uobièajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promjenile uobièajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se oèekuje da æe biti, dugo njamanje godinu dana.

Podaci o migracijama obuhvaæaju državljane Republike Hrvatske i strance na privremenom ili stalnomboravku u Republici Hrvatskoj.

Prema metodologiji koja se upotrebljavala do 2010. podaci o vanjskoj migraciji stanovništva obuhvaæali su državljane Republike Hrvatske i strance na stalnom boravku koji su prijavili odnosno odjavili svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Izvor podataka

Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Zakonska obveza prijave i odjave prebivališta temelji se na Zakonu o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13. ). Zakonom o strancima (NN, br. 130/11. i 74/13.) propisuju se uvjeti ulaska, kretanja i boravka te rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

3. Zdravstvena zaštita


Zdravstvene ustanove se osnivaju na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Definicije

Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaæa djelatnost opæe medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoæ, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece, patronažnu i ljekarnièku djelatnost.

Obavlja se u zdravstvenim ustanovama bez obzira na vrstu vlasništva: domovima zdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoæ, ustanovama za zdravstvenu njegu u kuæi i ljekarnama te ordinacijama privatne prakse.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaæa specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te bolnièku zdravstvenu zaštitu koja se provodi u opæim i specijalnim bolnicama i ljeèilištima.

279

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaæa obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalistièkih djelatnosti u klinièkim ustanovama i državnim zdravstvenim zavodima.

Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje steèeno na medicinskome, stomatološkome ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Posebna se pozornost u zdravstvenoj statistici poklanja zaraznim bolestima jer se za svaku osobu oboljelu od tih bolesti ispunjava prijava, što je propisano Zakonom o zaštiti puèanstva od zaraznih bolesti.


Podaci se prikupljaju u skladu s preporukama i definicijama Svjetske zdravstvene organizacije i redovito objavljuju u meðunarodnim zdravstvenim publikacijama.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 75/93., 55/96. i 1/97.) omoguæeno je otvaranje privatne prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih ustanova i njihovo organizacijsko prilagoðavanje tom zakonu, što je kao posljedicu imalo prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolnièke zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo.

Od 1995. posebno se prikazuju podaci o radnicima zaposlenima u privatnoj praksi.

Godine 1997. poèinje proces zakupljivanja dijelova zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Od tada su u broj djelatnika u privatnoj praksi ukljuèeni ne samo oni koji rade u prostoru i privatnom vlasništvu nego i oni koji rade u prostoru koji je u zakupu domova zdravlja i ljekarni. Podaci o broju privatnih ordinacija od 2001. do 2008. prikazani su prema djelatnostima, bez izdvajanja ukupnog broja specijalistièkih ordinacija doktora medicine. Iz ostalih jedinica privatne prakse izdvojeni su medicinsko-biokemijski laboratoriji. Podaci takoðer ukljuèuju ordinacije i druge jedinice privatne prakse u zakupu.

U 2003. poèeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih domova i domova zdravlja Grada Zagreba te se od te godine broj domova zdravlja smanjio.

Prema odluci Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, u našoj se državi od 1. sijeènja 1995. primjenjuje deseta revizija Meðunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema pa je zbog toga trebalo promijeniti obrasce za primarnu i specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (NN, br. 4/95.). Propisane obrasce dužne su ispunjavati te dostavljati u propisanim rokovima sve zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse. Time je prestalo prikupljanje podataka o broju mjesta punktova- te izdvojenom broju prvih posjeta doktoru medicine. Do 1994. u djelatnost opæe medicine bilo je ukljuèeno i zdravstveno osoblje koje radi u djelatnosti hitne medicinske pomoæi, a od 1995. hitna medicinska pomoæ prikazuje se izdvojeno.

Služba zdravstvene zaštite školske djece i mladeži reorganizirana je od 1998. Lijeèenje školske djece obavlja se u sklopu ambulanti opæe medicine, a preventivna zaštita u službama školske medicine koje su prešle u zavode za javno zdravstvo. Zbog toga je broj radnika i organizacijskih jedinica opæe medicine veæi od 1998. Radnici i rad službi školske medicine u javno zdravstvu iskazuju se posebno.

Zdravstveno osiguranim osobama smatraju se osiguranici, èlanovi obitelji osiguranika i druge osobe osigurane u odreðenim okolnostima.

Od 1. srpnja 2013. djeca do navršene 18 godine života stjeèu status osigurane osobe po novoj osnovi osiguranja, a ne više kao èlanovi obitelji osiguranika. (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju: NN., br. 20/13)

Na temelju Zakona o obveznome zdravstvenom osiguranju svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Od 1. sijeènja 2009. zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08. i 110/08.) na cjelovit naèin utvrðuje prava roditelja novoroðene djece, prava posvojitelja i prava roditelja koji njeguju dijete

280

s težim smetnjama u razvoju te su prema tome, uz terminološke razlike, promijenjeni uvjeti i naèini korištenja dotadašnjega porodnog dopusta, zbog èega podaci od 2009. nisu potpuno usporedivi s podacima u prethodnim godinama, kada su navedena prava bila regulirana Zakonom o radu, Zakonom o porodnom dopustu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci za zdravstvenu zaštitu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba te Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop".

4. Socijalna skrb


Centri za socijalnu skrb odnosno službe za socijalnu skrb su ustanove koje prema Zakonu o socijalnoj skrbi, pružaju struènu i socijalnu pomoæ u raznim oblicima osobama kojima je pomoæ potrebna.

Korisnikom socijalne skrbi smatra se svaka osoba koja je u toku izvještajne godine, jednom, ili više puta, koristila neki od oblika socijalne skrbi.

Pravom, mjerom ili uslugom socijalne skrbi smatra se svaki sluèaj provedene socijalne skrbi na temelju zakona i propisa o socijalnoj skrbi te odgovarajuæih propisa obiteljskog zakonodavstva.

Domovi za socijalnu skrb o djeci i mladeži pružaju smještaj, prehranu, odgoj, zdravstvenu zaštitu, školovanje, osposobljavanje za rad te odgovarajuæe oblike struène pomoæi djeci i mladeži bez odgovarajuæe roditeljske skrbi, tjelesno i mentalno ošteæenoj djeci, te djeci i mladeži s poremeæajima u ponašanju.

Domovi za socijalnu skrb o odraslim i starijim osobama ustanove su koje pružaju organizirano stanovanje, prehranu, pomoæ i njegu, zdravstvenu zaštitu, odmor i rekreaciju tjelesno i mentalno ošteæenim, bolesnim te starim i nemoænim osobama.

Ustanove za dnevni boravak djece osiguravaju djeci njegu, ishranu i odgoj, a obuhvaæaju djeèje jaslice i vrtiæe, ukljuèujuæi i vjerske. Djeèje jaslice ostvaruju potreban odgojni utjecaj na djecu do navršene treæe godine starosti, a djeèji vrtiæi od tri godine do polaska u školu.

Ustanove za smještaj uèenika - studenata obuhvaæaju uèenièke i studentske domove.

Uèenièki dom je ustanova koja pruža smještaj i prehranu uèenika za vrijeme školovanja te organizira i odgojno-obrazovni rad kulturne i druge aktivnosti uèenika.

Studentski domovi osiguravaju smještaj studentima visokih uèilišta za vrijeme studija, može biti osigurana i prehrana.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o ustanovama za socijanu skrb prikupljaju se redovitim statistièkim izvještajima od ustanova za socijalnu skrb o djeci, mladeži i odraslima, i to svake druge godine, a o korisnicima, pravima, uslugama i mjerama socijalne skrbi godišnjim izvještajima od Centara za socijalnu skrb, odnosno Službi socijalne skrbi. Podaci za društvena davanja za djecu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U ožujku 1992. godine obavljen je popis prognanika u Republici Hrvatskoj, a podaci o prognanima i izbjeglima dobiveni su od Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice.

281

5. Mirovinsko osiguranje


Osiguranicima se smatraju osobe (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98.) koje su obavezno osigurane u skladu s èlancima 10 do 16, osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, a koje se mogu osigurati na produženo osiguranje (èl. 17) i osobe osigurane u odreðenim okolnostima (èlanci 18 do 20).

Korisnikom mirovine (invalidske, starosne i obiteljske) podrazumijeva se osoba koja je stekla pravo na osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od sijeènja 1999. u korisnike mirovina ukljuèeni su i korisnici prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmjene radne sposobnosti koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. Od 1. sijeènja 1999. ta se prava provode po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama navedenog Zakona.

Mirovinski staž obuhvaæa staž prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.

U podacima o korisnicima mirovina nisu ukljuèeni podaci o korisnicima mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja Grada Zagreba.


Podaci o mirovinskom osiguranju dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje


Zaposleni su osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odreðeno ili neodreðeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta. U zaposlene ukljuèujemo pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. Zaposleni su i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, poduzeæu, obrtu ili slobodnoj profesiji.

Stupanj struènog obrazovanja podrazumijeva najvišu obrazovnu razinu koju je zaposleni stekao završavanjem odgovarajuæe škole, završavanjem teèaja ili polaganjem ispita kojima se dobiva obrazovni stupanj ili provjeravanjem struènosti koju organizira poslovni subjekt. Za svaki stupanj struènog obrazovanja osoba posjeduje odgovarajuæi službeni dokument (diplomu, svjedodžbu, rješenje ili uvjerenje). Osobe koje nemaju neki od ovih i njima ravan dokument smatraju se nekvalificiranim radnicima.


Broj zaposlenih iskazani sa stanjem 31. ožujka, rezultat su redovitog statistièkog istraživanja koje se provodi jednom godišnje. Podaci su prikupljeni izvještajem (obrazac RAD-1G) koje pravne osobe popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima.

Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija obraðuju se na temelju podataka matiène evidencije o osiguranicima mirovinskog osiguranja, a podaci su preuzeti od Državnog zavoda za statistiku.

Podaci o osiguranicima poljoprivrednicima dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreba.

282

Od 2009. statistièki podaci o zaposlenima i plaæi obraðuju se i iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.), koja je stupila na snagu od 2008.(NN, br. 58/07 i 72/07).


Istraživanjem o zaposlenima obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne osobe) svih oblika vlasništva i svih oblika organiziranosti. Obuhvaæeni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.

U podatke su ukljuèene procjene broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj (procjena prema podacima godišnjih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA). Nisu obuhvaæeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama ni poljoprivrednici. Od 2004. godine u podatke su ukljuèeni i zaposleni u ministarstvima obrane i unutrašnjih poslova.

U zaposlene prema stupnju struènog obrazovanja, starosti i spolu, vrsti radnog odnosa, te obliku vlasništva, nije ukljuèena procjena broja zaposlenih u poslovnim subjektima (pravne osobe) koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj, jer se obrada prema navedenim obilježjima vrši samo na temelju dostavljenih izvještaja. Zbog toga se razlikuju podaci o broju ukupno zaposlenih u poslovnim subjektima i broju zaposlenih prema navedenim obilježljima.

U broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, obuhvaæeni su vlasnici i zaposleni prijavljeni službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nezaposlenost


Nezaposlenim osobama smatra se osoba sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je prijavljena u Zavodu za zapošljavanje kao tražitelj posla, redovito se prijavljuje, a nije u radnom odnosu, nije vlasnik ili veæinski suvlasnik (više od 51 % udjela u trgovaèkom društvu ili drugoj pravnoj osobi), ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije veæinski vlasnik ili suvlasnik više od 51 % udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, te nije redoviti uèenik, student ili umirovljenik.

Novoprijavljeni radi zaposlenja su nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca prijavile Zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja.


Podaci o nezaposlenima preuzeti su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb, a prikupljaju se sa stanjem krajem godine, odnosno zadnjeg dana u godini.

7. Plaæe


Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa obuhvaæa plaæe zaposlenih za obavIjanje poslova po osnovi radnog odnosa, te naknade za godišnji odmor, plaæeni dopust, državne blagdane i neradne dane utvrðene zakonom, bolovanje do 42 dana, odsutnost zbog struènog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog, obnašanje vojne obveze, naknadu za topli obrok i primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaæaju doprinosi, porezi i prirezi.

Prosjeèna mjeseèna bruto plaæa obuhvaæa sve vrste neto isplata po osnovi radnog odnosa i zakonom propisana obvezatna izdvajanja, doprinose, poreze i prireze.

283

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini ukupnih neto plaæa odnose se na zaposlene koji su za obraèun plaæa imali najmanje 160, a najviše 200 sati u mjesecu za koji se daje izvještaj.

Nominalni indeksi neto i bruto plaæa dobivaju se iz podataka o prosjeènim mjeseènim iznosima neto i bruto plaæa za odgovarajuæe mjesece, razdoblja i godine.

Podaci o prosjeènoj plaæi po zaposlenom iskazuju se prema naèelu obavljenih isplata u tekuæem za prethodni mjesec (što odgovara dinamici isplata u najveæem broju pravnih osoba), te se i prosjek plaæe po zaposlenom odnosi na mjesec za koji je isplata primljena. Meðutim, kod zakašnjelih isplata za prethodne mjesece i razdoblja podaci se ukljuèuju u prosjeke isplata za mjesec koji se obraðuje.

U podacima o prosjeènoj isplaæenoj neto plaæi prema stupnju struène spreme za rad na radnom mjestu pojam struèna sprema podazumijeva opæa i struèna znanja i osposobljenost zaposlenog što proizlaze iz obujma i složenosti poslova odredenog radnog mjesta, a utvrðeni su aktima koje donosi poslodavac.


Istraživanjem su obuhvaæeni zaposleni u poslovnim subjektima (pravne osobe) svih oblika vlasništva u Gradu Zagrebu, bez obzira na to, da li je radni odnos zaposlenog zasnovan na neodreðeno ili odreðeno vrijeme, s punim ili skraæenim radnim vremenom.

Istraživanjem o prosjeènim neto i bruto plaæama, nisu obuhvaæeni zaposleni u djelatnostima obrta i slobodnih profesija, ministarstvima unutrašnjih poslova i obrane, kao ni osobe koje svoju aktivnost obavljaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Do 2008. godine statistièki podaci o plaæama iskazani su po NKD-u 2002., a od 2009. iskazuju se po novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007., NN, br. 58/07.). Izvršeno je novo agregiranje podataka, pa podaci iskazani po novoj klasifikaciji nisu usporedivi s podacima po NKD-u 2002., osim na razini: UKUPNO.


Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama zaposlenih u poduzeæima, tvrtkama ili ustanovama i strukturi zaposlenih prema visini neto plaæa dobiveni su redovitim mjeseènim istraživanjem kojim se prate plaæe zaposlenih, odnosno, godišnjim istraživanjem kojim se snimaju zaposleni prema visini ukupnih neto plaæa.

Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova i zadataka odnose se samo na zaposlene koji su u godini radili svih 12 mjeseci, a dobiveni su godišnjim istraživanjem.

8. Cijene


Za razinu Grada Zagreba vrši se obrada izvornog materijala i obraèun pokazatelja dinamike i razine za èetiri kategorije cijena: prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijene na malo, troškovi života i cijene ugostiteljskih usluga.

Prodajna cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda je cijena po kojoj industrijska poduzeæa prodaju svoje proizvode redovitim kupcima na domaæem tržištu u najveæim kolièinama fco. utovareno u vagon ili kamion u mjestu proizvodaèa. U ovu cijenu se ukljuèuje regres ako ga prodavaè prema propisima ostvaruje, a od cijene se odbija trgovaèki rabat i popust koji prodavaè odobrava kupcu. U cijenu ne ulazi porez na dodanu vrijednost (PDV), kao ni poseban porez na promet (trošarina).

284

Cijene na malo su cijene robe ili usluge u zadnjoj fazi prometa, odnosno to je cijena po kojoj trgovina na malo, individualni proizvodaèi i vršioci usluga prodaju proizvode i usluge krajnjem potrošaèu.

Troškovi života, u smislu kategorizacije cijena su posebna modifikacija pokazatelja dinamike i razine cijena na malo. Dok su indeksnom listom cijena na malo obuhvaæeni proizvodi i usluge osobne potrošnje, te reprodukcijski materijal i neka sredstva za rad, indeksnom listom troškova života obuhvaæeni su samo proizvodi i usluge osobne potrošnje. Grupiranje pojedinih proizvoda i usluga izvršeno je na bazi razlièitih kriterija; kod cijena na malo, grupiranje je izvršeno prema kriteriju pojavnog oblika proizvoda i vrste usluga (npr.: poljoprivredni prehrambeni proizvodi, industrijski neprehrambeni proizvodi, prometne usluge itd.), a kod troškova života prema kriteriju svrhe upotrebe (npr.: hrana, izvori energije i energetske sirovine u kuæanstvu s pripadajuæim uslugama, stanovanje s pripadajuæim uslugama, itd.). Sustav ponderiranja za obraèun indeksa su takoðer razlièiti. Sustav ponderiranja za obraèun indeksa cijena na malo bazira se na vrijednosnoj strukturi ukupnog maloprodajnog prometa, a sustav ponderiranja za obraèun indeksa troškova života bazira se na vrijednosnoj strukturi osobne potrošnje kuæanstva.

Cijena ugostiteljske usluge je ona cijena po kojoj konzument plaæa odreðenu vrstu usluge.


Obuhvat pokazatelja dinamike i razine cijena odreðen je kvalitetom izbora izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja" te kvalitetom i kvantitetom indeksnih lista za odreðene kategorije cijena.

Pod kvalitetnim izborom izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja", podrazumijeva se provoðenje istraživanja o velièini vrijednosti naplaæene realizacije u industrijskim poduzeæima, te o velièini vrijednosti prometa u prometnim i uslužnim poduzeæima i na bazi toga provodenje rangiranja i izbora potrebnog broja jedinica u kojima æe se evidentirati cijene odreðenih proizvoda i usluga. Na taj se naèin postiže pouzdana i racionalna reprezentacija u praæenju cijena.

Indeksne liste su liste proizvoda i usluga uz pomoæ èijih se individualnih cijena i odgovarajuæeg sustava ponderiranja pravi obraèun odreðenog skupnog indeksa cijena. Za svaku kategoriju cijena postoji posebna, specifièna lista. Elementi indeksne liste, a to su spomenuti proizvodi i usluge, izabrani su tako da kroz kretanje vlastite cijene reprezentiraju skupni trend kretanja cijena njima srodnih, najèešæe supstitutivnih proizvoda i usluga. Proces formiranja indeksnih lista vrlo je složen i u njegovom provodenju potrebno je voditi raèuna o velikom broju parametara, poèevši od valorizacije odreðenih trendova u promjeni tehnologije proizvodnje, pa do istraživanja o velièini i trendu potražnje za pojedinim proizvodima i uslugama.

9. Investicije


Bruto investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu odnose se na ukupno ostvarene investicije u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu domaæega i inozemnog podrijetla, dugotrajnu imovinu u vlasništvu i nabavljenu pod uvjetima financijskog leasinga. Ostvarene investicije su u tijeku izvještajne godine izvršene izgradnje i nabave imovine bez obzira na to jesu li završene i plaæene.

Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu dio su ostvarenih investicija i odnose se na izgradnju i nabavu nove domaæe i uvozne dugotrajne immovine, znatnija poboljšanja postojeæe dugotrajne imovine te uvezene rabljene dugotrajne imovine, koja se tretira kao nova jer utjeèe na porast nacionalnog bogatstva zemlje.

Izvori financiranja/stjecanja investicija u dugotrajnu imovinu obuhvaæaju sve iznose za investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu, za izvještajnu godinu, odnosno naèine stjecanja dugotrajne imovine bez obzira na to jesu li isplate izvršene ili nisu.

285


Od 2013. istraživanjem su obuhvaæene pravne osobe:

- veliki i srednje veliki poduzetnici, financijske i osiguravajuæe institucije, proraèunski korisnici

- na osnovi vrijednosti dugotrajne imovine, namjernim uzorkom izabrani mali poduzetnici

- neprofitne organizacije - veæi investitori

Za 2014. i 2015. godinu izvještajne jedinice su, namjernim uzorkom izabrane pravne osobe. Polazni podaci za formiranje uzorka su prikupljeni i obraðeni podaci godišnjih i tramjeseènih izvještaja preuzetih od Financijske agencije (FINA).

Zbog primjene metode namjernog uzorka, promjena vezanih za izbor elemenata osnovnog skupa za uzorak i revizija obrasca, podaci od 2014. nisu potpuno usporedivi s podacima prethodnih godina.

Istraživanjem dobiveni podaci grupirani su: prema organizacijskom naèelu (prema sjedištu i glavnoj djelatnosti investitora) i naèelu èiste djelatnosti i teritorija (prema lokaciji i djelatnosti namjene investicijskog objekta), a obraðeni su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 (NKD-u 2007).


Podaci o ostvarenim bruto investicijama prikupljeni su putem Godišnjeg izvještaja o investicijama u dugotrajnu imovinu (obrazac INV-P).

Obrazac INV-P od 2014. u odnosu na predhodne godine revidiran je i djelomièno promjenjen zbog usklaðivanja s revidiranim meðunarodnim statistièkim standardima i metodologijama, Europskim sustavom nacionalnih raèuna 2010 i UN-ovim Sustavom nacionalnih raèuna 2008 (European System of Accounts ESA 2010, System of National Accounts SNA 2008).

Podaci o investicijama za zaštitu okoliša prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca »Godišnji izvještaj o investicijama u zaštitu okoliša« (INV-OK).


Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti i dijelovi poslovih subjekata ili obrtnici iz Registra poslovnih subjekata i prema NKD 2007. razvrstani u jedno od podruèja djelatnosti, koji su imali investicije u zaštiti okoliša, bez obzira na to jesu li u redovitom ili probnom radu, u osnivanju (gradnji) ili likvidaciji.


Investicije na koncu proizvodnog procesa (end-of-pipe) koje podrazumijevaju metode, praksu, tehnologije, procese ili opremu odreðenu za sakupljanje i uklanjanje oneèišæenja (npr. emisije u zrak, efluente krutog otpada) nakon njihova nastanka. Njima se takoder obraðuju i odlažu oneèišæivala, te nadzire i mjeri razina oneèišæenja (uglavnom end-of-pipe metode, tehnike i1i oprema npr. filtri za emisije u zrak, ureðaji za djelatnosti obrade otpadnih voda, sakupljanje i obradu otpada).

Investicije u integrirane tehnologije podrazumijevaju investicije za nove ili adaptacije postojeæih metoda, prakse, tehnologija, procesa ili opreme odreðene za sprjeèavanje ili smanjenje kolièine oneèišæenja nastalog na izvoru, s time da se smanjenje utjecaja na okoliš udruži s ispuštanjem oneèišæavala i/ili djelatnostima oneèišæenja (kao dio proizvodnog procesa zove se integrirani).

Sprjeèavanje oneèišæenja može ukljuèiti razlièite tipove djelatnosti, npr.: modifikacije opreme ili tehnologije, izbor nove poboljšane tehnologije, reformulaciju ili redizajn proizvoda, zamjenu sirovina do èistijih inputa i/ili obnavljanje promjena u gospodarenju okolišem.

Interni tekuæi izdaci namjenjeni su za rad opreme za konac proizvodnog procesa (materijala, energije, održavanje); troškove radne snage (samo onih zaposlenih na zaštiti okoliša) i druge interne tekuæe izdatke (osposobljavanje, informacije, opæu administraciju za zaštitu okoliša). Iskljuèeno je kupovanje usluga zaštite okoliša od javnog sektora ili specijalnih proizvoðaèa.

286

Eksterni tekuæi izdaci obuhvaæaju plaæanja treæim stranama za usluge zaštite okoliša iz javnog sektora ili specijalnim proizvoðaèima koji mogu biti javni ili privatni (za eksterne naknade/kupovanja za sakupljanje otpada ili obradu otpadnih voda te za ostalo npr. izdaci za dekontaminaciju tla i podzemnih voda). Iskljuèene su novèane kazne i globe.

10. Gradski proraèun


Gradski proraèun je ostvarenje godišnjih prihoda i primitaka, te izvršenje izdataka i drugih plaæanja Grada. Proraèun Grada usvaja Skupština Grada, a njegovi korisnici su upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi i službe) te ostali korisnici kojima se sredstva doznaèavaju iz proraèuna.

Prihodi su svi neotplativi i nepovratni tekuæi i kapitalni primici s protuobvezom ili bez protuobveze. Potpore su primici bez protuobveza neotplativi i neobvezni primici od tuzemenih ili inozemnih jedinica uprave ili meðunarodnih institucija.

Izdaci su nepovratna tekuæa i kapitalna plaæanja s protuobvezom ili bez, te isplaæene potpore i transferi drugima. Pozajmljivanje umanjeno za otplate je transakcija neto pozajmljivanja treæim osobama proizašla iz javne politike.


Podaci o gradskom proraèunu preuzeti su iz Službenog glasnika Grada Zagreba br. 13/12. i 16/13., Zapisnika 15. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba održane 3.7.2014., Službeni glasnik Grada Zagreba br. 15/15. i 07/16.

11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo


Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je ekonomska jedinica kuæanstva koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira na njenu namjenu, odnosno bez obzira na to jesu li proizvodi za tržište ili samo za vlastitu potrošnju. Pojam je usklaðen sa statistièkim pojmom poljoprivrednih kuæanstava EU-a. Pojam obiteljsko poljoprivredno kuæanstvo uveden je u sustav poljoprivrednih statistika 1998., a do tada se koristio pojam individualno gospodarstvo ili individualni proizvoðaè.

Poljoprivredna površina obuhvaæa oranice i vrtove, voænjake, vinograde, livade i pašnjake.

Proizvodnja žitarica predstavlja proizvode u spremištu, tj. nakon gubitaka koji nastaju prilikom žetve i prijevoza. Prirod strnih žitarica procijenjen je s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage.

U povræe je ukljuèen krumpir, grašak, grah, oljušteno mahunasto povræe i ostalo povræe.

Rodnim stablima voæa i rodnim trsovima vinove loze smatraju se ona stabla i trsovi koji su po svojoj fiziološkoj zrelosti sposobni za rod, bez obzira na to jesu li u odnosnoj godini rodili ili ne.

Prirod po jedinici površine, (po hektaru) obraèunat je na požnjevenu površinu. Prirod po stablu i èokotu obraèunat je na rodna stabla odnosno rodne èokote vinove loze.

Vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta (kljuka) od svježeg grožða, plemenite loze i hibrida.

Šumom se smatra zemljište, obraslo šumskim drveæem, u obliku sastojine na površini veæoj od 10 ari (Narodne novine br. 140/05.).

Površine šumskog zemljišta i površine šuma iskazane su na temelju važeèih šumsko gospodarskih planova, koji se redovito revidiraju svakih deset godina. Od 2008. godine podaci se odnose na Grad Zagreb.

287

Posjeèena bruto drvna masa obuhvaæa posjeèene trupce (bjelogorica i crnogorica), jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica), ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica), prostorno drvo (bjelogorica i crnogorica), ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica), te ostalo grubo obraðeno drvo. U bruto drvnu masu ulazi otpadak i gubitak koji nastaje prilikom sjeèe. Podaci za ovu tabelu dobiju se na temelju izraðene neto drvne mase uveæane za planirani otpad.

Ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj suhoæe, dimenzije i naèin slaganja.Prema vrsti drveta razlikuje se tvrdo ogrjevno drvo ( bukovina, grabovina, cerovina , hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina , vrbovina i johovina).

Industrijsko drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhvaæa sve vrste drva pogodne za mehanièku preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove, ostalo dugo drvo , sjeèenica i dr.

Jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je raznim tehnièkim svrhama jer ima vrlo povoljna fizièka i kemijska svojstva. To jer drvo koje se upotrebljava za gradnju i održavanje jamskih rovova i okna , za gradnju u zemlji i pod zemljom.

Trupci (bjelogorica i crnogorica ) su dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjoj preradi piljenjem, ponekad rezanjem ili Iju§tenjem jer imaju povoljna fizièka i kemijska svojstva te su namijenjeni industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.

Drvo za celulozu je oblo i cijepano drvo crnogorice, bukve i mekih listata. Namijenjeno je proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.

Ostalo industrijsko drvo (grubo obraðeno drvo ) obuhvaæa sitnotehnièko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja , raznih letvi i stupova za ogradu,ruèiæa za alat i sl. lzraðuju se od izbojaka iz panja, pitomog kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi.


Statistièkim istraživanjem obuhvaæene su sve pravne osobe i njihovi dijelovi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, te obrtnici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Od 2005. za pravne osobe i obrtnike podaci se prikupljaju izvještajnom metodom, a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva metodom uzorka odabranim iz baze podataka Popisa poljoprivrede 2003, putem anketa (intervju-obrazac).

Za istraživanje o promjenama u šumskim površinama obuhvat je potpun. Izvještajne jedinice su uprave šuma javnog poduzeæa Hrvatske šume i druge pravne osobe koje su prema NKD-u 2007. razvrstane u podruèje A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Za šume u privatnom vlasništvu, podaci se prikupljaju od Savjetodavne službe, sektor za programe iprojekte u šumarstvu.

U 2013. godini podaci o privatnim šumama dobiveni su od Savjetodavne službe, za razliku od prthodnih godina kada se primjenivala metoda procjene.


Statistièka istraživanja iz podruèja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provode se posebno za pravne osobe i njihove dijelove, a posebno za obiteljska gospodarstva i obrtnike.

Podaci o preradi voæa i grožða na obiteljskim gospodarstvima ne obuhvaæaju preradu u specijaliziranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade, te ne predstavljaju ukupnu proizvodnju vina i drugih proizvoda od voæa.

Podaci o broju stoke kod poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, kao i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosi se na stanje 1. prosinca navedene godine.

288

Za podruèje šumarstva podaci se prikupljaju tromjeseènim i godišnjim izvještajima, a odnose se na sjeèu drva i proizvodnju šumskih proizvoda.

Od 1998. god. proizvodnja šumskih proizvoda prikuplja se sukladno nacionalnom i meðunarodno usklaðenim standardima statistike šumarstva prema zahtjevima Europskog informacijskog i komunikacijskog sustava za šumarstvo (EFICS European Forestry Information and Communication System) uspostavljenim u suradnji FAO i UN/ECE.

Izvor podataka o promjenama u šumarskim površinama koriste se šumsko-privredne osnove kao izvor podataka o površinama državnih i privatnih šuma, razvrstanima prema vrsti drveæa.

12. Industrija


Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje skupni su indeksi gotovih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda koja je sastavni dio Metodoloških osnova za mjeseèni izvještaj industrije (IND-1/KPS/M).

Gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajuæi stupanj izrade definiran navedenom nomenklaturom.

Indeksi zaposlenog osoblja pokazuju dinamiku broja zaposlenog osoblja u djelatnosti industrije. Podatkom nisu obuhvaæene osobe u drugim djelatnostima istog poslovnog subjekta.

Indeks proizvodnosti rada izraèunat je kao odnos izmeðu indeksa fizièkog obujma industrijske proizvodnje od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa nivoa broja zaposlenih u industrijskim djelatnostima takoðer od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca.

Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje iskazani su prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. i prema glavnim industrijskim grupacijam - GIG. Indeksi fizièkog obujma za GIG prema ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obraèunati su prema Metodologiji za kratkoroène industrijske pokazatelje, Statistièkog ureda EU-Eurostat.


Istraživanjem su obuhvaæene sve pravne osobe i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u podruèjima NKD-2007.;: Rudarstvo i vaðenje (B), Preraðivaèke industrije (C) i Opskrbe elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D), tj. njihovim odjeljcima 05-35 (osim skupine 35.3).


Podaci o industrijskoj proizvodnji, utrošku elektroenergije, goriva i osnovnih sirovina i materijala prikupljeni su putem mjeseènih izvještaja industrije.

Elementi raèuna industrijske proizvodnje


Glavna djelatnost poduzeæa je ona djelatnost u kojoj je ostvaren najveæi udjel u bruto dodanoj vrijednosti prema troškovima èimbenika te jedinice. Grupiranje podataka po organizacijskom naèelu je grupiranje podataka za poduzeæa prema glavnoj djelatnosti poduzeæa bez obzira što poduzeæe može obavljati i druge djelatnosti.

Grupiranje podataka po èistim djelatnostima je grupiranje podataka po djelatnosti uz korištenje podataka dijelova poduzeæa koji obavlja tu djelatnost ili grupiranje podataka samog poduzeæa kao lokalnog JVD-a (lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti) ako obavlja samo tu djelatnost.

289

Poduzeæe je najmanja kombinacija pravnih jedinica, koja èini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga. Ima odreðen stupanj autonomije pri odluèivanju, obavlja jednu ili više djelatnosti, a može biti samo jedna pravna jedinica.

Lokalna jedinica je poduzeæe ili dio poduzeæa smješteni na zemljopisno odreðenom mjestu (županija, grad, opæina ...). Na tim mjestima obavlja se gospodarska djelatnost za koju je zaposlena jedna ili više osoba.

Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD, èine je dijelovi poduzeæa koji pridonose obavljanju djelatnosti na razini skupine (troznamenkasta brojèana oznaka) NKD-a 2007. Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD, dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovorna lokalnoj jedinici.

Proizvod je posljedica gospodarske djelatnosti i opæi je naziv koji se koristi za dobra i usluge.

Bazièna cijena je cijena koju prima proizvoðaè od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo umanjen za porez, te uveæan za iznos subvencija na tu jedinicu. Transportna usluga za koju proizvoðaè izdaje zaseban raèun ne ulazi u baziènu cijenu, ali se ukljuèuje transportna usluga koju proizvoðaè naplaæuje istim raèunom, èak iako je iskazana kao zasebna stavka.

Intermedijarna potrošnja definirana je Europskim sustavom nacionalnih raèuna - ESA 1995. Intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluge potrošenih u procesu proizvodnje iskljuèujuæi fiksnu aktivu, èija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje.

Prihodi od prodaje proizvoda obuhvaæaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala otpadaka i sl. na domaæa i inozemna tržišta, prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga, prihoda od vrijednosti proizvoda za plaæanje u naturi (ukljuèujuæi i naknade zaposlenima u naturi).

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad dobivaju naknadu u novcu ili naturi, a zasnovale su radni odnos na odreðeno ili neodreðeno vrijeme. U zaposlene su ukljuèene osobe koje povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti. U zaposlene spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, obrtu, kao i pomažuæi èlanovi obitelji koji nisu zaposlenici, a rade u poslovnom subjektu vlasništva èlana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Bruto dodatna vrijednost kao poveæanje vrijednosti proizvodnje, jednaka je razlici izmeðu bruto proizvodnje i intermedijarne potrošnje.

Bruto plaæe i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaæena svim osobama na platnom spisku poduzeæa (izvještajne jedinice). U bruto plaæe i nadnice ukljuèene su i sve povlastice, povišice, nagrade, "13 plaæa", otpremnine, najamnine, prijevozni troškovi i sve druge izvanredne naknade koje su primili zaposlenici, kao i poreze i doprinose i druge iznose koje plaæaju zaposlenici, a uplatu tih davanja vrši poslodavac.


Godišnjim izvještajem industrije obuhvaæene su sve pravne osobe razvrstane u industrijsku djelatnost kao i one koje nisu razvrstane u industrijsku djelatnost, ali imaju dijelove koji se bave industrijskom djelatnošæu, sa 10 i više zaposlenih (naèelo èiste djelatnosti) i s manjim brojem zaposlenih do pokrivenosti od najmanje 90% udjela u bruto dodanoj vrijednosti za svaku skupinu Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Dobiveni podaci objavljeni u priopæenju dio su istraživanja jer se za manja poduzeæa podaci preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE.

290

Podaci o elementima raèuna proizvodnje i zaposlenih (ukljuèivo i prema naèelu èiste djelatnosti) prvi su put snimljeni za 1998. godinu i nisu usporedivi s podacima iz nekog drugog razdoblja, a niti s ostalim podruèjima NKD-a 2007., ako nisu snimljeni po ovoj metodologiji.

Izvor podataka

Podaci za elemente raèuna proizvodnje i broja zaposlenih prikupljeni su Strukturno-poslovnim istraživanjem industrije (IND-21/SPS), prema Statistièkim objavljenim standardima. Za ostala manja poduzeæa, podaci se preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE.

13. Graðevinarstvo


Popis 2011. obuhvatio je sljedeæe stambene jedinice:

- stanove

- ostale stambene jedinice i

- kolektivne stanove.

Stan je graðevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajuæim pomoænim prostorijama (kuhinja, smoènica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoænih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Ostale stambene jedinice su prostorije i objekti koji u graðevinskom smislu nisu stanovi, a u vrijeme Popisa služile su za stanovanje. To mogu biti prostorije u zgradama, npr. nastanjen podrum, spremište, garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnièka soba) te neki pokretni ili nepokretni objekt, npr. vagon, šlep, brod, šator, prikolica, straæara i sl.

Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj i stanovanje veæih skupina ljudi ili nekoliko kuæanstava. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizièkim i drugim bolestima, samostani, zatvori, vojarne i sl.

Nastanjenim stanovima smatraju se stanovi koji su se u vrijeme Popisa koristili za stalno stanovanje ili za stanovanje i obavljanje djelatnosti jedne ili više osoba.

Nenastanjeni stanovi su stanovi koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje. U tu skupinu ubrajamo privremeno nenastanjene stanove, napuštene stanove te stanove u kojima su popisane samo privremeno prisutne osobe.

Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvoðenja graðevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kuæanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.

Kao napušteni stanovi popisani su stanovi koji se dulje vrijeme ne koriste jer se vlasnik iselio (ili preselio) u drugo mjesto, a stanom se više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje, ili je vlasnik umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti se njime povremeno koriste (npr. kao kuæom za odmor).

Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisane su stambene prostorije koje odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuæa i sl.).

Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se iskljuèivo za odmor i rekreaciju, bilo povremeno bilo više mjeseci u godini. U tu skupinu nisu ukljuèeni stanovi koji se iskljuèivo koriste za iznajmljivanje u turistièkoj sezoni, nego samo stanovi kojima se vlasnici koriste za svoje potrebe.

291

Stan za odmor i rekreaciju može se nalaziti u zasebnoj kuæi, vili i sliènom tipu zgrade sagraðene samo za korištenje kao vikend-kuæa, zatim u (naslijeðenoj) obiteljskoj kuæi ili u višestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor.

Stanovi u vikend-kuæi su stanovi u zgradama sagraðenima ili kupljenima da bi se koristile samo za odmor i rekreaciju (vikend-kuæe, vile, ljetnikovci, planinskei lovaèke kuæe).

Stanovi u obiteljskoj kuæi su stanovi koji su se prije koristili za stanovanje nekoga kuæanstva, ali se zbog preseljenja kuæanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto koriste povremeno, tj. za odmor i rekreaciju.

Stanovi u drugoj vrsti zgrade su stanovi koji se koriste samo za odmor i rekreaciju (apartmani i manji stanovi), a nalaze se u višestambenim zgradama, u kojima se mogu nalaziti i stanovi u kojima neka kuæanstva stanuju preko cijele godine.

Stanovi u kojima se iskljuèivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji su svemu odgovaraju definiciji stana, ali su se u vrijeme Popisa iskljuèivo koristili za obavljanje neke djelatnosti. Pri tome razlikujemo stanove za iznajmljivanje turistima i stanove u kojima se obavljala neka druga djelatnost.

Stanovi za iznajmljivanje turistima su stanovi (kuæe ili apartmani) u privatnom vlasništvu graðana koji se koriste iskljuèivo za iznajmljivanje turistima.

Stanovi za ostale djelatnosti su stanovi koji se u cjelini koriste za obavljanje neke djelatnosti (npr. odvjetnièki ured, stomatološka ordinacija, predstavništvo tvrtke).

Površina stana je podna površina mjerena unutar vanjskih zidova stana.

Soba je prostorija namijenjena stanovanju, koja je od drugih prostorija stana odvojena stalnim zidovima, visine najmanje 2 m u odnosu na pretežnu površinu stropa, ima izravnu dnevnu svjetlost i

2èija površina poda iznosi najmanje 4 m .

Kuhinja se definira kao prostorija od barem 4 m2 ili 2 m širine, koja je namijenjena i opremljena za pripravljanje glavnih obroka. Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj pomoænoj prostoriji (hodnik, kupaonica i sl.), smatra se da stan nema kuhinje.

Stan ima kupaonicu ako ima prostoriju u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije. Zahod ako se takav sanitarni ureðaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana ili u kupaonici.

Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, elektriène energije i plina ako najmanje u jednoj od prostorija stana postoje odgovarajuæe instalacije bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mrežu ili neke kuæne ureðaje i objekte.

Stanovi s klimatizacijom su stanovi u kojima je klimatizacija raspoloživa u stambenoj jedinici, bilo da je rijeè o neovisnome klimatizacijskom ureðaju instaliranome u stanu bilo o centralnoj klimatizaciji iz ureðaja u zgradi.

Stan se nalazi u „iskljuèivo ili pretežno stambenoj zgradi“ ako je 50% ili više ukupne korisne površine zgrade namijenjeno stanovanju.

Stan se nalazi u „pretežno nestambenoj zgradi“ ako više od 50% korisne površine zgrade ima nestambene namjene (npr. trgovine, ugostiteljski objekti, prostorije, banke, pošte, kinodvorane, lijeènièke ordinacije, poslovna predstavništva itd.).

Stan se nalazi „u zgradi domova, samostana i sl.“ ako se u takvim zgradama nalazi zaseban skup prostorija koje odgovaraju definiciji stana, a u kojima stanuje privatno kuæanstvo koje ne pripada institucionalnom kuæanstvu, odnosno nije korisnik usluga kolektivnog stana.

Godina gradnje stana oznaèuje godinu završetka gradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za završen stan koji se nalazi u nezavršenoj zgradi upisivala se godina završetka gradnje stana. Za stan koji je dograðen kao nova stambena cjelina ili je u cijelosti sagraðen prenamjenom nestambenog prostora u stambeni upisivala se godina dogradnje odnosno prenamjene.

292


Prikaz izvršenih graðevinskih radova dat je prema teritorijalnom principu, tj. izvršeni radovi na podruèju Zagreba, bez obzira na sjedišta izvoðaèa radova i investitora, a obuhvaæene su pravne osobe i njihovi dijelovi s 5 zaposlenih i više.


Podaci o graðevinskoj djelatnosti dobivaju se redovitim godišnjim istraživanjem. GRAÐ-12 Izvještaje podnose poslovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u podruèje F graðevinarstvo.

Podaci o stanovima dati su prema Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova, 2011.

Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i radova iskazani su podaci prikupljeni Godišnjim izvještajem o završenim zgradama i stanovima (GRAÐ- 10), koji je prvi put (probno) proveden u 2003. za 2002. godinu. Metoda istraživanja je snimanje terena kad se utvrðuje koje su zgrade i stanovi završeni u izvještajnoj godini. Osnova za obilazak terena je adresar sastavljen na temelju podataka o izdanim odobrenjima za gradnju na podruèju Grada Zagreba.

Do 2002. godine podaci o ukupnom broju završenih zgrada i stanova prikupljani su iz dva izvora:

- podataka o gradnji u režiji individualnih vlasnika na temelju dokumentacije nadležnih tijela graditeljstva u županijama, putem obrasca GRAÐ- 11a,

- dokumentacije izvoðaèa radova (pravnih osoba) s 5 i više zaposlenih putem obrasca GRAÐ-11.

Zbog potrebe i obveze da se ovo podruèje metodološki uskladi s odgovarajuæom metodologijom EUROSTAT-a te moguænosti kontrole obuhvata iz razlièitih izvora podataka, uvedeno je novo

istraživanje, kojim se svi podaci o završenim zgradama i stanovima prate iz jednog izvora primjenom istih metodologija.

Podaci o izdanim graðevinskim dozvolama prikupljaju se mjeseènim izvještajima od upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove graditeljstva i Ministarstva graditeljstva i prostornog ureðenja, koja izdaju graðevinske dozvole za graðevine predviðene Zakonom o gradnji (NN, br. 153/13.). Nisu obuhvaæene graðevinske dozvole za veæ izdane graðevine radi njihove legalizacije.

Za cijene prodanih novih stanova izvor podataka su redovita statistièka istraživanja Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova (GRAÐ-41).

Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova ispunjavaju pravne osobe koje su ujedno i nositelji cjelokupne gradnje zgrada sa stanovima odnosno koje se bave prodajom stanova, bez obzira na to izvode li te radove preko vlastitih pogona ili specijaliziranih poduzeæa. Podaci se daju na temelju realiziranih ugovora u izvještajnom razdoblju. Ugovori se smatraju realiziranim ako je kupac u roku (koji je odredio prodavalac) stan uplatio u cijelosti ili barem dio cijene stana. Izvještajne jedinice su graðevinska poduzeæa koja grade i prodaju stanove, a koja su prema NKD-u 2007. razvrstana u djelatnost 41.10, 41.20 i 71.11.

Nisu obuhvaæene pravne osobe koje se bave iskljuèivo posredništvom u prodaji postojeæeg stambenog fonda tj. starih stanova, kao ni cijene stanova na kojima se izvode samo grubi graðevinski radovi (Rohbau).

2Struktura cijene 1m stana sadrži: graðevinsko zemljište, gradnja i dobit izvoðaèa radova i ostali troškovi.

Od 2004. ukljuèeni su podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.).

293

14. Prijevoz i skladištenje


Unutrašnji prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja unutar granica naše zemlje.

Meðunarodni prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta utovara u našoj zemlji i mjesta istovara u inozemstvu i obratno, te prijevoz obavljen izmeðu dvaju mjesta u inozemstvu.

Prijevoz u inozemstvu podrazumijeva meðunarodni prijevoz robe koji obavljaju domaæi prijevoznici, a zemlja utovara i istovara je strana zemlja.

Gradski prijevoz putnika obuhvaæa organizirani javni prijevoz putnika (tramvajem i autobusom).

Putnièki kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra.

Tonski kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra.

U pismovne i ostale pošiljke ubrajaju se pismovne pošiljke, preporuèene pošiljke, sekogrami, izravna pošta, tiskanice i ostale poštanske pošiljke s oznaèenom vrijednosti.

Paket je poštanska pošiljka koja sadrži robu i predmete.

Paketi obuhvaæaju broj prispjelih paketa u unutrašnji promet, odnosno broj paketnih pošiljaka primljenih iz inozemstva i otpremljenih u inozemstvo.

Promet domaæih zrakoplova podijeljen je na redoviti i izvanredni. Redoviti promet obavlja domaæi prijevoznik na svojim redovitim linijama po redu letenja. Kao domaæi promet naših zrakoplova obu-hvaæeni su i putnici na meðunarodnim linijama, ako ih zrakoplovi prevoze unutar naše zemlje izmeðu naše dvije zraène luke.

Promet s inozemstvom se odnosi na meðunarodne linije na kojima domaæi zrakoplovi obavljaju promet izmeðu zraène luke naše zemlje i inozemstva.

Podaci o prometu stranih zrakoplova odnose se na letove inozemnih zrakoplova u redovitom i izvanrednom prometu na medunarodnim linijama koje inozemne kompanije održavaju s našom zemljom.

Izvor podataka i naèin prikupljanja

Podaci o cestovnom prijevozu robe prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca; Tromjeseèni izvještaj o cestovnom prijevozu robe (obrazac PA/T-11).

Podaci o gradskom prijevozu putnika dobiveni su neposredno od pravne osobe koja se bavi gradskim prijevozom putnika (tramvajem i autobusom).


Za cestovni prijevoz robe obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne i fizièke osobe) koji se bave prijevozom robe, a izabrani su metodom uzorka prema nosivosti vozila. Statistièke jedinice promatranja su cestovna teretna motorna vozila (ukljuèujuæi tegljaèe) nosivosti veæe od 3500 kg registrirana u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Podatke o poštanskim uslugama dostavljaju pravne osobe koje su registrirane ili se bave djelatnošæu iz odjeljka 53 prema NKD-u 2007. (poštanske i kurirske djelatnosti).

294

15. Distributivna trgovina i ostale usluge


Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom tromjeseèja bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne. Iz prometa je iskljuèen porez na dodanu vrijednost.

Poslovni subjekti iskazuju ukupan promet koji ostvare od glavne i od sporednih djelatnosti koje obavljaju.

Trgovina na malo je prodaja robe krajnjem potrošaèu za osobnu uporabu ili uporabu u kuæanstvu.

Promet u trgovini na malo, je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom mjeseca, bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne, s ukljuèenim porezom na dodanu vrijednost.

Trgovaèke struke predstavljaju stvarni pretežni asortiman prodaje u trgovini na malo gdje su proizvodi koji se prodaju razvrstani takoðer na osnovi NKD-2007.

Nominalni indeksi prikazuju kretanje prometa u tekuæim cijenama.


Istraživanjem su obuhvaæeni svi veliki i srednje veliki poslovni subjekti (oni koji imaju više od 50 zaposlenih), dok su vrlo mali i mali poslovni subjekti izabrani stratificiranim uzorkom. Stratifikacija uzorka radi se prema pretežnoj djelatnosti i velièini poslovnog subjekta. Pretežna djelatnost odreðena je za svaki poslovni subjekt u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2007. (NN., 58/07. i 72/07.). Kriteriji za odreðivanje velièine poslovnog subjekta je broj zaposlenih.

U trgovini na malo istraživanjem su obuhvaæeni poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u trgovini na malo (odjeljak 47 NKD-a 2007.). Obuhvaæeni su i izabrani poslovni subjekti iz ostalih djelatnosti koji ostvaruju znatniji promet u trgovini na malo, samo za taj promet.

Istraživanje se provodi metodom uzorka. Okvir za izbor uzorka su aktivni poslovni subjekti ili njihovi dijelovi registrirani u Statistièkome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku (SPR).

Poslovni subjekti razvrstani su prema pretežnoj djelatnosti na temelju NKD-a 2007. (NN, br. 58/07. i 123/08.) i prema velièini na razrede od 1 do 7.

Uzorkom su obuhvaæeni poslovni subjekti s 10 i više zaposlenih te sluèajnim uzorkom izabrani poslovni subjekti koji imaju manje od 10 zaposlenih.

Poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) obuhvaæeni istraživanjem, razvrstani su prema velièini na: velièina 1 od 0 - 4 zaposlenih, velièina 2 od 5 - 9, velièina 3 od 10 - 19, velièina 4 od 20 - 49, velièina 5 od 50 - 99, velièina 6 od 100 - 249 i velièina 7 od 250 i više zaposlenih.


Podaci priopæenja Distributivna trgovina i ostale usluge rezultat su statistièkog istraživanja Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (obrazac USL-1). U podatke su ukljuèeni i podaci za djelatnost trgovine na malo (odjeljak G 47) koji su dobiveni Mjeseènim izvještajem trgovine na malo (obrazac TRG-1).

Istraživanje je novo, provodi se od prvog tromjeseèja 2011. godine, a zamjenjuje dotadašnja istraživanja koja su obuhvaæala samo dio uslužnih djelatnosti. Tromjeseèni izvještaj distributivne trgovine (TRG-2), Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) i Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

Metodologija za tromjeseèno istraživanje Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (USL-1) temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98 (Dodatak D) te njezinim izmjenama

295

i dopunama i potpuno je usklaðena s konceptima i definicijama iz te uredbe. Svrha istraživanja je mjerenje dinamike kretanja prometa u uslužnim djelatnostima.

Izvor podataka u trgovini na malo je redovito statistièko istraživanje Mjeseèni izvještaj trgovine na malo (obrazac TRG-1), koje se provodi od poèetka 1998. godine.

Metodologija istraživanja temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98. (Dodatak C), 1158/05., 1503/06. i 1893/06.

16. Robna razmjena s inozemstvom


Izvoz obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz Hrvatske, a potjeèe iz domaæe proizvodnje ili unutrašnjeg robnog prometa.

Uvoz obuhvaæa svu robu koja je uvezena iz inozemstva u Hrvatsku radi potrošnje u zemlji ili radi unutarnje proizvodnje.


Robna razmjena s inozemstvom obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz zemlje, odnosno uvozi u zemlju, kao i izvoz i uvoz po osnovi unutrašnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.

Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kada su poslovi zakljuèeni (fakturirane vrijednosti) i preraèunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obraèunane su prema paritetu fob, a uvozne vrijednosti prema paritetu cif.

Vrijednost izvoza i uvoza iskazuje se u kunama, amerièkim dolarima i eurima. Iznosi iz stranih valuta preraèunavaju se u kune primjenom tekuæih dnevnih teèajeva koji vrijede na dan carinjenja robe, a utvrðuje ih Hrvatska narodna banka. Koristi se srednji valutni teèaj.

U prikupljanju podataka od 1. sijeènja 2002. godine primjenjuje se Nomenklatura Carinske tarife Republike Hrvatske (NN, br. 113/01., 142/02., 184/03., 165/04., 145/05., 134/06., 124/07., 140/08. 145/09., 138/10. i 143/11.).

U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) koja je stupila na snagu 01. sijeènja 2008., a utemeljen je na europskoj klasifikaciji NACE, Rev.2.

Od sijeènja 2000. godine, u primjeni je novi Carinski zakon (NN, br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03., 140/05., 138/06., 60/08. 45/09. i 56/10.) koji je u cijelosti usklaðen s europskim standardima. Tim Zakonom u carinskom postupku propisana je uporaba nove carinske isprave - Jedinstvene carinske deklaracije. U odreðenom mjesecu obraðuju se samo one deklaracije koje imaju datum prihvaæanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Zbog ukljuèivanja u obradu naknadno pristiglih deklaracija korigiranje podataka obavlja se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom slijedeæe godine), te se podaci do tada smatraju prethodnima.

Mjeseèni podaci ispravljaju se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom slijedeæe godine) pa se ti podaci do konaène obrade tekuæe godine i objavljivanja konaènih podataka smatraju privremenim.

Podaci su iskazani za Grad Zagreb prema važeæem teritorijalnom ustroju temeljem Zakona o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).

296


Istraživanje robne razmjene s inozemstvom provodi Državni zavod za statistiku u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) o izvozu i uvozu robe (NN, br. 161/03.).

Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova na magnetskom mediju te ih statistièki obraðuje i dopunjuje poštujuæi osnovne metodološke preporuke statistièkog ureda UN-a i Eurostata.

17. Ugostiteljstvo


Ugostiteljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja piæa i napitaka te pružanja usluga smještaja.

Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska jedinica koja u poslovnom, graðevinskom i svrsishodnom pogledu èini cjelinu ili koji u okviru šire graðevne cjeline, ima izdvojeni prostor i potrebnu svrsishodnost. Klasificiraju se u odgovarajuæu vrstu, a odreðene vrste u odgovarajuæu kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, hosteli, pansioni itd.) i objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.). Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja obrtnika podrazumijeva se broj ugostiteljskih radnji.

Broj zaposlenih obuhvaæa sve zaposlene osobe na neodreðeno i odreðeno vrijeme u ugostiteljskim objektima.

Promet u ugostiteljstvu èini vrijednost pruženih ugostiteljskih usluga posluživanja hrane i piæa, usluga smještaja i ostalih usluga koje se uobièajeno pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge.

Broj sjedala za stolovima obuhvaæa sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojim se pružaju ugostiteljske usluge.


Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva obuhvaæene su sve pravne osobe tj. sva poduze-æa/trgovaèka društva i dijelovi poduzeæa/trgovaèkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u skladu s odredbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 138/06).

Kod poslovnih jedinica ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava podaci se obraðuju prema teritorijalnom naèelu, što znaèi prema lokaciji ugositeljske poslovne jedinice. Pod ostale poslovne jedinice se ubrajaju privremeni smještajni objekti, krème i drugo.

Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike obuhvaæeni su obrtnici izabrani metodom sluèajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u podruèju I NKD-a 2007. Stratifikacija uzorka izvršena je na osnovi pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Kao okvir za izbor uzorka poslužila je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva financija.

U podacima o zaposlenima kod ugostitelja obrtnika od 1998. godine ukljuèeni su i vlasnici, kao i neplaæeni èlanovi njihovih obitelji koji redovito rade u ugostiteljskom obrtu.

Od 2009. u primjeni je nova Klasifikacija djelatnosti 2007. (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije kao i kontinuirano ažuriranje Statistièkog poslovnog registra utjeèe na usporedivost podataka s prethodnim razdobljima.

297


Podaci o ugostiteljskoj djelatnosti pravnih osoba prikupljaju se na osnovi Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) koji obuhvaæa sva poduzeæa/trgovaèka društva i njihove dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

Podaci o ugostiteljima, obrtnicima (fizièke osobe) od 1999. godine prikupljaju se putem Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

18. Turizam


Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalašta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Turist je registriran u svakom mjestu i objektu gdje boravi i zbog toga, u sluèaju promjene mjesta ili objekta dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaæi turist je svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekom drugom mjestu Republike Hrvatske izvan mjesta stalnog prebivališta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Inozemni turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana, mjesta za kampiranje i broj ukupnih postelja.

Oznaka kategorije ugostiteljskog objekta je(*)


Mjeseèna istraživanja o dolascima i noæenjima turista (obrazac TU-11) obuhvaæeni su svi poslovni subjekti (poduzeæa/trgovaèka društva, obrtnici, ustanove, udruge i dr.) i njihovi dijelovi, koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima.

Razvrstavanje smještajnih objekata izvršeno je prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 88/07., 05/08., 49/08., 58/08., 75/08., 45/09., 44/11., 118/11., i 33/14.), a smještajni objekti su: hoteli, turistièki apartmani, pansioni, kampovi, sobe za iznajmljivanje, apartmani, studioapartmani, kuæe za odmor, prenoæišta, hosteli, planinarski domovi, uèenièki istudentski domovi (kada su u njima smješteni turisti), gostionice s pružanjem usluge smještaja, kuæanstva te spavaæi i kušet-vagoni.

Objekti za smještaj u kuæanstvima i seljaèkim kuæanstvima prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 138/06., 43/09., 88/10., i 50/12.) su objekti u kojima iznajmljivaè vlasnik pruža usluge smještaja u sobi, apartmanu i kuæi za odmor, do najviše 10 soba, odnosno 20 stalnih postelja te usluge smještaja u kampu, organiziranom na zemljištu koje iznajmljuje vlasnik, s najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno.


Podaci o broju dolazaka i noæenja turista te smještajnim kapacitetima prikupljaju se redovitim Mjeseènim izvještajem o dolascima i noæenjima turista (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju i prijave i odjave gostiju pri turistièkim zajednicama.

298

19. Komunalne djelatnosti


Javni vodovod je skup mehanièkih postrojenja koja služe za opskrbu vodom iz centralnog sistema pod jedinstvenom kontrolom i upravom.

Pod javnom kanalizacijom podrazumijeva se mreža zatvorenih uliènih kanala i kolektora, koja služi za odvod atmosferskih i otpadnih voda. U dužinu kanalizacijske mreže ne ulazi dužina kuænih prikljuèaka.

Glavni kolektor je sabirni kanal koji odvodi vode iz jednog dijela ili cijelog grada do recipijenta ili ureðaja za proèišæavanje.

Tržnica živežnih namirnica je ureðen ili izgraðen prostor koji èini jedinstvenu cjelinu, na kojem se vrši prodaja (pretežito živežnih namirnica) na malo, kako od strane individualnih proizvodaèa tako i od strane trgovaèke mreže.


Podaci o javnom vodovodu i o javnoj kanalizaciji prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima od komunalnih poslovnih subjekata.

Podaci o plinu i elektriènoj energiji dobivaju se izravno od komunalnih poslovnih subjekata.

Podaci za tržnice živežnih namirnica dati su prema rezultatima èetverogodišnje izvještajne službe statistike komunalne djelatnosti, odnosno izravno godišnje od poslovnog subjekta.

20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša


Kakvoæa zraka

Pod taložnom tvari - sedimentom i masenom koncentracijom podrazumijevaju se atmosferske padavine tj. krute, tekuæe i plinovite tvari koje se talože iz zraka ili ih nanosi vjetar ili kiša. Kemijska analiza sedimenata obuhvaæa ukupne taložne tvari, teške metale, ugljikovodike, te anione i katione koji su otopIjeni u vodi sedimenata.

Graniène vrijednosti (GV) oznaèuju razinu oneèišæenja ispod koje se ne oèekuje štetno djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na osjetljive skupine.

Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. 20.19.

OP (%) - obuhvat podataka

N - broj rezultata

C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje

C - medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe50

C - najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdobljuM

C - najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdobljum

C - koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti niže95

C - koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže98

GV - graniène vrijednosti

TV - tolerantne vrijednosti

299

Kakvoæa vode

Podatke o otpadnim i proèišæenim vodama daju poslovni subjekti koji upravljaju javnom kanalizacijom i poduzeæa industrije koja koriste, zagaðuju i ispuštaju vodu.

Korištene vode su sve uzete kolièine vode iz razlièitih izvora kojim su se poslovni subjekti u promatranoj godini opskrbljivali, bez obzira na to jesu li te kolièine korištene za vlastite potrebe ili ustupljene drugim korisnicima.

Upotrebljenom vodom podrazumijevaju se kolièine koje su poslovni subjekti upotrijebili za svoje potrebe.

Otpadne vode su one vode koje se poslije korištenja odvode do uredaja za proèišæavanje ili ih se ispušta u prostor.

Proèistiti otpadnu vodu znaèi osloboditi je opasnih i štetnih tvari do dozvoljenog stupnja.


Podaci o kakvoæi zraka dobiveni su od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagaðivanja prikupljaju se redovitim godišnjim izvještaji-ma, koje dostavljaju poslovni subjekti iz podruèja rudarstva, preraðivaèke industrije i opskrbe elek-triènom energijom i plinom, koji koriste i zagaðuju vodu.

21. Obrazovanje


Obrazovni sustav Republike Hrvatske ukljuèuje predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje koje ukljuèuje obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju, obrazovanje odraslih i osnovno umjetnièko obrazovanje koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetnièkim školama.

Školom se smatra svaka skupina uèenika koja prati nastavu odreðene vrste i stupnja po istovrsnom nastavnom planu i programu bez obzira da li je ta skupina uèenika pod posrednim ili neposrednim rukovodstvom jedne ili ima zajednièku upravu s drugim školskim jedinicama razlièite vrste i stupnja obrazovanja. Svaka teritorijalno odvojena jedinica (razredni odjeli) iste vrste smatra se takoðer školom - školskom jedinicom.

Visoko uèilište je ustanova visoke naobrazbe, ovlaštene za ustroj i izvedbu studija, te znanstvenoga, visokostruènoga ili umjetnièkog rada. Visoka uèilišta su sveuèilište, te fakultet, sveuèilišni odjel i umjetnièka akademija u njegovu sastavu, veleuèilište i visoka škola. Visoka uèilišta mogu biti javna i privatna.

Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezno je za svu djecu od 6 do 15 godina života, cilj je stjecanje opæeg znanja potrebnog za život ili daljnje školovanje, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom planu i programu.

Srednje obrazovanje traje od 1 do 5 godine, omoguæuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za ukljuèivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja, a organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje.

Redovito obrazovanje ukljuèuje srednje obrazovanje s redovitim obrazovnim programom, a posebno obrazovanje ukljuèuje obrazovanje odraslih.

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveuèilišne i struène studije.

300

Sveuèilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu opæenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i struènih dostignuæa. Sveuèilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveuèilištu. Sveuèilišno obrazovanje obuhvaæa preddiplomski, diplomski i poslijediplomnski studij.

Struèni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omoguæuju obavljanje struènih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljuèivanje u radnni proces. Struèni studiji provode se na visokoj školi ili veleuèilištu, a mogu se provoditi i na sveuèilištu.

Struèni studiji traju dvije do tri godine, završava polaganjem svih ispita, a studijskim se polaganjem može predvidjeti polaganje završnog ispita ili izrada završnog rada.

Veleuèilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistièki diplomski struèni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile struèni studij ili preddiplomski sveuèilišni studij.

Poslijediplomski sveuèilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada stjeèe se akademski stupanja doktora znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenog ili umjetnièkog polja i grane u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetnièkim podruèjima, poljima i granama (NN, br. 118/09.).

Posebno obrazovanje

Osnovne glazbene i baletne škole, pripremaju uèenike za nastavak školovanja u srednjim glazbenim i baletnim školama, a uèenici te škole pohaðaju usporedo s osnovnom školom u kojoj stjeèu obvezno osnovno obrazovanje.

Obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju provodi se u osnovnoj školi i posebnim ustanovama u posebnim odgojno-obrazovnim grupama ili odjelima, a prema programu prilagoðenim njihovim posebnim potrebama.

Srednje obrazovanje uèenika s teškoæama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog pristupa u zasebnim razrednim odjelima ili posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja.

Obrazovanje odraslih omoguæuje obrazovanje odraslim osobama, koje u dobi za redovito obrazovanje nisu stekle odgovarajuæe obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje odraslih provodi se u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama, a obrazovanje mogu steæi pohaðanjem nastave ili polaganjem ispita.


Podaci o broju osnovnih i srednjih škola obuhvaæaju sve škole , a podaci su usporedivi s podacima prethodnih godina.

Podaci o visokom obrazovanju odnose se na studente u odjelima koji se nalaze u Zagrebu, a pod upravom su Zagrebaèkog sveuèilišta.


Podaci o školama, uèenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama prikupljaju se godišnjim izvještajima na poèetku i na kraju školske godine, koje dostavljaju osnovne i srednje škole.

Svi podaci o visokim uèilištima preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a prikupljaju se upitnicima koje ispunjavaju studenati u zimskim semestrima akademske godine, osim podataka o diplomantima koji se odnose na kalendarsku godinu, kao i podataka o nastavnicima visokih uèilišta koji se odnose na stanje 31. listopada tekuæe akademske godine.

Podaci o uèenicima s teškoæama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, o uèenicima u osnovnim umjetnièkim školama i o obrazovanju odraslih prikupljaju se na posebnim obrascima na poèetku i na kraju školske godine.

301

22. Kultura i umjetnost


Puèka sveuèilišta su ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i odgoja imaju specifiène zadatke. Kroz razne oblike obrazovanja pružaju graðanima opæe, društveno-ekonomsko i struèno obrazovanje, struèno-tehnièko usavršavanje, te podizanje razine opæe kulture.

Pod knjižnicom podrazumijeva se sreðena zbirka pisanog, tiskanog i drugim sredstvima umnoženog materijala, namijenjenog uporabi, odnosno korištenju za širenje opæeg obrazovanja, te za nauèni i struèni rad.

Muzeji i muzjske zbirke su ustanove koje sustavno prikupljaju, nauèno obraðuju, èuvaju i izlažu predmete iz podruèja prirodnih i društvenih nauka. Umjetnièke galerije tretirane su kao umjetnièki muzeji.

Profesionalna kazališta su samostalne kulturno-umjetnièke ustanove sa stalnom upravom i stalnim profesionalnim umjetnièkim ansamblom ili profesionalnim ansamblom koji se angažira za pojedine predstave prema ugovoru.

Djeèja kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove koje redovito daju predstave za djecu.

Amaterska kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove èiji se ansambl pretežno sastoji od glumaca amatera, a organizacijski su samostalna ili u sastavu kulturno-umjetnièkih udruga.

Radijska i televizijska djelatnost obuhvaæa ustanove koje preko odašiljaèa stvaraju i emitiraju program usmjeren javnosti.

Profesionalni orkestri/zborovi su glazbeni sastavi profesionalnih glazbenika/pjevaèa stalno zaposlenih ili angažiranih prema ugovoru.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" je profesionalna ustanova èiji je cilj prikupljanje izvornog nacionalnog folklora i umjetnièko prikazivanje narodnih plesova, glazbe i pjesme.

Kinematograf je zatvoren ili otvoren prostor opremljen ureðajima za javno prikazivanje filmova. Kinematografi mogu imati jednu ili više dvorana/ekrana a rade kao stalni, ljetni (u vrtu ili terasi) i pokretni. Mogu biti samostalni, u sustavu poduzeæa za prikazivanje filmova, u sustavu druge ustanove, kulturno-obrazovne ustanove te privatni.

Zološki vrt je ograðeniprostor u kojem se èuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju živi primjerci razlièitih životinjskih vrsta u znanstvene i odgojne svrhe.

Podaci o radu filharmonije prikazani su zasebno.


Obuhvat kulturno-umjetnièkih i kulturno-prosvjetnih organizacija u prikazanom razdoblju je potpun, a podaci su usporedivi s podacima iz predhodnih godina.

U statistièkom snimanju nacionalnih knjižnica, knjižnica visokoškolskih organizacija i specijalnih knjižnica obuhvaæaju se samo one koje imaju 500 i više svezaka knjiga i periodike, a narodnih knjižnica koje imaju 250 i više svezaka knjiga i periodike.


Podaci iz podruèja kulture i umjetnosti prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima osim kod narodnih sveuèilišta (od sezone 1978/79) i knjižnica gdje se prikupljanje podataka vrši u trogodišnjoj periodici.

Podaci o Ansamblu narodnih plesova i pjesama "Lado", radio i TV pretplatnicima HTV i Zoološkom vrtu grada Zagreba, dobivaju se izravno od navedenih ustanova.

302

23. Šport


Športske organizacije su slobodne udruge graðana koje se osnivaju u svrhu aktivnog bavljenja športom, a mogu biti organizirane kao športski klubovi ili športska društva te uèenièka i studentska športska društva pri školama i visokim uèilištima.

Šahovske organizacije su slobodne udruge graðana registrirane kod Hrvatskog šahovskog saveza, a mogu biti organizirane kao šahovska društva ili šahovski klubovi.

Izvori i naèin prikupljanja

Podaci o športskim organizacijama, šahovskim organizacijama i centrima za šport i rekreaciju dobivaju se obradom statistièkih izvještaja, a prikupljaju se svake treæe godine.

24. Pravosuðe


Kriminalitet u smislu statistièkih istraživanja obuhvaæa pojavu od podnošenja prijave za poèinjeno kazneno djelo, prekršaj i gospodarski prijestup do pravomoænog okonèanja postupka od strane nadležnog tijela.

Jedinice promatranja su poèinitelji kaznenih djela, poèinitelji prekršaja i poèinitelji gospodarskih prijestupa.

Pod poèiniteljem kaznenih djela smatraju se punoljetni i maloljetni poèinitelji kaznenih djela kao poèinitelji, supoèinitelji, poticatelji ili pomagatelji.

Pod poèiniteljem prekršaja smatraju se punoljetne i maloljetne osobe, te pravne i odgovorne osobe kao poèinitelji prekršaja.

Punoljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale navršenih 18 godina života, protiv kojih je kazneni postupak po kaznenoj primjeni i prethodni postupak završen i optužene osobe protiv kojih je kazneni postupak pravomoæno završen.

Optužena osoba je punoljetna osoba protiv koje je sudu podnesena optužnica, optužni prijedlog ili privatna tužba, protiv koje je kazneni postupak pravomoæno završen, obustavljen postupak ili optužba odbaèena, poèinitelj osloboðen od optužbe, optužba odbijena ili je poèinitelj proglašen krivim (proglašen krivim, a osloboðen od kazne ili proglašen krivim uz izricanje kaznenih sankcija).

Osuðena osoba je punoljetna osoba proglašena krivom prema kojoj su izreèene kaznene sankcije: zatvor, novèana kazna, odgojne mjere, sudska opomena i osoba proglašena krivom, a osloboðena od kazne.

Punoljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom je odbaèen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, obustavljen postupak, izreèena zaštitna mjera bez izricanja kazne ili se proglašava krivim.

Maloljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, prema kojima postupak po kaznenoj prijavi nije pokrenut (odbaèena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje sankcija, kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno je završen odlukom kojom se postupak pred vijeæem obustavlja ili se izrièu sankcije.

303

Maloljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom se obustavlja postupak, izrièe zaštitna mjera bez izricanja odgojne mjere ili kazne ili se proglašavaju krivima.

Optužena osoba je maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno završen odlukom kojom je obustavljen postupak pred vijeæem ili je izreèena sankcija (maloljetnièki zatvor ili odgojne mjere).

Osuðena osoba je maloljetni poèinitelj kaznenog djela prema kojem je izreèena sankcija maloljetnièki zatvor ili odgojna mjera (sudski ukor, posebne obveze, upuæivanje u centar za odgoj, pojaèana briga i nadzor, pojaèana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upuæivanje u odgojnu ustanovu, upuæivanje u odgojni zavod i upuæivanje u posebnu odgojnu ustanovu).

Kazneno djelo - Naèelo zakonitosti, èlanak 2. Kaznenog zakona:

1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.

2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo poèinjeno nije bilo zakonom ili medunarodnim pravom odredeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poèinitelj može kazniti.

Podaci o kaznenim djelima iskazuju se prema glavama Kaznenog zakona odnosno nazivu kaznenog djela.


Podaci o poèiniteljima kaznenih djela i prekršaja preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku, a podaci o sudovima i sudskim djelatnicima dobiveni su od Ministarstva pravosuða.

25. Poslovni subjekti


Temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, 3/97. i 7/97.) zatim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2002. (NN, br. 13/03.), te prema novoj NKD 2007. (NN, br. 102/97.). Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata (upis prijava, promjena i odjava), koji obuhvaæa poslovne subjekte i njihove dijelove.

Izvori za Registar poslovnih subjekata su:

1) registri što ih vode:

- trgovaèki sudovi

- ministarstva (npr. Ministarstvo uprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi)

- županijski uredi (npr. uredi za opæu upravu, uredi za rad, zdravstvo i socijalnu skrb)

- druga registarska tijela

2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.

304

Danom stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prestao je važiti do tada primjenjivan Zakon o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, a èlanak 11. Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti propisao je primjenu Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti do 31. prosinca 1996. samo za statistièke i analitièke potrebe.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti do razine razreda (èetvrti stupanj agregiranja) osigurava usporedivost i razmjenu podataka za iste takve poslovne subjekte u zemljama èlanicama Europske unije i ostalim zemljama koje primjenjuju NACE, Rev. 1, a do razine skupine djelatnosti (treæi stupanj agregiranja) NKD osigurava kompatibilnost s meðunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda ISOC, Rev. 3 International Standard Industrial Classification of All Economic Activities.

Poslovni subjekti su: pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne uprave i samouprave, i u Registru poslovnih subjekata razvrstani su prema pretežitoj djelatnosti. Djelatnost dijelova poslovnog subjekta utvrðuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti poslovnog subjekta u èijem su sastavu.

Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini na male, srednje i velike, izvršeno je u skladu s Zakonom o raèunovodstvu (NN 109/07), a na temelju dostavljenih statistièkih izvještaja. Kriteriji za utvrðivanje su: zbroj bilance nakon odbitka u aktivi bilance, visina ukupnog prihoda, te prosjeèan broj zaposlenih.


Podaci o broju poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku i FINE - Središnji ured Zagreb.

305

ljetopis 2016 ok2

Documents